Primjena raunala

1. Kratka povijest raunala Mr. sc. Sanja Brekalo

Primjena raunala
potreba zamijene ovjeka pri obavljanju misaonih radnji kako pojednostaviti raunanje i raunalne operacije uklanjanje pogreaka u raunanju

Primjena raunala
Prva pomagala
3 tis. pr. n. e. Abak 17 st. iber- logaritamsko raunalo
mnoenje i dijeljenje

1642. Paskalina mehaniki stroj

zbrajanje i oduzimanje

1672. Leibnitzov kota

Gottfried Wilhelm von Leibnitz zbrajanje, oduzimanje, mnoenje, dijeljenje

Charles Babbage (1792.-1871.) difrencijalni stroj

1823.g. poinje dizajnirati "diferencijalni stroj" izraunavanje logaritamskih tablica pokretan vodenom parom i bio je potpuno automatiziran Projekt je obustavljen nakon 19 godina i stroj nikada nije proradio Ideju diferencijalnog stroja naputa kada mu na pamet dolazi nova i puno bolja ideja

1853. g. izraena je inaica stroja u vedskoj 1992. g. na temelju originalnih zapisa izraen je stroj za koji se pokazalo da uspjeno radi

1833.g. Charles Babbage - analitiki stroj

Novi koncept raunala (analitiki stroj)
univerzalni stroj za raunanje projekt programibilnog kalkulatora

Stroj je upravljan programom na buenim karticama

Babbage je podijelio univerzalni stroj u dijelove od kojih svaki ima svoju funkciju:

dio u koji se unose podaci,

dio koji rauna, dio koji govori raunalu to da radi,

dio koji pamti podatke,

dio koji prikazuje rezultate.

Ideja univerzalnog stroja

Babbage za ivota stroj nije dovrio jer je njegova ideja bila prenapredna za tadanju tehnologiju

Projekt je bio prethodnik suvremenih raunala

Ada Augusta Byron, grofica od Lovelacea (1815-1852) - "prvi programer" Kao matematiarka i znanstvenica i kolegica Charlesa Babbagea pisala je prve programe I ostali matematiari tog vremena su zapoeli programirati kako bi programi bili gotovi kada se dovri stroj Njoj u ast programski jezik ADA je dobio ime

1887. Hollerith Tabulating machine

1887.g Herman Hollerith je napravio elektromehaniki ureaj koji je koristio buene kartice prvi moderni stroj za obradu podataka ubrzanje postupka obrade rezultata popisa stanovnitva u SAD Brojanje je na ovaj nain bilo mnogo bre od runog prebrojavanja

Buene kartice
Obrada rezultata popisa puanstva je obino trajala nekoliko godina, a primjenom sortirnog stroja i buenih kartica kao medija za pohranu podataka, obrada je svedena na samo tri mjeseca.

kartica za popis puanstva

1924. - Roenje IBM-a

Herman Hollerith osniva Computing Tabulating Recording Company koja prodaje njegove maine vladama diljem svijeta 1924.g. kompanija se preimenuje u International Bussiness Machines (IBM), do danas jedan od giganata u proizvodnji raunala

Howard Aiken- SAD

Howard Aiken je 1943. godine dovrio MARK I

Prvo elektromehaniko raunalo (temeljeno na elektromehanikim relejima). Taj "div" od raunala bio je dugaak 17 metara, visok 2,5 metra, teio je 5 tona, a imao je neto manje od milijun dijelova. Za jedno zbrajanje je trebao sekundu, a dijelio je za 15 sekundi! zastario je ve kad je bio izraen

Konrad Zuse Z3

Konrad Zuse je 1942. godine konstruirao Z3, prvo relejno (elektromehaniko) raunalo s jednostavnim programiranim upravljanjem, temeljeno na binarnom brojevnom sustavu Programirano je na 35-mm filmu. Podaci su unoeni numerikom tipkovnicom. Rezultati su prikazivani s pomou aruljica.

Colossus
elektromehaniki stroj Collossus (1943. g) u kome su se po prvi puta pojavile elektronske cijevi.

Collossus (kolos) je stvoren kao odgovor na njemaki stroj za ifriranje vojnih poruka naziva Enigma. Collossusom su deifrirane tajne poruke, ifrirane Enigmom.

Turingov stroj
Alan Turing (1912.-1954.) - matematiar i filozof, utemeljitelj raunarskih znanosti.
Turing je prvi koji je raunalnim strojevima dao ime Computer od engleske rijei "to compute" (raunati).

ENIAC
1945.g. John.W.Mauchly i Presper Eckert na Moore School razvijaju za vojne potrebe novo elektroniko raunalo ENIAC (Electronic numerical integrator and calculator) ENIAC je prvo elektroniko raunalo koje je radilo

ENIAC

raunalo iji su osnovni elementi bile elektronske cijevi. Sastojalo se od 17.468 elektronskih cijevi, bilo je teko 30t, snage 174 kW, 300 m2 povrine Koriten za rjeavanje balistikih problema 1000 puta bri od Mark I Iako je ENIAC bio za tadanje prilike vrlo brzo raunalo, nije bio programibilan u dananjem smislu rijei. Tijekom rada, uoena su dva velika nedostatka ENIAC-a: mala memorija i mogunost rjeavanja samo dva zadatka za koje je bio napravljen (za druge zadatke trebalo je prespojiti mnogo ica i djelomice preraditi stroj).

John Louis von Neumann (1903.-1957.)

kvantna mehanika, teorija igara, pionir raunarskih znanosti (arhitektura raunala) Zamisao o smjetaju raunalnog programa u memoriju zajedno s podacima Von Neumannova ideja o raunalu kojim bi upravljao izmjenjivi program smjeten u memoriju, bila je revolucionarna i zaokruila je niz vanih otkria koja su bila temelj daljnjem razvoju raunala.
Jo i danas

se moderna raunala uglavnom grade na von Neumannovom modelu grae (arhitekture) raunala.

Von Neumannov model

EDVAC
1945. EDVAC (Electronic Discrete Variable Automatic Computer) je razvio John von Neuman EDVAC je prvo raunalo koje je izvrni program drao u radnoj memoriji i koje je koristilo magnetske diskove.

Grace Hopper

Legenda o nastanku izraza raunalni bug vraa nas u 1945. godinu. Tada je nastao veliki kvar na raunalu amerike vojske. Kvar je otklonila asnica Grace Hopper. Uzrok kvara bio je moljac koji je uletio izmeu releja. Ga Hopper ga je zalijepila u svoj dnevnik uz opis uzroka zastoja rada. Treba znati da se naziv bug za pogreku kod strojeva rabio i davno prije pojave raunala.

Tranzistori
1947. izumljen tranzistor (W. Bratain, J. Bardeen, W. Shockley u Bell laboratoriju) Upotreba tranzistora je dovela do smanjenja dimenzija i cijene raunala uz istodobno poveanje njihove pouzdanosti. U odnosu na elektronsku cijev tranzistor je bio neusporedivo manjih dimenzija, manje se grijao i bio je pouzdaniji u radu.

UNIVAC
1957.g UNIVAC (Universal Automatic Computer) je prvo raunalo za prodaju temeljeno na tranzistorima

Integrirani krug

Kada je na poluvodi smjeten vei broj tranzistora i veznih elemenata, nastao je integrirani krug (engl. integrated circuit, IC, chip) (1959.).
Isprva je integrirani krug objedinjavao malo sastavnih dijelova (niski stupanj gustoe elektronikih elemenata), ali je s vremenom taj broj elemenata rastao (gustoa je rasla).

Mikroprocesor

Amerika tvrtka Intel 1970. godine proizvodi prvi mikroprocesor (engl. microprocessor). Mikroprocesor je ploica poluvodia na koju su smjeteni svi elektroniki elementi potrebni za rad sredinje jedinice raunala (engl. central processor unit).

Kenbak1
Kenbak1 je

bilo prvo mikroraunalo (imalo je mikroprocesor).

Izraeno je

u Americi 1971. godine u seriji od svega 40 komada.

Osobna raunala (PC)

Ubrzani

razvoj mikroprocesora omoguio je pojavu osobnih raunala (engl. personal computer, PC).

Xerox Altos

Godine 1973. stvoreno je osobno raunalo Xerox Altos, ali se moglo nabaviti samo u dijelovima. nije na vrijeme komercijaliziran

Koristio je programski jezik Smalltalk (osnova za dananju JAVU)

Altair 8800

1973.g. Intel 8080, 8-bitni mikroprocesor

1975. godine proizvedeno je raunalo koje se smatra prvim osobnim raunalom. Altair 8800 je bio zasnovan na Intelovom mikroprocesoru 8080, a umjesto ulaznih i izlaznih ureaja imao je samo sklopke i aruljice.

BASIC
Dva

prijatelja, Bill Gates i Paul Allen 1975. godine reagiraju na pojavu Altaira 8800 i stvaraju prvi programski jezik BASIC (engl. Beginner s all-purpose symbolic instruction code) za Altair 8800.

Apple II
Prvo

sastavljeno, komercijalno, stolno, osobno raunalo pojavilo se 1977. godine bilo je to raunalo Apple II. II je imao tipkovnicu, prikljuak za monitor i ugraene programe, 16 KB RAM,

Apple

ZX Spectrum

Tvorac Sir Clive Sinclair, ija je glavna zamisao bila napraviti to jeftinije, a ipak jo uvijek dovoljno dobro raunalo koje bi moglo sluiti za razliite namjene od igranja do pisanja i crtanja. Za poetak Sinclair je osmislio ZX80. U njemu je bilo "ak" 1 KB RAM-a, nije imao vanjski memorijski medij. No, imao je ugraen programski jezik BASIC i mogao se spojiti na bilo koji televizor.

Ve idue godine pojavio se ZX81, jo jai i bolji.

Pojaan je do 16 KB RAM-a, BASIC mu je poboljan, jo uvijek je bez zvuka i boje, ali s mogunou povezivanja obinoga kazetofona kao vanjske memorije. ZX Spectrum bilo je jedno od najpopularnijih kunih raunala u Europi. Pojavio se tijekom 80-ih godina i zapoeo "bum" koji je doveo do pojavljivanja PC-a u gotovo svakom domu. U SAD-u su istu ulogu odigrala raunala Apple II i Comodore 64. Sve se to moglo kupiti za samo 100 funti.

IBM PC

Pet godina nakon prve verzije Applea, 1981. tvrtka IBM proizvodi osobno raunalo komercijalnog naziva IBM PC. IBM PC je imao:

procesor koji je radio na radnom taktu 4,77 MHz, 16 KB RAM memorije,

nije imao vrsti disk,

imao je disketnu jedinicu kapaciteta 160 KB.

Iako su navedena obiljeja vrlo skromna u odnosu na dananja raunala, IBM PC je otvorio vrata sveopoj popularnosti i upotrebljivosti raunala.

Microsoft

Kada je IBM projektirao svoje raunalo, posao izrade operacijskog sustava prepustio je maloj i dotada nepoznatoj kompaniji Microsoft. Osnivai te tvrtke bili su Bill Gates i Paul Allen. Na osnovu do tada popularnog operacijskog sustava PC/M tvrtka Microsoft izradila je svoj MS-DOS. Ubrzo MS-DOS postaje najrasprostranjeniji operacijski sustav za osobna raunala.

Windows

Presudni dogaaj u razvoju tvrtke Microsoft je razvoj operacijskog sustava s grafikim korisnikim sueljem koji je dobio naziv Windows. Iako prve inaice tog operacijskog sustava nisu doivjele popularnost MS-DOS-a, Bill Gates je nastavio razvijati Windowse i programe koji pod njima rade. To je rezultiralo pojavom programa Windows 95 koji je bio najbolje provjeren i najbolje prodavan program svih vremena.

Apple Macintosh

Tvrtka Apple je 1984. proizvela prvo osobno raunalo s grafikim operacijskim sustavom pod nazivom Lisa. Sljedei model je bio prvi od mnogih Macintosha, raunalo s grafikim korisnikim sueljem i miem.