Sustav upravljanja sigurnou prema ANSI/AIHA Z10-2005 Ameriki nacionalni standard za sustav upravljanja zdravljem i sigurnou na radu Uvod

Svaka organizacija, svjesno ili nesvjesno, dokumentirano ili nedokumentirano, ima svoj opi sustav upravljanja, pod koji spada i sustav upravljanja sigurnou ili neku vrstu programa koji se bavi sigurnou na radu. To se prvenstveno svodi na odreivanje rizika i uklanjanje istih, a to je ono to svaki direktor, voditelj, pa i radnik, radi instinktivno s ciljem smanjenja mogue tete. Analiza rizika je samo jedan dio norme ANSI/AIHA Z10, ali budui da je to bitan alat, posvetit e mu se posebna panja. Uz analizu rizika i opasnosti, analiza posljedica ponaanja i pregled strukture organizacije osnova su za eventualno poveanje uinkovitosti sustava za upravljanje sigurnou na radu. Rizik i opasnosti Vano je da organizacija razvija dubinsko razumijevanje prirode i opsega rizika i opasnosti povezanih sa svim njenim aktivnostima. Vjeruje se da analiza opasnosti na poslu, ako se koristi rutinski i sveobuhvatno, moe poveati uinkovitost procesa vezanih za sigurnost. Osobito je vano da se analiza obavlja redovito, jer se sama po sebi namee pretpostavka (a i praksa tako pokazuje) da e uvijek izranjati nove situacije koje nisu obraene u prethodnim analizama. Ponaanje na poslu Analiza posljedica ponaanja potrebna je da bi se odredilo je li organizacija nesvjesno ili sluajno razvila uobiajene akcije ili upute koje e ponaanje uiniti jo manje sigurnim. Da bi se nametnulo sigurno ponaanje, potrebno je razumijevanje onoga to se dogaa kao posljedica specifinog ponaanja i prepoznavanje povratne informacije od radnika koji obavlja zadatak ili posao. Povratnu informaciju o novim saznanjima u vezi sigurnosti mora obavezno dobiti i radnik, i ta dvosmjerna komunikacija mora biti otvorena. U praksi se esto moe susresti situacija u kojoj je bitnije obaviti posao, nego obaviti ga na siguran nain i slijedei pravila. Radnik e radije biti kritiziran od efa u vezi produktivnosti, nego u vezi neobavljanja posla na siguran nain, osobito ako je za dotini posao openito mali rizik od ozljede. U prirodi je ovjeka dakle, da ima sklonost prema razmiljanju na nain ako nema neposrednog gubitka, nema ni neposrednog rizika. Ako organizacija ima dobra sigurnosna pravila i upute, a ustanovi da se one ne potuju, moe zakljuiti da postoje skriveni razlozi koji usmjeravaju ponaanje suprotno uputama. I najbolja analiza rizika na poslu ne moe prevladati razloge iz kojih proizlaze odreena ponaanja. Proces upravljanja

Potrebno je osigurati da organizacija ima uinkovite procese koji dovode ljude s potrebnim vjetinama i znanjem u sustav, da su ustanovljeni trening i edukacija te da postoji razumijevanje o tome to je potrebno za poveanje ljudske uinkovitosti. Ljudska drutvena uloga mora odgovarati potrebama zadatka i tehnologiji potrebnoj da se obavi posao. Nadzorna struktura mora uinkovito upravljati, pruiti odgovarajue resurse i sadrajno komunicirati. Ona takoer mora razumjeti radnu okolinu i postaviti ciljeve koji u sebi sadre ovdje navedene elemente. S razumijevanjem uvodno iznesenog poveava se vjerojatnost da e bilo koja analiza imati priliku da ne ostane samo analiza. Norma ANSI/ AIHA Z10 Kratica ANSI znai American National Standards Institute, a to je organizacija poput Hrvatskog zavoda za norme. AIHA znai American Industrial Hygiene Association, u slobodnom prijevodu Amerika udruga za industrijsku higijenu. Puni slubeni naziv norme je ANSI/AIHA Z10 - American National Standard - Occupational Health and Safety Management Systems (OHSMS). Norma je, dakle jedan od sustava za upravljanje zdravljem i sigurnou na radu i zapravo je ameriki ekvivalent poznatijeg sustava OHSAS 18001, gdje kratica OHSAS znai Occupational Health and Safety Assesment Series. ANSI je zajedno sa AIHA , i jo mnogim suradnicima iz raznih industrija,u skladu sa najboljim moguim procesom razvio i izdao Z10, dobrovoljnu normu za sustave upravljanja zdravljem i sigurnou na radu. Svrha joj je dati uinkovit upravljaki alat u svrhu stalnog poboljanja pokazatelja zdravlja i sigurnoti na radu. Norma koristi priznati koncept kvalitete, tzv. Demingov krug Plan-Do-Check-Act ili Planiraj-Izvri-Provjeri-Djeluj i razvijena je da bude kompatibilna sa drugim sustavima upravljanja poput ISO 9001 i ISO 14001.

Slika 1. Edward Demingov krug kvalitete Namjera ANSI/AIHA Z10 sustava je sprijeiti i smanjiti nezgode na radu i s njima povezane gubitke ivota, vremena i resursa, dakle ima veliki potencijal pozitivnog utjecaja na produktivnost, financijske pokazatelje i druge organizacijske i poslovne ciljeve. Moe se primijeniti na sve tipove poslovanja, organizacija ili industrija koje ele upravljati rizikom vezanim uz zdravlje i sigurnost na radnom mjestu. Norma ANSI/AIHA Z10, neobavezna kao takva, koristi se kao dodatni alat uz postojee regulacije, zakone i upute i predstavlja most izmeu onoga to se zahtijeva i onoga to se preporua kao najbolja mogua praksa. Sadrajno norma ima pet poglavlja i petnaest informativnih dodataka i najbolje se primjenjuje u organizacijama koje se oslanjaju na klasine programe zatite na radu i klasine metode za ostvarivanje ciljeva tih programa. Na slici 2 se moe vidjeti format norme ANSI/AIHA Z10. Stranica je podijeljena na tri dijela gornji dio se odnosi na uvod, odnosno opis poglavlja ili potpoglavlja, a dalje je stranica podijeljena vertikalno na dva jednaka dijela u lijevom su obavezni zahtjevi norme, a u desnom preporuke, odnosno objanjenja koja su jedna od glavnih prednosti u usporedbi sa normom OHSAS 18001.

Slika 2. Format norme ANSI/AIHA Z10 Poglavlja norme ANSI/AIHA Z10 Pet poglavlja norme ANSI Z10 su:

Vodstvo uprave i sudjelovanje zaposlenika; Planiranje; Implementacija i provoenje; Procjena i korektivna akcija; i Revizija uprave

Vodstvo uprave Iako postoji bogata literatura s tematikom upravljanja sigurnou, vodstva i sudjelovanja zaposlenika, vano je naglasiti da je ovo najvaniji dio norme. Budui da se sustav upravljanja sigurnou i zdravljem na radu (OHSMS) fokusira na napore uprave da radi na sigurnosti, implementacija norme ANSI Z10 zahtijeva snano vodstvo i vrsti angaman uprave unutar organizacije. Uprava mora prvo formirati politiku ili pravilnik o sigurnosti i zdravlju i uinkovito prenijeti aurirane informacije svim zaposlenicima te iza pravilnika stajati svojim potpisom. Takav dokumentirani pravilnik treba sadravati sljedee obveze:

Zatita i kontinuirano poboljanja zdravlja i sigurnosti zaposlenika; Uinkovito sudjelovanje zaposlenika; Ispunjavanje organizacijskih zahtjeva vezanih za zdravlje i sigurnost;

Usklaenost s vaeim zakonima i pravilnicima.

Dodaci A, B i C sadre dodatne korisne informacije o ovom podruju. Sudjelovanje zaposlenika i zajednika podrka Zaposlenici imaju osobnu odgovornost prema ispunjavanju svih pravila vezanih uz zdravlje i sigurnost, a koja je propisala uprava. Takoer moraju imati mogunost sudjelovati u svakom za sigurnost vezanom planiranju, implementaciji, procjeni te korektivnim i preventivnim akcijama a koje su usmjerene prema smanjenju rizika na radnom mjestu. Uprava i zaposlenici, osobito zaposlenici koji ne sudjeluju u nadzoru, moraju raditi zajedno i imati priliku dati prilog sustavu upravljanja sigurnou i zdravljem na radu, kako bi osigurali uspjeh. Planiranje Proces planiranja glavna je komponenta procesa koji organizacija provodi sa sljedeim svrhama: rasporeivanje problema sustava po vanosti, osmiljavanje prikladnih ciljeva, i razvoj plana koji e dovesti do tih ciljeva. Pod problemima se misli na rizike, opasnosti i manjkavosti sustava. U tu svrhu se radi i inicijalni pregled sustava, nakon kojeg se definiraju problemi i odreuju prioriteti i dokumentiraju ciljevi za smanjenje rizika. Ispravno planiranje ukljuuje:

Iscrpno dokumentiranje i revizija sve opreme i procesa kako bi se odredili faktori rizika; Provoenje analize opasnosti (o emu je bilo govora u uvodu) kako bi se identificirale potencijalne i postojee opasnosti te procijenila uestalost s kojom e radnici biti izloeni opasnostima, Identifikacija mjera i metoda kontrole opasnosti i procjena potencijalne teine opasnosti.

Dokumentacija i revizija trebaju ukljuiti interne i zakonske pravilnike i procedure, informacije o kompenzacijama za ozljede radnika, nalaze audita / inspekcije, i rezultate mjerenja izloenosti opasnosti na radnom mjestu. Kako bi se osiguralo da se program odrava, revizije (potpoglavlje norme 4.1) moraju biti stalni proces, a ne zadatak koji se obavi samo jednom. Procjena i odreivanje prioriteta Potpoglavlje 4.2 norme ANSI Z10 odreuje zahtjeve za procjenu i odreivanje prioriteta. Nema puno sustava upravljanja sigurnou koji postavljaju sline odredbe. U potpoglavlju 4.2 norma ANSI Z10 kae: Organizacija e uspostaviti i implementirati proces da procijeni i postavi prioritete vezane uz probleme identificirane u potpoglavlju 4.1. Proces e:

A) Procijeniti utjecaj problema sustava na zdravlje i sigurnost i procijeniti razinu rizika za identificirane opasnosti; B) Uspostaviti prioritete bazirane na faktorima kao to su razina rizik, potencijal za poboljanje sustava, norme, zakoni, isplativost i potencijalne posljedice za poslovanje; i C) Detaljno identificirati uzroke i druge faktore koji doprinose manjkavostima sustava, a koji su doveli do opasnosti i rizika (AIHA). Sljedee su objanjenja iz desne kolone vezana uz potpoglavlja 4.2A i 4.2B: E4.2A: Procjena rizika trebala bi ukljuivati faktore kao to su: identifikacija potencijalnih opasnosti izloenost podaci iz mjerenja izvori i uestalosti izloenosti ljudsko ponaanje, sposobnosti i drugi ljudski faktori vrste mjera koritenih za kontrolu opasnosti i potencijalna teina opasnosti. Preporua se da se uzimaju u obzir ne samo visokorizine opasnosti, nego i niskorizine opasnosti s tekim posljedicama.

Primjeri raznih metodologija za procjenu rizika ukljueni su u Dodatku F Procjena rizika. E4.2B: Posljedice po poslovanje mogu sadravati bilo poveanu, bilo smanjenu produktivnost, prodaju ili profit ili javni imid. Prema tome, poslodavci moraju imati imati uspostavljen proces pomou kojega e identificirati i analizirati opasnosti, procijeniti rizike koji proizlaze iz tih opasnosti te odrediti prioritete za poboljanje ijim e izvrenjem postii prrihvatljive razine rizika. Dodatak O (Bibliografija i reference) daje listu publikacija koje koje opisuju mnoge mogue metode za procjenu rizika. Na primjer, System Safety Analysis Handbook opisuje 101 takvu metodu. Postojea koliina znanja o procjeni rizika se moe initi prevelikom, ali i ne mora biti. Ljudi iz te struke koji se upoznaju sa nekoliko osnovnih i lako primjenjivih metoda, mogu biti savjetodavci i primijeniti odredbe norme o procjeni rizika. Knjiga pod nazivom Innovations in Safety Management: Addressing Career Knowledge Needs sadri poglavlje A Primer on Hazard Analysis and Risk Assessment, koje daje kratak opis osam analiza opasnosti i tehnika za procjenu rizika - preliminary hazard analysis; safety reviews/operations analyses; what-if analysis; checklist analysis; what-if/checklist analysis; hazard and operability analysis; failure modes and effects analysis; te fault tree analysis. Poznavanje ovih tehnika i naina primjene zadovoljit e potrebe i zahtjeve norme Z10. Takoer treba napomenuti da e pri primjeni ovih

tehnika prevladati kvalitativne nad kvantitativnim prosudbama, jer su kvalitativne procjene dovoljne za sve osim kompleksnih rizika, a matematiki izrauni biti e ogranieni. Dodatak E daje informacije o zahtjevima norme na procjenu i odreivanje prioriteta. Takoer sadri i kratak tekst pod naslovom Vodi za analizu opasnosti i procjenu rizika koji predstavlja lako razumljiv i primjenjiv proces analize i procjene. Dodatak E daje primjer tablice za procjenu rizika u ilustrativne svrhe (Slika 3). Ova tablica daje kategorije vjerojatnosti pojave incidenta, kategorije teine incidenta i razine rizika, to je tipino, ali sadri i preporuene razine aktiviranja uprave. Takva tablica moe posluiti kao vrijedan instrument u radu sa onima koji donose odluke kako bi se odredile razine rizika i posloile korektivne mjere po prioritetu. Objavljene tablice ovog tipa jako variraju, pa bi u praksi trebalo razviti modele koji odgovaraju dotinoj organizaciji.

Slika 4. Tablica za procjenu rizika Implementacija i provoenje Ovo ukljuuje specifine kontrole i primjenu metoda za smanjenje rizika, kako bi se implementirao snaan sustav upravljanja sigurnou.

Uklanjanje opasnosti,

Zamjena materijala, procesa ili opreme za manje opasne, Inenjerske kontrole, Upozorenja Administrativne kontrole Osobna zatitna oprema (OZO)

Treba zapamtiti da zatitnu opremu treba razmotriti nakon to su ostale metode iscrpljene, kako bi se uklonila izloenost zaposlenika opasnosti. Procjena i korektivna akcija Redovite i este procjene programa treba provoditi uprava. Auditi, kao i korektivne akcije i praenje trebaju biti dokumentirani. Ovi auditi i procjene bi trebali identificirati podruja koja nisu sukladna sa normom ANSI Z10. Revizija uprave Godinja revizija normi agencije i programa sigurnosti te njihova usporedba sa ANSI Z10 takoer moe pomoi u identifikaciji i korigiranju slabih podruja. Svrha je da se pobolja nain na koji se izvode procesi i procedure te da se kao rezultat toga smanji uestalost i teina ozljeda. Ova revizija daje upravi jasnu sliku o uinkovitosti sustava upravljanja sigurnou, kao i o njegovom utjecaju na poslovne potrebe organizacije. Implementacija procesa sustava upravljanja sigurnou premjeta fokus sigurnosti na radnom mjestu sa jednokratnih intervencija na dugorona rjeenja. Bez obzira treba li postojei program sigurnosti poboljanje ili je potreban razvoj novog programa, ANSI Z10 se nudi kao vodi koji e program sigurnosti dii na viu razinu.