Professional Documents
Culture Documents
8/31/2007
Ustrojstvo perspektivne slike zasniva se na nekim osnovnim elementima i parametrima, koji uslovljavaju njenu vizualnu organizaciju i konstrukciju. Taka posmatranja ona taka, Njen poloaj u odnosu na objekat koji posmatramo i prikazujemo, parametar je koji odreuje vizure i geometriju slike. Ravan projiciranja ili ravan slike (likoravan), jedan je od elemenata koji definiraju perspektivnu sliku,
Ravan slike / likoravan Zraci projiciranja/vidni zraci Perspektivna slika
Ona taka
Ravan tla, kao osnovna ili glavna horizontalna ravan, na kojoj je najee Osnovna ravan tla postavljen objekat koji posmatramo, odreuje poetne parametre bitne za odreenje poloaja svih ostalih elemenata slike.
8/31/2007
Paralelna osnovnoj horizontalnoj ravni je ravan horizonta, koja se nalazi na visini take posmatranja-one take.
8/31/2007
LINEARNA PERSPEKTIVA
8/31/2007
Udaljenost one take od objekta koji posmatramo perspektivna distanca je u relaciji sa vidnim uglom kojim je obuhvaen objekat koji posmatramo. Prirodne vrijednosti vidnog ugla ljudskog oka iznose neto oko 40, pa se optimalna vrijednost ovog ugla uzima izmeu 30 i 45.
Linija horizonta
8/31/2007
Linija horizonta
Linija horizonta
Udaljenost one take od glavne horizontalne ravni - visina horizonta ovisi o poziciji posmatraa u normalnim okolnostima uzima se prosjena vrijednost visine ljudskog oka iznad tla od 1,60-1,80m. Za izuzetno visoke kao i niske visine horizonta dobivaju se neuobiajene vizure, a posebni nazivi za ovakav nain sagledavanja prostora su ptija i ablja perspektiva.
8/31/2007
Ugao koji zaklapa ravan slike sa glavnim vertikalnim ravninama objekta. Ukoliko ravan slike zaklapa posebne uglove sa ravninama objekta (uglavnom se radi o ravninama koje su meusobno okomite), tada govorimo o frontalnom tipu perspektive, kod koga su neke ravnine objekta paralelne likoravni, a druge okomite na nju.
Ukoliko su ovi uglovi proizvoljni, tada govorimo o perspektivi sa ugla, kod koje uglavnom ni jedna vertikalna ravan objekta nije paralelna niti okomita na likoravan (takoe postavljenu u vertikalnom poloaju).
Frontalna perspektiva
8/31/2007
Perspektiva sa ugla-
8/31/2007
Frontalna perspektiva
Perspektiva sa ugla-
8/31/2007
Perspektiva sa razliitim visinama horizonta i razliitim poloajem Sa ugla I frontalni poloaj Jean Pelerin, De Artificiali Perspectiva (1505, 1509),
Ukoliko ravan slike nije postavljena u vertikalan poloaj na glavnu horizontalnu ravan, govorimo o zakoenoj perspektivi, ija perspektivna konstrukcija je mnogo kompleksnija
10
8/31/2007
11
8/31/2007
Perspektivna slika kao centralna geometrijska projekcija definirana je ravninom slike kao ravninom projiciranja, takom posmatraa-onom takom kao zajednikom takom projiciranja i vidnim zracima kao projekcijskim zracima.
12
8/31/2007
Ravan tla -osnovna ravan Linija tla - osnovna prava -presjek ravni tla i ravni slike X
Slika nekog geometrijskog objekta predstavlja skup slika njegovih pojedinanih elemenata, kao to su take i pravci, te duine omeene odreenim takama. U centralnoj geometrijskoj projekciji postoje posebni odnosi i zakonitosti, koji odreuju specifine elemente i pravila ureenosti meu geometrijskim elementima na samoj slici kao takvoj projekciji.
13
8/31/2007
Bitne odrednice u ovakvoj vrsti projekcije su meusobni odnosi geometrijskih elemenata, kao i njihovi odnosi prema osnovnim elementima perspektivne slike -ravninom slike kao ravni projiciranja, onom takom kao takom projiciranja, te osnovnom horizontalnom ravni kao parametrom orijentacije.
paralelni ravni slike -projekcijskoj ravni, okomiti ili zakoeni u odnosu na ovu ravan. Obzirom na razliite
poloaje geometrijskih pravaca, pokazuju se slijedee zakonitosti u centralnoj geometrijskoj projekciji:
14
8/31/2007
Likoravan
Ona taka
Sve prave paralelne likoravni imaju perspektivne slike geometrijski paralelne samim tim pravama. Njihovi meusobni uglovi ostaju nepromijenjeni
15
8/31/2007
Nedogled prave - prodor njenog uporednog zraka (paralelnog pravca povuenog onom takom) kroz likoravan.
Svi meusobno paralelni pravci u centralnoj projekciji imaju jednu zajedniku taku- nedogled. Svi horizontalni pravci u centralnoj projekciji imaju nedogled na liniji horizonta.
16
8/31/2007
Nedoglede pojedinih skupina paralelnih pravaca moemo najlake odrediti u ortogonalnoj projekciji -u osnovi, odnosno prvoj projekciji
Na jednoj perspektivnoj slici esto se pojavljuju dvije ili vie taaka nedogleda. Za pojedine skupine paralelnih pravaca nedogledi se mogu oznaavati oznakom koja je analogna oznaavanju jednog referentnog pravca- npr. za pravce paralelne pravcu oznaenom sa a taka nedogleda oznaava se kao
Na ili An
17
8/31/2007
HORIZONT
NEDOGLED
Ol
Ol
18
8/31/2007
19
8/31/2007
20
8/31/2007
21
8/31/2007
Perspektivna slika sadri navedene geometrijske elemente-pravce i ravnine, kao sastavne dijelove sloenijih figura. Poloaj geometrijskih figura koje lee u ravnini, u odnosu na ravan slike, utjee na njihove projektivne transformacije u perspektivnoj slici. Neki poloaji su specifini, jer daju posebne transformacije, kao to je poloaj geometrijskih likova u ravni koja je podudarna ravni horizonta, gdje se dati likovi projiciraju kao geometrijski pravac koji u centralnoj projekciji lei na liniji horizonta.
Specifian je i poloaj geometrijskih figura koje lee u ravnini paralelnoj ravni slike-likoravni.
Geometrijski likovi i figure koje se nalaze u vertikalnim ravninama paralelnim vertikalnoj ravni slike, u centralnoj projekciji ostaju slini zadravaju se iste vrijednosti uglova a veliine su u proporciji sa distancom do likoravni.
22
8/31/2007
perspektivne slike kvadrata ostaju kvadrati samo ukoliko oni lee u ravninama koje su paralelne likoravni, dok se slike kvadrata u horizontalnim ili zakoenim ravninama u odnosu na ravan slike transformiu u etverostranike ije dimenzije stranica i uglova ovise o njihovom poloaju u odnosu na ravan slike i taku posmatranja.
Svi meusobno paralelni pravci u centralnoj projekciji imaju jednu zajedniku taku- nedogled. Svi horizontalni pravci u centralnoj projekciji imaju nedogled na liniji horizonta.
23
8/31/2007
Perspektivne slike krunica u centralnoj projekciji ostaju krunice samo ukoliko one lee u ravninama koje su paralelne likoravni (ili u samoj likoravni). U ostalim
poloajima krunica se projicira kao elipsa, a u nekim posebnim sluajevima i kao parabola ili hiperbola.
24
8/31/2007
Perspektivna skraenja pomou dijagonala Sredita pravilnih geometrijskih figura kao to su kvadrat, ili krunica upisana u kvadrat, i u perspektivnoj slici nalaze se na presjecitu njihovih dijagonala.neke
konstrukcije skraenja duina, mogu se u perspektivi rijeiti kao polovita pravilnih perspektivnih likova, pomou dijagonala.
25
8/31/2007
26
8/31/2007
27
8/31/2007
Ravan odreena sa dva pravca ima nedoglednicu koja je spojnica njihovih nedogleda.
Nedoglednica ravnine je presjenica njene uporedne ravnine sa likoravni. Uporedna ravan- povuena kroz onu taku paralelno datoj ravni.
28
8/31/2007
29
8/31/2007
30
8/31/2007
31
8/31/2007
32
8/31/2007
33
8/31/2007
METOD
PRODORA
VIDNIH ZRAKA
34
8/31/2007
35
8/31/2007
Ol
36
8/31/2007
Ol
Ol
37
8/31/2007
L O Ol h Ol
Ol
O
METOD PRODORA VIDNIH ZRAKA
L O Ol h Ol
L Ol
38
8/31/2007
39
8/31/2007
40
8/31/2007
an
Ol
41
8/31/2007
42
8/31/2007
43
8/31/2007
krunica
krunica
44