KULTURA POLJA SA AR AMA-ISTONI KRUG

UVOD
-Pittioni '79: da li su svi koji se pokapaju paljevinski KP? Ne, ali KP populacije spajaju keramiki oblici (amfore, bikonine are i zdjele) -Kossina takoer kae da se pomodu tih oblika mogu uoiti zasebne grupe- pitanje etnika? -granica izmeu istonog i zapadnog kruga: Bavarska, gornja Austrija, Italija - nije fiksna -u HaA1 Bavarska pripada istonom krugu, a u HaB2 zapadnom (karakteristina crveno-crna slikana keramika kakva se kod nas pojavljuje u haltatu) -bitno povezati nalaze iz naselja s nalazima iz grobova -svi 14C datumi raeni u vicarskoj (zapadni krug), ali se preslikavaju i kod nas-problem! -najvie ostava: gornje Potisje, Z Transdanubija, Bavarska, eka, Brodsko Posavlje i Srijem -NASELJA: Kossack: kratkotrajna naselja s pripadajudim grobljima, vie kulturnih grupa (Knovize, Milave, prostor izmeu Labe i Odre) i njihovih podruja koja se trebaju shvatiti kao jedan komunikacijski prostor koji se oituje u slinim tipovima materijala (Poljska, Hessen-luika kultura) -razlike u gradnji i utvrivanju naselja, utvrena naselja kao metalurki centri : Birg, Velemszentvid, Wittnauer Horn u kantonu Aargau, Heimberg bei Fulda, neko u vicarskoj gdje su bili iskljuivo poljodjelci -utvrena naselja se prvo pojavljuju u junoj Bavarskoj pa se pomiu, nisu svugdje istovremena, aponekad im nedostaje kontinutitet -KUDE: ovise o okoliu: drvene, s kamenim soklom ili bez, ratrkane ili zbijene, neke uz vodene tokove, u Bavarskoj se vide tragovi ograda (to kasnije u eljeznom dobu definira tip naselja) -Blocktechnik, Pfostenbau, Firstsaulenbau- Kelheim kraj Dunava, Loviki u Moravskoj (tu dugake kude, jer je u njima ivjelo vie obitelji, tradicija iz neolitika, ratrkane) -negdje jedna mala kuda sa ognjtem i gospodarske zgrade okolo-npr. u Njemakoj -negdje planska naselja u kojima su kude podijeljene ulicama- u sojeniarskim naseljima u vicarskoj -negdje kude ograene palisadama: Loviki, Buchau am Federsee (tu se s vremenom vidi promjena-naselje ograuje to se povezuje s patrijahlnim ureenjem zajednice) -negdje kude smjetene uz rijeku, udaljene jedne od drugih- Nova Huta kraj Krakova na Visli -utvrena naselja i dolje naselje na otvorenom- Biskupin bei Znn kraj rijeke Netze (traje u eljezno doba) -klimatske promjene: vie kie od 10. do 8. I u 6. i 5. stoljedu -podjela zemljita rovovima-Bruszczewo (Poljska)- puno paralelnih rovova-i u Scnirndorf bei dem Oberpflatz

-vrste s Mediterana- mahune, proso- su se lako proirile prema Alpama, na istok u podunavlje se irila ra uz njih -uzgoj konja bitan- u KP gracilne vrste, manji koji, vedi se javljaju poslje -razvoj tehnologije: od proizvodnje Mringen maeva s organskom drkom do proizvodnje maeva s punom kovinskom drkom -pojava elita: tzv. Schutzwaffen u grobovima:ma, koplje, strelice, britve, tit, kola i velika kola (rijetko)Bavarska- taj kanon pokopavanja: Alpe, j Njemaka, Z dio podunavske grupe (aka, Okov, Hagen (KGH), Milave-pod tumulom) -u mlaoj fazi KP ima manje sjekira (pojavljuju se vie ponovo u haltatu), ali zato bogati grobovi s maevima (SZ eka i Moravska, grobovi iz Mringena, Kletnica, Stillfrieda, Petczjakahaby...) -set: ma, sjekira, koplje (poslje jo i konjska oprema) -trako-kimerijski utjecaji se sele na zapad- u isto vrijeme pada istoni krug KP (na zapadu KP grobovi s eljeznim maevima) - KP sruila ekonomija

PRIJELAZ SREDNJEG NA KASNO BRONANO DOBA NA PROSTORU SREDNJE EUROPE

-u dananje vrijeme je pobijena teorija da je KP nastala seobom luike grupe sa sjevera otkrivanjem velikih grobalja srednjeg Podunavlja 50-ih i 60-ih godina -matino podruje KP: Donja Austrija, Slovaka, Moravska, sjeverozapadna Transdanubija (Bakony gorje) -Bluina-Kopany horizont definira kraj KGH u Moravskoj (yhovski) -mlaa KGH: horizont Maisbirbraum-Zahor-Stachotin-Velke Hosterdaky -KGH ima ostave keramike -Brno-Malomeice- kosturni grob koji sadrava keramiku iz koje se razvija keramika KP (iroko kanelirane amfore, pojavljuju se ruke na (do) vrata (kasnije ruke postavljene vie gore) -Maisbirbraum- ostava keramike (vrevi, zdjele strakasom rukom, S-profilacija, bukli, kaneliranje, urezivanje, ima vodoravno i horizontalno fasetiranje) -Lednice- ostava keramike u Moravskoj, istovramena sa stupnjem Zahor (amfore s ravnim cilindrinim vratom, a dolje barbotin i zdjele na nozi, alice, jeziasti ukrasi na zdjelama (to se javlja i na poetku KP) -Baierdorf-Horn- enski paljevinski grob (narebrene narukvice, ruke na ari vie postavljene) -muki paljevinski grob (ma tipa Nenzingen) -Horn-groblje (koso kaneliranje, cilindrini vratovi, ruke esto tordirane) grob 6 iz Baierdorfa -ma tipa Rigsee s odvojenom lijevanom drkom i privrdenom zakovicama (inae Rigsee maevi lijevani u jednom komadu)

-dakle, jo uvijek se vidi socijalni status u grobovima kao u KGH, ali sda su ved palj evinski -Bluina-Cezavy-na tom naselju i groblju yhovski dokazao lokalni supstrat pri nastanku KP -Knovize-Milave- u ekoj, horizont istovremen s Bluina-Cezavy u Moravskoj -Bakony gorje- u Maarskoj, tumuli s biritualnim nainom ukopavanja (ali u istonoj Karpatskoj kotlini i tijekom KGH ima paljevinskih ukopa), malo razvijeniji oblici od zapadnih (alice, bikonitet, jeziaste zdjele) - to je predakanski horizont -F: Koszegi smatra da na tom podruju postoji daljeivuda KGH, ali E: Patek smatra da KGH zavrava s BrD, a dalje se nastavlja samo tradicija KGH -KGH i KP imaju razliite keramike oblike u istonoj Karpatskoj kotlini -Janoshaza-oko pokojnika iskopan jarak (na zapadu oko pokojnika kameni vijenac), ima sjekiru u grobu -Piliny grupa- granina kultura KP, slii na Belegi -juno od Balatona- Rabelja Vas kod Ptuja (alice s trakastom drkom, bukle i avliaste igle-B. Teran zbog tog kontinuiteta oblika htjela pomaknuti Virovitiku grupu u BrC2) -Brinjeva Gora-grob iz Krke-ima bukle kakvi se nalaze u isonom dijelu Karpatske kotline, moda je cijeli grob import -igle iz Iloka-pretpostavlja se da su iz paljevinskog groba (KGH tradicija vidljiva u iglama iz Erduta i Suseka koje su iz kosturnih grobova) -grob iz Morava (Sesvete), Drljanovac, Sirova Katalena -KP je nastala oko 1300 g. pr. Kr., BrC2-BrD, postojala je razliita dinamika nastanka, na razliitim supstratima -drutvena diferencijacija u KGH nema paralele u KP

STARIJA FAZA KP U S REDNJEM PODUNAVLJU I NJEZIN ODNOS PREMA SJEVERNOJ HRVATSKOJ

-unutar istonog kruga postoje istona i zapadna grupa KP s granicom na rijeci Vad i Neiderskom jezeru -istona grupa: Slovaka, sjeverozapadna Maarska, Burgerland: AKA KULTURA -utjecaji s istoka (Csorva) i zapada (Velatice), Kurd horizont ostava -Bakony gorje-13.st.-tumuli koji se pripisuju aka kulturi, ali im nedostaju keramiki oblici i ukra stipian za HaA1, oni su raniji (BrD, BrD/HaA1), imaju keramiku slinu Virovitikoj grupi, starije oblike igala (valovite, sa zadebljnim vratovima) -tumul 8- muki-dlijeto, bode, dva koplja, sjekira sa zaliscima, ostaci oklopa od kariica, zdjele s jezicima -zapadna grupa: juna Moravska, Donja Austrija, istona eka, dio tajerske: VELATICA KULTURA

-jugoistona grupa: izmeu Dunava i Tise: CSORVA KULTURA-poetak BrD -Baierdorf-Horn-Sigendorf- Donja Austrija, etiri tumula i grob izmeu njih -aka- kneevski tumul-HaA1-fibula s osmicama na luku, igla, ostaci oklopa od bronanog lima, zakovice, keramika -ostali grobovi u aki su ravni i siromani -Okov- HaA1-tumul- alice s rukom koja nadvisuje rub, bikonine posude (tipine za srednje Podunavlje), ostaci bronanih posuda (esto u zapadnom krugu), dijelovi sa zakovicama -Duchov-groblje-HaA1-HaB-pojasna kopa koja je karakteristina za Tirol, trbusi posuda postaju spljoteniji, a vrat vii -juno od Balatona-Bacs i Bors- groblja- keramika slina virovitikoj -Virovitica- slinost s tumulima iz Bakony gorja (drugaiji oblici igala, ali ima dlijeto i bode), nema baiedorfsko velatikih utjecaja -Zagreb-Vrape-grob s pincetom, iglom i britvom -grob s kamenom krinjom -ima baierdorfskih i virovitikih oblika zajedno -Dalj-Studenac-ledasta igla, amfora sa stoastim vratom i zdjela- pokazuje utjecaj grupe Zagreb do Dalja (tamo tada Belegi II) - naselje u Belom Manastiru-tipino za HaA1 -grob iz Nemetina

NAJISTONIJE GRUPE STARIJE FAZE KP

BrD- u Trasdanubiji- tradicija KGH (trbuaste zdjele, valovitr igle, riblji mjehur) -sjeverna Maarska- Pilliny II (ukras koji podsijeda na Belegi I i kasnije na Belegi II, amfore, igle srodne onima u Transdanubiji, grobovi:urne pokrivrene kamneom, kasnije i grobovi pokriveni kamenom-to de biti i u Kyjatice, metalurki centar- kao i Kyjatice i Gava kasnije-zbog bakrenih ruda, dvosjekle britve-uske listolike pa etvrtaste) HaA1- Transdanubija- aka -izmeu Dunava i Tise- Csorva (urne s rubom pomalo izvuenim prema van (supstrat na kojem je nastala i utjecaj sa zapada, Peka- Belegi, kod Maarske granice), etvrtasti izljev, valoviti ljebovi - utjecaj Gave grupe, fibule s raskucanim lukom s osmicama su karakteristine za nonju, listoliki privjesci) -od dunavskog koljena do Potisja- Kyjatice (kamena arhitektura, groblje Sajla, naglaen bikonitet, ostaci bukla, okomito i koso kaneliranje, igosani ukrasi, alice s rukom- utjecaj sa zapada, polumjeseasta britvaesta u Transilvaniji, rijetka kod nas, bukli omeeni kanelurama-to de biti karakteristino za Gava grupu)

-srednje Potisje i sjeveroistona Maarska- Gava I HaA2- sjeverna Maarska- Val(amfore s rukama, dolje kanelirane, alica s rukom koja nadvisuje ru b, kerakteristine amfore s horizontalnim fasetiranjem, kantarosi, tipologija - E. Patek) -sjeverna Maarska- Kyjatice II -Potisje- Gava II (manja naselja, puno jama, stoari, radionice: Schalenknauf maevi, zvonolike kacige i kotlidi tipa Hajduboszhemely, kanelure u obliku valovnica, zvjezdoliki kanelirani ukras na alicama, fibule s raskucanim lukom s dvije osmice-tipine za nonju, rogoliki izdanci, posude s valovitim rubovima - to se razvilo iz oblika otrog jeziastog ruba iz prve faze sa zapada, na jug se iri na sjeverni Banat i moda do Dunava, kasnije tu Fusesabony- Meszocat)

OSTAVE KULTURE POLJA SA ARAMA

-polovinom 20.st. poinje se materijal definirati prema horizontima ostava -to se koristi kao korekcija apsolutnih datuma -ostave se sistematiziraju prema regijama- 60-ih i 70-ih objavljeni korpusi po regijama -postoji vie naina podjele ostava: -prema brojanoj nadmodi tipinih i tipoloki jasno utvrenih oblika (K. Vinski-Gasparini) -prema pojedinom spektru predmeta koji sadrava svaki pojedini horizont (broj predmeta i koliko ih ima, slomljeni predmeti u odnosu na cijele predmete) uz tipoloku analizu (Peter Turk) -bitno uoiti: sastav ostava, rasprostranjenost i tipoloke znaajke predmeta -horizont: stabilno odvajanje aktivnosti u jednom horizontu od razliitih aktivnosti u drugom horizontu -Von Brunn prvi podijelio ostave u Transilvaniji - K. Vinski-Gasparini nazvala stupnjeve prema najrjeitijim ostavama- tzv. Leitfunde (nije ba dobro jer svi predmeti ne traju jednako dugo pa se danas to izbjegava, ved se oznaava po brojevima) -A. Moszolics napravila podjelu za Transdanubiju- 6 stupnjeva 1. Aranyos (sjeverna Maarska)- BrD -koplja- manja, sa okomito fasetiranim tuljcem vie na krajevima (tipino za Maarsku, kad je okomito fasetirano vie na sredini to je tipino za mlau broncu na Jadranu i Balkanu) -sjekire-uplje s uicom,malo fasetirane -maevi- s jezicem za nasad, dugaki, rombian presjek, rebro po sredin i (puno maeva u kasnoj bronci), Cowen i Sprockoff radili tipologije, Harding za Jugoslaviju -u ovom horizontu najrasprostarnjenije u sjevernoistonoj Maarskoj 2. Kurd -puno ostava u Panonskoj nizini

-posude tipa Kurd s trakastom drkom-este u sjevernoistonoj Maarskoj -srpovi, falere, fibule s raskucanim lukom -maevi s tri vodoravna rebra na punoj kovinskoj drci, dugaki, saicom na balaku (Schvolenschauschwerter) -Kappenhelmen, Glockenhelmen -vale:karpatski nain sprezanja konja -kotlidi-srcolike atae (mlaa faza ima krine atae) -bronane alice- bez noice i s niskom rukom (kasnije se penje ruka i imaju noicu) -knemide-pojava-Schaller i Clausing napravili tipologiju, bitan nain vezivanja -sjekire sa zaliscima i uplje sjekire -djelovi kola- u ostavama u Slovakoj i Bavarskoj - Debeli Vrh u Sloveniji- ostave sline naima u Zagorju 3. Gyermely -problem definiranja prijelaza -sjekire sa irom otricom, sjekire s Y ukrasom, sjekire sa zaliscima koji su nie -maevi sa irom otricom i ukrasom koji je urezan (HaB1) 4. Hajduboszmely -bronane posude s drugaijim rukama, Punktbuckel manira -jako iroke otrice maeva u donjem dijelu -krine atae, noge na alicama -este u sjeveroistonoj Maarskoj -u HaB regionalizacija ostava: razliiti tipovi u razliitim predjelima 5. Romand (kod Vesprema)- HaB2 -polumjeseaste britve -noevi s naglaenim hrptom -antenski maevi: tipino za zapadnu Karpatsku kotlinu u HaB 6. Bukkszentlaszlo -sedlaste fibule, naoalaste fibule -sve manje sjekire -alice s visokom rukom i vratom

-manji maevi s punom kovinskom drkom koja se odvojeno privrduje -Srbija: D. Garaanin, R.Vasid: najvie u Srijemu i junom Banatu

FENOMENI RASPROSTRANJENOSTI OSTAVA KULTU RE POLJA SA ARAMA

-danas se sve vie koristi statistika i kvantitativna analiza pri podjeli ostava -Sven Hansen i Peter Turk -rasprostranjenost pojedinih predmeta u ostavama (npr. britve brojne u Meurjeju, rijetke sjeverno od Balatona) -bitno zanati da li se predmeti iz ostava pojavljuju i u grobljima i da li jedno iskljuuje drugo -kronoloke razlike -regionalizacija ostava -Hansen- starija KP: bogate ostave, kompleksne ostave (srednja Njemaka i dolina Rone), jednostavne ostave -sjeveroistona Maarska: centar na poetku KP i u HaB1 (Gava): puno ostava -juno od Balatona: Kurd horizont -Brodsko Posavlje -knemide- rijetke u grobovima i kao rtveni darovi, najvie ih je u Meurijeju -titovi- u istonom krugu u ostavama, u zapadnom u grobovima -maevi-u zapadnom krugu u ostavama i grobovima (vlanitvo zajednice koja rtvuje svoje kao poputbinu za onaj svijet), u istono krugu slomljeni u ostavama, najvie ih ima u sjevernoistonoj Maarskoj u svim razdobljima -koplja-s plamenastom otricom esta u junoj Panoniji i istonoj Karpatskoj kotlini, ukras na tuljcu koplja je est na naem podruju i sjeverno od Alpa -bronano posue- ima ga puno vie u ostavama, jako fragmentirano, radionice u jugoistonoj Maarskoj -djelovi kola i konjska oprema- esto u rumunjskim ostavama i Bavarskoj, ima konjske opreme od kosti i rogova (Kote napravio tipologiju) -sjekire-tuljaste sjekire svojstvene karpatskom krugu, sa zaliscima u zapadnom dijelu, u zapadnom krugu s peticom -bronani pojasevi- ima ih u Meurijeju i Transilvaniji

-mlaa KP- sve naglaenija regionalizacija

PROBLEM DEFINIRANJA SREDNJE FAZE KP U S REDNJOJ EUROPI

-1959. Muller-Karpe nije mogao izdvojiti HaA na materijalu iz istonih Alpa (Grossmugl), ved ga je izdvojio na temelju bavarskih nalaza i nalaza iz sjeverne Italije, a apsolutne datume sravnao prema mikenskim importima -1984. kolokvij: prijedlog da podijeli na rano kasno bronano doba (BrD), starije (HaA1), srednje (HaA2) i mlae (HaB) -1996. Hansen uoava da se u Gyermely horizontu mijenja broj i vrsta predmeta: ima manje sjekira, srpova, narukvica, maeva i kopalja, a vie noeva, ingota i predmeti su manje fragmentirani -Sperber predlaesvoju kronologiju: BrD1- 1363-1295 BrD2- 1295-1225 HaA1- 1225-1155 HaA2- 1155-1085 HaB1- 1085-1020 HaB2a- 1020-950 HaB2b- 950-880 HaB3- 880-740 -podjela HaA i HaB poiva na zatvorenim nalazima u naseljima , a ne na kombinacijskoj statistici grobnih nalaza iako postoji dovoljan broj HaB grobova -Rychner- na temelju C14 datuma iz naselja u vicarskoj i dendro datuma nisu prepoznate konvencionalne i teoretsko-kronoloke faze Ha2 i HaB1-3 pa zakljuuje da su to oznake stila -izmeu 1050-1000 postoji mjeavina HaA2 I HaB1, dakle to je prijelazni stil ili rani HaB1 -Izmeu 1000-950 je HaB1 -izmeu 950-900 je HaB2 to je zapravo prijelaz izmeu HaB1 i HaB3 -izmeu 880- 850 je HaB3 -radio tipolodiju na noevima: noevi strnom za nasad su karakteristini za zapadni krug, akod nas s jezicem za nasad -1999. Pare- istie vanost nalaza iz sjeverne Italije za apsolutnu kronologiju (Bologna, Este...) -groblje Kelheim dobro definira HaB u Bavarskoj -HaA1- 1200-1100 -HaA2- 1100-1050/1020

-HaB1- 1050/1020-950/920 -HaB2- 950/920-800

MLAA FAZA KP U SRE DNJEM PODUNAVLJU

-Podoli-groblje u junoj Moravskoj -ima ire kanelure od Dalja (neki ubrajaju i Dalj u srednje podunavske grupe) , rogolike ruke, harfaste i sedlaste fibule, polumjeseaste britve, vazolike igle, noevi s trnom za nasad (zapadni utjecaj), noevi sjezicem, bronane posude tipa Stillfried-Hestoknice? -Stillfried- groblje i naselje u Donjoj Austriji -puno konjske opreme trako-kimerijskog tipa, sjekire sa pseudozaliscima, sojeniarske igle, ponegdje eljezni predmeti (utjecaj s istoka), crveno-crno slikanje na keramici preuzeto sa zapada (na vlastitim oblicima), ukraavanje kositrenim lamelama -St. Andra- groblje u donjoj Austriji-okomito kaneliranje, sedlaste narukvice ukraene V -ukrasom (este kod nas) -Hadersdorf am Kamp- esto urezivanje na donjem dijelu trbuha, noevi kao dio nonje -Hasan-Regelsbrunn- ostava u Donjoj Austriji, razvodnici kao u Adaevcima, naoalaste fibule -grob iz Steinkirchena-Bavarska-jednosmjerni (novi, s istoka) i dvosmjerni (europski) razvodnici: nov nain sprezanja konja, utjecaj s istoka, ma tipa Gullingen (od bronce i eljeza) -Weidering- groblje, ma tip Gullingen -Kelheim groblje u Bavarskoj: drugaija keramika, grafitiranje (to de biti kod nas u haltatu) -Ossingen-groblje-grafitiranje, utjecaj iz Bavarske -Val-u sjevernoj Maarskoj -vidi se jak utjecaj ake i Baierdorf-Velatica, amfore, zdjele s koso kaneliranim i fasetiranim rubovima, alice iz starije faze KP s rukom koja nadvisuje rub (te su razliite od tipa Stillfried koje imaju naglaeni bikonitet), bukli (utjecaj s istoka, Gava), alice s dva rogolika izdanka (mi takve imamo u Krievcima -Ciglani) -Chotin- u jugozapadnoj Slovakoj -utjecala na nastanak daljske grupe -najvie grobalja uz dunavsko koljeno -kraj razvoja KP u srednjem podunavlju datira se u 9. St -Stillfried ivi dalje i slijedi juno njemaki razvoj, a Val, Podoli i Chotin prestaju

NAJISTONIJE GRUPE MLAE FAZE KP

-grupa Val-smjetena uz Dunav do Feroa

-jugoistona Transdanubija-Istona transdanubijska grupa-podruje gornjeg Meeka-tu dobar prijelaz preko Dunava -Dalj je mlai od Vala, poinje u HaB, ali groblje iz Doroslova i grob Dalj -Studenac ukazuje na paralelan razvoj na podruju Podunavlja -Budimpeta-groblje-istraivala Rosa Kalicz-Raiter, ara i kosti direktno stavljene u jamu, postoji kontinuitet mjesta za razliku od Dalja -Bekesmeger-groblje-oblik podsijeda na Gava grupu, posude u obliku noge (kod nas to u Krievcima -Ciglani od HaA), plastine trake i gumbidi (zapadni utjecaji, to de se zadrati u Kalenderberg grupi), igle s malom vazolikom glavicom,sojeniarske igle, ruka od britve sjevernog tipa, nalaz eljeznog noa u grobu

-Junotransdanubijska grupa- gusto naseljeno u 9. i 8. stoljedu, vana komunikacija rijekom Kapos (veza s Podravinom, dobri prijelazi preko Dunava, isto gusto naseljeno u 13. i 12. st., sjeverno od Batine su prijelazi: 2 lokaliteta blizu Mohaa i Bata) -E. Patek- istoni utjecaji: lijevkasti lonci, kantari i lonci sa cilindrinim vratom -centri- Firstensitz-kneevsko sjedite (Kimming izdvojio na podruju Slovenije 12 vedih i manja sredita koja gravitiraju vedima): mora biti utvreno, prilozi u grobovima moraju biti bogatiji - Pecs-Jakabhegy- naselje iz starije i mlae KP, ima akropolu i tumule (tumul 1 i 75) -Batina- plato s tri strane zatiden i tumuli -Dalj- Junotransdanubijska grupa se moe povezati s Daljskom preko konjske opreme, eljeznih predmeta, bruseva, pitanje da li su imali sirovinu ili su ju samo kontrolirali, neistraen dobro, jajoliki lonci (karakteristika zapadnog dijela) u Doroslovu

-Fuszesabony-Mezocsat- istono od Vala, nomadi koji se bave transhumantnim stoarstvom, kosturni grobovi s keramikom koja slii Kyjatice grupi, teorija o dolasku s istoka zbog konjske opreme, obino jedna ili dvije posude, konjska oprema, brusevi, kameni rvnjevi, kotane ploice, korice za bode i koplje su slini- bili noeni u kompletu, buzovani (ezla)- oita komunikacije s istokom -ostave skonjskom opremom u Karpatima- vidi se put preko hrpta Karpata i putem Donjeg Podunavlja -Gava-kratkotrajna jednoslojna naselja, ali Gomolava, Feudvar, Vinkovci su telovi -juni susjed Mezocsatu je Bosutska kultura -Dalj- periodizaciju napravila K. Metzner-Nebelsick, N.Tasid ga prati od 11. st, do 6. st. u Dalju se pokopavaju paljevinski, Kalakaa je paralelna s 1. i 2. fazom Dalja (10. i 9. st), Basarabi je paralelan s 3. i 4. fazom -agrad- sjeverno od granice s Vojvodinom, zanimljiv za odnose istoka i zapada -Szabo negira postojanje Gava grupe -granica izmeu daljske i bosutske je izmeu Sotina (Dalj, groblje) i Iloka (Bo sut, naselje)

APSOLUTNE I RELATIVNE KRONOLOGIJE HA B STUPNJA

-1924. P. Reinecke izdvojio HaA i HaB - Muller-Karpe- izdvojio HaB1-3 prema groblju u Ruama, ali se to nije moglo na drugom groblju u Ruama ni u Pobreju (Pahi istraivao), nije mogao izdvojiti HaB za istonoalpski krug - HaB1- maevi u grobovima, moda i neka nova tradicija -HaB2- vrevi u grobovima u Ruama (samo u enskim: Teran) - HaB3- nalazi iz prvih tumula koji se veu za KP......, brojno bronano posue (italski utjecaj iz Estea) , slikana crveno-crna keramika, sedlaste narukvice -K. Vinski-Gasparini nije mogla izdvojiti 3 stupnja HaB -groblje u Ljubljani- S. Gabrovec- Ljubljana Ia je HaB1, Ljubljana Ib je HaB2, Ljubljana IIa-b je HaB3-C- elio pomiriti pojavu tumula i eljeznog nakita u grobovima i pokazati kontinuitet -Metlika (Hrib)- paljevinsko groblje pod tumulima i s ravnim paljevinskim grobovima -1974. U. Ruoff- upozorava na upitnu istu razdiobu HaB1-2 u Ruama prema poloaju grobova, ali i prema kronolokoj jasnodi sastava grobnih cjelina iako sam naglaava da poetak nove faze oznaava pojava novih tipova -Kapelna- geografska raznolikost ostava, vee se uz transdanubijski krug -Matijevidi- veu se uz balkanski krug (4. i 5. faza) i trako-kimerijski tip ostave (5. faza) -IV faza: sjekire tipa Passau, igle najosjetljivije, naoalaste fibule -V faza: nakit i konjska oprema -B. Teran: u HaB se poinju osnivati visinska naselja, 9. st., poetak eljeznog doba u tajerskoj -L. Spreber: kombinacijska statistika na zatvorenim naseljima uz dendro datume -V. Rychner-1999. -Ch. Pare: dendro datumi vedinom iz sjevernozapadne alpske kulture i koncentrirani su u 11., 10., i 9. stoljede -italski nalazi bitni za kronologiju srednje Europe (Bologna, Fratensina, Este) -Weringen-tumul u kojem je ma koji slui kao okosnica za poetak HaC - M. Trachsel: za definiranje trajanja odreenih tipova odabrao tri metode: statistiku odreenih tipova iz naselja datiranih dendrodatumima, analiza zdruenog spaljivanja igala i noeva u grobovima i prouavanje oblika i tipa ukrasa -HaB1-11. st -HaB2-10. st -HaB3-9. st

-to je kronologija napravljena na metalnim predmetima (radio na groblju u Kelheimu) i vrijedi primarno za njihovo datiranje (potreba za neovisnim kronologijama keramike)

TRAKO-KIMERANI I KRAJ KP
............ -Pecs-Jakoheby- trakokimerijski bode i sjekira u jednom grobu i konjska oprema -zlatni nalaz iz Dalja- predstavnik predmeta tipa Michallow Focoru kakvih ima u Rumunjskoj, Poljskoj i Maarskoj, oni su nastali na Pontu: zlatne dijademe, gumbidi s viticama -Vukovar-Lijeva Bara- kosturni grob 269-nova ideja stavljanja oruja u grob i oprema -arengrad-Renovo-grob -proces kraja-proces haltatizacije: Louis Nebelsick, Susan Reiter;Regentsburge Beitrage -paljevinski nain pokopavanja ostaje svugdje osim u Dolenjskoj (Transdanubija, srednje Podunavlje-biritualno: Kalenderberg grupa) -novo:tumuli, oruje u grobovima (maevi tradicije KP istone haltatske skupine: Moringen kao u Klein Kleinu, Frogu, koplja sa sjekirom kao u Ormou-ved ima sjekiru sa zaliscima, s ruicama isto esta u haltatu, Novom Mestu) -naselja koja poinju u HaB i traju do HaC (Potela, Zagreb-Gradec) -keramiki oblici -Budinjak- ravni paljevinski grobovi, humci: vie u jednom, ideja obiteljskog pokopavanja -Novo Mesto- grob 16, tumul 1: mahaire se javljaju poslje horizonta maeva - tumul 6: 2 maa-bronani i eljezni -zapadni krug: Goldingen i Mildenheim: dugi maevi tipini za rani haltat -grob iz Willacha: kraj 9. ili 8. st.- no sa tuljcem za nasad (takav kalup naen u Sv. Petru Ludbrekom), igla italskog tipa, ma koji se vee za KP, polumjeseasta britva, pokopan u kamenoj krinji pod tumulom u ari, igla s narebrenim vratom koja se vee za prijelaz (kao i razoreni grob iz Batine, uz to i sjekira s ruicama) -grob iz Radkersburga- ima ma tipa Tahlovice (korice za lijevanje Varvari u Bosni: proizvodnja korica se vee za Balkan): to je podtip tipa Moringen, tip Tahlovice ima razliitu ruku - od 7. st., ima sjekiru s pseudozaliscima, ima djelove kola -Stina- ma tipa Tahlovice (kraj 7./poetak 6. st), vieglava igla, oklop (najkasnije datirani takav grob) -Frog-2 velikodostojnika: 1. stoasta igla, sjekira sa zaliscima 2. dvije eljezne sjekire s ruicama i sa zaliscima,vieglava igla, eljezna mahajra -noevi s tuljcem urnfelderske tradicije -jedino se u Klein Kleinu pokopavaju na vie mjesta

-maevi se tumae kao tradicijsko oruje koje prenosilo -drugo tumaenje je da se poelo raditi na poetku eljeznog doba -Metlika-Hrib- tumul, prvo su bili manji grobovi pa manje humke do Stine te se pokopavaju paljevinski (Dolenjska!!!) -grob iz Wildona-ravni paljevinski haltatski grob, kasno 7. st. -Sv. Petar Ludbreki- kalup za no s tuljcem -Sopron-grob 81- najstariji grob, ima ulomke spaljenog maa, keramiki servis -Kaptol-tumul 4, grob 1-vieglava igla, konjska oprema