Professional Documents
Culture Documents
Baze PodaTaka Za Test
Baze PodaTaka Za Test
1. Uvod
Moderne kompanije i institucije poseduju razliite elektronske (raunarske, informacione) sisteme koje koriste kao podrku u procesu prikupljanja, obrade, uvanja i distribucije podataka (informacija), koje nastaju kako unutar samog sistema tako i onih koji dolaze spolja. Takvi informacioni sistemi obezbeuju kako osoblju tako i spoljnim korisnicima (kupci, dobavljai, agencije i sl) da pristupe informacijama kompanije sa razliitim nivoima prioriteta i prava pristupa. Informacioni sistemi imaju jedan neizostavan deo - sistem baza podataka, koja uva sve informacije koje se obrauju i obezbeuje pristup tim informacijama. Baze podataka su kljuna komponenta kod standardnih informacionih sistema, ali i e-trgovine, e-bankarstva, i drugih Web aplikacija. Koriste ih oragnizacije i preduzea od onih najmanjih do globalnih korporacija i milioni korisnika. Microsoft Access je deo integrisanog softverskog paketa Microsoft Office. Osnovna uloga ove aplikacije je upravljanje relacionim bazama podataka, a omoguava izradu obinih i klijent-server aplikacija baza podataka.
date.
-1-
Telekomunikacioni sistemi Telekomunikacioni sistemi se koriste za povezivanje, ili umreavanje raunarskih sistema, kao i za prenoenje informacija. Lokalne mree (LAN) povezuju raunare odreenog mesta, kao to su poslovne zgrade. Mree irokog opsega (WAN) povezuju raunare koji se nalaze na razliitim mestima i esto iz razliitih organizacija. Internet je mrea koja povezuje milione raunara. Preko umreavanja, korisnici personalnih raunara dobijaju pristup razliitim resursima informacija, velikim bazama podataka i ljudskim resursima, mogunost obavljanja istih poslova u saradnji sa kolegama. Ljudski resursi i procedure Kvalifikovani strunjaci su vitalna komponenta svakog informacionog sistema. Tehniko osoblje se sastoji od razvojnih i menadera operacija, analizatora i dizajnera sistema, programera softvera i administratora sistema. Kao dodatak, radnici u jednoj organizaciji moraju biti osposobljeni za korienje kapaciteta informacionog sistema.
-3-
-4-
7.1. Hijerarhijske baze podataka Hijerarhijske baze podataka zasnovaju se na hijerarhijskim strukturama podataka koje imaju oblik stabla (slika2).
Na prvom nivou je osnovni ili koreni segment. Ostali segmenti niih nivoa su podreeni segmentima viih nivoa. Od kljua nadreenog segmenta moe da zavisi jedan, nijedan ili vie podreenih segmenata, a podreeni segment moe da ima samo jedan nadreeni segment. Kada se iz strukture brie nadreeni segment onda se sa njime briu i svi podreeni segmenti. Ova struktura omoguava da se korisnicima prikae samo deo hijerarhije. Hijerarhijskom strukturom dobro se moe prikazati odnos tipa (n:1). Meutim prikazivanje odnosa (n:n) hijerarhijskom strukturom ima nedostatke. Nedostatak unoenja ogleda se u tome to nije mogue uneti neki segment ukoliko nije poznat njegov nadreeni segment. Nedostatak brisanja ogleda se u tome to se brisanjem nadreenih segmenata gube podatci o podreenim segmentima. Nedostatak auriranja ogleda se u tome to u nekim sluajevima auriranje nekog podatka zavisi od auriranja drugih podataka. Auriranje predstavlja izmenu ili brisanje sadraja zapisa ili polja, ili upisivanje novog zapisa. 7.2. Mrene baze podataka Za razliku od hijerarhijske baze podataka i hijerarhijske strukture podataka, mrena baza podataka zasniva se na mrei podataka povezanih tako da ne postoje ni osnovni ni podreeni segmenti. Mrena struktura sloenija je od hijerarhijske i u praksi se baze podataka mogu prevesti iz hijerarhijskog oblika u mreni i obrnuto. U mrenoj strukturi ne postoje nedostatci koje ima hijerarhijska struktura i odnos (n:n) moe se uspeno predstaviti. Mrena struktura moe se dobiti kombinacijom hijerarhijskih struktura i javlja se kada dva nadreena segmenta razliite vrste imaju isti segment kao podreeni.
-6-
7.3. Objektne i relacione baze podataka Kod objektnih baza podataka podaci su predstavljeni i organizovani kao sistem objekate koji imaju odredjena svojstva i mogu medjusobno da interaguju i deluju jedni na druge. Kod relacionih baza podataka podaci su smeteni u sistem meusobno povezanih tabela.
Podaci mogu biti: Numeriki tip - (brojevi, valute, procenti...) Znakovni tip koji obuhvata velika i mala slova azbuke, cifre, specijalne znake sa tastature. Logiki tip obuhvata samo vrednosti tano i netano. Datum/vreme tip je podskup znakovnog tipa, a datum i vreme se unose u uvek precizno definisanom formatu. Memo tip je podskup znakovnog tipa i namenjen je za pisanje komentara (vee koliine teksta). Objekti - (slika, video, zvuk...)
8.1. Organizacija podataka u relacionoj BP Postoje sledei nivoi logikih jedinica podataka: 1. Polje. To je najmanja logika jedinica podataka koja je okarakterisana nazivom i vrednou (kolona tabele). Vrednost polja je podatak. 2. Slog. To je skup polja koje se odnose na atribute istog entiteta (jedan red u tabeli). 3. Datoteka predstavlja skup slogova i moe biti i fizika i logika (tabela). 4. Baza podataka je skup meusobno povezanih logikih datoteka (povezanih tabela).
Primer.1 (Tabela.1)
polje
slog
Redni broj 1. 2. 3.
Likovno 4 5 3
Istorija 5 5 4
Sociologija 4 2 4
Osoba (Jovana Dimi) Redni broj 1. Jovana Dimi 4 5 4 Ime i prezime Likovno Istorija Socijologija
1.
Jovana Dimi
R. br. osobe
1 2 3 4 5 6 . .
Ime i prezime
Petar Petrovi Petar Petrovi Petar Petrovi Jovan Jovanovic Jovan Jovanovic Ivana Ivanovi
Adresa
Toplika 1235 Toplika 1235 Toplika 1235 Kosovska 25a Kosovska 25a Vuka Brankovia 123
Telefon
027/456-2 063/123 061/523 011/538 064/538 021/234..
Kod ovako kreirane baze podataka odreeni broj podataka se ponavlja vie puta. Kod relacionih BP treba smanjiti ponavljanje podataka (redudansu) na minimum, ili izbei ako je to mogue, pa predhodni primer nije dobar i treba ga popraviti. Da bi se smanjilo ponavljanje podataka, podatke traba rasporediti u dve povezane tabele. Prva tabela bi sadrala podatke o osobama a druga tabela o
-9-
brojevima telefona. Veza izmeu ovih tabela je 1:M (jedan prema vie), ostvaruje se ponavljanjem polja primarnog kljua (primarne tabele) u sekundarnoj tabeli (polje sekundarnog kljua):
Primarna tabela:
R. br. osobe
1 2 3 . .
Ime i prezime
Petar Petrovi Jovan Jovanovic Ivana Ivanovi
Adresa
Toplika 1235 Kosovska 25a Vuka Brankovia 123
Sekundarna tabela:
Relacija 1:vie jedan slog primarne tabele povezan je sa vie slogova sekundarne tabele
R. br. telefona
1 2 3 4 5 6 . .
R. br. osobe
1 1 1 2 2 3 . .
Telefon
027/456-2 063/123 061/523 011/538 064/538 021/234..
Veza ove dve tabele moe se predstaviti emom relacije na ovaj nain:
primarna tabela sekundarna tabela
- 10 -
Primer 2- kola1: baza treba da sadri podatke o uenicima i njihovim uspehu po razredima.
Primer 3- Fabrika: baza treba da sadri podatke o fabrikci, radnicima i proizvodima te fabrike.
Primer 4- Biblioteka: baza treba da sadri podatke o biblioteci, itaocima, knjigama i pozajmicama te biblioteke.
- 11 -
Primer 5- Bolnica: baza treba da sadri podatke o bolnici, lekarima, pacijentima i pregledima pacijenata te bolnice.
Primer 6- Aerodrom:
- 12 -
TABELE (Tables) Tabela je osnovni tip objekta u bazi i predstavlja direktan (primarni) izvor podataka. U tabelama se, po osmiljenim principima i vezama, uvaju podatci kojima raspolae korisnik i one su prvi objekti koje treba kreirati. Podatci u tabeli su smeteni u polja (eng.Fields), a sva definisana polja ine slog (zapis, red, eng.Record). Kvalitet baze podataka lei u kvalitetnoj organizaciji podataka u tabelama baze, kao i njihovim dobrim vezama. UPITI (Queries) Upit je tip objekta za postavljanje pitanja o podatcima iz tabela (ili drugih upita), a u cilju njihovog auriranja kroz obrasce ili pregleda kroz izvetaje (na ekranu ili tampau), pa se mogu definisati kao posredni izvor podataka. Na primer, upiti mogu da daju informacije (odgovore na pitanja) kao to su koliko kupaca je iz Novog Sada, koja su njihova imena i brojevi telefona. Upiti se mogu koristiti za spajanje kolona iz vie (relacijama povezanih) tabela. Jedan upit bi mogao, na primer, da spoji tabele kupaca, porudbina, stavki porudbina i proizvoda da bi odgovorio na pitanje koji su kupci naruili koje proizvode i koja je vrednost njihovih porudbina. Upiti su, takoe, korisni prilikom izmene, brisanja, filtriranja, sortiranja ili unoenja velike koliine podataka u jednom prolazu. Svaki dalji rad u upravljanju bazom se zasniva na kreiranju objekata forme i izvetaja koji ne mogu bez upita ili tabela, pa se njihovo kreiranje moe znatno ubrzati samo pod uslovom da su izvori podataka (tabele i upiti) dobro kreirani.
OBRASCI (Forms) Obrazac omoguava unos i prikazivanje podataka u prikladnom formatu koji lii na tampane obrasce u kojima treba popuniti prazna mesta. Obrasci mogu biti jednostavni ili prilino sloeni sa grafikom, linijama, mogunostima automatskog pretraivanja, koje unos podataka ine brzim i lakim. Obrasci mogu da sadre i druge obrasce (nazvane podobrasci, eng. subforms) to omoguuje istovremeni unos podataka u vie tabela. IZVETAJI (Reports) Izvetaj daje mogunosti pregleda i tampanja podataka. Kao i obrasci, izvetaji mogu da budu jednostavni, ali i veoma kompleksni. Primeri izvetaja su: spiskovi, hronoloki pregled poslovanja, nalepnice sa adresama, fakture i drugo. Izvetaji se za podatke obraaju tabelama, ali jo ee upitima, a njihov osnovni
- 13 -
zadatak je da te podatke predstave u obliku koji je lak za pregled, razumljiv i gde se mogu brzo uoiti greke. Na primer, izvetajem se moe dobiti prodaja po mestima , broj porudbina u nekom periodu i druge informacijekoje se koriste za donoenje vanih poslovnih odluka.
MAKROI (Macros) Makro je objekat koji omoguava izvrenje niza komandi, a koristi se u sluajevima kada nekoliko komandi (odreenim redosledom) treba pozvati na vie mesta u MS Access aplikaciji (uglavnom iz forme). Kada se pokrene makro, Access izvrava sve naredbe makroa u redosledu u kom su akcije navedene. Bez pisanja programskog koda, mogu se definisati makroi koji automatski otvaraju obrasce za bazu podataka, tampaju nalepnice sa adresama, obrauju porudbine i drugo. MODULI (Moduls) Omoguavaju programiranu kontrolu operacija koje se ne mogu kontrolisati preko makroa. Tako se moe napraviti aplikacija baze podataka sa sopstvenim menijima, linijama alata i ostalim osobinama.
- 14 -