Professional Documents
Culture Documents
PSII Odgovori (I Dio)
PSII Odgovori (I Dio)
/, /='
/: l:: ru;?*r!u:;::"!:% rzraC)'S; Jh/'7'*17*a /J" 4/;r, ,uAJ", y're;4" ^;,%,, ;[r^J;, uJ'rc='t' 23 "/7 ,A'2"? 7"*''
procesS -,.-e
#t/'/, saJrie :J';k" "/"o'l /" Ja 2'f:"74* za&*k proA/en,, /noQu rtac' z'a7eJ'z'ila 7e{e/VJ /s.c6un' -n!d,n 4;'^'-: c?/-a F J;7:= ;s';?,;7 l*lo, z P,-, /H z y'-t
C'/eu'' q tr3 / ,*"a/ee7l /roilo'a '4/'
7ro4/e*,
/%t-#;,"f%
I povbC&A/e
4 A r*
* ti#fmfl*&
#*: ;ffr;r/:;:r;;"7"
f/.(<y5,qoVz y')/ vL^r'eu --;
we:c/e
7ts:*:
t"'bn'a 7ro/ "/r,ft A/27'u:eta o &a .c /' vaf e rkoTra, Ane rav.2o trs "n= / _n,i,/a7dn .
zvo
ry'rzo s
fs'
)/
r/.fzs7en
4 C/rs/ur
--n a/"ze
-Gf's- zpsd?,/v) /ta //u*,//ac/7) 'zra&,/a sr t{ua7an7en ufrcfz tzraJaka va ir/, tzraJaks ,t/t/ iuu ce ce. nA..^/, //roA-/ rnadz,ce zo.a.i.'- ,s/qt/ ,, /*/ 4/u, /on ,"/ti oA.alu //r=6o/" / ,(y/ 7'Je'savan7l ,/ 7eha,/, q.)por'^ n "u "A//
'Loo=/.or"Ant' L**,/rrAo*
o.Tz?-
r/
"/trJrtJr/
* KettPL
s P7J^1-*1: "^" /n'u//"' "/'i" Jo /7e/o"r^,-r.;/ kn7/t/tn"n, F.J ehme,o/1.,,). 7ot/rs/E JtzeA,a **;f, {* ?;:f-'=v, f'-E (v/(' f".,*" /J,,. J"11"'Y':K Cf':i:*"':* Sozr,o 7eJ".' ;:i' ::/?'K-r'///
KSA// b/o -
*ft'
k"Z;A:
- 1,6ry'A/s,
- us/ovr2t
^
J)o
/
7t1oi'
? 4'/,
fut
s/vd,-o, Jo 7.eJ'/",;/u 11_"h'f%r,^* /'4e /f'f prect?rr:)d 6r/,.vu ("*7/e/kslo| t,u7e/3 '
,4, * i;; / /"/,'/'i'l' Troce'd / 4b a11,./. t4',?.f,..ra fy.lhr^e, a vare s ' :f T:Ii, ),F,;."i,*;:-';'/::/,' a,T' 7-re prt /rzLorr_=*'"T,'.:fr zL/q {"?, ;:/.*/,4/n 7r'cesc; /A'^&lo
:;:*'' [:;7#,;r,a-/*-r"
?'
sve
2J.7' "AK W' /:r:z%",::",n:: /"/'"* "/(//u' /=}^7"7" ft::;'; f^*'"h/ poJe {a,a"'/a/ "A// ;:;;:w;. o/,,'rtr' leo "t// /uo/ t/H:;4 se :r#;';I",Jo," ul"t/=/, ,,/a :. ,f:i:i^r::*f':'c'tc'("n ,/ ,- i"/,?&u. '.'"o/i/';,,'F':;{ J/n rtr/.) )"z/, "iuJ.'/-t{ 2'1?lZ/' ; ;l'4" zz' //7'e-l'
"
<,
r: v":;=
1, a///e'/'t
l'aJe'c'/ 7 o tr-ro{"
,neJr*oLn7 Je-r= F ?ane/rtt$^ "l/&, L/ u-{re4fur2r, dr/c/ovt,///Ztde.Q/ &n/-ron? /rrbrva/u sadtrt7Ev?7c, JVe/ou, hrL.r*/, dir/Ed d/eg/" BJkAtr, sadtntayAtu ,rzr*Jeol u /6Jk/asr,
K/^t! =*/.=l
Anr/.
na
2.f"". 'J7./,"u
s/ine
//avne /7":'i;;;/
" .,
7//rt'7
*:n" a/ ;.rr.,4se
/ /
s.zral^ o/a"ntl
"t
/,
/k"'t$i'"i6?it%7>
nscucdn
'
@( 9,.?
oL//. p"/azn"/
na/,
f*7"
("^( ,ilir-azy'e
;nU I tfudentd_
g qD I
I
I
(,n"sg,
f s/gfe/n
I
16rl/'/"rd
(As,4/^/o'' se
.sas
"?,it s l/asa _ selunJarru fA o!:1/ ( Z f,/ascJ - csno uD' ,|A-n ' 1 k/^ra - uJnos Jrne,CTa
c l/asa - /ezrrta ,7'n/1a s k/u"^ * u""/t -f1' , rade' 1 l/ata - d"^lA/ 'f ///
o@@ @@ @YGq)
7,
- {Op<yeEruT "voST'
F.Qotz woB,4^
Tri iSno usmjeren model oblikovanja strategije proizvoda i/ili usluga temelji se na letiri stupnja
konkurentnih prednosti:
1. Kvaliteti
2. Cijeni 3. Vrijednosti usluga
. .
Pitanja o kvaliteti proizvoda ili usluge polazna su tadka u procesu donoSenja odluke o kupnji.
Kod proizvoda kod kojih je dostignuta zadovoljavajuia razina iskoristivosti i udinkovitosti, kupci Zele
novu, DODANU
VRIJEDNOST.
potreba
Postizanje konkurentske prednosti poveianjem kvalitete proizvoda zahtijeva razumijevanje NOVIH i Zelja kupaca.
KONKURENTNA CIJENA
. .
UvoD
neuroniW,XiY.
Neuronske mreZe imaju dvije kljudne karakteristike, a to su sposobnost paralelnog procesiranja, te distribuiranost znanja l<roz
mreltt Svaki je neuron zapravo jednostavni procesor koji podatke moZe procesirati istovremeno kada i drugi neuroni u mreZi' Distribuiranost znanja kroz mreLu se pak odituje u nepostojanju zasebne memorije za
pohranjivanje podataka. Umjesto toga podaci (znanje) se
vrijednosti te\inaveza,
Sto
mreZi pohranjuju
obliku
!q
:t"l
l:yglrtitye
t_g']eeg3-lisw:
:3 "*:s
ne'rona
se
{
DFncrii
lpbn<urnna
rilij:rre ti-:lt15Fj
Kao Sto vidi{r-ro na Slici 2, 4dg"-1 [glot!ge-19:l1j] ItJ:,19-gggtolur 3lcqon i stoga dine dendriti. Putem dendrita neuron prl*n i*pulse od drugih neurona, na -f-1dri!1 ulaze u negro!. Den_&iti mogU.plgqqqiti uzbudne ili smirujuie signale koji_9e zatim u
neuronu suTiry1g,pu,iemusiuj{dpii-s-lggqJi y*ryluj-u*utigqaj
uz!{nfh-lko
neuron dotle u
stanje dovoljne uzbude, Sto znadi da su uzbudni signali dovoljno ve6i od smirujudih, te time
njihova suma prelazi prag osjetljivosti, tada neuron putem aksona ispaljuje impuls. Akson je dakle izlaz neuroq4:. Krajevi aksona najdesie dodiruju dendrite drugog neurona, a takoder u
UvoD
ili
*:Tli
razmak naziva sin4pp4._Dok se unutar neurona komunikggija*"jyU elektridnim signalima, metlu neuronima odvija se kemijskim signalima i to putem sinapsi. Koliko 6e |omlnikacija prijenos putem sinapsi biti udinkovit ovisi o impulsima koji kroz njih prolaze- Stoga
moZemo
deldrlta (ry":f,"11_!e1a ili aksola) drugog neurona' postoji ma.li razrnak Taj
reii da sinapse
* = Ev44
f = ftzr
x"-9*-*Sunr+1+r
\il
_______|>-
Aiqson
lzlaz
fleur'3na
Akl;virciiskii
iurlkr-;ija
[
I
[;rr'i Ir(ttl{trr;t
t
rl,
lil rt'
Slika 3. Umietni neuron - perceptron Na Slici 3 prikazan je najjednostarmiji oblik umjetnog neurona, tj. perceptron.
P,o5to
umjetni newon simulira biolo5ki neuron, njegove dijelove moZemo usporediti sa dijelo-vimra
neurona,
sinaptt
j99
bioloskog neurena. !ri19dn9s! leLine mote biti pezitivan'i1i-negativan,bloj. U sumatoru se vrsi suqiraqjq -oteiarrih qisg?l?r 1 rezyllat glryrranJa ilni izlaz suq1tola, koj_t,tg gjedno i g13z
ii""u*u ili
flrnkcije
takoder se mogu koristiti i druge funkcije kao npr. sigmoidalna, tanh i signum funkcrja.
ulaznih signala, no negativna qtrana je Sto se to odraiava na dinamiku sustava. Kod biolo3kih
,bu-.-ona takoder
je
prisutna
sinkronizacija,
tj. informacija
io ivojstvo
-:-
to se moZe
yq[qimae-{ryp-e-qr,]r'q{os-!@rg'9:*:3I:*TI:r".=''3:T:"y:11_lgr""
odgovarEucl nacmt
,.-.1 - *=---1'
i
r.3. Po iemu se neuronske mreZe razlikuju od raiunala? Glavna razllka izmedu neuronskih mreila i radunala je u nadinu na koji rjedavaju
problem. Radunala koristimo za rje5avanje onih problema za koje posjedujemo algoritam,
kao npr. zaizvodenje aritmetidkih operacija. Neuronske mreile su pak efikasnije u rjeSavanju
je taj
nepredvidivo upravo zato Sto mrela sama udi kako rije3iti problem. Primjena neuronske tnreLaje posebno pogodna u situacijama kada trebamo rije5iti problem za kojeg ne posjedujemo cjelovite podatke
da
li
su svi podaci
ispravni. iut<
Algoritamski pristup koriSten na radunalimazahtjevapoznavanle svih relevantnih elemenata na osnovu kojih 6e rje5avati problem, a takoder dobili ispravno rjeSenje.
Neuronska mreLaje u prednosti i zahvaljujudi paralelnom procesiranju podataka. Za
razliku od nje klasidno von Neumannovo radunalo podatke procesira serijski, tj. dok ne
zavr5i
s
povratne (feedback
ili
KLASIflKAC/JA FPS_8.'
z)
*f.u,Itf" , /o
&nrt/na/,zr.ano
n:'?m7b::/^/o
/.A*"n!/o L-"
uTuc:rt7e
ry, /
-nit+;/onspr/ha s.eJs/1p ,,ry)L/ i,/, reo,^na A,/rr, s/; ,rt&rvcffi // f'*'-^u z'J vectrn Trus/o.o- / ^rna7)' 7nc/or ertoq/u2av+ mary1 /r.e/erVe ,/2a rachm raTes/u /^z/ lr- e Amena/e
t*:!::;^K,4o7e/ //'/rany,r/a
Fps
/r"t,=:,,/a7e/ /
R"re-rl=.,
,oq FPs-a Teszh u, r<7.rer/- .Ar*n|r,4 /eJrnrca 4olu s-e pJ.eJane /o4o de/rercueaeoo() V.=/e,a E/e/-- za /runy h"/ se /r-.o pc ,1."n{, uA|, ,4o/n )-o ,"/, .41;l 4,],,' / ,/A"lr-_ TurJ/t- sL, /prs/*, A7.Jn/o-o/.J hny, "/*==/ f"*fu,7ene- /o,. ,' Jesno
- kg.af/e.rsl1, urnf
FreJn"*
of"'-*
I
FPs
7"'a f'e'rre
'
- PoYs/A/ st(
-i,o* ?a =r*/e-, kyl su rasFcred*r- prena ra::p./gi7rto1t fr,fs-zot / / ZavtsAo oJ s/.u{/ure. =,s/{rn^. // .Dop.s*arye. pn,6/n g'e tZvaJ.7:omoi<-, rnJr{/ryrto r'J.nr'/ vo?rA ill 7"^.c{u ,6.1"/rtr/ r.4o /a fr&o"/ 7. u J, Ar,.n T"rtlpu ,na*l /
* F-,oS
^.T./4A /nn*p. - OvJTe- pa /./.: /crude. oko /xe'x{1na na 7e4.rn f-/.-A.n slJ/e/^u Fol"/<, ce,/<a7u 2* t/azo,.m /"ln/orrn' =1/^Jd/rma kk == /v'tairna ne .s/., L.J, . ///nfu"n oL raJe. rna*rrta freJaTe /'-^J / Poaoro /raosp. s/s 1.^u F."Llu*,' se. 7'avi'a7i> zk7 /u7-/.eLe ' ,.J= /"n/=p s rs/e.n a z L.7 ceqa /=J A -/n 'L/ uJ// ' '- J "
aO relNs p. s
l;;in,:'-"T
I
/'"1*""/-//
-srpu<TURA FPs-a
llarl".tace
- PaJ'>e-
s/antce - m/brne
"
-/r'7re-ro rte
oNC /nas//v8
-=,"/s^ /*=ro - srcfeta =/ /"JE/' ki /etJ"ua'u 1-toTpvf - / ao --t . ' radunps/t" ' --L7,7n -et/ra/ot tr' lot/r'/er
/
*Ezbrn FPS-a
- sotrwAPF -
frbi1v"f"
^ P/miran/e "o/n&u"7"
- ="'ilt I
- Lrniltran/e'
- {-/nr^ufad /
k/
s'//wa/re
-"J"/1"* /
- Ji^qrlosft
l^ -/r'^Jzo' t Na
"f^/7t
)^*/^A U^ {* 7rrfine/a nl*/rane- rze/r-*/oau .ts,:/a/'/, /^ie*u &ort/r./e lf, Le :Aze ,",r/' ruJa" o,o /* VhcaT^ f".!.., =6f / samo /)u'drs/tn /rau5nTreJ're'r4na OJeL;r *lnor.^ se vr/ 'is a{t-DavL/; ('na& - re/drho raJn? - /etce i orc4 rt'a/ -rns/- ,>pera ci/e - v"s/e. ,kl.uoJ/ra t/oa.A, r*/.,v&rr , /nny. -*./"4
{J!^,/s /E' =::.;:; vrt/ene s'tjs77t ,/Y,/.carp s! p.e/rnan/b s.eJs/ra 7)a .t/n/ ha$2re. H7eJn. =/nqf .- /r,L7, 5,o7i= {p."or/A- z--a .A/aJd/.nr- s/",ry4re ='.=Jt/r* ?a dricsok. k-"tq'/e. 4e. l"k- za ,rar6 /*ftlo , /t* ,e/,,(.e./t/u
,
zb-
f:i;'!l':;'"x,,iit'
/
rx*,1L:,
f^/'vrot"/,
'-
//terno -hon/.o,b, sib /.- iaa gaJ* i*'( / ^Jn pr,/e p.ie/ka rLcesa oLraJ.' f
7^ /.1, A.n 'j /," 'n'//' 7'/"V41 Jra'ez7b oJ"7 * J* ,) it" ,"1 'A^J- vrst 1'n/*/' 7'sJ''nli C'o /t oo/ea'a,/e '4'11'/'ruio 7't'/ zLV f,"e1.'p ' f ^tu/i
7-k/.lL /
"
,-_
& arn4'o.s., ,on A/u s<=r *hrrn - Tran=,>or/ci zzna o*l!*l Jr,,z cab/oq fn,/ztta/cV, //./" 4A cN6/ .laclt ,PavezTe 7r*/*el,mt '-!e nTes/q p.r/uA, /, */-ztir* racr'.ty 7'rbJ-e'/.t Se ra{o'm / s/.,/c**a "a / /"Alrf;20,n "/A"tr;/rn/ S(/^Jrn, cts7Qr71 Dneu(ua r-nr/ttseF 11..o /,J o.ruAolrl '/,rnd)o ft<7arya .ft^r,r* .{ra& /zs/,,,"Yr/saoF /3n*A7.a' "A-7 /aeJ/Azny' - "1/"P tn^ro"a s/AJ]! '" {rr1*^/r2,,'.*r* "l/' '/ sr.s /e*n t ra?nlbs/-na naTb:?Jge oko ra&,'/ s/anrDa'.' lrnn=rt -/
/ /
se 7/nun- *e/^,6t/e TEr^)C/e. sa a'r'!c :;ts/qo6 (Nttvn) !"k nr/ ,!ove'z*nq "/*6,.nn,o ;; LL,-=LTec{aya 't!t;*',J L,'.lcy- -L'n/"n/nt 7'edke
p.. oAra,la
.,ba,,'/71l
IZMJENA ALATA
alatnapotrebnerazmjere,kakobf@osiguraouspje5anradita6ne
Prednamjestiti rezni alat znadi unaprijed, prije obrade i izvan alatne ma5ine, namjestiti rezni
mjere obradenih povrSina. PrednamjeStanjem alata znadajno se smanjuje pomo6no vrijeme obrade na klasidnim alatnim maSinama. Kod numeridki upravljanih alatnih ma5ina je neophodno, a kod obradnih centara osnovnije preduvjet automatske izmjene alata. Da bi se ostvarilo sigurno i tadno prednamje5tanje alata potrebno je osigurati ta6an i jednak prihvat drlata alata na ma5ini i uredaju za prednamje5tanje, kao i poklapanje nulte tadke dri:ala s nultom tadkom ma5ine. Prednamje5tanje reznog alata obavlja se na redajima, koji s obzirom na namjenu, mogu biti: specijalni i univerzalni Specijalni uredajiza prednamje5tanje obidno dolaze uz ma5inu.
&h{ffi*a-
Automatska izmjena alata Obradni centri, fleksibilne 6elije i fleksibilni obradni sistemi opskrbljeni su skladi5tem alata manipulatorom za automatsku izmjenu alata. Automatskom izmjenom alata (AlA) postiZe se: koncentracija operacija, koje se mogu obaviti u jednom stezanju obratka skra6enje pomo6nog vre.[nena obrade automatizirani rad alatffi ma5ina fleksibilnost alatnog ma5ina
i
obavljaSeporedoslijeduoperacija.Akosualatismje5teninasumicejednim#
osjetnici oditaju poloiaj i oznaku jedinicu. Alati se dalje koriste prema svih alata i unose ih u u$raVlja6ku r' -"'- programu automatski Koliko se operacija obrade moLe obaviti na nekom obradnom centru ovisi o velidini skladi5ta alata. Obradni centar moZe imati nekoliko glavnih skladiSta alata, kao i pomodno skladi5te alata. Pomo6no skladi5te alata sadrZi alate za proSirivanje broja operacija ili duplikate alata, zbog automatske zamjene kori5tenog ili istroSenog alata u glavnom skladi5tu alata. Do zamjene alata u glavnom skladi5tu alata dolazi: kada se Zeli pove6ati broj operacija obrade, pa se skine alat koji je zavr5io svoju funkciju i na njegovo mjesto ubacuje novi alat za sljede6e operacije kada se istro5ioStrica nekog alata, pa ga treba zamijeniti novim
Postupak izmjene alata: zahvat alata izvladenje alata iz glavnog vretena i spremista alata zakret poluge s alatima za 180" uvla6enje alata u glavno vreteno i spremiSta alata zakret poluge za 90" u radni poloiaj maiine izakret spremista alata, tako da alatza sljede6u operaciju dode u poloZaj zamjene Skladi5ta alata mogu biti smjeitena: nad stubom, sa strane stuba, kada mogu elastiino deformisati stub, sa obje strane stuba, pored stuba s jedne ili obje strane Lancana skladi5ta alata mogu biti: kruZna, kvadratna, ovalna. Valjna i sferna skladista alata mogu primiti samo odredeni broj alata, koji moie biti manji od potrebnih za obradu kompliciranih obradaka, te ih nije mogu6e mijenjati-dok ma5ina radi. Zbog toga, pre5lo se na skladiSta kaseta s alatima. Kasete se pune s alatima nasumice, postave u spremi5te kaseta, a uredaj za manipulaciju odita lC dipove i tako upravljadka jedinica dobiva informacije o poloZaju svakog alata. Kasete s istroSenim ili polomljenim alatima tog! se mjenjati, dok ma5ina radi. Ovaj sistem sprema alate i izmjenjuje ih u glavnom vretenu. Takode, obavtja rasporedivanje alata unutar skladiSta.
palete, bez izuzetka' Pritome se razlikuje vise Za otpremu radnih komada kroz FPS upotrebljavaju se vrsta paleta:
tt"i"1"
vizuelnim sistemom pi"iorniu",nla. je upitrena manipuratoia iri krana, Sto se mora uzeti u otpustanje. Kod tezine preko 20 tkgl potre-bna obzir kod projektovanja mjesta za stezanje'
Sistem automatske izmjene Paleta
ovi sistemi
dvrsto stezanje palete na radnom stolu obezbjecluju minimalno vrijeme zamjene, tacno i iz upravljadke jedinice ma5ine pomoeu ma5ine. poreg ovoga ima mogu6nost automitsk'og upravljanja sistemom' Drugi naein je lransportnim programa. oval sisiem-povJzu;e-maSinu sa c-entralnim za automatsku zamjenu paleta su povezivanje ouog si"i"ma sa meausktadistem paleta. sistemi obradni centri u ovom slucaju tipicni podsistemi kod obradnih centara za onragu,ryrT"tl"siijelova' paleta na kojem se zamjena odvija pomo6u dva manipulaciona imaju jedan radni sto sa stezaeem stoti, itijedno duplog manipulacionog stola' prebacivanje palete iz skladista paleta na obradni centar ilitransportni sistem obavlja se:
sa dva maniPulacijska stola sa okretnim manifulacijskim dvostrukim stolom sa uredajum za izmjenu Paleta sa skladi5tem Paleta
\ \
pozavrsetkuobradeobratka,kojisenalazinapaleti,radnistoseprebacujeukrajnilijevipolozaji
stezni sistem oslobodi Paletu na manipulacijski sto 1 manipulacijski uredaj prebacuje paleLu s gotovim izratkom gdje se nalazi manipulacijski sto 2 sa sirovcem' prazni radni sto fr"e""n" O""tiifiialn;i pof6-ialvodilica, spreman za prebacivanje na radnisto ma5ine manipulac'rjski uretlaj potisne paletu na radnisto raOni'sto piemjeita ie u sredinu ma5ine i po6inje obrada'
f"O*
'."Ono
*i"tf,j
nakonobradeobratka(kojegnosipaleta),paletaseoslobodiipotisnenaslobodnomjestookretnog
manipulacijskog dvostrukog stola, na kojem se stegne stepeni, tako da pareta 2 docre u polozaj prema okretni manipuracijsr<iovosirur<i"io r" zikrene ra ieo radnom stolu, a na njojje novi sirovac'
paleta 2 se s okretnog manipulacijskog dvostrukog stola automatski prebaci na radnisto ma5ine gdje
se stegne
zavrsena i podinje obrada. Ovim nadinom mogude je posti6i vrijeme Na taj nadin izmjena palete je -sekundi. Ovaj sistem koristi se i za punjenje skladi5ta paleta. patete tO'Oo 20 oO izmjene
o/'4D5.
se po alata,
u koriStenja ilinasumice. Ako nim prolazom 0itada Pored lC jedinicu. Alati se dalje'kori u oper
alata po
, jednim okretom skladi5ta ioznaku svih alata i unose ih u
ismje$teni bez
, senzorioditaju
prema programu
Automatskom
alata
koncentracija operabij.a koje se skracenje pomo6nog v\nena -automatiziran rad alatne lnaSin nost obradne ma izmjena alata
o
obratka
se na lzmjenu
vretenu. Osnovne
alata su:
alata
- adekvatni
kodiranje
prihvat za --mant
skladi5te a
moze broja
skladiStu
duplikate alata,
koji je
alata
stavi novi alalVb sljedece I nekog alata pa biti: Skladi5te alata landano skladi5te alata kasetno skladiSte alata
fe
Zeli povecati
bpj
se skine
Kadl se istro5i
izmijeniti novlm.
NajniZi nivo upravljanja predstavlja raiunarsko upravljanje pojedinim elementarnim jedinicama proizvodnog sistema i izvriava se u realnom vremenu. Dakle, u pitanju je niz
posebnih kontrolera.
Upravljanje alatnim maSinama podrazumeva kontroler koji, mada predstavlja najni2i nivo upravljanja FMS, ipak 6esto ima svoju hijerarhijsku organizaciju. Kontroler prima zadalak, a zatim servosistemskivodi alat duZ osa pomeranja 6ime se izvrSava obrada.
Na najniZem nivou upravljanja nalazi se i upravljanje mernim jedinicama, transportnim kolicima i drugim elementarnim jedinicama FMS. Bitna odlika svih kontrolera na najniZem
nivou je njihova kompatibilnost tj. komunikacija sa svojim nadredenim nivoom.
Srednji nivo upravljanja Srednji nivo upravljanja podrazumeva upravljanje prvim Sirim celinama, a to su: proizvodna 6elija, eefijaza montaZu, 6el$aza merenje i kontrolu, transportnisistem.
ViSi
Osnovne koncepcije upravljanja FTS su na bazi tzv. direktnog numeridkog upravljanja -DNU (DNC), a kod kompleksnijih sistema se upravljanje povezuje u tzv. lokalnu radunarsku mreZu (LAN - Local AreaNetwork). Direktno numeriiko upravljanje DNU (DNC) podrazumijeva istovremeno ON-LINE centralizovano upravljanje sa vi5e NU ma5ina alatki, sa jednog mjesta, odnosno pomo6u centralnog ra6unarskog sistema.
Osnovnizadaci upravljanja na nivou FPS: 1. Podrudje upravljanja NU programima; 2. Podrudje upravljanja tokom materijala i proizvodnjom 3. Podrudje upravljanja u vezi sa alatom 4. Podrucje izvje5tavanja
nadina istrukture upravljanja na nivou FTM i FTC od;n-4cajasu:" upravljanih funkcija; osnovnih komponenata FfS lmaSina alatki, robota, mjernih ma5ina,
- --.QE6,. 1 ,
FTS
,,./'/
\'\)
.r'>--'lt
:WsffiF
I pored velike Sarenilosti postojecih mogu6e je izdvojiti osnovne tipove (strukture): .upravljanje posebnim mikrora6unarom (FTM eventualno FTe) ; .vi5eprocesorske upravljadke strukture (FTC, eventualno FTM); .upravljanje FT 6elijom u lokalnoj raeunarskoj mreZi
ieelijama,@
Upravljanje posebnim mikroraiunarom Primjenjuje se u slu6aju pove6anih zahtjeva u pogledu upravljanja na nivou FT modula ilieventualno 6elije. Oesto se primjenjuje struktura upravljanja razliditih nivoa: NC, CNC, PLe,... Sema ovakvog sistema je prikazana na slici.
lYt'1,rsr>Clrer
ViSeprocesorske upravljadke strukture Primjenjuju se ako @r@@Jll u FTC postoje komponente koje zahtjevaju dvosmjerni prenos podataka (npr. vizuelnisenzoriza prepoznavanje objekata manipulacije kod robota). @ryFe
i. Radi se o u paralelnom prenosu podataka, adresa ikomandnih signala izmedu praftg$nih komponenata koje su prikljuiene na sabirnicu. Komunikacijom kroz zajednidku sabirnicu upravlja radunar.
t-L-L/.11n1"6i
Upravljanje FT celijom u lokalnoj radunarskoj mreZi Razlikuje se od viSeprocesorske upravljadke strukture u tome Sto upravljadke jedinice pojedinih komponenata (ma$ina, robot, paletnisistem itd.) ne komuniciraju medusobno preko zajednidke memor'rje, ve6 dine nezavisne radunarske sisteme (upravljadki sistem ima multiradunarski karakter a ne multiprocesorski). lnformaciono-upravljadke funkcije u okviru sistema se dijele isto kao kod strukture sa zajednidkom sabirnicom. Ako je medusobna komunikacija u okviru lokalne radunarske mreZe, pojedine upravljadke jedinice NUMA, robota, AV kolica, imaju specijalni komunikacioni modul preko kojeg upravljadka jedinica postaje satelit radunarske mreZe"
ciljevi i metode objedinjuju u pojedinim dijelovima (fraktalima). Temelj koncepta je u poistovje6ivanju ciljeva fraktala sa ciljevima poduze6a.
Rekonfigurabilni proizvodni sistemi (RPS), zasnivaju se kao i fleksibilni (FPS) na modularnom principu gradnje. Pod pojmom modula podrazumijevaju se elementi (segmenti. podskupovi) koji dine homogenu grupu iije karakteristike ne izlaze iz podrudja odredenih kriterijuma proizvodnog sistema i kao takvi obezbjeduju odredeni nivo fleksibilnosti i univerzalnosti sistema, putem jednostavnije i ekonomidnije gradnje. Broj modula koji sadinjavaju odredeni proizvodni sistem moZe biti razlidit, Sto zavisi od tipa i kapaciteta proizvodnje, asortimana proizvoda i njihovih karakteristika itd. Prestankom potrebe za do tada vrSenim operacijama, modul se jednostavno demontira i postavlja drugi na istu maiinu, kojim se obavljaju druge zadane operacije. Po prestanku potrebe za radom ovog modula radi izrade novog proizvoda, Sto podrazumijeva i drugaiije obradne operacije, alate itd., i ovaj se modul mijenja i postavlja drugi (neki od prethodno kori5tenih), koji svojim mogufnostima odgovara trenutnim potrebama proizvodnog procesa. Osnovni aspekt rekonfigurabilnosti bazira na Cinjenici da su izmjenjivi moduli (softverski i hardverski) integrirani, Sto nije sludaj kod fleksibilnih proizvodnih sistema, kod kojih su ma5inski segmenti tj. hardver fiksni (maSine, uredaji).
Ekonomski ciljevi rekonfig urabiln ih proizvodnih sistema Ekonomski ciljevi koje su postavili proizvodaeifleksibilnih proizvodnih sistema uzeti su u obzir i kod rekonfigurabilnih proizvodnih sistema, ali osim ovih ciljeva proizvodadi rekonfigurabilnih proizvodnih sistema postavili su jo5 neke dodatne ciljeve. Dodatni
ekonomski ciljevi su: Smanjiti predvideno vrijeme za lansiranje novog sistema, ili rekonfiguraciju postoje6eg, Brza promjena proizvodnje, i brza integracija novih tehnologija i/ ili novih funkcija unutar postoje6eg sistema, Lako prilagodavanje trZi5tu, uz konstantne troikove koriste6ifleksibilan hardver Rekonfigurabilni proizvodni sistemi predstavljaju kompleksna obradna postrojenja zbog svoje strukture, visokog nivoa automatizacije. Karakteristidno za ove sisteme je da imaju dosta visoka investiciona ulaganja ali za razllku od FPS dosta se brzo prilagodavaju trZi5tu. lmaju visoku produktivnost, veliki asortiman proizvoda, te dosta visok stepen iskori5tenja vremena. Zauzimaju relativno male proizvodne povr5ine.
VIRTUALNA TVORNICA Glavni razlozi nastajanja ovog koncepta su,ve6 spomenuti,tehnoloiki napredak i razvoj informacijske tehnologije,te konkurencija,Zelja za smanjenjem tro5kova poslovanja,omogufavanje lak5e specijalizacije,rast intelektualnog kapitala, te razni drugi trendovi na standardnim i virtualnim trZi5tima. Kao rezultat razvoja virtualnog poslovanja dogada se nezaustavljiv proces transformacije tradicionalnih poduze6a.Klasiini oblici poslovnih organizactla ne mogu se boriti s novim uvjetima na trZi5tu,te ne mogu odrZavati dinamiku koje je trZiSte postavilo,pa poduzeca reagiraju sve 6e56e strategijama povezivanja i podjele rizika tako Sto ulaze u kooperativne veze s drugim poduzedima.Ovo dovodi do stalnog smanjenja klasidnih radnika zaposlenih u uredu,a istodobno se pove6ava broj radnika na daljinu.Ovakvi radnici (Telework radnici) mogu sudjelovati u isto vrijeme na viSe zadataka i projekata,te nakon Sto su ispunili svoje aktivnosti odlaze na druge radne zadatke unutar drugih virtualnih poduze6a.Ovakvim se nadinom rada konstantno mijenja i struktura radne snage 5to dovodi do potrebe za dodatnom prilagodbom. Virtualna tvornica jetvornica koja u kooperaciji s vi5e tvornica stvara jedan proces proizvodnje,odnosno to je zajednica desetaka i viSe tvornica ili manjih proizvodnih poduze6a,u kojojje svaki od clanova usmjeren na proizvodnju onog Sto radi najbolje.Sama tvornica odnosno organizacija je distribuirana,dakle u pitanju je virtualna oqganizacija u koju su privremeno ilitrajno povezana klasidna proizvodna poduzeca.
motiv suradnje tvrtki dlanica ukljudenih u takvu je porast fleksibilnosti,inovativnost i sposobnost participiranja u virtualnu organizaciju novim projektima. Virtualna tvornica kombinira optimalno reagiranje i maksimalnu efikasnost kroz optimalno kori5tenje proizvodnih resursa kako bi se zadovoljilizemljopisni ivremenski proizvodnizahtjevi trZiSta. Virtualne tvornice su povezane elektronidkom mreZom koja im omogucujefleksibilno djelovanje ijeftino komuniciranje bez obzira na njihovu lokaciju, olak5avaju6i im izmjenu informacija o stanju narudZbi,raspoloZivosti opreme i rasporeda isporuka.Brza dostupnost informacija o zahtjevima i potrebama kupaca doprinosi smanjenju zaliha,a time i ukupnih troSkova poslovanja,te se ostvaruje bolja komunikacija kao i brZe i udinkovitije zajedni6ko poslovanje.Time se partnerski odnosi produbljuju,a nesporazumi svode na najmanju mogu6u mjeru.Elektronidka mreZa takoder omogu6uje dlanovima virtualne organizacije virtualnu suradnju na dizajnu i razvoju novih proizvoda,gdje se primjenom suvremene tehnologije proizvodni procesi i novi proizvodi prije pokretanja proizvodnje zajednidki ispituju putem simulacije te proizvodnje modela i prototipova.Na taj se nadin,utvrduju6i njihove prednosti i mane, osfuaruju velike u5tede.
/4oauta R^r/
47' se /2a '/c"' f^1uuoJ -ec /'eotu"i-c"/ ft*1" 'r=7'A"yL "/:;;:o{;: 4"1[;.; i r.-'' z/,c,1'n /JL,h se /r"/"/"n o47?-ka/' osoo""' oJ 17'' / / 'noJ'/ / / obrztJn, sr"lern,
g"'/o'
e 6 e4,a.1"s , ova/' maJerne se q.a4e pre*3/a-/a 6,uslcrt"d sts/em & -Sma/.a /.,t'uc( /"/' Ve 1/'a(len'{l' z/q tlrze /r,/ ,('/-& u vr,n1,ctt , Fru!,, /e /o/r^u Ja se cr/aua TeJ"zrea S.*,/a f 46n", z .?c3
Pr?tana'
t
/;/"'"r i"f::'lfl::;f
t^.rr,
,l
a /a
/a
::.;::' /
fAZ v//A
/
;':,1?
*flC[t,f//::;ifl"
w..^.-
/ //
/l
,;
leorn/mex
q/t"
// , = '7 'i hadrrt''" si ':A'/:'ri" -lV"J,tArntPr'oc)f,yn4Jeybr'rNPKsez&so/va/7a'nezav/"s/bn1 d''oe *7' 7"*A TeJu /ronlrTr'r,"fi" 4-, , /',"/.,t/rc7* , ,*.d/"/rt;'l"d"r"l,4ioo' ff -
//
"'
'
rre lant"v-e/ns
neasxih*
"//-
t *'/
;:;:i ;;;;;; :;;r, */: ",r. :;:116 KL:; !,,t: -i =er7'k-7''1"'gn ":,^*f:, ue za't"!' ff::.",;":;;:ff" sa :;;-'-1^o- [i:;' ';'91 /J -e/anlz.^ u"fT ur
o /rt'A^
a