Srednja kola VLADIMIR NAZOR abar Program: op a g!mna"!

ja #k$ god$ %&'($)%&'*$

NACIJA

Sem!nar+k! rad !" pol!,!ke ! go+podar+,-a

Men,or: 0re!m!r O1bol,

./en!k: S!mon 0omrl

abar2 +,3den!2 %&'(

UVOD
Ovaj esej zapoeo bi razlikom izmeu naroda i nacije. Pojmom narod najee se oznaava zajednica ljudi iste kulture koja ivi na zajednikom teritoriju te ima zajedniku ekonomiju i zajedniku prolost. Nacija , pak , oznaava u biti politiki narod. Narod koji je uspio da stvori ( iz radi ! svoju nacionalnu drzavu zove se nacija. N"#$%" je znaci N"&O' koji ima svoju drzavu koja nosi nje ovo narodno ime i ijim ustavom je precizirano da je ta drava matina drava ili domovina odreeno naroda. (vi su ljudi podijeljeni u rupe, koje se nazivaju nacije. Pripadnici jedne nacije su speci)ini po tome to imaju zajedniki identitet, zajedniko srodstvo i porijeklo. * odreivanju identiteta nacije koriste se i primjenjuju iroki kriteriji, tako da se pod nacionalnim identitetom podrazumjevaju prepoznatljive speci)inosti odreene rupe, kao i lini osjeaj pripadnosti. +ako da i male razlike u ovoru mo u biti dovoljne da se neko okarakterizira kao lan dru e nacije. (matra se da pripadnici jedne nacije dijele odreene karakteristike i norme ponaanja, odreene od ovornosti prema ostalim pripadnicima te nacije i odreene od ovornosti za djela pripadnika iste nacije. Nacija nema rok trajanja, nacije postoje vie eneracija, ukljuujui i preminule lanove, a i budue eneracije. Naciju tvore ljudi pripadnici odreeno naroda koji ima svoju nacionalnu drzavu. Nacije,drave nastaju u -uropi od ./. st. pa na dalje.-n leska, 0panjolska i 1rancuska pripadaju prvim nacijama,dravama, a zatim u .2. stoljeu nastaju $talija i Njemaka (ujedinjenjem vee broja mali3 dravica!. Odluujuci )aktori nastanka nacije su4 .. Pojava i )ormiranje jedinstveno unutranje trista, kao posljedica ekonomsko )aktora. 5. 1ormiranje apsolutistiki3 monar3ija i narodni3 dinastija 6. 7ulturno,psi3oloski )aktori, koji su imali uticaja na )ormiranje razliciti3 teorija drustva. 8. &eli ija kao )aktor 3omo enizacije naroda u naciju 9. :eo ra)ski )aktor koji neki teoretiari o naciji smatraju za najznaajnije )aktore prerastanja naroda u naciju.

NACIJA I NACIONALNE MANJINE

*z pojam nacija esto se javlja i pojam nacionalni3 manjina. Nacionalna manjina je dio odreeno naroda ne ivi u svojoj nacionalnoj dravi, ve u dru oj, zajedno s dru im narodima. Prema popisu stanovnitva iz 5;... odine u &epublici <rvatskoj je popisano oko 8.;;;.;;; stanovnika od e a je = pripadnika nacionalni3 manjina od e a su najznaajniji (rbi (8,6/>! te +alijani (;,85>!. Na vjestima se sada sve vie postavlja pitanje o rjeavanju problema nacionalni3 manjina u ?ukovaru i postavljanju dvo jezini3 ploa na javne institucije, znakove itd., no o reavanju problema manjina priati u u zavrnom dijelu seminarsko rada. &epublika <rvatska, sukladno pozitivnim propisima, osi urava ostvarivanje posebni3 prava i sloboda pripadnika nacionalni3 manjina koja oni uivaju pojedinano ili zajedno s dru im osobama. Pripadnici manjine esto su u nepovoljnijem poloaju od pripadnika veine u zadovoljavanju neki3 prava( u zaposljavanju, obrazovanju, stanovanju te socijalnoj zatiti!. Pripadnici nacionalni3 manjina ostvaruju veinu etniki3 prava putem redoviti3 institucija &epublike <rvatske kao i veinski 3rvatski narod ime se osi urava zatita od asimilacije i etoizacije i omo uava razvoj kulturno i nacionalno identiteta u cilju nji3ove inte racije u 3rvatsko drutvo. *z pojam nacionalna manjina esto se spominju i etnike rupe. -tnika rupa je kultura ili podkultura iji pripadnici se jasno razlikuju od ostali3 ljudi prema odreenim karakteristikama baziranim na rasnim, nacionalnim, jezikim ili vjerskim izvorima. @a pripadnike etnike rupe se smatra da su kulturno i bioloki slini mada to u principu nije sasvim neop3odno. -tnike rupe dijele zajedniko porijeklo tj. dijele prolost i budunost jedno naroda. Ovo se postie kroz eneracijsko predavanje i prenoenje zajedniko jezika, institucija, vrijednosti i tradicija te osjeaja pripadnosti. Ove osobine su vane za napomenuti kako bi se etnika rupa mo la razlikovati (po de)iniciji! od obine rupe pojedinaca koji dijele zajednike karakteristike kao to je porijeklo. $z politiko stajalita etnike rupe se mo u razlikovati od nacija tome to etnike rupe nemaju suverenitet tj. nemaju neku vlast,mo.

ZAKLJUAK
&ijeavanje pitanja nacionalni3 manjina problem je u veini drava u -uropi. Odnosi izmeu manjine i veine mo u se urediti na razliite naine. * povijesti su poznati sluajevi enocida, primjerice , onaj izvren nad Aidovima u Njemakoj. Bo ua su i masovna preseljenja manjina. Osim ovi3 nasilni3 i tra ini3 postoje i dru i. "similacija je proces u kojem manjina naputa ili postupno ubi svoje obiaje i pri3vaa obrasce ponaanja,normu i kulturu veine. Bodel lanca za taljenje (meltin pot! oznaava proces meusobno povezivanja i mijeanja kultura manjine i veine, pri emu nastaje novi kulturni obrazac. Primjer to a moemo navesti ("'. Banjine , meutim , ele sauvati svoje posebnosti i nje ovati svoju kulturu. %o jedan nain rjeavanja pitanja nacionalni3 manjina je kulturni pluralizam. +o znai da bi manjina i veina trebala istodobno priznati postojanje i jednakost vrijednosti razliiti3 etniki3 skupina. $ako teko zamisljivo, primjer takve drave je 0vicarska. Po mome miljenju najbolji nain rjeavanja pitanja manjina je prisilno mijeanje kulturni3 osobitosti tj. meltin pot. ("' kao primjer takve drave jako je napredovala u zadnji3 9; odina. Boda ako i <rvatska proba ovaj CsistemD, zaboravili bi na prolost i ratove te bi se bazirali na budunost i napredak drave.