ENERGETSKA ELEKTRONIKA

ver. 1. pripremio: Doc. dr. sc. Danko Kezi 1. !OD

Definicija Energetska elektronike glasi: Energetska elektronika je dio elektronike koji se koristi za pretvorbu parametara elektrine energije i za upravljanje tokom elektrine energije. U gornjoj definiciji se javljaju dva kljuna pojma: elektronika i parametri elektrine energije. Elektronika je grana znanosti i te nike koja obu va!a izuavanje i primjenu oni pojava povezani s gibanjem slobodni elektrona i elektriki nabijeni estica u vakuumu" plinovima" teku!inama i poluvodiima. #ibanja estica se ostvaruje u komponentama elektroniki ure$aja. Dakle" ako neki sklop sadr%i elektroniku komponentu" onda je to elektroniki sklop i pripada grani znanosti koja se naziva elektronika. &arametri elektrike energije su: valni oblik napona" valni oblik struje" frekvencija i broj faza.

Energetska elektronika

1.

'l.

&roizvodnja" prijenos" distribucija" razdioba i potro(nja elektrine energije )a slici 1 prikazana je blokovska s ema na kojoj se vidi proces proizvodnje" prijenosa" distribucije i potro(nje elektrine energije na kopnu. &roizvodnja elektrine energije poinje u indirektnom ili direktnom pretvarau energije. &rimarna energija uskladi(tena u ugljenu" nafti" vodi" izotopima ili suncu se u ovim pretvaraima pretvara u elektrinu energiju.

Energetska elektronika * +ndirektni pretvarai generiraju elektriku energiju na nain da se primarni oblik energije pretvori u me aniku energiju" a potom se ta me anika energija u generatoru pretvara u elektrinu. &rimjer mo%e biti potencijalna energija vode ili kemijska energija nafte" koja se prvo pretvara u me aniku energiju u turbini ili dizel motoru" da bi se tek tada me anika energija u generatoru pretvorila u elektrinu energiju. ' druge pak strane direktni pretvarai izravno pretvaraju primarni oblik energije u elektrinu energiju. &rimjer su solarni" paneli koji direktno pretvaraju energiju sunca u elektrinu energiju u poluvodikim solarnim !elijama. )apon generatora elektrine struje ,indirektnog pretvaraa energije- je nedovoljan za prijenos energije na velike udaljenosti. 'toga je potrebno napon generatora transformirati na ve!i napon ,sa 1. k/ na 0.. k/ izmjenine struje-" i s tako visokim naponima dalekovodima prenositi elektrinu energiju na velike udaljenost. )a mjestu gdje se namjerava potro(iti elektrina energija" izmjenini napon se ponovo transformira na ni%e napone te distributivna mre%a takovu energiju distribuira tro(ilima. 1o je normalni tijek elektrine energije. Ure$aji energetske elektronike su sadr%ani u izmjeninom generatoru ,tiristorski ispravljai struju uzbude generatora-" tako$er u pretvaraima za pogon pojedini tro(ila ,regulatori brzine elektromotora" regulatori rasvjete i slino-" te u dinamikim kompenzatorima jalove snage koji se mogu javiti na strani potro(nje. U sluaju da na izmjeninu mre%u %elimo prikljuiti direktni pretvara energije koji u pravilu generira istosmjernu elektrinu energiju" potrebno je koristiti jo( jedan ure$aj energetske elektronike koji pretvara istosmjernu u izmjeninu energiju" a koji se zove izmjenjiva ili invertor. &ored toga" u zadnje vrijeme se ure$aji energetske elektronike koriste u prijenosu energije na velike udaljenosti , vidi sliku 1 -. &ri tome se koriste veoma visoki istosmjerni naponi , reda veliine 0.. k/- radi manji gubitaka. +zmjenina energija se pretvara u istosmjernu prije prijenosa na veliku udaljenost pomo!u ispravljaa" da bi se potom invertorima istosmjerna energija pretvorila u izmjeninu. 2va konverzija se vr(i pomo!u poluvodiki elemenata" dioda i tiristora. Do prije desetak godina je bilo nezamislivo da poluvodiki elementi mogu podnositi tako velike napone i snage" no danas smo svjedoci proizvodnje novi " vrlo mo!ni poluvodiki elemenata. Ure$aji energetske elektronike se na strani potro(nje elektrine energije koriste u regulaciji istosmjerni i izmjenini elektromotorni pogona" elektrotermiji ,zagrijavanje visokofrekventnom elektrinom strujom -" elektokemiji , galvanizacija -. 1ako$er se koriste za neprekinuto napajanje izmjeninim i istosmjernim naponom. Uklapanju tro(ila , softstart -" u sustavima klimatizacije" rasvjete" raunalne opreme" dizalima i slino. 3rojne su primjene na brodu i iz dana u dan su sve brojnije i brojnije. &rimjer su

Energetska elektronika regulacija brzine vrtnje crpki" ure$aj za stabilizaciju frekvencije izmjenine energije osovinskog generatora" pogon brodski dizalica" punjai baterija i slino.

". ELEKTRI#KA ENERGETSKA $RET!OR%A

Elektrika energetska pretvorba odvija se u ure$ajima energetske elektronike koji mijenjaju jedan ili vi(e parametara elektrine energije bez znaajnog gubitka snage uporabom elektroniki komponenti. Elektroniki pretvarai spajaju dva" po nekom od parametara elektrine energije" razliita elektrika sustava. 5unkcije pretvaraa mogu se objasniti slikom *.

ISTOSMJER NA PRETVORBA

'l. *. 5unkcije pretvaraa +zmjenina i istosmjerna pretvorba mo%e biti izravna ili neizravna. Ulazna istosmjerna ili izmjenina energija se u izravnim pretvaraima odma pretvara u odgovaraju!i oblik energije na izlazu pretvaraa. 6od neizravnog pretvaranja se vr(i dvostruka pretvorba ulazne energije da bi se na kraju dobio %eljeni oblik energije. +zravni pretvarai koji pretvaraju izmjeninu u istosmjernu energiju nazivaju se ispravljai ,789D8 pretvarai-. +zravni pretvarai koji pretvaraju istosmjernu energiju ponovo u istosmjernu energiju , ali promijenjeni elektrini parametara" npr. napona - nazivaju se istosmjerno- istosmjerni pretvarai ili D8 9D8 pretvarai. +zravni pretvarai koji pretvaraju istosmjernu energiju u izmjeninu energiju nazivaju se izmjenjivai ili

Energetska elektronika

invertori) ,D8 978 pretvarai-. +zravni pretvarai koji pretvaraju izmjeninu energiju u izmjeninu energiju nazivaju se izmjeninipretvarai ,78 978 pretvarai-. +zmjenino:izmjenina pretvorba se u neizravnom pretvarau vr(i tako da se prvo ispravljaem izmjenina struja pretvori u istosmjernu" a zatim istosmjerna struja u izmjeninu. 1ako$er je mogu!e obaviti i istosmjerno: istosmjernu pretvorbu u neizravnom pretvarau na nain da se odgovaraju!i istosmjerni napon izmjenjivaem prvo pretvori u izmjenini" a zatim ispravljaem vrati u odgovaraju!i istosmjerni-. Energetska elektronika ne izuava neizravne pretvarae koji se sastoje od motora i generatora" nego iskljuivo od poluvodiki elemenata. )a slici 4 prikazan je cilj koji se %eli posti!i elektrikim pretvaraem i nain na koji je to mogu!e posti!i.

2snovni cilj je parametre elektrinu prikazan primjer istosmjernog napona na manji ili ve!i napon pretvaraa. )ain pretvaraa koji je se sastoji iskljuivo od magnetski i sklopni pretvara koristi omogu!avaju da elektrine energije na sluaju bilo kakovi korigira svoj rad. Elektroniki mo%e se definirati kao elektroniku energetsku jedan ili vi(e transformatore" upravljake sklopove" te pomo!ne sklopove ako

promijeniti odre$ene energije. )a sl. 4a je izmjeninog ili ulazu koji se pretvara u koji na izlazu iz ostvarenja cilja uporaba prikazan na sl. 4b" a koji kapacitivni " elemenata. &ored toga" senzore koji mu nadgleda parametre ulazu i izlazu" te u iznenadni promjena"

'l. 4. 8ilj i nain ostvarivanja pretvorbe

energetski pretvara operativna jedinica za pretvorbu koja sadr%i elektroniki ventila" te kondenzatore" filtere i ako je potrebno i ostale i ima. 'truktura energetskog prikazana je na

elektronikog pretvaraa slici 4a.

Informacija o eljenim izlaznim veliinama pretvaraa

Energetska elektronika

'l 4a. 'truktura pretvaraa

&retvara na slici 4 a mijenja elektrine parametre sustava 7 u odgovaraju!e parametre sustava 3. +nformacijski dio se sastoji od sklopova analogne i digitalne elektronike. <adatak informacijskog dijela je da pomo!u senzora skuplja odgovaraju!e informacije iz sustava 7 i sustava 3" te na temelju ti podataka i informacije o %eljenim izlaznim veliinama pretvaraa" upravlja energetskim dijelom pretvaraa. 6ao primjer prika%imo strukturu .ENERGETSKI DIO

Referentni signal

elektronikog energetskog pretvaraa za napajanje istosmjernog motora ,vidi sliku 4b-

."." Izm&en&iva'i &rimjer izmjenjivaa ,D8978- pretvorbe prikazan je na slici ;.

'l. ;. =ezonantni istosmjerno:izmjenini pretvara 'lika ; prikazuje tkz. rezonantni pretvara. &retvara pretvara istosmjernu energiju dvaju istosmjerni izvora napona Vdc u izmjenini sinusni napon koji je stvara na potro(au ,otpornik R-. &retvara osim izvora istosmjerne struje i potro(aa ima induktivitet i kondenzator koji su zajedno sa potro(aem vezani u serijski titrajni krug" te prekidae P i N koji naizmjenino ukapaju periodom. 6ad je P ukopan" tada je N nu%no iskopan i obratno. )apon v. je pravokutan" dok je napon vac sinusoidalan radi djelovanja serijskog titrajnog kruga. 5rekvencija preklapanja sklopki jednaka je rezonantnoj frekvenciji titrajnog kruga. >edino u tom sluaju se dobije najve!i iznos izmjeninog napona na potro(au. Ukoliko se frekvencija prekapanja sklopki razlikuje od rezonantne frekvencije" napon na potro(au je manji" a time je manja i snaga tro(ila. Dakle mijenjanje frekvencije ukapanja prekidaa

mogu!e je mijenjati izlaznu snagu na tro(ilu. &retvara na slici ; se koristi kod visokofrekventnog zagrijavanja.

".(. Izm&eni'no ) izm&eni'ni pre*vara'i &rimjer izravne izmjenino:izmjenine pretvorbe ,78978- prikazana je na slici ?:
L

:::::::

+!
!l v" # u" @ V, sifA

\lf !"

BCD :v4
#$%

'l. ?. +zmjenino izmjenina pretvorba )a slici ? prikazan je pretvara frekvencije koji vi(u ulaznu frekvenciju izmjenine energije pretvara u ni%u izlaznu frekvenciju. &retvara se sastoji od etiri sklopke koji se naizmjenino preklapaju ,dvije sklopke P i dvije sklopke-. U vremenu kada su ukljuene sklopke P" sklope N su iskl juene i obratno. )a slici ; se vidi kako se odgovaraju!im preklapanjem sklopki mo%e sintetizirati valni oblik izlaznog napona iz sinusoidalnog oblika ulaznog napona. 'rednja vrijednost valnog oblika izlaznog napona , na slici prikazano crtkanoje sinusoida manje frekvencije nego (to je frekvencija ulaznog napona , jedna perioda sinusoide izlaznog napona je ve!a od jedne periode sinusoide ulaznog napona-.

'l. E. /alni oblici napona na ulazu i izlazu pretvaraa sa slike ?

)a slici E prikazani su valni oblici ulaznog i izlaznog napona pretvaraa. #ornja slika prikazuje sinusoidalan ulazni napon u pretvara. 'rednja i donja slika prikazuju izlazni napon iz pretvaraa u sluaju kada se prikapanje sklopki odvija nastupanjem svake nove poluperiode ulaznog napona. =edoslijed ukljuivanja pojedini sklopki prikazan je na slici E. 6ao rezultat dobije se izlazni napon frekvencije tri puta manje od ulazne frekvencije ,srednja slika-. &ored mijenjanja frekvencije pomo!u ovog pretvaraa mogu!e je i mijenjati srednju vrijednost izlaznog napona ukoliko prekidae uklapamo s izvjesnim zaka(njenjem u odnosu na poetak poluvala sinusoidalnog napona ,donja slika-. &retvara na slici ? koristi se za regulaciju brzine vrtnje asinkronog i sinkronog motora. >o( jedan primjer izmjenino:izmjenine pretvorbe prikazan je na slici F. 6.

&retvara na slici F vr(i pretvorbu izmjeninog napona odre$ene frekvencije u ni%i napon iste frekvencije. 'klopka $ ukljuuje svaku poluperiodu izmjeninog napona" no sa odre$enim ka(njenjem u odnosu na poetak sinusoide ulaznog napona. )a taj se nain odsijecaju dijelovi poluvala sinusoidalnog napona. 6ao rezultat dobije se izlazni napon smanjene vrijednosti. 2vakvi pretvarai koriste se kod regulacije rasvjete. ".,. Is*osm&erno)is*osm&erni pre*vara'i )aelo rada istosmjerno istosmjerni pretvaraa zasniva se na brzom prekapanju sklopki koje velikom brzinom prekidaju istosmjernu energiju izvora. 2vi pretvarai slu%e

da smanje ili pove!aju istosmjerni napon na ulazu. Da bi se objasnilo naelo rada istosmjerno : istosmjernog pretvaraa" potrebno je pret odno objasniti najjednostavniji nain izvedbe takovog pretvaraa. &retpostavimo da %elimo realizirati istosmjerno:istosmjerni pretvara koji pretvara 1.. / D8 napona ,istosmjernog napona- na ;. / D8 napona. )eka je izlazna snaga tro(ila ;.. B. 2tpor tro(ila je ; G" a izlazna struja je 1. 7 ,vidi sliku H -

.7 simple

dc:dc converter eIample

I
&''$

I0AD

c-dc

con vert er

% &' Jf ;./
R < V

'l. H. &rimjer D8:D8 pretvaraa &retvara na slici H mo%e se ostvariti pomo!u jednog otpornika iznosa ; G koji je u seriju vezan sa tro(ilom. 'lika 1. prikazuje takav pretvara sa disipativnom komponentom : otpornikom.

'l. 1.. &retvara realiziran disipativnom komponentom

i+ 1../ <a pretvara na slici 1. 0~D)Tt " switch T je lako izraunati positk snagu m: koja se razvija x ,disipira- na otporniku unutar pretvaraa Ploss. Ukoliko se pomno%i napon i , struja kroz otpornik dobije se da je snaga disipirana na otporniku ;.. B" dakle jednaka snaga koja se tro(i u tro(ilu disipira se na otporniku unutar pretvaraa. +zvor prema tome mora davati snagu od Pin @ 1... B" jer je Pin ( Po)t * Ploss. 2vi ;.. B gubitaka snage unutar pretvaraa u vidu topline predstavlja isti gubitak" stoga je ovakav pretvara nepri vatljiv za iole ve!e snage tro(ila. &otrebno je realizirati pretvara u kojem ne!e biti gubitaka snage" dakle u kojem je Ploss ( K Pm ( Pout.
D

1akav pretvara mo%e se realizirati uporabom brzog prekidaa prikazanog na slici

11.

Use of a '&D1 sLitc

I'(

'l. 11. &retvara sa brzim prekidaem &retvara napona na slici 11 koristi prekida koji prekida frekvencijom od nekoliko tisu!a puta u sekundi ,nekoliko kMz-. &retpostavimo da je frekvencija prekidanja prekidaa -s @1. kMz. 1ada se lako mo%e izraunati period prekidanja: .s @ C @."1 ms
s

&

&rekida ima dva polo%aja" polo%aj 1 ,izvor prikljuen na tro(ilo- i polo%aj * ,izvor nije prikljuen na tro(ilo- : vidi sliku 11. U periodu .s prekida je jedno vrijeme u polo%aju 1 ,vrijeme /.s- a ostatak vremena u polo%aju * ,vrijeme ,1 : /).s-. &arametar