enska feminizam * z ljudska prava * ima li ena?

demokracije bez z ka participacija * politic ena u hrvatskoj mladih z

02

feminizam
kratki pregled enskih povijesti z pokreta

Nikad nisam uspjela saznati to je to tono feminizam. Samo znam da me nazivaju feministicom svaki put kad iskaem neto po emu se razlikujem od otiraa za cipele.
Rebecca West Feminizam predstavlja ideju o politikoj, ekonomskoj, socijalnoj i drutvenoj ravnopravnosti ena i mukaraca. Temelj feminizma je vjerovanje da spol i/ili rod ne moe i ne smije utjecati na drutveni i politiki poloaj pojedinca/pojedinke te da je potrebno ukinuti svaku diskriminaciju u vezi s tim.

03

Feminizam uvodi razlikovanje spola kao bioloke odrednice ljudi koji se raaju kao osobe mukog odnosno enskog spola; i roda kao drutveno konstruiranih identiteta koje ljudi usvajaju socijalizacijom, a sastoje se od prikladnih ponaanja, stavova, uloga i aktivnosti koje se oekuju od mukaraca odnosno ena. U takvim konstruiranim rodnim identitetima feminizam nalazi uzrok drutvene neravnopravnosti izmeu ena i mukaraca, jer se identiteti koji se pripisuju mukarcima vrednuju vie od identiteta pripisanih enama. Rodni identiteti razlikovali su se u razliitim povijesnim razdobljima te se i danas razlikuju od kulture do kulture to nam pokazuje da su oni neto to se mijenja, odnosno nije bioloki zadano. Maskulinitet (drutveno konstruiran identitet mukarca) i femininitet (drutveno konstruiran identitet ene) odnose se na oblik tijela, kosu i frizuru, izbor odjee, glas, pokrete tijela, nain govora, izraavanje emocija, aktivnosti kojima se mukarac i ena bave i slino. Od mukara-

ca se oekuje da rade i prehranjuju obitelj, da budu aktivni i ambiciozni, da ne plau te da piju pivo i gledaju nogometne utakmice. Od ena se oekuje da budu brine majke i supruge, da vode brigu o kuanstvu, da budu tihe i njene, da vole kuhati, peglati i itati ljubavne romane. Kada jedni ili drugi ne ispune ta (i slina) oekivanja, nailaze na neodobravanje okoline te ih se pokuava vratiti u zadane norme ponaanja. Feminizam zahtijeva naputanje takvog definiranja mukaraca i ena te trai da svaka osoba ima slobodu birati i kreirati svoj identitet uvaavajui na jednak nain slobodu drugih osoba, te da bez obzira na svoje izbore ima jednaka prava i mogunosti. Postoje razliiti pravci feministike teorije. Radikalne feministkinje, na primjer, usredotoene su na dokidanje drutvenog sustava zasnovanog na patrijarhatu kojeg smatraju temeljem neravnopravnosti jer on slui ouvanju drutvene dominacije mukaraca. Socijalistike feministkinje smatraju

da je neravnopravnost ena tek dio cijele palete neravnopravnosti koju uzrokuje kapitalistiki sustav te trae pravednije i solidarnije ureenje cjelokupnog drutva odnosno ekonomsku i drutvenu preobrazbu sustava. Liberalne feministkinje ele ostvariti ravnopravnost ena kroz politike i zakonodavne reforme. One smatraju da svaka ena ima sposobnosti i mogunosti da ostvari ravnopravnost kroz vlastito djelovanje i izbore te stoga nije potrebno u potpunosti mijenjati drutveni sustav. Ekofeministkinje povezuju ekologiju i feminizam te se potreba za ouvanjem okolia postavlja kao temelj feministikog koncepta svijeta. One smatraju da dominacija nad enama proizlazi iz iste ideologije koja provodi dominaciju nad prirodom. U patrijarhalnom drutvenom ureenju mukarci su ti koji posjeduju i imaju kontrolu nad zemljom te je eksploatiraju i tako ostvaruju profit, a takav se model preslikava i na muko-enske odnose u kojima mukarci podinjavaju i eksploatiraju ene.

04

da si roena 1800. godine...ne bi mogla nositi hlae; ne bi mogla ii u kolu; ne bi imala pravo glasa; morala bi se udati za onoga koga odabere tvoj otac; ne bi smjela koristiti kontracepciju; ne bi mogla raditi; o tvom ivotu odluivao bi ili tvoj otac ili tvoj mu, jer bi bila njihovo vlasnitvo.

05

feministkinje spaljuju grudnjake?!? Postoji bezbroj stereotipa i mitova o feministkinjama i feministikom pokretu, a jedan od najpoznatijih je da feministkinje pale grudnjake. Tijekom jedne akcije amerikih feministkinja postavljena je na ulicu kanta osloboenja u koju su prisutne ene bacale sve ono to smatraju simbolom podinjavanja ena: umjetne trepavice, grudnjake, steznike, kuhinjske krpe i slino. Mediji su drugog dana objavili bombastine lanke o spaljivanju grudnjaka iako nita od baenih stvari nije zapaljeno.

spolno/rodni kviz 1. ene raaju djecu, mukarci ne. 2. Male su djevojice njene, a djeaci vrsti. 3. Mladii imaju jai seksualan nagon od djevojaka. 4. Prosjena enska starosna mirovina u Hrvatskoj nia je od muke za 22%. 5. ene mogu dojiti, mukarci ne. 6. Veina radnika na gradilitima su mukarci. 7. U starom Egiptu mukarci su ostajali kod kue i vezli. ene su vodile obiteljske poslove. ene su nasljeivale obiteljski imetak, mukarci ne. 8. Mukarci u pubertetu mijenjaju glas, ene ne. 9. U jednoj studiji o dvjesto dvadeset i etiri razliite kulture/drutva, pronaeno je pet kultura u kojima jedino mukarci kuhaju i trideset est kultura u kojima ene obavljaju sve poslove gradnje kua i naselja. 10. Prema statistikama un-a ene zarauju samo deset posto svjetskog dohotka, a obavljaju ezdeset sedam posto svjetskoga rada.*

1) S, 2) R, 3) R, 4) R, 5) S, 6) R, 7) R, 8) S/R, 9) R, 10) R

Kao politiki pokret feminizam se javlja u 18. stoljeu u Europi i Sjedinjenim Amerikim Dravama, nakon ega se iri na ostale dijelove svijeta. Feministkinje se bave pitanjima zapoljavanja ena i ravnopravnosti na radnom mjestu (jednaka plaa za jednak rad, jednake mogunosti napredovanja,...), pitanjima obrazovanja, kontracepcije i reproduktivnih prava, ravnopravnom politikom participacijom, mijenjanjem odnosa moi, redefiniranjem uloga u obitelji, seksualnim nasiljem i nasiljem u obitelji. Feminizam je utjecao na mnoge promjene u drutvu: pravo glasa za ene, zapoljavanje ena, pravo ena na rastavu braka, pravo na kontracepciju i pobaaj, pravo na obrazovanje. Premda se danas sva ta prava podrazumijevaju, treba imati na umu da se ene (i poneki mukarci) za njih aktivno bore ve preko 200 godina. Olympe de Gouges se u vrijeme Francuske revolucije borila za niz prava i sloboda poput ukidanja robovskih odnosa, prava ena na razvod braka, priznavanja prava djece roene izvan braka. Na Deklaraciju o pravima ovjeka i graanina koju je objavila francuska skuptina 1791. godine odgovorila je objavljivanjem Deklaracije o pravima ena i graanki zahtijevajui jednaka prava mukaraca i ena pred zakonom, u dravi i u obrazovnom sustavu. Zavrila je na giljotini. U Engleskoj poetkom 19. stoljea Mary Wollstonecraft pie knjigu Obrana enskih prava koja i danas slovi kao jedan od temelja feminizma. U toj knjizi ukazuje na neravnopravan poloaj mukaraca i ena, zahtijeva ukinue dvostrukih mjerila prema mukom i enskom ponaanju, pravo ena

na neovisan rad, kolovanje te graanski i politiki ivot. U Sjedinjenim Amerikim Dravama Pokret za ukidanje ropstva daje poticaj amerikim enama da se politiki organiziraju protiv podinjenosti. Mlada kvekerska sljedbenica, crnkinja Sarah Mapp Douglas, zasluna je za osnivanje enskog drutva protiv ropstva 1833. godine gdje joj se pridruuju i druge ene meu kojima je bilo i bjelkinja. Neke od lanica tog drutva s vremenom uviaju da e za postizanje prava ena trebati odvojena i ciljana borba te osnivaju nove organizacije i pokrete za osloboenje ena. Elizabeth Cady Stanton i Lucretia Coffin Mott 1848. godine u Seneca Fallesu organiziraju prvu Konvenciju o pravima ena na kojoj se donosi Deklaracija kojom se trai neovisnost za ene, jednakost pred zakonom, pravo na obrazovanje, pravo na rad i plau te pravo glasa. U prvoj polovici 19 st. u Europi raste broj radnikih i socijalistikih pokreta kojima se pridruivalo sve vie ena. Flora Tristan bila je jedna je od prvih socijalistikih feministkinja. Aleksandra Kolontaj je u Rusiji nastojala provesti socijalistiki program za ene koji je zahtijevao: glasako pravo, jednakost pred zakonom, pravo na razvod, pravo na pobaaj, dvomjeseni plaeni porodiljni dopust, djeje vrtie na poslu i u mjestu stanovanja, obrazovanje, kanjavanje nasilja u braku, te propagandu protiv skrivanja i iskljuivanja ena u velikim muslimanskim podrujima Sovjetskog saveza. Socijalistkinje su zaslune i za uvoenje Dana ena. Clara Zetkin je 1910. godine predloila da jedanput godinje na Osmi mart socijalistkinje svih zemalja organiziraju svoj dan. Taj dan je trebao sluiti borbi za ensko pravo glasa kao i da upozori na dugogodinju borbu radnica da se ravnopravno ukljue u radniki pokret. Osmi oujak prerasta u Meunarodni dan ena i kao takav prvi se put obiljeava 1911. godine kad se u Austriji, Danskoj, Njemakoj i vicarskoj u oujku na ulicama okupilo mnotvo ena, a osim prava glasa zahtijevale su i pravo na rad te prestanak diskriminacije na radnom mjestu. Druga polovica 19. stoljea obiljeena je valom prosvjeda ena koje su traile pravo glasa i sudjelovanja na izborima. Engleska rije suffrage izborni glas dala je naziv po-

06

Prve u Europi pravo glasa dobile su Finkinje 1906. godine, zatim Norveanke 1913. , Dankinje 1915., Nizozemke i Ruskinje 1917. godine. Zadnje u Europi pravo glasa dobile su vicarke i to tek 1971. godine! ene u Hrvatskoj su 1945. prve na prostoru bive Jugoslavije ostvarile pravo glasa. Novozelananke su pravo glasa dobile jo 1893. godine. ene iz drave Wyoming (sad) prvi put su izale na izbore 1869., dok su ostale Amerikanke pravo glasa dobile tek 1920. godine.

Nema jednostavne reforme. To je zapravo revolucija. Ljude je lako razlikovati na osnovu spola i rase i zbog toga su to primarni naini podjele ljudskih bia na superiorne i inferiorne grupe i na jeftinu radnu snagu o kojoj ovaj sustav jo uvijek ovisi. Ovdje govorimo o drutvu u kojem nee biti uloga, osim onih koje sami odaberemo ili sami zasluimo. Ovdje, zapravo, govorimo o humanizmu. Gloria Steinem

kretu za ensko pravo glasa koji je jo poznat i kao sufraetski. U Engleskoj 1897. godine nastaje Nacionalna unija ena za pravo glasa (NUWSS) na elu s Millicent Fawcett. ene su se esto okupljale ispred parlamenta, uzvikujui svoju poznatu parolu Glas enama!. Izmeu 1905. i 1914. godine, pripadnice pokreta su esto podmetale poare u praznim zgradama, razbijale prozore na javnim zgradama i vrile druge sabotae. Emmeline Pankhrust, jedna od organizatorica pokreta, bila je u tom razdoblju esto uhiivana i zatvarana. Godine 1913. Emily Wilding bacila se pod kopita konja kralja Georga V. od ega je umrla nekoliko dana kasnije. Njezin je postupak natjerao javnost da prvi put ozbiljno

razmisli o cilju za koji se enski pokret bori. Zalaganjem Lloyda Georgea 1918. godine ene starije od trideset godina i sa zavrenim fakultetom dobile su pravo glasa. Tek desetak godina kasnije Engleskinje su ostvarile pravo glasa kakvo su imali mukarci. Nakon 2. svjetskog rata mnoge zemlje u svoje zakone uvode ravnopravnost spolova, u veini drava ene dobivaju pravo glasa, pravo na pristup obrazovanju, pravo na rad i pravo na jednake plae. No i danas je vidljiva razlika izmeu onoga to pie u zakonima i onoga to se dogaa u stvarnosti. Statistika pokazuje stvarnu neravnopravnost ena i mukaraca:

 ene c ine 51% svjetskog * z tva. stanovnis ene posjeduju 1% * z svjetskog bogatstva, a zaraduju 10% svjetskog dohotka. * od 1,3 milijarde ljudi ive u potpunom koji z tvu 70% su z ene. siromas * ako redovnom poslu koji rade dodamo skrb o anske poslove, djeci i kuc ene u razvijenim z zemljama rade 20%, a u zemljama u razvoju 30% e od mus karaca. vis ene su u prosjeku * z ene od 30% manje plac karaca za isti posao. mus ene obavljaju izme* z du 10 i 20% direktorskih i upravnih poslova diljem svijeta. * svjetski prosjek ena u zastupljenosti z parlamentima je 16%.

07

08

enska ljudska prava

U svijetu i danas ive milijuni ena kojima su uskraena temeljna ljudska prava. U ratnim su podrujima ene izloene seksualnom nasilju; u nekim se dijelovima svijeta obiteljsko nasilje jo uvijek smatra privatnom obiteljskom stvari ili se ene smatra odgovornima za nasilje; enama se trguje i prisiljava ih se na prostituciju; sprjeava im se ili oteava ulazak na trite rada zato to jesu ili bi mogle postati majke; u nekim zemljama im je ogranieno ili zabranjeno sudjelovanje u javnom ivotu i pristup zdravstvenoj zatiti. Svake minute u svijetu umre jedna ena zbog komplikacija u trudnoi ili pri porodu. Najei je uzrok smrti i invaliditeta kod ena u dobi izmeu 15 i 44 godine nasilje nad enama vie ena strada na ovaj nain, nego zbog raka, malarije, prometnih nesrea ili ratnih zbivanja. Kao izgovori za navedeno, koriste se pravne, kulturne ili vjerske odrednice koje se u praksi svode na jedno da ivot ene vrijedi manje od ivota mukarca. Diskriminacija ena je ukorijenjena u sustav i drutvo. ak su se i drutvene znanosti (sociologija, psihologija, itd.), koje se die kriterijima objektivnosti i vrijednosne neutralnosti, odnosima meu spolovima i poloajem ena poele baviti tek prije pedesetak godina i to na poticaj enskog pokreta, bez podrke formalne akademske strukture. Prvi meunarodni dokument koji, govorei o ljudskim pravima, posebno naglaava jednaka prava ena i mukaraca je Povelja Ujedinjenih naroda. U preambuli Povelje Ujedinjenih naroda stoji da je jedan od temeljnih ciljeva te organizacije vraanje vjere u temeljna ljudska prava, dostojanstvo i vrijednost osobe, te jednaka prava mukaraca i ena. Time je postizanje jednakosti ena i mukaraca postalo ugovornom obvezom svih zemalja lanica Ujedinjenih naroda. Pedesetih i ezdesetih godina prolog stoljea nastao je niz dokumenata koji su se odnosili na zatitu ljudskih prava ena u podrujima koja su smatrana najkritinijima

to su zas potrebni dokumenti koji se posebno enskim bave z pravima?

podruje politike participacije, stupanje u brak i dravljanstvo dok su druga prava obuhvaena opim dokumentima. Bilo je sve jasnije da ovakav sustav nije uinkovit u zatiti i promicanju prava ena. Stoga je skuptina un-a 1963. godine naloila Ekonomskom i socijalnom vijeu da napravi nacrt deklaracije koja e definirati meunarodne norme za osiguranje jednakih prava ena i mukaraca. Deklaracija o uklanjanju diskriminacije ena je usvojena 1967. godine. Iako je rije o deklaraciji, tj. izjavi moralne i politike namjere, bez ugovorne obveze, proces donoenja bio je teak. To je ujedno pokazatelj kakav je poloaj ena u veini drutava, te koliko je takav instrument potreban. Posebno kontroverznim pokazali su se lanak 6., koji se odnosio na jednakost u braku i obitelji, te lanak 10., koji se odnosio na zapoljavanje. Brojni su bili pozivi na tradiciju, kulturu, obiaje pomou kojih se odravao enin neravnopravni poloaj. Kultura patrijarhata je bila toliko jaka i sveo-

09

Sva ljudska bia raaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima

a deklaracija o ljudskim pravima opc

buhvatna, da su se odmaci od nje inili ne samo tekima i nemoguima, ve navodno i neprirodnima. Pozivanje na ravnopravnost i jednakost u obitelji, braku i na tritu rada uvjetovalo je promjenu naina ivota. Iz nae dananje pozicije teko je zamisliti koliko znaenje imaju ovi lanci.

10

cedaw konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena z

S vremenom se pojavila potreba za opsenim meunarodno obvezujuim dokumentom kojim bi se ukinula diskriminacija ena. Rad na tekstu trajao je punih pet godina, a 1979. godine Generalna skuptina un-a usvojila je Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena (cedaw) sa 130 glasova za i 10 suzdranih. Na snagu je stupila 1981. godine, bre no ijedan drugi instrument. Do sada ju je ratificiralo preko 90% zemalja lanica un-a (185 zemalja). cedaw je instrument s najvie rezervacija velik broj drava Konvenciju je ratificirao uz rezervaciju, odnosno, djelomino, jer neke odredbe ne ele primjenjivati (rezervacije koje su suprotne s glavnim principima Konvencije nisu dozvoljene). Konvencija je prvi i jedini detaljni meunarodni ugovor kojim se jame prava ena i trai sprjeavanje diskriminacije ena. Vlade putem Konvencije dobivaju okvir za stvaranje politike koja sprjeava rodnu diskriminaciju i postavlja jasne standarde za rodnu jednakost. Sve zemlje koje su ratificirale cedaw obvezale su se da e ukloniti sve oblike diskriminacije ena i osigurati njihovu ravnopravnost u podruju zakonodavstva, obrazovanja, zapoljavanja, zdravstvene zatite, obiteljskog, politikog i ekonomskog ivota u ovom dokumentu su prvi put na jednom mjestu obuhvaena graanska, politika, gospodarska, socijalna i kulturna prava ena. U cedaw-u diskriminacija se definira kao svako razlikovanje, iskljuivanje ili ograniavanje na osnovi spola, kojemu je posljedica ili svrha ugroziti ili onemoguiti priznanje, uivanje i ostvarenje ljudskih prava i temeljnih sloboda enama, temeljem jednakosti mukaraca i ena, u politikom, gospodarskom, drutvenom, kulturnom, graanskom ili drugom podruju, bez obzira na njihovo brano stanje (lanak 1. Konvencije).

Ova vrlo iroka definicija diskriminacije ukljuuje i formalne, lako prepoznatljive oblike diskriminacije, ali i one sofisticirane, koji se prepoznaju na osnovu promatranja posljedica ili namjera. lancima 7. i 8. drave se obvezuju na provedbu odgovarajuih mjera za uklanjanje diskriminacije ena u politikom i javnom ivotu zemlje. Drave potpisnice e jednako omoguiti mukarcima i enama da biraju i budu birani na svim izborima i javnim referendumima, da sudjeluju u formuliranju i provoenju vladine politike, da imaju javne funkcije koje e obavljati na svim razinama vlasti, da sudjeluju u nevladinim udrugama koje se bave javnim i politikim ivotom u zemlji, da imaju mogunost zastupanja svoje drave na meunarodnoj razini i mogunost sudjelovanja u radu meunarodnih organizacija. lankom 15. jami im se jednakost pred zakonom, pravo upravljanja imovinom, sloboda kretanja i izbor mjesta boravka. Drave stranke obvezuju se da e poduzeti sve prikladne mjere, ukljuujui promjene zakona i privremene posebne mjere, kako bi ene mogle uivati sva ljudska prava i temeljne slobode. Drave stranke se isto tako obvezuju da e poduzeti odgovarajue korake protiv svih oblika trgovine i iskoritavanja ena. Posebno se govori o pravima seoskih ena, s obzirom na rad koji obavljaju, otean pristup informacijama i drugim resursima. Cedaw je jedini meunarodni instrument za zatitu ljudskih prava kojim se jasno potvruju reproduktivna prava ena ukljuujui pravo da odrede broj djece i vrijeme kad e djecu imati. U Konvenciji je dan okvir za propitivanje razliitih snaga koje su stvorile i odravaju diskriminaciju na temelju spola, te ona predstavlja orue za uklanjanje diskriminacije ena. Njome se potie djelovanje u gotovo

svim podrujima ljudskog djelovanja: politika, pravni sustav, zapoljavanje, obrazovanje, zdravstvena zatita, imovinska pitanja, obiteljski odnosi. U Konvenciji se zahtijeva ne samo formalna pravna jednakost ve i jednakost ishoda nije dovoljno samo donijeti zakone nego se pobrinuti da se zakoni stvarno primjenjuju i potuju, te da funkcioniraju i budu drutveno relevantni. Konvencijom se naglaava da je diskriminacija drutveno uvjetovana, tako da zakoni, politika i praksa mogu i bez namjere imati diskriminirajue djelovanje. Time je dana osnova za proaktivan, dinamian pristup rjeavanju problema. lankom 18. cedaw-a regulirano je osnivanje Odbora za uklanjanje diskriminacije ena (Odbor cedaw-a), kako bi se pratio napredak u primjeni odredaba Konvencije. Glavni je zadatak Odbora pratiti na koji se nain primjenjuju odredbe Konvencije u zemljama strankama. One su dune periodino podnositi izvjee odboru, a zadatak je odbora procijeniti izvjea i dodatne pristigle informacije. Odbor moe dati preporuke, te traiti dodatna izvjea. Odbor prima i izvjea u sjeni od nevladinih udruga kojima se dopunjuju, propituju ili ispravljaju vladina izvjea. Cedaw -om se, meutim, ne prua mogunost rtvama krenja prava na nacionalnoj razini da potrae rjeenje na meunarodnoj instanci. Ta pitanja regulira Fakultativni protokol. Protokol je prihvaen 1999., nakon godina rada i zahtjeva enskih nevladinih udruga. Prema protokolu, na ije lanke nije mogue uloiti rezervaciju, osoba koja smatra da su joj prekrena prava zajamena cedaw-om, moe se obratiti Odboru cedaw-a. Nema mogunosti da dobije kompenzaciju (kao to je mogue, recimo, pri Europskom sudu za ljudska prava), ali Odbor moe izrei preporuke.

Usvajanjem bilo kojeg meunarodnog dokumenta drava postaje odgovorna za provoenje prava koja se tim dokumentom jame pri tome graani i graanke imaju regulatornu i kontrolnu funkciju, no zatrae li oni svoja prava, dokument e doista zaivjeti. Vlade esto zanemaruju svoje ugovorne obveze zbog toga to ljudi ne znaju za postojanje potpisanih konvencija i ugovora i zato to ne znaju koja su im sredstva na raspolaganju kako bi ta prava zatraili. Ovo se posebno odnosi na ene, zbog uobiajenog patrijarhalnog naina razmiljanja o poloaju ena u drutvu.

to se due radi na rjeavanju problema diskriminacije, sofisticirani oblici krenja ljudskih prava su ei. Primjerice, ako ene zakonski nemaju mogunost zapoljavanja - diskriminacija je oita. Kad zakonska mogunost postoji, ali se ene rjee zapoljavaju, imaju nie plae ili ih je razmjerno malo na rukovodeim mjestima diskriminaciju je tee uoiti, dokazati i ukloniti. Cedaw-om se zemlje potpisnice obvezuju i na to.

11

12

misli globalno, djeluj lokalno misli lokalno, djeluj globalno

Sustav meunarodnih ljudskih prava predstavlja glavni element pokuaja obrane enskih prava na svjetskoj razini. Stvaranje skupa meunarodnih normi nije mogue bez sudjelovanja ena iz svih regija, u svoj njihovoj razliitosti; time se omoguuje povezanost nacionalnog i globalnog. ensko globalno djelovanje nije ogranieno samo na enska pitanja; znaajan je njihov doprinos demilitarizaciji i razoruanju, opismenjavanju i osnovnom obrazovanju, te pokretu za ouvanje i obnovu okolia. Ovakvo holistiko shvaanje jasno se istie u djelovanju enskih grupa na velikim meunarodnim skupovima. Svjetska konferencija o ljudskim pravima, odrana 1993. godine u Beu, pokazala je uinkovitost umreavanja i lobiranja za ljudska prava. ene koje su sudjelovale predstavljale su tisue drugih koje su bile prisutne na lokalnim skupovima gdje su izradile nacrt svojih zahtjeva za konferenciju. Na Konferenciji su prikazale gotovo milijun prikupljenih potpisa kojima se od un-a zahtijeva da se enska prava priznaju kao ljudska prava. Trideset tri ene su svjedoile o krenjima ljudskih prava ena ukljuujui i krenje prava na ivot. Rezultat ovih nastojanja bio je da su zemlje lanice un-a priznale da su razliiti oblici nasilja nad enama irom svijeta krenje ljudskih prava na koje treba odgovoriti postavljanjem meunarodnih normi, te da

su enska prava univerzalna ljudska prava i da ih treba promatrati tako, a ne odvojeno od drugih pitanja vezanih za ljudska prava. Na Meunarodnoj konferenciji o stanovnitvu i razvoju, odranoj u Kairu 1994. godine, utvreno je da su reproduktivna prava ljudska prava i da je ljudsko pravo ena da ostvare najvii standard reproduktivnog i seksualnog zdravlja. Na konferenciji se posebno govorilo o potrebi rjeavanja problema diskriminacije djevojica. 1995. godine u Pekingu je odrana IV. svjetska konferencija o enama na kojoj je sudjelovalo oko50 000 ljudi (vladina i nevladina izaslanstva, predstavnici un-a i medija), a odran je i poseban forum nevladinih udruga. Na kraju konferencije, usvojena je Pekinka deklaracija i Akcijska platforma. Platforma identificira 12 kljunih podruja na kojima treba raditi da bi se postigla ravnopravnost ena i mukaraca: siromatvo, obrazovanje, zdravlje, nasilje, oruani sukob, gospodarstvo, odluivanje, institucionalni mehanizmi, ljudska prava, mediji, okoli, djevojice. Dokument ukljuuje globalnu analizu poloaja ena, te pregled politike, strategija i mjera za promicanje prava ena irom svijeta. U njemu je saeto pedeset godina rada na principima i standardima ljudskih prava i naglaeno je da su sva ljudska prava univerzalna, nedjeljiva, meuovisna i meusobno povezana.

Ova su podruja potvrena i u Milenijskoj deklaraciji i definirana kao ciljevi koje treba ostvariti do 2015. godine. Spomenute dokumente na hrvatskom jeziku moete pronai na: http://www.uredravnopravnost.hr/ Zanimljive stranice: http://www.ilo.org/ public/english/gender.htm; http://www.unifem.org/; http://www.hri.ca/women/beijing. shtml; http://www.hrw.org/

kakva je trenutna slika?

13

Prema nekim analizama ne ba sjajna. Militarizacija i fundamentalizam stvaraju okolinu nesklonu enskim ljudskim pravima. Makroekonomske tendencije ignoriraju strukturnu prirodu siromatva i rodnu nejednakost, te time pridonose ne samo odravanju nego i sve veem siromatvu ena.

Zbog ovih je razloga poveana legalna i ilegalna migracija, koja se, iako prua nove mogunosti zapoljavanja, uglavnom odnosi na neregulirano trite rada i neformalnu ekonomiju to znai rad bez sigurnosti, u loim uvjetima, neadekvatno plaen. Financijske institucije i transnacionalne korporacije postale su toliko mone da je teko doivljavati Ujedinjene narode kao najutjecajniju globalnu instituciju, a vlade nemaju prikladne odgovore na ove promjene. Razmotrimo li posljednjih pedeset godina, naravno da je napredak kad je rije o potivanju ljudskih prava velik, no u usporedbi s 1995. godinom, situacija je loija sve je vea nezaposlenost ena, otean im je pristup drutvenoj zatiti i javnim uslugama. To nije karakteristino samo za zemlje u razvoju; industrijalizirane zemlje takoer rijetko enama daju mogunost da uinkovito usklade obiteljski i profesionalni ivot. Sve je to odgovor na pitanje s poetka teksta da, potrebni su posebni dokumenti za zatitu ljudskih prava ena, ali je isto tako potrebno rodnu perspektivu ukljuiti u politiku, a time i u sva ivotna podruja.

14

Ima li demokracije bez ena

One koje su u prolosti bile obespravljene, marginalizirane ili uutkane, trebaju sigurnost zajamenog glasa i u razdoblju prijelaza prema punom i jednakom pravu graanstva demokracije moraju uiniti neto kako bi ispravile neravnoteu koju su nanijela stoljea nepravde. anne phillips Demokracija podrazumijeva sudjelovanje graana i graanki u procesima donoenja politikih odluka koje e vrijediti za cijelu zajednicu, bilo putem izravnog sudjelovanja u tim procesima ili putem biranja svojih zastupnika i zastupnica koji e u njihovo ime donositi odluke. Iako o demokraciji govorimo jo od vremena antike, definiranje onih koji ine graanstvo kroz povijest se razlikovalo. Status graanstva su sve do poetka 20. stoljea u pravilu imali samo mukarci, ali ne uvijek svi ve samo oni koji su zadovoljavali razliite socijalne, obrazovne, rasne, etnike i religijske kriterije. Borba za ope pravo glasa koja se odvijala u 20. stoljeu te dobivanje opeg prava glasa, u najveem broju drava jo uvijek nisu doveli do stvarnog sudjelovanja svih graana i graanki u demokratskim politikim procesima pri emu su znaajno podzastupljene ene. Tri su kljuna argumenta za poveanje sudjelovanja ena u demokratskim politikim procesima: demokratska pravda, koritenje potencijala i interesno zastupanje. U prvom argumentu radi se o tome da ene ine polovicu ukupne populacije te da one imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavnikim, izvrnim i sudskim tijelima u svojim dravama. Drugi argument govori o tome da iskljuivanjem ena iz demokratskih politikih procesa iskljuujemo dragocjene vrijednosti koje te ene posjeduju - znanja, vjetine i sposobnosti. Trei argument naglaava da ene imaju posebne interese te se iskljuenjem ena ti interesi nedovoljno zastupaju u donoenju politikih odluka (npr., briga oko djece jo uvijek lei prvenstveno na enama pa e one vjerojatno zastupati izgradnju vrtia, zatitu reproduktivnog zdravlja, dravnu novanu pomo za djecu i slino). Postoji nekoliko osnovnih naina za poveanje broja ena u politici. Najprije treba raditi na promjeni rodno uvjetovanih stereotipa duboko ukorijenjenih u patrijarhalnom drutvu koji kau kako ena nije za politiku. Javnim kampanjama i zagovaranjem sudjelovanja ena u politici moemo postii promjenu svijesti graanstva koje e postati sklonije glasovati za enu. Potrebno je raditi na edukaciji i osnaivanju ena kako bi se one same to vie ukljuivale u politiku te javno djelovale. Postoje i zakonodavni mehanizmi poput uvoenja kvota koje bi osigurale razmjernu zastupljenost ena na izbornim listama i/ili u predstavnikim i izvrnim tijelima. Zakonodavne kvote imaju npr. Ruanda, Belgija, Argentina. Politike stranke mogu svojim statutima dobrovoljno uvesti kvote koje e osigurati da ene budu ravnopravno prisutne u svim stranakim tijelima i na izbornim listama. Stranake kvote primjerice imaju vedska, Norveka, Finska, Danska, Nizozemska i Njemaka. U nekim sluajevima radi se o kvotama iskljuivo za ene, dok se u drugima odreuje maksimalan odnosno minimalan broj zastupnika nekog spola to znai da zastupljenost niti jednog spola ne moe biti, recimo, iznad 60% odnosno

15

ari (o) z enama politic ispod 40%. O kvotama postoje razliita miljenja. Protivnici kvota smatraju da njihovo uvoenje naruava kvalitetu kandidata i kandidatkinja, tj. izabranih lanova i lanica dravnih tijela; da se radi o podcjenjivanju ena jer sve pametne i sposobne ene ionako dolaze na liste i budu izabrane, te da svatko treba ravnopravno sudjelovati u izbornoj utakmici i ne smije imati privilegije s obzirom na spol. Pobornici kvota prije svega naglaavaju ukorijenjenu drutvenu neravnopravnost ena koje u startu zbog svog spola imaju manje anse uspjeti u politici ako se uope u nju ukljue, a u pravilu trebaju vie raditi i biti pametnije i sposobnije od mukaraca da bi dole do iste razine na funkcijama koje oni obnaaju. Pobornici smatraju da je pozitivna diskriminacija nuna kako bi se enama uope dalo ansu da iskau svoje potencijale u politici. Bog vas je stvorio za madrac, a ne mudraca Anto Kovaevi, zastupnik u Hrvatskom saboru 2000.-2003. (Vesni Pusi tijekom rasprave u Hrvatskom saboru) Moja mala djevojica puna je velikih elja Davorko Vidovi, zastupnik u Hrvatskom saboru i Ministar rada i socijalne skrbi 2000.2003. (o najavi kandidature eljke Antunovi za predsjednicu sdp-a) ena bez djece je kao mukarac bez odsluenog vojnog roka Vjekoslav Marochini, lan Poglavarstva Duge Rese 2007. godine (kandidatkinji za mjesto proelnice grada) Vie raaj, manje priaj Vice Vukojevi, sudac Ustavnog suda 1999.2007. i zastupnik u Hrvatskom saboru 1990.1999. (uri Adlei tijekom rasprave u Hrvatskom saboru) Otkad vie niste u Vladi vaa se retorika pretvorila u retoriku povrijeene ene, ena varala mua, nakon toga se brak raspao. Damir Polanec, potpredsjednik Vlade rh 2007. godine (Vesni kare- Obolt tijekom rasprave u Hrvatskom saboru) Ne udi me, s obzirom da ste tako mladi, da ste toliko zainteresirani za seksualni odgoj. Neven Ljubii, Ministar zdravstva i socijalne skrbi 2007. godine (Mariji Lugari u odgovoru na pitanje tijekom aktualnog sata u Hrvatskom saboru) Ja ne mrzim i ne vrijeam ene, ja ih oboavam. A Marijana Petir se bavi bapskim poslima jer besposleni pop i jarie krsti. Poruujem joj neka nastavi tako aludirati kad joj deko bude u blizini. Ona zapravo baljezga gluposti Damir Kajin, zastupnik u Hrvatskom saboru, 2007. godine

16

Statistike pokazuju da ene na globalnoj razini zauzimaju tek 16% mjesta u parlamentima.

17

ak i u tzv. razvijenim demokracijama ene ne sudjeluju ravnopravno u politici, primjerice, Malta ima 9,2% ena u parlamentu, vicarska 10,4%, sad 16,3%, Velika Britanija 19,7%. U svega 3 zemlje vie od 40% ena sudjeluje u radu parlamenta, a to su Ruanda (48%), vedska (47%) i Finska (42%). U Saudijskoj Arabiji ene jo uvijek nemaju pravo birati i biti birane.

18

Politika participacija mladih ena u Hrvatskoj

Govorei o politikoj participaciji, prije svega mislimo na sudjelovanje u procesima odluivanja kroz razliite institucionalne mehanizme. Sudjelovanje mladih u procesima odluivanja ovisi o vie faktora subjektivne i objektivne prirode. Smatraju li se mladi kompetentnima za sudjelovanje u politikim procesima te smatraju li takvo sudjelovanje uope vanim i smislenim? Da li postoje objektivne institucionalne i drutvene prepreke sudjelovanju mladih u politikim procesima? Kad promatramo politiku participaciju mladih (mukaraca i ena) u Hrvatskoj, moemo rei da imamo jednu dobru i jednu lou vijest. Loa je vijest da mladi imaju relativno loe miljenje o demokraciji kao tipu politikog ureenja i da ih je mali broj politiki aktivno to je rezultat nezainteresiranosti, kritikog pogleda na politiku i drutvene destimulacije da se ukljue u politiku. Posljedica toga je da su mladi ispod prosjeka zastupljeni u strukturama vlasti. Istraivanje koje je proveo dr. sc. Berto alaj pokazalo je da ak 80,2% hrvatskih srednjokolaca nije zadovoljno razvojem i funkcioniranjem demokracije u Hrvatskoj pri emu 30% njih nije sigurno ili ne zna da li je ba demokracija najbolji oblik vladavine, 14,2% nije sigurno ili ne zna da postoje i bolji oblici vladavine te da je ak 78,6% njih malo ili nimalo zainteresirano za politiku. Istraivanje dr. sc. Vlaste Iliin pokazalo je da mladi razmjerno malo participiraju u politikim strankama (8,3%) i udrugama s politikim ciljevima iako su istodobno svjesni vlastite marginaliziranosti u drutvu i trae promjenu svog statusa. Istraivanje je pokazalo da mladi ne sudjeluju u politici ili zato to ih ne zanima ili zato to im stariji ne ostavljaju dovoljno prostora ili zato to politiku openito smatraju nepotenom i ne ele u njoj sudjelovati. Od osamostaljenja Hrvatske do danas udio mladih u Hrvatskom saboru kretao se od 0-4%. Istraivanje udruge dim, koje je provela dr. sc. Vlasta Iliin, pokazalo je da je udio mladih u tijelima gradskih i upanijskih vlasti 6,3%. Valja napomenuti da mladi ine 22% hrvatskog birakog tijela te da kao najvitalniji, najfleksibilniji i najkreativniji dio drutva ine okosnicu za budui razvoj zemlje (kako gospodarski tako i demokratski). Dobra je vijest da su meu mladima koji jesu politiki aktivni mlade ene zastupljenije u odnosu na generalno aktivne ene u politici. Na izbornim listama za parlamentarne izbore 2007. godine bile su kandidirane ukupno 293 mlade ene (godite 1977. nadalje) to je predstavljalo 27,30% mladih ena u ukupnom broju kandidiranih ena. Ako pogledamo samo parlamentarne stranke, vidimo da je situacija bila bitno drugaija. U ukupnom broju ena koje su kandidirale parlamentarne stranke, mlade ene ine 12,77%. I mladi i ene generalno bili su zastupljeniji na listama neparlamentarnih stranaka, a to ukazuje na injenicu da to politika stranka ima manje anse doi u Hrvatski sabor to daje vie prostora podzastupljenim skupina-

Mlade ene...vi ste, po mom miljenju, sramotno neuke. Nikada niste dole do otkria koje bi bilo od neke vrste znaaja. Nikada niste uzdrmale carstvo ili vodile vojsku u bitku. Shakespeare-ove drame nisu vae, i vi nikada niste barbarsku rasu uputile u blagodati civilizacije. Koji je va izgovor? Virginia Woolf

19

ma. Meu mladim kandidatima i kandidatkinjama parlamentarnih stranaka, mlade ene inile su 38,15%. Nakon posljednjih izbora 2007. godine, ene ine oko 20% svih zastupnika/ca u Hrvatskom saboru, a mlade ene ine 66% svih mladih zastupnika/ca (ukupno ih je 6) to pokazuje da su mlade ene zauzimale vie pozicije na izbornim listama od mladih mukaraca. Mlade ene meu enama generalno ine 12,5% dok mladi mukarci meu svim mukarcima u Hrvatskom saboru ine svega 1,6%. U 6 izbornih ciklusa od osamostaljenja, u Saboru je bilo 16 mladih zastupnika/ca od ega su 56% bile mlade ene. ene lanice predstavnikih i izvrnih tijela na podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini ine oko 11% svih vijenika/ca i lanova/ica skuptina i poglavarstava dok mlade ene ine 27,3% svih mladih vijenika/ ica i lanova/ica skuptina i poglavarstava. Te brojke nam pokazuju da je sudjelovanje mladih ena u procesima odluivanja iznad prosjeka u odnosu na ene openito iako, s

izuzetkom Hrvatskog sabora, nije dosegnulo razmjernu zastupljenost od 40% meu mladima. Razlozi tome mogu biti viestruki. Mogue je, s jedne strane, da su mlade ene politiki aktivnije, da su manje sklone ponaati se sukladno patrijarhalnim obrascima, da mladi openito vie vrednuju ravnopravnost spolova te da tako i mlade ene vie dolaze do izraaja meu mladima. S druge strane imamo mogunost da politike stranke, time to stavljaju mlade ene na liste, ostvaruju zastupljenost dviju podzastupljenih skupina u politikim procesima: mladih i ena. Zanimljivo je da je u Hrvatskom saboru od svih mladih ena koje su bile zastupnice njih 7 bilo iz Socijaldemokratske partije (sdp) koja u Statut ima ugraene i kvote za mlade i kvote za ene. To je oito razlog za tako visoku zastupljenost mladih ena meu sdp-ovim zastupnicima/cama. Takoer jedina mlada osoba koja je bila zastupnik/ca Hrvatske seljake stranke u Hrvatskom saboru bila je ena, a trenutno je jedina mlada osoba

u redovima parlamentarnog kluba Hrvatske demokratske zajednice takoer ena. Statistika kae da je mladim enama politika dostupnija nego enama openito iako jo uvijek nisu dosegle razmjernu zastupljenost od 40% meu mladima. Vrijedi pogledati to o svom politikom djelovanju kau neke od tih mladih ena*.

* Mladim enama afirmiranima na politikoj sceni Hrvatske poslale smo upitnik e-mailom. Poslana su ukupno 22 upitnika mladim enama aktivnim u sdp-u, hdz-u, hss-u, hsls-u, hsp-u, dc-u i ids-u te mladim enama iz organizacija civilnog drutva. U ovoj publikaciji navedeni su svi pristigli odgovori na upitnik.

20

KRIS T INA NU I info: Kristina Nui; hsls, 28 godina, Split, glavna tajnica Mladih hrvatskih liberala, dipl. pravnica, studentica poslijedipl. studija Universit Paris II. Europski studiji aktivna sam jer... smatram da mogu doprinijeti smjeni generacija u politici, a to je jedan od uvjeta da se to vie mladih i obrazovanih ljudi priblii politikom odluivanju to je neizbjeno za ubrzani razvoj nae zemlje ena u politici/ngo-u je... izabiti mlada z zov s obzirom na konzervativnost hrvatske nacionalne politike i uspjeh... s obzirom da imam 28 moj najvec g., najvei ivotni uspjeh tek trebam ostvariti na privatnom i profesionalnom planu, no ponosim se svojom diplomom i stipendijama uglednih sveuilita iz Francuske, Njemake i Italije a prepreka koju sam preskoc ila... najvec prepreke ne preskaem, ve rjeavam (itajprobijam) u slobodno vrijeme... pjevam, uivam u ivotu, drutvu prijatelja i prirodi ene... smatram da se moj savjet za mlade z do kraja treba boriti za svoje stavove moto: Basis virtutum constantia. (Postojanost je osnova vrlina. Bez postojanosti/ upornosti/nita se ne postie.)

I VA P R P I info: Iva Prpi, dipl. socijalna radnica, sdp, 28 godina, Zagreb, zastupnica u Skuptini Grada Zagreba te lanica Glavnog odbora sdp-a aktivna sam jer... je to zabavno... i mijenjam stvari umjesto da se alim... upoznajem puno ljudi i obogaujem svoj unutarnji svijet... pomaem... ne bih bila ono to jesam da nisam sve ove godine aktivna u politici. Politika je dobra ako je usmjerite na pravu stvar. ena u politici/ngo-u je... biti mlada z ponekad teko jer su barikade seksizma nevidljive, a ipak tako opipljive. Nadam se da svojim aktivizmom to mijenjam. I dokazujem da ima mjesta za sve nas... i uspjeh... je to su me napokon moj najvec poeli uzimati za ozbiljno ;)... uspjeno manevriranje izmeu fakulteta i politike, rad s mladima po srednjim kolama te uspjeno zalaganje da Grad Zagreb dobije Odjel za mlade, sredstva za udruge mladih te Program djelovanja za mlade... te nagrada koju sam inicirala - Zagrepanka godine... a prepreka koju sam preskoc ila... najvec predrasudu da mora da sam neozbiljna i aava jer nosim piercinge i otkaene naoale. Ljudi ima svakakvih, ne moramo svi biti isti... u slobodno vrijeme... piem dnevnik, vozim bicikl, surfam, radim na magistarskom radu, provodim vrijeme s dragim;) ene... Cure, pregazit moj savjet za mlade z e nas ako se same ne trgnemo! moto: Srea s drugim, a ne na raun drugoga!

21

A NA PU info: Ana Pu; 23 godine; Opatija, studentica IV. godine menadmenta za turizam i ugostiteljstvo, lanica Istarskog Demokratskg Sabora, donedavna tajnica Kluba mladih ids-a; aktivna sam jer... Volim biti u movingu, volim diskutirati o politici, volim poticati ene da budu u pravu i da imaju prava, poevi od svoje majke ena u politici/ngo-u je... biti mlada z Izazovno... i uspjeh... za sada je to sam moj najvec ula u upanijski savjet mladih Primorskegoranske upanije a prepreka koju sam preskoc ila... najvec nerazumijevanje drugih osoba za moje pothvate (bilo da je rije o mukarcima ili enama) u slobodno vrijeme... istraujem, bavim se sportom, pomaem raznim udrugama, itam knjige... ene... da nikad ne moj savjet za mlade z odustanu od onoga to ele bilo da je rije o obitelji, obrazovanju, politici... moto: Nemam ga. Sama sebi sam poticaj...

SO N J A I M UNOVI info: Sonja imunovi, sdp, 30 godina, Slavonski Brod, zastupnica u Hrvatskom saboru, specijalizantica interne medicine u Opoj bolnici J. Benevi u Slavonskom Brodu trenutno u statusu mirovanja. aktivna sam jer... elim promjene promjene u lokalnoj sredini, drutvu, svakodnevnom ivotu. Mislim da ovaj narod, drava i svi mi moemo i zasluujemo bolje i vie, a jedino sredstvo mijenjanja svijeta na bolje (ako takvo to uope postoji) je politika. ena u politici/ngo-u je... zabiti mlada z nimljivo. Nedostaci su to se dosta teko i uz puno rada i truda stie odreeni autoritet i teina. Moj dojam je da se ne oekuje ba previe od vas jer ipak ste mladi i neiskusni, a uz to i ena, no to ne treba nuno obeshrabriti. Ako se pogleda s vedrije strane, to ponekad moe biti i prednost, jer ostavlja dosta prostora za efekt ugodnog iznenaenja kad neto kvalitetno i dobro uinite. i uspjeh... je diploma Medicinmoj najvec skog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Izuzetan uspjeh je naravno i ulazak u Sabor, ali kad se usporede trud, rad, vrijeme i energija utroeni u postizanje oba cilja, onda ipak ovom prvom moram dati prednost. a prepreka koju sam preskoc ila... najvec Priznajem da (za sada) nisam nailazila na vee prepreke. u slobodno vrijeme... druim se s prijateljima, obitelji, putujem ene... Glavu gore, moj savjet za mlade z osmijeh na lice i hrabro naprijed! moto: Nemam neki odreeni moto. Svaka situacija donosi drugaiju, prigodnu izreku, a meni od draih su Poslije kie dolazi sunce ili stara narodna Uzdaj se u se i u svoje kljuse te ona vjena The show must go on. A najvanija je ipak: Nek' je zdravlja i bit e svega. :-)

22

IVAN A P U K E C info: Ivana Pukec, Hrvatska seljaka stranka, Predsjednica Organizacije mladih hss-a grada Zagreba, 28 godina, Sesvete/Zagreb, Direktorica tvrtke F. P. Ritam boje d.o.o. aktivna sam jer... samo aktivnim sudjelovanjem mogu promijeniti stvari nabolje. Od previe prie i premalo rada nema velike koristi. ena u politici/ngo-u je... biti mlada z veliki izazov i uspjeh... nije samo moj, on moj najvec je rezultat rada grupe mladih lanova/ica HSS-a koji su svojim entuzijazmom i radom doprinijeli kako izbornom rezultatu, tako i poveanju broja aktivnog lanstva. Ekipo, hvala vam! a prepreka koju sam preskoc ila... najvec uskladiti profesionalnu i privatnu stranu ivota i podjednako uivati u obje u slobodno vrijeme... itam i putujem ene... Neumorno moj savjet za mlade z radite na ostvarenju svojih ciljeva, a ako vam netko govori iza lea, ne osvrite se, to samo znai da ste vi barem dva koraka ispred njega! moto: Uspjeh je stvar stava!

TA N J A V RBAT info: Tanja Vrbat; sdp; 29 godina; Umag; lanica Glavnog odbora sdp-a, saborska zastupnica aktivna sam jer... je politika moj poziv i strast od malena ena u politici/ngo-u je... biti mlada z naporno, stalno se mora dokazivati da bi te shvaali ozbiljno i uspjeh... moj najvei uspjeh moj najvec je to to sam zadovoljna sama sa sobom! a onako neto zanimljivo je da sam jednom uspjela izpregovarati zajedniki dokument izmeu mladih ena politiarki iz Izraela i Palestine (na sastanku Socijalistike internacionale mladih). a prepreka koju sam preskoc ila... najvec poloiti statistiku na faksu :-) u slobodno vrijeme... itam ene... pazite da ne moj savjet za mlade z postanete ene mukarci u politici, a prije toga svakako se obrazujte to je mogue vie moto: krepat ma ne molat! (prijevod s istarskog bio bi izginuti, ali ne popustiti!)

23

MA RIJA L U G AR I info: Marija Lugari, sdp, 30 godina, Zagreb, zastupnica sdp-a u Hrvatskom saboru, lanica Glavnog odbora sdp-a, lanica Gradskog odbora sdp-a aktivna sam jer... ne mogu dogaaje gledati sa strane. Mislim da svatko ima obvezu i odgovornost prema kvaliteti vlastita i ivota ljudi koji ga okruuju. elim mijenjati ono to mi se ne svia; elim sebi i drugima pruiti mogunost boljega ivota. ena u politici/ngo-u je... biti mlada z je izazovno, zanimljivo, ali ponekad i frustrirajue iskustvo. Nije uvijek lako izboriti se sa starijim i/ili mukim kolegama. Fokus javnosti i manjak privatnosti i slobodnog vremena takoer su teret. Ali osjeaj kada se neto napravi i promijeni je naprosto toliko ispunjavajui i stalno tjera naprijed. i uspjeh... je kada uspijem rimoj najvec jeiti neiji ivotni problem; kada mi se ta osoba javi lijepim e-mailom ili telefonskim pozivom. Tada mirno spavam. Uspjehom doivljavam i stalno forsiranje tema iz obrazovanja u politici. a prepreka koju sam preskoc ila... najvec je vezana uz dob dokazala sam da i mlada osoba moe biti uspjena u politici. Inae mislim da me najvee prepreke jo ekaju. u slobodno vrijeme... Koje slobodno vrijeme? alim se. Ono malo to ga imam provodim odmarajui se i u druenju s dekom, obitelji i prijateljima. Pilates dva puta tjedno. Najvie me frustrira to nemam dovoljno vremena za ljude koje volim. I to ne stignem itati koliko bih voljela. ene... Stalno uiti i moj savjet za mlade z usavravati se. Biti uporna u ostvarivanju ciljeva. I bez obzira na okolnosti, optimistino gledati na svijet oko sebe. moto: Po svim zakonima aerodinamike bumbar ne moe letjeti. Ali on to ne zna pa leti.

SA N D R A S TAR J A KI info: Sandra Starjaki, 28 godina, hns Sveta Nedelja, Zagrebaka upanija Zaposlena kao administratorica u obrtu Predsjednica Podrunice hns-a Sveta Nedelja, potpredsjednica Mladih hns-a Zagrebake upanije aktivna sam jer... elim na neki nain sudjelovati u kreiranju svoje sadanjosti. Od onih sam koji znaju da je stvari mogue kvalitetno sagledavati, a onda i mijenjati, samo kroz politiku i institucije sistema. To moda nije najbolji nain, ali je jedini koji nam trenutno stoji na raspolaganju. Uostalom, meni je svojevrsni izazov vlastitim radom mijenjati opu sliku koju graani o politici i politiarima sada imaju, a ona u najboljem sluaju nije bajna. Aktivna sam jer znam da znam i hou! ena u politici/ngo-u je... ima biti mlada z svoje prednosti i mane. Kad si mlad i jo k tome ena, otvaraju ti se sva vrata, sasvim suprotno uvrijeenom miljenju da je enama tee jer su ene. enama je tee samo ako to prihvate kao injenicu na koju nije mogue utjecati. U svakom drugom sluaju ene su strunjakinje i liderice. Mukarci to mogu ili ne trebaju prihvatiti kao injenicu, ali uvijek treba postojati minimum tolerancije, kako u poslu, tako i u ivotu uope, a politika je odgovoran posao. i uspjeh... sve to sam postigla moj najvec u ivotu smatram svojim velikim uspjehom. Kad bih sada poela nabrajati svoje funkcije u politici, injenicu da sam bila na listi za Hrvatski sabor na parlamentarnim izborima ili da sam najmlaa predsjednica jedne politike stranke u svom gradu rekla bih da je sve to ogroman uspjeh. Ali ono to me najvie ini sretnom je injenica da u svemu tome imam podrku svoje obitelji, prijatelja, poznanika. Moj najvei uspjeh je saznanje da svojim putem idem hrabro i odgovorno, jer sam svjesna da znam i zasluujem. a prepreka koju sam preskoc ila... najvec kad si mlada ena u politici s vremenom naie na prepreke u daljnjem djelovanju. Bilo ih je i u mojoj politikoj karijeri i sve su one manje-vie temeljene na spolnoj diskriminaciji. Ali prepreke su tu da se preskau. Jer ako postoji elja, postoji i nain i nema te prepreke koju ne moemo preskoiti. One su tu uvijek s ciljem i bitno je da nam pokau da u ivotu nije uvijek sve jednostavno, ali i da putem njih nauimo neto novo, da ojaamo i pronaemo cilj. u slobodno vrijeme... kojeg imam jako malo, volim biti sa svojim prijateljima i obitelji. Osim u politikom ivotu, aktivna sam i u kulturnom. lanica sam Udruge za ouvanje hrvatske kulturne batine te za nju izraujem tradicionalni nakit, izmeu ostalog i onaj iz svetonedeljskog kraja. Takoer sam lanica humanitarne udruge iz Samobora, putem koje se trudim, kroz razne akcije i priloge, pomoi svima onima kojima je pomo najpotrebnija. ene... u zadnje vrijeme moj savjet za mlade z esto imam priliku druiti se s mladim ljudima koji su tek uli u politiku. Interesantno je koliko je puno energije u njima i koliko su puni ideja, volje za rad, kao da vidim sebe prije nekoliko godina. Ali taj entuzijazam nekako pone slabiti s prvim neuspjesima ili razoaranjima. Savjetovala bih im da shvate da su razoaranja i poetni neuspjesi samo ispit, kola i svojevrsni test da vidimo elimo li neto stvarno ili emo pokleknuti ve nakon prve prepreke. Jer, ako to shvatimo, uspjesi e nam postati sudbina. Budimo zadovoljni s onime to imamo sada i nastojmo to poboljati u svakome trenutku, ne obazirui se na prolost i budunost. moto: Moglo bi se rei da ih imam vie, ali to bih moda prije nazvala inspiracijom. Kada bi upitali ljude koji me dobro poznaju, mislim da bi oni sa sigurnou rekli kako od mene najee uju onu Ja sam roena spremna. Nita nas u ivotu ne smije iznenaditi na nain da nas uini slabijima; svaki poraz treba gledati na pozitivan nain, kao jedno novo iskustvo.

24

ELJANA K AL A info: eljana Kala; hdz, Split , predsjednica Gradskog odbora hdz-a u Splitu i lanica Sredinjeg odbora hdz-a; Hrvatski sabor zastupnica hdz-a (X. izb. jedinica) aktivna sam jer... sam takvog karaktera; jer mislim da mogu i trebam; jer me aktivnost ini zadovoljnom i sretnom ena u politici/ngo-u je... Bbiti mlada z strmi put na kojem bitke treba birati mudro. ivot je jedan i ukoliko ga ivimo u punom smislu, uvijek je bremenit. Tako je i u politici. Vjerujem da Bog odabire ono kroz to u ivotu prolazimo, a mi odabiremo kako emo kroz te izazove proi. ivot me nauio da svaki dan idemo ispoetka. Bez obzira na to to si uspio i postigao juer, svaki novi dan stavlja pred nas neto novo to moramo svladati. i uspjeh... moj najvec Ostati ono to jesam. a prepreka koju sam preskoc ila... najvec savladala vjetinu upravljanja prioritetima. u slobodno vrijeme... itam, volim putovati. Kad nemam vremena za putovanja, gledam kazaline predstave i idem u kino, pa tako putujem filmom, predstavama. Smijem se u velikim koliinama ene... Sve uspjene moj savjet za mlade z ene imaju zajedniku osobinu ne vide nevidljivi zid. Ne vjerujte u mit o nevidljivom zidu kao prepreci da ostvarite svoje snove. moto: Pravo zlato ne boji se kunje vatre.

E M I N A B UI NKI info: Emina Buinki, Centar za mirovne studije/Mrea mladih Hrvatske; 24 godine Zagreb, Casablanca (povremeno) Predsjednica MMH-a, Koordinatorica projekata zatite ljudskih prava traitelja azila i Mlade MIRamiDE izgradnja mira za mlade aktivne u lokalnim zajednicama Zaposlena u obje organizacije (po pola radnog vremena od danas :-)) aktivna sam jer... jedino tako mogu mijenjati svijet. A najvie od svega elim promijeniti svijet da bude pravedan, miroljubiv, da se razvija. ena u politici/ngo-u je... izabiti mlada z zovno. To je svakodnevna borba za egzistenciju i esenciju. i uspjeh... je moja samostalnost moj najvec i neovisnost. Uspjehom smatram svoje studiranje, rad, aktivizam, putovanja, ljubav, odnose s prijateljima. Za mene je moj ivot ogrlica uspjeha koju nikada ne skidam s vrata. Svaka mala stvar je uspjeh, svaki korak je napredak. a prepreka koju sam preskoc ila... najvec su drutvena oekivanja i socijalizacijski krug. Nikad nisam htjela biti kao drugi, barem ne kao veina. Mislim da sam dobrim dijelom izala iz socijalizacijskog kruga oekivanja kola-udaja-djeca-posao-kua-mirovina. Ja elim puno vie, pa i skakati bandi sa 65 godina i imati crvene nokte i mreaste arape na sastanku u Vladi. u slobodno vrijeme... kojeg nemam mnogo, putujem po svijetu (po brdima, plaama, lijepim i zanimljivim gradovima, itam, pijem aj od mente, druim se s prijateljima/ cama). Najee uivam u mirisu i bojama prirode. ene... Vjeruj u ono moj savjet za mlade z to eli. Posebna si jer si mlada i jer si ena. Kada te poele podcijeniti jer si mlada i ena, shvati da nema nieg snanijeg od biti mlada i ena. To su tvoje prednosti. Izbori se za njih. moto: Mijenjam svijet!!!

25

MIRE L A G AJI info: Mirela Gaji, sdp/forum mladih 26 godina; Ogulinec/Velika Gorica; Zamjenica predsjednika Foruma mladih sdp-a Hrvatske, Struna suradnica u sdp-u aktivna sam jer... Ne mogu gledati svijet oko sebe skrtenih ruku. Politika odreuje kako emo se kolovati, hoemo li plaati kolarinu, hoemo li zauvijek ivjeti s roditeljima ili napokon imati vlastiti stan. Odreuje hoemo li vjeno ekati posao na burzi, hou li dobiti otkaz ukoliko zatrudnim ili ima li mjesta u vrtiu za moje dijete. Odreuje i nogostup pokraj moje kue i novo djeje igralite Utjee na moj ivot, ivot mojih roditelja i prijatelja prevano mi je da bih bila postrance. ena u politici/ngo-u je... biti mlada z Teko, zabavno i vrlo dinamino. Naalost, jo uvijek u naem drutvu vlada slika ene kao majke i domaice ili gospoe koja odradi svoj radni dan, dolazi kui i ima (konkretan) opipljiv rezultat iza sebe. Politiarke ne mogu svoje rezultate staviti u vreicu, paletu ili kontejner to ne znai da ne rade i gube vrijeme. I zato me esto pitaju: to ti konkretno radi''? Na poetku te samo gledaju, a kada uspije u misiji aktivno sluanje, na pola puta si do uspjeha. I tu poinje onaj zabavni dio i uspjeh... Ponekad ono to moj najvec smatram uspjehom, nije nuno da drugi smatraju uspjehom posebno ako se radi o novim spoznajama ili preslagivanju kockica u glavi. Takvih uspjeha je mnogo. Veseli me kada ugledam neku novu Mirelu, Mariju, Ivu ili Anu djevojke koje s istim arom pokuavaju promijeniti svijet oko sebe. Ne bojim ih se, elim im pomoi Sretna sam i kompletna osoba to je moj najvei uspjeh. a prepreka koju sam preskoc ila... najvec Zaboravljam prepreke koje sam preskoila, motiviraju me one na koje nailazim. u slobodno vrijeme... Posveujem se sebi ene... Usudi se biti moj savjet za mlade z ono to eli i moe. moto: Nita nije onako kakvim se ini. Pogledaj jo jednom...

26

ELJKA ABAR I info: eljka abari; Hrvatska seljaka stranka; 27 godina; Sveta Nedelja; vijenica u Skuptini Zagrebake upanije aktivna sam jer... smatram da mnoge stvari nisu onakve kakve bi trebale biti. Po prirodni nisam osoba koja eka, ve volim uzeti stvari u svoje ruke i boriti se za ono to smatram ispravnim. Ne elim da netko drugi odluuje o mojoj sudbini, elim odluivati sama. elim da ja kao i svi vi u ivotu imamo mogunosti izbora. Ako mi mladi neemo mijenjati svijet i pomicati granice tko e?! U nama su spoznaje, vizije, snaga, odvanost, vjera, sloboda i sposobost prihvaanja i izraavanja vlastitih mogunosti. ena u politici/ngo-u je... biti mlada z Teko. Izazovno. Prelijepo. Teko jer jo uvijek ivimo u mukom svijetu, ne ba uvijek otvorenom za ene. Izazovno, jer treba znati i moi izdrati, zadrati se i nametnuti. Prelijepo jer nema ljepeg osjeaja nego kad vidite da ste svojim radom i zalaganjem uspjeli neto promijeniti, relizirati neki projekat, pomoi da se nekome njegov problem pozitivno rijei. Kad znate da ono to radite nije uzalud. i uspjeh... Sposobnost, snaga i moj najvec mentalna vrstoa koje mi ne dozvoljavaju da me i najvei ivotni problemi pokolebaju, ve mi omoguuju da se iz svakog poraza dignem jo jaa i snanija. a prepreka koju sam preskoc ila... najvec Ono s ime mislim da se mnoge mlade ene na svojim poecima u politici susreu - postii da me se slua i uvaava. u slobodno vrijeme... ini mi se da ga imam sve manje i manje, pa ga pokuavam maksimalno iskorisiti druei se sa prijateljima i rodbinom. Oboavam fotografirati, etati (podjednako po naim lijepim brdima kao i uz more), putovati, upoznavati nove krajeve, plesati, itati knjige... ene ... Uvijek moj savjet za mlade z sasluajte savjete drugih, nemojte ih a priori odbiti, ali ipak razmiljate odluujte svojom glavom. Budite svjesne svojih vrlina, mogunosti i sposobnosti ali nemojte odletjeti u nebo, budite prizemljene. moto: Nikada, nikada, nikada, nikada ne odustajte. Ne uspijete li otprve, pokuajte jo, jo, jo

27

literatura za ele one koje z e znati vis

Feminizam za poetnike, ur. Susan Alice Watkins, Marisa Rueda, Marta Rodriguez, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002. Anne Phillips, (O)Raanje demokracije, enska infoteka, Zagreb, 2001. Carole Pateman, enski nered: Demokracija, feminizam i politika teorija, enska infoteka, Zagreb, 1998. Mirela Holy, Mitski aspekti ekofeminizma, TIM press, Zagreb, 2007. ene i voenje, ur. Maja Dubljevi, Sanja Galekovi, Gordana ObradoviDragii, CESI, Zagreb, 2004. Rodna perspektiva u politici i praksi, ur. Gordana ObradoviDragii, CESI, Zagreb, 2005. Feministika poetnica punilica, ur. Maja Pasari, Centar za enske studije, Zagreb Mladi uoi treeg milenija, urednici Vlasta Iliin, Furio Radin, Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu, Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei, Zagreb, 2002. Vlasta Iliin, Mladi u lokalnoj vlasti u Hrvatskoj, Zagreb, 2006. Mladi: problem ili resurs, urednici Vlasta Iliin, Furio Radin, Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu,DIM, Zagreb, 2007. Dileme obrazovanja za demokraciju: to e kola demokraciji? to e demokracija koli?, priredili Sran Dvornik, Maja Uzelac, Heinrich Boll Stiftung Zagreb, Zagreb, 2003.

impresum
Ova publikacija izdana je u okviru projekta Mlade i Aktivne, a uz potporu Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti te Grada Zagreba - Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i port. Ovdje navedeni stavovi autorica ne moraju nuno odraavati stavove Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti te Grada Zagreba - Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i port.

urednica: Tajana Broz autorice: Vedrana Koba, Lea Jurii i Tajana Broz lektura i korektura: Kristina ubai ko oblikovanje: grafic Bestias ice: izdavac CESI ice: za izdavac Sanda Malbaa naklada: 1000

kontakt adresa: CESI Nova cesta 4, 10 000 Zagreb tel: 385 1 24 22 800 fax: 385 1 24 22 801 e-mail: cesi@zamir.net www.cesi.hr

cip zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 679831.