USTAVNO USTROJSTVO I TERITORIJALNA ORGANIZACIJA KANTONA SARAJEVO Na osnovu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH",

broj 1/94), Skuptina Kantona Sarajevo je na sjednici odranoj dana 11. marta 1996. godine donijela USTAV KANTONA SARAJEVO, kojim je ureena organizacija i status Kantona Sarajevo, njegove nadlenosti i struktura vlasti. Podruje grada Sarajeva, koje je razgranienjem izmeu entiteta u Bosni i Hercegovini izvrenim Mirovnim sporazumom za Bosnu i Hercegovinu potpisanim u Parizu 14.decembra 1995. godine pripalo Federaciji Bosni i Hercegovini, organizirano je kao kanton u skladu sa Ustavom Federacije BiH i Ustavom Kantona Sarajevo. Slubeni naziv ovog kantona je Kanton Sarajevo, a njegovo sjedite je u Sarajevu.

Teritorij Kantona obuhvata podruja opdina Centar Sarajevo, Hadidi, Ilida, Ilija, Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Trnovo i Vogoda, kako je to utvreno Mirovnim sporazumom. U Kantonu Sarajevo opdine Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad ine Grad Sarajevo, kao jedinicu lokalne samouprave. Grad Sarajevo je formiran Amandmanom II na Ustav Kantona Sarajevo. Nadlenost i unutranja organizacija Grada ureuju se Statutom Grada. Grad ima Gradsko vijede sa 28 vijednika. Kanton ima grb, zastavu i peat, kao i druga obiljeja koji proizilaze iz odluke Skuptine KS. Slubena obiljeja Kantona upotrebljavaju se samostalno ili zajedno sa slubenim obiljejima Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, kako je to odreeno njihovim propisima i propisima Kantona. Kanton Sarajevo ima zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast. Zakonodavnu vlast u Kantonu vri Skuptina Kantona. Skuptina je jednodomo predstavniko tijelo sastavljeno od 35 poslanika. Poslanici se biraju tajnim glasanjem na neposrednim izborima na cijelom podruju Kantona. Mandat poslanika u Skuptini je etiri godine. Izvrnu vlast u Kantonu Sarajevo vri Vlada KS. Vladu Kantona Sarajevo ine premijer i 12 ministara. Predsjedavajudi Skuptine u konsultaciji sa zamjenicima predsjedavajudeg imenuje kandidata za mjesto premijera Kantona. Kandidat za mjesto premijera Kantona predlae ministre. Vladu potvruje Skuptina vedinom glasova. Sudsku vlast u Kantonu Sarajevo vri kantonalni sud. Kantonalni sud ima albenu nadlenost u odnosu na opdinski sud u Kantonu i prvostepenu nadlenost u stvarima koje ne spadaju u nadlenost opdinskog suda, te druge nadlenosti utvrene zakonom. Sudije kantonalnog suda, ukljuujudi i predsjednika suda, bira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv njih, te smjenjuje Visoko sudsko i tuilako vijede, u skladu sa ustavom i zakonom. Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, kako je to odreeno njihovim ustavima. Organi vlasti u Kantonu su duni obezbijediti punu zatitu interesa Bosne i Hercegovine i Federacije BiH na podruju Kantona Sarajevo. Kanton ima nadlenosti utvrene Ustavom Federacije BiH i Ustavom Kantona Sarajevo. Kanton ima sve nadlenosti koje nisu izriito povjerene federalnoj vlasti, kako je to utvreno Ustavom Federacije BiH. Iskljuive nadlenosti Kantona Sarajevo su: a) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga; b) utvrivanje obrazovne politike, ukljuujudi donoenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja; c) utvrivanje i provoenje kulturne politike; d) utvrivanje stambene politike, ukljuujudi i donoenje propisa koji se tiu ureivanja i izgradnje stambenih objekata; e) utvrivanje politike koja se tie reguliranja i osiguravanja javnih slubi; f) donoenje propisa o koritenju lokalnog zemljita,ukljuujudi i zoniranje; g) donoenje propisa o unapreivanju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti;

h) donoenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti; i) utvrivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, ukljuujudi donoenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji; j) provoenje socijalne politike i uspostava slubi socijalne zatite; k) stvaranje i primjena politike turizma i razvoja turistikih resursa; l) stvaranje pretpostavki za optimalni razvoj privrede koja odgovara urbanoj sredini; m) finansiranje djelatnosti kantonalnih vlasti ili kantonalnih agencija oporezivanjem, zaduivanjem ili drugim sredstvima. Zajednike nadlenosti sa Federacijom BiH Kanton zajedno sa Federacijom BiH, samostalno ili u koordinaciji sa federalnim vlastima vri slijedede nadlenosti: a) jamenje i provoenje ljudskih prava; b) zdravstvo; c) politika zatite ovjekove okoline; d) komunikacijska i transportna infrastruktura u skladu sa Ustavom Federacije BiH; e) socijalna politika; f) provoenje zakona i drugih propisa o dravljanstvu i putnim ispravama dravljana BiH sa terotrije Federacije BiH i o boravku i kretanju stranaca; g) turizam; h) koritenje prirodnih bogatstava. Kanton Sarajevo je smjeten u planinskom masivu Dinarida, na kontaktu dviju velikih prirodno-geografskih cjelina: Podunavlja i Jadranskog mora. Zauzima povrinu od 1.268,5 km to ini 2,5% teritorija Bosne i Hercegovine. Kanton Sarajevo se nalazi izmeu 4335' i 447' sjeverne geografske irine, te izmeu 180' i 1838' istone geografske duine. Rastojanje izmeu najsjevernije take Kantona i najjunije iznosi 62 km, a izmeu zapadne i istone take duina je 52,5 km. Ukupna duina granice Kantona Sarajevo je 303,5 km. Sa geomorfolokog aspekta Kanton Sarajevo predstavlja izrazito planinsku oblast, gdje se 78% prostora nalazi u rejonu iznad 700 m nadmorske visine, brdskom rejonu od 550 m do 700 m pripada 13%, dok nizijskom rejonu pripada svega 9% teritorije. Prostor Kantona Sarajevo karakteriu dva klimatska tipa: do 600 m nadmorske visine zastupljena je kontinentalna klima, dok je na prostoru iznad pomenute nadmorske visine zastupljen kontinentalnoplaninski i alpski tip klime. Podruje Kantona Sarajevo je poznato po nekim prirodnim mineralnim sirovinama i njihovom iskoritavanju jo iz predrimskih vremena. Najvie su se koristili prirodni graevinski materijali: ljunak, pijesak, glina, dolomit, krenjak i kvarcni pjeari, a manjim dijelom mangan, iva, te pitke i mineralne vode za pide i termomineralne vode u banjske svrhe. Ipak, danas su najvaniji i najvrijedniji prirodni resurs Kantona Sarajevo vode za pide Sarajevskog polja. Drugi po vrijednosti su termomineralne vode Ilide i Blauja, te termalne vode Butmira. Procijenjuje se kako na podruju Kantona Sarajevo ivi oko 400.000 stanovnika. http://www.ks.gov.ba/ustrojstvo/organizacija