You are on page 1of 186

SKRIPTA

:
Međunarodno krivično pravo
Međunarodno krivično pravo
P r v i d e o
OPŠTA PITAN1A MEĐUNARODNOG MATERI1ALNOG KRIVICNOG PRAVA
I - PO1AM MEĐUNARODNOG MATERI1ALNOG KRIVICNOG PRAVA
Pravo kao društvena pojava može se posmatrati i doživljavati na više načina:
•  Samo jedna u niu mno!o"rojni# društveni# pojava koje u tom slučaju pokušavamo
ralikovati od dru!i# pojava te vrste$
• %!romna masa pravni# pravila kojima se uređuju ranovrsni društveni odnosi$
• Sistem prava& koje! tre"a ralikovati od pojma pravno! poretka$ Pravni poredak se sastoji i
normativno! elementa ' i pravni# normi (opšti# i pojedinačni#)&
*aktičko! elementa ' stvarno! ljudsko! ponašanja
Pravni sistem je tvorevina koju čine
pravne ustanove (institu+ije)& kao niži& i
pravne !rane kao viši element to! sistema$
, pravnoj teoriji postoje rane podele pravni# sistema& od koji# je a nas najvažnija ona koja pravne sisteme
deli na
unutrašnji pravni sistem (sistem određene države) i na 
međunarodni pravni sistem (sistem međunarodno! prava)$ 
, okviru ovi# sistema sva nji#ova pravna pravila sistematiuju se u određene pravne !rane& pa se tako
međunarodna krivičnopravna pravila sistematiuju u !ranu međunarodno! prava koja se naiva međunarodnim
krivičnim pravom.
• Medunarodno krivično pravo se određuje kao skup propisa medunarodne ajedni+e država ili u!ovora
imeđu pojedini# država kojima se radi aštite međunarodni# odnosa (međunarodno! mira i
"e"ednosti čovečanstva) određuju međunarodna krivična dela i sank+ije prema nji#ovim učinio+ima$
• Međunarodno krivično pravo predstavlja skup pravila i propisa sadržani# u aktima međunarodne
ajedni+e i u!ovorima aključenim imeđu pojedini# emalja kojima se određuju međunarodna
krivična dela i sank+ije u +ilju očuvanja međunarodno! mira i "e"ednosti čovečanstva& kao i skup
propisa kojima se predviđaju uslovi o pružanju međunarodne pravne pomo-i u po!ledu primene
krivični# sank+ija prema učinio+ima krivični# dela$
• Međunarodno krivično pravo se određuje kao ukupnost krivičnopravni# normi veani# a
međunarodne odnose$
• .načajna je i de*ini+ija prema kojoj međunarodno krivično pravo o"u#vata /kako međunarodnopravne
aspekte krivično! prava& tako i krivičnopravne aspekte međunarodno! javno! prava$ %sim to!a& ono
o"u#vata i suprana+ionalno krivično pravo koje je tek u nastajanju/$ Međunarodno krivično pravo se
pravno upotpunjuje kro unutrašnje pravne sisteme na koji način se uspostavlja jedna nova vea
imeđu država$
Pose"an načaj ima odnos
međunarodno! krivično! prava prema međunarodnom javnom pravu& kao i odnos 
međunarodno! krivično! prava i međunarodno! privatno! prava$ 
Kada govorimo o odnosu međunarodnog javnog i međunarodnog krivičnog prava, onda se& prvenstveno& misli
na nji#ove dodirne tačke& iako se ove dve !rane prava pone!de i suštinski ralikuju$
0a primer& dok je u međunarodnom javnom pravu dovoljno postojanje načela nullum crimen sine iure& a
međunarodno krivično pravo nužno je načelo nullum crimen sine lege$ , to& direktna primena međunarodno!
prava može se samo iuetno dovoliti& i to samo ukoliko unutrašnje pravo neko društveno ne!ativno ponašanje
ne predviđa kao krivično delo& a postoji opšta sa!lasnost da se radi o takvom delu$ To je jedan od načina
stvaranja suprana+ionalno! krivično! prava$ 0o& ne "i se smelo dovoliti da načelo akonitosti po svom
kvalitetu "ude lošije od ono! što važi u na+ionalnom (unutrašnjem) krivičnom pravu$ Međunarodno javno pravo
prožima međunarodno krivično pravo du#om interna+ionalima čime se u"lažava e!oistička kon+ep+ija
1
apsolutno! suvereniteta država& a kon+ep+ija međunarodno! poveivanja dolai do iražaja$ .a odnos
međunarodno! krivično! prava i međunarodno! javno! prava možemo re-i da je to odnos prožimanja i
dopunjavanja ' međunarodno krivično pravo ništa ne oduima od međunarodno! javno! prava& ne!o samo
detaljnije rarađuje pojedine nje!ove norme& i to u domenu krivično! prava i nje!ovi# institu+ija$
.ajednička karakteristika međunarodnog krivičnog prava i međunarodnog privatnog prava je elemenat
inostranosti& kao i pitanja koja se odnose na državljanstvo& državnu teritoriju& lexfori i sl$ Pri tome& tre"a imati u
vidu i uti+aj međunarodno! javno! prava na međunarodno privatno pravo i međunarodno krivično pravo& pre
sve!a putem od!ovaraju-i# konven+ija$ S dru!e strane& ve-ina normi međunarodno! privatno! prava spada u
privatno pravo& dok međunarodno krivično pravo u +elosti spada u kate!oriju javno! prava$ Pored to!a&
međunarodno krivično pravo je po svojoj prirodi o"aveno pravo (ius cogens), dok u međunarodnom privatnom
pravu postoji autonomija volje$ /, međunarodnom krivičnom pravu doma-i sud primjenjuje lex fori& dok u
međunarodnom privatnom pravu rešavaju-i suko" akona& doma-i sud može do-i u situa+iju da na određeni
privatnopravni odnos primijeni strani akon$ , međunarodnom privatnom pravu primaran je i"or akona koji
na jedinstven način& a radi pravne si!urnosti& re!uliše određeni privatnopravni odnos u široj ajedni+i$ ,
međunarodnom krivičnom pravu važno je da neko krivično delo "ude inkriminisano u svim državama ili "ar u
ve-ini država& kako eventualni učinila+ ne "i mi!ra+ijom i jedne u dru!u državu imakao !onjenju/$ , okviru
mneđunarodno! krivično! prava sva nje!ova pravile se mo!u podeliti na dve velike !rupe$ Prvu !rupu čine
pravila materijalnog međunarodnog krivičnog prava& dok u dru!u !rupu spadaju pravila međunarodnog
krivičnoprocesnog prava$ Skup ti# ustanova čini od nji# pose"ne pravne !rane$
%ve pravne !rane su međuso"no avisne& pri čemu je ta avisnost višestruka$ Pravila međunarodno!
materijalno! prava nužno pret#ode pro+esnim pravilima$
2lanom 134 5enevske konven+ije o postupanju sa ratnim aro"ljeni+ima strane u!ovorni+e ove konven+ije su se
o"aveale da -e predueti svaku akonodavnu meru potre"nu radi utvrđivanja od!ovaraju-i# krivični# sank+ija
protiv li+a koja su ivršila ili koja su idala naređenje da se ivrši "ilo koja od teški# povreda te konven+ije$
6akle& ova konven+ija ne propisuje ni jednu krivičnu sank+iju a njene prekršio+e& ve- to prepušta
akonodavnim or!anima emalja koje su strane u toj konven+iji$ To nači da doma-i sud koji u krivičnom
postupku protiv neko! li+a utvrdi tešku povredu konven+ije& ne "i mo!ao optuženo! o!lasiti krivim& niti kaniti
neposredno primenjuju-i ovu konven+iju& ve- to može učiniti samo ako je doma-im materijalnim krivičnim
akonodavstvom radnja optuženo! li+a određena kao krivično delo i a nju propisana krivična sank+ija$
I unutrašnje materijalno krivično akonodavstvo ima ivesne spe+i*lčnosti& "o! koji# nije samo se"i dovoljno&
ve- se u svojoj primjeni nužno mora naslanjati na međunarodno pravo$ Tako& na primer& doma-i sud koji sudi a
krivično delo ratno! ločina protiv ratni# aro"ljenika nužno se mora oslanjati na pravila međunarodno! prava
prilikom donošenja odluke u svakom konkretnom slučaju$ %vo je "o! to!a što dispoi+ija to! krivično! dela
ima "lanketni karakter& s o"irom na to da optuženi može od!ovarati a ovo krivično delo samo ako je& kršeći
pravila međunarodnog prava& prema ratnim aro"ljeni+ima naredio ili učinio neko od dela koje se nalae u
doma-em akonu$
Pojam međunarodno! materijalno! krivično! prava ' podraumevaju se spe+i*ične odred"e materijalnopravne
prirode (materijalnopravna pravila) sadržane u međunarodnim opštim pravnim aktima& u na+ionalnim krivičnim
akonodavstvima& kojima su uređeni osnovna načela i instituti opšte! dela krivično! prava na međunarodnom
nivou& kao i o"eležja pojedini# međunarodni# krivični# dela u užem smislu$ Pri određivanju ovo! pojma& polai
se od predmeta nje!ovo! proučavanja$ Prema jednom od ti# s#vatanja& pod tim pojmom se podraumevalo
rešavanje pitanja prostorno! važenja na+ionalni# krivični# akona$ Prema dru!om s#vatanju& sadržaj ovo!
pojma o"u#vata skup međunarodnopravni# akata i koji#& a države koje su i# pri#vatile& proiilae o"avee da
u svom akonodavstvu određena ponašanja propišu kao krivična dela i predvide kane a nji#$ Postoje i
s#vatanja koja ovaj pojam proširuju na pitanja ekstradi+ije& pružanja međunarodne krivičnopravne pomo-i& te
prinavanja odluka strani# sudova doneti# u krivičnim predmetima$
Sadržaj međunarodno! krivično! prava čine: od!ovaraju-e norme međunarodno! javno! prava (određeni
međunarodni ločini& prava i slo"ode čoveka& imuniteti& međunarodna jurisdik+ija)& atim određene norme i
re!ionalno! međunarodno! javno! prava (pravo 7vropske unije& an!losaksonsko pravo)& kompleks normi
na+ionalno! krivično! prava postuliran međunarodnim konven+ijama& kao i odred"e na+ionalno! krivično!
akona o !rani+ama represivne vlasti države& te kompleks pro+esnopravni# normi (pružanje pravne pomo-i)&
kao i pitanje dejstva strani# sudski# presuda i strani# pro+esni# radnji$ Činjenica je da je međunarodno pravo u
principu pravo koordinacije, a unutrašnje pravo - pravo subordinacije$
Međunarodno materijalno krivično pravo ima a predmet naučnu o"radu krivičnopravni# pojmova i instituta&
nji#ovu sistematia+iju& ali i ila!anje ne samo o tom pravu kakvo ono u datom trenutku jeste (ila!anje de lege
lata) ve- i kakvo "i& u +ilju nje!ovo! po"oljšanja& tre"alo da "ude (ila!anje de lege ferenda) radi uspešnije
"or"e sa ranim o"li+ima kriminaliteta na međunarodnom planu$
3
Spe+i*ičnost međunarodno! materijalno! krivično! prava o!leda se u činjeni+i da sve do nedavno ova pravila
nisu mo!la "iti pronađena na jednom mestu& u nekom jedinstvenom pravnom aktu (kao u slučaju od!ovaraju-i#
akona u unutrašnjem pravu država)& ve- su "ila sadržana u pravnim aktima pojedini# ad oc međunarodni#
krivični# tri"unala$
6onošenjem i usvajanjem Rimsko! statuta I88 učinjen je veliki korak napred u tom po!ledu& jer taj statut sadrži
odred"e o najvažnijim institutima ove !rane prava (o osnovnim načelima& krivičnom djelu& krivičnoj
od!ovornosti& vinosti& a"ludi& o nekim krivičnim sank+ijama)$ Istina& ne može se re-i da su te odred"e do kraja
ravijene& ali je verovatno upravo "o! to!a adatak nauke međunarodno! materijalno! krivično! prava da
ukaže na te nedorečenosti i predloži rešenja a nji#ovo po"oljšanje u "udu-nosti$
II - PREPREKE U RAZVO1U MEĐUNARODNOG MATERI1ALNOG KRIVICNOG PRAVA
Međunarodno krivično pravo se sporo& ali sistemski o"likuje i početni# međudržavni# odnosa povodom
krivični# dela s elementima inostranosti u samostalno pravo međunarodne ajedni+e koje ima sve više
univeralni# karakteristika$
Postoje dva ralo!a koji su predstavljali svojevrsne prepreke u ravoju ovo! prava$ 9edan od ti# ralo!a je& u
suštini& pravne prirode& jer mu u poadini stoji određeno pravno učenje& dok je dru!i ralo! političke prirode$
Prvi ralo! predstavlja učenje o suverenosti država čije osnove su postavljene još u :;I veku$ 0je!ov tvora+ je
*ran+uski pravnik i politički teoretičar 5an <oden$ =lavna sadržina ovo! pojma je neavisnost u donošenju
akona$ Suverena vlast je načila isključivo pravo državno! suverena na određivanje radnji koje se mo!u
smatrati krivičnim delima& kao i koje sank+ije a ta dela mo!u "iti irečene$
Ravoj ideje o državnoj suverenosti od tada se može pratiti u tri *ae$
! prvoj fa"i njeno! ravoja rimski papa i +ar Sveto! rimsko! +arstva predstavljali su apsolutnu vlast u 7vropi
pod tim +arstvom$ Trideseto!odišnji rat imeđu nekoliko evropski# sila (1>1?'1>@?) avršen je ;est*alskim
mirom 1>@?$ !odine koji je doveo do pojave suvereni# država u 7vropi$ 0ji#ovi vladari pri#vatili su i "ranili
teoriju o suverenosti kako "i se oslo"odili papske vlasti$ 6ržave i nji#ovi vladari su u vršenju svoje vlasti unutar
!rani+a države "ili apsolutno slo"odni i neavisni kako na unutrašnjem& tako i na spoljašnjem planu$
#ruga fa"a u kojoj dolai do svojevrsno! oživljavanja doktrine o suverenosti država nastupa usvajanjem
Povelje ,jedinjeni# na+ija posle 6ru!o! svetsko! rata$ Prema toj povelji& or!ania+ija ,jedinjeni# na+ija
asnovana je na načelu suverene jednakosti svoji# člani+a& i postoji a"rana mešanja u unutrašnje stvari "ilo
koje države$ 0a ovaj način& doktrina o suverenosti država do"ila je svojevrsno međunarodnopravno prinanje u
najvišem pravnom aktu ,jedinjeni# na+ija$
$reća fa"a& u kojoj se ukauje i a!ovara važnost državne suverenosti& nastupa pedeseti# i šedeseti# !odina ::
veka$ 0ove a*ričke i aijske države& oštro su kritikovale "ilo kakav o"lik mešanja u nji#ove unutrašnje poslove$
Tek po avršetku 6ru!o! svetsko! rata& kada su osnovana dva međunarodna ad oc krivična tri"unala& po prvi
put u istoriji na međunarodnom nivou određena dela "ila su propisana kao krivična dela& određene su kane a
nji# i utvrđena načela međunarodno! krivično! prava$ %va načela predstavlja-e kasnije osnovu Komisiji
,jedinjeni# na+ija a međunarodno pravo da 14AB$ !odine *ormuliše sedam prin+ipa& od koji# jedan sadrži
krivična djela (ločine protiv mira& ratne ločine i ločine protiv čovječnosti)& dok se ostali odnose na određena
opšta načela krivične od!ovornosti& saučesništvo i dru!a krivičnopravna pitanja$
Međutim& pored pravne doktrine o suverenosti država& i raloi političke prirode "ili su prepreka u ravoju
međunarodno! krivično! prava$ Po avršetku Prvo! svetsko! rata saveničke sile& članom 33C ;ersajsko!
u!ovora& javno su optužile nemačko! +ara ;iljema II /a najvišu povredu međunarodno! morala i osvešteno!
poštovanja u!ovora/& "o! če!a je "ilo predviđeno i *ormiranje spe+ijalno! suda koji "i sudio ovom nemačkom
vladaru$ Medutim& do to!a nije došlo& jer je Dolandija& na čiju teritoriju je +ar i"e!ao& jednostavno od"ila da
ivrši nje!ovu ekstradi+iju$
III - RAZVO1 MEĐUNARODNOG MATERI1ALNOG KRIVICNOG PRAVA
Ravoj ove !rane prava može se pratiti u dva odvojena prav+a$ 9edan od nji# odvijao se kreiranjem statuta
pose"ni# ad oc tri"unala i I88& dok se dru!i prava+ odnosio na rane međunarodne opšte pravne akte
(konven+ije& paktove) sa krivičnopravnom sadržinom& kojima su države nji#ove člani+e pri#vatale o"aveu da u
doma-em krivičnom akonodavstvu ivrše inkrimina+iju određeni# ponašanja u ranim o"lastima života$
E
Statuti međunarodnih krivičnih tribunala od značaja za razvoj međunarodnog materijalnog krivičnog
prava
Statuti Nirnberskog tribunala i Tribunala u Tokiju
%d pose"ne je važnosti član > Statuta& jer su njime "ile propisane tri kate!orije krivični# dela:
(1) %ločini protiv mira. %vi ločini su svojim o"eležjem o"u#vatali radnje planiranja& pripremanja&
apočinjanja ili vođenja a!resivno! rata kojima se krše međunarodni u!ovori& sporaumi ili jemstva& odnosno
učeš-e u ajedničkom planu ili averi radi ivršenja neko! od napred navedeni# dela$
(3) &atni "ločini. %va kate!orija krivični# dela o"u#vatala je kršenja akona i o"ičaja ratovanja$ %vo
krivično delo& imeđu ostalo!& uključuje: u"istvo& lostavljanje& deporta+iju +iviino! stanovništva sa okupirane
teritorije radi prinudno! rada ili ostvarenja dru!o! +ilja& u"istvo ili lostavljanje ratni# aro"ljenika ili li+a na
moru& u"ijanje tala+a& pljačkanje javne ili privatne imovine& stra#ovito raaranje !radova& varoši ili sela koje nije
opravdano vojnim potre"ama$
(E) %ločini protiv čovečnosti. %vo krivično delo& a koje je od!ovornost mo!la postojati i ako je
učinjeno a vreme mira o"u#vata: u"istvo& istre"ljenje& poro"ljavanje& deporta+ija i dru!e radnje protiv +ivilno!
stanovništva& pre ili u toku rata& odnosno pro!on na političkoj& rasnoj ili verskoj osnovi& ako su predueti
prilikom ivršenja ili u vei sa ivršenjem neko! od krivični# dela i nadležnosti 0irn"erško! tri"unala$ Statut
0irn"erško! tri"unala je prvi međunarodni dokument koji je o"jedinio sve tada ponate o"like međunarodni#
krivični# dela protiv #umanosti i međunarodno! prava$ Statut ne pominje iričito !eno+id& ali !a deskriptivno
postavlja unutar ločina protiv čovečnosti$ , tom smislu& ločin protiv čovečnosti predstavlja idejni okvir
!eno+ida$
6e*ini+ija ločina protiv čovečnosti& onako kako je data u Statutu 0irn"erško! tri"unala& sadrži važne elemente
koji su važniji od sami# opisa radnji imanentni# kasnijem krivičnom pojmu !eno+ida$ Radnje ivršenja ločina
protiv čovečnosti veuju se a ločine protiv mira i ratne ločine$ Ta dela su pravno sank+ionisana i astupljena
u #aškim i ženevskim konven+ijama i nisu uopšte sporna$ Međutim& ni u jednom međunarodnom dokumentu pre
nirn"erško! Statuta& ta nedela nisu okvali*ikovana kao protivpravna "o! to!a što su učinjena na /rasnoj&
političkoj i verskoj osnovi$ Slede-a važna karakteristika de*ini+ije ločina protiv čovečnosti odnosi se na
nje!ovu vremensku dimeniju$ Iako se u tekstu de+idirano ne određuje da se ovi ločini mo!u vršiti u miru i u
ratu& i *ormula+ije /pre ili a vreme trajanja rata/ se može ivesti takav aključak$ Pose"no je načajno i to što
se kod odred"e ločina protiv čovečnosti uspostavlja prin+ip suprema+ije međunarodno! prava u odnosu na
na+ionalna akonodavstva$
Statut 0im"erško! tri"unala je od načaja i po tome što je u članu C propisano da služ"eni položaj optuženo!
li+a& "e o"ira da li se radi o še*u države ili vladinom služ"eniku& isto! ne oslo"ađa od od!ovornosti niti se
može ueti kao olakšavaju-a okolnost$ 2injeni+a da je optuženi& neko od krivični# dela i nadležnosti Tri"unala
učinio na osnovu nared"e svo! nadređeno!& optuženo li+e ne oslo"ađa od od!ovornosti& ali se može ueti kao
olakšavaju-a okolnost prilikom odmeravanja kane ako Tri"unal utvrdi da interesi pravičnosti to a#tevaju$ ,
po!ledu krivični# sank+ija& Tri"unalu je dato ovlaš-enje da optuženo!& koji je o!lašen krivim a neko od
krivični# dela i nadležnosti Tri"unala& može osuditi na smrtnu kanu ili dru!u kanu a koju smatra da je
pravedna$
Po u!ledu na ovaj tri"unal "io je osnovan i Međunarodni vojni tri"unal a 6aleki istok& sa sedištem u
Tokiju$ Međutim& a raliku od 0irn"erško! tri"unala koji je "io osnovan u!ovorom imeđu Savenički# sila&
Tri"unal u Tokiju osnovan je 14@>$ !odine& proklama+ijom vr#ovno! komandanta savenički# sna!a a 6aleki
istok američko! !enerala 6a!lasa MekArtura& prema na+rtu koji je napravio američki pravnik Kinan& a koji je
potom postavljen a !lavno! tužio+a pred tim sudom$ I ovaj tri"unal je "io nadležan da sudi a tri !rupe
krivični# dela& i to najvišim japanskim o*i+irima& političarima i diplomatama$ %n se najviše "avio ratnim
ločinima koji su savenike najviše po!ađali& a to su ratni ločini protiv ratni# aro"ljenika& koje su 9apan+i
široko praktikovali$ =rupu A su predstavljala krivična dela protiv mira& !rupu < su činili ratni ločini koji su
o"u#vatali kršenja akona i o"ičaja ratovanja& a !rupu 8 su činili ločini protiv čovečnosti kod koji# nije "io
predviđen pro!on na verskoj osnovi$
;ažnost ovi# ad oc sudova& a pose"no 0irn"erško! tri"unala& leži u činjeni+i da nje!ov statut& kao i kasnija
tv$ 'irn(erška presuda, sadrže ni načela koji su Reolu+ijom "roj 4A i 14@>$ !odine potvrđeni od strane
=eneralne skupštine ,jedinjeni# na+ija& kao opštevažeća načela međunarodnog prava.
Reč je o slede-im načelima: (1) svako li+e koje učini delo koje predstavlja krivično delo po međunarodnom
pravu& od!ovorno je a nje!a i a to delo se kažnjavaF (3) činjeni+a da na+ionalno akonodavstvo ne propisuje
kanu a delo koje predstavlja krivično delo po međunarodnom pravu& ne oslo"ađa nje!ovo! učinio+a od
od!ovornosti po međunarodnom pravuF (E) činjeni+a da je neko li+e učinilo delo koje predstavlja krivično delo
po međunarodnom pravu& deluju-i kao še* države ili kao od!ovorno li+e vlade& ne oslo"ađa !a od od!ovornosti
po međunarodnom pravuF (@) činjeni+a da je neko li+e delovalo po naređenju nje!ove vlade ili pretpostavljeno!&
ne oslo"ađa to li+e od od!ovornosti po međunarodnom pravu& pod uslovom da je u stvarnosti imalo mo!u-nost
i"oraF (A) svako li+e optuženo a krivično delo po međunarodnom pravu& ima pravo na pravično suđenjeF (>)
@
slede-a krivična dela su kažnjiva kao krivična dela po međunarodnom pravu: a) ločini protiv mira ' u nji#
spadaju: planiranje& pripremanje& pokretanje i preduimanje a!resije ili rata kojima se krše međunarodni
u!ovori& sporaumi ili jemstva& kao i učestvovanje u ajedničkom planu ili averi usmerenim na činjenje neko!
od navedeni# krivični# delaF ") ratni ločini ' u nji# spadaju u"istvo& lostavljanje& deporta+iju +iviino!
stanovništva sa okupirane teritorije radi prinudno! rada ili ostvarenja dru!o! +ilja& u"istvo ili lostavljanje ratni#
aro"ljenika ili li+a na moru& u"ijanje tala+a& pljačkanje javne ili privatne imovine& stra#ovito raaranje !radova&
varoši ili sela koje nije opravdano vojnim potre"amaF +) ločini protiv čovječnosti ' u nji# spadaju u"istvo&
istre"ljenje& poro"ljavanje& deporta+ija i dru!e radnje protiv +ivilno! stanovništva& pre ili u toku rata& odnosno
pro!on na političkoj& rasnoj ili verskoj osnovi& ako su predueti prilikom ivršenja ili u vei sa ivršenjem neko!
od krivični# dela i nadležnosti 0irn"erško! tri"unalaF (C) saučesništvo u ivršenju ločina protiv mira& ratni#
ločina ili ločina protiv čovečnosti takođe predstavlja krivično delo po međunarodnom pravu$
%va načela su naknadno "ila *ormulisana od strane Komisije ,jedinjeni# na+ija a međunarodno pravo& a atim
pri#va-ena od =eneralne skupštine ,jedinjeni# na+ija& 14AB$ !odine$
Statut Međunarodnog krivičnog tribunala za bivsu 1ugoslaviju
Savet "e"ednosti ,jedinjeni# na+ija& u vei sa ratnim do!ađanjima na teritoriji "ivše SGR9& najpre osniva
I8TH$ To je učinjeno Reolu+ijom Saveta "e"ednosti i 144E$ !odine$ 0akon to!a& ovaj or!an ,jedinjeni#
na+ija je& ramotrivši Iveštaj !eneralno! sekretara ,jedinjeni# na+ija& doneo Reolu+iju kojom je jedno!lasno
usvojen Statut ovo! međunarodno! krivično! tri"unala$
Statut Međunarodno! krivično! tri"unala a "ivšu 9u!oslaviju propisuje četiri vrste krivični# dela:
' teška kršenja 5enevski# konven+ija od 14@4$ !odineF
' kršenje akona i o"ičaja rataF
' !eno+idF
' ločini protiv čovečnosti$
, članu > Statuta sadržane su odred"e o ličnoj krivičnoj od!ovornosti& prema kojima ovaj tri"unal ima
nadležnost nad *iičkim li+ima (pojedin+ima) kao učinio+ima napred navedeni# krivični# dela$ To& dru!im
rečima& nači da pred I8TH ne mo!u krivično od!ovarati pravna li+a (države i dru!e or!ania+ije)$
2lan C Statuta sadrži odred"e o individualnoj krivičnoj od!ovornosti$ S tim u vei& ovaj član na načelan način
propisuje da: (1) li+e koje je planiralo& podsti+alo& naredilo& učinilo ili na dru!i način pomo!lo ili podstrekavalo
na planiranje& pripremu ili ivršenje neko! od navedeni# krivični# dela& lično je od!ovomo a krivično deloF (3)
služ"eni položaj optuženo! li+a& "ilo da je še* države ili vlade ili od!ovorno li+e u vladi& ne oslo"ađa to li+e od
krivične od!ovornosti niti se može ueti kao olakšavaju-a okolnost kod odmeravanja kaneF (E) činjeni+a da je
neko od navedeni# krivični# dela učinjeno od strane potčinjeno! ne oslo"ađa od od!ovornosti nje!ovo!
pretpostavljeno! ako je on (pretpostavljeni) nao ili imao ralo!a da na da -e potčinjeni učiniti krivično delo ili
da !a je učinio& a pretpostavljeni je propustio da predume neop#odne i raumne mere da spreči takvo delo ili da
kani nje!ovo! učinio+a$ %vo načelo je od pose"ne važnosti& jer se radi o tv$ komandnoj odgovornosti& pri
čemu je od važnosti i to što se uspostavlja mo!u-nost od!ovornosti i a ne#at pri ivršenju krivično! dela
pretpostavljeno!$F (@) činjeni+a da je optuženo li+e neko od navedeni# krivični# dela učinilo na osnovu nared"e
vlade ili svo! pretpostavljeno!& ne oslo"ađa to li+e od krivične od!ovornosti& ali se ova činjeni+a može ueti u
o"ir kao olakšavaju-a okolnost pri kažnjavanju ako I8TH utvrdi da to a#tevaju interesi pravičnosti$
Statut Međunarodnog krivičnog tribunala za Ruandu
%vaj tri"unal je osnovan 144@$ !odine$ %snivanju tri"unala pret#odio je iveštaj Komisije ,jedinjeni# na+ija a
ljudska prava u kom je utvrđeno da je a tri mese+a tokom 144@$ u Ruandi ivršen !eno+id u kom je u"ijeno
imeđu ABB$BBB i milion ljudi& ma#om +ivila i plemena Tutsi$ Tri"unal se nalai u Aruši i ima nadležnost a
slede-a krivična dela:
' !eno+idF
' ločini protiv čovečnosti i
' kršenja člana E o aštiti žrtava rata& ajedničko! a sve četiri 5enevske konven+ije i 14@4& kao i dodatno!
Protokola II i 14CC$ !odine$
%va nadležnost o!raničena je teritorijalno (ratione loci) na teritoriju Ruande& kao i vremenski (ratione temporis)
na sva navedena krivična dela učinjena u periodu od 1$ januara do E1$ de+em"ra 144@$ !odine$
Statut ovo! tri"unala institut individualne krivične od!ovornosti uređuje na način na koji je to učinjeno i u
Statutu I8TH& a kada je reč o komandnoj od!ovornosti ' može se re-i da su nje!ove odred"e o tome identične
onim sadržanim u Statutu I8TH$
Međutim& u teoriji se ukauje i na ralike imeđu I8TR i I8TH$ Ralika se& najprije& o!leda u činjeni+i da je
nadležnost I8TR ratione temporis o!raničena pre+ino i odnosi se na navedena krivična dela& pod uslovom da
A
su učinjena na teritoriji Ruande u periodu imeđu 1$ januara i E1$ de+em"ra 144@$ !odine& dok su ova pitanja u
slučaju I8TH uređena na dru!ačiji način$ 0adležnost I8TH vremenski se prostire na period od 1$ januara 1441$
!odine pa do dana koji utvrdi Savet "e"ednosti po uspostavljanju mira$ Slede-a ralika je u tome što I8TH ima
nadležnost a krivična dela učinjena u međunarodnom ili unutrašnjem oružanom suko"u& dok je nadležnost
I8TR o!raničena samo na unutrašnji oružani suko"$
0ajad& "itna ralika imeđu ova dva tri"unala veana je a krivično delo ločina protiv čovečnosti$ 0aime&
I8TH& u vei sa ovim ločinima& ima nadležnost samo ako su učinjeni u toku oružano! suko"a& dok I8TR ima
nadležnost a ločine protiv čovječnosti samo ako su učinjeni na na+ionalnoj& političkoj& etničkoj& rasnoj ili
verskoj osnovi& tj$ kada su učinjena sa diskriminišu-om namerom$
Statut Specijalnog suda za Sijera Leon
%d marta 1441$ !odine Sijera Ieone je "io žrtva !rađansko! rata ko!a je karakterisalo masovno nasilje& a koji je
okončan mirovnim sporaumom 1444$!odine$ Sporaum imeđu ,jedinjeni# na+ija i vlade Sijera Ieonea o
osnivanju Spe+ijalno! suda a Sijera Ieone potpisan je 3BB3$ !odine u Gritaunu$ Spe+ijalni sud je tre-i ad oc
međunarodni krivični sud& posle I8TH i I8TR& a prvi u kojem -e asedati međunarodne (,0) i doma-e sudije$
.a raliku od I8TH& odnosno I8TR koji sude pojedin+ima samo a krivična dela po međunarodnom pravu&
Spe+ijalni sud a Sijera Ieone& prema pomenutom sporaumu& ima nadležnost da sudi pojedin+ima kako a
krivična dela po međunarodnom pravu tako i a krivična dela i doma-e! prava$ Spe+ijalni sud ima uporednu
nadležnost sa doma-im sijeraleonskim sudovima& ali -e mo-i u svako do"a da vanično atraži od doma-e! suda
da mu ustupi nadležnost& pa -e tako imati prednost nad doma-im sudovima poštuju-i načelo ne (is in idem.
Spe+ijalni sud je nadležan a /!onjenje li+a koja snose najve-u od!ovornost a o"iljne povrede međunarodno!
#umanitarno! prava i sijeraleonsko! prava počinjene na teritoriji Sijera Ieonea od EB$ novem"ra 144>$ !odine$
%va činjeni+a predstavlja ralo! "o! koje! se& prema Statutu ovo! suda& sva krivična dela i nje!ove
nadležnosti mo!u podeliti u dve !rupe$
)rvu grupu čine krivična dela po međunarodnom pravu& u koju spadaju ločini protiv čovečnosti (u"istvoF
istre"ljenjeF poro"ljavanjeF deporta+ijaF atvorF mučenjeF silovanje& seksualno ropstvo& prisilna prostitu+ija&
prisilna trudno-a i svaki dru!i o"lik seksualno! nasiljaF pro!on na političkoj& rasnoj& etničkoj ili verskoj osnov)&
povrede ajedničko! člana E 5enevski# konven+ija (sve vrste u"istva& saka-enja& svireposti i mučenjaF uimanje
tala+aF povrede lično! dostojanstva& naročito uvredljivi i ponižavaju-i postup+iF iri+anje i ivršavanje kani "e
pret#odno! suđenja od strane redovno! ustanovljeno! suda i propra-eno! svim sudskim !aran+ijama koje
+iviliovani narodi prinaju a neop#odne) i 6opunsko! protokola II (član E Statuta ' /Spe+ijalni sud je
ovlaš-en da !oni li+a koja su učinila teške povrede međunarodno! #umanitamo! prava: (a) namerno
usmeravanje napada na +ivilno stanovništvo kao takvo ili na pojedinačne +ivile koji ne učestvuju neposredno u
neprijateljstvimaF (") namerno usmeravanje napada na oso"lje& postrojenja& materijal& jedini+e ili voila
uključene u #umanitarnu pomo- ili misiju održavanja mira u skladu sa Poveljom ,jedinjeni# na+ija sve dok
imaju pravo na aštitu koja se pruža +ivilima ili +ivilnim o"jektima prema međunarodnom pravu oružano!
suko"aF (+) re!rutovanje ili uključivanje de+e mlađe od 1A !odina u oružane sna!e ili !rupe i nji#ovu aktivnu
upotre"u u neprijateljstvima/)& te dru!e teške povrede međunarodno! #umanitarno! prava (član @ Statuta '
i(idem)$
#rugu grupu krivični# dela i nadležnosti ovo! tri"unala čine krivična dela prema pravu Sijera Ieonea& To su:
(a) krivična dela koja se odnose na loupotre"u devojči+a& u skladu sa doma-im .akonom o sprečavanju
okrutnosti prema de+i$ %vo krivično delo o"u#vata slede-e o"like ivršenja: loupotre"u devojči+e mlađe od 1E
!odinaF loupotre"u devojči+e imedu 1E i 1@ !odinaF otmi+u devojči+e i nemoralni# po"udaF (") krivična dela
koja se odnose na uništavanje imovine& u skladu sa doma-im .akonom o lonamernoj šteti$ , ovu !rupu
spadaju: paljenje stam"eni# !rada ' ku-a u kojima ima ljudiF paljenje javni# !rada& paljenje dru!i# !rada$
Statut Spe+ijalno! suda a Sijera Ieone je od važnosti i a međunarodno materijalno krivično pravo i "o!
odred"i o nje!ovoj nadležnosti nad maloletni+ima$ ;eliki "roj de+e je "io re!rutovan i o"učavan a vršenje
okrutni# dela u toku !rađansko! rata& postavilo se pitanje nji#ove krivične od!ovornosti$ %vo pitanje rešeno je
članom C Statuta Spe+ijalno! suda a Sijera Ieone tako što je najpre isključena nadležnost ovo! tri"unala a ona
li+a koja su u vreme kada su učinila neko od krivični# dela i nadležnosti tri"unala "ila mlađa od 1A !odina$ .a
li+a imeđu 1A i 1? !odina tri"unalu je stavljeno u o"aveu da prema njima postupa sa dostojanstvom& vode-i
računa o nji#ovim !odinama i potre"i da se pomo!ne nji#ovoj re#a"ilita+iji& so+ijalnoj reinte!ra+iji i
preuimanju konstruktivne ulo!e u društvu& u skladu sa međunarodnim standardima ljudski# prava$ Prema ovoj
kate!oriji li+a& ako utvrdi nji#ovu krivičnu od!ovornost& tri"unal ne može ire-i atvorsku kanu& ve- neku od
slede-i# mera: nalo! o uputstvima i nadoru nad "ri!omF nalo! o radu a ajedni+uF savetodavne uslu!eF
#raniteljstvoF popravne& o"raovne i pro!rame stručne o"ukeF odo"rene škole& te pro!rame raoružavanja&
demo"ilia+ije i reinte!ra+ije ili pro!rame služ"i a aštitu de+e$
>
Statut Međunarodnog krivičnog suda
%snivanje ovo! suda apočelo je osamdeseti# !odina prošlo! veka kada su Trinidad i To"a!o& uputile predlo!
=eneralnoj skupštini ,jedinjeni# na+ija povodom to! pitanja$ Tokom 144@$ !odine Komisija ,jedinjeni# na+ija
a međunarodno pravo iradila je na+rt Statuta ovo! suda koji -e& nakon nekoliko ramatranja i imena& "iti
usvojen 144?$ !odine$ 6o 3BB3$ !odine Statut je rati*ikovalo >B država i iste !odine je stupio na sna!u$ Po prvi
put na jednom mestu u međunarodnopravnom dokumentu mo!u na-i odred"e opšte! i pose"no! dela
materijalno! krivično! prava$ %dred"e Statuta& koje se odnose na opšte institute materijalno! krivično! prava&
odnose se samo na ona krivična dela koja su u nadležnosti ovo! suda$ To su: ločini !eno+idaF ločini protiv
čovečnostiF ratni ločini i ločini a!resije$
%vi ločini ne podležu astarevanju& ali se neastarivost krivično! !onjenja odnosi samo na navedene ločine
koji su učinjeni nakon što je Statut stupio na sna!u$
%ločin genocida ' pod njim se podraumijeva svako od navedeni# dela& ako je učinjeno u namjeri potpuno! ili
delimično! uništenja na+ionalne& etničke& rasne ili verske !rupe kao takve$ Ta dela su:
' u"istvo članova !rupeF
' teška povreda telesne ili duševne +elovitosti pripadnika !rupeF
' namerno podvr!avanje !rupe životnim uslovima koji tre"a da dovedu do njeno!
potpuno! ili delimično! uništenjaF
' mere usmerene na sprečavanje rađanja u okviru !rupeF
' prinudno premeštanje de+e i jedne !rupe u dru!u$
%ločini protiv čovečnosti ' a nje!ovo postojanje a#teva se da je neko od dela i ove !rupe učinjeno kao deo
rasprostranjeno! ili sistematsko! napada usmereno protiv "ilo ko! +ivilno! stanovništva$
&atni "ločini ' radnje ivršenja ovo! krivično! dela mo!u "iti preduete u međunarodnom ili unutrašnjem
oružanom suko"u& pri čemu Sud pose"no ima nadležnost /pose"no kada su učinjeni kao deo plana ili politike ili
kao deo masovno! ivršenja ti# ločina/$ 6akle& postojanje određeno! plana ili politike& kao ni masovno
ivršenje& nisu uslov a postojanje ovo! krivično! dela ve- se samo na!lašava da Sud pose(no ima nadležnost
a ove ločine ako su učinjeni na taj način$
."o! nedovoljne pre+inosti prilikom *ormulisanja radnji ivršenja u ovim krivičnim delima& u Statut je
u!rađena odred"a o elementima krivični# djela$ Ti elementi se usvajaju dvotre-inskom ve-inom članova
Skupštine država člani+a ovo! statuta& a ne od strane sudija Suda$ Sudije I88& tužio+i& kao i države člani+e
mo!u predla!ati imene i dopune ti# elemenata& ali se i imene i dopune usvajaju dvotre-inskom ve-inom
članova Skupštine država člani+a$ Konačan na+rt teksta elemenata krivični# dela usvojila je Pripremna komisija
a Međunarodni krivični sud EB$ juna 3BBB$ !odine$
Statut sadrži dva osnovna načela materijalno! krivično! prava (*. nullum crimen i +. nulla poena sine lege)$
Prvim načelom propisano je da li+e nije krivično od!ovorno& osim ako je nje!ovo ponašanje& u vrijeme kada je
delo učinjeno& predstavljalo krivično delo i nadležnosti Suda$ Statut& s tim u vei& iričito a"ranjuje široko
tumačenje o"eležja krivično! dela& ali i propisuje primenu načela in du(io pro reo (presuda u korist okrivljeno!)
u slučaju nejasno-a pri tumačenju nejasni# odred"i u konkretnom slučaju$ 6akle& optuženo li+e može "iti
kažnjeno samo u skladu sa tim statutom& tj$ samo kanama koje su u skladu sa Statutom$
0adležnost suda ratione personae odnosi se samo na *iička li+a koja su u vreme ivršenja krivično! dela koje
im se stavlja na teret imala 1? i više !odina$ 6akle& Statut ne predviđa mo!u-nost suđenja maloletnim
učinio+ima krivični# dela i nadležnosti Suda$ Krivična od!ovornost *iičko! li+a& prema Statutu& postoji ako
učini krivično delo i nadležnosti Suda na jedan od slede-i# načina:
' kao pojedina+& ajedno sa dru!im ili preko dru!o! li+a (posredno ivršiiaštvo)& "e
o"ira da li to dru!o li+e snosi krivičnu od!ovornost$
' ako naredi& vr"uje ili navodi na ivršenje krivično! dela (delo mora "iti učinjeno ili "arem
pokušano)F
' ako pomaže& podržava ili na dru!i način doprinosi ivršenju krivično! dela ili
pokušaju nje!ovo! ivršenja kako "i olakšao nje!ovo ivršenje& uključuju-i o"e"eđenje sredstava
a nje!ovo ivršenjeF
' ako doprinosi na "ilo koji dru!i način da !rupa li+a koja deluje sa ajedničkim
+iljem& ivrši ili pokuša da ivrši krivično (doprinos mora "iti nameran ' isključuje se
ne#at)F
' ako u slučaju ločina !eno+ida neposredno i javno podstiče dru!e da ivrše taj ločinF
' ako pokuša da ivrši neko od krivični# dela i nadležnosti Suda preduimanjem radnje koja
predstavlja natan korak ka ivršenju ločina& ali ne dođe do ivršenja krivično! dela "o! okolnosti neavisni#
od namera to! li+a$ Statut& s tim u vei& propisuje oslo"ođenje od kane a li+e koje& nakon što ju je apočelo&
C
prekine radnju ivršenja krivično! djela ili ako na dru!i način spreči dovršenje to! dela& pod uslovom da
se do"rovoljno i potpuno odreklo krivične svr#e$
I ovaj statut propisuje kažnjivost *iički# li+a "e o"ira na svojstvo koje su imali pri ivršenju krivično! dela i
nadležnosti Suda ' /služ"eno svojstvo še*a države ili vlade& člana vlade ili skupštine& ia"rano! predstavnika ili
vladino! služ"enika nipošto ne iuima li+e i krivične od!ovornosti/ niti& samo po se"i& može "iti osnov a
u"lažavanje kane$
/Imunitet ili pose"na pro+esna pravila koja mo!u sledovati u služ"eno svojstvo li+a ne predstavljaju prepreku
a I88 da vrši svoju nadležnost prema optuženom li+u& "e o"ira na to što ima& ili je u vreme učinjeno!
krivično! dela imao svojstvo še*a države& člana vlade i sl$
, vei sa vinoš-u Statut načelno propisuje da je a krivičnu od!ovornost optuženo! li+a potre"no da su elementi
"i-a svako! od krivični# dela i nadležnosti I88 ostvareni sa namerom i nanjem$ 6akle& neop#odan je ne samo
umišljaj ve- i namera& pod kojom se podraumeva predstava učinio+a o određenom +ilju koji može posti-i
ivršenjem krivično! dela i koji na nje!a deluje kao motiv a ivršenje dela$ 0amera postoji:
' u odnosu na delo& kada li+e ima nameru da ivrši deloF
' u odnosu na posljedi+u& kada li+e ima nameru da prourokuje tu posledi+u ili je svesno da -e
do nje do-i pri uo"ičajenom toku stvari
.nanje podraumeva svest učinio+a da postoje okolnosti ili da -e pri uo"ičajenom toku stvari do-i do posledi+e$
Statut određuje uračunljivost na ne!ativan način& propisuju-i kada -e se smatrati da učinila+ neko! krivično!
dela nije uračunljiv$ , ovom slučaju to predstavlja osnov a isključenje krivične od!ovornosti$ Reč je o dva
takva osnova& koji moraju postojati u vreme ivršenja krivično! dela:
' ako optuženo li+e pati od duševne "olesti ili nedostatka koji raara nje!ovu sposo"nost da pro+jenjuje
neakonitost ili prirodu svo! dela ili sposo"nost da kontroliše svoje ponašanje ' ako stanje opijenosti to! li+a
raara nje!ovu sposo"nost da pro+ijeni neakonitost ili prirodu svo! dela ili sposo"nost da kontroliše svoje
ponašanje da "i udovoljio akonskim uslovima$
Medutim& u ovom slučaju& kao i u doma-em akonodavstvu& ovo stanje se ne može ueti u o"ir kao osnov a
isključenje krivične od!ovornosti ako je opijenost "ila do"rovoljna pod okolnostima pod kojima je to li+e nalo
da -e usled opijenosti verovatno učiniti krivično delo (actiones li(erae in causa).
.a isključenje krivične od!ovornosti& Statut predviđa još nužnu od"ranu& krajnju nuždu i prinudu$
'užna od(rana ' situa+ija u kojoj učinila+ /postupa raumno da "i od"ranio se"e ili dru!o li+e ili& u slučaju
ratni# ločina& da "i od"ranio imovinu koja je "itna a opstanak to! ili dru!o! li+a ili imovinu "itnu a
ostvarenje vojno! adatka& od neposredne i neakonite upotre"e sile na način srameran stepenu opasnosti koja
prijeti tom ili dru!om li+u ili ašti-enoj imovini/$
,rajnja nužda i prinuda ' ako su nastale kao posledi+a /pretnje neposredno predstoje-om smr-u ili trajnom ili
neposrednom o"iljnom telesnom povredom to! ili dru!o! li+a/& atim ako to li+e /postupa na neop#odan i
rauman način da "i i"e!lo tu pretnju ukoliko ne namerava da urokuje ve-u štetu od one koju želi da i"e!ne/$
-injenična greška je takođe osnov isključenja krivične od!ovornosti& pod uslovom da poriče duševni elemenat
kod učinio+a$ To su one situa+ije u kojima učinila+ u vreme ivršenja krivično! dela nije svestan neko!
nje!ovo! o"eležja (stvarna a"luda o "i-u dela)& odnosno ako po!rešno smatra da postoje okolnosti prema
kojima "i& da su one stvarno postojale& to delo "ilo dopušteno (stvarna a"luda o okolnostima koje isključuju
protivpravnost)$
)ravna greška u načelu nije osnov a isključenje krivične od!ovornosti$ %vaj institut se svodi na učiniočevu
!rešku o tome da li je nje!ovo ponašanje u konkretnom slučaju krivično delo i nadležnosti I88$ Međutim&
pravna !reška može predstavljati osnov isključenja krivične od!ovornosti ako poriče duševni elemenat kod
učinio+a& kao uslov a postojanje krivično! dela$
.a krivična dela i svoje nadležnosti I88 može ire-i slede-e krivične sank+ije:
' atvor u određenom trajanju koje ne može "iti duže od EB !odinaF
' doživotni atvor$ %vu kanu I88 može ire-i kada to opravdavaju iuetna težina krivično! dela i lične
okolnosti optuženo!F
' novčanu kanuF
' trajno oduimanje pri#oda& imovine i do"ara koji su neposredno ili posredno nastali ivršenjem krivično! dela$
Iri+anjem ove krivične sank+ije ne dira se u prava tre-i# li+a& pod uslovom da su ta li+a u odnosu na oduete
stvari postupala (ona fide. (u do"roj veri ' ispravno)
IV - IZVORI MEĐUNARODNOG MATERI1ALNOG KRIVICNOG PRAVA
?
Pojam ivora prava se koristi u materijalnopravnom i *ormalnopravnom načenju$ Gormalni ivori
međunarodno! krivično! prava se delom nalae u međunarodnom javnom pravu (o"ičajnom i
konven+ionalnom)& a delom u unutrašnjem (na+ionalnom) pravu$
Međunarodni izvori
Polai se od Statuta Međunarodno! suda pravde$ Prema tom statutu& ovaj sud primjenjuje:
(a) međunarodne konven+ije& opšte ili pose"ne& koje predstavljaju pravila iričito prinata od
strane država u sporuF
(") međunarodni o"ičaj& kao doka opšte prakse koja je pri#va-ena kao pravoF
(+) opšta pravna načela koja prinaju prosve-eni narodiF
(d) sudske odluke i učenja najpovaniji# stručnjaka međunarodno! javno! prava raličiti#
naroda& kao pomo-no sredstvo a utvrđivanje pravni# pravila$
,!ovori& o"ičaji i opšta pravna načela predstavljaju !lavne ivore& a sudska praksa i doktrina ' dopunske ivore
međunarodno! javno! prava$ 9edan od !lavni# ivora međunarodno! krivično! prava svakako je Rimski statut
I88$
.eđunarodni ugovori predstavljaju najvažniji ivor međunarodno! prava& a pose"no međunarodno!
materijalno! krivično! prava$ Predstavljaju sa!lasnost volja nje!ovi# potpisnika s +iljem proivođenja
određeni# pravni# e*ekata koji se o!ledaju u nastajanju određeni# prava i o"avea& čijom realia+ijom se žele
posti-i određeni +iljevi$ Spe+i*ičnost ovi# u!ovora o!leda se u činjeni+i da su im potpisni+i međunarodnopravni
su"jekti (države i međunarodne or!ania+ije)& a avisno od to!a ko je učestvovao u nji#ovom aključivanju
mo!u se ralikovati:
(1) univeralni međunarodni u!ovori / kada su donijeti u okviru i pod okriljem %r!ania+ije
,jedinjeni# na+ija i
(3) re!ionalni međunarodni u!ovori / kada su doneti od strane re!ionalni# or!ania+ija (npr$ Saveta
7vrope& kakva je 7KI9P i 14AB$!odine$
%no što je "itno kod ovi# u!ovora je to što /u načelu jednako o"aveuju sve nji#ove stranke$ To važi "e o"ira
na or!an neke države koji i# je sklopio ili na akt kojim su rati*ikovani (potvrđeni)F atim /imeđu u!ovora ne
postoji #ijerar#ija slična #ijerar#iji pravni# normi i pravni# akata u unutrašnjem pravu/ ' iuetak je Povelja
,jedinjeni# na+ija kojom je propisan primat te povelje nad dru!im međunarodnim u!ovorima u slučaju suko"a
imeđu o"avea koje proiilae i te povelje a države člani+e i o"avea koje a nji# proiilae i dru!i#
međunarodni# u!ovora$
.eđunarodni o(ičaj je najamršeniji ivor međunarodno! prava$ .a postojanje međunarodno! o"ičaja se
a#teva da je reč o opštoj praksi i da je ona pri#va-ena kao pravo$ %vo su dva elementa koja ajedno !rade
pojam međunarodno! o"ičaja kao ivora međunarodno! prava$ Ta dva elementa su neradvojna& jer sama
praksa nije dovoljna a stvaranje o"ičajno! prava$ Prvi od ti# elemenata naiva se materijalnim ili o"jektivnim&
a dru!i psi#ičkim ili su"jektivnim elementom i u!lavnom su veani a države kao su"jekte međunarodno!
prava$ , vei sa prvim ističe se da se taj elemenat mora /iražavati kro suk+esivno ponavljanje isto! spoljnje!
akta& od strane članova međunarodne ajedni+e/& kao i da jednostrano ponavljanje /od strane samo jedno! ili
manje! "roja država ne može stvoriti opšte ili univeralno o"ičajno pravilo/$ Međutim& sama višekratno
ponavljana praksa nije dovoljna da "i se uspostavio ovaj ivor međunarodno! prava& ve- se traži postojanje i
pravne svesti kod su"jekata međunarodno! prava o o"avenosti takvo! nji#ovo! ponašanja$ %vo ponašanje
može se o!ledati u o"avei činjenja& ali i propuštanja činjenja$
Pro+esno međunarodno krivično pravo asnovano je na čvrstim !aran+ijama slo"oda i prava čoveka u krivičnom
postupku$ ."o! to!a je u njemu teško o"e"editi primenu o"ičajno! prava& ali oni se kao ivor prava ne mo!u
anemariti$
Slede-i ivor prava su opšta pravna načela koja prinaju prosve-eni narodi$ %va načela ne uređuju neke
konkretne pravne odnose& a još manje se putem nji# može inkriminisati
određeno ponašanje kao krivično delo i propisati kana$ Reč je o opštim načelima koja imaju načenje osnovni#
vrednosti na kojima počiva savremeno krivično materijalno pravo$ To su:
' načelo prema kojem se ljudska i !rađanska prava i slo"ode mo!u o!raničavati samo
akonom& a ne i podakonskim aktom (nullum crimen sine lege scripta)F
' svako li+e može se o!lasiti krivim i kaniti samo a svoje delo koje je& u vreme kada je
učinjeno& predstavljalo krivično delo prema doma-em ili međunarodnom pravu
(nullum crimen sine lege praevia)0
4
' kada određuje neko delo kao krivično delo& akon mora "iti pre+ian& tj$ elementi "i-a
krivično! dela moraju "iti određeni na pre+ian način (nullum crimen sine lege certa).
0ejasne akonske odred"e se tre"aju tumačiti u korist optuženo! (in du(io pro reo)0
' ako je nakon učinjeno! krivično! dela akon imenjen jednom ili više puta& primjenjuje
se akon koji je naj"laži a optuženo! (lex mitius)0
' kana a krivično delo tre"a "iti akonom unapred propisana (nulla poena sine lege praevia)
0ačela koja se iražavaju maksimama nullum crimen sine lege scripta, nullum crimen sine lege praevia, nullum
crimen sine lege certa i nulla poena sine lege praevia mo!u se podvesti pod jedno jedino načelo ' načelo
akonitosti u krivičnom materijalnom pravu$
Sudska praksa i doktrina su ivori koji se navode u Statutu Međunarodno! suda pravde& koji nije imao& niti ima
krivičnopravnu nadležnost$ Kada je reč o sudskoj praksi dosadašnji# međunarodni# ad oc tri"unala& tre"a re-i
da ona može i tre"a "iti ivor "o! sna!e ar!umenta+ije koja stoji ia određeno! stava od načaja a rešavanje
konkretno! slučaja u "udu-nosti$ Međunarodni sud pravde nema nadležnost a suđenje pojedin+ima a učinjena
međunarodna krivična dela$ %va pravila o ivorima međunarodno! prava su od važnosti jer i# sadrži i Rimski
statut I88$
To što je neka država eventualno postala člani+a neke međunarodne konven+ije na osnovu koje je preuela
o"aveu da određeno ponašanje propiše kao krivično delo& ne daje a pravo doma-em sudiji da neposredno na
osnovu te konven+ije presudi određeni krivični slučaj$ Iako se& dakle& radi o krivičnom delu po međunarodnom
pravu ono -e to postati i sa stanovišta unutrašnje! državno! prava tek kada se unese u doma-e krivično
akonodavstvo$ Tek tada& i na osnovu doma-e! krivično! akonodavstva& doma-i sud -e& ako utvrdi postojanje
krivično! dela i krivičnu od!ovornost određeno! li+a& mo-i to li+e o!lasiti krivim$ Kada doma-i akonodava+
postupi na navedeni način& time stvara mo!u-nost a doma-e sudove da primjenjuju međunarodne konven+ije i
u onom nji#ovom delu koji ima "lanketni karakter$
Sto!a& ivori međunarodno! materijalno! krivično! prava imaju dvostruki načaj a unutrašnje krivično
akonodavstvo država$ %ni su& najpre& međunarodnopravni osnov a od!ovaraju-u inkrimina+iju u tom
akonodavstvu& a atim i kao "lanketni propis kod pojedini# krivični# dela propisani# tim akonodavstvom$
%vo su pravila o kojima doma-i sudovi& kada je reč o ivorima međunarodno! materijalno! krivično! prava&
pret#odno moraju voditi računa$
, slučaju tumačenja statuta I8TH i I8TR tre"aju primijeniti ista pravila koja važe i u međunarodnom
o"ičajnom pravu& a to su pravila kodifikovana u čl. 31 i 32 Bečke konvencije o međunarodnom ugovornom
pravu iz 1969. godine$ Odmah treba istaci kako to ne znači da se krivična dela mogu stvarati putem
običaja, vec da se pravila međunarodnog običajnog prava o tumačenju ugovora, koja su kodifikovana u
pomenutoj konvenciji, trebaju primeniti prilikom tumačenja nejasnih odredbi u statutima ova dva
tribunala (pa i odred"i koje se tiču "i-a krivični# dela i nadležnosti ti# tri"unala)$
.a raliku od statuta ad oc tri"unala a "ivšu 9u!oslaviju& odnosno a Ruandu& Statut I88 ima dosta pre+ine
odred"e o pravu koje ovaj sud primenjuje$ %ne su sadržane u članu 31 Rimsko! statuta koji !lasi:
/1$ Sud primenjuje:
(a) prvo& Statut& 7lemente krivični# dela i svoj Pravilnik o postupku i dokaivanjuF
(") dru!o& kada je to primereno& od!ovaraju-e međunarodne u!ovore i načela i pravila
međunarodno! prava& uključuju-i utvrđena međunarodnopravna načela oružano! suko"aF
(+) ukoliko to nije u stanju& opšta pravna načela koja Sud ivodi i doma-i# pravni#
sistema u svetu uključuju-i doma-e akone država koje "i u normalnim okolnostima "ile
nadležne a to krivično delo pod uslovom da ta načela nisu nesa!lasna sa ovim statutom i
međunarodnim pravom i međunarodno prinatim normama i standardima$
3$ Sud može da primenjuje načela i pravna pravila onako kako su protumačena u nje!ovim ranijim odlukama$
E$ Primena i tumačenje prava sa!lasno ovom članu moraju "iti u skladu sa međunarodno prinatim Ijudskim
pravima i ne smeju praviti ne!ativne ralike po osnovima kao što su rod& urast& rasa& "oja& jeik& vera ili
uverenje& političko ili dru!o mišljenje& na+ionalno& etničko ili društveno poreklo& "o!atstvo& rođenje ili dru!i
status$/
6akle& Statut uspostavlja svojevrsnu #ijerar#iju ivora prava koje može primjenjivati I88 u krivičnom postupku
protiv optuženo! li+a$ I88 je dužan da primjenjuje odred"e Statuta$ Statut upu-uje na primenu 7lemenata
krivični# dela koje usvaja dvotre-inska ve-ina u Skupštini država člani+a ovo! statuta$
1B
0a dru!om mestu u ovoj #ijerar#iji ivora su međunarodni u!ovori i načela i pravila međunarodno! prava$ To
mo!u "iti u!ovori koji imaju krivičnopravni načaj u konkretnom slučaju& kao što su& na primer& Konven+ija
,jedinjeni# na+ija o ukidanju svi# o"lika rasne diskrimina+ije& Međunarodni pakt o !rađanskim i političkim
pravima i dr$ Pored ovi# ivora& Statut upu-uje na primenu i utvrđeni# međunarodnopravni# načela oružano!
suko"a& koja su sadržana u 5enevskim konven+ijama i 14@4& kao i u 6opunskim protokolima i 14CC$ !odine$
Tek ako nije u stanju da u nekom od navedeni# ivora prava pronađe od!ovor na određeno pitanje koje mu se
postavlja u konkretnom slučaju& Statut dovoljava I88 da pose!ne a opštim pravnim načelima i doma-i#
pravni# sistema u svetu$ Pri tome& I88 se može& kada je to primereno u konkretnom slučaju& povati na opšta
pravna načela one države koja "i u normalnim okolnostima "ila nadležna a krivično delo$ S tim u vei& moraju
se imati u vidu odred"e člana 1C Statuta$ 0aime& ovaj sud& raspravljaju-i o pri#vatljivosti predmeta& po pravilu
-e odlučiti da je predmet nepri#vatljiv ako određeno li+e a delo i nadležnosti I88 ve- !oni država člani+a$
Međutim& I88 ne-e doneti takvu odluku ako država nije spremna ili stvarno sposo"na da sprovede !onjenje$
Statut dovoljava I88 da primenjuje ranije svoje odluke u onim nji#ovim delovima u kojima su sadržana
tumačenja veana a primenu načela i pravni# pravila$ ;ažnost ove odred"e je u tome što o!raničava I88 na
nje!ovu sudsku praksu& ali i "o! to!a što Statut kada određuje mo!u-nost primene ovo! ivora& to ne čini na
imperativan način (/tumačenja sadržana u ranijim odlukama ovo! suda se mogu primeniti/)$
6a li -e do nji#ove primene i aista do-i& avisi od sna!e ar!umenta+ije sadržane u ranijim odlukama I88$
Nacionalni izvori
%va vrsta ivora međunarodno! materijalno! krivično! prava sadržana je u unutrašnjem (na+ionalnom)
akonodavstvu$ Svakako najvažniji ivor jesu na+ionalni krivični akoni& u kojima su sadržane odred"e o
osnovnim institutima materijalno! krivično! prava i pojedinim krivičnim delima$
V - PROSTORNO VAZEN1E KRIVICNOG PRAVA
Postoji pet načela pomo-u koji# se uređuje prostorno važenje krivično! prava$ To su:
' teritorijalno načeloF
' načelo personaliteta& u okviru koje! se ralikuju aktivni i pasivni personalitetF
' realno ili aštitno načeloF
' univeralno načeloF
' načelo ustupanja krivično! !onjenja stranoj državi (ne uređuje se prostorno važenje krivično!
akonodavstva RS& ve- mo!u-nost ustupanja krivično! !onjenja određeni# li+a stranoj državi u
slučaju kada su ta li+a učinila krivično delo na teritoriji RS$ Primjenom ovo! načela omo!u-uje se
primena krivično! prava strane države$ , slučaju ostala četiri načela uvek se primjenjuje krivično
pravo RS$
Teritorijalno načelo
%vo načelo je osnovno pri određivanju prostorne važnosti na+ionalno! krivično! akonodavstva$
Iskauje se i latinskim iraom lex loci delicti commissi. 0je!ova sadržina svodi se na to da se
krivično akonodavstvo države primenjuje na svako!a ko na njenoj teritoriji učini krivično delo
propisano tim akonodavstvom$ Iue+i se odnose na li+a koja uživaju imunitet od krivično! !onjenja
(naročito še*ovi strani# država& diplomatski predstavni+i)& atim na o"jekte koji su nepovredivi (npr$
!rade strani# am"asada)$
Pod /teritorijom/ se podraumeva kopneno područje države& sve reke i jeera unutar !rani+a to!
područja& pomorske teritorijalne vode& kao i vadušni prostor inad suvoemno! i vodeno! dela
državne teritorije$
0ačelo personaliteta
0ačelo personaliteta tiče se važenja na+ionalno! krivično! akonodavstva prema licima (*iičkim ili
pravnim) i ima dva o"lika& avisno od to!a da li je reč o doma-im ili stranim državljanima$ , prvom
slučaju reč je o aktivnom& a u dru!om o pasivnom personalitetu$
1) 0ačelo aktivno! personaliteta
11
%vo načelo je odra personalno! suvereniteta države$ Ispoljava se kro njen odnos prema svojim državljanima u
slučaju kada njeni državljani učine krivično delo u inostranstvu$ %vo načelo se posmatra i kao ira solidarnosti
imeđu država& u smislu da se time doprinosi ostvarenju pravno! poretka strane države$ Ako ne "i postojalo ovo
načelo državljanin "i& povratkom u svoju emlju& i"e!ao od krivične od!ovornosti$ Primenom ovo! načela
doma-im državljanima se onemo!u-uje da povratkom u svoju emlju do"iju ail a krivična dela koja su učinili
u inostranstvu$ ."o! to!a a ovo načelo važi ireka ili iruči ili sudi$ Kod primene načela aktivno! personaliteta
se ne traži re+ipro+itet$ Radi ostvarenja načela nullum crimen, nulla poena sine lege neop#odno je da ovo načelo
"ude unapred propisano u doma-em krivičnom akonodavstvu& te da postoji identitet normi$ Pod identitetom
normi se podraumeva situa+ija u kojoj je određeno ponašanje doma-e! državljanina propisano kao krivično
delo ne samo u krivičnom akonodavstvu strane države na čijoj teritoriji je učinio krivično djelo& ve- i u
krivičnom akonodavstvu države čiji je državljanin$
3) 0ačelo pasivno! personaliteta
6oma-a država& uimaju-i kao žrtvu krivično! dela svo! državljanina koje je strana+ prema njemu učinio u
inostranstvu& svom državljaninu pruža pravnu aštitu time što unapred određuje da se njeno krivično
akonodavstvo primjenjuje prema strancu koji ivan njene teritorije učini krivično delo prema njenom
državljaninu$ Kod ovo! načela& doma-i državljanin je trpeo određenu radnju na se"i ("io je pasivan)& pa se "o!
to!a ovde radi o pasivnom personalitetu& a raliku od pret#odno! slučaja kod koje! je doma-i državljanin "io
aktivan u preduimanju neke radnje u inostranstvu koja predstavlja krivično delo$
Realno ili aštitno načelo
Pomo-u nje!a države propisuju primenu svo! krivično! akonodavstva prema li+ima koja su u inostranstvu
učinila krivično delo upereno protiv njeni# vitalni# interesa$ Kod realno! načela država štiti svoje najvažnije
interese& tj$ interese "e čije pune aštite "i "io doveden u pitanje sam njen opstanak$
0ačelo univeraliteta
, osnovi ovo! načela je pravilo o postojanju određeni# krivični# dela koja predstavljaju najteže međunarodne
ločine& prema čijim učinio+ima +ela međunarodna ajedni+a ima interes da "udu kažnjeni$ Kod ovo! načela
nije "itno mesto ivršenja krivično! dela& niti državljanstvo žrtve ili počinio+a$ %vo načelo prvi put je
pri#va-eno u 1C veku a delo piratstva J motiv: da se države ajednički "ore protiv kriminaliteta koji i# sve
po!ađa$ 6ru!i primer pružaju sve četiri 5enevske konven+ije ' sve države člani+e ove konven+ije o"aveale su
se da u svom akonodavstvu predvide kažnjavanje li+a koja ivrše ili narede da se ivrši "ilo koji od o"lika
teško! kršenja pravila #umanitarno! prava (=eno+id& Ratni ločini& .ločini protiv čovečnosti& Tortura& Ropstvo i
tr!ovina ro"ljem)$
0ačelo ustupanja krivično! !onjenja stranoj državi
Primenom ovo! načela omo!u-uje se prenos nadležnosti krivično! !onjenja neko! li+a sa jedne države na
dru!u$ , ovom slučaju se& ako su ispunjeni akonom propisani uslovi& omo!u-uje da učinio+u krivično! dela
"ude suđeno ne u državi na čijoj teritoriji je učinio to delo& ve- u nekoj dru!oj državi (najčeš-e u državi čiji je
državljanin ili u kojoj ima pre"ivalište)& što nači da -e tada prema njemu "iti primenjeno krivično
akonodavstvo te države (lex fori). 9edan od uslova a primenu ovo! načela je da se strana država ne protivi
preuimanju krivično! !onjenja$
D r u g i d e o
13
OPŠTI INSTITUTI MEĐUNARODNOG MATERI1ALNOG KRTVICNOG PRAVA
I - OPŠTI PO1AM MEĐUNARODNOG KRIVICNOG DELA
Sadržaj pojma međunarodno! krivičnom dela o"u#vata ne samo krivična dela propisana međunarodnim
pravom& ve- i ona krivična dela sadržana u na+ionalnom krivičnom akonodavstvu koja svoj pravni temelj imaju
u međunarodnim opštim pravnim aktima$
Prema normativnom stanovištu suština međunarodno! krivično! dela ispoljavala "i se u povredi pravne norme&
"o! če!a se to delo smatra isključivo pravnim pojmom$ Suprotno ovom stanovištu& realističko svatanje
međunarodno! krivično! dela ukauje na načaj radnje i posledi+e koja je nastala usled te radnje& "o! če!a se
opšti pojam međunarodno! krivično! dela& kao i u unutrašnjem krivičnom pravu& određuje u odnosu na radnju i
njenu posledi+u$
, konstruk+iju međunarodno! krivično! dela ulae slede-i elementi:
' delo (ponašanje) čoveka u koje spadaju radnja& njena posledi+a i uročna vea koja postoji imeđu nji#F
' vinost učinio+aF
' protivpravnost delaF
' određenost dela u akonuF
' društvena opasnost dela$
%vi elementi mo!u se !rupisati na o"jektivne i su"jektivne elemente$
1(jektivne elemente u ovom pojmu čine delo& protivpravnost dela& nje!ova određenost u makonu i društvena
opasnost& dok je vinost elemenat su(jektivne prirode. ,nutar o"jektivni# elemenata može se vršiti dalje
!rupisanje na elemente *ormalno! i materijalno! karaktera$
2ormalni elementi su delo& protivpravnost i određenost dela u akonu& dok je društvena opasnost dela nje!ov
materijalni elemenat.
Imaju-i u vidu sve ove elemente& može se re-i da međunarodno krivično delo predstavlja delo čoveka učinjeno
sa vinošću, opasno "a širu međunarodnu "ajednicu, koje je protivpravno i određeno u "akonu kao krivično delo.
%vako određeni opšti pojam međunarodno! krivično! dela u se"i sadrži sve elemente koje sadrži i opšti pojam
krivično! dela u unutrašnjem pravu država& a ralika imeđu nji# o!leda se u činjeni+i što međunarodno
krivično delo u se"i sadrži elemenat inostranosti$ Krivično delo sa elementom inostranosti postoji u slede-im
slučajevima:
1) ako je strana+ ivršio krivično delo u određenoj državi&
3) ako je u određenoj državi krivično delo ivršio doma-i državljanin na štetu stran+a ili
strano! do"ra&
E) ako "ilo koje li+e ivrši krivično delo na štetu strane države&
@) ako je krivično delo ivršio doma-i državljanin u inostranstvu&
A) ako se u određenoj državi sudi stran+u a delo koje je ivršio u inostranstvu&
>) ako je krivično delo ivršeno na teritoriji više država&
C) ako je krivično delo ivršeno na teritoriji koja je ivan suvereniteta "ilo koje
države&
?) ako je krivično delo ivršeno od strane li+a koje uživa diplomatski imunitet '
imunitet i međunarodno pravni# ralo!a&
4) ako se radi o krivičnom delu koje je ranije ve- presuđeno u inostranstvu&
1B) ako se radi o krivičnom delu a koje se vodi krivični postupak u inostranstvu&
11) ako jedna država pruža dru!oj državi odredenu međunarodnopravnu
pomo-&
13) ako jedna država traži od dru!e države iručenje (ekstradi+iju) neko! li+a koje u njoj
uživa pravo aila&
1E) ako se radi o krivičnom delu koje je predviđeno odred"ama međunarodno!
prava (u ovom smislu se pojam krivično! dela sa elementom inostranosti i međunarodno!
krivično! dela poklapaju u potpunosti)&
1@) ako se radi o krivičnom delu kod ko!a je od načaja ranija osuđivanost učinio+a u
inostranstvu&
1A) ako se radi o krivičnom delu koje je ivršilo neko li+e kao pripadnik strani#
oružani# sna!a sa spe+ijalnim pose"nim statusom&
1>) ako je predviđena nadležnost međunarodni# sudski# or!ana u rešavanju sudski#
predmeta i postup+ima u vei sa njima&
1C) ako se radi o krivičnom predmetu na kome tre"a posredno ili neposredno primeniti
strano krivično pravo$
1E
II - OSNOVE ELEMENATA OPŠTEG PO1MA MEĐUNARODNOG KRIVICNOG DELA
3$1$ 6elo (ponašanje) čoveka
6elo čoveka svojim sadržajem o"u#vata: ljudsku radnju& posledi+u koja je usled te radnje nastala& kao i uročnu
veu imeđu radnje i posledi+e$
Pojam radnje o"u#vata ne samo telesni pokret čoveka& kao spoljnu mani*esta+iju nje!ovo! ponašanja& ve- i
nje!ov psi#ički odnos prema toj radnji$ ."o! to!a se radnja& u njenom krivičnopravnom načenju& može odrediti
kao delatnost čoveka koju on preduima sa sveš-u i određenim psi#ičkim odnosom kako prema njoj& tako i
prema posledi+i koja usled te radnje nastupa$
Radnja ivršenja međunarodno! krivično! dela najčeš-e se preduima nekim telesnim pokretom (npr$ lišenjem
života neko! li+a ili više nji# u slučaju ločina protiv čovečnosti)& ali se ona može predueti i ver"alno (npr$ u
slučaju poivanja na ivršenje ločina !eno+ida& ločina protiv čovečnosti$$$)$ Pored to!a& radnja međunarodno!
krivično! dela može se sastojati i u nečinjenju$
Radnja međunarodno! krivično! dela ne ispoljava se samo kro preduimanje ili nepreuimanje radnje
nje!ovo! i"vršenja& ve- i kro podstrekavanje, pomaganje ili organi"ovanje "ločinačkog udruženja.
, vei sa radnjom ivršenja kod određeni# međunarodni# krivični# dela& traži se da "udu ivršena na određeni
način (npr$ kršenjem pravila međunarodno! prava& kakav je slučaj kod ratno! ločina protiv ratni# aro"ljenika)&
odnosno prema određenim li+ima i !rupama (prema ranjeni+ima& "olesni+ima& "rodolomni+ima ili sanitetskom
ili verskom oso"lju u slučaju ratno! ločina protiv ranjenika i "olesnika ili prema na+ionalnoj ili verskoj !rupi u
slučaju ločina !eno+ida)$ 0eka međunarodna krivična dela mo!u se ivršiti samo dok postoje određene
okolnosti ili stanje (kao u slučaju ločina protiv čovečnosti koji se može učiniti u okolnostima široko! ili
sistematično! napada usmereno! protiv +ivilno! stanovništva)$
Sredstvo ivršenja međunarodno! krivično! dela (npr$ sila) može "iti i jeste u određenim slučajevima element
radnje nje!ovo! ivršenja$ Takav primer pruža nam radnja ivršenja ločina protiv čovečnosti propisana u članu
C stav 1 tačka (!) Rimsko! statuta I88$ Tom odred"om je propisano da ovaj ločin& u ispunjenje naravno i
ostali# elemenata i nje!ovo! "i-a& predstavljaju prisilna prostitu+ija i i"nuđena trudno-a$
%dređena međunarodna krivična dela mo!u se učiniti samo u određeno vreme (ratni ločin protiv +ivilno!
stanovništva& s o"irom na to da se ovo krivično delo može učiniti samo a vreme rata& oružano! suko"a ili
okupa+ije)$
.a postojanje krivične od!ovornosti određeno! li+a kod neki# međunarodni# krivični# dela dovoljno je da je& u
ispunjenje ostali# uslova& radnja ivršenja predueta i samo jednom$
6ru!i elemenat koji svojim sadržajem o"u#vata pojam /delo čoveka/ jeste posledi+a$ %na se može odrediti kao
proivedena promena ili stanje u spoljnjem svetu$ Posledi+a koja nastupi usled krivično! dela može se odnositi i
na psi#u čoveka$ Posledi+a određena "i-em neko! međunarodno! krivično! dela može i da ne nastupi u
konkretnom slučaju& "o! če!a se u tom slučaju može raditi o pokušaju krivično! dela& a ne o svršenom
krivičnom delu$ , slučaju ve-ine krivični# dela posledi+a je uneta u akonsko "i-e krivično! dela& ali to ne
mora "iti slučaj sa svim krivičnim delima$ %va činjeni+a predstavlja osnov a podelu krivični# dela na
materijalna (sa posledi+om) i formalna ("e posledi+e)$ Svako krivično delo ima posledi+u& s tim što se kod
neki# od ti# dela posledi+a unosi u nji#ovo akonsko "i-e& dok se kod dru!i# krivični# dela to ne čini$
Posledi+a međunarodno! krivično! dela može se ispoljiti u dva vida: u povredi ili u!rožavanju ašti-eno!
do"ra$ %vi vidovi su osnov a podelu na krivična dela povrede i krivična dela u!rožavanja$ Kod posledi+e u
vidu povrede dolai do uništenja& ošte-enja ili činjenja neupotre"ljivim ašti-eno! do"ra$ Kod krivični# dela
u!rožavanja& u!rožavanje se može o!ledati u konkretnoj i apstraktnoj opasnosti$
, prvom slučaju used radnje ivršenja nastupila je opasnost& tj$ neko ili nešto je aista dovedeno u opasnost$ ,
dru!om slučaju& kod apstraktne opasnosti& smatra se da je opasnost mogla da nastupi radnjom ivršenja& ali u
konkretnom slučaju ona nije nastupiia$
0ajad& da "i postojalo međunarodno krivično delo& neop#odno je da imeđu radnje i njene posledi+e postoji
uročna vea$ %va vea se posmatra i utvrđuje odvojeno od vinosti učinio+a krivično! dela& pri čemu se mora
ralikovati uslov od uroka posledi+e$
S tim u vei& ističe se kako /propuštanje određene dužnosti može "iti urok posledi+e: a) ako je postojala
dužnost na otklanjanje posledi+eF ") ako je "ilo ivesno ili "ar veoma verovatno da "i posledi+a preduimanjem
o"avene radnje "ila otklonjena ili "i nastupila natno kasnije ili u natno manjoj meriF i +) ako je učinio+u "ilo
mo!u-e da predume o"avenu radnju kojom "i otklonio posledi+u$
3$3$ ;inost učinio+a
.a primenu krivične sank+ije prema učinio+u međunarodno! krivično! dela nije dovoljno da je to delo samo
učinjeno& ne!o je potre"no utvrditi i to da li je kod nje!ovo! učinio+a postojao određeni psi#ički odnos prema
delu$ %vaj odnos& predstavlja skup psiički odnosa iraženi# kro svest i volju učinio+a prema određenom
delu& koji se ove vinost.
1@
3$E$ Protivpravnost dela
Pravna norma može nala!ati određeno ponašanje ili !a a"ranjivati& pa se može !ovoriti o pro#i"itivnim
normama (onim koje a"ranjuju neko ponašanje)& i o imperativnim normama (koje naređuju određeno
ponašanje)$
Protivpravnost& s#va-ena kao element& se ne unosi u o"eležje "i-a međunarodno! krivično! dela$ Medutim&
postoje i takva međunarodna krivična dela kod koji# je protivpravnost nji#ovo pose"no o"eležje$ %dred"om
Rimsko! statuta I88 propisan je pose"an o"lik krivično! dela ratno! ločina koji se čini protivpravnom
deporta+ijom ili preseljenjem ili protivpravnom interna+ijom$ Kada se protivpravnost unese kao pose"no
o"eležje neko! krivično! dela& u tom slučaju je protivpravnost od načaja a vinost učinio+a& jer se tada a
postojanje nje!ovo! umišljaja a#teva da je u vreme ivršenja "io svestan protivpravnosti svo! dela$
3$@$ %dređenost dela u akonu
se iražava maksimom nullum crimen, nulla poena sine lege$ %dređenost dela u akonu tre"a ralikovati od
nje!ove protivpravnosti$ Ta ralika se o!leda u činjeni+i što protivpravnost nači protivnost nared"i ili a"rani
sadržanoj u "ilo kom pravnom propisu& dok je određenost dela veana samo a jednu vrstu ti# propisa koji se
onačava rečju "akon.
Rimski statut& koji je po načinu donošenja međunarodni u!ovor& statuti ad oc krivični# tri"unala su u suštini
akti sa akonskom sna!om a države na koje se odnosi$ Međunarodni u!ovor& nakon što je određena država
postala nje!ova člani+a& postaje sastavni deo njeno! pravno! poretka u kojem ima jaču pravnu sna!u od akona$
3$A$ 6ruštvena opasnost dela
Materijalni& o"jektivni elemenat u pojmu međunarodno! krivično! dela$ 6ruštvenu opasnost ovo! dela tre"a
s#vatiti kao opasnost ne samo a društvo unutar !rani+a određene države& ve- kao opasnost a međunarodnu
ajedni+u$ %no što je& u vei sa elementom društvene opasnosti& ajedničko tim međunarodnim u!ovorima jeste
činjeni+a da elemenat društvene opasnosti navode kao jedan od ralo!a svo! donošenja$ To se o"ično čini u
pream"ulama ovi# konven+ija na način da se iražava
"a(rinutost& potre"a sprečavanja određeni# ponašanja& kao i potre"a aštite društva od određeni# kriminalni#
ponašanja$
Pream"ula Konven+ije ,jedinjeni# na+ija protiv korup+ije ističe da su:
/6ržave stranke ove konven+ije& "a(rinute "o! o"(iljnosti pro"lema i pretnji koje korup+ija predstavlja a
sta"ilnost i si!urnost društava& podrivajući institu+ije i vrednosti
demokratije& etičke vrednosti i pravdu& te ugrožavajući održiv ravoj i vladavinu prava/F ' da su takođe a"rinute
/"o! slučajeva korup+ije koji uključuju o!romne količine imovine koja može predstavljati načajan deo resursa
država& a koji prete političkoj sta"ilnosti i održivom ravoju ti# država/F
' te da su
/uverene da korup+ija nije više lokalna stvar ve- transna+ionalna pojava koja pogađa sva društva i privrede/$
Rimskim statutom I88 (član A) krivična dela i nadležnosti to! suda su de*nisana kao dela koja iaivaju
/"a(rinutost čitave međunarodne ajedni+e/& što jasno ukauje na načaj koji je dat elementu društvene
opasnosti u tim delima& jer ta opasnost nužno dovodi do a"rinutosti društva "o! takvi# dela$
Ira opasnost dela se mora uvek posmatrati kao opasnost u odnosu na nešto ili neko!a$
III - BICE MEĐUNARODNOG KRIVICNOG DELA
7lemente opšte! karaktera tre"a ralikovati od oni# elemenata koji su svojstveni samo određenom
međunarodnom krivičnom delu$ 0a osnovu to!a se ralikuje opšti od pose"no! pojma međunarodno! krivično!
dela& a koji je neraskidivo veano "i-e ovo! krivično! dela$
.akonsko "i-e je sadržano u dispoi+iji međunarodni# krivični# dela& a pod njim se podraumeva skup pose"ni#
elemenata određeno! krivično! dela$ %d akonsko! "i-a krivično! dela tre"a ralikovati akonski opis
krivično! dela& u koji pored "i-a ulae još neki dodatni elementi& koji se mo!u navati i nje!ovim o"eležjima$ Ti
elementi su raličiti& u avisnosti od to!a o kom krivičnom delu je reč$ Kao elementi se mo!u pojaviti mesto ili
vreme ivršenja krivično! dela$ Primer u kom je mesto ivršenja o"eležje dela& pruža nam krivično delo
piratstva i člana 34@ K.RS& jer se ono može učiniti samo na mestu koje se nalai na otvorenom moru ili na
teritoriji koja nije pod vlaš-u nijedne države$ Primer dela a čije ivršenje je "itno vreme& pruža nam krivično
delo povrede parlamentara i člana E?B K.RS& koje se može učiniti samo a vreme rata ili oružano! suko"a$
Kod neki# međunarodni# krivični# dela a#teva se određena namera$ Tipičan primer takvo! krivično! dela je
ločin !eno+ida& koje! nema ako kod li+a koje je optuženo a taj ločin nije utvrđeno postojanje namere da
potpuno ili delimično uništi na+ionalnu& etničku& rasnu ili versku !rupu ljudi$
Postoje i takva međunarodna krivična dela kod koji# je u svakom konkretnom slučaju neop#odno da učinila+
na a određene okolnosti koje moraju postojati u vreme ivršenja dela& a koje su elemenat osnovno! "i-a
1A
krivično! dela$ Takav je slučaj sa ločinom protiv čovečnosti& kod koje! učinila+ u vreme ivršenja dela mora
nati da tada postoji široki ili sistematični napad usmeren protiv +ivilno! stanovništva$
%d ovakvi# okolnosti neop#odno je ralikovati tv$ kvali*ikatorne i privile!ovane okolnosti koje su dopunski
elementi osnovno! "i-a međunarodno! krivično! dela$ ,valifikatorne okolnosti predstavljaju dopunska o"eležja
"i-a krivično! dela kojim se određuju nje!ovi teži o"li+i& dok se privilegovanim okolnostima određuju nje!ovi
lakši o"li+i$
IV - OB1EKAT MEĐUNARODNOG KRIVICNOG DELA
%vaj pojam o"u#vata određeno do"ro ili interes koji se krivičnopravnim normama želi aštititi$
Mo!u se ralikovati dve vrste o"jekata međunarodno! krivično! dela$ , prvom slučaju radi se o aštitnom
o"jektu (o"jektu aštite)& dok je u dru!om slučaju reč o napadnom o"jektu ili o"jektu radnje$
Kod ove vrste krivično! dela o"jekat aštite su čovečnost i dru!e vrednosti ašti-ene međunarodnim pravom$
Pojam čovečnosti o"u#vata /do"ra ili vrednosti od opšte! +ivilia+ijsko! interesa a +elu međunarodnu
ajedni+u& a +elo čovečanstvo/$ 6ru!e vrednosti ašti-ene međunarodnim pravom o"u#vataju rane vrednosti
poput drave životne sredine čoveka (u slučaju krivično! dela neovlaš-eno! pri"avljanja i raspola!anja
nuklearnim materijalom)& kulturni& istorijski ili reli!ijski spomeni+i (u slučaju krivično! dela uništavanja takvi#
spomenika)& "e"ednost pomorske ili vadušne plovid"e (u slučaju krivično! dela piratstva& odnosno krivično!
dela u!rožavanja "e"ednosti vadušne plovid"e)& itd$
%aštitni o(jekat može "iti opšti i !rupni$ %pšti aštitni o"jekat kod međunarodni# krivični# dela je čovek i
društvo u +elini& dok !rupni aštitini o"jekat predstavlja o"jekat pojedine !rupe krivični# dela (npr$ !rupe
krivični# dela i o"lasti ratno! prava)$
'apadni o(jekat takođe može "iti raličit& avisno od "i-a konkretno! međunarodno! krivično! dela$ Tako je
kod ločina !eno+ida napadni o"jekat na+ionalna& etnička& rasna i verska !rupa& kod ločina protiv čovečnosti to
je "ilo koje +ivilno stanovništvo& kod ratni# ločina su to ranjeni+i& "olesni+i& aro"ljeni+i& +ivilno stanovništvo&
sanitetsko i versko oso"lje& parlamentari itd$
V - SUB1EKAT MEĐUNARODNOG KRIVICNOG DELA
%vim pojmom se onačavaju dve vrste li+a: aktivni i pasivni su"jekt$ .a aktivno! su"jekta se ističe da je to li+e
koje svojom radnjom prourokuje posledi+u krivično! dela& dok se pasivnim su"jektom onačava li+e koje je
povređeno ili u!roženo krivičnim delom$
3ktivnim su(jektom međunarodno! krivično! dela mo!u se navati nje!ov ivršila+& saivršila+ i saučesnik
(podstrekač& odnosno poma!ač)$ Kao aktivni su"jekat međunarodno! krivično! dela može se pojaviti samo li+e
koje ima 1? i više !odina$ Rimski statut I88 je& s tim u vei& sasvim određen kada u članu 3> propisuje da ovaj
sud /nije nadležan a li+a koja su "ila mlađa od 1? !odina u vreme navodno! ivršenja krivično! dela/$
, na+ionalnim krivičnim akondavstvima maloletna li+a se mo!u pojaviti kao aktivni su"jekti međunarodni#
krivični# dela propisani# u od!ovaraju-im akonima ti# država$ To je slučaj i sa K.RS& prema kojem se
maloletna li+a (mlađi i stariji maloletni+i& li+a od 1@ do 1? !odina) mo!u pojaviti kao aktivni su"jekti ovi#
krivični# dela$ ,koliko se u konkretnom predmetu utvrdi nji#ova krivična od!ovornost& mo!u im se ire-i
vaspitne mere i mere "e"ednosti& a starijem maloletniku se iuetno može ire-i i kana maloletničko! atvora
koja ne može "iti kra-a od jedne ni duža od deset !odina$
)asivni su(jekt međunarodno! krivično! dela mo!u "iti ne samo *iičko i pravno li+e čije do"ro ili interes su
povređeni ovim krivičnim delom& ve- i određene !rupe ljudi čija e!isten+ija se želi aštititi međunarodnim
krivičnopravnim normama$ (pr$ krivična dela !eno+ida i ločina protiv čovečnosti& kod koji# se kao ašti-ene
!rupe ljudi javljaju na+ionalne& etničke& rasne i verske !rupe& odnosno "ilo koje +ivilno stanovništvo$
Pravno li+e se ne može smatrati su"jektom jer ne od!ovara krivično'pravno& ve- samo a privredne prestupe$
VI - STADI1UMI OSTVARIVAN1A MEĐUNARODNOG KRIVICNOG DELA
0akon što neko li+e donese odluku a ivršenje neko! krivično! dela& pa do nje!ovo! ostvarenja& može postojati
nekoliko stadijuma$
1. Pripremanje međunarodnog krivičnog dela
Kod ovi# radnji li+e koje -e kasnije učiniti krivično delo preduima radnje koje mu omo!u-uju da ivrši
krivično delo ili da !a učini na lakši način$ Karakteristika ovi# radnji je da su veane a li+e (ili više nji#) koje
ili koja -e se kasnije pojaviti kao ivršila+ (odnosno saivršio+i) krivično! dela čije ivršenje tim putem
pripremaju$ Postoje slučajevi kod koji# neko li+e samo u ovom stadijumu ajedno radi sa li+em koje se kasnije
pojavi kao jedini ivršila+ neko! međunarodno! krivično! dela$ , ovakvim slučajevima te radnje li+a& koje
kasnije nije učestvovalo u radnji ivršenja krivično! dela& mo!u "iti radnje poma!ača& a ne pripremne radnje$
1>
Pitanje da li pripremne radnje& same po se"i& mo!u "iti krivično delo je naročito načajno u međunarodnom
materijainom krivičnom pravu& imaju-i u vidu težinu međunarodni# krivični# dela& a naročito takvi# krivični#
dela kao što su !eno+id& ločini protiv čovečnosti ili ratni ločini$
0a međunarodno'pravnom polju pitanje pripremni# radnji raspravljano je u okvirima avere i podstrekavanja$
Tako se ističe da se /avera i podstrekavanje kažnjavaju kao preliminarna& (neivršena) krivična dela& samo
onda kada su veana a najteži ločin ' !eno+id/$ .avera& odnosno planiranje ločina& kao osnov krivične
od!ovornosti "ili su propisani članom > Statuta 0im"erško! tri"unala& odnosno u članu A Tri"unala u Tokiju$
Međutim& ovi tri"unali su i# o!raničili samo na ločine protiv mira& ali ne i na ločine protiv čovečnosti i ratne
ločine$
Rimski statut I88 u članu 3A propisuje:
/, skladu sa ovim statutom li+e je krivično od!ovorno i podleže kani a krivično delo i nadležnosti Suda ako
to li+e:
(a) pomaže& podržava ili na drugi način doprinosi nje!ovom ivršenju ili pokušaju nje!ovo! ivršenja da "i
olakšao ivršenje to! krivično! dela& uključuju-i o"e"eđenje sredstava a nje!ovo ivršenjeF
(") doprinosi na "ilo koji dru!i način da !rupa li+a koja deluje sa ajedničkim +iljem& ivrši ili pokuša da ivrši
takvo krivično delo/$
2. Pokusaj međunarodnog krivičnog dela
Kon+ept pokušaja međunarodno! krivično! dela nije "io uključen u statute međunarodni# krivični# tri"unala u
0irn"er!u i Tokiju& a statuti krivični# tri"unala a "ivšu 9u!oslaviju& odnosno a Ruandu uređuju pokušaj u
odnosu na krivično delo !eno+ida$ %"ičajno pravo veano a pokušaj međunarodno! krivično! dela je tek
nedavno kodi*ikovano u članu 3A Rimsko! statuta I88 ' /, skladu sa ovim statutom& li+e je krivično od!ovomo
i podleže kani a krivično delo i nadležnosti Suda ako to ii+e:
a) Pokuša da ivrši takvo krivično delo preduimanjem radnje kojom apočinje nje!ovo ivršenje sredstvima
koja predstavljaju natan korak ka ivršenju ločina& ali se krivično delo ne do!odi "o! okolnosti neavisni# od
namere to! li+a/$
Prema +itiranoj odred"i Statuta& potre"na su tri elementa a postojanje pokušaja međunarodno! krivično! dela i
nadležnosti I88:
' preduimanje radnje kojom se apočinje ivršenje krivično! delaF
' radnja tre"a da je predueta sredstvima koja predstavljaju "natan korak ka ivršenju
ločinaF
' iostanak posledi+e "o! okolnosti koje ne avise od namere učinio+a$
, K.RS pokušaj krivično! dela je određen u članu EB na slede-i način:
/(1) Ko sa umišljajem apočne ivršenje krivično! dela& ali !a ne dovrši& kani-e se a pokušaj krivično! dela a
koje se po akonu može ire-i kana atvora od pet !odina ili teža kana& a a pokušaj dru!o! krivično! dela
samo kad akon iričito propisuje kažnjavanje i a pokušaj$
(3) ,činila+ -e se a pokušaj kaniti kanom propisanom a krivično delo& ili u"laženom kanom$/
'esvršeni pokušaj postoji u situa+iji u kojoj je učinila+ apočeo radnju ivršenja& ali je nije dovršio$ Svršeni
pokušaj postoji kada je radnja ivršenja dovršena& ali posledi+a nije nastupila$ %vo& na primer& može "iti slučaj
kada stražar u nekom io!oru u kom se drže ratni aro"ljeni+i ivede neko! aro"ljenika na ko!a pu+a i
vatreno! oružja kako "i !a lišio života& ali !a promaši& nakon če!a odustane od dalje radnje$ %vde "i se radilo o
svršenom pokušaju krivično! dela ratno! ločina protiv ratni# aro"ljenika& i člana EC@ K.RS$
%d nesvršeno! i svršeno! pokušaja potre"no je ralikovati kvalifikovani pokušaj. Kod ove vrste pokušaja
učinila+ radnjom kojom je pokušao da ivrši jedno krivično delo& ostvaruje "i-e neko! dru!o! akonom
propisano! krivično! dela$ , ovom slučaju radnja se kvali*ikuje kao pokušaj ono! prvo! krivično! dela& a
činjeni+a da je tom radnjom ostvareno o"eležje i neko! dru!o! krivično! dela može se ueti u o"ir pri
odmeravanju kane a pokušano krivično delo$
Potre"no je ralikovati i nepodo(ni pokušaj od pokušaja međunarodno! krivično! dela$ Kasee inosi primer u
kojem se radi o nepodo"nom pokušaju "o! nepodo"nosti predmeta (pasivno! su"jekta) na kojem je pokušano
krivično delo$ Radi se o slučaju 2arls ;$ Kinen& koji se pojavio pred ;ojnim apela+ionim sudom SA6$ , ovom
slučaju& kako se navodi& /optuženom je nje!ov pretpostavljeni naredio da KdovršiK jedno +ivilno li+e žensko! roda
u koje je on ve- pu+ao$ ;ojni apela+ioni sud SA6 je u tom slučaju stao na stanovište da pokušaj u"istva tre"a
isključiti jedino "o! to!a što je potčinjeni& kada je u nju pu+ao& nao da više nije živa/$
0epodo"ni pokušaj je u krivičnom akonodavstvu RS uređen u članu E1 K.RS$ Tim članom propisano je:
/,činila+ koji pokuša da ivrši krivično delo nepodo"nim sredstvom ili prema nepodo"nom predmetu može se
oslo"oditi od kane$/
3. Dobrovoljni odustanak od izvrsenja međunarodnog krivičnog dela
1C
;ea imeđu pokušaja međunarodno! krivično! dela i do"rovoljno! odustanka o!leda se u injeni+i što i u
jednom i u dru!om slučaju iostaje posledi+a krivično! dela& "ilo ato što radnja vršenja nije dovršena ili je
"ila dovršena& ali posledi+a i u tom slučaju opet nije nastupila$ Međutim& ralika imedu nji# se o!leda u tome
što kod pokušaja posledi+a krivično! dela nije nastupila usled neki# spoljni# okolnosti koje nisu veane a
učinio+a& dok u dru!om slučaju do posledi+e krivično! dela nije došlo "o! ralo!a koji su veani upravo a
učinio+a$ , ovom siučaju učiniia+ odustaje od radnje ivršenja koju je apočeo ili& kad je tu radnju dovršio&
preduima aktivnosti kojima sprečava da nastupi a"ranjena posledi+a$ %vaj odustanak mora "iti do"rovoljan&
tj$ takav da učinila+ u trenutku kada odustaje od apočete radnje ivršenja ili kada onemo!u-uje nastupanje
a"ranjene posljedi+e ' na da može dovršiti apočetu radnju ili pustiti da nastupi posledi+a$ 6akle& raloi "o!
koji# učinila+ odustaje moraju da "udu u njemu& a ne u nekim spoljnim okoinostima$
Prema članu 3A stav E tačka (*) Rimsko! statuta I88& ako učinila+ /prekine da radi na ivršenju krivično! dela
ili na dru!i način spreči dovršenje krivično! dela& ne podleže kani sa!lasno ovom statutu a krivično delo u
pokušaju& ako se potpuno i do"rovoljno odrekao krivične svr#e/$ .a postojanje ovo! instituta neop#odno je
ispunjenje nekoliko uslova: neop#odno je da učinila+ u toku radnje ivršenja od nje odustane ili kada je tu
radnju dovršio& spreči nastupanje njene posledi+eF atim& učinila+ mora odustati od svo! dela do"rovoljno& a taj
odustanak mora "iti potpun i konačan$
Kod nesvršeno! pokušaja do"rovoljni odustanak je mo!u- u svim siučajevima& dok se kod svršeno! pokušaja
mora voditi računa o tome da li je vremenski ramak od trenutka dovršetka radnje ivršenja do nastupanja
posledi+e takav da dovoljava reak+iju učinio+a radi otklanjanja posledi+e ili je& pak& takav da ova reak+ija nije
mo!u-a$ , literaturi se kao primer o"ično navodi situa+ija u kojoj učinila+ !urne žrtvu u na"ujalu reku kako "i
je na taj način lišio života& jer mu je ponato da žrtva ne na plivati$ Ako nakon to!a& dok se žrtva još "ori u
vodi& učiniia+ skoči u vodu da "i je spasio i u tome uspe& reč je o svršenom pokušaju kod koje! je mo!u-
do"rovoljni odustanak& jer je vremenski ramak imeđu ove dve nje!ove radnje takav da mu dovoljava
otklanjanje posledi+e$ Međutim& u situa+iji u kojoj učinila+& na primer kod krivično! dela ratno! ločina& vojnik
da "i neprijateljsko! vojnika lišio života ili ranio& ispali #ita+ prema vojniku koji je odložio oružje ali !a
promaši& radi se o svršenom pokušaju ovo! krivično! dela kod koje! do"rovoljni odustanak više nije mo!u-& jer
je samim dovršenjem navedene radnje ivesno da je delo ostalo u pokušaju i da posledi+a (u vidu lišenja života
ili ranjavanja neprijateljsko! vojnika) nije nastupila$
6o"rovoljni odustanak je prema Rimskom statutu opšti osnov a oslo"ođenje od kane$ Radi se o o"avenom
osnovu a oslo"ađanje od kane& što proiilai i dela +itirane odred"e statuta u kojoj se kaže da učinila+ /ne
podleže kani/& a ne da se može oslo"oditi od kane$
6o"rovoljni odustanak od ivršenja krivično! dela propisan je u K.RS u članu E3& koji !lasi:
(1) Ivršila+ koji je pokušao ivršenje krivično! dela ali je do"rovoljno odustao od dalje! preduimanja radnje
ivršenja ili je sprečio nastupanje posledi+e& može se oslo"oditi od kane$
(3) %dred"a stava 1$ ovo! člana ne-e se primeniti ukoliko učinila+ krivično delo nije dovršio "o! okolnosti
koje onemo!u-avaju ili natno otežavaju ivršenje krivično! dela& ili "o! to!a što je smatrao da takve okolnosti
postoje$
(E) %slo"oditi se od kane može i saivršila+& podstrekač ili poma!ač koji je do"rovoljno sprečio ivršenje
krivično! dela$
(@) Ako je u slučaju i st$ 1$ i E$ učinila+ dovršio neko dru!o samostalno krivično delo koje nije o"u#va-eno
krivičnim delom od čije! ivršenja je odustao& učinila+ se ne može oslo"oditi od kane a to dru!o delo po
istom osnovu$
VII - STICA1 MEĐUNARODNIH KRIVICNIH DELA
Ira sti+aj krivični# dela onačava situa+iju u kojoj postoji više krivični# dela ostvareni# od strane isto! li+a$
6o to!a može do-i tako što učiniia+ jednom radnjom ivrši više krivični# dela ili kada sa više radnji ivrši više
krivični# dela$ , prvom slučaju radi se o idealnom sticaju& a u dru!om slučaju o realnom sticaju krivični# dela$
Primer idealno! sti+aja pruža nam situa+ija u kojoj učinila+ jednim pu+njem i vatreno! oružja liši života jedno
li+e& a dru!om li+u nanese tešku telesnu povredu$ 6akle& u ovoj situa+iji učinila+ je jednom radnjom ostvario
o"eležja dva krivična dela (u"istva i teške telesne povrede)$ Kod realno! sti+aja učinila+ sa dve ili više
vremenski odvojeni# radnji
(koje mo!u "iti i prostorno odvojene) ostvari o"eležja dva ili više krivični# dela$ Tako -e
ovaj sti+aj postojati kada učinila+ jedno! dana& upravljaju-i motornim voilom& prourokuje sao"ra-ajnu nesre-u
u kojoj je neko li+e teško telesno povređeno& a atim slede-e! dana pretuče neko li+e i time mu nanese tešku
telesnu povredu$
Idealni i realni sti+aj mo!u "iti omogeni i eterogeni. Ralika imeđu nji# o!leda se u tome što kod
#omo!eno! sti+aja učinila+ sa jednom iii više radnji ostvari o"eležja istorodni krivični# dela& dok kod
#etero!eno! sti+aja ostvari o"eležja ra"norodni krivični# dela$
1?
%d ovi# situa+ija tre"a ralikovati one u kojima postoji privid postojanja više krivični# dela& iako se radi o samo
jednom krivičnom delu$ %vaj privid može postojati kako u slučaju idealno!& tako i u slučaju realno! sti+aja
krivični# dela$ ."o! to!a se !ovori o prividnom idealnom i prividnom realnom sticaju krivični# dela$
, vei sa prividnim ideainim sti+ajem tre"a re-i da se on može pojaviti u vidu spe+ijaliteta& supsidijariteta i
konsump+ije$ Prividni idealni sti+aj po osnovu spe+ijaliteta postoji kada se jedno krivično delo pojavljuje kao
pose"an o"lik neko! opšte! krivično! dela$ Kada se pojavi ovakva situa+ija& odnos imeđu ova dva krivična
dela rarešava se primenom pravila lex specialis derogat legi generali. 6akle& u ovoj situa+iji ne-e postojati dva
ve- jedno krivično delo& i to ono koje je pose"an o"lik neko! opšte! krivično! dela$ Prividni idealni sti+aj po
osnovu supsidijariteta postoji kada je neko krivično delo pret#odni stadijum neko! dru!o! krivično! dela$ ,
tom slučaju delo koje je pret#odni stadijum u ivršenju je supsidijarno u odnosu na dru!o krivično delo koje se
uima kao primarno$ %vdje se odnos imeđu ta dva krivična dela rešava prema pravilu lex primaria derogat legi
supsidiariae$ Prividni idealni sti+aj po osnovu konsump+ije postoji kada je jedno krivično delo konumirano
dru!im$ %dnos imeđu ta dva krivična dela rešava se prema pravilu lex consumeus derogat legi consumptae& što
nači da postoji samo ono krivično delo koje u se"i konumira ono prvo$ Pri tome& tre"a voditi računa da je ovaj
o"lik prividno! idealno! sti+aja mo!u- /kad su o"a krivična dela ivršena prema istom pasivnom su"jektu& kad
su istorodna i kad je jedno natno teže u odnosu na dru!o/$ Prividni realni sti+aj postoji u slučajevima složeno!&
kolektivno! i produženo! krivično! dela$
Složeno krivično delo / Složeno krivično delo predstavlja akonsku konstruk+iju do koje dolai spajanjem 3 ili
više krivični# dela i a koje akon propisuje jedinstvenu kanu (pr$ra"ojništvo L prinudaMkrađa)F a
međunarodna krivična dela& kao što su !eno+id& ločini protiv čovečnosti& ratni ločini protiv +ivilno!
stanovništva i dr$
,olektivno krivično delo je takvo delo čiji učinila+ prilikom nje!ovo! ivršenja postupa u vidu anata (učinila+
ponavljanjem dela nastoji da o"e"edi ivor pri#oda)& u vidu animanja (spremnost učinio+a da češ-e ponavlja
određena krivična dela& da se "avi nje!ovim vršenjem pri čemu nema +ilj da mu to "ude ivor pri#oda) iii i
navike (sklonost ka vršenju određeni# krivični# dela& tj$ stvorila se navika)$
)roduženo krivično delo postoji u situa+ijama u kojima više krivični# dela "o! međuso"ne poveanosti čine
jedno krivično delo$ Prema K.RS član >1: produženo krivično delo čini više istih ili istovrsnih krivični# dela
učinjeni# u vremenskoj povezanost od strane isto! učinio+a koja predstavljaju celinu "o! postojanja
najmanje dve od A slede-i# okolnosti:
1$ istovetnost ošte-eno!
3$ istovrsnost predmeta dela
E$ koriš-enje iste situa+ije ili isto! trajno! odnosa
@$ jedinstvo mesta ili prostora ivršenja dela
A$ jedinstveni umišljaj
VIII - SAUCESNIŠTVO U MEĐUNARODNOM KRIVICNOM DELU
Saučesništvo je ostvarivanje krivični! dela od strane više li+a$ Međutim& neka od ti# li+a preduimaju samo
radnju ivršenja krivično! dela (ivršio+i i saivršio+i)& dru!a i# samo navode da to učine (podstrekači)& a tre-a
im pružaju pomo- kako "i lakše predueli radnju ivršenja (poma!ači)& pri čemu ova tre-a li+a ne učestvuju u
toj radnji$ Saučesništvo u užem smislu o"u#vata podstrekavanje& poma!anje i or!aniovanje
ločinačko! udruživanja& dok se pojam saučesništva u širem smislu do"ija kada se navedenim o"li+ima
saučesništva dodaju ivršio+i& odnosno saivršio+i$
2lanom > stav E Statuta 0irn"erško! tri"unala propisano je da vođe& or!aniatori& podstrekači ili saučesni+i& koji
su učestvovali u pravljenju ili ivršavanju ajedničko! plana ili avere radi ivršenja krivični# dela i
nadležnosti to! tri"unala& snose od!ovornost a sva dela učinjena od "ilo ko! li+a radi ivršenja to! plana$
Praksa 0irn"erško! tri"unala koju pri#vata i I8TH& pravi raliku imeđu saučesnika u udruživanju radi
ivršenja ločinačko! podu#vata i saučesnika u slučajevima !de takvo! podu#vata nema$ Konkretno& radi se o
slučaju 3lfons ,lajn i drugi inetom pred ;ojnu komisiju SA6 u ;i"adenu& u kojem je sedmoro 0ema+a
optuženo da su tokom 14@@$ i 14@A$ !odine u"ili @BB Poljaka i Rusa$ %ni su& svaki na svoj način& umišljajno
14
doprinosili u"ijanju ljudi u"ri!avanjem otrovni# supstan+i žrtvama& krivotvorenjem medi+inske dokumenta+ije&
pokopavanjem žrtava$$
Svi su oni optuženi a Nkršenje međunarodno! pravaN& a kršenje akona ratovanja$ Tužila+ je istakao da su svi
oni koji učestvuju u ajedničkom ločinačkom podu#vatu jednako krivi kao Nglavni sai"vršiociN "e o"ira na to
koju je ulo!u imao pojedini učesnik$O
2lan C stav 1 Statuta I8TH sadrži odred"e o individualnoj krivičnoj od!ovornosti: Ii+e koje je planiralo&
podstaklo& naredilo& učinilo ili na dru!i način pomo!lo i podržalo planiranje& pripremu ili ivršenje neko! od
krivični# dela i nadležnosti ovo! tri"unala& snosi ličnu od!ovornost a to krivično delo$ 6akle& u ovom slučaju&
"e o"ira na o"lik saučesništva& navedena li+a snose krivičnu od!ovornost a učinjeno krivično delo$
6onošenjem Rimsko! statuta I88 učinjeni su načajni kora+i na polju re!ulisanja instituta saučesništva u
međunarodnom krivičnom delu$ Po ovom Statutu raiikuju se tri o"lika ivršilaštva: neposredno ivršilaštvo
(ivršila+)& saivršilaštvo i posredno ivršilaštvo$ , slučaju posredno! ivršio+a ovaj od!ovara a krivično delo
učinjeno na taj način "e o"ira da li je neposredni ivršila+ krivično od!ovoran$
Podstrekavanje je određeno kao slede-i o"lik saučesništva& mada se u okviru ove tačke nalae i radnje
naređivanja i vr"ovanja na ivršenje međunarodno! krivično! dela$ Kod ovo! o"lika saučesništva do krivične
od!ovornosti prema Statutu može do-i a uspelo podstrekavanje& koje postoji ako krivično delo "ude ne samo
ivršeno ve- i pokušano$ %d ovo! pravila iuetak je predviđen samo kod ločina !eno+ida& jer se u tom slučaju
samo podstrekavanje kažnjava& "e o"ira što nije došlo do ivršenja ili pokušaja ivršenja to! krivično! dela$
6akle& u ovom slučaju može do-i do krivične od!ovornosti i a neuspelo podstrekavanje$
)odstrekavanje je umišljajno navođenje i nači preduimanje svi# psi#ološki# ili *iički# koraka kojima je +ilj
da se neko navede da počini ločin& pri čemu se ono može sastojati od činjenja i nečinjenja$ Stvaranje odluke
kod dru!o! li+a da se ivrši krivično delo je !lavna& +entralna karakteristika podstrekavanja$ .a postojanje
podstrekavanja "itno je da je podstrekač kod neko! li+a stvorio takvu odluku da je 0A %S0%;, 097 i .<%=
097 krivično delo ivršeno$
)omaganje& kao slede-i o"lik saučesništva se sastoji u doprinosu u ivršenju ili pokušaju ivršenja krivično!
dela& kako "i se učinio+u olakšala radnja ivršenja što uključuje o"e"jeđivanje sredstava a ivršenje krivično!
dela$ I u ovom slučaju krivična od!ovornost poma!ača postoji kako kod svršeno! krivično! dela& tako i u
slučaju kada je došlo samo do pokušaja krivično! dela$
Pose"an o"lik saučesništva& koji ponaje Statut& se sastoji u doprinošenju na "ilo koji način da !rupa li+a koja
djeluje sa ajedničkim +iljem ivrši ili pokuša da ivrši krivično delo$ Taj doprinos mora "iti nameran i tre"a
ispunjavati jedan od alternativno postavljeni# a#teva$ Prvi a#tev se odnosi na to da je namerni doprinos
učinjen s +iljem doprinošenja ločinačkom delovanju ili ločinačkoj svrsi !rupe kada takvo delovanje ili svr#a
podraumevaju ivršenje krivično! dela$ 6ru!im a#tevom se traži da ovo li+e na a nameru !rupe da ivrši
ločin$ , vei sa ovim poslednjim o"likom saučesništva& ističe se da /"ilo koja radnja može prerasti u radnju
saučesništva u slučaju postojanja ajedničko! +ilja/$
IX - KRIVICNA ODGOVORNOST I OSNOVI N1ENOG ISKL1UCEN1A U MEĐUNARODNOM
MATERI1ALNOM KRIVICNOM PRAVU
, ovom dijelu našu pažnju usmjeri-emo na dva pose"na pitanja$ 9edno od nji# odnosi se
na sam pojam krivične od!ovornosti i pitanja koja se postavljaju u vei sa nje!ovim
sadržajemP1?4Q$ 6ru!o pitanje se odnosi na institute koji predstavljaju osnove a isključenje
krivične od!ovornosti prema medunarodnom materijalnom krivičnom pravuP14BQ$ , okviru
ovo! dru!o! pitanja !ovori-emo i o takvim institutima koji se u na+ionalnom krivičnom
pravu smatraju osnovima a isključenje postojanja krivično! djela$ Takvi instituti su nužna
od"rana i krajnja nuždaP141Q$ Medutim& u međunarodnom materijainom krivičnom pravu ovi
instituti su osnov a isključenje krivične od!ovornosti& pa je to ralo! "o! koji# o njima
!ovorimo u ovom dijelu rada$ Ila!anje o svim ovim osnovima prati-e iješenja koja su o
tome sadržana u Rimskom statutu I88& pri čemu -emo na od!ovaraju-im mjestima inijeti i
stavove međunarodni# adoc krivični# tri"unala$
>@
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
?$1$ Pojam i elementi krivične od!ovornosti
Kada neko li+e učini krivično djelo (pa i međunarodno krivično djelo)& jedno od pitanja koje
3B
se nei"ježno postavija je i to da li se samo na osnovu to!a što je djeio o"jektivno učinjeno
takvo li+e može kaniti$ S o"irom na to da je ve- odavno u vei sa ovim pitanjem
pri#va-ena o"jektivno'su"jektivna kon+ep+ija krivično! djela& nesumnjivo je da same realne
radnje učinio+a& koje su svojevrsna spoljna mani*esta+ija unutrašnji# psi#ički# pro+esa koji
su se prije nji#ovo! preduimanja dešavali u njemu& nisu dovoljne da "i se učinila+ mo!ao
kaniti a učinjeno krivično djelo$ 6a "i se to mo!lo učiniti& neop#odno je utvrditi kakav
psi#ički odnos je učiniia+ imao prema svom djelu$ Međutim& i ovaj odnos pretpostavlja
pret#odno postojanje kod učinio+a od!ovaraju-e! psi#ičko! stanja& koje podraumijeva
ispravnost nje!ovo! psi#ičko! aparata$ 0aime& polai se od to!a da samo duševno drava
ii+a mo!u imati od!ovaraju-i psi#ički odnos prema svojim postup+ima$ 6akle& krivična
od!ovornost ima dva elementa koji određuju sadržaj ovo! pojma$ 9edan od ti# elemenata
je psiičko stanje učinio+a& a dru!i je nje!ov psiički odnos prema učinjenom krivičnom
djelu$ %"a ova elementa veana su a aktivno! su"jekta krivično! djela& "o! če!a se
može re-i da je riječ o eiementima su"jektivno! karaktera$ Sto!a se krivična od!ovomost
pojmovno može odrediti kao skup su"jektivni# elemenata na strani učinio+a krivično! djela
pomo-u koji# se odreduju nje!ovo psi#ičko stanje i psi#ički odnos prema učinjenom
krivičnom djelu$ %vako određen sadržaj krivične od!ovornosti važi i u slučaju
međunarodno! krivično! djeia$
Taj skup su"jektivni# elemenata mora se nalaiti na strani li+a u vrijeme ivršenja krivično!
djela i "iti takvo! kvaliteta da se a nje!a može re-i da je "io u normalnom psi#ičkom
stanju& na osnovu koje! je mo!ao pravilno rasudivati i odlučivati& te postupati svjesno i
voljno u odnosu na učinjeno krivično djelo$ 0a osnovu to!a može se re-i da se krivično
od!ovomim li+em smatra ono li+e koje je u vrijeme ivršenja krivično! djela "ilo u
normalnom psi#ičkom stanju koje mu je omo!u-avaio pravilno rasuđivanje i donošenje
odiuka& te koje je svoje djelo preduelo svjesno i voljno$ %vako odreden sadržaj pojma
krivične od!ovomosti !ovori nam kako u njemu postoje dva elementa$ 9edan od nji# se u
teoriji krivično! prava naiva uračunljivost& a dru!i vinost.
?$1$1$ ,računljivost
,računljivost je osnov krivične od!ovornosti& stu" na kojem stoji ova vrsta ljudske
od!ovornosti$ <e uračunljivosti se ne može !ovoriti o psi#ičkom odnosu učinio+a
međunarodno! krivično! djela prema svom djelu u konkretnom slučaju$ Sadržinu
uračunljivosti čini takvo psi#ičko stanje učinio+a krivično! djeia koje mu omo!u-uje da u
konkretnoj situa+iji praviino rasuđuje i upravija svojim postup+ima$ %va sadržina& dakle&
o"u#vata dva eiementa od koji# se jedan naiva intelektualnim& a dru!i voljnim ili
voluntarističkim.
Intelektualna mo- kao elemenat uračunljivosti se najuopštenije određuje kao sposo"nost
čovjeka da pravilno misli (ramišlja)& da u tom pro+esu donosi ispravne sudove i aključke$
, krivičnopravnom smislu ova mo- se o!leda u sposo"nosti učinio+a da pravilno s#vati
načaj svoji# postupaka (svo! činjenja ili nečinjenja) i posljedi+a koje usljed to! ponašanja
nastaju u realnom svijetu$
;oluntaristička mo- predstavlja sposo"nost čovjeka da samostalno upravlja svojim
postup+ima& tj$ da samostalno odlučuje kako -e se u određenoj situa+iji ponašati (da li -e
nešto činiti ili ne činiti)$ , krivičnopravnom smislu ova mo- onačava sposo"nost učinio+a
da samostalno odlučuje o svom ponašanju u konkretnoj krivičnopravnoj situa+iji$ %va
sposo"nost mu omo!u-uje da u toj situa+iji samostalno donosi odluke o tome da li -e
predueti odredenu radnju i "i-a neko! krivično! djela ili -e& pak& propustiti određeno
činjenje na koje je inače o"avean prema nekom propisu$ Kod voluntarističke mo-i& kako
vidimo& veoma je važno da učinila+ sam donosi odluke o svom ponašanju$ %n to& dakle& ne
čini nesvjesno ili slučajno& niti pod uti+ajem neke prinude spolja$
Imeđu intelektualne i voluntarističke mo-i& kao elemenata uračunljivosti& postoji vea jer je
intelektualna mo- preduslov postojanja voluntarističke mo-i$ Ta vea je dvostruka$ %na se
>A
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
najprije o!leda u tome što se u situa+iji u kojoj li+e (učinila+) nije sposo"no da samostalno
rasuduje& ne može re-i da može samostalno odlučivati o svojim postup+ima$ Međutim&
mo!u-a je i o"rnuta situa+ija u kojoj je li+e (učinila+ krivično! djela) "ilo sposo"no da
ispravno misli o svojim postup+ima (da ima tačnu predstavu o njima) i da je svjesno
stvarno! načaja ono! što čini& ali da uprkos tome ne može da kontroliše svoje ponašanje&
31
jer nema mo- odlučivanja$ Takve situa+ije postoje& na primjer& kod učinila+a koji imaju
(olesni #iper'seksualni na!on ili kod kleptomana$ , "ilo kojoj od ove dvije situa+ije&
iostanak jedne od pomenuti# mo-i učinio+a isključuje nje!ovu uračunljivost$ lmaju-i u vidu
da vinost predstavlja psi#ički odnos učinio+a krivično! djela prema svom djelu&
uračunljivost predstavlja njen osnov jer se samo a li+a koja su pret#odno mo!la da
rasuduju o svom ponašanju i da samostaino odlučuju o svojim radnjama može re-i da su
vino postupaia u odnosu na djelo$
,računljivost se pretpostavlja& jer se polai od to!a da je najve-i "roj ljudi duševno drav&
pri čemu se ova pretpostavka uspostavlja u odnosu na odredenu starosnu do"$ %va
pretpostavka a posljedi+u ima to da se u krivičnom akonodavstvu ne određuje pojam
uračunljivosti& tj$ ne odreduje se šta jeste uračunljivost& ve- šta ona nije$ 0a ovaj način je
postupljeno i u Rimskom statutu I88$ 0aime& ovaj statut uspostavlja nadležnost I88 u
odnosu na sva li+a koja su u vrijeme ivršenja krivično! djela imala 1? !odina čime& na
posredan način& polai od navedene pretpostavke da su sva li+a od te starosne do"i
sposo"na a rasuđivanje i upravljanje svojim postup+ima (da su uračunljiva)$ 0o& kako se
radi o o"orivoj pretpostav+i& Statut u članu E1 stav 1 tačka (a) propisuje da nije krivično
od!ovorno li+e ako u vrijeme i"vršenja krivičnog djela i nadležnosti I88 /pati od duševne
"olesti ili nedostatka koji raara sposo"nost to! li+a da pro+jenjuje neakonitost ili narav
svo! djela ili sposo"nost da kontroliše svoje ponašanje da "i udovoljilo akonskim
uslovima/$
I navedene odred"e Statuta proiilai da se neuračunljivost može mani*estovati u dva
o"lika$ Prvi se o!leda u nesposo"nosti učinio+a da pro+jenjuje neakonitost ili prirodu svo!
djela& a dru!i u nje!ovoj nesposo"nosti da kontroliše svoje ponašanje$ I u jednom i u
dru!om slučaju urok te nesposo"nosti mora "iti u duševnoj "olesti ili u duševnom
nedostatku na strani učinio+a$ 6uševna "olest ili nedostatak predstavlja "iološki osnov
neuračunljivosti& dok nesposo"nost upravljanja svojim ponašanjem& predstavlja psi#ološki
osnov neuračunljivosti$
0euračunljivost se u svakom konkretnom slučaju utvrduje u odnosu na vrijeme i"vršenja
međunarodno! krivično! djela i u tome neamjenjivu ulo!u imaju vješta+i od!ovaraju-e
medi+inske struke& s o"irom na to da se radi o pitanjima i domena medi+inski# nauka$
Istina& neuračunljivost predstavlja pravno pitanje o kojem u konkretnom slučaju odluku
donosi sud& ali pravilnu odluku o tome on ne može donijeti "e an!ažovanja od!ovaraju-i#
vještaka$
Krivičnopravni načaj neuračunljivosti o!leda se u tome što učinila+ međunarodno!
krivično! djela na čijoj strani je utvrđena neuračunljivost nije krivično od!ovoran a to
krivično djelo$ 6akle& takav učinila+ ne može se o!lasiti krivim& ve- se oslo"ađa od optuž"e
"o! nepostojanja krivične od!ovornosti$ Takvom učinio+u se ne iriču ni mjere
"e"jednosti (npr$ o"aveno iiječenje u od!ovaraju-oj dravstvenoj ustanovi& odnosno na
slo"odi)& s o"irom na to da Rimski statut I88 ne propisuje mo!u-nost iri+anja ovi#
krivični# sank+ija$
?$1$1$1$ <itno smanjena uračunljivost
Imaju-i u vidu da imeđu uračunljivosti i neuračunljivosti postoji prelano stanje u kojem
postoji duševna poreme-enost takvo! stepena koja& istina& ne isključuje u potpunosti
uračunljivost ne!o je samo umanjuje& postavlja se pitanje njeno! načaja u međunarodnom
materijalnom krivičnom pravu$ , doma-em akonodavstvu a ovo stanje upotre"ljava se
ira (itno smanjena uračunljivost& dok se u stranoj teoriji i judikaturi upotre"ljava ira
smanjena uračunljivost (diminised responsi(ilit4). %vaj o"lik ne propisuje Rimski statut
I88& ali to& smatramo& ne nači da se on ne tre"a ueti u o"ir u određenom slučaju u kom
>>
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
"ude utvrđen$ , literaturi o ovom pitanju& a veano a I8TH& ističe se kako smanjena
uračunljivost ne oslo"ađa od krivične od!ovornosti ali se može ueti u o"ir kao osnov a
u"lažavanje kaneP143Q$ , predmetu protiv optuženo! 5sada 6andže I8TH je od"io
poivanje od"rane na smanjenu uračunljivost optuženo! u vrijeme ivršenja krivično! djela
koje mu je optužni+om stavljeno na teret$ Kao ralo!e a ovaj stav Pretresno vije-e II
Tri"unaia je istakio da:
/ $$$nije u"ijedeno u osnovanost od"rane smanjenom uračunljivoš-u kakav se a!ovara u
prilo! 7sada Iandže$ %d"rana ne tvrdi da je u relevantnom periodu 7sad Iandžo "io
33
nesposo"an da ralikuje do"ro i lo$ Iako svjedočenja vještaka idu u prilo! tome da je !$
Iandžo patio od poreme-aja ličnosti& dokai koji se odnose na nje!ovu nesposo"nost da
kontroliše svoje *iičke postupke i ralo!a duševne poreme-enosti nisu nipošto
adovoljavaju-i$ Rtaviše& Pretresno vije-e smatra da je uprkos svom poreme-aju ličnosti
7sad Iandžo "io itekako sposo"an da kontroliše svoje postupke/P14EQ$
I +itirano! dijela presude može se aključiti kako Pretresno vije-e ne isključuje mo!u-nost
postojanja smanjene uračunljivosti kod međunarodni# krivični# djeia& mada je u
konkretnom slučaju smatralo da se ovaj institut o odnosu na optuženo li+e nije mo!ao
primijeniti$ Pose"no je pitanje kako u takvim situa+ijama primijeniti ovaj institut& s o"irom
na to da ni Statut I8TH& kao ni Rimski statut ne sadrži odred"e o smanjenoj uračunljivosti$
, tom smislu načajan je onaj dio pomenute presude u kom Pretresno vije-e !ovori o tome
na koje ivore se poiva u ramatranju ovo! pitanja u konkretnom slučaju$ S tim u vei se
kaže:
/2vrsto je uvriježeno da tumačenje članova Statuta i odred"i Pravilnika tre"a apočeti
podsje-anjem na opšte prin+ipe tumačenja koji su kodi*ikovani u članu E1 <ečke
konven+ije o u!ovomom pravu$ Takođe& kao što je ranije o"raloženo& pri#vatljivo je
oslanjanje na pravila tumačenja i na+ionalni# pravni# sistema !dje !od se ona mo!u
primijeniti& a da se& pri tom& ostane u okviru opšti# prin+ipa prava$ Međutim& gdje god su
nacionalna pravila tumačenja u neskladu s o(ičnim je"ikom Statuta i )ravilnika i njiovim
ciljem i svrom, primjena nacionalni pravila postaje irelevantna (naš kur"iv). !
predmetnom slučaju, kad pojam nije definisan u Statutu 78$9t ali je jasno definisan i
artikulisan u odred(ama više nacionalni pravni sistema, i to na više načina, očito je
dopustivo pri(jegavati ta:cvim nacionalnim pravnim sistemima (naš kur"iv) radi ra"jašnjenja
pojma koji je dat u )ravilniku.
%d"rana smanjenom uračunljivoš-u prinata je u raličitim o"li+ima& sa raličitim pravnim
posljedi+ama& u mno!im na+ionalnim pravnim sistemima$ ,!lavnom& podiiježe ranim
o!raničenjima i ne pruža optuženom potpunu aštitu od krivični# posljedi+a nje!ovi#
krivični# djela$ , nekim državama naprosto se smanjuje težina krivično! djela kojom se
može teretiti optuženi koji se poiva na takvu od"ranu$ 0a primjer& u 7n!leskoj i ;elsu li+u
a koje se ustanovi da mu je smanjena uračunljivost& ne može se suditi a u"istvo ne!o se
mora ijasniti krivim a u"istvo na ma#$ , nekim evropskim emljama li+e koje pati od
takvo! poreme-aja time stiče uslove a u"lažavanje kane/P14@Q$
I +itirano! slučaja može se uočiti kako Pretresno vije-e ukauje da smanjena uračunljivost
učinio+a međunarodno! krivično! djela može "iti od uti+aja na presuđenje određene
krivične stvari& i to na dvojak način$ %na& naime& može "iti ralo! da se nje!ovo ponašanje
pravno kvali*ikuje kao "laže krivično djelo (ako se pri#vate sistemi 7n!leske i ;elsa) ili& pak&
tako što se uima u o"ir kao olakšavaju-a okolnost prilikom odmjeravanja kane (kao u
slučajevima Gran+uske& 0jemačke& Italije& 9užnoa*ričke Repu"like)$ 0o& u svakom slučaju
ova uračunljivost ne dovodi do isključenja krivične od!ovornosti$
Prema članu 1@A stav 3 tačka (a) alineja (i) Pravilnika o postupku i dokaivanju I88& "itno
smanjena uračunljivost uima se u o"ir kao pose"na olakšavaju-a okolnost$
?$1$1$3$ Krivična od!ovornost po osnovu actiones li(erae in causa
0euračunljivost učinio+a u vrijeme ivršenja međunarodno! krivično! djela najčeš-e
nastupa usljed određene duševne "olesti$ Medutim& u stanje neuračunljivosti učinila+ se
može dovesti i svojim aktivnostima& i to najčeš-e upotre"om alko#ola ili dro!a$ , ovom
>C
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
slučaju primjenom opšti# pravila o neuračunljivosti takvo li+e "i se smatralo krivično
neod!ovomim& ali raloi kriminalnopolitičke prirode nalažu da se to pravilo ne može uvijek
primijeniti$ 0aime& mo!u-e su situa+ije u kojima se učinila+ krivično! djela& prije ne!o što -e
!a učiniti& upotre"om alko#ola ili dro!a dovede u stanje neuračunljivosti$ %mo!u-iti i
takvom li+u poivanje na neuračnljivost& svakako ne "i "ilo kriminalnopolitički opravdano$
."o! to!a su i u Rimskom statutu I88& po u!ledu na na+ionalna akonodavstva& usvojena
pravila o krivičnoj od!ovornosti ovakvi# učinila+a međunarodni# krivični# djela$ %va pravila
u teoriji krivično! prava naivaju se actiones li(erae in causa$ 2lanom E1 stav 1 tačka (")
Rimsko! statuta propisano je da li+e nije krivično od!ovorno ako u vrijeme ivršenja
krivično! djela /stanje opijenosti raara sposo"nost to! li+a da pro+ijeni neakonitost ili
prirodu svo! djela ili sposo"nost da kontroliše svoje ponašanje da "i udovoljilo akonskim
3E
uslovima& osim ako je opijenost "ila do"rovoljna pod okolnostima pod kojima je li+e nalo ili
prene"re!lo opasnost da -e usljed opijenosti vjerovatno ivršiti djelo koje predstavlja
krivično djelo i nadležnosti Suda/$
Kako vidimo& Statut u osnovi dovoljava mo!u-nost poivanja na ovaj osnov isključenja
krivične od!ovornosti učinio+u međunarodno! krivično! djela ako je stanje opijenosti
ra"orilo nje!ovu sposo"nost da s#vati neakonitost ili prirodu svo! djela ili& pak& da upravlja
svojim postup+ima$ Međutim& ovaj osnov ne-e dovesti do krivične neod!ovornosti ono! li+a
koje se do(rovoljno dovelo u takvo stanje& i to u okolnostima pod kojima je nalo ili
prene"re!lo da -e u u tom stanju učiniti krivično djelo$ Pri tome je dovoljno da je to li+e
nalo da -e vjerovatno (dakle& ne i ivjesno) u takvom stanju učiniti neko od krivični# djela
i nadležnosti I88$
?$1$3$ ;inost
Kada se a određeno li+e utvrdi da je u vrijeme ivršenja međunarodno! krivično! djela "ilo
uračunljivo& tj$ da je "iio sposo"no da s#vati načaj svo! djela i da upravlja svojim
postup+ima& to još nije dovoijno da "i se mo!io o!lasiti krivično od!ovomim$ .a tako nešto
a#tijeva se pret#odno utvrđivanje psiičkog odnosa učinio+a prema svom djelu$ %vaj
psi#ički odnos& iako !a iražavamo riječima u jednini& predstavlja u stvari svijest i volju
učinio+a$ ."o! to!a se radi o skupu psi#ički# odnosa& iraženi# kro svijest i volju učinio+a
u odnosu na svoje djelo$ %vaj skup se u teoriji krivično! prava naiva vinost& koja se u
medunarodnom krivičnom pravu onačava iraom mens rea$ ;idimo kako i u slučaju
vinosti ovaj pojam sadržajno čine svijest i volja& kao i u siučaju uračunljivosti$ ."o! to!a se
može postaviti pitanje u čemu je onda ralika imeđu nji#$ %va ralika se o!leda u tome što
se kod uračunljivosti utvrduje da 1 i je učinila+ "io uopšte sposo"an da s#vati načaj svo!
djela& odnosno da li je uopšte mo!ao da upravija svojim postup+ima& dok se kod vinosti
utvrđuje da li je učinila+ "io svjestan određenog krivično! djela i da li je to djelo #tio$ Kao i u
slučaju uračunljivosti& i kod vinosti se ona mora utvrđivati u svakom konkretnom slučaju jer
se u slučaju odsutnosti neko! od njeni# o"lika kojim se može ivršiti određeno
medunarodno krivično djelo& ne može uspostaviti krivična od!ovomost li+a kojem se to
djeio stavlja na teret$
I u međunarodnom materijalnom krivičnom pravu postoje dva o"lika vinosti: umišljaj i
neat. % njima !ovorimo u nastavku$
?$1$3$1$ ,mišljaj
%vaj o"lik vinosti ima dva elementa koji se mo!u onačiti kao intelektualni i voluntaristički$
Inteiektualni element predstavlja svijest učinio+a o svom djelu$ ,činila+ je& dakle& kod ovo!
o"lika vinosti u intelektualnom smisiu svjestan djela koje preduima$ Medutim& a
postojanje umišljaja neop#odno je da kod učinio+a krivično! djela postoji i voljni elemenat$
%vaj elemenat može se o!ledati u tijenju to! djela ili u svijesti učinio+a da "o! nje!ovo!
činjenja ili nečinjenja može nastupiti a"ranjena posljedi+a i nje!ovom pristajanju na njeno
nastupanje$ Imaju-i u vidu ta dva o"lika volje kod učinio+a& umišljaj može "iti direktni i
eventualni.
#irektni umišljaj postoji u situa+iji kada je učinila+ svjestan svo! djela i #o-e nje!ovo
ivršenje& a eventualni umišljaj nači da je učinila+ svjestan da usljed nje!ovo! činjenja ili
>?
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
nečinjenja može nastupiti a"ranjena posljedi+a& pa i pored to!a pristaje na njeno
nastupanje$ I jednom i dru!om o"liku umišljaja ajedničko je to što je učinila+ u o"a slučaja
svjestan svo! djela& ali se ralika imeđu nji# o!leda u stepenu sa!lasnosti sa nastupanjem
a"ranjene posijedi+e$ Kod direktno! umišijaja učinila+ #o-e njeno nastupanje& dok kod
eventuaino! umišljaja pristaje na a"ranjenu posljedi+u$ Ra!raničenje ne samo imeđu
ova dva o"lika odnosa učinio+a prema posljedi+i krivično! djela& ve- i imeđu eventualno!
umišljaja i svjesno! ne#ata& vrši se pomo-u tv$ 2rankove formule (Rajn#ard Grank)$
Suština ove *ormule svodi se na to da pristajanje na posljedi+u postoji u situa+iji kada se
učinila+ krivično! djela ne "i udržao od radnje ivršenja i da je posljedi+u to! djela
predvidio kao ivjesnu (si!urnu)$
Kod direktno! i eventualno! umišljaja učinila+ je& kako smo rekli& svjestan svo! djela& pa se
s tim u vei postavlja pitanje šta ova svijest tre"a da o"u#vata$ Ta svijest tre"a da o"u#vata
sva o"ilježja krivično! djeia o kojem se radi u konkretnom slučaju$ %va o"ilježja mo!u "iti
raličita& avisno od to!a o kom krivičnom djelu je riječ& ali u svakom slučaju to tre"aju "iti
3@
ona o"ilježja sadržana u akonskom "i-u krivično! djela koje se učinio+u stavija na teret$
Pored to!a& u o"ilježjima neki# međunarodni# krivični# djela traži se da učinila+ ima nanje
o određenim okolnostima ili posljedi+ama$ To je& na primjer& slučaj sa krivičnim djelom
ločina protiv čovječnosti i člana C Rimsko! statuta I88$ 0aime& "i-e ovo! krivično! djela&
koje se može učiniti kao dio rasprostranjeno! ili sistematsko! napada protiv "ilo ko!
+ivilno! stanovništva& traži da učinila+ ovo! ločina na a takav napad$ Ili& kod krivično!
djela ratno! ločina i člana ? stav 3 tačka (") alineja (iv) Rimsko! statuta& koje& prema
tekstu Statuta& predstavlja namjeran napad& traži se da nje!ov učinila+ ima nanje da -e
takav napad "iti popra-en !u"itkom života ili povredama +ivila ili ošte-enjem +ivilni#
o"jekata ili da -e prourokovati rasprostranjenu& du!oročnu i tešku štetu prirodnoj okolini&
te da "i ovi postup+i "ili oči!ledno pretjerani u odnosu na predviđenu konkretnu i
neposrednu ukupnu vojnu prednost$ , ovakvim situa+ijama umišljaj učinio+a tre"a
o"u#vatati i nje!ovo nanje o navedenim okolnostima& odnosno posljedi+ama& pri čemu
teret dokaivanja u tom prav+u leži na tužio+u$ , vei sa nanjem ti# okoinosti& tre"a re-i
da to nanje& kako se ističe& ;ne "nači spo"naju pravne ocene ti okolnosti. %no samo
ukauje na s#vatanje okolnosti koje predviđa neko konkretno medunarodno pravilo$
Međunarodno pravo& kao ni najve-i "roj na+ionalni# pravni# sistema& ne a#tijeva sponaju
o neakonitosti neke radnje da "i ta radnja predstavljala medunarodni
ločin$$$Međunarodno pravo jedino uima u o"ir ponavanje ili neponavanje prava kada
je dopuštena od"rana na osnovu greške u po"navanju prava ' jer je pravo o nekom
pose"nom pitanju neivjesno i nejasno$ 6ru!im riječima& ako se tom su"jektivnom
elementu ne pridruži i o(jektivno stanje prava& tj$ nje!ova neivjesnost ' međunarodno
pravo su(jektivnoj sponaji ivršio+a o pravu ne pridaje načaj/P14AQ$
, slučaju neki# međunarodni# krivični# djela nji#ovo akonsko "i-e a#tijeva postojanje
određene namjere kod učinio+a u vrijeme ivršenja krivični# djela$ Tipičan primjer ovakvo!
krivično! djela je ločin !eno+ida$ Prema članu > Rimsko! statuta& a postojanje ovo!
ločina traži se namjera učinio+a da u potpunosti ili djelimično uništi određenu na+ionalnu&
etničku& rasnu ili vjersku !rupu$ , vei sa pojmom namjere u teoriji se ističe da je on /usko
vean sa pojmom +ilja$ 8ilj je spoljni (ivan ličnosti)& o"jektivni *iički *enomen& koji se kao
predstava odražava u svijesti čovjeka$ ,koliko predstava o +ilju djeluje kao motiv a
preduimanje ivjesne radnje ' tada postoji namjera& kao jedan isključivo psi#ički *enomen$
S namjerom postupa ono li+e koje pod dejstvom predstave o +ilju preduima radnju da "i
ostvarilo +ilj/P14>Q$ %vako određen pojam namjere važi i u slučaju oni# medunarodni#
krivični# djela kod koji# je namjera jedan od elemenata i nji#ovo! akonsko! "i-a$
Kod najve-e! "roja međunarodni# krivični# djela direktan umišljaj je uslov a nji#ovo
postojanje& mada se ne može isključiti i mo!u-nost eventualno! umišljaja u određenim
situa+ijama$ 0a ovakav aključak upu-uje i Rimski statut I88$ 0aime& prema članu EB stav
1 Statuta& ;ako nije drukčije predviđeno (naš kuriv)& li+e je krivično od!ovorno i podliježe
kani a ločin i nadležnosti suda samo ako su materijalni elementi ivršeni sa namjerom i
>4
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
nanjem$/ Pri tome& namjera postoji:
/(a) u odnosu na djelo& kada li+e ima namjeru da ivrši djeloF
(") u odnosu na posljedi+u& kada li+e ima namjeru da prourokuje tu posljedi+u ili je svjesno
da -e do nje do-i pri uo"ičajenom toku stvari/$
Kako vidimo& Statut a#tijeva postojanje i namjere i nanja kod učinio+a prilikom ivršenja
neko! od krivični# djela i nadležnosti I88& a to su& prije sve!a& elementi direktno!
umišljaja$ Pri tome je čianom EB stav E Statuta nanje određeno kao /svijest da postoje
okolnosti ili da -e pri uo"ičajenom toku stvari do-i do posljedi+e/$ Međutim& od ovo! pravila
dopušta se iuetak& na šta upu-uje onaj dio ranije +itirane odred"e Statuta koji !lasi: /Ako
nije drukčije predviđeno$$$/$ To nači da su prema Statutu mo!u-e i situa+ije u kojima se
krivična od!ovornost učinio+a temelji na nje!ovom eventualnom umišljaju& odnosno ne#atu$
Takve situa+ije su mo!u-e kod komandne od!ovornosti& jer Statut u članu 3? predviđa
krivičnu od!ovornost vojni# komandanata ili li+a koja su stvamo djelovala u tom svojstvu&
a nepropisno kontrolisanje i nador svoji# sna!a i u slučaju svjesnog prene(regavanja
o"avještenja koja su jasno ukaivala da podredeni ivršavaju ili -e ivršiti krivična djela&
odnosno ako komandanti nisu nali da nji#ove sna!e ivršavaju ili -e ivršiti krivična djela&
iako su usljed okolnosti u to vrijeme tre(ali da "naju a to$
3A
?$1$3$3$ 0e#at
6ru!i o"lik vinosti je ne#at koji je& u odnosu na umišljaj& "laži o"lik vinosti$ I kod ne#ata
učinila+ krivično! djela ima određeni psi#ički odnos prema djelu koji se može iražavati na
dva načina$ ,činila+ je u prvom slučaju svjestan da usljed nje!ovo! činjenja ili nečinjenja
može nastupiti a"ranjena posljedi+a& ali olako drži da -e je mo-i spriječiti ili da ona uopšte
ne-e nastupiti$ %vdje se radi o svjesnom neatu$ , dru!om slučaju učinila+ nije "io
svjestan mo!u-nosti nastupanja a"ranjene posljedi+e& ali je prema okolnostima
konkretno! siučaja i prema svojim ličnim svojstvima "io dužan i mo!ao "iti svjestan takve
mo!u-nosti$ %vakav ne#at naiva se nesvjesnim neatom.
Svjesni ne#at se pri"ližava umišljaju po tome što je i u jednom i u dru!om slučaju učinila+
krivično! djela svjestan svo! djela$ 6akle& i umišljaj i svjesni ne#at imaju ajednički
intelektualni elemenat& ali se ralikuju u odnosu na voljni elemenat jer kod svjesno! ne#ata
učinila+ niti #o-e niti pristaje na nastupanje a"ranjene posljedi+e$ .a raliku od svjesno!
ne#ata& nesvjesni ne#at se od umišljaja ralikuje kako po intelektualnom tako i po voljnom
eiementu$ 0aime& kod ovo! ne#ata učinila+ nije svjestan svo! djela& ne-e nje!ovu
posljedi+u niti pristaje na njeno nastupanje$ Međutim& nesvjesni ne#at u svojoj sadržini ima
ne samo elemente koji ne!iraju postojanje svijesti i volje kod učinio+a& ve- i jedan poitivni
elemenat koji pravni poredak stavlja pred učinio+a$ %n se sastoji u a#tjevu upravljenom
prema učinio+u na osnovu koje! je& prema okolnostima slučaja i svojim ličnim svojstvima&
"io dužan i mo!ao "iti svjestan mo!u-nosti nastupanja a"ranjene posljedi+e& a to nači i
o"ilježja i akonsko! "i-a krivično! djela koje je učinio$
Pored ovi# o"lika ne#ata& u teoriji se kao pose"an o"lik navodi profesionalni neat. %vaj
o"lik ne#ata se veže a odredena ljudska animanja (pro*esije) kod koji# se od li+a koja i#
o"avljaju traži pažljivije postupanje ne!o što "i se u istoj situa+iji tražilo od dru!i# ljudi koji
se ne "ave tom pro*esijom$ , sudskoj praksi pro*esionalni ne#at može se ueti u o"ir
prilikom odmjeravanja kane učinio+u krivično! djela$
, vei sa svjesnim i nesvjesnim ne#atom& u međunarodnom krivičnom pravu navodi se da
postojanje /nesvjesno! ne#ata o"ično nije dovoljno da "i postojala pojedinačna krivična
od!ovornost/& te da /s o"irom na samu prirodu međunarodni# iočina (koji su uvijek teški
napadi na osnovne vrijednosti)& ne#at u međunarodnom krivičnom pravu predstavlja
standard a mjerenje od!ovornosti samo kada dosti!ne pra! teško! ili svjesno! ne#ata
(culpa gravis)/P14CQ$ Međutim& smatramo kako i odred"i Rimsko! statuta proiilai
mo!u-nost komandne od!ovornosti i po osnovu nesvjesno! ne#ata& na koji aključak
naročito ukauje onaj dio odred"e Statuta u kome se od pretpostavljeno! li+a a#tijeva da
je <...tre(alo da "na da sna!e ivršavaju ili -e ivršiti ta krivična djela$$$/$
CB
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
Ranije smo ukaali kako Rimski statut I88 predviđa mo!u-nost krivične od!ovornosti po
osnovu ne#ata vojni# komandanata ili li+a koja stvarno djeluju u tom svojstvu$ Ta
mo!u-nost propisana je u članu 3? stav 1 tačka (a) alineja (i) Statuta i u dijelu koji se
odnosi na ne#at !lasi:
/Pored dru!i# osnova krivične od!ovornosti prema ovom statutu a krivična djela i
nadležnosti Suda:
(a) vojni apovjednik ili li+e koje stvarno djeluje kao vojni apovjednik krivično je od!ovorno
a krivična djela i nadležnosti Suda koje su počinile sna!e pod nje!ovom stvarnom
komandom i nadorom& odnosno stvarnom vlaš-u i nadorom ato što nisu propisno
kontrolisali te sna!e:
(i) ako su taj vojni apovjednik ili li+e$$$ usljed okolnosti u to vrijeme tre"alo da naju da
sna!e ivršavaju ili -e ivršiti ta krivična djela i
(ii) ako taj vojni apovjednik ili li+e nisu predueli sve potre"ne i raumne mjere u svojoj
mo-i da spriječe ili su"iju nji#ovo ivršenje ili stvar predaju nadležnim or!anima radi
istra!e i !onjenja$/
, ovakvim situa+ijama se od komandanta /traži da sana i provjeri neop#odne in*orma+ije
potre"ne a pra-enje ponašanja potčinjeni#$ Ako ne postupa po tim standardima
ponašanja& onda je riječ o svjesnom ne#atu/P14?Q& koji predstavlja osnov a krivičnu
od!ovornost ti# li+a& mada +itirana odred"a& kako smo naprijed rekli& pruža osnov a
uspostavljanje nji#ove krivične od!ovornosti i po osnovu nesvjesno! ne#ata$ 0aravno& u
takvim situa+ijama mora se voditi računa ne samo o psi#ičkom odnosu ti# li+a prema ovoj
3>
svojoj dužnosti& ve- i o nji#ovom odnosu prema krajnjim posljedi+ama koje su usljed ti#
propusta nastupile$ 0aime& ako dokai s tim u vei ukauju da je ponašanje vojno!
komandanta išlo u prav+u nje!ovo! sa!lašavanja (pristajanja) sa krajnjim posljedi+ama
(npr$ u"istvima ratni# aro"ljenika)& onda se ne "i mo!lo raditi o ne#atu ve- o eventuainom
umišljaju$
?$3$ %stali osnovi isključenja krivične od!ovornosti
Pret#odno ila!anje pokaalo je kako se kao osnovi isključenja krivične od!ovornosti a
medunarodno krivično djelo mo!u pojaviti neuračunljivost nje!ovo! učinio+a& kao i pose"na
situa+ija veana a institut actiones li(erae in causa. 0aime& kod ovo! instituta do
isključenja krivične od!ovornosti može do-i samo u slučaju opijenosti koja nije "ila
do"rovoljna i koja je raorila sposo"nost takvo! li+a da pro+ijeni neakonitost ili prirodu
svo! djela ili nje!ovu sposo"nost da upravlja svojim postup+ima$ 0o& pored ovi#& Rimski
statut I88 propisuje još neke osnove isključenja krivične od!ovornosti o kojima !ovorimo u
nastavku$
?$3$1$ 0užna od"rana
%vaj krivičnopravni institut propisan je u članu E1 stav 1 tačka (+) Rimsko! statuta$ I te
odred"e Statuta proiilai da nužna od"rana postoji ako li+e /postupa raložno da "i
od"ranilo se"e ili dru!o li+e iii& u slučaju ratni# ločina& da "i od"ranilo imovinu koja je "itna
a opstanak to! li+a ili dru!o! li+a iii imovinu "itnu a ostvarenje vojno! adatka& od
neposredne i neakonite upotre"e sile na način sramjeran stepenu opasnosti koja prijeti
tom ili dru!om li+u ili ašti-enoj imovini$/
6a "i se ovaj institut mo!ao primijeniti& potre"no je& kako vidimo& da u svakom konkretnom
slučaju "ude ispunjeno nekoiiko uslova& pri čemu tre"a ralikovati slučajeve ratni# ločina
od ostaii# slučajeva$ Kao i kod nužne od"rane prema na+ionalnom krivičnom
akonodavstvu& navedeni uslovi mo!u se podijeiiti u dvije !rupe$ Prvu od nji# čine uslovi na
strani napadnuto! li+a (uslovi od"rane)& a dru!u uslovi koji moraju postojati na strani
napadača (uslovi napada)$
,slovi koji moraju postojati na strani napadača (usiovi napada) su:
(1) Potre"no je& najprije& da postoji napad& pod kojim se može smatrati svaka radnja
upravljena na povredu života ili tijela& a u slučaju ratni# ločina i napad na imovinu koja je
"itna a opstanak napadnuto! ili neko! tre-e! li+a ili na imovinu koja je "itna a ostvarenje
vojno! adatka$ Rta predstavlja imovinu "itnu a opstanak neko! li+a& odnosno a
C1
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
ostvarenje vojno! adatka& predstavlja *aktičko pitanje na koje se od!ovor tre"a dati u
svakom konkretnom slučaju& avisno od svi# okoinosti to! slučaja$
(3) 0apadač može "iti samo čovjek& jer se u slučaju u!rožavanja putem prirodne sile ili od
strane životinje& može raditi o opasnosti kao elementu krajnje nužde$
(E) Iako Statut u +itiranoj odred"i !ovori o neakonitoj upotre"i sile& očito je da se misli na
protivpravnost napada kao elementa nužne od"rane$
(@) 0apad mora "iti stvaran i neposredan& pri čemu se neposrednim napadom može
smatrati i onaj koji neposredno predstoji& tj$ situa+ija u kojoj napadnuti svako! trenutka
može očekivati da -e "iti napadnut$ , slučaju da napadnuti po!rešno smatra da je
napadnut& odnosno da mu prijeti neposredna opasnost od napada& može da se& kako se
ističe& /poiva na stvamu a"ludu u skladu sa odred"om člana E3 Statuta/P144Q$
,slovi koji prema +itiranoj odred"i Statuta moraju postojati na strani napadnuto! (uslovi
od(rane) su:
(1) %d"rana napadnuto! mora se sastojati u od"ijanju napada od nje!a ili neko! dru!o!
li+a& odnosno& u slučaju ratni# ločina& u od"ijanju napada na imovinu koja je "itna a
opstanak napadnuto! li+a ili neko! dru!o! li+a ili na imovinu "itnu a ostvarenje vojno!
adatka$ Tom prilikom napadnuti povređuje napadača& ali to čini kako "i od"io nje!ov
napad$
(3) %d"ijanje napada mora "iti usmjereno protiv napadača& s tim što -e ovaj uslov
postojati ako li+e koje se "rani tom prilikom napada "ilo koje do"ro napadača kako "i od"ilo
nje!ov napad$
(E) 0eop#odno je da postoji istovremenost imeđu napada i od"rane& što -e "iti kako u
slučaju kada je napad apočeo tako i kada on neposredno predstoji$ Kada je napad od"ijen
ili je usljed dru!i# ralo!a prestao& pa napadnuti nakon to!a i dalje djeiuje protiv napadača&
3C
takve nje!ove djelatnosti ne "i se mo!le smatrati nužnom od"ranom$
(@) Mora postojati sramjernost imeđu napada i od"rane& pri čemu se postojanje
sramjere pro+jenjuje u svakom konkretnom slučaju prema stepenu opasnosti koja je
prijetila napadnutom$
,koliko su u konkretnom slučaju ispunjeni navedeni uslovi& li+e koje se poiva na ovaj
institut nije krivično od!ovomo (član E1 stav 1 Statuta)$ Međutim& to što je li+e učestvovalo
u od"ram"enim dejstvima svoji# sna!a& samo po se"i& ne isključuje nje!ovu krivičnu
od!ovornost$ %va odred"a sadržana je u dru!oj rečeni+i tačke (d) člana E1 Statuta& a kao
ralo! a nju inosi se potre"a da se ne miješa /nužna od"rana sa kolektivnom od"ranom
u de*anivnoj vojnoj opera+iji/P3BBQ$ Pored ovo! ralo!a& korisno je inijeti i još jedan na
koji& u vei sa nužnom od"ranom inače& ukauje Kasee$ , stvari& ovaj autor se poiva na
odluku Pretresno! vije-a I8TH u predmetu ,ordić i -erke". S tim u vei& Kasee& najprije&
ukauje da se nužna od"rana po međunarodnom krivičnom pravu /ne smije po"rkati sa
samood"ranom po medunarodnom javnom pravu/& jer se ova potonja /odnosi na postupke
država i njima slični# entiteta/& dok se nužna od"rana po međunarodnom krivičnom pravu
(koju ovaj autor naiva samood"ranom ' Self#efence) /odnosi na postupke pojedina+a
prema dru!im pojedin+ima/$ ,kaavši na ovu raliku& Kasee ističe da se ove dvije
od"rane dosta često "rkaju& pa kao primjer inosi slučaj u pomenutom predmetu u kom je
advokat od"rane /tvrdio da su "osanski Drvati ušli u oružanu "or"u pod vođstvom dva
optužena& postupaju-i u samood"rani& rea!uju-i na a!resivnu politiku "osanski#
Muslimana$ Pretresno ve-e I8TH je s pravom od"a+ilo ovu ar!umenta+iju& navode-i da
vojne opera+ije vođene u samood"rani nisu po međunarodnom #umanitarnom pravu
predviđene kao osnov a isključenje protivpravnosti/P3B1Q$ Pored to!a što !ovori o potre"i
ralikovanja nužne od"rane od samood"rane po medunarodnom javnom pravu& ovaj stav
I8TH na posredan način nam pokauje kako taj tri"unal nužnu od"ranu smatra osnovom
a isključenje protivpravnosti& dok je ona prema Rimskom statutu osnov isključenja krivične
od!ovornosti$
, vei sa samood"ranom tre"a napomenuti i to da se na nju& prema međunarodnom
javnom pravu& ne može poivati u slučajevima a!resije jedne države na dru!u$ , ovim
C3
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
slučajevima poivanje na samood"ranu nije dovoljeno kako pojedin+ima& tako ni
državama koje su a!resoriP3B3Q$
?$3$3$ Krajnja nužda i prinuda
0avedeni instituti& kao osnov a oslo"ađanje od krivične od!ovornosti& propisani su u članu
E1 stav 1 tačka (d) Rimsko! statuta$ Prema toj odred"i& učinila+ nije krivično od!ovoran ako
u vrijeme ivršenja djela /postupak koji& prema navodima& predstavlja krivično djelo i
nadležnosti Suda& proiilai i prinude kao posljedi+e prijetnje neposredno predstoje-om
smr-u ili trajnom ili neposrednom o"iljnom tjelesnom povredom to! ili dru!o! li+a& te li+e
postupa na neop#odan i raložan način da "i i"je!lo tu prijetnju ukoliko ne namjerava da
urokuje ve-u štetu od one koju želi da i"je!ne$ Takva prijetnja može pote-i:
(i) od dru!i# li+a ili
(ii) od dru!i# okolnosti van kontrole to! li+a$/
Kada se pažljivo čita +itirana odred"a Statuta& ne može se i"je-i utisak da se u njoj
prepli-u elementi prinude i krajnje nužde i da je to& kako se ističe& učinjeno na način /da se
te dvije situa+ije ne mo!u jasno ralikovati/P3BEQ$ l ove odred"e se vidi da je poivanje na
nju u konkretnom slučaju mo!u-e ako je ispunjeno nekoliko uslova koji se mo!u svrstati u
dvije !rupe$
Prvu !rupu čine uslovi koji moraju postojati na strani li+a koje se poiva na ovaj institut (li+e
kojem se prijeti)& dok dru!u !rupu čine uslovi koji postoje na strani li+a ili određeni#
okolnosti od koji# potiče ova prijetnja$ Prijetnja koja je usmjerena prema određenom li+u
mora "iti neposredna i takvo! kvaliteta da dovodi do smrti& trajne ili neposredne o"iljne
tjeiesne povrede to! ili dru!o! li+a$ 6akle& ova prijetnja može "iti usmjerena na život ili tijelo
to! ili dru!o! li+a& a ne i protiv dru!o! pravno! do"ra$ Ii+e koje otklanja ovakvu prijetnju& pri
tome& mora djelovati raumno& nje!ovo postupanje mora "iti na način koji mu je neop#odan
da "i otklonio prijetnju& tj$ tre"a da se radi o načinu koji mu je u datoj situa+iji "io jedino na
raspola!anju$ 0ajad& uslov a primjenu ovo! instituta je da li+e koje otklanja opasnost od
se"e ili dru!o! li+a nema namjeru da nanese ve-u štetu od one koja je njemu ili dru!om
3?
li+u prijetila$ %vdje je& kako se s pravom ističe& /presudan su"jektivni& a ne o"jektivni
kriterijum koji je inače uo"ičajen kod krajnje nužde/P3B@Q$ % prinudi "i se radilo ako prijetnja
potiče od neko! li+a& dok "i krajnja nužda postojala ako opasnost potiče od okolnosti van
kontrole li+a prema kojem je upravljenaP3BAQ$
, praksi I8TH pitanje mo!u-nosti primjene ovo! instituta postavilo se u slučaju optuženo!
#ražena 5rdemovića. 5al"eno vije-e ovo! tri"unala imalo je podijeljene stavove oko to!a
da li ovaj institut može "iti osnov a potpunu od"ranu (u smislu oslo"ađanja od krivične
od!ovornosti) ili se može ueti kao okoinost prilikom odiučivanja o kani u slučaju kada je
optuženo ii+e& koje se poiva na prinudu& radnjom ivršenja lišilo života dru!a li+a$ ,
nastavku -emo& najprije& inijeti neke stavove i odluke ve-ine članova 5al"eno! vije-a o
tome& a atim i idvojeno mišljenje čiana to! vije-a& sudije Kaseea$ Pri tome& tre"a imati u
vidu da ovaj tri"unal ne primjenjuje Rimski statut& ve- Statut I8TH$
Prije ne!o što -e inijeti svoj stav o ovim pitanjima& ve-ina članova 5al"eno! vije-a je
ivršila analiu pravni# sistema više emalja& nakon če!a ističe:
/?? 0akon !ornje! pre!leda pravni# ivora u raličitim pravnim sistemima i istraživanja
raiičiti# poiitički# o"ira koja moramo da imamo u vidu& auimamo stav da prinuda ne
može& prema međunarodnom pravu& da predstavlja potpunu od"ranu a vojnika optuženo!
a ločine protiv čovječnosti ili a ratne ločine koji uključuju oduimanje nevini# života$ Mi
to činimo imaju-i u vidu o"aveu koja nam je postavljena Statutom da o"e"ijedimo da
međunarodno #umanitarno pravo& koje se "avi aštitom čovječanstva& ni na koji način nije
u!roženo/P3B>Q$
Suprotno ovom stavu ve-ine članova 5al"eno! vije-a& sudija Kasee& poivaju-i se na
praksu neki# sudova od ranije& u svom idvojenom mišljenju& imedu ostalo!& navodi
sljede-e:
/@E P$$$Q Medutim& tamo !dje se optuženi teretio a učešće u kolektivnom u"ijanju& koje "i "ilo
CE
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
sprovedeno "e o"ira na nje!ovo učeš-e& od"rana je u načelu dopuštena. , takvim
siučajevima& ako od"rana prinudom ne "i uspjela& to je "ilo ato što sudovi nisu "ili uvjereni
u to da je optuženi stvamo "io pod prinudom& a ne ato što je u i"je!avanju la
primijenjeno sredstvo nesramjerno i"je!nutom lu$ , po!ledu uslova sramjernosti& u
svim tim slučajevima "i lo nastalo neivršavanjem neakonito! naredenja "iio mno!o ve-e
od la nastalo! nje!ovim ivršenjem$ Takav stav očito je "io u osnovi svi# slučajeva
pri#vatanja prinude od strane itaiijanski# i njemački# sudova nakon 6ru!o! svjetsko! rata
(vidi para!ra*e EA'E4& supra)$ Mo!lo "i se ustvrditi i da je isto reonovanje primijenio
predsjedavaju-i vojni sudija u predmetu =epsen, kada je u načelu pri#vatio da prinuda
može "iti od"rana od optuž"i a u"istvo ato što& prema tome kako je optuženi iložio
činjeni+e& on nikako nije mo!ao da spase živote žrtava& a da je od"io da ivrši naređenje
samo "i posti!ao da u nji#ove živote "ude žrtvovan i nje!ov$ Medutim& sud& tj$ porota&
očito nije povjerovao 9epsenovoj veriji do!ađaja& te !a je pro!lasio krivim (vidi paragraf 3E
supra)$
@@ I!leda& dakle& da sudska praksa čini iuetak u slučajevima kada je ' sude-i po
činjeni+ama ' veoma vjerovatno& ako ne i ivjesno& da "i ločin u svakom slučaju počinili
dru!i& čak i da je li+e koje je postupalo pod prinudom od"ilo da !a počini$ $$$ P$$$Q Ako "i se
povinovao svojoj akonskoj o"avei da ne u"ija ljude& u!roio "i sopstveni život& a da od
toga niko ne (i imao koristi niti (i to imalo efekta& osim što "i se čovječanstvu pružio
#erojski primjer (što od nje!a akon ne može tražiti): žrtvovao "i vlastiti život sasvim ilišno$
, ovom slučaju preteže lo (prijetnja nje!ovom životu& a atim i nje!ova smrt) "ilo "i ve-e
od sredstva da se to lo i"je!ne (nje!ovo udržavanje od počinjavanja ločina& tj$ od
učestvovanja u strijeljanju)$
,kratko& o"ičajno pravilo međunarodnog prava koje se tiče prinude& a koje se ravilo na
osnovu sudske prakse i vojni# pravilnika neki# država& ne isključuje primjenljivost prinude
kao od"rane od optuž"i a ratne ločine i ločine protiv čovječnosti kada je u nji#ovoj
osnovi u"istvo ili neakonito u"ijanje$ Medutim& pošto je pravo na život najosnovnije ljudsko
pravo& ovo pravilo a#tijeva da se opšti uslovi postojanja prinude pose(no strogo
primjenjuju u slučaju u"ijanja nevini# li+a/P3BCQ$
Prema članu 1@A stav 3 tačka (a) alineja (i) Pravilnika o postupku i dokaivanju I88&
prinuda se uima u o"ir kao pose"na olakšavaju-a okolnost$
34
?$3$E$ Stvarna i pravna a"luda
%dred"e o stvarnoj i pravnoj a"ludi sadržane su u članu E3 Rimsko! statuta& pod
naslovom /2injenična !reška ili pravna !reška/ (/.istake of fact or mistake of la>;).
Stvarna a"luda je odredena u stavu 1 navedeno! člana koji !lasi: /2injenična !reška je
osnov a isključenje krivične od!ovornosti samo ako poriče duševni element kao uslov
krivično! djela$/
, vei sa stvarnom a"ludom tre"a podsjetiti da ona predstavlja po!rešnu predstavu
učinio+a krivično! djela o nekoj stvarnoj okolnosti& koja se može odnositi na o"ilježja i
akonsko! "i-a krivično! djela ili& pak& na stvarnu okolnost koja nije sadržaj to! "i-a$ %vo
predstavlja osnov a podjelu na dvije vrste stvarne a"lude: stvarnu a"ludu u užem smislu
i stvarnu a"ludu u širem smislu$ Stvarna "a(luda u užem smislu postoji kada je učinila+
imao po!rešnu predstavu o nekoj stvarnoj okolnosti koja je dio sadržaja akonsko! "i-a
krivično! djela koje je učinio& dok stvarna "a(luda u širem smislu postoji kada je učinila+ "io
svjestan svi# o"ilježja krivično! djela koje čini& ali je po!rešno držao da postoje neke
stvarne okolnosti ivan to! "i-a koje "i& da su stvarno postojale& činile dopuštenim to
nje!ovo djelo$ I jedna i dru!a a"luda isključuju postojanje umišljaja na strani učinio+a& ali
ne uvijek i nje!ovo! ne#ata$ S tim u vei& u o"a slučaja je od načaja da li se radilo o
otklonjivoj ili neotklonjivoj stvarnoj a"ludi& s o"irom na to da samo neotklonjiva stvama
a"luda (u užem ili širem smislu) predstavlja osnov a oslo"ađanje od krivične
od!ovornosti jer isključuje postojanje kako umišljaja tako i ne#ata$ Ako je učinila+ krivično!
djela "io u otklonjivoj stvarnoj a"ludi (u užem ili širem smislu)& krivično je od!ovoran ako
akon a to krivično djelo propisuje kažnjavanje a ne#at$ Kod otklonjive stvarne a"lude
C@
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
učinila+ nije imao pravilnu predstavu o stvarnim okolnostima (onim i akonsko! "i-a
krivično! djela ili onim ivan to! "i-a)& ali se smatra krivično od!ovomim ato što je "io
dužan i mo!ao imati pravilnu predstavu o tim okolnostima$
Imaju-i u vidu +itiranu odred"u Rimsko! statuta& te dovode-i je u veu sa članom EB stav 1
Statuta prema kojem je li+e& u pravilu& krivično od!ovomo samo ako su materijalni elementi
krivično! djela učinjeni sa namjerom i "nanjem& jasno je da neotklonjiva stvama a"luda
isključuje krivičnu od!ovornost a učinjeno krivično djelo i nadležnosti I88$ Medutim&
Statut propisuje i mo!u-nost ne#atne krivične od!ovornosti (kao u slučaju komandne
od!ovornosti po članu 3? stav 1 tačka (a) alineja (i) Statuta) u kom slučaju otklonjiva
stvama a"luda ne "i isključivala od!ovornost a ne#at pretpostavijeno!$
, vei sa stvamom a"iudom Kitti+#aisaree inosi slučaj ?.6ist and 1ters (t#e ;@ostages/
+ase) o kojem je odlučivao ;ojni sud SA6'a$ , tom predmetu okrivljeni je "io optužen a
raaranje !radova& varoši i seia i dru!a raaranja koji nisu "iii opravdani vojnim potre"ama
na okupiranim teritorijama prilikom povlačenja nje!ovi# jedini+a i Ginske u apadnu
0orvešku$ , vei s tim& optuženi je po!rešno držao da je ruska armija "ila neposredno pred
njim& "o! če!a je naredio potpuno raaranje kako ia nje!ovi# sna!a ne "i ostalo ništa
ruskoj armiji$ , toku postupka na osnovu dokaa je utvrđeno da je optuženi imao po!rešnu
predstavu o tome da je ruska armija "iia neposredno pred nje!ovim sna!ama& jer je
utvrđeno da se očekivalo da -e sna!e optuženo! prilikom povlačenja "iti napadnute od te
armije$ ."o! to!a je sud& nakon ramatranja svi# činjeni+a i okolnosti veani# a situa+iju u
kojoj se nalaio optuženi u vrijeme do!ađaja& stao na stanovište da takvo ponašanje
optuženo! nije krivično djelo& "e o"ira što je naknadno utvrđeno da je u vrijeme kritično!
do!ađaja predstava optuženo! da je ruska armija neposredno pred nje!ovim sna!ama "ila
po!rešna $
%dred"e o pravnoj a"ludi sadržane su u stavu 3 člana E3 Rimsko! statuta$ Prema tom
stavu& /pravna !reška u odnosu na to da li je određeni tip ponašanja krivično djelo i
nadležnosti Suda& nije osnov a isključenje krivične od!ovornosti$ Međutim& pravna !reška
može da "ude osnov a isključenje krivične od!ovornosti ako poriče duševni element kao
uslov a to krivično djelo ili kako je propisano članom EE$/
6akle& pravna a"luda& u pravilu& ne dovodi do iskijučenja krivične od!ovornosti& što je i
raumljivo imaju-i u vidu prirodu i težinu krivični# djela i nadležnosti I88$ 0o& ona iuetno
može dovesti do isključenja te od!ovornosti& i to u dvije situa+ije$
, prvoj situa+iji ona može "iti taj osnov ako ne!ira duševni element koji se& kako smo rekli&
u pravilu sastoji od namjere i nanja o materijalnim elementima i "i-a krivični# djela
EB
propisani# Statutom$ %d!ovor na ova pitanja je veoma složen i može se davati samo u
konkretnom slučaju& avisno od svi# okolnosti to! siučaja$
, vei sa dru!om situa+ijom Statut upu-uje na svoj član EE u kom su sadržane odred"e o
mo!u-nosti osio"ađanja od krivične od!ovornosti ako je djelo učinjeno po nared"i vlade ili
pretpostavljeno!$ , tom slučaju& podredeni ne od!ovara a učinjeno djelo ako su
kumulativno ispunjeni sljede-i uslovi: da je "io pravno o"avean da posluša naređenjeF ako
podređeni nije nao da je naredenje neakonito& te ako naređenje nije "ilo oči!ledno
neakonito$ Međutim& prema Statutu je neo"oriva pretpostavka da su naređenja a
ivršenje !eno+ida ili ločina protiv čovječnosti oči!ledno neakonita$
?$3$@$ 0aređenje pretpostavljeno!
2lanom EE Rimsko! statuta propisano je da:
/1$ 8injeni+a da je krivično djelo i nadležnosti Suda učinilo li+e na osnovu naređenja viade
ili pretpostavljeno!& "ilo vojno! "ilo +ivilno!& ne oslo"ađa to li+e krivične od!ovornosti osim:
(a) ako je to li+e "ilo pravno o"aveno da posluša naredenje vlade ili dato!
pretpostavljeno!F
(") ako li+e nije nalo da je naredenje neakonito i
(+) ako naredenje nije "ilo oči!ledno neakonito$
3$ .a svr#u ovo! člana& naređenja da se ivrši !eno+id ili ločini protiv čovječnosti su
oči!ledno neakonita$/
CA
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
6akle& naredenje pretpostavljeno!& u pravilu& ne oslo"ađa učinio+a medunarodno!
krivično! djela od krivične od!ovomosti$ 6o to!a& kako smo ve- istakli& može do-i ako su u
vrijeme ivršenja krivično! djela kumulativno ispunjena sva tri uslova propisana u tačkama
(a)& (") i (+) navedeno! člana$ Međutim& neo"oriva je pretpostavka da su naredenja na
ivršenje !eno+ida i ločina protiv čovječnosti oči!ledno neakonita& pa se u slučaju ovi#
krivični# djela učinila+ ne može poivati na naređenje pretpostavljeno!$ To nači da je
primjena ovo! instituta o!raničena na krivično djelo ratni# ločina& ali i u tom slučaju pod&
kako se ističe& dosta restriktivnim uslovimaP3B?Q$
I K.<iD predviđa naređenje vlade ili pretpostavljeno! kao institut na koji se može poivati
optuženi (član 1?B stav E)$ Radi se o mo!u-nosti koja je o!raničena na određena krivična
djela (!eno+id& ločini protiv čovječnosti& ratni ločin protiv +ivilno! stanovništva& ratni ločin
protiv ranjenika i "olesnika& ratni ločin protiv ratni# aro"ljenika& protivpravno u"ijanje i
ranjavanje neprijatelja& protivpravno oduimanje stvari od u"ijeni# i ranjeni# na ratištu&
povrede akona ili o"ičaja rata)$ Prema toj odred"i akona& poivanje na naređenje vlade ili
pretpostavljeno!& ne oslo"ađa učinio+a od krivične od!ovornosti& ali može uti+ati na
u"iažavanje kane ako sud smatra da to interesi pravičnosti a#tijevaju$
?$3$A$ %stale situa+ije u kojima se postavlja pitanje postojanja krivične od!ovornosti
2lanom E1 stav E Rimsko! statuta propisano je da tokom !lavno! pretresa 188 može da
ramotri osnov a isključenje krivične od!ovornosti koji nije naveden u stavu 1
(neuračunljivost& actiones li(erae in causa& nužna od"rana& krajnja nužda i prinuda)& onda
kada taj osnov proiilai i primjenjivo! prava predvideno! članom 31 Statuta$ , sudskoj
praksi se pojavilo nekoliko situa+ija na koje ukauje Kitti+#aisaree$ Riječ je o poivanju
optuženi# na načelo akonitosti& na pravilo tu AuoAue i pravilo o samood"rani prema članu
A1 Povelje ,jedinjeni# na+ija i diskriminatornoj pravdi $ S o"irom na to da se radilo o
situa+ijama u kojima su se postavljala pitanja osnovanosti poivanja optuženi# na
navedene ralo!e& da ta poivanja& kako -emo vidjeti& nisu "ila uvijek uvažavana&P3B4Q
odlučili smo se da ovom dijelu rada damo navedeni naslov$ , nastavku -emo u najkra-em
re-i nešto o svakoj od navedeni# situa+ija$
)o"ivanje na načelo "akonitosti$ Kada se po!leda praksa međunarodni# ad oc krivični#
tri"unala& može se apaiti kako su ti tri"unali ovo načelo striktno tumačiliP31BQ što je& u
"itnom& a posljedi+u imalo od"ijanje ovo! pri!ovora od"rane$ Radi ilustra+ije ovo!a&
ue-emo jedan primjer i prakse I8TH koji inosi Kitti+#aisaree$
, predmetu 2urundžija postavilo se pitanje da li okrivljeni& koji je žrtvu prinudio na oraini
seks& može "iti optužen a silovanje$ Pretresno vije-e II aueio je stav da nije protivno
opštem načelu nullum crimen sine lege da okrivljeni u takvom slučaju "ude optužen a
silovanje& iako prema na+ionalnom krivičnom akonodavstvu na prostoru sa koje! potiče
optuženi u ovom slučaju ne "i mo!ao "iti optužen a krivično djelo silovanja$ Kao ralo!e
E1
a taj stav vije-e je& imeđu ostaio!& reklo sljede-e:
/1?@ Rtaviše& Pretresno vije-e je mišljenja da nije u suprotnosti sa opštim pravnim prin+ipom
nullum crimen sine lege da se optuženi a prisilni oralni seks tereti kao a silovanje ako "i
!a se u nekim na+ionalnim jurisdik+ijama& uključuju-i i nje!ovu& a ista djela mo!lo teretiti
samo kao a seksualni nasrtaj$ 0e radi se o tome da se kriminaliiraju radnje koje nisu "ile
kriminalne kad i# je optuženi počinio& "udu-i da je prisilni oralni seks u svakom siučaju
ločin& i to veoma težak ločin$ Rtaviše& "o! prirode stvame nadležnosti Međunarodno!
suda& u krivičnim postup+ima pred Međunarodnim sudom prisilni oralni seks je uvijek
kvali*ikovani seksuaini nasrtaj& "udu-i da je počinjen u do"a oružano! suko"a nad
"espomo-nim +ivilimaF sto!a nije riječ o o"ičnom seksuainom nasrtaju ne!o o seksuainom
nasrtaju kao ratnom ločinu ili ločinu protiv čovječnosti$ Sto!a& dok je !od optuženi& koje!
se a djeia prisiine oralne penetra+ije tereti a silovanje& osuđen na činjeničnom osnovu
prisiino! oraino! seksa ' i to osuđen u skiadu sa praksom odmjeravanja kane a takve
iočine u "ivšoj 9u!oslaviji& na osnovu člana 3@ Statuta i pravila 1B1 Pravilnika ' optuženi
nije ošte-en time što je prisiini oralni seks okvali*ikovan kao silovanje a ne seksualni
C>
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
nasrtaj$ 9edino na šta se optuženi može žaliti jeste to da je ve-a sramota "iti osuđen kao
siiovateij ne!o kao počinila+ seksualno! nasrtajaP$$$Q/P311Q$
, ovom predmetu pro"lem se pojavio "o! to!a što je u slučaju člana A Statuta I8TH& kojim
je propisano krivično djelo ločina protiv čovječnosti& kao jedna od radnji nje!ovo! ivršenja
određeno silovanje& ali& pri tome& nije de*inisano šta ta radnja podraumijeva$ ."o! to!a je
Kasee u pravu kada ukauje na nedostatak medunarodno! krivično! prava& koji se o!leda
u tome što /ne postoji +entralni krivični sud koji "i "io ovlaš-en da a +ijelu međunarodnu
ajedni+u autoritativno rajasni ma!lovita iii nejasna krivična praviia$ 6rukčije rečeno:
doprinos sudova postepenom spe+i*ikovanju i pre+iiranju pravni# pravila$$$pati od veliko!
nedostatka ' a to je činjeni+a da je pravno pročiš-avanje de+entraliovanoK i *ra!mentarnoK&
usljed če!a se često javlja mo!u-nost /kako*onije/ kontradiktomi# tumačenja ili primjene
medunarodni# krivični# pravila/P313Q$
$u AuoAue$ %vo pravilo& u suštini& onačava situa+iju u kojoj optuženo ii+e svoje radnje
ivršenja opravdava pret#odnim istim takvim radnjama li+a koje je ošte-eno nje!ovim
krivičnim djelom$ %vdje se& jednostavno kaano& okrivljeni poiva na pravilo /ti takođe/ (Sou
aiso)& tj$ na to da je i ošte-eni pret#odno takođe učinio ono a šta je okrivljeni optužen& pa
se postavlja pitanje da li optuženi "o! to!a može krivično od!ovarati$ %vaj institut može
se podvesti pod represalije koje /u međunarodnom pravu predstavljaju mjere kojima se
od!ovara na protivpravne akte jedne emije takode kršenjem pravila međunarodno!
prava/P31EQ$ , vei sa represalijama u teoriji se ističe da /ravoj međunarodno! prava ide u
prav+u sužavanja dovoljeni# represalija/& ali da /one mo!u pod određenim uslovima
predstavljati i osnov koji isključuje protivpravnost medunarodni# krivični# dela/P31@Q$ %ne
nisu dovoljene kod !eno+ida i ločina protiv čovječnosti& niti protiv +ivilno! stanovništva&
te& kako navodi Stojanovi-& /mo!u do-i u o"ir samo kod ratni# ločina/ pod sljede-im
uslovima:
/ ' da su sramjerneF
' da predstavljaju krajnje sredstvo (ultima ratio)& tj$ mo!le "i se predueti samo posiije
neuspje#a svi# dru!i# sredstava da se spriječi da dru!a strana vrši međunarodna krivična
djela i
' da su naređene od strane najviše! državno! i vojno! vodstva/P31AQ$
S o"irom na to da& kako smo vidjeli& ove mjere nisu dovoljene ni protiv +ivilno!
stanovništva& u nastavku -emo inijeti slučaj i prakse I8TH u predmetu ,upreškić i drugi,
na koji u vei sa institutom tu AuoAue ukauje Kitti+#aisareeP31>Q$ , tom predmetu
pretresno vije-e je u j6resudi istaklo sljede-e:
/13 P$$$Qčinjeni+a da protivnik postupa protivpravno i pro!oni i u"ija +ivile& ne može "iti
opravdanje a slično i re+ipročno ponašanje$ <udu-i da se ovaj sudski postupak "avi
Drvatima koji su optuženi a učestvovanje u toj politi+i& pitanje ramjera u kojima su
Muslimani takođe pro!onili Drvate nije "itno$
A11 $$$Pretresno vije-e želi da na!lasi irelevantnost re+ipro+iteta& naročito u vei s
o"aveama sadržanim u međunarodnom #umanitarnom pravu& a koje imaju apsolutan
karakter i ne može i# se dero!irati$ I to!a slijedi da od"rani tu AuoAue nema mjesta u
E3
savremenom međunarodnom #umanitamom pravu$ ,mjesto to!a& de*iniraju-a
karakteristika moderno! #umanitarno! prava jeste apravo o"avea da se poštuju !iavne
postavke ove
!rupe pravni# normi& "e o"ira na ponašanje "ora+a neprijateljske straneTTT
C>A $$$ u međunarodnom pravu ne postoji opravdanje a napade na +ivile koji su ivedeni ili
po prin+ipu tu AuoAue (tj$ ar!ument po kojem činjeni+a da neprijatelj vrši slične ločine
predstavlja validnu od"ranu a ločine koje vrši ara-ena strana) ili po prin+ipu odmade$
Sto!a se optuženi ne mo!u poivati na činjeni+u da su navodno i Muslimani činili vjerstva
nad #rvatskim +ivilima/3>$
Samood(ranaprema članu B* )ovelje !'/a$ Tim članom je propisano: /0išta u ovoj povelji
ne umanjuje urođeno pravo na individualnu ili kolektivnu samood"ranu u slučaju oružano!
napada protiv člana ,jedinjeni# na+ija& dok Savjet "e"jednosti ne predume mjere
CC
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
potre"ne a očuvanje međunarodno! mira i "e"jednosti$ %
mjerama koje predumu članovi pri vršenju ovo! prava na samood"ranu& "i-e odma#
o"aviješten Savjet "e"jednosti i one ne-e ni na koji način da dovedu u pitanje ovlaš-enja i
od!ovornost Savjeta "e"jednosti da po ovoj povelji predume u svako do"a takvu ak+iju
ako je smatra nužnom radi odilanja iii uspostavljanja medunarodno! mira i
"e"jednosti/P31CQ$
Prema ovom članu Povelje& dakle& prirodno je pravo države i njeni# državljana da se "rane
u slučaju oružano! napada$ %"muto& u takvoj situa+iji& kako se ističe& države a!resori i
pojedin+i kao pripadni+i a!resorski# sna!a nemaju pravo da se poivaju na samood"ranu&
dok država koja nije a!resor u takvoj situa+iji ima pravo na samood"ranu$ S tim u vei& u
teoriji se navodi da država koja se "rani nije od!ovoma a to& a /kako je državna
od!ovornost a a!resiju sine Aua non individualne krivične od!ovornosti& to nedostatak
državne od!ovomosti osio"ada od od!ovornosti njene pojedin+e koji su uključeni u takvu
upotre"u sile/P31?Q$
#iskriminatorna pravda. %vdje se& jednostavno kaano& radi o situa+iji u kojoj se optuženi
poiva na to da su se ranije "ila ili se "ivaju krivična djela poput ono! a koje je on
optužen& a u tim ranijim slučajevima dru!a li+a nisu "ila krivično !onjena niti osuđena$
,proš-eno "i se mo!lo re-i da je to situa+ija u kojoj optuženi kaže: /.ašto mene
optužujete& kada ranije a ovako nešto niste !oniii dru!a ii+a/$ Kitti+#aisaree& s tim u vei&
inosi slučaj i predmeta =osep ,an4a(asi pred I8TR$ , tom predmetu "ranila+ je
inosio ranije slučajeve kon*likata i in+idenata& poput oni# u Kon!u& Ii"eriji i Somaliji& u
kojima Savjet "e"ijednosti nije preduimao ak+ije radi osnivanja tri"unala koji "i sudio
učinio+ima krivični# djela u tamošnjim suko"ima$ ."o! to!a& prema stavu od"rane& to ne "i
tre"aio činiti ni u slučaju Ruande$ %vaj pri!ovor je od"ijen pose"nom odlukom (#ecision on
te #efence .otion on =urisdiction/paiCgrap E>P314Q) od strane Pretresno! vije-a II I8TR&
sa o"raloženjem da je on nepri#vatljiv ar!ument protiv uvođenja mjera a kažnjavanje
o"iljni# kršenja međunarodno! #umanitamo! prava kada one (te mjere) postanu
mo!u-nost prema međunarodnom pravuP33BQ$
IX - KOMANDNA ODGOVORNOST
U teoriji se o ovom pitanju vrlo često navodi kako se komandna odgovornost prvi put javlja
u slučaju japanskog generala 1amasite¡221], nakon zavrsetka Drugog svjetskog rata¡222].
Međutim, prema nekim izvorima i prije toga je zabiljezen slučaj komandne
odgovornosti¡223]. Tako se iznosi da je prvi slučaj u kom je primijenjen termin "komandna
odgovornost" zabiljezen u predmetu u kom je njemački kapetan Emil Miiller po zavrsetku
Prvog svjetskog rata bio optuzen i osuden na procesu u Lajpcigu, vodenom pred Vrhovnim
sudom Njemačke 1920. godine¡224]. Ovaj njemački oficir bio je upravnik logora za ratne
zarobljenike (logor Flavy de Martel) u kom je bilo drzano oko hiljadu zarobljenika. Na teret
mu je stavljen propust da odrzava odgovarajuce uslove u pomenutom logoru, sto je dovelo
do smrti mnogih zarobljenika usljed dizenterije. Takođe je bio optuzen zbog propusta da
spriječi izvrsenje krivičnih djela učinjenih prema zarobljenicima u logoru i da kazni njihove
učinioce¡225]. Ukazuje se i na to kako je još Sun 8u u svom djelu /,mije-e ratovanja/ (oko
ABB$ !odine prije nove ere) a!ovarao o"aveu komandanata da o"e"ijede da se nji#ovi
potčinjeni u toku oružano! suko"a ponašaju na +iviliovan načinP33>Q$
, predmetu =amašita ($omo4uki 9amasita case) radilo se o !eneralu japanske vojske
EE
($omojuki =amašita) koji je od viasti SA6 u#apšen 3$ septem"ra 14@A$ !odine& te je "io
optužen pred ;ojnom komisijom SA6'a3CE$ %ptužen je a kršenja akona ratovanja& a na
teret mu je stavljeno kršenje dužnosti da& kao vojni komandant koji je komandovao
japanskom vojskom na Gilipinima& kontroliše svoje sna!e i da im je omo!u-io da vrše
ločineP33CQ$ ;ojna komisijaP33?Q je u svojoj odlu+i istakia da kada osvetničke ak+ije
predstavljaju raširene ločine i kada nema e*ektivno! pokušaja komandanta da otkrije i
kontroliše te kriminalne akte& takav komandant se može smatrati i krivično
od!ovornimP334Q$ =eneral 9amašita "io je osuđen na smrtnu kanu$P3EBQ 0akon to!a ovaj
slučaj je dospio i pred ;r#ovni sud SA6 jer mu se o"ratio !eneral 9amašitaP3E1Q$ 0o& taj
C?
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
sud je od"io da mu prina a(eas corpus$ ;e-ina sudija to! suda& kako ističe Kasee&
/smatrala je da je dužnost komandanata da preduimaju potre"ne mjere radi sprečavanja
kršenja pravila ratovanja/P3E3Q& pri čemu su taj stav /asnivali na nekoliko odreda"a to!
prava: čl$ 1 i @E Pravilnika u 2etvrtu #ašku konven+iju od 14BC$ !odine (po članu 1& da "i
"or+i "ili prinati kao le!itimni& mora im /komandovati li+e koje je od!ovomo a svoje
potčinjene/$$$P3EEQ)& kao i na članu 14 6esete #aške konven+ije od 14BC i članu 3>
5enevske konven+ije o ranjeni+ima i "olesni+ima od 1434$ !odine o kojima Kasee takođe
!ovori s tim u vei$ Međutim& dvoji+a sudija to! suda "ili su protiv stava ve-ine ostali#
sudija& "o! če!a su svoje stavove u ovom predmetu iložili u idvojenim mišljenjimaP3E@Q$
0a kraju je smrtna kana nad !eneralom 9amašitom "ila ivršena nje!ovim vješanjem 3E$
*e"ruara 14@>$ !odine$ %vaj slučaj posta-e kasnije predmetom nesla!anja u stručnoj
javnosti oko od!ovornosti !enerala 9amašiteP3EAQ jer je& kako se ističe& "io /pro!lašen
od!ovomim iako nije imao e*ektivnu kontrolu nad trupama kojima je
"io pretpostavljeni (tome je u velikoj mjeri doprinijela i neprijateijska strana u suko"u)& "o!
če!a nije ni mo!ao da spriječi krivična djeia koja su pojedini pripadni+i ti# !rupa vršili/3?E$
Slično kao u ovom slučaju& ;ojni sud SA6'a na sudenju u 0im"er!u& u predmetu !nited
States v$ ,arl Drandt and oters (.edical 8asej, u svojoj odlu+i je& imedu ostalo!& istakao
da akoni ratovanja name-u vojnim o*i+irima koji su na položajima komandanata poitivnu
dužnost preduimanja takvi# koraka koji su u okviru nji#ovi# ovlaš-enja i koji od!ovaraju
okolnostima slučaja da kontrolišu ii+a pod svojom komandom radi sprečavanja
akata kojima se krše akoni ratovanjaP3E>Q$
0akon ovi# slučajeva na komandnu od!ovornost nailaimo u 6opunskom protokolu
I u 5enevske konven+ije o aštiti žrtava međunarodni# oružani# suko"a i 14CC$
!odineP3ECQ$
6vije odred"e ovo! protokola imaju načaj a pitanje komandne od!ovornosti$ 9edna od
nji#
sadržana je u članu ?> stav 3& a dru!a u članu ?C stav E to! protokola$ , članu ?> stav 3
stoji:
/2injeni+a da je povredu Konven+ija ili ovo! protokola ivršio neki potčinjeni& ne oslo"ađa
nje!ove starješine krivične ili dis+iplinske od!ovornosti& ve- prema slučaju& ukoliko su oni
nali ili imali in*orma+ije koje su im omo!u-ile da aključe pod okolnostima koje su vladale
u to vrijeme& da je on ivršio ili da -e ivršiti i takvu povredu i ako nisu predueii sve
mo!u-e
mjere u !rani+ama svoje mo-i da spriječe ili su"iju povredu/$
Ako po!ledamo element sananja u članu ?> stav 3& vidje-emo da nadređeni snose
od!ovornost ako su nali& dakle u pitanju je aktivno sananje ili ako su na osnovu okolnosti
u datom trenutku imaii in*orma+iju na osnovu koje je tre"alo da dođu do aključka da neko
vrši
ili se sprema da ivrši ločin$ 6akle& aktivno sananje se može ivesti i posredni# dokaa&
aii
samo ukoliko su nadređeni nali a ivršenje ločina$ 6ru!i dio ove odred"e uspostavlja
od!ovomost nadređeni# ukoliko su /imali in*orma+ije koje su im omo!u-ile da aključe pod
okolnostima koje su vladale u to vrijeme/$
Komandanti su od!ovomi a nepreduimanje mjera (nečinjenje) u po!ledu
sprečavanja ili kažnjavanja$ %vaj prin+ip je postavijen altemativno& a ne kumulativno$ 2lan
?C stav 1 6opunsko! protokola I opisuje odnos imeđu komandanata i nje!ovi#
podređeni#$
E@
%vo se odnosi na pripadnike oružani# sna!a i dru!i# li+a pod nji#ovom kontroiom$ %vo nas
nei"ježno upu-uje na dvije raličite vrste su"ordina+uje$ Prva vrsta su"ordina+ije je ona
koja se nalai u o"liku komande koja "i se mo!la opisati kao de iure, dakie su"ordina+ija
uredena akonom$ %vakva vrsta su"ordina+uje je ona koja se u najve-em "roju slučajeva
C4
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
može na-i u vaničnoj #ijerar#iji svake vojskeP3E?Q$ %vo je načenje termina /vojne sna!e
pod
nji#ovom komandom/& ali može uključiti i određene uslove komande koja je ad oc prirode&
aii primenjivane u toku određeno! perioda i po potre"i$ Prin+ip kontrole& koji je takođe
predviđen odred"ama člana ?C 6opunsko! protokola 1& širi je od prin+ipa komande$ Prin+ip
komande se odnosi na de iure komandu i uspostavljen je u skladu sa #ijerer#ijskom
strukturom svake vojske ili političko! vođstva$ Kon+ept kontrole je širi od ovo!aF on se
odnosi na de facto kontrolu koja& iako se ne nalai u okviru akona& jeste "airana na
mo!u-nosti neki# li+a da vrše vlast i nametnu svoju volju dru!imaP3E4Q$
Prema članu ?C stav E 6opunsko! protokola I& /visoke strane u!ovomi+e i strane u suko"u
tre"a da nalože svakom komandantu kome je ponato da -e nje!ovi potčinjeni ili dru!a li+a
pod nje!ovom kontrolom ivršiti povredu Konven+ija 111 ovo! protokola da predume mjere
koje su potre"ne da se spriječi takva povreda& a ako je povreda Konven+ija 111 ovo!
protokola ivršena& da pokrenu dis+iplinski ili krivični postupak protiv ivršila+a$/
8lanovi ?> i ?C 6opunsko! protokola 1 odnose se na mentalni element$ %dred"e ovi#
članova uspostavljaju prin+ip su"ordina+ije i ramatraju koje mjere nadređeni moraju
predueti$ 6akle& nadređeni moraju spriječiti činjenje ločina od strane svoji# podređeni#
ukoliko naju da -e se oni do!oditi 111 su u toku& a takode moraju da predumu i kanene
mjere u +ilju kažnjavanja počinila+a ločina& ukoliko naju ili "i tre"alo da naju da su se
do!odili$ Kako nadređeni to da učiniU 0ekada je aista teško sprovesti kažnjavanje na
*rontu&
pose"no dok je oružani suko" u toku$ Ponekad& jednostavno& ništa ne može da se učini$
0ekada je jedina mo!u-a mjera pritvaranje optuženo! i nje!ovo raoružavanje ili nešto
slično$ Ali& "ilo šta da se čini& mora se svesti na dis+iplinske iVili kanene mjere koje su
dovoljne da u datom trenutku prekinu dalje in+idente iVili posluže kao dis+iplinski primjer
ostalim vojni+ima$ /6oktrina komandne od!ovornosti a#tijeva od komandanta da
predume
sve mo!u-e mjere u datim okolnostima& a ne sve mo!u-e akonom predvidene mjere$ %vo
o"aveno uključuje su"jektivi pristup& asnovan na analii svi# okolnosti u datom trenutku i&
takode& lični# oso"ina komandanta/ $
, članu C stav 1 Statuta 18TH odredena je krivična od!ovornost li+a koje je
planiralo& ini+iralo& naredilo& ivršilo ili na dru!i način pomo!lo ili učestvovalo u planiranju&
pripremi ili ivršenju ločina& i to teške povrede 5enevski# konven+ije i 14@4$ !odine i
kršenje akona i o"ičaja ratovanja& ločina i !eno+ida i ločina protiv čovječnosti$ %vdje je
kao o"lik vinosti predviden umišljaj i tu nema niče! spomo!$ , članu C stav E ovo! statuta
odredena je komandna od!ovornost koja je de*inisana tako da ako su navedeni ločini "ili
učinjeni od strane potčinjeno!& ne-e oslo"oditi nje!ovo! pretpostavljeno! krivične
od!ovornosti& ako je nao (eventualni umišljaj) ili je mo!ao da na da je taj potčinjeni imao
vee sa ivršenjem takve radnje ili ju je ivršio& a pretpostavljeni je propustio neop#odne i
raumne mjere da spriječi ivršenje takve radnje ili !a "o! nji# kani$ Prema tome& po
članu
C stav E Statuta I8TH krivična od!ovornost po osnovu komandne od!ovornoWii postoji kada
je pretpostavljeni: (a) nao da potčinjeni ima vee sa ivršenjem navedeni# ločine& (")
kada
je mo!ao da na da potčinjeni ima vee sa tim ločinima& a pretpostavljeni je i u jednom i u
dru!om slučaju propustio da predume neop#odne raumne mjere da spriječi ivršenje
takvi#
radnji i (+) propustio da "o! ti# radnji kani nji#ove ivršio+e$ Prema tome& mo!u-i o"li+i
vinosti po osnovu člana C stav E su umišljaj ' ne#at& što& dru!im riječima& nači da tv$
komandna od!ovomost počiva na prin+ipima krivične od!ovornosti po osnovu su"jektivne
od!ovornosti& i to po osnovu umišljaja i ne#ata3?4$
.načaj +itirani# odred"i je u tome što -e one& u "itnom& "iti osnova a od!ovaraju-e
EA
odred"e koje su o ovom institutu sadržane u Rimskom statutu I88$ , prvom dijelu&
?B
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
!ovore-i o ravoju međunarodno! materijalno! krivično! prava& ve- smo imali ila!anje o
odred"ama
288 Sjjjj88` D<`t"na komandne odgovomosti, op. cit., str. 27
za teskT "Ca `` ≫ " ≫alazUa -
polozaj.ma komandanata
org.yu/html_ lat/ propisi_ konvendje htot" P (Komandna odgovomost, http://www.
tuzilastvorz.
statuta tri"unala u Da!u i Aruši veanim a komandnu od!ovornost& "o! če!a -emo na
ovom mjestu !ovoriti samo o odred"ama koje su o tome sadržane u Rimskom statutu$ Pri
tome& ne-emo davati svoje vrijednosne sudove o pojedinim iješenjima& naročito onim
veanim a mo!u-nost ne#atne krivične od!ovornosti pretpostavljeni#$ ,mjesto to!a
upu-ujemo na mišljenje pro*$ Stojanovi-a u kojem je inio ar!umentovane kritike veane
uopšte a institut komandne od!ovornostiP3@BQ$
Takode& prije ne!o što pređemo na iia!anje o odred"ama Rimsko! statuta veanim a
komandnu od!ovornost& smatramo potre"nim ukaati kako se one ne odnose na one
situa+ije u kojima je pretpostavljeni svojim potčinjenim naredio ivršenje krivični# djela& jer
je u toj situa+iji jasno da se pretpostavljeni smatra ivršio+em takvi# krivični# djela$ 6akle&
pretpostavljeni tada od!ovara kao ivršila+& jer je članom 3A stav E tačka (") Rimsko!
statuta propisano daje li+e krivično od!ovorno i podiiježe kani a krivično djelo i
nadležnosti I88 ako naredi ivršenje krivično! djela koje se do!odi ili pokušaP3@1Q$
Prema članu 3? stav 1 tačka (a) Statuta& /pored dru!i# osnova krivične od!ovornosti prema
ovom statutu a krivična djela i nadležnosti Suda: (a) vojni apovjednik ili li+e koje stvamo
djeluje kao vojni apovjednik& krivično je od!ovomo a krivična djela i nadležnosti Suda
koje su počinile sna!e pod nje!ovom stvarnom komandom i nadorom& odnosno stvarnom
vlaš-u ato što nisu propisno kontrolisali te sna!e/$
%vakvom odred"om Statuta stvoren je prostor a krivično !onjenje i o!lašavanje krivim ne
samo oni# li+a koja u vojnoj strukturi *ormalno imaju status vojni# apovjednika& ve- i
svako! li+a koje *ormalno'pravno nema takav status ako je ono& u konkretnom slučaju&
stvamo komandovalo sna!ama čiji pripadni+i su učinili neki od ločina i nadležnosti I88$
%d!ovomost ovi# li+a& kako vidimo& postoji "o! propuštanja propisnog kontrolisanja svoji#
snaga& što nači da je neop#odno pret#odno postojanje određene pravne dužnosti činjenja
sadržane u od!ovaraju-im "lanketnim propisimaP3@3Q$ %va od!ovornost -e postojati:
X ako su vojni apovjednik ili ii+e koje stvamo djeluje u tom svojstvu nali ili su& usijed
okolnosti u to vrijeme& tre"ali da naju da nji#ove sna!e ivršavaju ili -e ivršiti krivična
djela$ %vakvom *ormula+ijom data je mo!u-nost da se ova li+a o!lase krivim a neko od
navedeni# krivični# djela i ako su postupala ne#atnim o"likom vinosti& s o"irom na onaj
dio *ormula+ije u kojem se kaže da su /tre(ali "nati da nji#ove sna!e ivršavaju ili -e ivršiti
krivična djela/$ 0o& u vei sa ovom mo!u-noš-u sasvim opravdano se ukauje i na pro"lem
koji može nastati u onim na+ionalnim krivičnim akonodavstvima koja ne propisuju
mo!u-nost krivične od!ovornosti po osnovu ne#ata a ratne i dru!e ločine$ 0aime& u vei
sa članom 3? stav 1 Rimsko! statuta ukauje se kako /$$$ostaje činjeni+a da je na planu
krivnje došlo do raskoraka imeđu međunarodno! i na+ionalni# krivični# prava$$$/& te da to
/može stvoriti teško-e u primjeni načela komplementarnosti& jer je mo!u-e da na+ionalni
sudovi
oslo"ode optuž"e apovjednike& a da Sud o+ijeni da kod te države postoji nedostatak volje
a krivično !onjenje/P3@EQ& što u krajnjem a posljedi+u može imati to da I88 preume
takav siučajF
' ako vojni apovjednik ili li+e koje stvamo djeluje u tom svojstvu nisu predueii sve
potre"ne i raumne mjereP3@@Q u svojoj mo-i da spriječe ili su"iju ivršenje neko! od
navedeni# krivični# djela ili da predmetni slučaj& kada se ve- do!odio& predaju nadležnim
or!anima radi istra!e i !onjenja$
?1
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
E>
.a raliku od ove od!ovornosti& kod koje je primat& kako smo ukaali& dat na propuštanje
komandanata da kontrolišu svoje snage& Statut u tački (") člana 3? propisuje krivičnu
od!ovornost +ivilni# apovjednika a krivična djela i nadležnosti I88 koja su ivršili
njimapodređena lica& ako nisu propisno nadirali ta njima podređena ii+a$ 6akle& kao i u
pret#odnom siučaju& Statut stvara pravni osnov a krivičnu od!ovornost pretpostavljeni# (u
koju kate!oriju u ovom slučaju& kako se navodi& /$$$ulae čeini+i politički# stranaka& državni
služ"eni+i i poslovni ijudi$$$/P3@AQ) po osnovu nečinjenja kao o"lika ivršenja krivično! djela&
s tom ralikom što se ovdje ta od!ovornost uspostavija ne "o! nepreduimanja dužno!
nadora nad sna!ama& ve- "o! nepreduimanja nadora nad pojedin+ima pod svojom
stvamom vlaš-u i nadorom$ Kod ovo! o"lika od!ovornosti potre"no je na!lasiti da +ivilni
apovjednik& osim po osnovu umišljaja& može od!ovarati još samo a svjesni ne#at& dok je
a od!ovornost vojni# komandanata dovoljan i nesvjesni ne#atP3@>Q$ ."o! to!a se ističe da
/dok je krivnja vojni# apovjednika kon+ipirana šire pa ju je onda i lakše dokaati& krivnja
+ivilni# apovjednika je sužena i teže ju je dokaati/& pri čemu se ukauje i na raliku koja
se o!leda u tome da /+ivilni apovjednik od!ovara samo a radnje koje nje!ovi podređeni
podumu u vei s nji#ovom djelatnoš-u& a raiiku od vojni# apovjednika koji od!ovaraju
a sva djela svi# li+a nad kojima imaju *aktičnu vlast/P3@CQ$ , ovom slučaju a od!ovomost
je takode neop#odno postojanje odredene pravne dužnosti činjenja& što proiiiai i
o"avee ovi# li+a iražene riječima /ato što nisu propisno nadirali podredene/$ 6o ove
od!ovornosti prema Statutu može do-i:
' ako je nadredeno li+e naio ili svjesno prene"re!lo o"avještenja koja su jasno ukaivala
da podređeni ivršavaju ili -e ivršiti neko od krivični# djela i nadležnosti I88F
' ako se ta krivična djela tiču radnji koje spadaju u djeiokru! stvame od!ovomosti i
nadora nadređeno!$ %vo je osnov koje!& kako vidimo& nema kada je riječ o krivičnoj
od!ovornosti komandanata u slučaju nji#ovo! propuštanja vršenja kontrole nad sna!ama
pod svojom komandomF
' ako nadređeno li+e nije preduelo sve potre"ne i raumne mjere u svojoj mo-i da spriječi
ili su"ije ivršenje ti# djela ili da& kad su djela ve- u2injena& stvar preda nadležnim
or!anima radi istra!e i !onjenja$
Institut komandne od!ovornosti propisan je i u K.<iD& u članu 1?B stav 3$ Prema toj
odred"i& /činjeni+a da je neko od krivični# djela i čl$ 1C1'1CA i čl$ 1CC'1C4 ovo! akona
učinjeno od strane podređeno!& ne oslo"ađa njemu nadređeno li+e krivične od!ovomosti
ukoliko je to nadređeno li+e nalo ili je moglo "nati (naš kuriv) da se nje!ov podređeni
sprema učiniti takvo djelo ili da je ve- učinio takvo djelo& a nadređeno li+e je propustilo da
predume nužne i raumne mjere da spriječi ivršenje krivično! djela& odnosno da učinila+
to! djela "ude kažnjen$/ I +itirane odred"e se jasno vidi da se ovaj institut krivične
od!ovornosti može primijeniti samo u slučaju tačno odredeni# krivični# djela& a to su ista
ona krivična djela kod koji# se nji#ov učinila+ prema ovom akonu može poivati da i# je
učinio po nared"i vlade ili pretpostavljeno! (vidi naše ila!anje pod ?$3$@$)P3@?Q$
X - KRIVICNE SANKCI1E
0a osnovu komparativno! pre!leda statuta međunarodni# ad oc krivični# tri"unala& kao i
Rimsko! statuta I88& može se aključiti da je kana jedina krivična sank+ija koju je do sada
ponavalo medunarodno materijalno krivično pravoP3@4Q$
, slučaju tri"unala u 0im"er!u i Tokiju to su "ile smrtna kana i kana atvora (ova dru!a
je mo!la "iti doživotna i vremenski o!raničena)& pri čemu je i a jednu i a dru!u vrstu
kani važilo pravilo da i# tri"unali iriču kada nadu da je to pravedno (član 3? Statuta
0irn"erško! tri"unala& odnosno član 1> Tri"unala u Tokiju)$ Prema članu 3? Statuta
0im"erško! tri"unala& taj tri"unal je imao pravo da optuženom li+u irekne i sporednu
kanu& koja se sastojaia u oduimanju svake ukradene stvari& u kom slučaju se tako
odueta imovina predavala Kontrolnom savjetu a 0jemačku$ %vaj savjet je& prema članu
34 Statuta 0im"erško! tri"unala& idavao nared"u a ivršenje irečene kane& te je&
prema istoj odred"i& imao pravo da u po!ledu irečene kane tu kanu smanji ili je na dru!i
način imijeni& ali ne i da je pove-a$ , slučaju Tri"unala u Tokiju isto pravo je& prema članu
?3
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
1C Statuta to! tri"unala& imao vr#ovni komandant savenički# sna!a$
Prema članu 3@ Statuta I8TH:
/1$ Kana koju irekne pretresno vije-e o!raničava se na kanu atvora$ Prilikom
EC
odmjeravanja kane pretresno vije-e ima-e u vidu opštu praksu iri+anja atvorski# kani
na sudovima "ivše 9u!oslavije$
3$ Prilikom iri+anja kani& pretresna vije-a uimaju u o"ir *aktore poput težine krivično!
djela i lični# prilika osuđeno! li+a$
E$ , kanu atvora pretresna vije-a mo!u narediti vra-anje pravnim vlasni+ima imovine i
imovinske koristi pri"avljene krivičnim postupanjem& uključuju-i i kada je do to!a došlo
sredstvima prinude$/
I ove odred"e Statuta se vidi da I8TH može iri+ati kane atvora& kao i vra-anje
imovinske koristi pri"avljene krivičnim djelom$ Istina& Statut samo uopšteno propisuje da
I8TH može iri+ati kanu atvora& ali ne odreduje njen opšti minimum& odnosno maksimum&
niti to čini kod pojedini# krivični# djela i nadležnosti I8TH$ , vei s tim pitanjem& od
važnosti je Pravilo 1B1 Pravilnika o postupku i dokaima I8TH$ Prema toj odred"i& /(A) Ii+e
o!lašeno krivim može "iti osuđeno na kanu atvora& uključuju-i i doživotnu kanu
atvora$/ 6akle& ovim pravilnikom data je mo!u-nost I8TH da iriče i kanu doživotno!
atvora& pri čemu ni tim propisom nisu određeni opšti minimum i maksimum kane atvora$
2lan 1B1 pomenuto! pravilnika od važnosti je i "o! to!a što u svom dru!om dijelu sadrži
odred"e o odmjeravanju kane li+u koje je o!lašeno krivim& kao i o uračunavanju pritvora u
irečenu kanu$ Te odred"e sadržane su u stavovima (<) i (8)& koji !lase:
/(<) Prilikom odmjeravanja kane pretresno vije-e uima u o"ir *aktore spomenute u članu
3@ (3) Statuta& kao i *aktore kao što su:
(i) sve otežavaju-e okolnostiF
(ii) sve olakšavaju-e okolnosti& uključuju-i i načajnu saradnju osuđeno! s tužio+em prije
ili poslije iri+anja presudeF
(iii) opšta praksa iri+anja atvorski# kani na sudovima "ivše 9u!oslavijeF
(iv) koliko je osuđeni idržao od "ilo koje kane koju je sud "ilo koje države irekao a isto
djelo& kao što je spomenuto u članu 1B (E) StatutaP3ABQF
(8) %suđenom -e se uračunati eventualno vrijeme koje je proveo u pritvoru čekaju-i na
predaju Međunarodnom sudu ili čekaju-i na suđenje ili žal"eni postupak/$
,poredivanjem ovo! člana Pravilnika sa članom 3@ stav 1 Statuta proiilai da I8TH& i
prema jednom i prema dru!om propisu& pri iri+anju kani uima u o"ir opštu praksu
iri+anja atvorski# kani od strane sudova sa teritorije "ivše 9u!oslavije$ , narednim
redovima inije-emo dva primjera i prakse I8TH koji !ovore o tome kako su nje!ova
vije-a protumačila pomenute odred"e$ , predmetu .ucić i ostali 5al"eno vije-e je u odlu+i
od 3B$ *e"ruara 3BB1$ !odine reklo da pomenuta praksa /$$$ne o"aveuje Pretresno vije-e
da postupa prema toj praksiF to Pretresno vije-e o"aveuje samo na to da tu praksu uima
u o"ir/P3A1Q$
, predmetu =elisić žal"eno vije-e je u odlu+i od A$ jula 3BB1$ !odine u "itnom ponovilo
navedeni stav rekavši:
/%pšta praksa pruža opšte upute i ne o"aveuje Pretresno vije-e da postupa tačno onako
kako "i postupio neki sud u "ivšoj 9u!oslaviji$ 0a primjer& čak i da opšta praksa jeste
drukčija& to ne "i onemo!u-ilo iri+anje kane doživotno! atvoraF a fortiori& ona ne "i
predstavljala prepreku iri+anju kane od @B !odina atvora/$P3A3Q
Kada je riječ o Statutu I8TR& može se re-i da i on (u članu 3E) sadrži identične odred"e
kao što su one propisane u članu 3@ Statuta I8TR$ Ralika je samo u tome što je u stavu 1
(dru!a rečeni+a) člana 3E to! statuta propisano da pretresna vije-a prilikom odmjeravanja
kane vode računa o opštoj praksi u po!ledu atvorski# kani u sudovima Ruande$
%dred"e o krivičnim sank+ijama koje može ire-i I88 propisane su u članu CC Rimsko!
statuta$ Prema tom članu& I88 može ire-i kanu atvora u određenom trajanju koje ne
može "iti duže od EB !odina$ Pored ove& I88 može ire-i i kanu doživotno! atvora u
?E
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
slučajevima u kojima njeno iri+anje opravdavaju iuetna težina krivično! djela i lične
okolnosti optuženo! li+a$ Statut& dakle& ne propisuje opšti minimum kane atvora& ali se u
teoriji ističe da /$$$i pravila da se ona iriče na pune !odine& proiiai da ona ne može "iti
kra-a od jedne !odine/P3AEQ$
Pored atvorske kane& I88 može naložiti novčanu kanu& kao i trajno oduimanje pri#oda&
imovine i do"ara koji su neposredno ili posredno pri"avljeni ivršenjem krivično! djela$
Kada I88 irekne mjeru oduimanja imovinske koristi& time se ne dira u prava ii+a koja su u
E?
po!ledu te imovine postupala u do"roj vjeri ((ona fide). 0ovčanu kanu I88 može ire-i
kao !iavnu kanu ili kao sporednu kanu u kanu atvora$ 6a li -e je ire-i kao sporednu
kanu& avisi od pro+jene I88 da li je atvorska kana u konkretnom slučaju dovoljna$ %vo
proiilai i člana 1@> stav 1 Pravilnika o postupku i dokaivanju I88$ Prema tom članu
Pravilnika& prilikom odlučivanja o iri+anju ove kane I88 uima u o"ir da li je i u kojoj
mjeri lična imovinska korist "ila po"uda a krivično djelo& a kod odlučivanja o njenoj visini
(stav 3 isto! člana) uimaju se u o"ir prourokovana šteta i povrede& kao i sramjerna
korist koju je učinila+ stekao ivršenjem krivično! djela$ Pravilnik ne pre+iira maksimalni
inos novčane kane& ve- umjesto to!a sadrži odred"u prema kojoj ukupan inos novčane
kane /ne može da premaši CA odsto vrijednosti utvrdivi# do"ara& likvidni# ili ostvarivi#& te
imovine osudeno! li+a poslije od"itka od!ovaraju-e! inosa koji "i pokrio *inansijske
potre"e osudeno! li+a i li+a koje on idržava/$
, članu C? stav 1 Statuta propisana su pravila o odmjeravanju atvorske kane$ %vim
stavom je samo propisano da prilikom odmjeravanja ove kane sud uima u o"ir težinu
krivično! djela i lične okolnosti optuženo!$ 6akle& ova odred"a Statuta je dosta štura& ali su&
a raliku od nje& članom 1@A Pravilnika o postupku i dokaivanju 188 ova pitanja detaljnije
uredena$ Tim članom Pravilnika (stav 1) I88 je o"avean da prilikom odlučivanja o kani
ume u o"ir sljede-e: (1) da kana odražava stepen krivi+e osuđeno! li+aF (3) sve
otežavaju-e i olakšavaju-e okolnosti koje su veane a učinio+a i krivično djeloF (E)
ramjere urokovane štete& pose"no one nanijete žrtvama i nji#ovim porodi+amaF (@)
prirodu neakonito! ponašanja i sredstva koriš-ena a ivršenje krivično! djelaF (A) stepen
učeš-a osuđeno! li+a& stepen nje!ove namjere& nje!ov urast& o"raovanje& so+ijalne i
materijalne uslove i (>) okolnosti načina& vremena i mjesta ivršenja krivično! djela$
;idimo da I88& imedu ostalo!& tre"a ueti u o"ir i olakšavaju-e i otežavaju-e okolnosti
koje se mo!u onačiti kao redovne olakšavaju-e& odnosno redovne otežavaju-e okolnosti$
Međutim& a raliku od nji#& stavom 3 isto! člana Pravilnika I88 je o"avean da ume u
o"ir i pose"ne olakšavaju-e& odnosno pose"ne otežavaju-e okolnosti$ Pose"ne
olakšavaju-e okolnosti su: "itno smanjena uračunljivost& prinuda i ponašanje osuđeno! li+a
poslije djela& uključuju-i napore to! li+a da nadoknadi štetu žrtvama i nje!ova saradnja sa
I88$ Pose"ne otežavaju-e okolnosti su: ranija osuđivanost optuženo! a krivična djela i
nadležnosti I88 ili a djela slične prirode& loupotre"a vlasti ili služ"eno! položaja&
ivršenje krivično! djela kada je žrtva "ila pose"no neašti-ena& pose"no svirepo ivršenje
krivično! djela ili postojanje ve-e! "roja žrtava i ivršenje krivično! djela i ma koje po"ude
diskrimina+ijske prirode$
2lan C? stav E Rimsko! statuta predviđa apsorp+iju i kumula+iju kao načine na koje se
učinio+u može ire-i kana a krivična djela u sti+aju$ Takav aključak proiilai i činjeni+e
da je ovom odred"om Statuta propisano da I88 u takvom slučaju najprije iriče kanu a
svako krivično djelo& a onda ukupnu kanu$ Pri tome& ukupna kana ne smije "iti manja od
najve-e pojedinačne irečene kane niti duža od EB !odina atvora$ 0aravno& ona&
o"jektivno& ne može "iti duža ni od doživotne atvorske kane$ ;rijeme koje je po nalo!u
I88 provedeno u pritvoru se& prema stavu 3 isto! člana Statuta& uračunava u irečenu
atvorsku kanu$
8lan 11B Statuta daje pravo I88 da nakon iri+anja atvorske kane preispita mo!u-nost
njeno! smanjenja$ To I88 može učiniti kada je osuđeno li+e idržalo dvije tre-ine kane&
odnosno 3A !odina u slučaju kada mu je irečena kana doživotno! atvora$ Pri
odlučivanju o ovom pitanju& I88 može smanjiti kanu ako nade da u konkretnom slučaju
?@
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
postoji neki od sljede-i# ralo!a:
' rana i stalna spremnost osuđeno! da sarađuje sa I88 u istra!ama i krivičnom !onjenjuF
' do"rovoljna pomo- osuđeno! u ivršenju presuda i nalo!a Suda u dru!im predmetima&
a naročito nje!ova pomo- u pronalaženju do"ara koja podliježu naloima o novčanoj kani&
trajnom oduimanju ili repara+ijama koji mo!u poslužiti u korist žrtvama krivično! djelaF
' dru!e činjeni+e kojima se utvrđuje jasna i načajna promjena okolnosti dovoljna da
opravda smanjenje kane osuđenom$
XI - NEZ ASTARIVOST MEĐUNARODNIH KRIVICNIH D1ELA
Pro"iem astare medunarodni# ločina pojavio se u areni pravni# pitanja s međunarodnim
impiika+ijama apravo u toku 14>@$ !odine& a povodom najprije iražene namjere& a kasnije
E4
i *ormalne odluke vlade SR 0jemačke da ne predume nikakve ini+ijative u prav+u da se
akonskim putem spriječi nastupanje astare !onjenja a na+ističke ratne ločineP3A@Q$
Imaju-i u vidu prirodu i opasnost krivični# djela i nadležnosti I88& raumijivo je što je
članom 34 Rimsko! statuta propisano da ločini i nadležnosti to! suda ne
astarijevajuP3AAQ$ To je u skladu i sa Konven+ijom o neastarivosti ratni# iočina i ločina
protiv čovječnosti i 14>?$ !odineP3A>Q$ 0avedena odred"a Statuta tre"a se tumačiti tako
da nači kako neastarivost krivično! !onjenja& tako i neastarivost ivršenja kani
irečeni# a navedena krivična djela$ 0o& kako smo rekli i u prvom dijelu rada& ovu odred"u
tre"a dovoditi u veu sa članom 11 Statuta& prema kojoj se neastarivost krivično! !onjenja
odnosi samo na navedene ločine učinjene nakon što je Statut stupio na sna!u$ ;rijeme
stupanja na sna!u Statuta u odnosu na državu koja mu je pristupila nakon 1$ jula 3BB3$
!odine& računa se od trenutka kada je Statut stupio na sna!u u odnosu na tu državu$
K.<iD u članu 14 propisuje neastarivost krivično! !onjenja i ivršenja kani irečeni# a
krivična djela !eno+ida& ločina protiv čovječnosti i ratni# ločina$ Pored to!a& istom
odred"om je propisano da neastarivost ne nastupa ni a dru!a krivična djela a koja po
međunarodnom pravu neastarivost ne može nastupiti$
T r e c i đ i o MEĐUNARODNA KRIVICNA D1ELA
Međunarodna krivična djela su postup+i ili propusti koji se univeralno pri#vataju kao
krivični& a iaivaju toliko o"iljnu medunarodnu a"rinutost da ne mo!u ostati unutar
iričite nadležnosti države u kojoj je učinjeno krivično djeloEBC$ , uvodnom dijelu ovo! rada
ve- smo rekli da se međunarodna krivična djela mo!u podijeliti na ona u užem i širem
smislu (vidi naše ila!anje o pojmu međunarodno! materijalno! krivično! prava ' in fine). ,
teoriji se u medunarodna krivična djela u užem smislu u"rajaju !eno+id& ločini protiv
čovječnosti& ratni ločini& te ločini protiv mira (a!resija)& dok dru!u !rupu čine "rojna dru!a
krivična djelaP3ACQ$ , ovom dijeiu rada !ovori-emo o međunarodnim krivičnim djelima u
užem smisiu& i to tako što -e naše ila!anje o !eno+idu& ločinima protiv čovječnosti i
ratnim ločinima "iti veano a od!ovaraju-e odred"e i Rimsko! statuta I88& dok -emo u
vei sa a!resijom& s o"irom na to da njena o"ilježja pomenutim statutom još nisu
određena& !ovoriti samo o od!ovaraju-im iješenjima koja su o tome sadržana u Statutu
tri"unala u 0im"er!u i Tokiju& te u Reolu+iji =eneralne skupštine ,jedinjeni# na+ija "roj
EE1@'::I: od 1@$ de+em"ra 14C@$ !odine$
Krivična djela !eno+ida i ločina protiv čovječnosti u "itnom su na isti način odredena i u
K.<iD& "o! če!a o njima u ovom dijelu ne-emo pose"no !ovoriti$ , vei sa krivičnim
djelom ločina protiv čovječnosti tre"a re-i da ono predstavlja novinu u krivičnom
akonodavstvu <iD koje se kao takvo mora propisati& s o"irom na činjeni+u da je <iD
rati*ikovala Rimski statut I88& čime je preuela o"aveu propisivanja ovo! krivično! djela$
.a raliku od ovi# krivični# djela& radnje ivršenja krivično! djela ratni# ločina u K.<iD
nisu propisane u jednom članu& kao u slučaju Rimsko! statuta& ve- u nekoliko članova
akona& tako da u doma-em akonodavstvu postoji više ovi# krivični# djela$P3A?Q To je
raio! "o! koje! -emo na od!ovaraju-em mjestu u vei sa tim ločinima najprije inijeti
rješenja sadržana u Rimskom statutu& a atim i u doma-em krivičnom akonodavstvu$
I- GENOCID
=eno+id se& s o"irom na nje!ov sadržaj& svojstvo pasivno! su"jekta i prije sve!a
?A
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
su"jektivnu komponentu ' !eno+idnu (uništavačku) namjeru kod učinio+a& često onačava
kao /ločin nad ločinima/ ili najteži& tv$ /kapitalni iočin/P3A4Q$ Medunarodnopravni osnov
postojanja ovo! krivično! djela nalai se u Konven+iji ,jedinjeni# na+ija o sprečavanju i
kažnjavanju ločina !eno+ida& koju je usvojila =eneralna skupština ,jedinjeni# na+ija
Reolu+ijom "roj 3>B A (III) od 4$ de+em"ra 14@?$ !odine$ 0o& sam termin !eno+id nastao
je nešto ranije& kada je poljski teoretičar Ra*ael Iemkin (&apael 6emkin)& pod utiskom
ločina na+ističke 0jemačke u 6ru!om svjetskom ratu& skovao ovaj termin$ ,činio je to tako
što je !rčku riječ genos (rod& pleme) i latinsku riječ occidere (u"iti) spojio u jednu te je tako
napravio do tada novi termin& termin !eno+idaP3>BQ$
2lanom II Konven+ije o sprečavanju i kažnjavanju iočina !eno+ida ovaj pojam odreden je
na sljede-i način:
/, ovoj konven+iji !eno+id nači "ilo koje od sljede-i# djela učinjeni# s namjerom da se
potpuno ili djelimično uništi jedna na+ionalna& etnička& rasna ili vjerska !rupa:
@B
(a) u"istvo članova !rupeF
(") nanošenje teške tjelesne ili duševne povrede članovima !rupeF
(+) namjerno podvr!avanje !rupe takvim uslovima života smišljenim da dovedu do njeno!
potpuno! ili djelimično! uništenjaF
(d) nametanje takvi# mjera kojima se želi spriječiti radanje u okviru !rupeF
(e) prisilno premještanje dje+e i jedne !rupe u dru!u$/
8itiranom odred"om Konven+ije pružena je međunarodnopravna aštita određenim
ljudskim kolektivitetima a to su& kako vidimo& na+ionalna& etnička& rasna i vjerska !rupa$
6akle& Konven+ijom nisu o"u#va-ene dru!e Ijudske !rupe& poput politički# ili kultumi#$ ,
vei sa načenjem pojmova nacionalna, etnička, rasna ili vjerska !rupa ,itticaisaree se
poiva na odiuku I8TR u predmetu 3ka4esu u kojoj su ti pojmovi protumačeni na sljede-i
način$
'acionalna grupa je skup pojedina+a koji imaju istu pravnu veu asnovanu na
ajedničkom državljanstvu$
5tnička grupa je ona !rupa čiji članovi dijeie isti jeik i kulturu& pri čemu !rupa na taj način
može "iti identi*ikovana kako od njeni# članova tako i od dru!i# li+a koji joj ne pripadaju&
uključuju-i i li+e koje je ivršilo !eno+id$
&asna grupa se& prema ovom s#vatanju& ralikuje od dru!i# takvi# !rupa po nasljednim
*iičkim +rtama koje se često identi*ikuju !eo!ra*skim područjem& neavisno od jeički#&
kuiturni#& na+ionalni# ili reli!ijski# činiia+a$
0ajad& vjerska grupa je !rupa pojedina+a koji dijele istu vjeru& ispovijedanje vjere&
odnosno o"avljanja molitve& kao i ajednička reii!ijska vjerovanjaP3>1Q$
Prema čianu III Konven+ije& kažnjivim se smatraju ne samo radnje ivršenja !eno+ida&
određene na navedeni način& ne!o i avjera da se ivrši !eno+id& neposredno i javno
podstrekavanje na ivršenje !eno+ida& pokušaj nje!ovo! ivršenja& kao i saučesništvo u
!eno+idu$ <ilo koja od ovi# radnji može "iti učinjena kako u ratu tako i a vrijeme mira& što
jasno proiilai i člana I Konven+ije$
Konven+ija u članu I; određuje kažnjivost svi# li+a koja učine !eno+id ili predumu neku od
radnji određeni# u njenom članu III& "e o"ira na to što se u konkretnom slučaju može
raditi o državnim *imk+ionerima ili o"ičnim pojedin+ima$ =eno+id i dru!a djela određena u
članu III Konven+ije nisu prepreka a ekstradi+iju nji#ovi# učinila+a& jer se ne smatraju
političkim krivičnim djelima$ S tim u vei& animljivo je ukaati na činjeni+u da ovom
konven+ijom nije predviđena neastarivost krivično! !onjenja učinila+a !eno+ida$ 0o&
neastarivost ovo! krivično! djela (krivično! !onjenja i ivršenja kane) predviđena je u
Konven+iji o neastarivosti ratni# ločina i ločina protiv čovječnosti i 14>?$ !odine$ ,
članu 1 te konven+ije odredeno je da se& pored ratni# ločina& neastarivost ne primjenjuje i
na /ločine protiv čovječnosti počinjene u ratu ili miru& kako su ti ločini de*inisani u Statutu
Međunarodno! vojno! tri"unala u 0irn"er!u od ?$ av!usta 14@A i potvrđeni u Reolu+iji
=eneralne skupštine ,jedinjeni# na+ija "roj E (I) od 1E$ *e"ruara 14@>& te u Reolu+iji "roj
4A (I) od 11$ de+em"ra 14@>$ !odine& protjerivanje oružanim napadom ili okupa+ijom&
?>
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
radnje koje proiilae i poiitike apart#ejdaP3>3Q& kao i "ločin genocida de*misan u
Konven+iji i 14@?$ o sprečavanju i kažnjavanju ločina !eno+ida& čak i kada takvi akti ne
predstavljaju kršenje akona emlje u kojoj su počinjeni/P3>EQ$
0ajad& tre"a ista-i da je članom ;III Konven+ije o sprečavanju i kažnjavanju ločina
!eno+ida odredeno da svaka država njena člani+a može a#tijevati od nadležni# or!ana
,jedinjeni# na+ija da predumu& u skladu sa Poveljom ,jedinjeni# na+ija& mjere koje
smatraju prikladnim a sprečavanje i kažnjavanje djela !eno+ida ili djela određeni# članom
III Konven+ijeP3>@Q$
<itan elemenat u pojmu !eno+ida prema navedenoj konven+iji je i namjera učinio+a ovo!
djela$ %na je u vei sa nje!ovim radnjama ivršenja to! djela& koje učinila+ preduima radi
to!a da u potpunosti ili djelimično uništi neku od ašti-eni# !rupa$ 0o& s o"irom da je ovaj
su"jektivni elemenat na strani učinio+a "itan elemenat i u pojmu krivično! djela !eno+ida
propisano! u Rimskom statutu I88& to -emo o njemu nešto više re-i nakon što iložimo
način na koji je to djelo određeno u ovom statutu$
Prema članu > Statuta& /a svr#u ovo! statuta pod !eno+idom se podraumijeva svako od
navedeni# djela učinjeni# u namjeri potpuno! ili djelimično! uništenja jedne na+ionalne&
@1
etničke& rasne ili vjerske !rupe kao takveP3>AQ:
(a) u"istvo članova !rupeF
(") teška povreda tjelesne ili duševne +jelovitosti pripadnika !rupeF
(+) namjerno podvr!avanje !rupe životnim uslovima smišljenim da dovedu do njeno!
potpuno! ili djelimično! uništenjaF
(d) mjere uperene na sprečavanje rađanja unutar !rupeF
(e) prinudno premještanje dje+e i jedne !rupe u dru!u$/
, %"ilježjima krivični# djela koja su u Rimski statut predstavljaju ivor prava koji se odnosi
na djelovanje I88& daju se određena dodatna o"ilježja predvideni# radnji i ponašanja u
samom Rimskom statutu u odnosu na o"iike ivršenja !eno+ida$
Prema %"ilježjima krivični# djela (u tačku "))& nanošenje teški# tjelesni# povreda ili
prourokovanje teški# duševni# patnji& postoji kada su kumuiativno ispunjeni sljede-i uslovi:
(1) učinila+ je u odnosu na jedno ili više li+a prourokovao tešku tjelesnu povredu ili tešku
duševnu "olF (3) to li+e ili ta li+a su pripadni+i određene na+ionaine& etničke& rasne ili
vjerske !rupeF (E) učinila+ je imao namjeru da tu na+ionalnu& etničku& rasnu ili vjersku !rupu
kao takvu uništi& u potpunosti iii djelimičnoF (@) ponašanje učinio+a se do!odilo u kontekstu
jasno! (oči!ledno!) o"ras+a slično! ponašanja (slični# radnji) usmjereno! protiv te !rupe ili
se radilo o ponašanju koje je samo po se"i mo!lo prourokovati uništenje !rupe$
Prema %"ilježjima krivični# djela (u tačku +))& da "i se radilo o namjernom podvr!avanju
!rupe takvim životnim uslovima koji -e sračunato dovesti do njeno! potpuno! ili djelimično!
uništenja& potre"no je kumulativno ispunjenje sljede-i# uslova: (1) učiniia+ je jedno ili više
li+a podvr!ao određenim životnim uslovimaF (3) to li+e ili ta li+a su pripadni+i odredene
na+ionalne& etničke& rasne ili vjerske !rupeF (E) učiniia+ je imao namjeru da u potpunosti ili
djelimično tu na+ionalnu& etničku& rasnu ili vjersku !rupu kao takvu uništiF (@) životni uslovi
su "ili sračunato tako projektovani da prourokuju potpuno ili djelimično *iičko$ uništenje te
!rupeF (A) ponašanje učinio+a se do!odilo u kontekstu jasno! (oči!ledno!) o"ras+a slično!
ponašanja upravljeno! protiv te !rupe ili je "ilo u pitanju ponašanje koje je samo po se"i
mo!lo prourokovati takva uništenja$ 6a ii se radi o takvim životnim uslovima koji -e
sračunato dovesti do potpuno! ili djelimično! uništenja određene !rupe& *aktičko je pitanje$
To može da "ude nepreduimanje mjera aštite u vrijeme #aranja neke teške epidemije&
namjerno i!ladnjavanje pripadnika !rupe& primoravanje da žive u krajnje nedravim
uslovima i slP3>>Q$
0a osnovu %"ilježja krivični# djela (u tačku d))& preduimanje mjera usmjereni# na
sprečavanje rađanja dje+e unutar !rupe& postoji ukoliko su kumulativno ispunjeni sljede-i
uslovi: (1) učinila+ je jednom ili više li+a nametnuo određene mjere& odnosno prema njima
i# primijenioF (3) to li+e ili ta li+a pripadaju odredenoj na+ionainoj& etničkoj& rasnoj ili vjerskoj
!rupiF (E) učinila+ je imao namjeru da tu na+ionalnu& etničku& rasnu ili vjersku !rupu u +jelini
?C
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
ili djeiimično uništi kao takvuF (@) +ilj nametnuti# mjera je "io da se spriječi rađanje u okviru
te !rupeF (A) ponašanje učino+a se do!odilo u kontekstu jasno! (oči!ledno!) o"ras+a
slično! ponašanja usmjereno! protiv te !rupe ili se radilo o ponašanju koje samo po se"i
mo!lo prourokovati takvo uništenje$
Prema %"ilježjima krivični# djela (u tačku e))& prinudno premještanje dje+e postoji ako su
ispunjeni sljede-i kumulativni uslovi: (1) učiniia+ je prisilno premještao jedno ili više li+aF (3)
to li+e ili ta li+a pripadaju određenoj na+ionalnoj& etničkoj& rasnoj ili vjerskoj !rupiF (E)
učinila+ je imao namjeru da tu na+ionainu& etničku& rasnu ili vjersku !rupu kao takvu uništi u
potpunosti ili djeiimičnoF (@) došlo je do pre"a+ivanja (trans*er) i jedne !rupe u dru!uF (A)
li+e ili li+a koja su pre"a+ivana nisu imala navršeni# 1A !odinaF (>) učinila+ je nao ili je
morao nati da je to li+e ili da su ta li+a& oso"e mlađe od 1? !odinaF (C) ponašanje se
do!odilo u kontekstu jasno! (oči!ledno!) o"ras+a slično! ponašanja usmjereno! protiv te
!rupe ili je to "ilo ponašanje koje je samo po se"i "ilo po!odno da prourokuje takvo
uništenje$
, samim %"ilježjima krivični# djela dato je i pose"no o"jašnjenje u odnosu na posljednje
o"ilježje u svaku !eno+idnu radnju& koje se rutinski u neimijenjenom o"liku ponavlja i& u
stvari& predstavlja posljednji kumulativno *ormulisan uslov a postojanje određene
!eno+idne aktivnosti& ukoiiko su pret#odno ispunjeni svi ostali traženi usloviP3>CQ$
Statut& dakle& ovo krivično djelo određuje na način na koji je to učinjeno i u Konven+iji o
@3
sprečavanju i kažnjavanju ločina !eno+ida$ I ovdje je& kako smo rekli& namjera učinio+a
"itan elemenat "i-a krivično! djela !eno+ida$ Radi se o elementu koji je svojstven samo
ovom krivičnom djelu& po čemu se ono ralikuje od ostali# krivični# djela i nadležnosti I88$
Imaju-i u vidu taj eiemenat& ivršila+ ovo! krivično! djela može "iti kako ii+e koje je
neposredno predueio neku od alternativno propisani# radnji ivršenja& tako i li+e
(pretpostavljeni) koje je idalo nared"u a ivršenje ovo! djela$ I u jednom i u dru!om
slučaju "itna je namjera ivršio+a& "e koje nema ovo! krivično! djela$
S o"irom na to da se radi o tv$ namjemom krivičnom djelu& a krivičnu od!ovornost
nje!ovo! učinio+a neop#odno je utvrditi postojanje direktno! umišljaja$ To se može učiniti
ne samo na osnovu to!a što je učinila+ prije preduimanja neke od radnji ivršenja
ver"alno iražavao svoju namjeru da potpuno ili djelimično uništi neku od ašti-eni# !rupa&
ve- i na osnovu sami# nje!ovi# radnji i posljedi+a koje su usljed nji# nastupiie$ Kada je riječ
o namjeri kao su"jektivnom elementu ovo! krivično! djela& u teoriji se& u vei sa onim
o"likom komandne od!ovornosti koji se u osnovi svodi na propuštanje pretpostavljeno!&
ukauje da je proširivanje te od!ovornosti i na !eno+id nepri#vatljivo /$$$"o! prirode ovo!
krivično! djela kod koje! je su"jektivni elemenat pose"no iražen$ %"aveno postojanje
!eno+idne namjere kod učinio+a ovo! krivično! djela nespojivo je sa mo!u-noš-u da
pretpostavljeni kod komandne od!ovornosti od!ovara i a nesvjesni ne#at$/P3>?Q 0a slična
ramišljanja nailaimo i kod Kaseea koji u vei sa ovim pitanjem kaže:
/0ajad& valja spomenuti i jedan stav o mens rea kao eiementu !eno+ida$ Prema jednom
nje!ovom astupniku& Statut I88 /i!leda da dovoljava da se K!eno+id može ivršiti i sa
manjim nivoom mens rea od vrlo visoko! a#tjeva a postojanje umišljaja o kome je "ilo
riječi& i to "o! to!a što /predviđa (u članu 3?& o komandnoj od!ovornosti) od!ovornost
vojni# apovednika a !eno+id nji#ovi# potčinjeni# čak i onda ako nisu imali realna
sananja o tome da se vrši$ Tome se može pri!ovoriti ato što "i to mo!io "iti ispravno
samo ako je pretpostavljeni nao da se sprema vršenje !eno+ida ili da je on ve- u toku& ali
namjerno (naš kuriv) ne preduima ništa da "i !a predupredio ili austavio$ Rtaviše&
pretpostavljeni "i se u tom siučaju mo!ao smatrati a saivršio+a ili "ar a podstrekača ili
poma!ača$$$Pretpostavljeni se ne "i mo!ao okriviti a !eno+id (kao saivršila+ ili
saučesnik) ako ne kani podređene koji su vršili !eno+id& niti ako ' iako je imao
o"avještenja koja "i mu omo!u-ila da aključi da se vrše pripreme a !eno+id ili da je
možda ve- ivršen ' krše-i svoju od!ovornost pretpostavljeno!& ne predume potre"ne
mjere$$$, takvim slučajevima pretpostavljeni "i mo!ao "iti kriv a neko dru!o djelo:
namjemo apostavljanje dužnosti ili ne#at$ I to!a slijedi da u takvim slučajevima ne "i "ilo
??
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
ispravno tvrditi da je od!ovoran a !eno+id ' mada u niži su"jektivni element ne!o što je
pose"an umišljaj /E3Y
%vo krivično djelo se& imaju-i u vidu mo!u-e radnje nje!ovo! ivršenja& u pravilu vrši
preduimanjem više radnji ivršenja$ Međutim& ono se može učiniti i preduimanjem jedne
radnje i u odnosu na jedno li+e& pod uslovom da je to učinjeno u namjeri koju Statut traži a
postojanje ovo! krivično! djela$ =eno+id se smatra dovršenim preduimanjem neke od
radnji ivršenja& pri čemu nije "itno što učinila+ nije ostvario svoju namjeru$
Pasivni su"jekat ovo! krivično! djela nije pojedina+ pripadnik !rupe& ne!o ašti-ena !rupa$
, vei s tim načajno je pitanje kako u konkretnom siučaju tumačiti onaj dio +itirane
odred"e koji !lasi /$$$u namjeri potpunog ili djelimičnog uništenja$$$/ ašti-ene !rupe$ ,
teoriji se& s tim u vei& ukauje da ove riječi imaju načenje uništenja načajno! dijela !rupe
posmatrano i kvantitativno! ili kvalitativno! aspekta$ 0aime& učinila+ mora imati namjeru
da uništi načajan dio popula+ije ašti-ene !rupe (dakle& u kvantitativnom po!ledu) ili& pak&
da uništi određene dijelove te !rupe kao što su njene političke vođe& vjerske vode ili
intelektual+i (u ovom slučaju "i "io načajan kvalitativni aspekt)$ Sto!a se ukauje da ova
namjera učinio+a može imati dva o"lika: jedan od nji# se iražava u želji učinio+a da uništi
veiiki "roj pripadnika ašti-ene !rupe& dok se dru!i iražava u nje!ovoj želji da uništi
o!raničeni "roj članova te !rupe koje "ira "o! mo!u-e! uti+aja nji#ovo! uništenja na
opstanak ašti-ene !rupe kao takve$
<i-e ovo! krivično! djela u "itnom je na isti način određeno i u K.<iD (član 1C1)$ 9edina
ralika je u tome što je u "i-u krivično! djela određenom u ovom akonu kao radnja
ivršenja iričito propisano i naredenje a ivršenje neke od radnji ovo! krivično! djela$
@E
n - ZLOCINIPROTIV COV1ECNOSTI
.ločini protiv čovječnosti& kao pose"na kate!orija u međunarodnom krivičnom pravu& prvi
put se pominju u Statutu Međunarodno! vojno! suda a suđenje najteži# ratni# ločina+a
koji je "io dodat Iondonskom sporaumu i av!usta 14@A$ !odineP3>4Q$ , nje!ovom članu
> određene su vrste ločina "o! koji# -e najtežim ratnim ločin+ima "iti suđeno$ To su
/ločini protiv mira/& /ratni ločini/ i /ločini protiv čovječnosti/$ , stavu E isto! člana data je
prva de*ini+ija ločina protiv čovječnosti koja je kasnije& sa nekim imjenama preueta u
Statutu Tri"unala u Tokiju i u .akonu "roj 1B saveničko! Kontrolno! savjeta a 0jemačku
i 14@A$ !odineP3CBQ$
/.ločinima protiv čovječnosti se napadaju neka od vrijednosti koje su karakteristične a
čovječanstvo kao +jelinu& odnosno one koje se moraju smatrati opšteumanim
vrijednostima¡271]. 0a ravoj kon+ep+ije o ločinu protiv čovječnosti su presudno uti+ale
ideje o osnovnim ljudskim pravima& pri čemu je tradi+ionalno međunarodno pravo ravijalo
raličite doktrine i institu+ije diajnirane da štite spe+i*ične !rupe ljudi: ro"ove& manjine&
određene prirodne popula+ije& stran+e& žrtve masovno! nasilja& učesnike u ratu itd$& dok je
a modemo #umanitamo pravo karakteristično da polai od postavke da kako države& tako i
medunarodna ajedni+a& imaju dužnost da aštite ljudska prava$/P3C3Q
Sama pojava pojma ločina protiv čovječnosti se veuje a 141A$ !odinu i slučaj masovno!
u"ijana 9ermena u %tomanskom +arstvu$ 0akon to! do!adaja& vlade Gran+uske& <ritanije i
Rusije su& 3?$ maja 141A$ !odine& kao reak+iju na ovaj ločin& o"javile deklara+iju u kojoj su
;isokoj porti o"javili da -e /a ločine Turske protiv čovječanstva i +ivilia+ije/ smatrati
od!ovomim članove %tomanske vlade i nji#ove a!ente koji su učestvovali u masakru
9ermenaP3CEQ$
Posiije Prvo! svjetsko! rata& Spe+ijaina komisija predložila je u svom ivještaju mirovnoj
kon*eren+iji u ;ersaju da se ustanovi međunarodni krivični tri"unal čija "i se nadležnost
proširila i na /kršenja prava čovječnosti/$ %vaj prijedlo!& međutim& nije naišao na do"ar
prijem predstavnika SA6'a& jer /ne postoje utvrđeni i univeralni standardi čovječnosti/$
%vaj stav predstavnika SA6'a -e u"ro "iti promijenjen ve- tokom i nakon 6ru!o!
svjetsko! rata kada se došlo do aključka da mno!i ločini koje su 0ijem+i i nji#ovi
saveni+i učiniii tokom rata nisu& do tada& "ili a"ranjeni poitivnim međunarodnim pravom$
?4
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
,pravo "o! ti# ralo!a& Iondonskim sporaumom je *ormiran 0im"erški tri"unalP3C@Q$ ,
Statutu ovo! tri"unala utvrdeno je da tri"unal tre"a da sudi i li+ima koja su kriva a ločine
protiv čovječnostiP3CAQ$ Tom priiikom iočini protiv čovječnosti su de*inisani kao: /u"istvo&
istre"ljenje& poro"ijavanje& deporta+ija i ostaia nečovječna djela ivršena protiv "ilo ko!
+ivilno! stanovništva& prije ili a vrijeme trajanja rata ili pro!anjanje na političkoj& rasnoj ili
vjerskoj osnovi& koji su učinjeni ili su u vei s ivršenjem "ilo koje! ločina koji spada u
nadležnost Tri"unala (ločin protiv mira ili ratni ločin) "e o"ira da li se time vrše ili ne
vrše povrede akona emlje !de su ločini ivršeni$/ , praksi se ovakav pristup pokaao
lošim& jer se kao neop#odan element a uspostavljanje nadležnosti 0irn"erško! tri"unala
a#tijevalo da je ločin protiv čovječnosti učinjen u ivršenju ili u vei sa ivršenjem ločina
protiv mira ili ratni# iočina& što je dalje dovelo do to!a da se ivršio+i ločina protiv
čovječnosti mo!li !oniti i kažnjavati samo ukoliko je to krivično djelo vršeno u vei sa ratom
ili neakonitom a!resijom$ Krajnja posljedi+a ovakvo! određivanja pojma ločina protiv
čovječnosti pred 0im"erškim tri"unalom je utvrđivanje od!ovornosti a 1@ li+a& a ratne
ločine i ločin protiv čovječnosti& dok je samo u dva slučaja Tri"unal ustanovio
od!ovornost li+a samo a ločin protiv čovječnosti& mada je i u ta dva slučaja došlo do
raličito! tumačenja u en!leskom i *ran+uskom tekstu presudeP3C>Q$
."o! ovakvi# iskustava i prakse 0irn"erško! tri"unala& došio je do promjena u
medunarodnom pravu& pa je tako =eneralna skupština ,jedinjeni# na+ija& 1E$ *e"ruara
14@>$ !odine& usvojila Reolu+iju "roj E kojom je preporučeno iručenje i kažnjavanje li+a
koja su optužena a ločine predviđene u Statutu 0im"erško! tri"unala& odnosno i li+a
optužena a ločin protiv čovječnosti$ 0akon ove Reolu+ije& =eneralna skupština ,0'a je&
11$ de+em"ra 14@>$ !odine& usvojila Reolu+iju kojom su potvrdena načela Statuta
0irn"erško! tri"unala i presude tri"unala$ Pojam ločina protiv čovječnosti& kao
samostalno! delikta& potvrđen je u međunarodnom pravu i kasnijim međunarodnim
u!ovorima& kao što su: Konven+ija o !eno+idu i 14@?& Konven+ija o neastarijevanju ratni#
@@
ločina i ločina protiv čovječnosti (14>?) i Konven+ija o apart#ejdu (14CE)$ %va evolu+ija
instituta ločina protiv čovječnosti je danas artikulisana i od!ovaraju-im odred"ama statuta
I8TH (144E) i I8TR (144@)& kao i odred"ama Rimsko! statuta I88 (144?)$
6anas je pojam ločina protiv čovječnosti u međunarodnom pravu široko de*inisan i
o"u#vata sljede-e elemente: (1) ločin protiv čovječnosti mora "iti djelo čijim činjenjem se
vrši naročito teško kršenje ljudsko! dostojanstva i ponižavanje jedno! ili više ljudski# "i-aF
(3) ločin protiv čovječnosti mora "iti djelo koje nije iolovani ili sporadični do!adaj& ve-
predstavlja dio politike neke vlade ili mora predstavljati široku ili sistematsku praksu vršenja
ločina koja se toleriše& prašta ili na nju pristaje neka vlada ili *aktička vlast na određenoj
teritorijiF (E) ločin protiv čovječnosti mora "iti vršenje djela koje je a"ranjeno
međunarodnim pravom i koje s#odno tome mora "iti kažnjenoF (@) žrtve ločina protiv
čovječnosti mo!u "iti +ivili ili& ako je djelo učinjeno u toku oružano! suko"a& li+a koja ne
učestvuju& odnosno više ne učestvuju u oružanim neprijateljstvima $
, samoj praksi& kada se !ovori o kažnjavanju li+a koja su učinila ločin protiv čovječnosti&
kao naj"itniji i neop#odni element "i-a ovo! krivično! djela ističe se sistematska priroda
ovo! ratno! ločina& odnosno uslov da je kršenje ljudski# prava iraito teško i da ne
predstavlja sporadičan do!adaj ve- je deo šire ločinačke politike$ ,jedno& ovaj su"jektivni
element ločina protiv čovječnosti je osnovna distink+ija po kojoj se ločin protiv čovječnosti
ralikuje od ratno! ločina& iako je često način ivršenja djela isti$ 0ajvažnija oso"ina
ločina protiv čovječnosti jeste da su dio široke ili sistemske prakse ločina& što o"ično
nači da i# sprovodi vlast$ .ato su učinio+i ovi# teški# krivični# djela najčeš-e pripadni+i
državno! aparata ' vojske ili poli+ije ili neke oružane !rupe$
%dred"e o ovom medunarodnom krivičnom djelu sadržane su u članu C Rimsko! statuta$
%ne su veoma opšime& s o"irom na to da sadrže svojevrstan spisak radnji ivršenja ovo!
krivično! djela i pojašnjenje načenja upotrije"ljeni# iraa& što je slučaj i sa K.<iD (član
1C3) koji te radnje i načenje upotrije"ljeni# iraa& u "itnom& odreduje na način na koji je to
učinjeno i u Rimskom statutu$ Imaju-i u vidu o"imnost ti# radnji ivršenja& najprije -emo re-i
4B
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
nešto o onome što predstavlja svojevrsni preduslov a postojanje ovo! krivično! djela&
nakon če!a -emo iložiti i radnje nje!ovo! ivršenja& te načenje iraa koji su
upotrije"ljeni u nje!ovoj konstruk+iji$
6akle& da "i neka od navedeni# radnji mo!la "iti kvali*ikovana kao ločin protiv čovječnosti
neop#odno je da su preduete kao dio rasprostranjenog ili sistematskog napada koji je
uperen prema "ilo kojem +ivilnom stanovništvu& u" "nanje učinio+a o takvom napadu$ Kako
vidimo& a postojanje ovo! krivično! djela neop#odna su dva veoma "itna elementa$ 9edan
od nji#& koji se u teoriji naiva i +entralnim& /$$$jeste da se određene radnje u okviru nje!a
vrše sistematski& planski i masovno/P3CCQ& a dru!i je nanje učinio+a o takvom napadu$ ,
vei sa tim nanjem& ukauje se kako nije neop#odno da učinila+ na o samoj kriminalnoj
politi+i ili planu kojim su osmišljeni ovi rasprostranjeni iii sistematski napadiP3C?Q& ve- da
ima nanje da su nje!ove radnje ivršenja dio ti# napada na +ivilno stanovništvo i u skladu
sa tom politikom& odnosno planom$ <e takvo! nanja na strani učinio+a& ne može postojati
nje!ova krivična od!ovornost a ovo krivično djelo& ve- se može raditi o od!ovornosti a
neko dru!o krivično djeloP3C4Q (npr$ krivično djelo u"istva& silovanja i dr$)$ Imaju-i u vidu da
se traži nanje o napadu& svakako da se psi#ički odnos učinio+a prema djelu može o!ledati
u direktnom umišljaju& mada Kasee ističe da taj odnos može "iti i u o"liku eventualno!
umišljajaP3?BQ$
Kada je riječ o ovom nanju učinio+a& neop#odno je ukaati da se& pri tome& od nje!a ne
a#tijeva postojanje namjere a uništenjem neke na+ionalne& etničke& rasne ili vjerske
!rupe$ Po tome se ločin protiv čovječnosti ralikuje od krivično! djela !eno+ida$ Međutim&
pripadnost pasivno! su"jekta nekoj !rupi od načaja je a postojanje ovo! krivično! djela u
slučaju radnje pro!ona "ilo koje preponatljive !rupe ili ajedni+e$ Kako "i se ločin protiv
čovječnosti ralikovao od dru!i# krivični# djela& odnosno da "i ovo krivično djelo /$$$do"ilo
karakter medunarodno! krivično! djela& potre"no je i to da se ono vrši u sudjelovanje ili
tolerisanje od strane države ili neke političke or!ania+ije& tj$ or!ania+ije koja de facto ili
de iure ima poiitičku mo-/P3?1Q$
Pasivni su"jekt ovo! krivično! djela su pripadni+i "iio koje! +ivilno! stanovništva& pri čemu
napadni o"jekt& kako -emo vidjeti& mo!u "iti ne samo na+ionalne& rasne& etničke i vjerske
@A
!rupe& ne!o i i dru!e !rupe (kao što su političke ili kulturne !rupe)& što se može uočiti kod
radnje ivršenja koja se sastoji u pro!onu "ilo koje preponatljive !rupe ili ajedni+e$
, postojanje naprijed navedeni# uslova ločinom protiv čovječnosti smatraju se sljede-e
radnje ivršenja:
' u"istvoF
' istre"ljenjeF
' poro"ljavanjeF
' deporta+ijaP3?3Q ili prisilno premještanje stanovništvaF
' atočenje ili dru!o teško lišenje *iičke slo"ode kojim se narušavaju temeijna pravila
medunarodno! pravaF
' mučenjeF
' siiovanje& seksualno ropstvo& prisilna prostitu+ija& inuđena trudno-a& prisilna sterilia+ija
iii svaki dru!i o"lik seksualno! nasilja siične težineF
' pro!on "ilo koje preponatljive !rupe ili ajedni+e na političkoj, rasnoj, nacionalnoj,
etničkoj, kulturnoj, vjerskoj, polnoj osnovi ili na dru!oj osnovi koja je opšteprinata kao
nedopustiva sa!lasno međunarodnom pravu$ %vaj o"lik ivršenja može postojati u vei sa
svakom dru!om radnjom ivršenja ovo! krivično! djela ili u vei sa svakim dru!im krivičnim
djelom i nadležnosti I88F
' prisilan nestanak li+aF
' ločin apart#ejdaF
' dru!a nečovječna djela slične prirode kojima se namjemo iaivaju teška stradanja ili
o"iljne tjeiesne povrede iii povrede mentalno! dravlja$ Kako vidimo& ovaj posljednji o"iik
ostavija mo!u-nost I88 da i dru!e radnje ivršenja& koje se ne mo!u podvesti pod neku od
41
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
navedeni# radnji& okvaii*ikuje kao ovo krivično djelo& ako su njome ispunjeni navedeni opšti
uslovi& te ako su njome iavana teška stradanja iii o"iljne tjeiesne ili duševne povrede
žrtve$
Imaju-i u vidu mnoštvo upotrije"ljeni# iraa& Statut u članu C stav 3 daje sljede-e
pojašnjenje nji#ovo! načenja:
;napad uperen protiv (ilo kog civilnog stanovništvcfE "nači ponašanje koje o(uvata
višestruko i"vršenje neke od navedeni radnji protiv civilnog stanovništva. )ri tome je (itno
da je to ponašanje u skladu sa državnom ili organi"acijskom politikom da se i"vrši takav
napad ili u cilju pomaganja toj politici0
;istre(ljenje/ uključuje namjemo nametanje životni# uslova& uključuju-i onemo!u-avanje
pristupa #rani i lijekovima& sračunato na dovođenje do uništenja dijela stanovništvaF
;poro(ljavanje; nači primjenu neko! ili svi# oviaš-enja veani# a pravo svojine nad li+em
i uključuje primjenu takve vlasti u tr!ovini li+ima& pose"no ženama i dje+omF
udeportacija ili prisilno premještanje stanovništvcfE nači inuđeno preseljenje +iviino!
stanovništva protjerivanjem ili dru!im vrstama prinude i područja !dje su ta li+a akonito
prisutna& a da a to ne postoji osnov prema međunarodnom pravu$ Takav osnov& na primjer&
postoji u članu @4 2etvrte ženevske konven+ije o aštiti !rađanski# li+a a vrijeme rata$
Prema stavu 3 to! člana& okupiraju-a sila može da pristupi potpunoj ili djelimičnoj
evakua+iji određene okupirane o"lasti ako to a#tijevaju "e"jednost stanovništva ili
imperativni vojni raioi$ %va evakua+ija može da se ivrši preseljenjem ašti-eni# li+a
samo u unutrašnjost okupirane teritorije& osim u slučaju materijalne nemo!u-nosti$ I prema
članu 1C stav 1 6opunsko! protokola II u 5enevske konven+ije& može se narediti
premještanje +ivilno! stanovništva ukoliko to a#tijevaju raloi "e"jednosti to!
stanovništva ili imperativni vojni raloiF
;mučenje/ nači namjemo nanošenje teško! tjelesno! ili duševno! "ola ili patnje li+u koje
je pod nadorom ili pod kontrolom okrivljeno!& s tim što mučenje ne uključuje "ol ili patnju
koji su samo posljedi+a akonite kane& njoj pripadaju ili je prateF
;i"nuđena trudnoća; nači protivakonito atočenje žene koja je atrudnila pod prinudom& u
namjeri da se utiče na etnički sastav stanovništva ili ivrše dru!e teške povrede
međunarodno! prava$ Pri tome se ova de*ini+ija ni na koji način ne-e tumačiti tako da utiče
na na+ionalne akone veane a trudno-u$ To "i& na primjer& mo!lo načiti da ne-e
postojati ova radnja ivršenja ako se ženi ne dovoljava prekid trudno-e ato što je u
poodmakloj *ai trudno-e ' "o! če!a "i njen prekid mo!ao "iti opasan po život trudni+e$
@>
%vdje& dakle& tre"a imati u vidu da na+ionalni akon kojim se uređuje pitanje prekida
trudno-e& vode-i računa o aštiti dravlja i života trudni+e& dovoljava prekid trudno-e samo
do njeno! odredeno! stadijuma jer "i& u protivnom& prekid trudno-e mo!ao oštetiti dravlje
žene ili "iti *atalan po njen život$ 6oduše& ako je isto li+e prije to!a do ovakvo! stadijuma
trudno-e prinudilo ženu da održava trudno-u& ne "i se& nakon što nastupi ovaj stadijum&
mo!lo poivati na to da je u toj *ai "ilo opasno po dravlje ili život žene prekidati trudno-uF
;progon; nači namjerno i teško oduimanje temeljni# prava usljed istovjetnosti !rupe ili
ajedni+e suprotno međunarodnom pravuF
;"ločin apartejdđE nači nečovječna djela koja su po karakteru slična radnjama ivršenja
ločina protiv čovječnosti& a učinjena su u kontekstu institu+ionaliovano! režima
sistemsko! u!njetavanja i prevlasti jedne rasne !rupe nad dru!om rasnom !rupom ili
!rupama& u namjeri da se taj režim održiP3?EQF
;prisilan nestanak lica; nači lišenje slo"ode& pritvor ili otmi+u ii+a od strane ili sa
ovlašćenjem, podrškom ili prećutnim pristankom državne ili političke organi"acije& u
od"ijanje da se takvo lišenje slo"ode prina ili da se daju o"avještenja o sud"ini ili
"oravištu ti# li+a u riamjeri da im se a duži vremenski period uskrati pravna aštita$
m-RATNIZLOCINI
E$1$ Ratni ločini propisani u Rimskom statutu
Kao i kod ločina protiv čovječnosti& Rimski statut I88 u članu ? sadrži veoma opsežan
43
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
spisak mo!u-i# radnji ivršenja ovo! krivično! djela& s tim što je taj spisak još duži u
poredenju sa onim odredenim kod krivično! djela ločina protiv čovječnosti$ To je posljedi+a
činjeni+e da Statut ove radnje ne radvaja u pose"na krivična djela$ Pri tome& tre"a imati u
vidu da se neke od nji# mo!u predueti samo u međunarodnom oružanom suko"u& dok se
dru!e radnje mo!u učiniti u unutrašnjem oružanom suko"u& a kod neki# radnji nije "itno da
li su učinjene u međunarodnom ili unutrašnjem oružanom suko"u$ ."o! to!a je potre"no
pret#odno u najkra-em podsjetiti na pravnu raliku imeđu ovi# pojmova$
, klasičnom ratnom pravu pod ratom se smatra oružani suko" dvije ili više suvereni#
država& jer se prema tom s#vatanju rat posmatra &&$$$kao osnovni atri"ut suverenosti i pravo
na rat pripadalo je samo suverenim državama/P3?@Q$ .a raliku od ovo! pojma& unutrašnji
oružani suko"i /$$$odi!ravaju se unutar jedne državne teritorije& imeđu anta!onistički#
!rupa& državljana te iste države$ To se& po pravilu& dešava kada se na čelu emlje nađe
vlada nemo-na da kontroliše situa+iju i usmjeri političke pro+ese u prav+u mirolju"ivo!
iješenja spora/P3?AQ$ , slučaju unutrašnji# oružani# suko"a potre"no je ralikovati
!rađanski rat od o"ične po"une$ 6a li se neki unutrašnji oružani suko" može podvesti pod
jedan ili dru!i pojam& avisi& kako se ističe& od kriterijuma kao što su /$$$intenitet oružani#
ak+ija i o"im an!ažovani# sna!a& a atim trajanje ak+ija i nji#ov teritorijalni opse!/P3?>Q$ ,
vei sa ovim s#vatanjem& tre"a imati u vidu odred"u člana ? stav 3 tačka (*) Rimsko!
statuta prema kojoj se odred"e tačke (e) isto! člana (dru!e o"iljne povrede akona i
o"ičaja rata u oružanim suko"ima nemedunarodno! karaktera) primjenjuju na oružane
suko"e na teritoriji države kada dođe do dužeg oružano! suko"a imeđu vladini# or!ana i
organi"ovani oružani# !rupa ili imeđu takvi# !rupa$
0avedene ralike neop#odno je imati u vidu s o"irom na to da se odred"e člana ?
Rimsko! statuta odnose na rat i unutrašnje oružane suko"e tipa !rađanski# ratova$ Kada
"udemo ila!ali pojedine odred"e ovo! člana& vidje-emo da se u nekim iričito propisuje da
se one ne primjenjuju na unutrašnje nemire i napetosti& kao što su neredi& iolovane i
sporadične nasilne radnje ili dru!a slična djela$ S tim u vei& takođe tre"a imati u vidu
odred"u stava E ovo! člana prema kojoj& u slučaju unutrašnje! oružano! suko"a& ništa ne
utiče na od!ovomost vlada da održavaju ili uspostavljaju red i mir u državi ili da "rane
jedinstvo i teritorijalnu +jelovitost države svim akonitim sredstvima$
Prema stavu 1 člana ? Rimsko! statuta& I88 je nadležan a ratne ločine& a pose(no kada
su ti "ločini počinjeni kao dio plana ili politike ili kao dio masovnog i"vršenja ti "ločina. %va
odred"a& dakle& uspostavlja nadležnost I88 a sve ratne ločine ali su oni& kako se
ukauje& /$$$od načaja a Sud& prije sve!a& onda kada su učinjeni kao dio plana ili politike
ili su dio masovno! vršenja takvi# krivični# djela/P3?CQ$
Statut& u vei s tim& ratne ločine najprije de*miše kao teške povrede 5enevski# konven+ija
od 13$ av!usta 14@4$ !odine& a to su sljede-e konven+ije:
@C
' Konven+ija a po"oljšanje položaja ranjenika i "olesnika u oružanim sna!ama u ratu (I
5enevska konven+ija)F
' Konven+ija a po"oljšanje položaja ranjenika& "olesnika i "rodolomnika oružani# sna!a
na moru (II 5enevska konven+ija)F
' Konven+ija o postupanju sa ratnim aro"ljeni+ima (III 5enevska konven+ija)F
' Konven+ija o aštiti !rađanski# li+a a vrijeme rata (I; 5enevska konven+ija)$
Teškim povredama ovi# konven+ija smatra se svaka od navedeni# radnji ivršenja&
kada je učinjena protiv li+a ili imovine koje štite odred"e neke od navedeni# konven+ija$
Riječ je o sljede-im radnjama:
' #otimično u"ijanjeF
' mučenje ili nečovječno postupanje& uključuju-i "iološke opiteF
' #otimično iaivanje velike patnje ili o"iljne tjelesne povrede ili narušavanja dravljaF
' velika raaranja i prisvajanje imovine& koji nisu opravdani vojnom nuždom i sprovode se
neakonito i o"ijesno
' prisiljavanje ratno! aro"ljenika ili dru!o! ašti-eno! li+a da služi u sna!ama
neprijateljske sileF
4E
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
' #otimično lišavanje ratno! aro"ljenika ili dru!o! ašti-eno! li+a prava na pravičan i
uredan sudski postupakF
' protivakonita deporta+ija ili preseljenje ili protivakonita intema+ija$ , vei sa ovom
radnjom ivršenja& tre"a re-i da deporta+ija onačava radnju premještanja ašti-eni# li+a
sa teritorije države u kojoj akonito žive na teritoriju neke dru!e države& dok intema+ija
onačava radnju premještanja ti# li+a unutar iste države$ %va inkrimina+ija je ivršena u
skladu sa članom @A stav 1 2etvrte ženevske konven+ije& prema kojem se ašti-ena li+a ne
mo!u premještati u državu koja nije člani+a te konven+ije& a deporta+ija na teritoriju države
člani+e ove konven+ije može se& prema stavu 3 isto! člana& ivršiti samo nakon što se sila
koja drži ta li+a uvjerila da sila na čiju teritoriju i# namjerava deportovati želi i da je u stanju
primjenjivati tu konven+iju$ Prema članu @3 2etvrte ženevske konven+ije& interniranje ili
upu-ivanje na prinudni "oravak ašti-eni# li+a može se narediti samo ako to apsolutno
a#tijeva "e"jednost sile u čijoj vlasti se ta li+a nalae& kao i kada ova li+a atraže da "udu
do"rovoljno intemirana& pod uslovom da to nji#ov lični položaj a#tijevaF
' uimanje tala+a$
Pored kršenja pomenuti# 5enevski# konven+ija& Statut a slučaj međunarodni# oružani#
suko"a inkriminiše i radnje ivršenja koje predstavljaju dm!e teške povrede akona i
o"ičaja koji važe u tim suko"ima$ Spisak ovi# radnji je najduži u članu ? Statuta$ Riječ je o
sljede-im radnjama ivršenja:
' namjemo usmjeravanje napada na +ivilno stanovništvo kao takvo ili na pojedine +ivile
koji ne učestvuju u neprijateljstvima neposrednoF
' namjemo usmjeravanje napada na +ivilne o"jekte& odnosno o"jekte koji nisu vojni
+iljeviF
' namjemo usmjeravanje napada na oso"lje& postrojenja& materijal& jedini+e ili voila koji
učestvuju u #umanitamoj pomo-i ili mirovnoj misiji u skladu sa Poveljom ,jedinjeni# na+ija&
sve dok imaju pravo na aštitu koja se pruža +iviiima ili +ivilnim o"jektima& sa!lasno
međunarodnom pravu oružano! suko"aF
' namjeran napad u nanje da -e takav napad "iti popra-en !u"itkom života ili
povredama +ivila ili ošte-enjem +ivilni# o"jekata ili -e prourokovati rasprostranjenu&
du!oročnu i tešku štetu prirodnoj okolini& koji "i "ili oči!ledno pretjerani u odnosu na
predviđenu konkretnu i neposrednu ukupnu vojnu prednostF
' napad ili !ađanje ma kojim sredstvima !radova& sela& staništa ili !rada koji se ne "rane
i nisu vojni +iljeviF
' u"ijanje ili ranjavanje "or+a koji se predao položivši oružje ili više nema sredstava a
od"ranuF
' nepropisna upotre"a astave primirja& astave ili vojni# onaka i uni*orme neprijatelja ili
,jedinjeni# na+ija& kao i karakteristični# o"ilježja 5enevski# konven+ija& koja dovodi do
smrti ili o"iljne lične povredeF
' neposredno ili posredno preseljavanje dijelova +ivilno! stanovništva okupa+ione sile na
teritoriju koju je okupirala ili deporta+ija ili preseljavanje ukupno! ili dijelova stanovništva
@?
okupirane teritorije unutar ili van te teritorijeF
' namjemo usmjeravanje napada na !rade namijenjene vjerskoj& o"raovnoj&
umjetničkoj& naučnoj ili do"rotvomoj svrsi& istorijske spomenike& "olni+e i mjesta !dje se
sakupljaju "olesni+i i ranjeni+i& ukoliko ne predstavljaju vojne +iljeveF
' podvr!avanje li+a u vlasti protivničke strane *iičkom saka-enju ili medi+inskim ili
naučnim opitima ma koje vrste& koji nisu opravdani medi+inskim& u"nim ili "olničkim
liječenjem to! li+a niti se sprovode u nje!ovom interesu& a koja urokuju smrt ili o"iljno
u!rožavaju dravlje to! li+aF
' podmuklo u"ijanje ili ranjavanje pojedina+a koji pripadaju neprijateljskoj državi iii
armijiF
' ijavljivljanje da ne-e "iti miiostiF
' uništavanje ili apljenu imovine neprijatelja& osim ako ratna nužda apsolutno ne a#tijeva
to uništavanje ili apljenuF
4@
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
' ijavljivljanje da se prava i djelovanje državijana neprijateljske strane ukidaju&
suspenduju ili ne pri#vataju u postup+ima pred sudomF
' prisiljavanje državljana neprijateijske strane da učestvuju u ratnim dejstvima uperenim
protiv nji#ove sopstvene emlje& čak i ako su ta li+a prije početka rata "iii u služ"i ara-ene
straneF
' pljačkanje !radova ili mjesta čak i kada su aueti u jurišuF
' upotre"u otrova ili otrovno! oružjaF
' upotre"u a!ušljivi#& otrovni# ili dru!i# !asova i svi# slični# tečnosti& materijala ili
napravaF
' upotre"u metaka koji se lako nadimaju ili spljoš-uju u ljudskom tijelu& kao što su me+i sa
tvrdim omotačem koji ne pokriva potpuno je!ro metka ili ima usjekeF
' upotre"u oružja& projektila& materijaia i načina ratovanja koji po svojoj prirodi iaivaju
pretjerane povrede ili nepotre"nu patnju ili ne prave raliku& čime se krši međunarodno
pravo oružano! suko"a& ukoliko su takva oružja& projektili& materijali i način ratovanja
predmet sveo"u#vatne a"rane i uključeni su u prilo! ovo! statuta putem imjena i dopuna
u skladu sa od!ovaraju-im odred"ama i čl$ 131 i 13EF
' povrede lično! dostojanstva& a pose"no ponižavaju-e i omalovažavaju-e postupanjeF
' silovanje& seksualno ropstvo& prinudna prostitu+ija& prisilna trudno-a& prinudna
sterilia+ija ili svaki dru!i o"lik seksualno! nasilja koji predstavlja tešku povredu 5enevski#
konven+ijaF
' koriš-enje prisustva +ivila iii dru!o! ašti-eno! li+a da "i određene tačke& područja ili
vojne sna!e do"ili imunitet od vojni# dejstavaF
' namjemo usmjeravanje napada na !rade& materijai& dravstvene ekipe i transporte& kao
i na oso"lje koje koristi karakteristična o"ilježja 5enevski# konven+ija& sa!lasno
međunarodnom pravuF
' namjemo i!ladnjivanje +iviia kao metoda ratovanja čime se +ivili lišavaju predmeta
neop#odni# a opstanak& uključuju-i #otimično sprečavanje dopreme pomo-i kako
predviđaju 5enevske konven+ijeF
' re!rutovanje ili an!ažovanje dje+e mlađe od 1A !odina a državne oružane sna!e ili
nji#ovo aktivno koriš-enje u neprijateljstvima$
Sve navedene radnje ivršenja& kako u slučaju teški# povreda 5enevski# konven+ija& tako i
u slučaju dru!i# teški# povreda akona i o"ičaja ratovanja& mo!u se učiniti u
međunarodnim oružanim suko"ima$ %d nji# tre"a ralikovati radnje ivršenja ovo!
krivično! djela koje Statut propisuje a slučaj unutrašnje! oružano! suko"a$ , tom slučaju&
pravi se ralika imeđu o"iljni# povreda člana E ajedničko! a sve četiri 5enevske
konven+ije i dru!i# o"iljni# povreda akona i o"ičaja koji se primjenjuju u oružanim
suko"ima nemedunarodno! karaktera$
, prvom slučaju& o"iljnim povredama člana E smatraju se navedena djela počinjena protiv
li+a koja ne učestvuju aktivno u neprijateljstvima& u koja spadaju i pripadni+i oružani# sna!a
koji su položili oružje& kao i oni pripadni+i ti# sna!a koji su stavljeni van stroja usljed "olesti&
rana& atočeništva ili "ilo ko! dru!o! ralo!a$ Riječ je o sljede-im radnjama ivršenja:
' nasilje nad životom i ličnoš-u& a pose"no sve vrste u"istava& saka-enja& svirepo!
postupanja i mučenjaF
@4
' povrede lično! dostojanstva& a pose"no ponižavaju-e i omalovažavaju-e postupanjeF
' uimanje tala+aF
' donošenje presuda i ivršenje po!u"ljenja "e pret#odne presude irečene od strane
uredno ustanovljeno! suda koji nudi sve sudske !aran+ije opšteprinate kao neop#odne$
, dru!om slučaju& o"iljnim povredama akona i o"ičaja koji se primjenjuju u oružanim
suko"ima nemeđunarodno! karaktera smatraju se sljede-e radnje ivršenja:
' namjemo usmjeravanje napada na +ivilno stanovništvo kao takvo ili na pojedine +ivile
koji ne učestvuju neposredno u neprijateljstvimaF
' namjemo usmjeravanje napada na !rade& materijal& dravstvene ekipe i transport& kao i
oso"lje koje koristi karakteristična o"ilježja 5enevski# konven+ija u skladu sa
4A
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
međunarodnim pravomF
' namjemo usmjeravanje napada na oso"lje& postrojenja& materijal& jedini+e ili voila koja
učestvuju u #umanitamoj pomo-i ili mirovnoj misiji u skladu sa Poveljom ,jedinjeni# na+ija&
sve dok imaju pravo na aštitu koja se pruža +ivilima ili +ivilnim o"jektima sa!lasno
međunarodnom pravu oružano! suko"aF
' namjemo usmjeravanje napada na !rade namijenjene vjerskoj& o"raovnoj&
umjetničkoj& naučnoj ili do"rotvornoj svrsi& istorijske spomenike& "olni+e i mjesta !dje se
sakupljaju "olesni+i i ranjeni+i ukoliko ne predstavljaju vojne +iljeveF
' pljačkanje !radova iii mjesta čak i ako su aueti u jurišuF
' silovanje& seksualno ropstvo& prinudnu prostitu+iju& prisilnu trudno-u& prinudnu
sterilia+iju ili "ilo koji dru!i o"lik seksualno! nasilja koji predstavlja tešku povredu
5enevski# konven+ijaF
' re!rutovanje ili an!ažovanje dje+e mlađe od 1A !odina a državne oružane sna!e ili
nji#ovo aktivno koriš-enje u neprijateljstvimaF
' nared"e a raseljavanje +ivilno! stanovništva i ralo!a veani# a suko"& osim ako to
traže "e"jednost ti# +ivila iii vr#unski vojni raloiF
' podmukio u"ijanje ili ranjavanje protivničko! "or+aF
' ijavljivanje da ne-e "iti miiostiF
' podvr!avanje li+a u viasti dru!e suko"ljene strane tjeiesnom saka-enju ili medi+inskim
iii naučnim opitima "ilo koje vrste& koji nisu opravdani medi+inskim& u"nim ili "olničkim
liječenjem to! li+a& niti se sprovode u nje!ovom interesu& a koji urokuju smrt ili o"iljno
u!rožavaju dravlje to! li+aF
' uništavanje ili apljenu imovine protivnika& osim ako potre"e suko"a čine takvo
uništavanje ili apljenu apsoiutno neop#odnim$
7 u jednom i u drugom slučaju Statutom je propisano da se te njegove odred(e ne
primjenjuju na slučajeve unutrašnji nemira i napetosti kao što su neredi, i"olovane i
sporadične nasilne radnje ili druga slična djela.
<i-e krivično! djela i ovo! člana Statuta je "lanketno! karaktera& jer u svakom
konkretnom slučaju upu-uje na primjenu odred"i od!ovaraju-e 5enevske konven+ije& ali ne
samo nji# ve-& kod određeni# o"lika ovo! krivično! djela& i dru!i# akona i o"ičaja
rataP3??Q$
E$3$ Ratni ločini propisani u Krivičnom akonu <osne i Der+e!ovine
Krivična djela ratni# ločina propisana u ovom akonu mo!u se svrstati u četiri !rupe& pri
čemu kriterijum a tu podjelu predstavlja o"jekat krivičnopravne aštite$ Te četiri !rupe su:
' ratni ločin protiv +ivilno! stanovništvaF
' ratni ločin protiv ranjenika i "olesnikaF
' ratni ločin protiv ratni# aro"ljenikaF
' ostali ratni ločini$
E$3$1$ Ratni ločin protiv +ivilno! stanovništva
%vo krivično djelo propisano je u članu 1CE K.<iDP3?4Q$ Radnja nje!ovo! ivršenja može
se predueti a vrijeme rata& oružano! suko"a ili okupa+ije& a čini se tako što određeno li+e
(to može "iti "ilo koje li+e)& krše-i pravila međunarodno! prava& naredi ili učini neko od
sljede-i# djela:
' napad na +ivilno stanovništvo& naseije& pojedina +ivilna li+a ili li+a onesposo"ljena a
"or"u& a taj napad je a posljedi+u imao smrt& tešku tjelesnu povredu iii teško narušenje
dravlja ijudiF
AB
' napad "e i"ora +ilja kojim se povređuje +ivilno stanovništvoF
' u"ijanje& namjemo nanošenje li+u snažno! tjelesno! iii duševno! "oia iii patnje&
nečovječno postupanje& "iološke& medi+inske ili dru!e naučne eksperimente& uimanje
tkiva ili or!ana radi transplanta+ije& nanošenje veliki# patnji ili povreda tjelesno! inte!riteta
ili dravljaF
' raseljenje& preseljenje ili prisilno odnarođavanje iii prevođenje na dru!u vjeruF
' prisiljavanje dru!o! ii+a& upotre"om sile ili prijetnje neposrednim napadom na nje!ov
4>
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
život ili tijelo ili na život ili tijelo njemu "lisko! li+a& na seksualni odnos ili s njim ijednačenu
seksualnu radnju (siiovanje)& prisiljavanje na prostitu+iju& primjenjivanje mjera astrašivanja
i terora& uimanje tala+aF kolektivno kažnjavanje& protivpravno odvođenje u kon+entra+ione
lo!ore i dru!a protivakonita atvaranja& oduimanje prava na pravično i nepristrasno
suđenjeF prisiijavanje na siuž"u u neprijateljskim oružanim sna!ama ili u neprijateijskoj
o"avještajnoj siuž"i iii upraviF
' prisiljavanje na prinudni rad& i!ladnjivanje stanovništva& kon*iska+ija imovine& pljačkanje
imovine stanovništva& protivpravno& samovoljno i vojnim potre"ama neopravdano
uništavanje ili prisvajanje imovine u velikim ramjerama& uimanje neakonite i
nesramjerno velike kontri"u+ije i rekvii+ije& smanjenje vrijednosti doma-e novčane
jedini+e ili protivakonito idavanje nov+a$
Pose"an o"lik ovo! krivično! djela čini ii+e koje a vrijeme rata& oružano! suko"a ili
okupa+ije& krše-i pravila međunarodno! prava& naredi ili učini neko od sljede-i# djela:
' napad na o"jekte pose"no ašti-ene medunarodnim pravom ili opšteopasne o"jekte i
postrojenja kao što su "rane& nasipi i nuklearne elektraneF
' napad "e i"ora +ilja na +ivilne o"jekte koji su pod pose"nom aštitom medunarodno!
prava& ne"ranjena mjesta i demilitariovane oneF
' du!otrajno ošte-enje prirodne okoline veliki# sramjera& koje može da šteti dravlju ili
opstanku stanovništva$
0ajad& ovo krivično djelo čini i li+e koje kao okupator naredi ili učini preseljenje dijeiova
svo! +iviino! stanovništva na okupiranu teritoriju$
.a "ilo koji od navedeni# o"lika ovo! krivično! djela propisano je da -e se učinila+ kaniti
kanom od najmanje deset !odina atvora ili kanom du!otrajno! atvora$P34BQ
E$3$3$ Ratni ločin protiv ranjenika i "olesnika
, članu 1C@ K.<iD propisano je da ovo krivično djelo čini li+e (to može "iti svako li+e) koje&
krše-i pravila medunarodno! prava& prema ranjeni+ima& "olesni+ima& "rodolomni+ima ili
sanitetskom ili vjerskom oso"lju naredi ili učini koje od sljede-i# djela:
' u"istva navedeni# li+a ili namjema nanošenja tim li+ima snažno! tjelesno! ili duševno!
"ola ili patnje& nečovječno postupanje prema njima& kao i "iološke& medi+inske ili dru!e
naučne eksperimente& kao i uimanje nji#ovo! tkiva ili or!ana radi transplanta+ijeF
' nanošenje veliki# patnji ili oljeda tijela ili povrede dravljaF
' protivpravno& samovoljno& vojnim potre"ama neopravdano uništavanje ili prisvajanje u
velikim ramjerama materijala& sredstava sanitetsko! transporta i ali#a sanitetski#
ustanova ili jedini+a$
I u slučaju ovo! krivično! djela akonom je propisano da -e se nje!ov učinila+ kaniti
kanom atvora najmanje deset !odina ili kanom du!otrajno! atvora$
E$3$E$ Ratni ločin protiv ratni# aro"ljenika
%vo krivično djelo propisano je u članu 1CA K.<iD$ S njim u vei& najprije tre"a re-i koje
li+e se& u smislu međunarodno! prava& smatra ratnim aro"ljenikom$ %dred"e o tome
sadržane su u članu @ III 5enevske konven+ije (Konven+ije o postupanju sa ratnim
aro"ljeni+ima)$ %vim članom je određeno da se ratnim aro"ljeni+ima smatraju sljede-a
li+a& pod uslovom da su pala pod vlast neprijateljaF
' pripadni+i oružani# sna!a jedne strane u suko"u& kao i pripadni+i mili+ija i
do"rovoljački# jedini+a koji ulae u sastav ti# oružani# sna!aF
' pripadni+i ostali# mili+ija i ostali# do"rovoijački# jedini+a& pod kojima se
podraumijevaju i pripadni+i or!aniovano! pokreta otpora& koji pripadaju jednoj strani u
suko"u i koji djeluju ivan ili u okviru svoje vlastite teritorije& čak i kada je ta teritorija
okupirana& ako ispunjavaju sljede-e uslove: da na čelu imaju li+e od!ovomo a svoje
potčinjeneF da imaju određen nak a ralikovanje koji se može uočiti na odstojanjuF da
A1
otvoreno nose oružjeF da se pri svojim djelovanjima pridržavaju ratni# akona i o"ičajaF
' pripadni+i redovni# oružani# sna!a koji ijavljuju da pripadaju jednoj vladi ili vlasti koju
nije prinala sila pod čijom viaš-u se naiaeF
' li+a koja prate oružane sna!e iako neposredno ne ulae u nji#ov sastav& kao što su
4C
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
+ivilni članovi posada vojni# aviona& ratni dopisni+i& sna"djevači& članovi radni# jedini+a ili
siuž"i čija je dužnost da se staraju o udo"nosti oružani# sna!a& pod uslovom da su a to
do"ila dovoiu od oružani# sna!a u čijoj pratnji se nalae& dok su te sna!e dužne da im u
tu svr#u idaju ličnu kartu sličnu o"ras+u koji je prilo! ove konven+ijeF
' članovi posada& podraumijevaju-i komandante& piiote i učenike tr!ovačke mornari+e i
posade +ivilno! vadu#opiovstva& strana u suko"u koji ne uživaju povoljniji postupak na
osnovu dru!i# odreda"a međunarodno! pravaF
' stanovništvo neokupirane teritorije koje se& usljed pri"ližavanja neprijatelja& do"rovoljno
diže na oružje da "i pružiio otpor neprijateljskoj najedi& pri čemu to stanovništvo nije imalo
vremena da se or!aniuje& ako ono otvoreno nosi oružje i ako poštuje ratne akone i
o"ičaje$
Pored navedeni# li+a& ratnim aro"ljeni+ima se prema istom članu Konven+ije smatraju i:
' li+a koja pripadaju ili su pripadala oružanim sna!ama okupirane emije ako& s o"irom
na tu pripadnost& okupatorska sila smatra potre"nim da pristupi nji#ovom interniranju&
naročito poslije neuspjelo! pokušaja ti# li+a da se spoje sa oružanim sna!ama kojima
pripadaju& a koje su stupile u "or"u ili ako se ta li+a ne odaovu poivu koji im je upu-en
radi intemiranjaF
' li+a koja pripadaju nekoj od navedeni# kate!orija& a koja su neutralne ili neara-ene
siie primiie na svoju teritoriju i koje su dužne da intemiraju na osnovu međunarodno! prava&
pri čemu te sile imaju pravo da tim li+ima prinaju pravo na povoljnije postupanje$
%d navedeni# kate!orija li+a tre"a ralikovati sanitetsko i vjersko oso"lje čiji položaj nakon
aro"ljavanja nije uređen ovim članom& ne!o članom EE iste konven+ije$ Tim članom je
propisano da se ova li+a ne smatraju ratnim aro"ljeni+ima& ali im se omo!u-uje da uživaju
"ar sve koristi i aštitu i te konven+ije& kao i sve potre"ne olakši+e koje -e im dovoliti da
ukauju ljekarsku& odnosno vjersku pomo- ratnim aro"ijeni+ima$
<i-e predmetno! krivično! djela predstavlja neka od radnji odreaeni# akonom& koju
određeno li+e (i ovdje učinila+ može "iti svako ii+e)& krše-i pravila međunarodno! prava&
naredi da "ude učinjena prema ratnim aro"ljeni+ima ilije samo učini$ Radi se o sljede-im
radnjama ivršenja:
' u"istva ratni# aro"ljenika& namjemo nanošenje tim li+ima snažno! tjelesno! ili
duševno! "ola ili patnje& nečovječno postupanje prema njima& kao i "iološki& medi+inski ili
dru!i naučni eksperimenti na njima ili uimanje nji#ovo! tkiva ili or!ana radi transplanta+ijeF
' nanošenje ratnim aro"ijeni+ima veliki# patnji& oljeda tijela ili povreda dravljaF
' prisiljavanje ti# li+a na služ"u u neprijateljskim oružanim sna!ama ili lišavanje prava na
pravično i nepristrasno suđenje$
,činiia+ ovo! krivično! djela kažnjava se kanom od najmanje deset !odina atvora ili
kanom du!otrajno! atvora$
E$3$@$ %stali ratni ločini
, ovu !rupu spada nekoiiko krivični# djeia& čije osnovne karakteristike -emo iložiti prema
redoslijedu kojim su propisani u K.<iD$
)rotivpravno u(ijanje i ranjavanje neprijatelja. %snovni o"lik ovo! krivično! djela propisan
je u članu 1CC stav 1 K.<iD$ 2ini !a li+e koje kao učesnik rata ili oružano! suko"a& krše-i
pravila međunarodno! prava& u"ije ili rani neprijatelja koji je odložio oružje ili se "euslovno
predao ili nema sredstava a od"ranu$ .a ovo krivično djelo propisana je kana atvora od
jedne do deset !odina$ Teži o"lik propisan je u stavu 3 isto! člana i postoji ako je u"istvo
učinjeno na svirep ili podmukao način& i koristolju"lja ili i dru!i# niski# po"uda& kao i ako
je u"ijeno više li+a$ .a ovaj o"lik propisana je kana atvora od najmanje deset !odina ili
kana du!otrajno! atvora$ %vo krivično djelo ima još jedan o"lik koji postoji kada se&
kršenjem pravila međunarodno! prava& a vrijeme rata ili oružano! suko"a naredi da u
"or"i ne smije "iti preživjeli# pripadnika neprijateljske vojske ili kada se naredi vodenje
"or"e protiv neprijatelja na toj osnovi$ S o"irom na prirodu ovo! o"lika& ističe se da je
nje!ov učinila+ /$$$li+e na nekom visokom& državnom ili vojnom položaju ili *unk+iji$$$/E E$
A3
,činila+ ovo! krivično! djela kažnjava se kanom atvora od deset !odina ili kanom
4?
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
du!otrajno! atvora$
)rotivpravno odu"imanje stvari od u(ijeni i ranjeni na ratištu. %vo krivično djeio
propisano je u članu 1C? K.<iD$ 0je!ov osnovni o"lik sastoji se u naredivanju da se
protivpravno oduimaju stvari od u"ijeni# ili ranjeni# na ratištu ili u samoj radnji to!
protivpravno! oduimanja$ Protivpravnost oduimanja se& po prirodi stvari& ne može
odnositi na oružje i predmete naoružanja$ ,činila+ ovo! krivično! djela kažnjava se
kanom atvora od šest mjese+i do pet !odina$ Teži o"lik ovo! krivično! djela postoji ako je
osnovno djelo učinjeno na svirep način$ , tom slučaju a učinio+a je propisana kana
atvora od jedne do deset !odina$
)ovreda "akona ili o(ičaja rata. %vaj o"lik ratno! ločina propisan je u članu 1C4 K.<iD i
čini !a ko a vrijeme rata ili oružano! suko"a naredi da se povrijede akoni ili o"ičaji rata ili
i# sam povrijedi$ %ve povrede& prema akonu& uključuju:
' upotre"u "ojni# otrova ili dru!i# u"ojni# sredstava s +iljem iaivanja nepotre"ne
patnjeF
' "eo"irno raaranje !radova& naselja ili sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnim
potre"amaF
' napad ili "om"ardovanje "ilo kojim sredstvima ne"ranjeni# !radova& sela& nastam"i ili
!radaF
' pljenid"u& uništavanje ili namjemo ošte-enje ustanova namijenjeni# vjerskim&
do"rotvomim ili o"raovnim potre"ama& nau+i i umjetnosti& istorijski# spomenika i naučni# i
umjetnički# djelaF
'pljačku javne i privatne imovine$
,činila+ ovo! krivično! djela se kažnjava kanom atvora najmanje deset !odina ili
kanom du!otrajno! atvora$
)ovreda parlamentara. , vei sa ovim krivičnim djelom potre"no je pret#odno o"jasniti šta
sadržajno o"u#vata pojam parlamentara$ Taj pojam onačava li+e& o"ično o*i+ira& koji
/predstavlja jednu ara-enu stranu i koje je ovlaš-eno od nadležno! više! apovjednika da
pođe dru!oj strani (neprijatelju) i tamo povede pre!ovore koji se mo!u odnositi na vrlo
raličite predmete (o"ustava vatre& predaja& ramjena ranjenika& sklanjanje mrtva+a)/P341Q$
.a to vrijeme ova li+a& kao i nji#ova potre"na pratnja& uživaju aštitu koja se o!leda u
nji#ovoj nepovredivosti$ %vo krivično djelo propisano je u članu 1?1 K.<iD$ 2ini !a učesnik
rata ili oružano! suko"a koji& krše-i pravila međunarodno! prava& a vrijeme rata ili
oružano! suko"a vrijeda& lostavlja ili adrži parlamentara ili nje!ovu pratnju& spriječi im
povratak ili na dru!i način povrijedi nji#ovu nepovredivost$ .a učinio+a ovo! krivično! djela
propisana je kana atvora od šest mjese+i do pet !odina$
'eopravdano odlaganje povratka ratni "aro(ljenika. 2lanom 11? III 5enevske konven+ije
određeno je da -e ratni aro"ljeni+i po okončanju aktivni# neprijateljstava "e odla!anja "iti
oslo"odeni i repatrirani (stav 1 to! člana)$ , slučaju da sporaum imeđu ara-eni# strana&
aključen u +ilju okončanja neprijateljstava imeđu nji#& ne sadrži odred"e o ovom pitanju&
svaka strana koja drži ratne aro"ljenike dužna je da sama sastavi i ivrši plan repatrija+ije
ovi# aro"ljenika (stav 3 isto! člana)$ %vo je& dakle& međunarodnopravni osnov navedene
inkrimina+ije& kojem tre"a dodati i član ?A stav @ tačka (") 6opunsko! protokola I u
5enevske konven+ije& kojim je određeno da neopravdano odla!anje repatrija+ije ratni#
aro"ljenika ili +ivila predstavlja teške povrede to! protokola kada je ivršeno namjemo i u
kršenje Konven+ija ili nji#ovi# Protokola I i II$ %vo krivično djelo propisano je u članu 1?3
K.<iD$ 2ini !a ko& krše-i pravila međunarodno! prava& nakon avršetka rata ili oružano!
suko"a naredi ili ivrši neopravdano odla!anje povratka ratni# aro"ljenika ili +ivilni# li+a$
.a učinio+a je propisana kana atvora od šest mjese+i do pet !odina$
!ništavanje kulturni, istorijski i religijski spomenika. %vo krivično djelo propisano je u
članu 1?E K.<iD$ 0je!ov učinila+ može "iti svako li+e koje& krše-i pravila medunarodno!
prava& a vrijeme rata ili oružano! suko"a uništava kultume& istorijske ili vjerske
spomenike& !radevine ili ustanove namijenjene nau+i& umjetnosti& od!oju& #umanitamim ili
reli!ijskim +iljevima$ To je osnovni o"lik ovo! krivično! djela& a čije! učinio+a je propisana
44
SKRIPTA:
AE
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
kana atvora od jedne do deset !odina$ Teži o"lik ovo! krivično! djela postoji ako je
radnjom ivršenja osnovno! djela uništen jasno preponatljiv o"jekt koji je kao kultumo i
du#ovno nasljeđe naroda pod pose"nom aštitom međunarodno! prava$ ,činila+ ovo!
o"lika krivično! djela kani-e se kanom atvora najmanje pet !odina$
%loupotre(a međunarodni "nakova. Radnja ivršenja ovo! krivično! djela& propisano! u
članu 1?@ K.<iD& sastoji se u loupotre"i ili neovlaš-enom nošenju astave ili naka
%r!ania+ije ,jedinjeni# na+ija& nakova ili astava 8rveno! krsta ili nakova koji njima
od!ovaraju& kao i dru!i# prinati# međunarodni# nakova kojima se o"ilježavaju određeni
o"jekti radi aštite od vojni# djelovanja$ ,činila+ može "iti svako li+e& koje se a ovo
krivično djelo može kaniti novčanom kanom ili kanom atvora do tri !odine$ Teži o"lik
postoji kada je osnovno krivično djelo učinjeno a vrijeme ratno! stanja ili neposredne ratne
opasnosti$ .a ovaj o"lik propisana je kana atvora od šest mjese+i do pet !odina$
IV - AGRESI1A
, slučaju a!resije (ločina protiv mira) može se re-i da je do sada ona kao krivično djelo
"ila određena samo u članu > stav 3 tačka (a) Statuta 0irn"ersko! tri"unala& kao i u članu A
stav 3 tačka (a) Statuta Tri"unala u Tokiju$ Pomenutom odred"om Statuta
0irn"erško! tri"unala "ilo je propisano da u nadležnost to! tri"unala& imeđu ostali#&
spadaju i iočini protiv mira koji su određeni kao /planiranje& pripremanje& apočinjanje i
vodenje a!resorsko! rata iii rata kojim se krše međunarodni u!ovori& sporaumi ili !aran+ije
ili učestvovanje u ajedničkom planu avjere da se učini neko od navedeni# djela/$ 0a ovaj
način ločini protiv mira su "ili određeni i u Statutu Tri"unala u Tokiju& s jedinom ralikom
što su ispred riječi /$$$a!resorsko! rata$$$/ "ile unijete riječi /$$$o"javljeno! ili
neo"javljeno!$$$/& što je& kako se ukauje& "ilo učinjeno radi to!a da "i se preduprijediii
eventualni pri!ovori da 9apan te#nički nije "io u ratu protiv "ilo koje države& s o"irom na to
da *ormalno nije o"javio rat protiv "ilo ko!aP343Q$
%d tada pa do danas ovo djelo više nije "ilo određivano kao krivično djelo& a u Rimskom
statutu I88 samo je predviđeno da -e taj sud imati nadiežnost a krivično djeio a!resije& ali
tek nakon što protekne sedam !odina od nje!ovo! stupanja na sna!uP34EQ$ 0akon to!a se&
dakle& može odrediti a!resija (njena o"ilježja)& te utvrditi uslovi pod kojima I88 stiče
nadležnost a ovaj ločin$ Kao ralo! a ovakvu odred"u Statuta navodi se da nije određen
pojam a!resije "o! nje!ovo! spomo! načenja$
Medutim& u vei s tim tre"a ukaati da je 1@$ de+em"ra 14C@$ !odine =eneralna skupština
,jedinjeni# na+ija usvojila Reolu+iju "roj EE1@'::I:P34@Q kojom je usvojila de*ini+iju
a!resije$ 2lanom 1 Reolu+ije a!resija je de*inisana kao upotre"a /vojne siie od strane
jedne države protiv suvereniteta& teritorijalno! inte!riteta ili političke neavisnosti dru!e
države ili na "ilo koji način koji nije u skladu sa Poveljom ,jedinjeni# na+ija$$$/P34AQ& kao i
onim što je istaknuto u toj de*mi+iji$ Pri tome se prva upotre"a sile od strane jedne države&
kojaje suprotna Povelji ,jedinjeni# na+ija& smatra kao prima facie doka akta a!resije i u
slučajevima manji# nasilni# akata koji nemaju naročitu težinu$ , reolu+iji su navedeni akti
koji se smatraju a!resijom$ Prema članu E Reolu+ije& "ilo koji od navedeni# akata& "e
o"ira što mu je eventualno pret#odila o"java rata& kvali*ikuje se kao a!resija:
' invaija ili napad oružani# sna!a jedne države na teritoriju dru!e ili vojna okupa+ija "e
o"ira da li je privremena ili ne& koja je reultat invaije& napada ili aneksije teritorije dru!e
države& ivršena upotre"om sileF
' "om"ardovanje od strane oružani# sna!a jedne države protiv teritorije dru!e države ili
upotre"a "ilo kakvo! oružja jedne države protiv teritorije dru!eF
' "lokada luka ili o"ala jedne države koju ivrše oružane sna!e dru!e državeF
' napad oružani# sna!a jedne države na kopno& more& vadušni prostor ili momari+u
dru!e državeF
' upotre"a oružani# sna!a jedne države koje se nalae na teritoriji dru!e države na
osnovu sporauma sa njom& pri čemu je ta upotre"a suprotna uslovima sporauma ili "ilo
kakvo produženje "oravka ti# sna!a na teritoriji dru!e države nakon isteka sporaumaF
' odluka jedne države da svoju teritoriju koju je stavila na raspoia!anje dru!oj državi& ta
1BB
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
dru!a država koristi a ivodenje akata a!resije na tre-u državuF
A@
' slanje od strane države& "ilo u njeno ili u ime neke dru!e države& oružani# "andi& !rupa&
pripadnika neredovni# sna!a ili pla-enika da protiv određene države ivrše akte oružano!
nasilja& a da se ti akti po svojoj težini mo!u uporediti sa navedenim aktima ili su od
iuetno! načaja a sud"inu napadnute države$
Prema članu @ Reolu+ije& navedenim aktima se ne is+rpljuju načini ivršenja a!resije& jer
Savjet "e"jednosti ,jedinjeni# na+ija može odrediti da i dru!i akti predstavljaju a!resiju$
0) v^
:
C e t v r t i d i o MEĐUNARODNO KRIVICNO PROCESNO PRAVO
I - OPŠTA PITAN1A MEĐUNARODNOG KRIVICNOG PROCESNOG PRAVA X
V
1$1$ Pojam međunarodno! krivično! pro+esno! prava
Pored međunarodno! krivično! materijalno! prava koje se nalai u žiži pose"no stručne
javnosti& sve ve-i načaj do"ija i međunarodno krivično po+esno pravo$ .načaj ovo!
dru!o! prava pove-ava se sa djelovanjem međunarodni# ad oc tri"unaia& ali i sa sve
ve-im do"ijanjem na načaju I88$ Međutim& medunarodno krivično materijalno i pro+esno
pravo su& u suštini& usko poveane +jeline& koje se ne mo!u me#anički odvajati& osim u
čisto teorijskom smislu i i didaktički# ralo!aE@4$ Isto tako& iako se ve-ina autora koji se
"ave međunarodnim krivičnim pravom *okusira na nje!ov materijalni aspekt& postoje i
pojmovna određenja koja uimaju u o"ir o"a aspekta (materijalni i pro+esni)& a u tom
kontekstu materijalno krivično pravo ispravno de*iniše tako da o"u#vata i opšti i pose"ni
dio$ Medunarodno krivično pravo se smatra dijelom interna+ionalni# pravilaP34>Q
projektovani# da propišu međunarodna krivična djela i da državama nametnu o"aveu da
krivično !one i kažnjavaju najmanje neka od ovi# krivični# djeia& što predstavija materijaino
međunarodno krivično pravo& !dje još spadaju pravila koja se odnose na su"jektivne
eiemente čije je postojanje neop#odno da "i se djelo smatraio a"ranjenim& mo!u-e
okolnosti koje utiču da se optuženi ne smatra krivično od!ovomim& kao i uslove koje država
smije ili mora da ispuni da "i se sudilo ii+u optuženom a neko od ovi# djela& dok u
medunarodno krivično pro+esno pravo spadaju pravila kojima se re!uliše krivično !onjenje
pred raličitim o"li+ima medunarodni# sudovaP34CQ$ 0aravno& aktuelno medunarodno
krivično pro+esno pravo se& prije sve!a& mora odnositi na krivična pro+esna praviia
sadržana u Rimskom statutu I88 i Praviiniku o postupku i dokaima I88$
h
*
G
<
v-
Hi
!
Medunarodno krivično pro+esno pravo može da se posmatra kao skup pravila koji se
odnose na međunarodne krivične postupke& ali i kao skup praviia koja postoje u
na+ionainim krivičnim pro+esnim akonodavstvima& a odnose se na odredene situa+ije sa
elementom inostranosti$ , ovom dru!om slučaju postoje dvije vrste normi koje sadrže
takva pravila$ 0ajprije& riječ je o normama koje se odnose na pro"lematiku međunarodne
1B1
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
krivičnopravne pomo-i (prije sve!a& pitanje ustupanja krivično! !onjenja stranoj državi ili
preuimanje krivično! !onjenja od strane države& kao i ekstradi+ije okrivljeni# ili osuđeni#)$
Tu dolae inorme koje postoje u na+ionalnim krivičnopro+esnim sistemima& a asnivaju se
na odredenim medunarodnim ivorima prava (misli se& prvenstveno& na od!ovaraju-e
međunarodne standarde sadržane u međunarodnim konven+ijama)$ %va podjela normi je&
međutim& više teorijske prirode& jer& na primjer& i prva !rupa normi ima prvenstveno ivor u
međunarodnim u!ovorima$ S dru!e strane& ekstradi+ija (i prve !rupe normi) je mo!u-a& na
primjer& i u odnosu na I88& kada se& u stvari& ne radi o klasičnoj ekstradi+i ne!o o
multilateralnom u!ovoru koji o"aveuje našu državu itd$
Kad je u pitanju konkretan krivični postupak međunarodnopravno! karaktera& pod
međunarodnim krivičnim pro+esnim pravom se podraumijevaju& prije sve!a& ona pravila
koja su sadržana u Rimskom statutu I88 i Praviiniku o postupku i dokaima I88& koja
AA
predstavljaju ivore prava a postupak pred I88& ajedno sa sudskom praksom ovo! suda$
Skup pravila koja se odnose na or!ania+iju& nadležnost (iako& naravno& konkretne
inkrimina+ije spadaju u pose"ni dio materijalno! krivično! prava) i postupak pred I88&
smatramo krivičnim pro+esnim pravom u užem smislu& a u širem smislu tu pripadaju i
pravila koja se odnose na na+ionalne krivičnopro+esne norme kojima se re!ulišu određene
pro+esne situa+ije sa elementom inostranosti& kao i one norme na+ionalni#
krivičnopro+esni# akonodavstava čije je donošenje i primjena vid ispunjenja pri#vatljivi#
međunarodnopravni# o"avea država i koje& prije sve!a& predstavljaju& odnosno
omo!u-avaju primjenu međunarodnopravni# standarda u na+ionainim krivičnim
postup+ima& ali i neka dru!a pitanja& što -emo o"jasniti u daljem tekstuP34?Q$
%snovna spe+i*ičnost medunarodno! krivično! pro+esno! prava je nje!ov medunarodni
karakter& odnosno činjeni+a da je ono nadna+ionalno$ S dru!e strane& to pravo je po svim
dru!im "itnim karakteristikama jedno tipično krivično pro+esno pravo koje od!ovara dru!im
na+ionalnim krivičnim postup+ima$ Isto tako& nije nesporan samo interna+ionalni karakter
međunarodno! krivično! prava (kako nje!ovo! materijalno!& tako i pro+esno! djela& što se
ve- na prvi po!led uočava i u nje!ovom naivu)& ne!o ni nje!ov iraito krivičnopravni
karakter$
Medunarodno krivično pro+esno pravo u opštem smislu predstavlja skup normi sadržani# u
Rimskom statutu i Praviiniku o postupku i dokaima I88& kao i dru!im ivorima prava na
temelju Rimsko! statuta$ , ove dru!e ivore spadaju& prije sve!a& pravila i na+ionalni#
krivični# postupka kojima se omo!u-ava odnos or!ana nji#ovo! pravosuda sa I88& kao i
položaj su"jekata krivično! postupka i dru!i# su"jekata država člani+a Rimsko! statuta
pred tim sudom$ %vako de*inisano medunarodno krivično pro+esno pravo u opštem smislu
ima svoj širi i uži smisao$
, užem smislu međunarodno krivično pro+esno pravo se& prije sve!a& odnosi na
pro"lematiku krivično! postupka koji se primjenjuje pred I88& a u širem smislu& u nje!a
spadaju još i dijelovi na+ionalni# krivičnopro+esni# akonodavstva& u onoj mjeri& u kojoj se
u njima rješava pitanje odnosa konkretni# država i nji#ovi# or!ana sa I88 i akterima
postupka pred tim sudom& kao i dru!i dijelovi na+ionaini# krivičnopro+esni#
akonodavstava& koji se odnose na medunarodnu saradnju& !dje& prije sve!a& spadaju
pitanja ekstradi+ije i pružanja medunarodne krivičnopravne pomo-i& ali i pro"iematika
uslovljavanja krivično! !onjenja postojanjem od!ovaraju-e! odo"renja& ako postoji
određeni eiement inostranosti u konkretnoj krivičnoj stvari& pitanje međunarodno!
krivičnopravno! imuniteta& primjena međunarodni# krivičnopravni# standarda u
na+ionainim krivičnim postup+ima& kada je to predviđeno akonom ili& prije sve!a&
ustavnopravnim normama itd$P344Q %dredeni standardi koji su o"aveni a na+ionalna
krivičnopro+esna akonodavstva& nastaju i na osnovu akata međunarodnopravno!
karaktera$ Mada je još uvijek veoma teško !ovoriti o jasno iraženim konturama neko!
nadna+ionalno! medunarodno! krivičnopro+esno! prava& u smislu prava koje "i važilo a
+ijelu međunarodnu ajedni+u iii makar a čitav ni država& jer se takvo pravo još uvijek ne
naire& osim prava koje primjenjuje ili& "olje rečeno& koje -e vjerovatno primjenjivati I88 i
1B3
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
dijelom pravila koje se odnose na saradnju država sa tim sudom& ipak se može osnovano
pretpostaviti da -e u nekom "udu-em vremenu& po svemu sude-i& postojati makar u
jednom svom dijelu& jedinstveno krivično pro+esno pravoPEBBQ$
Kada su u pitanju instituti krivično! pro+esno! prava& a 7vropsku uniju su u njenoj
sadašnjoj *ai ravoja& prije sve!a& načajni oni instituti koji se odnose na krivično !onjenje
u 7vropi& !de spadaju: (1) načelo ne (is in idem i (3) institu+ije krivično! !onjenja (a)
7,R%P%I& (") 7,R%9,ST& (+) 7vropski "iro a su"ijanje veliki# *inansijski# prevara
(%IAG)PEB1Q i (d) projekat 7vropsko! tužilaštvaPEB3Q$ Tako je& imeđu ostalo! Ren!enskim
sporaumom& uvedena i a"rana dvostruko! kažnjavanja na nivou 7vropske unijePEBEQ$
Projekat 7vropsko! tužiiaštva se oslanja na 8orpus iuris i 3BBB$ !odine& koji predstavlja
skup krivičnopravni# odred"i kojima se štite *inansijski interesi 7vropske unije a koja se
smatra da predstavljaju pose"an načaj a 7vropsku uniju kao +jelinu$
1$3$ Ivori prava koje se primjenjuje u postupku pred Međunarodnim krivičnim sudom
%snovni ivor prava koje se primjenjuje u postupku pred I88 je Statut o osnivanju I88& koji
je donesen u Rimu& na 6iplomatskoj kon*eren+iji ovlaš-eni# predstavnika vlada država
A>
člani+a ,jedinjeni# na+ija& 1C$ jula 144?$ !odine$ ,svajanje Rimsko! statuta I88PEB@Q
(Rimski statut)& koji se naiva vodičem kro međunarodno pravo& smatra se poten+ijalnom
prekretni+om u međunarodnim odnosima$ ;lade& političari& komentatori i raličiti# medija&
neviadine or!ania+ije i stručnja+i a medunarodno krivično pravo i +ijelo!a svijeta
pridružiii su se po#valama koje su& veano a ovaj do!ađaj& daii !eneraini sekretar
,jedinjeni# na+ija ,ofi 3nnan i vanični+i 6iplomatske kon*eren+ije$ ,ti+aj Rimsko! statuta
na nastavak napora međunarodne ajedni+e& povodom iue-a od kani a najteže
iočine& "i-e načajan$ Prije sve!a& I88 -e o#ra"riti države na istra!u i !onjenje li+a
optuženi# a !eno+id& ratne ločine i iočine protiv čovječnosti& a i sam I88 -e u po!odnim
okoinostima istraživati i !oniti učinio+e ovi# ločina$ <ave-i se pitanjima iue-a od kane i
o"e"jeđuju-i pravičan i neutralan *orum a krivično !onjenje& I88 -e doprinijeti popuštanju
medunarodni# tenija i promo+iji mira i si!urnosti kako na doma-em nivou tako i
interna+ionalno& i to na raličite načinePEBAQ$
Pomenuta 6iplomatska kon*eren+ija je održana od 1A$ do 1C$ jula u sjedištu %r!ania+ije
ujedinjeni# na+ija a #ranu i poljoprivredu (GA%)& u učeš-e 1>1 državne dele!a+ije& sa oko
dvije #iljade deie!ata& kao i veliko! "roja predstavnika međunarodni# i nevladini#
or!ania+ija& dru!i# or!ania+ija i entiteta& te "rojne predstavnike medija i +ijelo! svijeta$
Konačni podsti+aj a reaiia+iju ideje stalno! i univeralno!& međunarodno! krivično! suda
došao je !otovo siučajno& kada je tokom sjedni+e =eneraine skupštine ,jedinjeni# na+ija
posve-ene su"ijanju loupotre"e dro!a (juni 14?4$ !odine) dele!a+ija Trinidada i To"a!a
predložila da se u +ilju su"ijanja međunarodno! iie!aino! prometa dro!ama& osnuje
međunarodni krivični sud$ Iako predla!ači nisu imali u vidu osnivanje suda kakav je
predviđen Statutom o osnivanju I88& jer Rimski statut uopšte ne predviđa nadležnost I88
a iočine poveane sa međunarodnim prometom i loupotre"om dro!a& ini+ijativa
Trinidada i To"a!a je pokrenula snažnu aktivnost na osnivanju stalno! sudaPEB>Q$
Rimski statut sadrži 1E dijelova& sa osnovnim odred"ama materijaino! krivično! prava&
kako u po!ledu konkretni# inkrimina+ija& tako u odnosu na najvažnija pitanja opšte! dijela
krivično! prava$ Pored to!a& on ima i ni krivičnopro+esni# odred"i$
Prvi dio Rimsko! statuta sadrži odred"e koje se odnose na or!ania+iona pitanja$ %n
ureduje uspostavljanje I88& i to na način da se taj sud uspostavlja kao stalni or!an$ I88 je
neavisna medunarodna or!ania+ija$ , skladu sa članom 3 Rimsko! statuta& odnos sa
,jedinjenim narodima je ureden sporaumom koje! je odo"rila Skupština država stranaka
(3ssem(l4 of State )arties) u septem"ru 3BB3$ !odine& a koje! je o"avean aključiti
predsjednik I88 kao nje!ov predstavnik$ %vaj dio& takođe& propisuje da je sjedište I88 u
Da!u (#en @aag), Dolandija& ali da sjedište I88 može "iti i na dru!om mjestu ' ukoliko se
pokaže potre"nim$
6ru!im dijelom se re!uliše pro"lematika nadležnosti I88& dopuštenosti pokretanja i
vodenja krivično! postupka& kao i pravo koje se primjenjuje$ 9urisdik+ija I88 je ini+ijaino
1BE
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
o!raničena na najteže ločine koji se tiču +ijele međunarodne ajedni+e: !eno+id& iočin
protiv čovječnosti i ratni ločinPEBCQ$ I88 je nadležan samo a pomenute iočine ukoliko su
oni učinjeni nakon što je Statut stupio na sna!u& dru!im riječima 1$ jula 3BB3$ !odine$
Slučajeve pred I88 mo!u pokrenuti Savjet "e"jednosti& država stranka ili ex officio tužila+&
djeluju-i po in*orma+ijama do"ivenim od žrtava ili nevladini# or!ania+ija$ Kada se slučaj
podnese I88 od strane države člani+e ili tužio+a ex officio& I88 može vršiti nadležnost
samo u slučajevima kada je država na čijoj je teritoriji učinjen ločin ili država čiji je
državljanin optužen da je učinio ločin& rati*ikovala Statut ili je putem deklara+ije pri#vatila
nadležnost
I88$ <e sumnje& jedan od osnovni# prin+ipa na kojima počiva Rimski statut jeste da on
dopunjuje na+ionalne jurisdik+ije i da I88 može vršiti nadležnost samo ukoliko države u
pitanju nisu u mo!u-nosti ili ne žele pro+esuirati učinio+e ločina koje potpadaju pod
jurisdik+iju I88$
Tre-i dio odnosi se na !eneraine iii opšte prin+ipe krivično! prava i ustanovijava
individualnu od!ovomost& dok krivičnu od!ovornost država iii pravni# entiteta (npr$
aso+ija+ija& kompanija) isključuje i domena nadležnosti I88$ Takode& jasno tre"a na!lasiti
da je sudska nadležnost striktno veana a ii+a starija od 1? !odina u vrijeme ivršenja
ločina$ Poi+ija še*a države ili še*a vlade ili "ilo koja dru!a vanična poi+ija& ne sprečava
AC
I88 da vrši jurisdik+iju nad tim li+em$E>3 Statut& takođe& pretpostavlja i apovjednu
od!ovomost a vojne še*ove ili +ivilne apovjednike a ločine koji su učinjeni od strane
nji#ovi# potčinjeni#& ukoliko su oni nali a nji#& ali nisu predueli potre"ne mjere kako "i ti
ločini "ili spriječeni$
2etvrti dio se odnosi na sastav I88 i sudsku upravu$ %r!ani suda su: (a) Predsjedništvo&
koje se sastoji od predsjednika i prvo! i dru!o! potpredsjednika& (") 5al"eni odjel&
Raspravni odjel i Predraspravni odjel& (+) ,red tužio+a i (d) Sekretarijat$ Radni jei+i I88 su
en!leski i *ran+uski$ Služ"eni jei+i su en!leski& arapski& kineski& španski& *ran+uski i ruski$
Prema članu E> Rimsko! statuta& I88 ima 1? sudija koji -e predstavljati najve-e svjetske
pravne sisteme& a vodi-e se računa i o ravnomjernoj !eo!ra*skoj astupljenosti$ I88 -e
imati jedno! predsjedavaju-e! sudiju& a jedno sudsko vije-e od tri sudije -e "iti aduženo
a potvrdivanje optužni+a i predsudske pro+edure$ %stala tri sudska vije-a ima-e po tri
sudije i jedno žal"eno vije-e koje -e se sastojati od pet sudija$ 6a "i se održala distan+a
imeđu sudski# i apela+ioni# vije-a& član E4 a"ranjuje rota+iju imeđu sudski# i žal"eno!
vije-a$ 2lanom @B osi!urana je detaljnija !aran+ija neavisnosti sudski# vije-a$
Peti dio sadrži pravila o istrai i krivičnom !onjenju$ Pokretanje istra!e je isključivo u
nadležnosti tužio+a& pod kontrolom Predraspravno! vije-a& sastavljeno! od jedno! iii troji+e
sudija& avisno od pojedino! slučaja$ To vije-e je jedino nadležno a idavanje naio!a a
pristupanje I88'u i nalo!a a #apšenje$ Predraspravno vije-e može održati raspravu kako
"i potvrdilo optuž"u na osnovu koje tužila+ traži suđenje$
Resti dio se odnosi na samo suđenje$ Sudenje se ne-e održati u odsustvu optuženo!& jer
sudski postup+i koji se vode in a(sentia nisu dovoljeni pred I88$ %ptuženi ima pravo na
"esplatno! "ranio+a& ukoliko !a sam ne može pla-ati& a žrtve imaju pravo dati ijavu& kao i
pravo da i# astupa advokat$ %djeljenje a žrtve i svjedoke je od!ovomo& putem
Sekretarijata& a pružanje podrške i pomo-i svjedo+ima i žrtvama koji se pojavljuju pred
I88$ %dluku o postojanju ili nepostojanju krivi+e sudije donose ve-inom !iasova$ I88 ima
ovlaš-enje da odo"rava odštetu žrtvama& što podraumijeva restitu+iju& naknadu iii
re#a"iiita+iju$
, sedmom dijelu se !ovori o primjenjivim kanama$ S o"irom na to da je smrtna kana
iostavljena& najteža kana koja se nekome može dosuditi jeste osuda na doživotni atvor$
I88 može& u atvorsku kanu& dosuditi i određenu novčanu kanu& kao i oduimanje
pri#oda& imovine ili sredstava koja su direktno ili indirektno ostvarena putem ivršeno!
krivično! djela$ Sud može donijeti odluku da se novčana sredstva koja se do"iju od ovi#
novčani# kani i oduimanja uplate u Gond u korist žrtava i nji#ovi# porodi+e koji je
Skupština država stranaka osnovala u septem"ru 3BB3$ !odine$
1B@
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
%smi dio sadrži pravila koja se odnose na mo!u-nost ula!anja pravni# lijekova (pravo na
žal"u i reviiju)$ 5al"a i reviija se upu-uju žal"enom vije-u koje se sastoji od pet sudija$
6eveti dio Rimsko! statuta odnosi se na pitanja međunarodne saradnje i pravne pomo-i$
%"avea je država člani+a da u potpunosti sarađuju sa I88& naročito kada se radi o
iručivanju li+a protiv koji# je I88 pokrenuo krivično !onjenje ili o traženju dokano!
materijala$ Kako "i to mo!li ostvarivati& države člani+e moraju utemeljiti pro+edure koje
omo!u-avaju uspostavljanje ovakvo! o"lika saradnje$ Sud može a#tijevati uspostavljanje
saradnje i na ad oc osnovi sa državama koje nisu člani+e Rimsko! statuta ili saradnju sa
međuvladinim or!ania+ijama$
6eseti dio Statuta !ovori o ivršenju kani i mjera oduimanja imovine i osi!urava da se
atvorske kane idržavaju u državi koju I88 oda"ere sa popisa država koje su iraile
svoju spremnost da pri#vate osuđenike$ Sud je ovlaš-en da donese odiuku o smanjenju
kane i mora ponovno preispitati kanu kako "i utvrdio postoji li ralo! "o! koje! "i se
kana mo!la smanjiti& i to nakon što je osudeni idržao dvije tre-ine kane ili& u slučaju
osude na doživotni atvor& nakon što je osuđeni idržao 3A !odina atvorske kane$ Sud
ne-e preispitivati osude prije isteka navedeno! vremensko! perioda$
, jedanaestom dijelu Rimsko! statuta !ovori se o Skupštini država stranaka& koju čini po
jedan predstavnik i svake države člani+e$ Svaki predstavnik nosi-e jedan !las& a odluke -e
donositi iii konsenusom iii nekom vrstom ve-insko! !lasanja$ %staie države koje su
potpisale Rimski statut iii konačni akt Rimske diplomatske kon*eren+ije& mo!u "iti članovi
Skupštine sa statusom posmatrača$ %va skupština je& imeđu ostalo!& od!ovoma a
A?
"iranje sudija i tužila+a& usvajanje "udžeta a rad I88 i donošenje odiuka o tome da li -e
se& ukoliko se ukaže potre"a a tim& "roj sudija promijeniti$
6vanaesti dio se odnosi na *inansiranje i utvrđuje da se troškovi I88 *inansiraju i
o"aveni# novčani# doprinosa država stranaka i& avisno od to!a da li -e to Skuština
odo"riti& i *inansijski# sredstava koja o"e"ijede ,jedinjene na+ije& naročito kada se radi o
troškovima koji nastaju kada Savjet "e"jednosti uputi neki siučaj I88$ 0ovčani doprinosi
država stranaka odreduju se prema omjeru ulo!a koji se temelji na omjeru a "udžet
,jedinjeni# na+ija$ Sud& takođe& može pri#vatiti do"rovoljne doprinose od vlada&
medunarodni# or!ania+ija& pojedina+a& korpora+ija ili dru!i# ivora$
Konačno& trinaesti dio Rimsko! statuta sadrži avršne odred"e$ 0akon isteka sedam
!odina od stupanja na sna!u ovo! statuta& tj$ 3BB4$ !odine& svaka država stranka može
predložiti nje!ove imjene$ Statut ne trpi nikakve uslovePEB?Q$ , članu 13> se propisuje da
-e Rimski statut stupiti na sna!u nakon deponovanja >B isprava o rati*ika+ijiPEB4Q& tako da
je on stupio na sna!u 1$ jula 3BB3$ !odine$PE1BQ %vaj statut je do 1@$ jula 3BBE$ !odine
rati*ikovalo 41 država i +ijelo! svijetaPE11Q$ <osna i Der+e!ovina je rati*ikovala Rimski
statut odlukom Predsjedništva <iD& od A$ *e"ruara 3BB3$ !odine& nakon što je pret#odno
do"ijena sa!lasnost Parlamentarne skupštine <iDPE13Q$
I!led Rimsko! statuta reuitat je veliko! "roja državni# sporauma i asnovan je na
poštovanju suvereniteta i na pristanku država stranakaPE1EQ$ Sve države stranke imaju
krivičnu jurisdik+iju a djela koja su ivršili državijani ti# država na teritoriji ti# država$
0adiežnost I88 je /produžena ruka/ (extension) doma-e krivične nadležnosti država
člani+a$ , isto vrijeme& I88 nije produžetak na+ionalni# krivičnopravni# sistemaF nije
nadomjestak a doma-e sudove$ Sud je komplementaran doma-em sudstvu& čija je
primama od!ovornost istraživanje i krivično !onjenje a !eno+id& ratne ločine i iočine
protiv čovječnostiF I88 -e prepustiti iješavanje predmeta doma-im vlastima& osim u slučaju
da države člani+e prepuste predmete I88 ili ne pokažu od!ovaraju-u aktivnost& a tamo
!dje doma-i sistem postupi po predmetima ' I88 -e djeiovati samo ondje !dje je jasno
vidljivo da država člani+a ne pokauje volju ili nije u mo!u-nosti da postupi na pravi način$
%nda kada I88 počne primjenjivati svoju nadležnost& saradnja država člani+a pri #apšenju i
predaji osumnjičeni#& prikupljanju dokaa i aštiti žrtava i svjedoka i dru!i o"li+i saradnje -e
"iti od vitaino! načaja a e*ikasan rad I88$
1BA
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
I88 je stalni& univeraini sudski or!an a vodenje krivično! postupka i presuđenje najteži#
medunarodni# krivični# djela$ 0eovisno od to!a da li je *ormiranje dva ad oc tri"unala (a
pret#odnu 9u!oslaviju i Ruandu) imalo uti+aja na osnivanje I88& tre"a pose"no ista-i da se
ovaj sud ralikuje od svoji# pret#odnika$
, skladu sa režimom koji je uspostavljen Rimskim statutom& suočavanje sa iue-em od
kane a najteže ločine "i-e posti!nuto primamo kro pravni sistem država člani+a i
sekundarno preko I88& u nei"ježnu pomo- država člani+a$ 7*ikasnost I88& sto!a& avisi
od uspješne inkorpora+ije Statuta u doma-e akone ' kako u po!ledu vodenja doma-i#
postupaka tako i veano a saradnju sa I88PE1@Q$
.a postupak pred I88 veliki načaj ima i Pravilnik o postupku i dokaima (&ules of
)rocedure and 5vidence). %va pravila je u *ormi na+rta pripremila Pose"na komisija
()reparator4 8ommission)& i to EB$ juna 3BBB$ !odine& a na osnovu ovlaš-enja sadržani# u
Rimskom statutu& vode-i računa o o!raničenjima sadržani# u reolu+iji G u Konačnom aktu
6ipiomatske kon*eren+ije$ Pravila o"u#vataju skoro sve na šta upu-uje Rimski statut& a
"itno je a *unk+ionisanje I88$ %na stupaju na sna!u nakon što "udu usvojena
dvotre-inskom ve-inom !lasova članova Skupštine država stranaka (član A1 stav 1
Rimsko! statuta)$ Statutom je predviđena i mo!u-nost mijenjanja Pravilnika o postupku i
dokaima: imjene mo!u da predlože: (1) svaka država strankaF (3) sudije& ali samo ako o
tome posti!nu apsolutnu ve-inu i (E) tužila+$ Amandmani stupaju na sna!u nakon što "udu
usvojeni dvotre-inskom ve-inom !lasova članova Skupštine država stranaka (član A1 stav
3 Rimsko! statuta)$ Sudije mo!u dvotre-inskom tre-inom da sastave i privremena pravila
koja -e se primjenjivati sve dok na sljede-em redovnom ili vanrednom asjedanju
Skupštine država stranaka ne "udu: (1) usvojena kao vanična& (3) imijenjena ili (E)
od"ijena$ Mo!u-nost donošenja privremeni# pravila je uslovljena kumulativno& i to sa dva
a#tjeva: prvim& koji se odnosi na određenu pro+esnu ili *aktičku neop#odnost (#itan slučaj)
A4
i dru!im& koji se odnosi na činjeni+u postojanja određene pravne pranine u važe-im
pravilima (potre"no je da a takvu situa+iju Praviia ne predviđaju spe+i*ično iješenje) ' član
A1 stav E Rimsko! statuta$
, odnosu na Pravilnik o postupku i dokaima& Rimski statut ima primarni karakter, tj$ on
posjeduje veću pravnu snaguECY$ Pravilnik o postupku i dokaima& nje!ove imjene i "ilo
koje privremeno pravilo& moraju da "udu u skiadu sa Statutom (član A1 stav @ Statuta)& a
ukoliko su Statut i Pravilnik o postupku i dokaima /u suko"u/ ' Statut -e imati prednost
(član A1 stav A Rimsko! statuta)$
Pored ve- spomenuto! Pravilnika o postupku i dokaima& navedena Pose"na komisija
()reparator4 8ommission) je donijela i dru!e akte od koji# je svakako najnačajniji na+rt
koji se odnosi na 7lemente krivični# djela (5lements of 8rimes)& čime se& u stvari& daje
određeno tumačenje iraa upotrije"ljeni# u konkretnim inkrimina+ijama koje sadrži Rimski
statut& pa se svuda !dje je pro+ijenjeno da a tim postoji potre"a& dopunjavaju određene
norme čije načenje nije sasvim pre+ino$ %va komisija je pripremila i na+rte neki# dru!i#
dokumenata: ,!ovor o odnosima I88 i ,jedinjeni# na+ija (3BB1)& Ginansijska pravila
(3BB1)& Sporaum o privile!ijama i imunitetima I88 (3BB1)& Pravila o radu Skupštine država
stranaka (3BB1)& Reolu+ija Skupštine država stranaka o osnivanju %d"ora a "udžet i
*inansije (3BB1) itd$
, ivore prava koji se primjenjuju pred I88 spadaju i primjenjivi međunarodni u!ovori i
načela i pravila međunarodno! prava& uključuju-i i utvrdena načela međunarodno! prava
oružani# suko"a (član 31 stav 1 tačka ") Rimsko! statuta)$
, supsidijarne i uslovljene ivore prava koje se primjenjuje u postupku pred I88& spadaju:
(1) opšta pravna načela koje je I88 iveo i na+ionalni# akona svjetski# pravni# sistema i
(3) na+ionalni akoni država koje "i inače "ile redovno nadležne povodom konkretno!
krivično! djela (čian 31 stav 1 tačka +) Rimsko! statuta)$ %vi ivori prava su supsidijarni& jer
do nji#ove primjene može do-i jedino ukoliko se a određeni slučaj ne može primijeniti
nijedan od pret#odno pomenuti# ivora prava& koji sto!a predstavijaju primame ivore
1B>
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
prava koje se primjenjuje u postupku pred stainim I88PE1AQ$
Kao *ormalni ivor prava *akultativno! karaktera predviđeni su načela i pravna pravila na
način kako i# je tumačio I88 u svojim ranijim odlukama (član 31 stav 3 Rimsko! statuta)$ ,
pitanju je precedentno dejstvo raniji# odluka& što inače predstavlja jedno od tipični#
svojstava an!iosaksonske krivične pro+edure& mada se ni u tim sistemima ne smatra da
same sudske odiuke mo!u u potpunosti da amijene akonePE1>Q$
Primjena i tumačenje prava sadržano! u Rimskom statutu mora "iti u skladu sa
međunarodno prinatim ljudskim pravima i "iti "e ikakvo! nepovoljno! ralikovanja po
osnovama& kao što su pol (kako je de*inisan u članu E stav E)& do"& rasa& "oja& jeik& vjera ili
uvjerenje& političko ili dru!o mišljenje& na+ionalno& etničko ili so+ijalno prorijeklo& imetak&
rodenje ili dru!i status ' član 31 stav E Rimsko! statuta$ 6e*inisanje neko! dru!o! statusa
kao takvo!& odnosno diskriminiraju-e! (u smislu člana 31 stav E Rimsko! statuta)&
predstavlja Auestio facti i avisi od svi# konkretni# i relevantni# okoinosti$
1$E$ Pravne i političke okolnosti koje su doprinijele osnivanju Međunarodno! krivično! suda
Međunarodno krivično pravosuđe se nije ravijalo pravolinijski& ve- se nje!ov ravoj može
posmatrati kao ni sudski# ili ponekad (para)sudski# slučajeva& koji su se odvijali u
odredenim istorijskim okolnostima& prije sve!a u vei konkretni# ratova i oružani#
suko"aPE1CQ$ Te istorijske okolnosti& a prije sve!a podjela na ratne po(jednike i u ratu
po(ijeđene, su "ile& imedu ostaio!& i ključni *aktor u odnosu na to da li su se neka suđenja
poslije ratova uopšte odvijala& te na to kome je suđeno& a često i na koji način su konkretni
postup+i vodeni$PE1?QPored to!a& samo su neka od takvi# suđenja mo!la opravdano da se
karakterišu kao /međunarodna/& jer su& u osnovi& "ila na+ionaino! karaktera$ Inače& sama
ideja o osnivanju međunarodno! krivično! suda nije nova& ona potiče i :I: vijeka& a
nastala je u sklopu opšte! s#vatanja o međunardnom sudstvu kao sredstvu a iješavanje
međunarodni# sporova& pri čemu je najve-u teorijsku prepreku ostvarenju te amisli
predstavljalo s#vatanje o suverenosti kao osnovnom o"ilježju država& koje je
onemo!u-avalo nji#ovo potčinjavanje "ilo kojoj vlasti ivan nji# sami#$PE14Q .a potpuniju
predstavu o međunarodnom krivičnom pro+esnom pravu na početku ::I vijeka& potre"no je
lapidarno opisati istoriju i sadašnjost međunarodni# sudova$
>B
1$E$1$.ače+i medunarodno! krivično! pravosuđa
Misao o stvaranju jedno! međunarodno! krivično! suda je davnašnja$ %na se ravijala
uporedo sa ravojem međunarodno! pravosuđaPE3BQ$ Korijeni ratno! i #umanitamo! prava
mo!u se na-i u istoriji Antike i Staro! vijekaPE31Q$ /Istorijski ivori svjedoče i o strašnim
ratnim ločinima& pa i onim koji "i danas mo!li "iti okarakterisani !eno+idom$ Tako se
spominje rimsko raaranje Karta!e i pokolj njeni# stanovnika& "i"liski opis pokolja
Kaananita nakon što su 9evreji osvojili 9eri#in& te "rojni dru!i do!ađaji$ .animljivo je da
istorijski ivori i umjetnička literatura često takve do!ađaje interpretiraju kao velika vojna&
čak i junačka dosti!nu-a$/PE33Q , to& /paralelno sa pokušajima da se #umaniuje rat kao
krajnje ne#umano sredstvo poiitike& javljaju se i ideje o osnivanju sudski# or!ana sa
adatkom da utvrđuju krivičnu od!ovornost i kažnjivost li+a a ivršene ločine u do"a rata
ili u vei sa ratnim "ivanjima$ Tako se još tokom sto!odišnje! rata (1EEC'1@AE) javila ideja
rimsko! pape o krivičnom sudu koji "i "io nadležan a suđenje ivršio+ima najteži#
krivični# djela ivršeni# u do"a rata$/PE3EQ Međutim& djelatnost ovakvo! suda re!istrovana
je tek u petnaestom vijeku$ 0aime& u literaturi se navodi kao interesantan primjer i istorije
suđenje Peteru von Da!en"a+#u& vojvodi od <ur!undije& u <raja#u (Dreisac)I 1@C@$
!odine$ Da!en"a+# je "io optužen da je na tom području& kao !uverner okupatorske sile&
"io od!ovoran a ni ločina ' u"istva& silovanja i kon*iskovanje privatne svojine !rađana$
1BC
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
=radani <raja#a su *ormirali multina+ionalni tri"unal sastavljen od 3? sudija ' osam i
samo! <raja#a i po dvoji+a i dru!i# o"ližnji# re!ija (Alasa& 0jemačke i Rvaj+arske)$ Iako
se Da!en"a+# "ranio tvrde-i da ne snosi ličnu od!ovornost& jer je samo slijedio naredenja
pretpostavljeno! lorda& o!iašen je krivim i osuđen na smrtnu kanu& koja je i ivršenaPE3@Q$
%vo sudenje se& sa stanovišta savremeni# krivičnopravni# standarda& teško može smatrati
o"iljnim međunarodnim krivičnim suđenjem& ali ono svakako ima određeni istorijski načaj&
a načinom od"rane okrivljeno! i konačnom presudom& kao da je anti+ipiralo i neka pitanja
koja imaju veliku važnost u savremenom međunarodnom krivičnom pravu& što se& prije
sve!a& odnosi na postupanje po naredenju& individualnu krivičnu od!ovornost i komandnu
od!ovornostPE3AQ$ Medu preteče međunarodno! krivično! suda svrstava se i suđenje a
/ratne iočine/ 8onradinu von @oenstafenu u 0apulju& 13>?$ !odinePE3>Q$ 0i to suđenje se
ne može smatrati o"iljnim medunarodnim krivičnim suđenjem& naročito u svjetlu sada
vladaju-i# kon+ep+ija& ali i ono u jednom istorijskom smisiu ima načaj& jer ukauje na
postojanje odredeni# tenden+ija intema+ionalia+ije krivični# suđenja u jednom dužem
vremenskom perioduPE3CQ$
Prva detaljna kodi*ika+ija ratni# akona u modemim vremenima "io je tv$ 6ie(ersov akon&
koji je donesen na a#tjev američko! predsjednika A"ra#ama Iinkolna 1?>E$ !odine$
%"udavanje ratni# strasti je& međutim& propisano kao o"avea i natno prije 6ie(ersovog
akona$ Spe+i*i+irana pravila ponašanja u ratu ponavali su judaiam& #riš-anstvo i islam&
a"ranjuju-i u"ijanje +iviia& žena& dje+e i preporučuju-i do"ar tretman prema ratnim
aro"ljeni+ima$
/;ažan do!ađaj u ravoju međunarodno! ratno! i #umanitamo! prava "io je osnivanje
8rveno! krsta 1?>E$ !odine$ 0akon veliko! pokolja u "i+i kod Sol*erina u junu 1?A4$
!odine& kada je Gran+uska poraila austrou!arsku vojsku& jedan od svjedoka stra#ota koje
su se do!odile i jedan od or!aniatora medi+inske pomo-i a ranjenike& @enr4 #unant,
švaj+arski preduetnik i *ilantrop& idao je 1?>3$ !odine knji!u o toj "itki$ , njoj je predložio
osnivanje pose"ne or!ania+ije a pomo- ranjeni+ima i aključivanje međunarodno!
sporauma o čovječnom postupanju sa "olesni+ima i ranjeni+ima tokom ratni#
suko"a$/PE3?Q0je!ove preporuke -e se ostvariti osnivanjem 8rveno! krsta i aključivanjem
5enevske konven+ije i 1?>@$ !odine$ 8rveni krst odi!rao je načajnu ulo!u u ravoju
međunarodno! #umanitamo! prava& a pomo- koju je pružio "rojnim ranjeni+ima&
"olesni+ima i ratnim aro"ljeni+ima& nepro+jenjiva jePE34Q$
6alji korak je učinjen pri#vatanjem Petro!radske deklara+ije od 1?>?$ !odine& kojom je
a"ranjena upotre"a takvi# oruđa koja nepotre"no pove-avaju patnju ljudi i"ačeni# i
"or"e i koja se smatraju protivnim akonima čovječnosti$
,žasnut svirepostima i njemačko'*ran+usko! rata& i 1?CBVC1 !odine& tadašnji predsjednik
Medunarodno! 8rveno! krsta& Rvaj+ara+ Justave .o4nijer, predložio je osnivanje jedno!
medunarodno! krivično! suda$PEEBQ Medutim& ni ova ideja& ma koliko "ila plemenita& nije
>1
realiovana& ve- -e o"iljniji pokušaji ove vrste uslijediti tek nakon avršetka Prvo!
svjetsko! rata$ 0aravno& sva suđenja a ratne ločine ve- tokom Prvo! svjetsko! rata su
imala na+ionalni karakter& a i raumljivi# ralo!a nije se pojavljivala mo!u-nost a
djelovanje međunarodno! pravosudno! or!anaPEE1Q$
0akon i kao posljedi+a Krimsko! rata& američko! !rađansko! rata i *ran+usko' prusko! rata
i 1?CB$ !odine& javno mnijenje u 7vropi i Ameri+i se ujedinjuje oko ideje da "i na
medunarodnom nivou tre"alo do-i do kodi*ika+ije ratno! prava$ Kao reultat ove javne
kampanje& potpisana je serija međunarodni# u!ovora& danas ponatiji# kao Daška (14BC) i
5enevska konven+ija (1434)$ %ne predstavljaju najve-i uspje# u re!ulisanju ratno! prava$
, želji da se u takvim slučajevima su"ije neo!raničeno pravo ratuju-i# strana& usvojena je
.artensova klau"ula kojom se nalaže državama& kao ara-enim stranama& da se u
slučajevima koji nisu re!ulisani odred"ama konven+ije& imaju pridržavati načela
međunarodno! prava koja prističu i o"ičaja ustanovljeni# među prosvije-enim narodima&
akona čovječanstva i a#tjeva javne svijestiPEE3Q$
Daške #umanitame konven+ije i deklara+ije& donesene u 1?44$ i 14BC$ !odini& re!ulišu
1B?
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
ratna stanja i iješavaju pro"leme raoružanja& polažu temelje a stvaranje "udu-e
međunarodne or!ania+ije& kodi*ikovanje pravila ratno! prava i neutralnosti i donose
propise o mirnom iješavanju međunarodni# sporova$ Daške konven+ije i 1?44$ i 14BC$
!odine predstavljaju prvi pokušaj da se ivrši kodi*ika+ija prava i dužnosti ara-eni# strana i
da se pre+iiraju pravila o vodenju suvoemno! rata& pose"no da se o!raniči naoružanje&
a"rani upotre"a određeni# sredstava "or"e i osi!ura mimo iješavanje sporova medu
emljama$ 0a prvoj od ti# kon*eren+ija u Da!u& 1?44$ !odine& donesene su dvije konven+ije
i tri deklara+ije: Konven+ija o poiožaju ranjenika i pravila ponašanja prema njima& kako u
kopnenim tako i u pomorskim suko"imaF Konven+ija o akonima i o"ičajima suvoemno!
rataFPEEEQ 6eklara+ija o a"rani "om"ardovanja i "alona i slični# napravaF 6eklara+ija o
a"rani upotre"e projektila sa apaljivim i otvorenim !asovima i 6eklara+ija o a"rani
upotre"e rasprskavaju-i# ma (dum'dum)$ 0edostatak ovako donijeti# konven+ija i
reoiu+ija se naiai u činjeni+i da se one odnose na rat i vodenje rata& ali ne i na osi!uranje
miraPEE@Q$
0a 6ru!oj #aškoj mirovnoj kon*eren+iji& održanoj na ini+ijativu predsjednika SA6'a
Ruveita i rusko! +ara 0ikolaja II& od 1A$ juna do 1?$ okto"ra 14BC$ !odine& doneseno je 1E
mirovni# konven+ija$ %ne su još plodnije i o"u#vataju materiju o otvaranju neprijateljstva&
pravima i dužnostima neutralni# država& položaju tr!ovački# "rodova neprijateljski# strana&
pretvaranju ovi# u ratne "rodove& pomorskom "om"ardovanju kopna i položaju ranjenika u
suvoemnom ratu$ 0ji#ove odred"e nemaju karakter inkriminisani# normi kao !aran+ija
poštovanju& ve- važe kao upooravaju-e i preporučuju-e$
2etvrta konven+ija o akonima i o"ičajima rata na kopnu (sa Pravilnikom o kopnenom ratu)
u članu E sadrži odred"u da je država od!ovoma a kršenje #aški# praviia od strane "ilo
koje! njeno! su"jekta$ Međutim& iako je Daškim pravilnikom o suvoemnom ratovanju
i!rađen sistem pravila o dopuštenom i nedopuštenom u vođenju rata& ta pravila ne sadrže
krivične sank+ije& koje "i o"e"ijedile nji#ovo poštovanje$ Iako član E 2etvrte #aške
konven+ije predviđa od!ovornost a naknadu štete od strane države a ratne ločine& riječ
je samo o !rađanskoj& ne i o krivičnoj od!ovomosti$ 6a "i postojala krivična od!ovornost&
/nije dovoljno samo postojanje određene pravne norme pro#i"itivno! ili imperativno!
karaktera& ve- je potre"na takva pravna norma& koja a odredeno ponašanje predviđa
sank+iju kao krivično djeio$ 6ru!im riječima& potre"na je inkriminatoma pravna norma/PEEAQ$
Ali& iako to predstavija veliki nedostatak& ipak se ne može osporavati vrijednost #aški#
konven+ija i nji#ov načaj a ravoj međunarodno! krivično! prava& po!otovo kada je u
pitanju i!rađivanje pojma krivične od!ovornosti$ .a medunarodnu -e ajedni+u #aške
konven+ije imati načaj ratni# akona i ona -e se na nji# poivati i u Prvom i u 6ru!om
svjetskom ratu da "i osudila nečuvene ločine koje je ljudsko društvo doživjelo "e o"ira
na to što su one daleko prevaidene ravojem te#nikePEE>Q koja je diktiraia sasvim dru!i
način ratovanjaPEECQ$
1$E$3$ Pokušaji ustanovljenja medunarodno! krivično! suda u prvoj polovini :: vijeka
Prvi pokušaj ustanovljavanja medunarodno! krivično! suda uslijedio je nakon "rojni#
ratova s o!romnim ljudskim žrtvama tokom du!e istorije ljudske +ivilia+ije tek u
>3
posljednjem vijeku dru!o! milenijumaPEE?Q$ Taj a#tjev je s#vatila i Mirovna kon*eren+ija u
Pariu i preuela na se"e adatak da ramotri pitanja krivične od!ovomosti a ločine
učinjene u toku Prvo! svjetsko! rata& sa željom da se primijene represivne mjere prema
onima koji su vršili te iočine i da se o"e"ijedi trajan mir a "udu-a pokolenjaPEE4Q$
lnspirisana ovakvom željom& Mirovna kon*eren+ija je i *ormirala Komisiju a od!ovornost sa
adatkom da ispita: (1) od!ovornost oni# koji su prourokovali ratF (3) činjeni+e u vei sa
povredama akona i o"ičaja rata& ivršeni# od vojni# sna!a njemačko! +arstva na suvu&
moru i u vadu#uF (E) stepen krivične od!ovornosti ivršila+a "e o"ira na nji#ov položaj i
(@) stvaranje međunarodno! pravosuđa a suđenje "o! ivršeni# ločinaPE@BQ$
Mirovnim u!ovorom sila Antante s 0jemačkom koji je sklopljen u ;ersaju (Kersaillesu), 3?$
juna 141?$ !odine (stupio na sna!u 1B$ januara 143B$ !odine) predviđeno je suđenje a
1B4
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
/ratne ločine/& odnosno /teške povrede međunarodno! morala i svetosti u!ovora/ (čl$ 33C'
3EB) njemačkom +aru Zil#elmu II$ Do#enollernu i nje!ovim o*i+irima& koji su apovijedali
njemačkom vojskom u Prvom svjetskom ratu$ %vim je odred"ama "ilo predvideno i
osnivanje pose"no! suda koji "i vodio krivični postupakPE@1Q$ <udu-i da je +ar Zil#elm II$
do"io utočište (e!il) u Dolandiji& a ni države Antante se nisu previše trudile da !a ivedu
pred sud koji nije ni ustanovljen& do sudenja nije ni došlo$PE@3Q Dolandska vlada je odlučila
da ne iruči Zil#elma II$ poivaju-i se na to da krivična djela a koja se tražilo nje!ovo
iručenje nisu predviđena u!ovorima koje Dolandija ima sa dru!im emljama& kao i da je
Dolandija uvijek pružala ail po"ijedenim u medunarodnim suko"imaPE@EQ$ %sim to!a&
Dolandija se poivala na odsustvo medunarodno! akta kojima "i se a"ranjivalo
apočinjanje& vodenje ili naređivanje vođenja a!resorsko! rataPE@@Q$
;ersajski u!ovor je onačio kraj Prvom svjetskom ratu i imao a +ilj da i!radi jedno novo
društvo na "ai mira i solidarnosti medu na+ijama$ /;ersajskim u!ovorom je uspostavijeno
načelo da je međunarodno pravosuđe nadležno a vođenje postupka kod krivični# djela
čije su posljedi+e nastupile na teritoriji više država$ Pri tome& nije isključena i nadležnost
unutrašnji# sudova/PE@AQ$ To se mani*estovalo u tri !rupe pravila: (1) napuštanje klasično!
pravila da svaka država ima neo!raničeno pravo u po!ledu vodenja rata i da ona ne može
da "ude od!ovoma ukoliko je otpočela rat na jedan *ormalno prinat način (putem
o"javljivanja rata)PE@>QF (3) potvrđen je prin+ip pune materijalne od!ovornosti a štetu koja
nastane u toku rataF (E) istaknuta je lična krivična od!ovornost a ratne ločine$ Ratni
ločin+i nisu samo u nadležnosti sudova odnosne države ne!o i u prvom redu pred
sudovima država na čijim su teritorijama počinjena djela& pri čemu položaj i *unk+ije ne daju
potpuno opravdanje a učinjene ločine$ /Ideja o krivičnoj od!ovornosti pojedin+a nije više
apstraktni a#tjev pravde ne!o do"ija ira jedno! pravno! prin+ipa koji je ovdje& u
;ersajskom u!ovoru& ostao u povoju$ 0ažalost& prin+ip nije ostvaren/PE@CQ$
Preva!nule su političke kalkula+ije& iako se i s pravne strane mo!lo pri!ovoriti da tadašnje
međunarodno krivično pravo nije kao iočin predviđalo pokretanje a!resivno! napadačko!
rata& što je "ila !iavna politička optuž"a protiv njemačko! +araPE@?Q$ Pitanje je kako "i se to
suđenje da je do nje!a došio& aista odvijalo& ali je si!umo da se ni tada ne "i mo!lo
!ovoriti o nekom potpuno neavisnom pravosuđu& jer su sve ini+ijative a suđenje doiaile
iskijučivo od strane sila po"jedni+a& a "ile iskijučivo uperene protiv poražene strane&
odnosno pripadnika poraženi# oružani# sna!a& čak i samo! nji#ovo! apovjedno! vr#a
PE@4Q Smatra se da je pokušaj suđenja "ivšem njemačkom monar#u "io jedan od prvi#
slučajeve uimanja u o"ir /medunarodne individualne krivične od!ovomosti/ a povredu
/pravila međunarodno! o"ičajno! ratno! prava/PEABQ$ Ipak& prema akonu od 1?$ de+em"ra
1414$ !odine& u Iajp+i!u je održano devet postupaka protiv "ivši# pripadnika njemačke
vojske i mornari+e& ali su se oni& u!lavnom "o! nedostatka dokaa& avršili iri+anjem
osio"adaju-i# presuda$
2lani+e Antante& države'saveni+e& po"jedni+e u Prvom svjetskom ratu& osnovale su& 3A$
januara 1414$ !odine& pose"no povjerenstvo Antante (en!l$ 8ommission on &esponsi(ilit4
of te 3utors of te ?ar and on 5nforcement of )enalities), sa adatkom da analiira u
ratu počinjene ločine& utvrdi preiiminamu listu od!ovomi# i predloži način utvrđivanja
nji#ove krivične od!ovornosti$ 2lanovi to! povjerenstva su "ili po dvoji+a predstavnika
SA6'a& 9apana& ;elike <ritanije& Gran+uske i Italije& te jedan predstavnik <el!ije& =rčke&
Sr"ije& Poljske i Rumunije$ Iste !odine to povjerenstvo je podnijelo lvještaj o od!ovomosti
>E
ini+ijatora rata i kažnjavanju kršenja akona i o"ičaja rata$ Taj ivještaj je analiirao norme
medunarodno! prava o ličnoj krivičnoj od!ovornosti i predstavljao je i važan korak u
ravoju međunarodno! krivično! pravaPEA1Q$ , ivještaju se navodi da od vlada 8entraini#
sila tre"a tražiti prinanje nadležnosti međunarodno! suda a E1 ločin kršenja akona i
o"ičaja ratovanja (masovna u"istva i masakri& teroriam& u"ijanje tala+a& mučenje i
namjemo i!ladnjivanje +ivila& siiovanja& otmi+e ženski# li+a radi prisiijavanja na prostitu+iju&
deporta+ija +ivila i nji#ova intema+ija u ne#umanim uslovima& prinudni rad& prinudno
mo"ilisanje pokoreno! stanovništva& pijačke i kon*iska+ije imovine& potkopavanje vrijednosti
11B
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
valute u pokorenim emijama& namjemo "om"ardovanje neašti-eni# mjesta i uništavanje
kulturni# spomenika)$ Ta komisija je smatrala da postoje-i međunarodni ivori prava o
načinu i sredstvima vođenja rata predstavljaju pravno opravdani osnov a pojam /ratno!
ločina/ i a postupanje suda a takve slučajeve$PEA3Q .ato se predviđa i mo!u-nost
osnivanja
;isoko! suda međunarodno! karaktera (@ig $ri(unal)$ Međutim& Ivještaj nije pri#va-en
"o! protivljenja SA6'a i 9apana& koji su smatrali da osnivanje međunarodno! suda a
sudenje pojedin+ima nije primjereno s o"irom na suverenost države& kao i da kon+ept
ločina protiv čovječnosti& koje je Ivještaj pokušao a*irmisati& nije u skladu sa tadašnjim
medunarodnim pravom$ lsto tako& nije pri#va-ena ni lista ?4A ii+a koje je Povjerenstvo
smatralo od!ovomim a počinjena krivična djela& pa je ta lista sužena na sve!a @A
li+aPEAEQ$
Medunarodna ajedni+a je rea!ovala na to tako što je 143?$ !odine donijet )ariski pakt i
=eneralni akt 6ruštva naroda kojim je "ilo predviđeno da je kažnjivo vodenje rata kojim se
stvaraju međunarodni suko"i i kao instrument politike u međunarodnim odnosima
državaPEA@Q$ Pose"an načaj a međunarodno krivično pravo ima )ariski pakt, ponat pod
imenom ,ellog/Driand/ov pakt koji je "io potpisan od 1A emalja$ %vaj pakt je ponat kao
u!ovor o odri+anju od rata kao sredstva na+ionalne politike: on a"ranjuje rat i stavlja !a
van akonaPEAAQ$ Rat se može dovoliti jedino u slučaju akonite od"rane ' ako je jedna
emlja u!rožena napadom& a ne postoji mo!u-nost a pre!ovoranje ili posredovanje$
Međunarodna ajedni+a ne može više da "ude indi*erentna i neutralna& a države nemaju
više nespomo pravo da same odlučuju da li -e pristupiti ratu u +ilju ostvarenja svoji#
interesa$ Međutim& iako ovaj pakt smatra a!resivni rat neakonitim& smatraju-i !a ločinom&
on ne propisuje sank+ije a kažnjavanje "udu-i# učinio+a ovi# ločina niti predvida
*ormiranje medunarodno! krivično! pravosuđa$ 0avedeni pakt i Daške konven+ije su
predstavljale do"ru osnovu a *ormiranje međunarodno! krivično! prava& ali još& ipak& nije
uspostavljena spremnost& odo"renje svi# država& niti pojedina+a ili& pak& or!ania+ija da se
donese međunarodni akon i *ormira stalni sud koji "i sudio na osnovu to! akona
učinio+ima međunarodni# krivični# djela u "udu-im eventualnim suko"imaPEA>Q$ Ipak&
Savjet 6ruštva naroda je 143B$ !odine *ormirao Komitet koji je pripremio projekat a
ustanovljavanje stalno! međunarodno! suda pravde$ Iako je "ilo mišljenje da je projekat
do"ar& preovladala su suprotna mišljenja& te je projekat propao$
6ru!i pokušaj osnivanja međunarodno! krivično! suda uslijedio je u tadašnjoj
medunarodnoj or!ania+iji ' 6ruštvu naroda& a "io je potaknut i atentatima na neke
državnike i političare (6ouis Dartu& ju!oslovenski kralj Aleksandar 1& kan+elar 6ol*uss)$
Pakt 6ruštva naroda nije otišao dalje u po!ledu od!ovomosti *iičko! li+a od ;ersajsko!
u!ovora& jer su načela& pri#va-ena na Mirovnoj kon*eren+iji& "ila istovremeno i nje!ova
osnova$ Prema Paktu& kao i prema ;ersajskom u!ovoru& ralikuju se dvije vrste ratova:
ratovi koji su dovoljeni& tj$ le!alni i ile!alni& tj$ a"ranjeniPEACQ$ Tu se u stvari radi o
od"ram"enim i napadačkim ratovima& pri čemu Pakt osuđuje ovu dru!u vrstu i smatra je
neakonitom$ Međutim& i u slučaju kada je rat dovoljen& on ne može "iti opravdan ako nisu
primijenjena sva sredstva a mirno rješavanje nastaio! spora medu državama i
i"je!avanje rataPEA?Q$ lsto tako& Pakt ne predviđa krivične sank+ije protiv oni# koji otpočnu
neopravdan rat$ , tom po!ledu on ne ide mno!o dalje od Daški# konven+ija& jer ne
pre+iira pojam ločina niti određuje kane a pojedinačna djelaPEA4Q$
0a E3$ Kon*eren+iji ,druženja a međunarodno pravo (7nternatioanal 6a> 3ssociation) u
<uenos Airesu (1433) !eneralni sekretar& pro*esor <elot (Delot) je predložio da se ustanovi i
međunarodni krivični sud a suđenje a ratne ločine u širem smislu& i to neposrednom
>@
primjenom medunarodno! prava& dok su pravni+i i 7vrope (kao )olitis, )ella, #onnedieu
de Ka(res, 8alo4anni, Saldana, Sottile) smatrali da nije !lavni adatak suđenja a ratne
ločine& ve- aštita mira pomo-u međunarodno! krivično! prava$ Kon*eren+ija je smatrala
da je osnivanje međunarodno! krivično! suda #itno i naiožila je pro*esom <elotu da iradi
na+rt nje!ovo! statuta$ , iveštaju podnijetom EE$ Kon*eren+iji (Stok#olm& 143@$ !odine)
111
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
<elot je predložio stvaranje suda& u o"liku krivično! odeljenja stalno! suda medunarodne
pravde& i to konven+ijom kojoj "i mo!le da pristupe države$ ."o! raličiti# mišljenja
kon*eren+ija nije usvojila <elotov prijedlo! ve- !a je uputila na ramatranje pose"noj
međunarodnoj komisiji u kojoj su "ili najistaknutiji članovi Međunarodno! udruženja a
krivično pravo (kao )ella, 8alo4anni). Komisija se složila u po!ledu potre"e da se stvori
jedan međunarodni krivični sud i svoje aključke je uputila E@$ Kon*eren+iji ,druženja a
međunarodno pravo (<eč& 143>$ !odine) koja i# je usvojila$ Sud je tre"alo da "ude
nadležan a sve prekršaje međunarodno! krivično! prava& ne samo a vrijeme rata (ratni
iočini) ve- i a vreme mira (dro!e& piraterija& *alsi*ikovanje nov+a& prava manjina)$ 0ovinu
predstavlja uvodenje medunarodne krivične od!ovornosti država& pored od!ovomosti
pojedina+a$
Iste !odine je& na svom prvom kon!resu (<risel& 143>) Medunarodno udruženje a krivično
pravo& na prijedlo! dvoji+e ivjestila+a (L#onnedieu de Ka(res i )ella), usvojilo reolu+iju u
koji se alaže a stvaranje krivično! odeljenja stalno! suda medunarodne pravde$
Pri#va-en je i stav o krivičnoj od!ovornosti država i pojedina+a$ %diučeno je da pose"na
komisija iradi na+rt statuta suda$ 0a+rt statuta (koji je iradio )ella) ramatran je i usvojen
na dru!om kon!resu ,druženja (<ukurešt& 1434)& svakako pod snažnim uti+ajem
raspoloženja stvoreno! ,ellog/Driand/ ovim paktom$
%d 1434$ do 14EA$ !odine dva udruženja su radila ajednički i o"raovala komisiju
stručnjakaPE>BQ& apočevši 14EA$ !odine sa radom na *ormuiisanju Svjetsko! krivično!
akona$ 6akle& međunarodna ajedni+a ve- tada uvida potre"u da se stvore uslovi a
ivodenje pred sud& i to medunarodni& vinovnika najteži# ločina počinjeni# u ratnim
suko"ima kako "i se suprotstavila međudržavnom saradnjom u su"ijanju iočina protiv
mira i čovječnostiPE>1Q$ Sve to je& kao i radovi pojedina+a i pojačani o"li+i terorima&
doprinijelo da se& 1>$ novem"ra 14EC$ !odine& usvoji Konven+ija o osnivanju
međunarodno! krivično! suda a suđenje teroristima& s Protokoiom kojim je predviđeno
ustanovijavanje takvo! suda$ Sud je tre"alo da& u načelu& asjeda u Da!u& a nje!ov rad je
avisio od spremnosti država da mu idaju ii+a optužena a teroriam$ Međutim& ovu
konven+iju je potpisalo sve!a 1E država& a do početka 6ru!o! svjetsko! rata nije stupila na
sna!u$PE>3Q <udu-i da ova konven+ija nije nikada stupila na sna!uPE>EQ& naravno da ni
ustanovljenje medunarodno! krivično! suda a ločine terorima nije došio u o"irPE>@Q$
Tome je doprinio i itaiijansko'etiopijski rat& odnosno invaija koju je *ašistička Italija ivršiia
na 7tiopiju$ 0aravno& ni politička klima tadašnje svjetske ajedni+e nije "iia nimalo povoljna
a realno oživotvorenje ovakve ideje& jer se radilo o vremenu iraito! jačanja *ašistički#
režima& sta"ilia+iji na+ističke viasti u 0jemačkoj& !rađanskom ratu u Rpaniji i osje-aju
jedne iraite političke& ekonomske i vojne sla"osti država& nekadašnji# po"jedni+a u
Prvom svjetskom ratuPE>AQ$ Protiv osnivanja međunarodno! krivično! suda "iia je ;eiika
<ritanjija& smatraju-i da još nije došao trenutak a stvaranje takvo! suda$ Iako nije "ilo
praktični# reultata& neka osnovna načela i ove konven+ije su kasnije poslužila a
osnivanje međunarodni# vojni# sudova a suđenje ločin+ima čija djeia nisu imala
/pose"no !eo!ra*sko opredjeljenje/& tj$ koja su "ila ivršena u više emalja (ideja i člana
334 ;ersajsko! u!ovora)$
Rad na tome nije prestajao ni tokom 6ru!o! svjetsko! rata& kako na nevladinom tako i na
međunarodnom nivou$ 9oš od početka 6ru!o! svjetsko! rata surovi i nečovječni postup+i
na+ista ne samo u tretiranju ratni# aro"ljenika i ranjenika ne!o i u maltretiranju i
istre"ljenju +iviino! stanovništva& ukaaii su na potre"u da se skrene pažnja da takvi ločini
ne mo!u da ostanu nekažnjeni$ To je našlo iraa u Atlantskoj povelji od 14@1$ !odine koja
/predstavlja vaničnu opomenu ivršio+ima ločina da moraju računati na to da -e i#
međunarodna ajedni+a povati na od!ovornost a nji#ovu kriminalnu djelatnost/$ Isti
načaj ima i u deklara+ija savenika donijeta u Saint'9ames'u 14@3$ !odine$
Medunarodna komisija a re*ormu i ravoj krivično! prava (sastavljena pretežno od
>A
"ritanski# pravnika& aii i nekoiiko stručnjaka i dru!i# emalja)& na sastanku u Iondonu (jula
14@3$ !odine)& ramatrala je neka pitanja u vei s or!aniovanjem međunarodno! krivično!
113
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
!onjenja ratni# iočina+a& ali nije usvojiia nikakav akt$ .a raliku od nje& Međunarodna
skupština (osnovana 14@1$ !odine kao nevladina or!ania+ija pod pokroviteljstvom ,nije
a 6ruštvo naroda) takođe je u Iondonu (31$ juna 14@E$ !odine)& usvojila na+rt konven+ije
koji sadrži statut međunarodno! krivično! suda i krivična djela a koja "i on "io
nadležanPE>>Q$
Sa stanovišta međunarodno! krivično! prava& od najve-e! je načaja Moskovska
deklara+ija na kon*eren+iji koja je održana od 14$ do EB$ okto"ra 14@E$ !odine koja iražava
riješenost tri velike sile (SA6& SSSR i ;elika <ritanija) da se po avršetku 6ru!o! svjetsko!
rata predume !onjenje kriva+a a iaivanje ovo! rata i a počinjene ločinePE>CQ$ %vaj
dokument ima važnost "o! utvrđivanja temeljni# načela "udu-e! krivično! pro!ona
učinila+a iočina i potvrde da se ve- u tom trenutku raspolaže nesumljivim dokaima o
ivršenim ločinstvima& koja sa stainom promjenom situa+ije na *rontovima i osio"ađanjem
sve novi# i novi#& ranije okupirani#& teritorija ' postaju učestalija i težaPE>?Q$ , njemu je
predviđena "eiuetna o"avea svi# vlasti kod koji# se nadu ii+a pod sumnjom da su
vršila neke od povreda ratno! i #umanitaro! prava& da i# idaju emlji na čijoj teritoriji su
ivršeni ločini ' radi suđenja pred unutrašnjim sudovima te emijePE>4Q$ 6eklara+ija
ponaje dva vida od!ovomosti PECBQ 0ajprije& da -e ratnim ločin+ima "iti sudeno u onoj
emlji !dje su počinili krivična djela i da -e "iti kažnjeni prema akonima ti# emalja$ .atim&
da -e oni ločin+i i 0jemačke čiji ločini nemaju !eo!ra*sku određenost& "iti kažnjeni
ajedničkom odiukom savenički# viadaPEC1Q& %vdje se radi o trans*orma+iji načeia i
Daški# konven+ija ' ne ostavija se državi da sudi pripadni+ima svoji# oružani# sna!a i
političkim ličnostima a ločine ivršene a vrijeme rata& /ve- se ta kompeten+ija prenosi na
povrijeđene države$ Ratni ločini su prinati kao međunarodni i a nji# -e "iti nadiežan
međunarodni sud/PEC3Q$ .a sve vrste ločina se od!ovara po prin+ipu pune i neposredne
lične od!ovornostiPECEQ$
1$E$E$ 6va medunarodna vojna suda poslije 6ru!o! svjetsko! rata
2etiri velike sile u 6ru!om svjetskom ratu (SA6& Gran+uska& ;elika <ritanija i Sovjetski
Save) su Iondonskim sporaumom od ?$ av!usta 14@A$ !odine osnovale ad oc
Međunarodni vojni sud u 0im"er!u a suđenje pojedin+ima& učinio+ima ločina protiv mira&
ratni# ločina i ločina protiv čovječnosti (0im"erški tri"unal)PEC@Q$ Sam sporaum
predstavlja& s jedne strane& potvrdu i ovaničenje ukupni# napora činjeni# od 14@1$ !odine&
povodom kažnjavanja ratni# ločina+a& ali i mno!i# iskustava i prijedlo!a i meduratno!
rado"lja$ Međutim& s dru!e strane& on je ačetak jedno! novo! do"a u ravoju
medunarodne ajedni+e koji -e postepeno i stalno& u sve ve-oj mjeri& podraumijevati i
krivičnu aštitu njeni# osnovni# vrijednosti& što sistem 6ruštva naroda nije imao vremena
da "itnije ravije$ .a takve ločine učinjene na 6alekom istoku ustanoviien je dru!i
Međunarodni vojni sud a 6aleki istok& u Tokiju& 14$ januara 1414$ !odine $ ,stanovljenje ta
dva suda& sadržaji nji#ovi# statuta& postupak pred njima i irečene presude& koje su
ivršene& predstavljaju prelomni do!adaj u istoriji međunarodno! krivično! prava i
si!ni*ikantni presedan u nastojanjima uspostavljanja djelotvomo! sistema medunarodno!
krivično! pravosudaPECAQ$ To je& ujedno& stvami početak o"likovanja međunarodno! pojma
vladavine prava na području krivično! pravaPEC>Q$ Radi se ne samo o realia+iji
medunarodno! krivično! sudovanja& ve- i o promo+iji krivično! prava medunarodne
ajedni+e i čovječanstvaPECCQ$ Krivično pravo primijenjeno u 0im"er!u je i *ormalno postalo
okosni+a medunarodno! krivično! prava& jer je na prvoj sjedni+i =eneralne skupštine %,0&
Reolu+ijom "roj 4A od 11$ de+em"ra 14@>$ !odine& pro!lašeno dijelom %pšte!
međunarodno! krivično! pravaPEC?Q$
/0ormativno'*unk+ionalna uspostava sistema državno! terora& kao suvereno! prava više
rase da odlučuje o sud"ini čovječanstva& pra-ena opštom destruk+ijom& or!aniovanim
masovnim u"ijanjima pojedina+a i čitavi# društveni# !rupa+ija& donijela je na+ističkoj
0jemačkoj epitet najmonstruonije državnopolitičke tvorevine modemo! do"a$ Ratni ločini&
materijalna raaranja& i užasi koji su se do!ađali u kon+lo!orima& "ili su takvo!
presedansko! karaktera& da su aprijetili osnovnim vrijednostima ljudske +ivilia+ije& a prije
11E
>>
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
sve!a du#ovno'kulturološkom i *iičko'"iološkom inte!ritetu evropsko! kontinenta$ %tuda je
priroda 6ru!o! svjetsko! rata "ila suštinski raličita od prirode ratova raniji# perioda$ %tuda
i politički +iljevi savenički# sila nisu mo!li& niti smjeli "iti limitirani samo na vojni pora
osovinski# država& ve- je uporedno sa "or"om na "ojnom polju& vođena i "or"a a
pravnopolitičku prekompoi+iji Kstaro! svijeta[ .lo koje se nadvilo nad čitavim
čovječanstvom pri"ližilo je ajedničkom stolu do tada nepomirljive političke kon+epte$
Ideološke "arijere su& arad opšte! interesa& postale premostive& što je na pravnom polju
načilo opredjeljivanje savenika a stvaranje materijalni# i or!ania+ioni# pretpostavki
kažnjavanja na+istički# ločina+a/PEC4Q$ %ve amisli realiovane su i u raličitim
dokumentima usvajanim tokom 6ru!o! svjetsko! rata (Atlanska povelja& Moskovska
deklara+ija i dr)$ 0ajad& na osnovu Iodonsko! sporauma& *ormiran je 0im"erški tri"unal
čiji su sastav& nadležnosti i *unk+ije odredeni Statutom koji je pridodat osnovnom tekstu
sporaumaPE?BQ$ Sudski pro+es koji je tada voden protiv vojni# i politički# lidera na+ističke
0jemačke prva je u istoriji primjena međunarodno! krivično! prava kro institu+ije
međunarodno! pravosuđaPE?1Q$ Sud u 0im"er!u je "io prvi međunarodni sud koji je& u ime
svjetske ajedni+e& nastupaju-i sa poi+ija aštite univeralni# svjetski# vrijednosti& donio
pravnosnažnu presuduPE?3Q$
<e o"ira što nije sadržan u odred"ama Statuta o stvarnoj nadležnosti 0irn"erško!
tri"unala& !eno+id se iričito spominje u osnovnoj optužni+i Komiteta !lavni# tužila+a$ To je
prvi vanični međunarodni dokument u kojem je upotre"ljen termin !eno+id$ /%ptužni+a nije
"ila veana a Statut niti je podnijeta na osnovu Statuta& pa ni tužio+i u i"oru svoji#
*ormula+ija i termina nisu "ili o!raničeni$ Ako se ume u o"ir i to da je priroda optužni+e
kao pravno! akta takva da dovoljava punu slo"odu u i"oru načina i jeika preenta+ije
optužni# činjeni+a& to je jasno "o! če!a je upravo u njoj& a ne i u presudi upotre"ljen
termin !eno+id/PE?EQ$ Termin !eno+id se pominje i na suđenjima koja su u saveničkim
okupa+ionim onama or!aniovana na osnovu .akona "roj 1B& koji je usvojen od strane
Kontrolno! savjeta a 0jemačku$ , svim ovim slučajevima je !eno+id tretiran kao dio
iočina protiv čovječnosti$ Međutim& u svojoj presudi 0im"erški tri"unal nije optužene
pro!lasio krivim a !eno+id niti je o"raloženju presude o"jasnio ašto nije od!ovorio na
jedan dio optužni+e$ Iako su dokai koji su potvrđivali ivršenje !eno+ida "ili više ne!o
dovoljni& Tri"unal nije imao pravno! osnova da *ormalno pri#vati termin !eno+id& a još
manje da o!lasi optužene krivim a djelo koje kao takvo nije sadržano u nje!ovom Statutu&
niti u nekom dru!om međunarodnom aktu le!islativno! karaktera$ Međutim& i o"imno!
dokano! materijala nedvosmisieno su proiilaili naj"itniji elementi !eno+ida& tako da je u
toku samo! sudsko! pretresa od strane neki# dele!a+ija atraženo da Tri"unal !eno+id
prina kao dokaan ločin i da !a& kao pose"nu inkrimina+iju& unese u svoju konačnu
odlukuPE?@Q$
Sudski postupak i pravila dokaivanja su "ila uređena dijelom odred"ama Statuta& a
dijelom je sam sud u toku postupka donosio pro+esna pravila$ Inače& sam se postupak
sastojao i sljede-i# *aa: (1) pret#odna ijava tužio+a& (3) dokana sredstva optuž"e i
od"rane& (E) saslušanje svjedoka& (@) riječi od"rane i optuž"e& (A) ijava optuženo! i (>)
presuda$ Kada je riječ o postupku koji je primjenjivan na suđenju u 0im"er!u& u pitanju je u
osnovi an!losaksonski tip krivične pro+edure$ %snovna odlika ovo! postupka je pasivna
ulo!a suda u samom prikupljanju i o+jeni dokaa& što je& prije sve!a& "io osnovni adatak
stranaka (optuž"e i od"rane)$ Kao važno načelo ovo! postupka uspostavljeno je
dominantno načelo an!losaksonsko! tipa postupka& a to je prin+ip fair trial& što& u stvari& u
osnovi predstavlja pravo okrivljeno! na pošteno suđenje $
.načaj sudenja !lavnim ratnim ločin+ima u 0im"er!u& i pored svi# nesavršenosti& teško-a&
smetnji i !rešaka& može se o+jenjivati dvojako: politički i pravno& a i nesporan jePE?AQ$
%dred"e Statuta 0irn"erško! tri"unala od višestruko! su načaja a ravoj ideje o
međunarodnom krivičnom !onjenju& kako preko stalne pravosudne ustanove& tako i preko
povremeni# (ad oc) ustanova$ %ne poveuju pret#odne amisli nastaie imedu dva
11@
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
svjetska rata& sa tra!anjima a konačnim rješenjima od 14@C$ !odine do danas$ /0e može
>C
se pore-i da je 0im"erški pro+es imao odjeka i uti+ajaF da je "ar imao da nači početak i
sim"ol poitivno! rješavanja pitanja korijenito! uklanjanja o!njišta *ašima& materijalni# i
idejni#$ .na se koliko to pitanje avisi od io"ličavanja& od primjeme& javne osude oni# koji
su počinili tolika nedjela i koji su težili da poro"e +io svijet$ , tom po!ledu 0im"erški
tri"unal& pred koji su ivedeni oni najod!ovomiji medu na+ističkim ločin+ima& i kao
ačetni+i a!resije i kao vinovni+i svi# ločina& "io je od odsudno! načaja u
međunarodnopravnom smislu$ 0im"erški tri"unal je primijenio krivičnopravne prin+ipe& koji
su došli do iražaja u Iondonskom sporaumu& od ?$ av!usta 14@A$ !odine i time suštinski
imijenio karakter dotadašnje! međunarodnopravno! ravoja& otvorivši u njemu novu
*au/@@A$
.a raliku od suđenja u 0im"er!u& suđenje u Tokiju se natno manje pominje$@@> 0a to je
vjerovatno uti+ala i relativna !eo!ra*ska udaljenost 9apana u odnosu na 7vropu koja se&
ipak& smatrala +entrom početka& ali i stvamo! avršetka to! veiiko! rata& mada je on& ipak&
nešto kasnije *aktički okončan na 6aiekom istoku@@C$ Tri"unal u Tokiju je "io sastavljen od
11 sudija koje je imenovao vr#ovni komandant@@?& i to na prijedlo! vlada savenički# država
koje su i potpisale akt o kapituia+iji 9apana$ Svaka od vlada koje su "ile u ratu sa 9apanom
imenovale su po jedno! sudiju& a sud je donosio odluke ve-inom !iasova$
, određene ralike& pravila Tri"unaia u Tokiju su veoma slična onima koja su se
primjenjivala u 0im"er!u& a pravila postupka& takođe& u osnovi& iraito an!losaksonsko!
445 Markovic, dr Milan: Nirnbersko sudenje - primjena novih načela u
medunarodnom krivičnom pravu, Zbomik Instituta za kriminoloska i socioloska
istrazivanja, Beograd, broj 2/73, str. 173.
446 Tribunal u Tokiju je predmetu !himode v. "apan razmatrao i zauzeo stav da je
upotreba atomske bombe na Hirosimu i Nagasaki suprotna pravilima ratnog prava,
buduci da je to diskriminatorsko oruzje, gdje je nemoguca korekcija i pravljenje
razlike prema cilju, ali je (analogno odluci da japanski car ne moze biti optuzen, jer
se tamo smatrao bozanstvom) stao na stanoviste da se ni protiv Harija Trumana ne
moze podici optuznica kao predsjednika strane drzave, osnovom diktata za upotrebu
atomskih bombi. Tek nakon deset godina od rata, britanski filozof Mary #nscombe, u
svojoj knjizi "Diploma gosp. Trumana", po prvi put njega naziva ratnim zločincem.
Ovo je učinila povodom diskusije o dodjeljivanju Trumanu titule počasnog doktora
Univerziteta u Oksfordu. Tako je sa velikim zakasnjenjem ovaj koncentrirani udar
najtezih posljedica nazvan ratnim zločincem i nametnuo promisljanje i ocjenu
ponasanja ključnih ličnosti u ratnim dogadajima i pobjedničke strane. $eslie %
&reen, profesor prava iz Kanade, u vezi sa tim kaze: "Pravila vezana uz ratno pravo u
1945. godini priznavala su pravo odmazde. Onda je bilo kakvo oruzje koje bi
zaustavilo rat - bilo legitimno. Osuda upotrebljenog oruzja kao nezakonitog, sve e'
post (acto, zanemarila je moralnu filozofiju, vojnu i pravnu situaciju tokom 1945.
godine. Ali, bilo se suočeno sa neprijateljem koji ne postuje nijedno načelo
humanosti prava, kada je bilo kakvim oruzjem trebalo uspostaviti vladavinu prava.
Kaze se da cilj ne opravdava sredstvo, ali kada se radi o opstojnosti drzave, onda se
iz okova moralnih standarda danasnjice ne mogu osudivati pravni koncepti od prije
50 godina. Definicija odmazde je da se preduzmu nezakoniti koraci protiv prije
provedene nezakonite akcije, sa nadom da se prijasnja nezakonita akcija privede
kraju. A 1apanci su bili i upozoreni da evakuisu gradove Hirosimu, Nagasaki i Tokio.
Cuo sam lično te radio emisije. Ne znam ni po kojim se osnovima upotreba
osiromasenog uranijuma smatra ratnim zločinom. Uz to je u medijima na Zapadu
objavljivano da je nastanak raka kod nekih vojnika povezan sa osiromasenim
uranijumom, sto nije dokazano. A samo je takva municija mogla da probije teske
tenkove".
447 Škulic, str. 48.
448 Vrhovni komandant je odobravao i izvrsenje izrečenih kazni.
11A
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
164 tipaPE?>Q$ Svi okrivijeni na pro+esu u Tokiju su o!lašeni krivimPE?CQ& a irečeno je
sedam smrtni# kaniPE??Q$
Iako se u iiteraturi susre-e stanovište kako su tokijski i dru!i pro+esi vođeni na 6alekom
istoku& paii u a"orav "o! svoji# manjkavosti& nesumnjivao je da je "arem jedan od
>?
postupaka koju su se vodili& i "o! svoje kontrovernosti i "o! nasljeđa koje je ostavio
međunarodnom krivičnom sudovanju& od istorijsko! načajaPE?4Q$ Riječ je o siučaju
9amasita, kako je u literaturu skra-neno navan postupak vođen pred Tri"unalom u
Tokiju& u kojem je optuženi "io japanski !eneral $omo4uka 9amasita¡390]. %dluka Suda u
tom predmetu važna je a ravoj instituta komandne od!ovornosti& a iavala je i iaiva
"rojne kontroverePE41Q$
6ominantno je mišljenje da su ti pro+esi u 0im"er!u i Tokiju& uprkos odredenim sla"ostima&
"ili pravno i moralno utemeljeni& te da predstavljaju važan korak u ravoju međunarodno!
krivično! pravaPE43Q Međutim& mada je nesumnjivo da ova suđenja imaju o!roman načaj&
kao i da su pripadni+i sila osovine tokom 6ru!o! svjetsko! rata učinili stravične ločine&
postup+i koji su se odvijali u 0im"er!u i Tokiju& nikako nisu per*ektni$ Ipak& ova dva suđenja
i danas predstavljaju osnovne polaišne stavove ve-ine ila!anja o korijenima
međunarodni# krivični# sudova i iskustva i nji#ovo! rada se smatraju neo"ilanim u
analiiranju prakse medunarodno! krivično! pravosuđaPE4EQ$ Tri"unaii u 0im"er!u i Tokiju
su oživjeli ideju o osnivanju stalno! međunarodno! krivično! sudaPE4@Q$ Međutim& vanjska
poiitika veiiki# sila u eri #iadno! rata "ila je urok što pravni pret#odni+i i 0irn"er!a i
Tokija& koji su mo!li "iti početak ravijanja vrijedni# instrumenata a aštitu ljudski# prava
na međunarodnom nivou& nisu koriš-eni skoro pedeset !odinaPE4AQ$
6alji ravoj međunarodno! krivično! prava odvijao se u okviru i pod okriijem %r!ania+ije
,jedinjeni# na+ija$ Prvo je =eneralna skupština %,0 (u de+em"ru 14@>$
!odine) potvrdila prin+ipe 0irn"erško! tri"unala (tv$ nir"erško pravo)@A4& pro!lašavaju-i i#
kao opštevaže-a načela međunarodno! pravaPE4>Q$ %d tada pa do danas donijeto je više
međunarodnopravni# akata od načaja a dalji ravoj međunarodno! krivično! prava&
medu kojima se ističu: Konven+ija o sprečavanju i kažnjavanju !eno+ida i 14@?$ !odine&
ženevske konven+ije i 14@4$ !odine (Konven+ija o postupanju sa ratnim aro"ljeni+ima&
Konven+ija
B po"oljšanju sud"ine ranjenika& "olesnika i "rodolomnika oružani# pomorski# sna!a&
Konven+ija o aštiti !rađanski# li+a a vrijeme rata i Konven+ija o po"oljšanju sud"ine
ranjenika i "olesnika oružani# sna!a u ratu)& Medunarodni pakt o !rađanskim i političkim
pravima i Međunarodni pakt o ekonomskim& so+ijalnim i kuitumim pravima i 144>$ !odine&
Konven+ija o uklanjanju svi# o"lika rasne diskrimina+ije i 14>A$ !odine& Konven+ija o
su"ijanju i kažnjavanju ločina apart#ejda i 14CE$ !odine& Konven+ija o su"ijanju
neakoniti# otmi+a vadu#oplova i 14CB$ !odine (tv$ Daška konven+ija)& Konven+ija o
su"ijanju neakoniti# akata protiv +ivilno! vadu#oplovstva i 14C1$ !odine (tv$
Montrealska konven+ija) i Konven+ija o neprimjenjivanju akonske astarjelosti a ratne
ločine i iočine protiv čovječnosti i 14>?$ !odine$ , poslednje vrijeme donijete su:
Konven+ija o trans*eru osuđeni# li+a i 14?E$ !odine& Konven+ija o pranju& traženju&
apljeni
1 kon*iska+iji pri#oda stečeni# kriminalom i 144B$ !odine& Krivičnopravna konven+ija o
korup+iji i 1444$ !odine& Konven+ija ,0'a protiv transna+ionalno! or!aniovano!
kriminala i 3BBB$ !odine itd$
1$E$@$ Međunarodni krivični sudovi u posljednjoj de+eniji :: vijeka
6ok su dva međunarodna vojna suda odavno prestala postojati& nekoliko nedavno
osnovani# međunarodni krivični# sudova (tri"unala) još uvijek djeluju$
Savjet "e"jednosti ,jedinjeni# na+ija je svojom reoiu+ijom "roj ?B? pokrenuo postupak
koji je okončan 3A$ maja 144E$ !odine& usvajanjem Reolu+ije "roj ?3C& pri#vatanjem
Ivještaja !eneralno! sekretara ,0'a i donošenjem Statuta Međunarodno! krivično! suda
a teška kršenja međunarodno! #umanitarno! prava na području "ivše 9u!oslavije od
1441$ !odine (I8TH)$ Stvama nadležnost to! suda& određena Statutom& odnosi se na teška
11>
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
kršenja 5enevski# konven+ija i 14@4$ !odine (član 3)& kršenja akona i o"ičaja ratovanja
(član E)& !eno+id (član @) i ločine protiv čovječnosti (član A)$ 0adležnost s o"irom na ii+a
određena je članom > Statuta i odnosi se na *iička li+a& i to ona koja su po članu C
planirala& podsti+ala& naredila& učiniia ili na dru!i način pomo!la u učeš-u u planiranju&
pripremanju i ivršenju ločina navedeni# u čl$ 3'A ovo! statuta$ 2lan A Statuta uspostavlja
jurisdik+iju a ločin protiv čovječnosti i veoma je važno da ekspli+itno navodi da I8TH ima
nadiežnost da krivično !oni ii+a koja su od!ovoma a sljede-e ločine& kada su učinjeni u
>4
oružanom suko"u& "ilo međunarodnom iii intemom po karakteru& i usmjereni protiv +ivilne
popula+ije: (a) u"istvoF (") istre"ljenjeF (+) lišavanje sio"odeF (d) deporta+ijaF (e)
aro"ljavanje& (*) torturaF (!) siiovanjeF (#) pro!oni na političkoj& rasnoj i vjerskoj osnovi i (i)
dru!i ne#umani akti$ .a sva navedena ponašanja propisana je lična krivična od!ovomost$
Statut 18TH sadrži E@ člana i uspostavlja jurisdik+iju samo nad *iičkim li+ima& te de*miše
teritorijainu i vremensku jurisdik+iju a teritoriju "ivše 9u!oslavije& praktično daju-i I8TH
automatski prioritet a suđenje li+ima od!ovomim a ratne ločine$ 6ru!a važna odred"a
Statuta jeste da autoriira tužio+a koji -e provoditi neavisne istra!e u kojima može koristiti
sve raspoložive vladine i neviadine ivore$ Tužila+ nije od!ovoran nikome a podianje
optužni+e& osim kada mora da je od"rani ispred tročlano! sudsko! vije-a$
Sudije to! suda donijele su na osnovu člana 1A Statuta (11$ *e"ruara 144@$ !odine)
Pravilnik o postupku i dokaima koji je stupio na sna!u 1@$ marta 144@$ !odine$ Sjedište
suda je u 6en Da!u (Dolandija)$
Po uoru i na osnovu iskustva o ustanovljavanju I8TH& Savjet "e"jednosti je svojom
Reolu+ijom "roj 4AA (144@)& od ?$ novem"ra 144@$ !odine (takođe s poivom na !lavu ;II
Povelje ,jedinjeni# na+ija)& donio Statut a Međunarodni krivični sud a Ruandu (I8TR)& sa
sjedištem u Ams#i& u susjednoj Tananiji$ 2lanom 13 stav 1 Statuta I8TR propisano je da
-e članovi žal"eno! vije-a I8TH služiti i kao članovi žal"eno! vije-a I8TR$ 6akle& sudije
ia"rane u I8TR služe samo kao članovi prvostepeni# vije-aPE4CQ$
I8TH i I8TR su samostalni medunarodni pravosudni or!aniPE4?Q$ Premda je Medunarodni
sud pravde /osnovni pravni or!an/ (član 43 Povelje ,jedinjeni# na+ija)& u sistemu
,jedinjeni# na+ija kojem privremeni tri"unali pripadaju ' imeđu ova dva tri"unala nema
#ijerar#ijsko! odnosa$ Iako -e ajedničko žal"eno vije-e I8TH i I8TR morati da ima u vidu
dru!e odluke međunarodni# sudova& ono poslije pažljive rasprave može do-i do drukčiji#
aključaka/PE44Q$
Prema ranijem teksta članu 1A stav E Statuta& tužila+ I8TH takođe je služio i kao tužila+
I8TR$ Medutim& on je imao svo! amjenika aduženo! samo a poslove u teritorijalnoj
nadležnosti I8TR& kao i od!ovaraju-e oso"lje Tužilaštva$ %d septem"ra 3BBE$ !odine
Savjet "e"jednosti je imenovao pose"no! tužio+a I8TR$ Svi ostale odred"e Statuta I8TR
jednake su onima i Statuta I8TH$ 9ednaki su i pravilni+i o postupku i dokaimaP@BBQ$
Kad su& prije više od jedne de+enije& osnovani medunarodni sudovi a ratne ločine u
"ivšoj 9u!oslaviji i Ruandi imali su& pod okriljem ,jedinjeni# na+ija& dva plemenita +ilja: prvi&
po"jedu pravde i do"ra nad nepravdom i lom i& dru!i& pomirenje avađeni#& u opomenu
da se osudena nedjela više ni!dje i nikada ne ponove$ Sa istim +iljevima& takođe pod
okriljem ,0'a& radi i manje ponati sud a ratne ločine u Sijera Ieoneu$ Međutim& na
primjeru Sijera Ieonea i Kam"odže međunarodna ajedni+a je pokaala natno manje
odlučnosti& !dje su politički kompromisi omeli ostvarivanje pravdeP@B1Q$
Spe+ijalni sud a Siera Ieone& koji takode predstavlja jedan tip ad oc tri"unala& se& ipak&
ne može smatrati potpuno međunarodnim& odnosno on je to samo djelimično& s o"irom na
to da je nje!ov sastav mješovit ' čine !a kako sudije i inostranstva (međunarodne sudije)&
tako i doma-e sudije& a nije nastao odlukom Savjeta "e"jednostiP@B3Q (kao ad oc tri"unali
a nekadašnju 9u!oslaviju i Ruandu)& ve- pose"nim u!ovorom imeđu ,jedinjeni# na+ija i
;lade Siera IeoneaP@BEQ$ /Takvo poiaište "itno je drukčije& sadrži sla"iju poi+iju
međunarodne ajedni+e& te navodi na pitanje po čemu je pravni sistem Sijera Ieonea u
međunarodnoj ajedni+i iavao više poudanja ne!o sistemi novonastaii# država na
teritoriji "ivše 9u!oslavije$ Medutim& neki od e*ekata Statuta& kakav je pri#va-en ,!ovorom&
11C
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
vrlo su slični e*ektima statuta tri"unala a "ivšu 9u!oslaviju i Ruandu$ %snovne postavke
Sporauma i Statuta& inače po kratko-i i sadržaju vrlo slične tri"unaiima a "ivšu
9u!oslaviju i Ruandu& su sljede-e: nadiežnost Spe+ijaino! suda konkuriše nadležnosti
na+ionaini# sudova& sa prioritetom Spe+ijalno! sudaF vremenska nadiežnost je& kao i u
Statutu I8TH& otvorena i o"u#vata ločine počinjene od EB$ novem"ra 144>$ !odine/P@B@Q$
%sim to!a& tri"unali a "ivšu 9u!oslaviju& a Ruandu i Sijera Ieone sude pojedin+ima a
međunarodne ločine& aii samo a one učinjene na tim teritorijama u toku o!raničeno!
perioda$
8arls Tejlor (AS)P@BAQ& "ivši predsjednik Ii"erije& /učinio je u apadnoj A*ri+i slično onom što
je Slo"odan Miloševi- uradio u "ivšoj 9u!oslaviji/& pisao je 3BBA$ !odine (1B$ juna) /0jujork
CB
tajms/& kada je ovaj dru!i u #olandskoj prestoni+i "io pred I8TH "o! optuž"i a ločin
protiv čovječnosti i !eno+id& dok je prvi uživao u luksuu ni!erijsko! e!ilaP@B>Q Ponat po
"rutalnosti& Tejlor je optužen a ratne ločine (u"istva& pljačke& povrede lično! dostojanstva&
svirepe postupke& teror nad +ivilima)& a iočine protiv čovječnosti (u"istva& saka-enja&
silovanja& poro"ljavanja& seksualna ropstva) i dru!e o"iljne povrede međunarodno!
#umanitamo! prava (koriš-enje dje+e kao vojnika& /čak i osmo!odišnjaka& koji su pod
dro!om tjerani i da u"iju roditelje kako "i postali Kpravi ratni+iK / ' navodi @juman rajts voč).
Kao predsjednik Ii"erije o"e"ijedio je o"uku i *inansije& lo!ističku i vojnu podršku
Revolu+ionarnom ujedinjenom *rontu svo! prijatelja Godaja Sano#a& ko!a je uponao
tokom trenin!a kod nekad davno radikalno raspoloženo! li"ijsko! pukovnika =ada*ija$
Tejlor je svoje uslu!e napla-ivao ne"rušenim dijamantima i Sijera Ieonea& inače među
najkvalitetnijim na svijetuP@BCQ$
Kada su !a ,jedinjene na+ije 1444$ !odine optužile a krijumčarenje oružja i dijamanata&
o"ratio se masi na molitvi u +rkvi& odjeven u "ijelo& poput propovjednika u "aptističkoj
tradi+iji& a potom niči+e pao na pod mole-i a oproštaj ' iako je pret#odno od"io sve
optuž"eP@B?Q$ 6vanaest !odina ranije apočela je nje!ova podrška !rađanskom ratu u
Sijera Ieoneu u oko 3BB$BBB žrtava$ Sada o"a susjeda pokušavaju da se oporave od
ločinačko! 2arlsa Tejlora$ Prva A*rikanka na čelu Ii"erije& ekonomista školovana u SA6'u&
7len 6žonson Sirli*P@B4Q& upomo je tražila iručenje Tejlora i 0i!erije& da "i se ipak
predomislila i& "o! stra#a od nereda u emlji& pristala na suđenje u Sijera Ieoneu$
Tamošnji tri"unal ,0'a& pak& tražio je da mu se sudi u Da!u$ To je i odo"reno pristankom
Dolandije i reolu+ijom Savjeta "e"jednosti$ Sudenje tom /tre-em najtraženijem
optuženiku na svijetu/& kako !a de*miše londonski /TajmsK & poče-e 3BBC$ !odine$
Sva tri navedena međunarodna krivična suda su po svojim +iljevima suprana+ionalni sudovi
koji primjenjuju međunarodno krivično pravo& a po svom su trajanju privremeni& tj$
ustanovljeni samo a odredenu svr#u (ad očf* $ Kada se radi o prvom od nji#& komentari o
nje!ovoj nadležnosti i postupku& prikupljanju i upotre"i dokaa& kao i o do sada optuženim
li+ama i irečenim presudama ' aslužuje pose"nu naučnu analiuP@1BQ$ Kritičke primjed"e
na rad to! suda& kada su opravdane s pravno! stanovišta& mo!u imati ne!ativni uti+aj na
amisao o e*ikasnosti i pravednoj !lo"alnoj represiji kao reak+iji na ločine koji su učinjeni
na štetu čovječanstvaP@11Q$
, Kam"odži su u periodu od 1C$ aprila 14CA$ do C$ januara 14C4$ !odine na vlasti "ili tv$
8rveni Kmeri& i to pod vođstvom Pol Pota$ , vrijeme nji#ove vladavine& osim što su porušili
!radove& ekonomiju& kulturu i društvo uopšte& po!u"ili su oko 1$CBB$BBB svoji#
!rađanaP@13Q$ .ločini su o"u#vatali prinudno raseljavanje& prinudan rad i stavljanje u
ne#umane uslove života& u"istva& torture i slP@1EQ$ Pritisak međunarodne ajedni+e da se
učinio+i ločina kane& reultirao je 144@$ !odine kada su SA6'e donijele tv$ 8am(odian
Jenocide =ustice 3ct& kojim je atraženo od predsjednika SA6'a i dru!i# državni# or!ana
da predumu mjere radi osnivanje međunarodno! ili na+ionalno! suda koji "i kanio
optužene a !eno+id$ Imeđu ostalo!& osnovan je i pose"no or!an& 1ffice of 8am(odian
Jenocide 7nvestigations, sa adatkom da prikuplja relavantne podatke i podstiče dru!e da
to učineP@1@Q$ Pored to!a& Komisija ,0'a a ljudska prava je nekoliko puta nudila pomo-
Kam"odži i tražila da se osnuje međunarodni sud i kane kriv+i& a isto je učinila i =eneralna
11?
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
skupština ,jedinjeni# na+ija& reolu+ijom A3V1EA od 13$ de+em"ra 144C$ !odine itd$
Međutim& politička volja u
Kam"odži nije "iia poitivno orijentisana prema mo!u-em osnivanju međunarodno! suda&
tako da je tek 1B$ av!usta 3BB1$ !odine kralj Si#anuk potpisao .akon o osnivanju
vanredni# vije-a u kam"odžanskim sudovima a !onjenje ločina počinjeni# a vrijeme
6emokratske Kampučije ($e ,mer &ouge tri(unal legislatio)m& čime je on stupio na
sna!uP@1AQ$
/Raličiti pristup međunarodne ajedni+e kažnjavaju ločine na teritoriji "ivše 9u!oslavije i u
Ruandi u odnosu na iočine u Sijera Ieoneu i Kam"odži& može se o"jasniti samo političkim
raloima i kompromiserstvom odlučuju-i# *aktora u svjetskoj politi+i$ 6akle& neko -e takvu
poi+iju navati poiitičkim realimom/P@1>Q$ S dru!e strane& ad oc sudovi a "ivšu
9u!oslaviju i Ruandu& /"e o"ira na to koliko trpjeli od pri!ovara da su selektivni i
nejednaki# kriterijuma& te suđenja pred na+ionalnim sudovima& kojima se često mo!u
C1
upututi slični pri!ovori& ipak su u načajnoj mjeri podi!li seni"ilnost čovječanstva prema
ratnim iočinimaP@1CQ$ 2injeni+a da danas postoji !otovo opšteravijena svijest da su mno!i
ločini "o! real'politički# raio!a ostali nekažnjeni& to naj"olje potvrđuje$ A ta je činjeni+a
najčvrš-a !rađa u temeljima staino! i univeralno! međunarodno! krivično! suda/P@1?Q$
,jedinjene na+ije su uručiie (11$ novem"ra 3BB>$ !odine) li"anskim vlastima na+rt
dokumenta kojim se de*iniše stvaranje medunarodno! suda& koji -e pro+esuirati optužene
a u"istvo (3BBA$ !odine) re*ormatorsko! premijera te države Ra*ika Daririja$ Pose"ni
iaslanik !eneralno! sekretara ,0'a (=ir Pederson) predao je kopiju na+rta li"anskom
premijeru Guadu Siniori i ostalim vanični+ima te države& saopštile su ,0'e$ %kolnosti
veane a u"istvo Daririja ispituje pose"na komisija ,0'a& na čijem se čelu nalai Serž
<ramer+& koji je najavio da -e sastaviti optužni+u& kojom +e "udu-i tri"unal "e pro"lema
mo-i da osudi počinio+e to! ločinaP@14Q$ Istra!a ,0'a utvrdila je& koliko je do sada
o"javljeno& da je atentat na Daririja "io vr#unski or!aniovan& te da su !a iveli
pro*esional+i& sa pret#odnim iskustvom u sličnim opera+ijama$ Prema na+rtu& koji je
pret#odno pri#vatio Savjet "e"jednosti 990'a& počinio+ima se može suditi a čitav ni
djela& uključuju-i teroriam& u"istvo& avjeru& ločinačko udruživanje& te podsti+anje na
ločin i skrivanje "je!una+a$ Takode& još nije ponato !dje -e suđenje "iti održano& jer su
li"anske vlasti& stra#uju-i od
reak+ije De"ola#a& pret#odno saopštile da ne žele da tri"unal asjeda na nji#ovoj teritoriji$
,jedinjene na+ije su& pak& namjerne da novo*ormirani sud smjeste u neku od susjedni#
državaP@3BQ$
1.3.5. Medunarodni krivični tribunal za bivsu 1ugoslaviju 1.3.5.1 .Uvodne napomene
Reolu+ijom ?B? (144E) od 33$ *e"ruara 144E$ Savjet "e"jednosti ,jedinjeni# na+ija je
predvidio da -e /osnovati međunarodni tri"unal a !onjenje li+a od!ovomi# a teške
povrede medunarodno! #umanitamo! prava& učinjene na području "ivše 9u!oslavije od
1441$ !odine nadalje/$ =eneralni sekretar ,0'a adužen je da pripremi od!ovaraju-e
prijedlo!e a sprovođenje te reolu+ije$ Postupaju-i u skladu s tim a#tjevom& !eneralni
sekretar je podnio Savjetu ivještaj od E$ maja 144E& !odine sastavljen na osnovu raličiti#&
u međuvremenu prikupljeni#& prijedlo!a i mišljenja pojedini# država člani+a Savjeta$ ,
ivještaj je priložen i 0a+rt statuta jedno! takvo! suda& koje! je iradila komisija stručnjaka$
Savjet "e"jednosti je svojom Reolu+ijom ?3C (144E) od 3A$ maja 144E$ !odine pri#vatilo
ivještaj i Statut suda& te odlučilo osnovati sud koji je do"io služ"eni naiv /Medunarodni
tri"unal a !onjenje li+a koja su od!ovorna a teške povrede medunarodno! #umanitamo!
prava na području "ivše 9u!oslavijeP@31Q imedu 1$ januara 1441$ !odine i dana koje! -e
Savjet "e"jednosti ustanoviti nakon ponovne uspostave mira/P@33Q$
Reolu+ijom ?3C Savjeta "e"jednosti položen je& prema tome& po prvi put nakon ponati#
sudenja ločin+ima i 6ru!o! svjetsko! rata ' tv$ nim"erški#& te tokijsko! pro+esa pravni
osnov a djelovanje jedno! međunarodno! krivično! suda$ Time je učinjen vrlo krupan
pravni korak& jer je sudska *unk+ija jedan od temeljni# elemenata državno!
114
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
suverenitetaP@3EQ$ Sto!a& njeno preuimanje od strane međunarodne ajedni+e nesporno
nači o!raničenje suvereniteta državeP@3@Q$
Reolu+ijom 1E34& koju je Savjet "e"jednosti usvojio na svojoj @3@B$ sjedni+i& održanoj EB$
novem"ra 3BBB$ !odine& odlučeno je& imeđu ostalo!& da se *ormira !rupa ad
litem sudija u Tri"unaiu i da se pove-a "roj članova žal"eno! vije-a& te u tom +ilju imijene
čl$ 13& 1E i 1@ Statuta I8TH$
Reolu+ijom Savjeta "e"jednosti "roj 1ABE (3BBE) i ijavom predsjednika Savjeta
"e"jednostiP@3AQ daje se podrška Strate!iji I8THP@3>Q i ukauje na o"aveu da se /ni na
jedan način ne ometa o"avea emaija da provode istra!e koje se odnose na optužena li+a
kojima se ne-e suditi u Tri"unalu i da se preduimaju od!ovaraju-e radnje u vei s
podianjem optužni+a i krivičnim !onjenjem& imaju-i istovremeno na umu da Tri"unal ima
primat nad doma-im sudovima$/
Mno!i su i ranovrsni činio+i koji su doveli do stvaranja I8TH$ Sada je sve više očito da se
radi o presedanuP@3CQ koji je imao načaj ne samo a rarješavanje političke krie nastaie
ratom na teritoriji "ivše 9u!oslavije& ne!o i a daljni ravoj međunarodno! (krivično!) prava&
pa i međunarodni# odnosa uopšteP@3?Q$ I8TH je osnovan kao ad oc sud na način koji mu
je u tadašnjim medunarodnim okolnostima tre"ao osi!urati najve-i e*ekatP@34Q$ 0aravno&
C3
on se& u nekim svojim elementima& oslanja na svoje pret#odnike& 0irn"erški tri"unal i
Tri"unal i Tokiju$ %snovna ralika imedu I8TH i 0im"erško! tri"unala je u tome što je
0im"erški tri"unal predstavljao sud koje! su ustanovile države po"jedni+e u 6ru!om
svjetskom ratu da "i sudio ratnim ločin+ima& dok je I8TH osnovaia međunarodna
ajedni+a& a sudenje kršio+ima međunarodno! #umanitamo! prava i aktima varvarstva
koje je učininilo "ilo koje li+e koje je državljanin neke od nasljedni+a (suk+esora) "ivše
9u!oslavije& "e o"ira na to što rat na tim teritorijama još nije "io okončan$ 6ru!a je ralika
u tome što je 0im"erški tri"unal morao sam ustanoviti materijalnopravne norme a
krivičnopravnu od!ovornost li+a kojima je sudio ' i time se ivr!ao pri!ovoru da retroaktivno
primjenjuje krivično pravo& krše-i tako osnovno načelo propisanosti kažnjivi# djela i kani u
akonu (nuilum crimen, nulia poena sine lege praevia). 0aprotiv& a I8TH taj je pro"lem
utoliko riješen što su materijalni uslovi kažnjivosti prije početka nje!ovo! djelovanja
ispunjeni i prema međunarodnom i unutrašnjem krivičnom pravu$ Prema medunarodnom
krivičnom pravu& načelo nullum crimen, nulla poena sine lege ispunjeno je u odnosu na
I8TH po tome što nje!ov Statut propisuje četiri kate!orije kažnjivi# djela$ Prema
unutrašnjem krivičnom pravu& nema nikakve sumnje da je na teritoriji "ivše 9u!oslavije
krivično akonodavstvo inkriminisalo sva kršenja međunarodno! #umanitamo! pravaP@EBQ$
Kada se tome doda da se Statut I8TH u članu 3@ u po!ledu iri+anja atvorske kane
poiva na sudsku praksu sudova "ivše 9u!osiavije& može se aključiti da je kru!
materijalnopravni# krivični# normi& mjerodavni# a I8TH& u pravilu& određen s dovoljnom
jasno-om$ Konačno& tre-a veiika ralika je što I8TH& premda or!aniovan kao
međunarodna sudska vlast koja ne ivire i na+ionalno! suvereniteta& ne potire u +ijelosti
taj suverenitetP@E1Q$ Statut I8TH uspostavlja međunarodnu jurisdik+iju a odredeni tip
krivični# djela kao paraleinu s jurisdik+ijom doma-i# sudova (država nasljedni+a "ivše
SGR9) i u čianu 1B stav 3 kaže da -e li+e kojem je "ilo suđeno pred na+ionalnim sudom a
neko od krivični# djela i nje!ove nadležnosti "iti sudeno supsidijamo& tj$ /samo ako je djelo
a koje je suđeno "ilo kvali*ikovano kao o"ično krivično djelo ili ako postupak pred
na+ionalnim sudom nije "io nepristrasan ili neavisan& ako je smišljen da optuženo! aštiti
od međunarodne krivične od!ovmosti ili ako krivični postupak nije "io revnosno proveden/$
1.3.5.2. Osnivanje ICTY
, rado"lju od nekoliko mjese+i& od početka *e"ruara 144E$ !odine& odnosno Reolu+ije
?B?& pa do donošenja Reolu+ije ?3C (144E) Savjeta "e"jednosti& !eneralni sekretar je
primio ve-i "roj prijedlo!a i komentara pojedini# država člani+a ,0'a& nevladini#
or!ania+ija i ekspertni# !rupa u po!ledu osnivanja I8TH$ .apravo& ve- su tokom 1443$
održani "rojni stručni i politički skupovi na kojima se raspravljalo o ločinima učinjenim ili
koji se vrše na teritoriji "ivše 9u!oslavije i "o! koji# su !eneralnom sekretaru ,0'a ili
13B
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
Savjetu "e"jednosti upu-ivani apeli a preduimanje e*ikasni# koraka u +iiju nji#ovo!
sprečavanja$ %"ilje ovo! materijala omo!u-ilo je !eneralnom sekretaru da ispuni a#tjev
Savjeta "e"jednosti i Reolu+ije ?B? kojom !a je Savjet adužio a ivještaj i /spe+i*ične
prijedlo!e/ o odnosnoj stvari& te da u ivještaj u!radi i ela"orirani prijedlo! Statuta I8TH$
Ivještaj od E$ maja 144E$ !odine (SV3ACB@) je podijeljen na sedam dijelova koji pokrivaju
one članove Statuta koji su posve-eni određenom pravnom pitanju$ , Statutu se& inače&
jasno ističe podjela na materijalnopravni (čl$ 3'1B)& or!ania+ijski (čl$l 1'1C) i
pro+esnopravni dio (čl$ 1?'34)$
Statut ima pream"ulu (koja navodi puni naiv I8TH i poiva se na ;II po!lavlje Povelje ,0a
na kojem je asnovana odluka Savjeta "e"jednosti o osnivanju I8TH)& te E@ člana$ 2lan
1 ustanovljava jurisdik+iju Tri"unala a /!onjenje/ kršio+a medunarodno! #umanitamo!
prava na teritoriji "ivše 9u!oslavije& a čl$ 3'A re!ulišu nje!ovu nadležnost (sudi a teške
povrede 5enevski# konven+ija od 13$ av!usta 14@4 !odine& kršenje akona i o"ičaja rata&
!eno+id& te ločine protiv čovječnosti)$ Prema članu ? Statuta& I8TH sudi samo *iičkim
li+ima a djela učinjena od 1$ januara 1441$ !odine$ 2lanovi 4 i 1B uspostavljaju paralelnu
jurisdik+iju I8TH sa onom na+ionalni# sudova& vode-i "ri!u o načelu non (is in idem& ali
I8TH daju pravo da& u određenim slučajevima& stupi na mjesto na+ionalno! suda$ 2lanovi
11'1C uređuju or!ania+iju I8TH (pretresna vije-a& /komore/ en!l$ $rial 8am(ers& čine 1>
stalni# sudija koji ne smiju "iti državljani iste države i najviše devet ad literrim sudija& te
jedno žal"eno vije-e& te 3ppeals 8am(er& sastavljeno od sedam stalni# sudija& te
CE
tužio+a& tj$ /pro!onitelja/& en!l$ prosecutor koji nastupa neavisno& kao samostalni or!an)$
2lan 1A daje ovlaš-enje Tri"unalu da sam& autonomno& po"liže uredi postupak i ivođenje
dokaa& a čl$ 1?'3? re!ulišu samo neka važnija pitanja i pojedini# stadijuma postupka$
Suđenja moraju "iti (u pravilu) javna& fair (/pravična/) i ekspeditivnaF optuženi pred sudom
ima sva prava od"rane& uključuju-i pravo na ponavanje predmeta optuž"e& pravo na
slo"odan i"or "ranio+a na koje mora "iti upooren& pravo na predla!anje vlastiti# dokaa i
kritičko! preispitivanja dokaa optuž"e& pravo na šutnju i sl$ (član 31)$ I8TH mora predueti
pose"ne mjere aštite svjedoka i žrtava (član 33)$ Presude se donose ve-inom !lasova&
moraju se uvijek javno o"javiti i "iti o"raložene (član 3E)$ Irečena sank+ija može "iti
samo atvorska kana& aii I8TH može odrediti i povrat imovine& odnosno oduimanje
imovinske koristi (član 3@)$ Statut predviđa žal"eni postupak "o! po!rešaka u utvrđenju
činjenično! stanja i povreda akona& kao i ponavljanje postupka "o! novi# dokaa (čl$ 3A i
3>)$ Kane atvora -e se ivršavati& pod nadorom 18TH& u državama člani+ama ,0'a koje
se a to ponude (član 3C)$ 2lan 34 traži od svi# država da saraduju sa I8TH& te udovolje
nje!ovim a#tjevima i nared"ama& uključuju-i i nared"u a predaju ili trans*er optuženo!
li+a I8TH$ Poslednji# pet članova (EB'E@) odnose se na status& privile!ije i imunitete
čianova I8TH& sjedište Tri"unala (u 6en Da!u)& troškove i služ"ene jeike& te o"aveu I8TH
na podnošenju !odišnji# ivještaja o radu$
%snovni ivor prava koji se odnosi na postupak pred I8TH& kao i nje!ovu or!ania+iju& jeste
akt kojim je I8TH i osnovan& a to je Statut& usvojen od Savjeta "e"jednosti ,jedinjeni#
na+ija& na osnovu =lave ;II Povelje ,0'a i reolu+ijom ?3C od 3A$ maja 144E$ !odine$
Statutom sam postupak nije detaljnije re!ulisan& ve- je o"jašnjen samo u osnovnom
+rtama$ 0a osnovu člana 1A Statuta& I8TH je na opštoj sjedni+i održanoj 11$ *e"ruara 144@$
!odine usvojio /Pravilnik o postupku i dokaima/P@E3Q (&ules of)rocedure and 5vidence0
skra-eno: Pravilnik)P@EEQ$ a na opštoj sjedni+i A$ maja 144@$ !odine /Pravila koja se
primjenjuju na pritvorena li+a koja čekaju suđenje ili na dru!i način atočena ii+a pod
nadorom Tri"unala/$P@E@Q Pravilnik& u opštem kon+eptualnom smislu& počiva& u!iavnom&
na klasičnom modelu akuatorsko! (optužno!) postupka (u određene modi*ika+ije koje
"itno ne mijenjaju nje!ovu iraitu kon+eptualnu pripadnost tom tipu pro+edureP@EAQ)& u
kojem teret dokaa leži na tužio+u i u kojem stranke& a ne sud ivode dokae prema
stro!om načelu kontradiktornosti (tv$ unakrsno saslušanje svjedoka i vještaka)$ 0o& od
to!a postoje dva važna iuetka$ Prije sve!a& Pravilnik ne sadrži raradenu re!uiativu o
131
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
dopustivosti upotre"e pojedini# dokaa& te I8TH daje dosta široka diskre+ijska oviaš-enja
da dokae pri"avija i po vlastitoj ini+ijativi& ex proprio motu. Pose"nu pažnju Pravilnik
posve-uje spe+i*ičnim pitanjima aštite svjedoka koji su "ili žrtve ločina& kao i pro"lemu
suđenja u odsustvu& in a(sentia reus. %no nije u načelu dopuštenoF aii& ako nakon
avršene istra!e protiv neko! okrivljeno! sudija (pojedina+) potvrdi optužni+u& te ona "ude
o"javljena& a država pre"ivališta optuženo! od"ije ivršiti nalo! a #apšenjem i predajom ili
se o!luši na takav a#tjev I8TH& optužni+u -e ponovo potvrditi raspravno vije-e I8TH& a
optuženim idati međunarodnu potjemi+u i o od"ijanju saradnje nje!ove države o"avijestiti
Savjet "e"jednosti$
2ianom 4 stav 3 Statuta se iričito kaže da I8TH /ima primat nad na+ionalnim sudovima/&
te da on u svakoj *ai postupka /može od na+ionalno! suda služ"eno atražiti da prepusti
nadležnost& u skladu sa ovim statutom i Pravilnikom o postupku i dokaima I8TH/$ Ta
odred"a predstavlja veiiku novinu u međunarodnom pravu$P@E>Q Tu važi pravilo da prije
pokretanja neko! spora na međunarodnom pianu& tre"a dopustiti državi da unutar svo!
pravno! sistema& is+rpe sva pravna sredstva u unutrašnjem pravu$ Medutim& ova novina je
o!raničeno! dometa$ Prije sve!a& primat I8TH u odnosu na na+ionalne sudove može se
ostvariti samo prema odred"ama Statuta i Pravilnika o postupku i dokaima$
Iako I8TH nije amišljen da na+ionainim sudovima odume nji#ovu jurisdik+iju& u
(iuetnim) siučajevima u kojima -e on nastupiti& nje!ova jurisdik+ija ima prednost pred
na+ionalnim sudovima: na+ionalni sudovi više ne mo!u ponovo suditi u slučajevima u
kojima je presudio I8TH (non (is in idem)& ali I8TH može& u dva slučaja& ponovo voditi
postupak a ve- presuđenu stvar (res iudicata) pred na+ionainim sudom ' ako je optuženi
pred njim osuđen samo a o"ično krivično djelo& a ne iočin koji predstavlja povredu
medunarodno! #umanitamo! prava ili ako je postupak pred njim vođen pristrano&
C@
neo"jektivnoF "io je pokrenut da optuženo! aštiti od međunarodne krivične od!ovornosti&
odnosno ako krivični postupak nije "io /revnosno/ proveden (član 1B Statuta)$ I8TH&
naravno& lako može postaviti raliku imeđu pravni# kvali*ika+ija ratni# ločina i o"ično!
kriminaliteta& pa do o+jena da li je suđenje "ilo /nepristrasno i neavisno/& drže-i se
standarda i u mno!o"rojnim presudama medunarodni# sudski# or!ana& npr$ 7SI9PP@ECQ$
Isto tako& prvenstvo I8TH se vidi i i to!a što Statut (čl$ C i 34) i Pravilnik (pravila ?'1E)
iričito dero!iraju određene norme unutrašnje! prava& koje "i& inače& predstavljale smetnje
a iručenje optuženo! ili mo!u-nost vodenja postupka protiv nje!a$ 0o& prvenstvo
jurisdik+ije I8TH nad na+ionalnim sudovima ne nači samo dužnost poštovanja odluka to!a
suda& ne!o i dužnost država člani+a ,0'a da predumu od!ovaraju-e akonodavne mjere
na uskladivanju svo! unutrašnje! prava sa načelima Statuta i otklanjanju eventualni#
koliija$ Korake u tom smislu prva je preduela ltalija& koja je 1@$ *e"ruara 144@$ !odine
donijela akon "roj 13B kojim se re!ulišu na+ionalni postup+i u vei sa odlukama i
a#tjevima I8TH$
1.3.5.3. Organizacija ICTY
I8TH čine sljede-i or!ani: (a) sudska vije-a& koja se sastoje od tri pretresna vije-a i jedno!
žal"eno! vije-aF (") tužila+& i (+) sekretarijat (en!l$ registr4), koji opslužuje i sudska vije-a i
tužio+a (član 11 Statuta)$ 0e postoji ured tv$ /javno! "ranio+a/& koji "i& slično kao u SA6'a&
"io sastavljen od advokata koji "i pružali uslu!e od"rane siromašnim okrivljenim$
%sim ti# or!ana& prema Pravilniku postoje još i neka dru!a (potpredsjednik Suda& amjenik
tužio+a& Sekretarijat& Služ"a a žrtve i svjedoke& Kole!ij& Koordina+iono vije-e i Rukovodni
od"or)$
Sudska vije-a čini 1> stalni# neavisni# sudija& koji ne smiju "iti državljani iste države& i
najviše devet neavisni# sudija ad litem istovremeno& naimenovani# u skladu sa članom 1E
ter stav 3 Statuta& koji ne smiju "iti državljani iste države (član 13 stav 1 Statuta)$ Svako
pretresno vije-e sastoji se od troje stalni# sudija i najviše šest sudija ad litem istovremeno$
Svako pretresno vije-e u koje su raspoređene sudije ad litem može se podijeliti u sek+ije od
po troje sudija& među kojima su i stalne sudije i sudije ad litem$ Sek+ija pretresno! vije-a
ima iste nadležnosti i od!ovomosti koje po Statutu pripadaju pretresnom vije-u i donosi
133
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
presudu u skladu s istim pravilima$
5al"eno vije-e čini sedam staini# sudija$ 5al"eno vije-e u svakom žal"enom postupku čini
pet nje!ovi# članova (član 13 stav E Statuta)$ %so"a koja se& u smislu uslova a članstvo u
vije-ima I8TH& može smatrati državljaninom više od jedne države& smatra-e se
državljaninom one države u kojoj inače ostvaruje svoja !rađanska i politička prava$
Pitanje kvaii*ika+ije sudije ureduje član 1E Statuta$ Kvali*ika+ije a i"or sudija sadrže dva
aspekta: prvi& koji se odnosi na etičke oso"ine ličnosti i dru!i& u po!ledu nji#ovi# stručni#
kvali*ika+ija$ , prvi spada neop#odnost da sudije "udu li+a visoki# moraini# oso"ina&
nepristrasna i sa inte!ritetom$ , dru!u spada neop#odnost da sudije poseduju kvali*ika+ije
koje se a#tijevaju u nji#ovim emljama a postavljanje na najviša sudska mjesta$ Prilikom
sastavijanja vije-a dužna pažnja -e "iti posve-ena iskustvu sudija u o"lasti krivično! prava&
kao i međunarodno! prava& ukijučuju-i međunarodno #umanitamo pravo& kao i ljudska
prava (član 1E stav 1 Statuta)$
1.3.5.3.1. Izbor sudija i njihov polozaj
.a i"or sudija Statut predviđa demokratsku pro+eduru u kojoj učestvuju sve države člani+e
,0'a$ Postupak i"ora sudija ima dvije osnovene *ae: prvu& koja se odlikuje djelatnoš-u
!eneralno! sekretara ,0'a i dru!u& koja predstavija neposredni i"or od strane =eneralne
skupštine ,0'a (član 1E (is ' I"or stalni# sudija)$ I"or 1@ stalni# sudija I8TH vrši
=eneralna skupština sa popisa koji joj dostavlja Savjet "e"jednosti& na sljede-i način: (a)
!eneralni sekretar poiva države čiani+e ,jedinjeni# na+ija i države nečlani+e koje imaju
stalne posmatračke misije u sjedištu ,jedinjeni# na+ija da kandiduju sudijeF (") u roku od
>B dana od poiva !eneralno! sekretara& svaka država može prediožiti najviše dva
kandidata raiičito! državljanstva& čije kvali*ika+ije od!ovaraju onima navedenim u članu 1E
Statuta& s tim da nijedan od nji# ne smije "iti državljanin iste države kao "ilo koji dru!i
sudija čian žal"eno! vije-a& koji je ia"ran ili naimenovan a stalno! sudiju I8TR u skladu
sa članom 13 (is Statuta to! sudaF (+) !eneralni sekretar prosljeđuje primljene kandidature
Savjetu "e"jednosti$ 0a osnovu primljeni# kandidatura Savjet "e"jednosti sastavlja popis
CA
sa najmanje 3? i najviše @3 kandidata& staraju-i se da "udu adekvatno astupljeni !lavni
svjetski pravni sistemiP@E?QF (d) predsjedavaju-i Savjeta "e"jednosti prosljeđuje popis
kandidata predsjedavaju-em =eneraine skupštine& a =eneralna skupština sa to! popisa
"ira 1@ stalni# sudija I8TH$ Kandidati koji do"iju apsolutnu ve-inu !lasova država člani+a
,jedinjeni# na+ija i država nečlani+a koje imaju stalnu posmatračku misiju u sjedištu
,jedinjeni# na+ija& pro!iasi-e se ia"ranim$ , slučaju da dva kandidata isto! državljanstva
do"iju potre"nu ve-inu !lasova& ia"ranim -e se smatrati onaj koji je do"io ve-i "roj
!lasova$
, slučaju upražnjeno! mjesta u sudskim vije-ima među stalnim sudijama koje su ia"rane
ili naimenovane u skladu sa članom 1E (is, nakon konsulta+ije sa predsjedavaju-im
Savjeta "e"jednosti i =eneralne skupštine& !eneralni sekretar na upražnjeno mjesto do
kraja mandata imenuje oso"u koja ispunjava kvali*ika+ije navedene u članu 1E Statuta$
Redovan način sti+anja sudijske *unk+ije je& dakle& i"or& ali je mo!u- i iuetan način
sti+anja ove *unk+ije ' imenovanje od strane !eneralno! sekretara$ I ovo!a proiilai da
načelo i"ornosti sudija u Tri"unalu ima o!raničen načaj& jer je i"or pravilo& ali je
postavljanje sudije mo!u-i iuetakP@E4Q$To nači da je i"or sudija primamo! karaktera&
dok samo supsidijarno& kada a to postoje određeni uslovi& dolai u o"ir postavljanje
sudije odlukom !eneralno! sekretara ,0' aP@@BQ$
Stalne sudije ia"rane u skladu sa članom 1E (is "iraju se na mandat od četiri !odine$
,slovi služ"e su isti kao i a sudije Međunarodno! suda pravde$ Sudije mo!u "iti ponovo
ia"rane$ Prije stupanja na dužnost svaki sudija je o"avean da da svečanu ijavu koju u
prisustvu !eneralno! sekretara ,0'a ili nje!ovo! predstavnika potpisuje& a ona se atim
adržava u ar#ivi I8TH$ Tekst svečane ijave je sljede-i: /Svečano ijavljujem da -u kao
sudija Medunarodno! tri"unala a suđenje li+ima od!ovomim a teške povrede
međunarodno! #umanitamo! prava učinjene na teritoriji "ivše 9u!oslavije& svoje dužnosti i
ovlaš-enja vrštiti i o"avljati časno& pošteno& nepristrasno i savjesno/ (član 1@< Pravilnika)$
13E
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
I"or i naimenovanje sudija ad litem uređuje član 1E ter Statuta$ I"or ad litem sudija I8TH
vrši =eneralna skupština sa popisa koji joj dostavlja Savjet "e"jednosti& i to na sljede-i
način: (a) !eneralni sekretar poiva države člani+e ,jedinjeni# na+ija i države nečlani+e
koje imaju stalne posmatračke misije u sjedištu ,jedinjeni# na+ija da kandiduju sudije ad
litem I8THF (") u roku od >B dana od poiva !eneralno! sekretara& svaka država može
predložiti po četiri kandidata čije kvali*ika+ije od!ovaraju onima navedenim u članu 1E
Statuta& vode-i pritom računa o pravilnoj astupljenosti kandidata žensko! i muško! polaF
(+) !eneralni sekretar prosljeđuje primljene kandidature Savjetu "e"jednosti$ 0a osnovu
primljeni# kandidatura Savjet "e"jednosti sastavlja popis sa najmanje pedeset četiri
kandidata& staraju-i se da "udu adekvatno astupljeni !lavni svjetski pravni sistemi& te
vode-i računa o ravnopravnoj !eo!ra*skoj astupljenostiF (d) predsjedavaju-i Savjeta
"e"jednosti prosljeduje popis kandidata predsjedavaju-em =eneralne skupštine& a
=eneralna skupština sa to! popisa "ira 3C sudija ad litem I8TH$ Kandidati koji do"iju
apsolutnu ve-inu !lasova država člani+a ,jedinjeni# na+ija i država nečlani+a koje imaju
stalne posmatračke misije u sjedištu ,jedinjeni# na+ija& pro!lasi-e se ia"ranimF (e) sudije
ad litem se "iraju na mandat od četiri !odine i ne mo!u "iti ponovo ia"rane$ .a vrijeme
nji#ovo! mandata !eneralni sekretar -e& po a#tjevu predsjednika I8TH imenovati sudije
ad litem u pretresna vije-a a jedno ili više suđenja& i to na ukupan period do tri !odine$
Prilikom podnošenja a#tjeva a imenovanje sudije ad litem, predsjednik I8TH mora imati
na umu kriterije i člana 1E Statuta koji se odnose na sastav vije-a i sek+ija pretresni#
vije-a& odred"e stava 1 (") i (+) člana 1E ter Statuta& te "roj !lasova koje je sudija ad litem
do"io u =eneralnoj skupštini$
2lan 1E Auarter Statuta odnosi se na status sudija adlitem. 'aime, tokom perioda na koji su
imenovani da rade u I8TH& sudije ad litem: (a) imaju iste uslove služ"e& mutatis mutandis&
kao i stalne sudije I8THF (") imaju ista ovlaš-enja kao i stalne sudije I8TH& u o!rade
navedene u stavu 3 člana 1E Auarter0 (+) imaju poviasti+e i imunitet& iue-a i olakši+e
kakve pripadaju sudijama I8THF (d) imaju ovlaš-enje da rješavaju u pretpretresnim
postup+ima u onim predmetima u kojima nisu raspoređeni kao članovi pretresno! vije-a$
, to& tokom perioda na koji su imenovani da rade u I8TH& sudije ad litem: (a) nemaju
pravo da "iraju ni da "udu "irani a predsjednika I8TH niti a predsjedavaju-e! pretresno!
C>
vije-a prema čianu 1@ StatutaF (") nemaju ovlaš-enje: (i) da usvajaju pravila o postupku i
dokaima u skladu sa članom 1A StatutaP@@1QF (ii) da pre!ledaju optužni+u u skladu sa
članom 14 StatutaF (iii) da učestvuju u konsulta+ijama sa predsjednikom u vei s
raspoređivanjem sudija u skladu sa članom 1@ Statuta& niti u vei sa pomilovanjem ili
u"lažavanjem kane u skladu sa članom 3? Statuta$
Predsjednika I8TH "iraju stalne sudije i svoji# redova (član 1@ stav 1 Statuta)$ %n je član
žal"eno! vije-a i predsjedava nje!ovim radom$ 0akon konsulta+ija sa stalnim sudijama
I8TH& predsjednik rasporeduje četvoro stalni# sudija& ia"rani# ili naimenovani# u skladu sa
članom 1E (is Statuta& u žai"eno vije-e& a devetoro u pretresna vije-a$ , to& predsjednik
I8TR& u konsulta+iji sa predsjednikom I8TH& određuje dvoje stalni# sudija I8TR& ia"rani#
ili naimenovani# u skladu sa članom 13 Statuta I8TR& a članove žal"eno! vije-a i a
stalne sudije I8TH (član 1@ stav @ Statuta)$ 0akon konsulta+ija sa stainim sudijama&
predsjednik raspoređuje u pretresna vije-a sudije ad litem koje povremeno "udu
imenovane da rade u Daškom tri"unalu$ Sudija može "iti član samo ono! vije-a u koje je
raspoređen$ Predsjedavaju-e! sudiju koji nad!leda +jelokupni rad pretresno! vije-a "iraju
stalne sudije to! pretresno! vije-a i svoji# redova$
1.3.5.3.2. Izuzece sudije
Postoje dvije !rupe ralo!a a iue-e sudija: (1) oni koji se odnose na postojanje okolnosti
koje dovode u sumnju sudijsku nepristrasnost i (3) raloi koji se asnivaju na *unk+ionalnoj
poveanosti sudije sa konkretnim krivičnim postupkom$ Raloi iue-a sadržani su najprije
u uopštenoj klauuli po kojoj sudija ne može o"avljati svoju dužnost u "ilo kojem predmetu
u kojem ima /lični interes/ ili postoje& odnosno postojale su okoinosti koje "i mo!le uti+ati
na nje!ovu nepristranostP@@3Q (član 1AA Pravilnika)$ Iue-e sudije i ovi# ralo!a se
13@
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
odnosi kako na suđenje (prvostepeni postupak)& tako i na postupak po žal"i$ Gunk+ionalna
poveanost sudije sa konkretnim krivičnim postupkom postoji ukoiiko je sudija u
odredenom krivičnom postupku ve- o"avljao određenu pro+esnu ulo!u& tj$ vršio jedan o"lik
sudijske *unk+ijeP@@EQ$ %vaj raio! iue-a se odnosi na sudiju koji je ispitivao optužni+u u
smislu člana 14 Statuta i pravila @C& tako da on ne može da "ude član pretresno! vije-a na
sudenju optuženom na ko!a se odnosi optužni+a koju je ispitivao (pravilo 1A8)$ Ti raloi
sadržani su i u odred"i koja u istom predmetu uvijek isključuje sudiju u dru!om stepenu koji
je ranije odlučivao na !lavnom pretresu (pravilo 1A6)$ Kada sudija sana a postojanje
ralo!a a iue-e& mora astati sa postupanjem i povu-i se i iješavanja predmeta& a
predsjednik I8TH mora odrediti dru!o! sudiju (pravilo 1AA)F stranke mo!u atražiti iue-e
sudija i isti# ralo!a od predsjedavaju-e! sudije raspravno! vije-a koji mora& nakon što
sasluša sudiju& ako je to potre"no& a#tjev inijeti pred kole!ij predsjednika I8TH na
konačnu odluku (pravilo 1A<)$
1.3.5.3.3. Prestanak sudijske funkcije i odsustvo sudije
Prije sve!a& sudijska *imk+ija prestaje istekom roka na koji je sudija "iran& tj$ protekom
nje!ovo! mandata& ali postoji i mo!u-nost rei"ora$ 6ru!i način prestanka sudijske *unk+ije
jeste ostavka (povlačenje sudije)& koju on može pismeno podnijeti predsjedniku Tri"unala
koji -e potom dostaviti !eneralnom sekretaru ,0'a (pravilo 1>)$ 0išta nije rečeno o
raloima& pa se može aključiti da sudija nije dužan da svoju ostavku o"raloži& a osim
ostavke nijedan dru!i način prestanka *unk+ije sudije nije uređen ni Statutom niti
Pravilnikom& što predstavlja jednu o"iljnu pravnu praninuP@@@Q$
Pitanje odsustva sudije se rješava pravilom 1A(is. Postoje pravila koja re!ulišu kratkotrajno
odsustvo sudije& od nje!ovo! duže!& odnosno potpuno! odsustva& i to u slučajevima kada
je svojom voljom ili neavisno od nje& i!u"io status sudije I8TH$ Ako se radi o "olesti
sudije ili nekoj nji#ovoj dru!oj spriječenosti& predsjednik I8TH može& ako smatra da je to u
interesu pravičnosti& ovlastiti vije-e u preostalom sastavu& da o"avlja rutinske poslove& kao
što su dostavljanje odluka (član 1A>\ G Pravilnika)$
,koliko je sudija "o! "olesti ili dru!i# #itni# lični# ralo!a ili dru!i# važni# ralo!a
spriječen da "ude član vije-a u određenom kratkom periodu& ostali članovi vije-a mo!u&
ukoliko je to u skladu sa a#tjevima pravičnosti& dovoliti da se postupak nastavi "e
odsutno! sudije& ali postupak u odsustvu to! sudije ne može trajati duže od pet radni# dana
(pravilo 1A(is A)$ ,koliko članovi vije-a smatraju da nije u interesu pravičnosti da se
postupak nastavi u kratkotrajnom odsustvu sudije& postupak se ne-e nastaviti& ali i pored
CC
to!a& preostaie sudije u vije-u mo!u donijeti odluku da se postupak nastavi& s tim da
postupak tada može prekinuti sudija koji je predsjednik vije-a (pravilo 1A(is <)$
Pravilo 1A(is 8 re!uliše situa+iju trajno! ili veoma du!o! odsustva sudije& pri čemu se ovim
pravilom utvrđuje redovan način iješavanja takve situa+ije& dok se sljede-im pravilom
(1A>/.S 6) određuje jedan iuetan način na koji se ovakva situa+ija rješavaP@@AQ$ ,koliko
sudija umre& "ude "olestan& da ostavku na mjesto sudije u I8TH ili ne "ude reia"ran& kao i
ako postoji "ilo koji dru!i ralo! koji !a onemo!u-ava da a duži period učestvuje u
suđenju& o tome predsjednik vije-a o"avještava predsjednika I8TH koji -e odrediti dru!o!
sudiju a to sudenje& kao i narediti da pretres apočne i početka ili da se samo nastavi& što
avisi od nje!ove pro+jene (pravilo 1A>Vs 6)$ Međutim& ako su stranke ve- dale svoja
uvodna ila!anja u skladu sa pravilom osamdeset četiri i apočelo je ivođenje dokaa
(pravilo osamdeset pet)& nastavak postupka sa novim sudijom u vije-u se može narediti
samo u sa!lasnost optuženo! (pravilo 1A(is 6)$
Ako optuženi uskrati svoju sa!lasnost a amjenu sudije u prvostepenom vije-u& ostale
sudije članovi vije-a mo!u odlučiti da se postupak nastavi sa novim sudijom& ako u
uimanje u o"ir svi# okolnosti jedno!lasno pro+ijene da "i takvo iješenje "ilo u interesu
pravičnosti$ %vakva odluka preostali# članova vije-a o ovom pitanju se može po"ijati
žal"om& o kojoj odlučje žal"eno vije-e u punom sastavu& a pravo na žal"u imaju o"je
stranke$ 5al"a protiv odluke preostali# čanova vije-a se može podnijeti u roku od sedam
13A
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
dana od dostavljanja odluke koja se po"ija& a ako je takva odluka donesena ver"alno& od
momenta kada je saopštena (pravilo 1A(is 7)$ ,koliko žal"a nije podnesena& odluka vije-a
u nepotpunom sastavu počinje da se primjenjuje i predsjednik I8TH -e odrediti sudiju koji
-e popuniti vije-e& ali taj sudija ne može da učestvuje u suđenju prije ne!o što se potpuno
upona sa predmetom postupka$ 0a isti način -e se postupiti i kada je žal"a protiv odluke o
nastavku postupka sa amijenjenim sudijom od"ijena od strane žal"eno! vije-a$ Tokom
isto! postupka mo!u-a je samo jedna amjena sudija u jednom vije-u (pravilo 6)$
1.3.5.3.4. Tuziiac
Položaj tužio+a u or!ania+ionom smislu nije sasvim jasan& jer su osnovna pravila o tužio+u
sadržana u Statutu i iložena odma# poslije pravila o sudijama i unutrašnjoj or!ania+iji
I8TH& dok se u Pravilima osnovna odred"a o tužio+u nalai u =lavi III koja nosi naslov
/%r!ania+ija I8TH/& u šestom odjeljku& ia pravila o re!istru& pa "i se& sto!a& sistematskim
tumačenjem mo!lo aključiti da je u or!ania+ionom smislu tužila+ *unk+ioner koji pripada
I8TH& mada su& s dru!e strane& nje!ova ovlaš-enja u postupku relativno autonomnaP@@>Q$
,red tužio+a sastoji se od tužio+a i amjenika (praviio E?)& koje na prijedlo! !eneralno!
sekretara imenuje Savjet "e"jednosti& te od!ovaraju-e! "roja oso"lja$ lnteresantno je da
je a tužio+a nisu propisani nikakvi uslovi koji "i se odnosili na nje!ovu stručnu spremu i
o"raovanje& ve- je Statutom samo uređeno da on mora& takođe& od!ovarati visokim
moralnim kvalitetima i posjedovati najviši stepen stručnosti i iskustva u vođenju istra!a i
krivično! !onjenja u krivičnim predmetima (član 1> stav @ Statuta)$ , statusu& tužila+ je
ijednačen sa podsekretarom ,jedinjeni# na+ija$ Mandat tužio+a traje četiri !odine i postoji
mo!u-nost da on ponovo "ude "iran (član 1> stav @)$ Tužila+ može predložiti !eneralnom
sekretaru ,0'a da imenuje pomo-nika tužio+a& koji onda vrši svoje aktivnosti u odsutnosti
tužio+a ili onda kada je ovaj spriječen& a prema nje!ovim uputstvima (član E?A i < Pravila)$
Tužila+ nastupa potpuno neavisno od presuduju-e! dijela I8TH i nje!ov je ured
institu+ionalno odijeljen od pretresni# vije-a i žal"eno! vije-a& te on ne smije tražiti ili
primati upute a svoj rad od "iio koje vlade ili dru!o! ivora (član 1> stav 3 Statuta)$ Prema
članu 1> stav 1 Statuta& tužila+ -e "iti od!ovoran a istra!u i optuženje li+a od!ovoma a
teška kršenja međunarodno! #umanitamo! prava učinjena na teritoriji "ivše 9u!oslavije$
Mora se dodati i to da on apočinje istra!u ex officio& na osnovu in*orma+ija prikupljeni# od
"ilo ko! ivora& te mora podi-i optužni+u ako na avršetku istra!e o+ijeni da postoji
osnovana sumnja (en!l$ prima facie case) da je određeno li+e učinilo krivično djelo i
nadležnosti I8TH (član 1? st$ 1 i @ Statuta)$ %ve odred"e daju osnova a aključak da u
po!ledu pokretanja postupka pred I8TH a tužio+a vrijedi načelo le!aliteta krivično!
!onjenjaF apravo& tužila+ se u postupku pred I8TH ne javlja samo kao o"ična protivstranka
u sporu& ne!o& ujedno& i kao or!an krivično! !onjenja koji ima jedan od !lavni# adataka
I8TH$
C?
Svoju optužni+u tužila+ podnosi ukoliko se tokom istra!e uvjeri da postoji dovoljno dokaa
a osnovanu sumnju da je osumnjičeni učinio krivično djelo i nadiežnosti I8TH$ %ptužni+a
se upu-uje sekretaru koji je& u popratni materijal& upu-uje jednom od sudija& koji -e je
ramotriri& te nakon to!a odlučiti da li da je pri#vati iii od"ije (pravilo @C)$ Prema praviiu A1&
tužila+ može da povuče optužni+u& "e pose"no! odo"renja& u svakom trenutku prije ne!o
što je ona potvrđena& ali nakon to!a samo u odo"renje sudije koji je potvrdio optužni+u ili
ako je inošenje dokaa u smislu pravila ?A otpočelo ' samo u odo"renje prvostepeno!
vije-a$
1.3.5.3.5. Sekretarijat ICTY
7*ikasna sudska uprava a#tijeva postojanje još neki# or!ana u okviru I8TH koji sudijama
pomažu pri nji#ovoj djelatnosti$ Smatra se da sekretar (re!istrar) ima veoma važnu ulo!u u
*unk+ionisanju I8TH$ Tako& po članu 1C Statuta& Sekretarijat na čelu sa sekretarom (en!l$
te &egistrar) o"avlja or!ania+ione i dru!e poslove a potre"e sudski# vije-a i tužio+a$
, nadležnost re!istrature spada vođenje administra+ije I8TH i pružanje od!ovaraju-i#
uslu!a (pomo- sudskim vije-ima& opštoj sjedni+i I8TH& sudijama i tužio+u)$ , stvari& i i
ovako određene nadležnosti re!istrara proiilai *unk+ionalna poveaost I8TH i tužio+a&
13>
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
koja u ovom slučaju postoji u *unk+ionalno'or!ania+ionalnom smislu& a što takođe nije
tipično a rješenja koja postoje u savremenim na+ionalnim akonodavstvimaP@@CQ$
Re!istaturom& tj$ njenim oso"ljem& rukovodi še*& u čiju *unk+iju spadaju sljede-e aktivnosti:
(1) javno in*ormisanje i spoljni odnosiF (3) priprema satni+e sastanakaF (E) *un+ionisanje
kon*eren+ijski# služ"iF (@) štampanje i pu"likovanje određeni# dokumenataF (A) realiovanje
o"ra-anja prema I8TH i od nje!a (/pu(lic relation; poslovi)F (>) o"avljanje dru!i#
administrativni# aktivnosti& "avljenje "udžetom i personalnom eviden+ijomP@@?Q$ , o"ir
dolae i dru!e djelatnosti koje spadaju u vršenje od!ovaraju-i# or!ania+ioni# uslu!a
veani# a aktivnosti I8TH$
Re!istrar o"avlja i klasične te#ničke aktivnosti koje se odnose na re!istrovanje iskaa i
dokumentovanje predueti# pro+esni# i or!ania+ioni# radnji$ Služ"a kojom rukovodi pravi
"ilješke sa plenarni# sastanaka I8TH i asjedanja vije-a& osim kada je u pitanju donošnje
odluka vije-a na sjedni+ama sa koji# je isključena javnost (pravilo EA)$ Takode& vodi knji!u
apisnika u kojoj se "ilježe sve pojedinosti svako! slučaja o kome je iješavo Tri"unal
(pravilo E>)$ %va knji!a mora da "ude dostupna javnosti& što predstavlja jedan vid
ostvarivanja načela javnosti u odnosu na aktivnosti I8TH$
Re!istrar o"avlja i *unk+ije koje se odnose na or!ania+iju i vodenje %deljenja a pomo-
žrtvama i svjedo+ima$ %vo odeljenje predlaže mjere a žrtve i svjedoke u smislu člana 33
Statuta& daje svjedo+ima i žrtvama savjete i podršku& pose"no u slučajevima silovanja ili
dru!i# seksualni# delikata& radi če!a -e prilikom postavljanja oso"lja& "iti poklonjena
pose"na pažnja an!ažovanju ženski# služ"enika od!ovaraju-i# stručni# pro*ila (član E@
Pravila) $
Sekretara Sekretarijata& nakon konsulta+ija sa predsjednikom I8TH& imenuje !eneraini
sekretar na vrijeme od četiri !odine& a oso"lje Sekretarijata ' !eneralni sekretar na
preporuku sekretara I8TH$ .a poma!anje predsjedniku I8TH pri vodenju sudske uprave& te
koordina+iju teku-i# poslova& postoji i Koie!ij koji se sastoji od predsjednika I8TH&
potpredsjednika i predsjedavaju-i# sudija u vije-ima (pravilo 3E)& koji ima konsultativnu
ulo!u$
1.3.5.3.6. Imunitet
Sve sudije& tužila+ i sekretar Sekretarijata uživaju puni diplomatski imunitet po pravilima
međunarodno! prava& a služ"eno oso"lje Sekretarijata i ureda tužio+a privile!ije i imunitete
prema čl$ ; i ;II Konven+ije o povlasti+ama i imunitetima ,0'a od 1E$ *e"ruara 14@>$
!odine (tv$ *imk+ionalni imunitet)$ Sud može odrediti da se sa dru!im li+ima čije je
prisustvo potre"no& uključuju-i optužene& postupa tako da "i se omo!u-ilo ispravno
djelovanje (član EB stav @ Statuta)$ Sve sudije I8TH su ravnopravni u ivršavanju svoji#
pravosudni# *imk+ija (praviio 1CA)& "e o"ira na vrijeme i"ora ili imenovanje& starosnu
do" ili rok služ"e u I8TH$ Ali& a potre"e unutrašnje or!ania+ije& po ran!u je prvi
predsjednik I8TH& potom potpredsjednik& a onda predsjedavaju-e sudije pretresni# vije-a& i
to po !odinama starosti$ Kod ostali# stalni# sudija prvenstvo ima onaj koji je ranije ia"ran
ili imenovan& a ako su ove sudije ia"rani ili imenovani isto! dana& onaj koji je stariji (pravilo
C4
1C< i 8)$ Sudije ad litem imaju primat nakon stalni# sudija& a prema datumu svo!
imenovanja& a ako su imenovane isto! dana ' imaju prioritet po !odinama starosti (praviio
1C7)$
1.3.5.4. Nadleznost ICTY
I8TH je stvamo nadiežan u po!ledu određene vrste krivični# djela koja spadaju u tv$
medunarodna krivična djela& koja su u Statutu& u određene nejasno-e i propuste& te neka
ponavljanja& na"rojana jednim kauističkim pristupom& a u osnovi se svode na teške
povrede međunarodno! #umanitamo! prava !dje spadaju: teške povrede 5envski#
konven+ija i 14@4$ !odine& povrede ratno! prava ili ratni# o"ičaja& !eno+id i ločin protiv
čovječnosti$ Kada je u pitanju stvama nadležnost I8TH& ona se u osnovi odnosi na tv$
ženevsko i #aško pravo& !eno+id (prema Konven+iji o sprečavanju i kažnjavanju to!
ločina)& kao i iočin protiv čovječnosti& u smislu tv$ .artensove klau"ule (sadržane u I;
#aškoj konven+iji o akonima i o"ičajima rata na kopnu)P@@4Q$ Individualno krivično
13C
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
!onjenje pred I8TH je asnovano na teritorijalnom prin+ipu& a nje!ova vremenska
nadležnost nije o!raničena$
Prema Statutu& I8TH je stvamo nadležan a suđenje krivični# djela odredene vrste i težine
učinjeni# na teritoriji "ivše 9u!oslavije od 1441$ !odine (član 1)& navedeni# kao: (a) teške
povrede /ženevsko! prava/ i 14@4$ !odine (član 3)& (") povrede /#aško! prava/& tj$ akona
ili o"ičaja ratovanja (član E)& (+) !eno+id (član @)& te (d) ločine protiv čovječnosti učinjene
protiv +ivilno! stanovništva& "e o"ira na međunarodni i unutrašnji karakter suko"a (član
A)$ 0adležnost I8TH je da sudi a teške povrede četiri ženevske konven+ije o aštiti žrtava
oružano! suko"a i 14@4$ !odine (član 3 Statuta)$ 0avodi se osam nji#ovi# kate!orija: od
umišljajno! u"istava& preko mučenja ili nečovječno! postupanja& uništavanja ili oduimanja
imovine veiiki# ramjera koje nije opravdano vojnom nuždom& pa do uimanja +ivila a
tao+e$
I8TH je nadležan da sudi a povrede akona i o"ičaja ratovanja (član E Statuta)$ Statut&
primjera radi& navodi pet takvi# povreda$ Taj se!ment međunarodno! prava postavlja
nedvosmislena o!raničenja u po!ledu načina i sredstava ratovanja& da "i se tako spriječile
ljudske patnje i raaranja koja nisu opravdana vojnim potre"ama$ Postupanje u okviru ti#
o!raničenja predstavlja re!ularne ili dopuštene radnje u ratuF nji#ovo kršenje& naprotiv& čini
učinio+a krivično od!ovomim$
Prema Konven+iji o sprečavanju i kažnjavanju ločina !eno+ida i 14@?$ !odine& !eno+id je
"ilo koje djelo učinjeno u namjeri potpuno! ili djelimično! uništenja neke na+ionalne&
etničke& rasne ili vjerske !rupe koje predstavlja u"istvo pripadnika !rupe& nanošenje teške
tjelesne ili duševne povrede pripadnika !rupe& namjemo podvr!avanje !rupe takvim
uslovima života koji "i tre"ali dovesti do njeno! potpuno! ili djelimično! uništenja&
nametanje mjera kojim se želi spriječiti radanje u okviru !rupe& te prinudno premještanje
dje+e i jedne !rupe u dru!u (član II)$ Istu de*ini+iju preueo je i član @ stav 3 Statuta koji
navedene modalitete radnje ivršenja navodi indikativno$ , to& dodaje i nadležnost I8TH
da sudi a djela poveana sa !eno+idom& kao što su: udruživanje radi ivršenja !eno+ida&
direktno i javno podsti+anje na ivršenje !eno+ida& pokušaj ivršenja !eno+ida i
saučesništvo u !eno+idu (član @ stav E Statuta)$
.ločini protiv čovječnosti su opisani kao u"istvo& istre"ljivanje& poro"ljavanje& deporta+ije&
atvaranje& mučenje& silovanje& pro!oni na političkoj& rasnoj i vjerskoj osnovi i dru!a
ne#umana djela (član A Statuta)$ %no što se može pri!ovoriti ovoj inkrimina+iji jeste
svakako nepre+inost u de*inisanju ločina protiv čovječnosti na kon+u e!empli*ikativno!
popisa kažnjivi# ponašanja kao /dru!i# ne#umani# djela/ ' u tački (i)$ Takva de*ini+ija ne
udovoljava načelu akonitosti u savremenom krivičnom pravu i sto!a ne ačuđuju prijedloi
da se ona nadopuni pre+inijom *ormula+ijomA14$
Prema članu C Statuta& nevažno je da li je pojedina+ čija se od!ovornost utvrduje& učinila+&
saivršila+& podstrekač ili je planiraoP@ABQ djelo& kao što je a utvrdivanje od!ovornosti
irelevantan način na koji je doprinio pripremanju ili ivršenju djela$ Pojedina+ je od!ovoran
"e o"ira na nje!ov služ"eni položaj u državnoj ili vojnoj or!ania+iji (član C stav 3
Statuta)$ 6jelo koje je učinilo podređeno li+e uspostavlja krivičnu od!ovomost nadredeno!
li+a& ako je ono nalo ili je "ilo ralo!a da na (VV e kne> or ad reason to kno>) da se
podredeni priprema da ivrši djelo ili ako je propustio predueti nužne i raumne mjere da
?B
!a u tome spriječi (član C stav E)F činjeni+a da je podređeni djelovao u okru!u naređenja&
ne oslo"ađa !a krivične od!ovornosti& ali je I8TH može ueti u o"ir pri u"lažavanju kane
/ako utvrdi da tako naiaže pravda/ (član C stav @ Statuta)$
Teritorija na koju se prostire nadležnost ovo! tri"unala se odnosi na teritoriju nekadašnje
SGR9$ I8TH je teritorijalno nadležan a sva krivična djela učinjena na teritoriji "ivše
9u!oslavije& ukijučuju-i njenu kopnenu površinu& vadušni prostor i teritorijaine vode (član ?
Statuta)$
;remenska nadležnost I8TH se odnosi na određen vremenski period u kome su na teritoriji
nekadašnje SGR9 učinjena krivična djela u odnosu na čije /pretpostavljene učinio+e/ taj sud
13?
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
ima stvamu nadležnost$ %na počinje od 1441$ !odine& tako da je time određen njen
početak& ali ne i avršetak& što navodi na aključak da su tvor+i Statuta na određeni način
anti+ipiraii i "udu-u potre"u djeiovanja te institu+ije& a što se praktično i vidjelo kada su
podnjete optužni+e a krivična djela učinjena tokom oružano! suko"a na Kosovu i
Meto#ijiP@A1Q$
, Statutu se !ovori i o tv$ ličnoj nadležnosti& prema kojoj I8TH ima nadležnost da sudi
*iičkim ii+ima$
Statut je& polae-i od načela /nedirektno! ivršenja/ u međunarodnom krivičnom pravu&
ustanovio nadležnost I8TH kao paraielnu& /konkuriraju-u/& sa nadležnoš-u doma-i#
sudova država nasijedni+a "ivše SGR9 (član 4 stav 1 Statuta)$ 0o& u stavu 3 isto! člana
odredio je da nadležnost I8TH ima prednost pred na+ionalnim sudom& te da se u svakoj
*ai postupka I8TH može o"ratiti siuž"eno na+ionalnom sudu da mu ustupi nadležnost& u
skladu sa ovim statutom i Praviinikom o postupku i dokaima$ Ta je odred"a nesumnjivo
velika novina u međunarodnom pravu& ali kada se "olje ramotri& vidljivo je da je ona
o!raničeno! dometaP@A3Q$ 0ajprije& prvenstvo jurisdik+ije I8TH pred na+ionainim sudom
može se ostvariti samo prema odred"ama Statuta i Pravilnika& a oni u tom po!ledu
predvidaju samo dva slučaja ustupanja nadležnosti (čian 1B stav 3 Statuta)& te ini+ijativu a
idavanje a#tjeva na+ionalnom sudu& pod uslovima i ta dva slučaja& daju iskijučivo
tužio+u (pravilo 4)$ Tako je praktično mala mo!u-nost da se I8TH upusti u odlučivanje o
primjeni svoje konkuriraju-e nadležnosti$ %va dva slučaja odredena su u članu 1B stav 3
Statuta u kojem je navedeno da -e li+e kojem je "ilo suđeno pred na+ionalnim sudom a
neko od krivični# djela i nje!ove nadležnosti "iti pred I8TH sudeno supsidijarano& tj$ samo
ako je djelo: (a) pred na+ionalnim sudom "ilo okvali*ikovano kao /o"ično krivično djelo/ iii je
(") postupak pred na+ionalnim sudom voden pristrasno ili neo"jektivno iii je "io smišijen da
optuženo! aštiti od međunarodne krivične od!ovomosti ili ako krivični postupak nije "io
revnosno proveden$ Kada se vije-e I8TH složi sa a#tjevom tužio+a& ida-e služ"eni
a#tjev državi da sud te države ustupi nadležnost I8TH$ Ako ta država& u roku od >B dana
ne dostavi od!ovor koji -e pretresno vije-e I8TH uvjeriti da je ta država preduela ili
preduima mjere a usvajanje *ormalno! a#tjeva& to vije-e može atražiti od predsjednika
I8TH da o tome o"avijesti Savjet "e"jednosti ,0'a (pravilo 11)$
1.3.5.5. Postupak pred ICTY
Postupak pred I8TH i!ieda kao pro+es sa!rađen na modeiu akuatorsko! krivično!
postupka& tj$ pravno! spora dviju stranaka (tužio+a i optuženo!) pred sudom& pri čemu je na
strankama (prvenstveno tužio+u) ini+ijativa a pokretanje i održavanje u toku postupka& te
prikupljanje i ivođenje dokaa$ Međutim& postupak pred I8TH nije sasvim /čisti/
akuatorski postupak& jer ima i elemente inkviitomo! i mješovito! tipa krivično! postupka
(na!lasak na podjelu postupka na stadijume& kumula+ija *unk+ije !onjenja i istraživanja u
istrai u rukama tužio+a ' čian 1? Statuta)F pravo tužio+a da ispituje okrivljeno! u istrai
(član 1? stav 3 Statuta) i na pripremnom ročištu a !lavni pretres (pravilo >E)F inkviitomo
ovlaš-enje raspravno! vije-a da i po vlastitoj ini+ijativi učestvuje u postupku prikupljanja
(pravilo ?A<) i ivođenja dokaa (pravilo 4?) itd$
1.3.5.5.1. Subjekti postupka
Su"jekti postupka pred I8TH su& u širem smislu& sva ona li+a od čiji# se radnji postupak
sastoji& "e o"ira na to jesu li veani presudom o !lavnom pitanju postupka ' postojanju
krivične od!ovornosti i dopustivosti kažnjavanja$ , osnovne su"jekte postupka pred I8TH
spadaju su"jekti koji vrše tri osnovne pro+esne *unk+ije& a to su: (1) I8TH koji vrši *imk+iju
vođenja postupka i *unk+iju presuđivanja krivične stvari& (3) tužila+ koji o"avlja *unk+iju
?1
krivčno! !onjenja i optuženja& ali mu takode pripada i *unk+ija istra!e& koja nije sudsko!
karaktera& ve- prije predstavlja neku vrstu pretkrivično! postupka i ima jednostranački
karakter i (E) okrivljeni& li+e protiv ko!a se odvija postupak a koji ima pravo na od"ranu& tj$
može vršiti *unk+iju od"rane u krivičnom postupkuP@AEQ$ %ptuženi i tužila+ imaju svojstvo
stranke u postupku (pravilo 3A)$ I8TH vrši *unk+iju vođenja krivično! postupka i
presuđivanja& što& u stvari& nači da on o"avlja klasičnu *unk+iju krivično! sudaP@A@Q$
134
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
1$E$A$A$1$1$ %krivljeni
%krivljeni je& kao što je rečeno& *iičko li+e koje je osnovano sumnjivo da je od 1$ januara
1441$ !odine na teritoriji "ivše 9u!oslavije učinilo krivično djelo i nadležnosti I8TH$ Termin
okrivljeni se& inače& ne koristi uvijek u Statutu i u Pravilniku o postupku i dokaima$ 0aime&
u tim aktima se koriste tri raličita termina a li+e protiv ko!a se postupak vodi& odnosno
protiv ko!a je postupak okončan osuđuju-om presudom: (1) osumnjičeni& (3) optuženi i (E)
osuđeni$ %sumnjičeni (suspect) je li+e a koje tužila+ posjeduje poudane in*orma+ije koje
ukauju na to da je mo!ao učiniti krivično dijelo u odnosu na koje I8TH ima nadležnost
(pravilo 3)$ %ptuženi (accused) se određuje kao li+e protiv ko!a je u smislu pravila @C
podi!nuta optužni+a (pravilo 3)$ %suđeni (convictied) se ne de*miše ni u Statutu& niti u
Pravilniku& ali je to li+e koje je pravnosnažno o!lašeno krivim$ Statut i Pravilnik o postupku i
dokaima ne određuju donju do"nu !rani+u a pro+esnu sposo"nost okrivljeno!& pa se
može pretpostaviti da su i# nji#ovi tvor+i amislili a punoljetna li+a prema pravu emlje
državljanstva& što je inače ustanovljeno pravno načeloP@AAQ$
Pravni položaj okrivljeno! pred I8TH o"ilježen je& kao i u svakom na+ionalnom krivičnom
postupku& prvo činjeni+om da je okrivljeni pro+esna stranka (što traži punu ravnopravnost
sa nje!ovim pro+esnim protivnikom) i& dru!o& da je ivor sananja o činjeni+ama& koji mora
"iti ašti-en od prekomjemi# a#vata državni# vlasti u nje!ova osnovna prava i
slo"odeP@A>Q$ .ato ivještaj !eneralno! sekretara ,0'a od E$ maja 144E$ !odine traži da
postupak pred I8TH u svim svojim stadijima mora potpuno poštovati međunarodno prinate
standarde prava okrivijeno!& pose"no one koji su sadržani u odred"ama člana 1@
Medunarodno! pakta o !rađanskim i poiitičkim pravima$ 2lan 31 Statuta donosi +jelokupni
katalo! prava od"rane okrivljeno!& počev od pretpostavke nevinosti (stav E)& pa do prava
na tumača i a"rane da "ude primoran /svjedočiti protiv se"e ni prinati krivi+u/ (stav @ tač$
*) i !))P@ACQ$ Pred I8TH nije mo!u-e suđenje u odsustvom okrivljeno!& što takode
predstavlja jedno od tipični# rješenja klasične an!losaksonske krivične pro+edure& u kojoj je
prisustvo okrivljeno! tokom krivično! postupka& apsolutno "itna pro+esna pretpostavka&
mada se to pri#vata i mno!im evropskim akonodavstvima$
1.3.5.5.1.2. Branilac okrivljenog
%krivljeni ima pravo na "ranio+a& ali je primamo nje!ovo pravo da se sam "rani$ %krivljeni
se može "raniti sam& a ima pravo na slo"odan i"or "ranio+aF ako !a ne može platiti& ima
pravo na "esplatnu stručnu pravnu pomo- "ranio+a /svaki put kada to a#tijevaju interesi
pravde/P@A?Q$ To istovremeno nači da pred I8TH ne postoji institut o"avene od"rane& ve-
se čak mo!u-nost okrivljeno! da se sam& odnosno "e "ranio+a "rani& konstituiše kao
jedno nje!ovo pose"no i neprikosnoveno pravo& koje se mora ostvariti /"e ikakvi#
predrasuda/& a odnosi se na kako na osumnjičeno! u toku istra!e& tako i na optuženo!
protiv ko!a je optužni+a stupila na pravnu sna!u$P@A4Q % tim pravima mora "iti uvijek
poučen (član 31 stav @ tačka d) Statuta)$
<ranila+ pred I8TH može da "ude samo li+e koje ispunjava određene pretpostavke (član
1@ ,putstva a dodjelu "ranio+a po služ"enoj dužnosti): (1) stručno'pro*esionalne'da mu je
država odo"rila advokatsku praksu ili da je univeritetski pro*esor pravaF (3) da !ovori
jedan od radni# jeika I8TH& tj$ en!leski ili *ran+uskiF (E) da pristane da !a I8TH odredi kao
"ranio+aF (@) da je nje!ovo ime na popisu predviđenom pravilom @A(A) Pravilnika o
postupku i dokaima$ Pravilo @@ dopušta da *ormalnu od"ranu okrivljeno! o"avlja *iičko
li+e koje u svojoj emlji ispunjava pretpostavke a o"avljanje advokatsko! poiva ili koji je
(u "ilo kojoj državi) univeritetski pro*esor prava$
%dnos imeđu okrivljeno! i "ranio+a je odnos povjerenja& ašti-en odred"ama pravila 4C:
sve komunika+ije u tom odnosu su tajna i ne mo!u se inositi tokom suđenja& osim ako
sam okrivljeni to atraži ili do"rovoljno otkrije sadržaj komunika+ije tre-em li+u i to li+e onda
svjedoči o tom o"jelodanjivanju (pravilo 4C)$
?3
Kršenje pravila o *ormalnoj od"rani nije sank+ionisano nevaljanoš-u neakoniti# iskaa
okrivljeno!& ne!o (prema pravilima A i CE) podliježe spe+i*ičnom režimu sank+ija a
1EB
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
materijalne i pro+esnopravne povrede$ Po njima se takva povreda sank+ioniše samo
uslovno: ako ju je optuženi pravovremeno istakao svojim pri!ovorom raspravnom vije-u i
ako u žal"i uspije dokaati da je urokovala suštinski po!rešnu presudu$
Pro*esionalni kodeks "ranila+a koji se pojavljuju pred međunarodnim sudom (ITV13A rev$ 1)
je sekretar Suda o"javio 13$ juna 144C$ !odine& a imijenjen je i dopunjen odlukom sudija
I8TH& 13$ jula 3BB3$ !odineP@>BQ$ %vaj kodeks se naročito asniva na sljede-im temeljnim
načelima: ( i) klijenti imaju pravo na pravnu pomo- po vlastitom i"oruF (ii) "ranio+i& kao
oso"e koje se "ave pravnim astupanjem& dužni su održavati visoke standarde
pro*esionalno! ponašanjaF (iii) "o! svoje advokatske *unk+ije u sprovođenju pravde&
"ranio+i su dužni postupati časno& neavisno& pravično& vješto& savjesno& e*ikasno i #ra"roF
(iv) "ranio+i su o"aveni na lojalnost prema svojim klijentima usporedno sa svojom
dužnoš-u prema I8TH da u sprovođenju pravde postupaju neavisnoF (v) "ranio+i su dužni
činiti sve kako svojim djelovanjem ne "i narušili u!led rada I8TH i (vi)protiv "ranila+a može
"iti pokrenut dis+iplinski postupak& pa i# tre"a uponati s okolnostima u kojima do takvo!
postupka može do-i& kao i s nji#ovim pravima i o"aveama u tim postup+ima$
<ranila+ se ne smije konsultovati s klijentom koji je privremeno pušten na slo"odu ili se
nalai na slo"odi u mjestu "oravka klijenta$ Iuetno& može se konsultovati s klijentom u
nje!ovom mjestu "oravka& po mo!u-nosti u prisustvu neavisne oso"e& ako "olest& tjelesna
nesposo"nost ili dru!i *aktori klijentu o!raničavaju mo!u-nost kretanja (član 1C Kodeksa)$
, vei sa ponašanjem pred I8TH& "ranila+ se mora uvijek pridržavati Statuta& Pravilnika&
ovo! kodeksa i dru!o! mjerodavno! prava& uključuju-i i odluke koje se odnose na
ponašanje i pro+eduru koje I8TH donese u postup+ima koje rješava$ <ranila+ je dužan
uvijek pomno paiti na pravičnost vođenja postupka (član 3B Kodeksa)$ , to& "ranila+ je
lično od!ovoran I8TH a svoje postupke i astupanje stvari svo! klijenta i ne smije svjesno:
(i) I8TH neistinito prikaati pravno relevantne činjeni+e ili pravno pitanje& niti
(ii) predla!ati dokae a koje na da su netačni$
Sljede-i postup+i& imedu ostaii#& predstavijaju ponašanje "ranio+a koje ne dolikuje
pro*esiji: (i) kršenje ili pokušaj kršenja Statuta& Praviinika& ovo! kodeksa i dru!o!
mjerodavno! prava ili svjesno poma!anje ili navođenje dru!i# oso"a da to čine ili ivršenje
takve radnje kro postupke dru!i# oso"aF (ii) počinjenje krivično! djela koje se ne!ativno
odražava na poštenje& vjerodostojnost ili prikladnost "ranio+a a taj posaoF (iii) postup+i koji
uključuju nepoštenje& prevaru& o"manu ili inošenje neistiniti# tvrdnjiF (iv) postup+i koji štete
urednom sprovođenju pravde pred I8TH ili (v) pružanje netačni# in*orma+ija ili neotkrivanje
in*orma+ija o stručnosti "ranio+a a rad u I8TH u skiadu s odred"ama Pravilnika i& ako je
"ranila+ klijentu dodijeljen po služ"enoj dužnosti& ,putstva (član EA Kodeksa)$ 6is+iplinski
postupak je uređen čl$ EC'AB Kodeksa$
1.3.5.5.1.3. Pritvor i hapsenje okrivljenog
Mjere koje I8TH stoje na raspola!anju radi o"e"jeđenja prisustva okrivljeno! su iste
kojima se može o"e"jeđivati i prisustvo svjedoka$ To su: poiv i nalo! a dovođenje& a
jedina mjera koja je spe+i*ična a okrivljeno! jeste ona koja je istovremeno najteža ' to je
pritvor$ Pritvor predstavlja o"lik preventivno! lišenja slo"ode& koje se svodi na određeno
adržavanje& a osim ovo! o"lika lišenja slo"ode& Pravilnikom je predviđeno i #apšenje
okrivljeno!$ Gormalni usiov a #apšenje odredeno! li+a jeste postojanje odluke sudije ili
pretresno! vije-a$ 0a a#tjev stranaka ili proprie motu& sudija ili pretresno vije-e mo!u
idati nared"e& poive i nalo!e a #apšenje ' ako je to neop#odno u +ilju vođenja istra!e ili
radi pripreme ili sprovođenja pretresa (pravilo A@)$
Prema pravilu >@& nakon što "ude pre"ačen u sjedište I8TH& optuženi -e "iti pritvoren u
prostorijama o"e"ijeđenim od strane države doma-ina/ (Da! u Dolandiji) ili od strane
dru!e države$ Može se aključiti da je pritvor o"avean po dolasku (/pre"a+ivanju/)
okrivijeno! u sjedište I8TH$ Prema pravilu >AA& nakon pritvaranja okrivljeno!& on može da
"udepušten na slo"odu& ali samo na osnovu odluke pretresno! vije-a I8TH$
Imeđu ostali# o"avea koje države imaju prema I8TH& član 34 Statuta od država traži da
na a#tjev I8TH& "e nepotre"no! od!ađanja& udovolji svakom a#tjevu a pomo- ili
1E1
?E
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
nalo!u koji je idalo pretresno vije-e& što& imeđu ostaio!& uključuje sljede-e: (a)
utvrdivanje identiteta i pronalaženje li+aF (") uimanje iskaa i dostavu dokaaF (+) uručenje
dokumenataF (d) #apšenje ili pritvaranje li+aF (e) predaju ili dovođenje optuženi# pred I8TH$
0akon #apšenja& države o"aveštavaju sekretara I8TH& a način predaje optuženo! I8TH
iješava se pose"nim do!ovorom države i I8TH (pravila AA'AC)$
Pravilnik o pritvoru li+a koje čekaju na suđenje ili žal"eni postupak pred I8TH ili su i neko!
dru!o! ralo!a pritvorena po ovlaš-enju ovo! suda usvojen je A$ maja 144@$ !odineP@>1Q$
Svr#a ovo! pravilnika jeste da re!uliše upravljanje pritvorskom jedini+om a pritvorenike
koji čekaju na suđenje ili žal"eni postupak pred I8TH i svi# dru!i# li+a pritvoreni# po
ovlaš-enju I8TH& te da osi!ura stalnu primjenu i aštitu nji#ovi# lični# prava dok se nalae
u pritvoru$ %snovni prin+ipi na kojima počiva ovaj pravilnik odražavaju prioritetne a#tjeve
čovječnosti& poštovanja ljudsko! dostojanstva i presump+ije nevinosti$ Pose"na je namjena
ovo! pravilnika da re!uliše u opštim +rtama prava i o"avee pritvorenika u svim *aama od
prijema do puštanja i da pruži osnovne kriterije a upravljanje pritvorskom jedini+om$ Sve
in*orma+ije o pritvoreni+ima tretiraju se kao povjerljive i dostupne su samo pritvoreniku&
nje!ovom pravnom astupniku i li+ima koje je ovlastio sekretar& a pritvorenik -e se o tome
o"avijestiti po nje!ovom prispije-u u pritvorsku jedini+u$ , skladu sa pravilom @AA ovo!
pravilnika& pritvorenik može "iti stavljen u iola+ijsku jedini+u samo pod sljede-im
okoinostima: (i) nalo!om sekretara koji postupa u konsulta+iji s predsjednikomP@>3QF (ii)
nalo!om upravnika& kako "i se pritvorenik spriječio u nanošenju oljeda dru!im
pritvoreni+ima ili kako "i se sačuvala si!urnost i red u pritvorskoj jedini+iF (iii) kao kana na
osnovu pravila E?$P@>EQ Medutim& nijedan pritvorenik se u prin+ipu ne može držati u
iola+ijskoj jedini+i duže od sedam dana uastopno (pravilo @4)$ Ako je potre"na daljnja
iola+ija& upravnik -e o tome o"avijestiti sekretara prije isteka sedmodnevno! perioda& a
!lavni ljekar potvrdi-e *iičku i duševnu sposo"nost pritvorenika da nastavi s iola+ijom a
još jedan period od najviše sedam dana$ Svako produženje upotre"e iola+ijske jedini+e
mora pro-i kro istu pro+eduru$ Sredstva o!raničavanja slo"ode i primjenu siie re!ulišu
pravila AB'AA& reme-enje reda pravilo A>& suspeniju Pravilnika o pritvoru ' pravilo ACP@>@Q&
in*ormiranje pritvorenika pravila A? i A4& prava pritvorenika (komunika+ije i posjete& pravna
pomo-& du#ovne potre"eP@>AQ& radni pro!ram& rekrea+ija& lična imovina pritvorenika i
žal"eP@>>Q) pravila >B'??& odvođenje i prevo pritvorenika'pravila ?4'41 i imjene i dopune
Pravilnika o pritvoru'pravilo 43P@>CQ$
Ku-ni red a pritvorenike (ITV44) usvojen je u apriiu 144A$ !odine& a imijenjen i dopunjen
juna 144A$ !odine$ %vaj tekst sadrži osnovne in*orma+ije koje je potre"no nati o ku-nom
redu i opštem upravljanju pritvorskom jedini+om$ Pritvorenik& imedu ostalo!& ima pravo da
an!ažuje advokata po sopstvenom i"oru koji -e mu poma!ati u postupku pred I8TH$ Ako
nema dovoljno *inansijski# sredstava a an!ažovanje advokata& I8TH -e mu dodijeiiti
advokata i snositi nje!ove troškove$ Tele*onski ra!ovori imedu pritvoreno! i advokata se
ne-e prisluškivati ni snimati$ Advokat može da posjeti pritvorenika u "ilo koje vrijeme
imeđu 4 i 1C časova$ Ivan ovo! vremena posjete su mo!u-e samo na osnovu pose"no!
do!ovora$ Tokom ovi# posjeta ra!ovori se ne-e snimati& mada mo!u "iti pod nadorom
oso"lja pritvorske jedini+e$
Pritvorska jedini+a raspolaže spiskom diplomatski# i konularni# predstavnika u Doiandiji$
Može se atražiti da se diplomatski predstavnik emije pritvorenika o"avijesti o nje!ovom
prijemu u pritvorsku jedini+u ,jedinjeni# na+ija i to -e "iti učinjeno "e odla!anja$
Pritvoreni+i -e poštovati sve nared"e i uputstva data od strane oso"lja pritvorske jedini+e$
6is+iplinski postupak je propisan pravilnikom sa kojim se tre"a uponati$ %ni imaju pravo
da atraže dravstvene uslu!e od !lavno! ijekara atvora'doma-ina u "ilo koje vrijemeAE?$
6nevno se do"ijaju dva #ladna i jedan topao o"rokAE4$ , pritvorskoj jedini+i se ima pravo
adržati sve iične predmete koji ne predstavljaju opasnost a "e"jednost i red$ Takvi
predmeti -e "iti vra-eni odma# nakon o"avljanja prijemne pro+edure$
Pritvorska jedini+a raspolaže vlastitim dvorištem a vjež"e na otvorenom prostoru$
,pravnik može da odo"ri !rupi od najviše četiri atvorenika da u isto vrijeme koriste
1E3
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
?@
dvorište u rekreativne svr#e$ Svaki pritvorenik ima pravo da provede najmanje jedan sat
dnevno u dvorištu$ Pored to!a& knji!e se jednom nedeljno mo!u poajmljivati i "i"lioteke
atvora' doma-ina$
Pritvoreni+i imaju pravo da teie*oniraju& o sopstvenom trošku& radnim danom u "ilo koje
vrijeme& i to imeđu 4 i 1C časova$ ,koliko nemaju *inansijski# sredstava& od upravnika
mo!u tražiti da tele*oniraju na račun I8TH$ Tele*onski ra!ovori se& u prin+ipu& ne-e
prisluškivati ni snimati& pod uslovom da& na a#tjev tužio+a& nisu od strane I8TH nametnuta
pose"na or!aničenja u tom po!ledu$
, vei sa du#ovnim potre"a& pritvoreni+i imaju pravo da traže da i# posjeti lokalni
predstavnik nji#ove vjeroispovijesti ko!a -e I8TH odo"riti$ Takođe& mo!u da adrže knji!e
ili literaturu kojom raspolažu& a koje služe a adovoljavanje nji#ovi# vjerski#& du#ovni# ili
moralni# potre"a$ %d upravnika mo!u da traže da prisustvuju služ"i ili du#ovnim
skupovima koji se održavaju u pritvorskoj jedini+i$ Pored to!a& imaju pravo da traže dovolu
a posjetu vjerskom o"jektu u kru!u atvora& što -e se or!aniovati ukoliko "ude mo!u-e$
Sve žal"e ili a#tjevi moraju se prvo uputiti upravniku koji -e odma# ramotriti da li su
opravdani i da li spadaju u nje!ovu nadležnost$ Gormalna žal"a se može podnijeti sekretaru
I8TH u "ilo kom trenutku& pod uslovom da od trenutka in+identa povodom koje! se ulaže
žal"a nije proteklo više od dvije nedjelje$ Prijem svake takve žal"a se mora potvrditi u roku
od 3@ sata i ramotriti u roku od dvije nedelje od trenutka prijema$
1.3.5.5.1.4. Osteceni
%šte-eni& odnosno žrtva krivično! djela ima u postupku pred I8TH pose"no uređen
položaj$ 2lan 33 Statuta nametnuo je I8TH o"aveu da pose"nim pravilima o postupku i
dokaima osi!ura aštitu žrtava krivični# djela i svjedoka$ Statut ne određuje u čemu "i se
ta aštita sastojala (osim što utvrđuje da aštitne mjere o"u#vataju vođenje postupka in
camera i aštitu identiteta žrtava)& ve- njene mjere i postupak prepušta I8TH$ Propisuje&
medutim& da u akuatorskom postupku inače osnovno pravo okrivljeno! na pravično i javno
suđenje& može "iti o!raničeno pravilima o aštiti žrtava i svjedoka (član 31 stav 3 Statuta)$
Tako& tužila+ može& ve- tokom istra!e& atražiti od raspravno! vije-a da u /iuetnim
okolnostima/ donese nared"u o a"rani o"jelodanjivanja identiteta žrtve ili svjedoka koji
mo!u "iti iloženi opasnosti ili riiku& sve dok ne "udu stavljeni pod aštitu I8TH (pravilo
>4A)$ %sim to!a& u *ai priprema a !lavni pretres i na samom !lavnom pretresu sudija ili
pretresno vije-e mo!u& na a#tjev stranke ili po vlastitoj ini+ijativi& odrediti mjere a
prikrivanje identiteta i aštitu žrtava i svjedoka& vode-i "ri!u o tome da te mjere "udu u
1EE
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
skladu sa pravima optuženo! (pravilo CAA)$ Te mjere mo!u "iti one i pravila CA<$ Pravilo
CA8 a#tijeva od pretresno! vije-a da pose"nu pažnju o"rati načinu stranačko! ispitivanja
žrtava i svjedoka& kako "i se i"je!lo svako lostavljanje ili astrašivanje$ Konačno& Pravilo
4> predvida da je iska žrtve silovanja vjerodostojan i "e /dodatno! potkijepljivanja/ (en!l$
corro(oration), da se u određenim slučajevima optuženom ne-e dopustiti da se "rani
pristankom žrtve& te da se ranije seksualno ponašanje žrtve ne može koristiti kao doka u
postupku$ %sim o"avee I8TH da se "rine a aštitu žrtava i svjedoka& i sekretar
Sekretarijata ima dužnost da upravlja %djeljenjem a žrtve i svjedoke& koju čine
kvali*ikovani stručnja+i& među kojima mora "iti od!ovaraju-i "roj ženski# li+a$ 0ji#ov je
adatak da predlažu aštitne mjere u konkretnim slučajevima& te da o"e"ijede savjete i
podršku žrtvama i svjedo+ima& pose"no u slučajevima silovanja i seksualno! delikta
(Pravilo E@)$
Iako Statut i Pravilnik ne predviđaju mo!u-nost da se ošte-eni sa svojim imovinskopravnim
a#tjevom& nastalim "o! ivršenja krivično! djela& pridruži krivičnom postupku pred I8TH&
ipak postupak pred I8TH sadrži nekoliko pravila koja ošte-enom mo!u natno olakšati
ostvarenje to! a#tjeva$ Tako& Pravilo 1BAA predvida da nakon iri+anja
osuđuju-e presude koja sadrži i povrat imovine koja je "ila pri"avljena ločinom& Sud može&
proprio motu ili na a#tjev tužio+a& održati pose"nu raspravu sa +iljem donošenja odluke o
povratu imovine ili novčane naknade& te narediti privremene mjere o"e"jeđenja$ Ta se
rasprava može održati i ako se imovina nalai kod tre-e! li+aF u takvom slučaju I8TH mora
povati to li+e i dati mu priliku da pred pretresnim vije-em dokaže da ima pravo na imovinu
iii novčanu naknadu (pravilo 1BA8)$ Ako u nastalom sporu o svojini pretresno vije-e utvrdi
vlasnika& odredi-e& po svome na#ođenju& povrat imovine ili novčane naknade ili donijeti
?A
dru!u od!ovaraju-u odluku (pravilo 1BA6)F u suprotnom slučaju o"avijesti-e o tome
nadležne or!ane na+ionalne države i atražiti od nji# da to oni utvrde (pravilo 1BA7)$
0avedena pravila ne sprečavaju ošte-eno! da pred na+ionalnim or!anima određene
države potražuje naknadu štete od li+a koje je osudio I8TH po opštim propisima o odštetnoj
od!ovornostiF u tom +ilju& presuda I8TH veže or!an na+ionalne države u po!ledu
prejudi+ijalno! pitanja krivične od!ovomosti osudeno! a štetu (pravilo 1B>)$
1.3.5.5.1.5. #micus curiae (prijatelj suda)
Gunk+ija prijatelja suda amicus curiae je veoma spe+i*ična& tako da je u pitanju jedan sui
generis učesnik postupka& čije pojavljivanje nije tipično u klasičnom savremenom krivičnom
postupkuP@>?Q$ Prema članu C@ Pravila& an!ažovanje prijateija suda je& s jedne strane&
*akultativno! karaktera& dok je& s dru!e strane& ono predmetno o!raničeno$ Gakultativno! je
karaktera jer sudsko vije-e može ako to smatra poželjnim u +ilju pravilno! odlučivanja& tj$
radi donošenja od!ovaraju-e odluke u konkretnom slučaju& povati određene su"jekte ili im
odo"riti pristup& odnosno pojavljivanje pred vije-em& kao i prila!anje podnesaka o "ilo kom
pitanju koje odredi raspravno vije-eP@>4Q$ , te su"jekte spadaju: (1) neka država& (3)
određena or!ania+ija ili (E) *iičko li+e$
1.5.5.5.2. Tokpostupka
Postupak pred I8TH sastoji se i tri stadija: pripremni postupak& !lavni pretres i žal"eni
postupak$ Prvi dio postupka pred I8TH u svojoj prvoj *ai amišljen je da se prikupe dokai
optuž"e i uređen je poput iviđaja tužio+a u SA7Mi$ Medutim& dru!a *aa to! dijela
postupka odstupa od američko! modela i pri"ližava se kontinentalnom evropskom
postupku& jer do prvo! ročišta pred I8TH dolai tek nakon potvrde optužni+e i ono ima
svr#u pripremanja !lavno! pretresa$
1.3.5.5.2.1. Istraga
Pripremni postupak apočinje istra!om tužio+a$ Tužila+ mora apočeti svoju istra!u kada
sam& ex officio& prikupi ili od dru!i# su"jekata (vlada& or!ana ,0'a& međuvladini# i
nevladini# or!ania+ija i sl$) do"ije in*orma+ije o učinjenom krivičnom djelu ili djelima i
nadležnosti I8TH (član 1? stav 1 Statuta)$ % početku svoje istra!e on ne donosi nikakav
*ormalni akt& ve- se samo radi o *aktičkom preduimanju određeni# radnji$ Istra!a se sastoji
od ranovrsni# radnji prikupljanja dokaa (poivanje i ispitivanje osumnjičeno!& žrtava i
1E@
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
svjedoka& prikupljanje dokaa i sl$) a čije preduimanje tužila+ može& kada je to prikladno&
atražiti pomo- od relevantni# državni# vlasti$ , #itnim slučajevima tužila+ može od "ilo
koje države atražiti privremene mjere (/privremeni pritvor/ osumnjičeno!& apljena
materijalni# dokaa& odnosno preduimanje mjera a o"e"jeđenje dokaa i sprečavanje
"jekstva osumnjičeno! i sl$ ' praviio @B)$ , skladu sa članom 31 Statuta& Praviinik pose"no
raraduje prava osumnjičeno! na od"ranu u slučaju kada !a ispituje tužila+& a ispitivanje
mora "iti re!istrovano i audio& odnosno video snimkom (pravilo @E)$
Tužila+ ima mo!u-nost i da ispituje osumnjičeno! tokom istra!e& kome tada pripadaju i
pose"na prava kao elementi nje!ovo! prava na od"ranu$ %sumnjičeni tokom ispitivanja od
strane tužio+a ima sljede-e prava& koja u osnovi spadaju u elemente nje!ovo! prava na
od"ranu: (1) pravo na stručnu od"ranu& tj$ pravo da mu pomo- pruži "ranila+ ko!a sam
ia"ere iii da mu se "esplatno postavi "ranila+& ukoliko nema dovoljno sredstava da !a sam
platiF (3) pravo na uslu!e tumača& ukoliko ne !ovori iii ne raumije jeik koji se upotre"ljava
prilikom ispitivanjaF (E) pravo na udržavanje od aktivne od"rane& odnosno pravo na
-utanjeP@CBQ& što uključuje i nje!ovo pravo da "ude upooren da -e svaki iska koji da& "iti
a"ilježen& te se može koristiti kao doka (pravilo @3A)$ Ispitivanje osumnjučeno! se može
o"aviti "e prisustva "ranio+a ako on do"rovoljno na to pristane& a ako želi "ranio+a&
ispitivanje se prekida dok on sam ne an!ažuje "ranio+a& odnosno dok mu se "ranila+ ne
postavi$
0akon o"avljene istra!e tužila+ odlučuje da li je slučaj /reo/ a podianje optužni+e& tj$
postoje li tv$ prima facie dokai o krivičnoj od!ovornosti okrivljeno!$ Ira prima facie
slučaj predstavlja termin koji upu-uje na odredeni stepen sumnje& koji se& u suštini& može
upodo"iti irau i naše! krivično! pro+esno! prava /osnovana sumnja/ ili dru!im sličnim
pro+esnim terminima& kao što su /raumna sumnja/& /o"iljna sumnja/ i sl$& a u suštini se
radi o od!ovaraju-oj pro+jeni tužio+a koja se mora temeljiti na o"iljnim i relevantnim
dokaimaP@C1Q$ Ako to aključi& tužila+ mora pripremiti optužni+u i dostaviti je preko
?>
sekretara sudiji pretresno! vije-a (član 1? stav @ Statuta i pravilo @CA i <)$
1.3.5.5.2.2. Postupak optuzenja
%ptužni+a mora sadržavati sljede-e podatke: (1) identi*ika+ione podatke o okrivljenom (ime
i ostale podatke o okrivljenom) i (3) podatke o krivičnom djelu koje je predmet optužni+e
(sažet prika činjeni+a i predmeta& kao i krivično! djela) ' pravilo @C8$ Gunk+ionalna
nadležnost a kontrolu optužni+e pripada sudiji prvostepeno! pretresno! vije-a ko!a
određuje predsjednik I8TH u do!ovoru sa dru!im sudijama (Pravilo 3?)$ 0akon što ju je
primio od sekretara& sudija koji potvrđuje optužni+u o"avještava tužio+a o ročištu a
kontrolu osnovanosti optužni+e$ 0a tom ročištu sudija koji potvrđuje optužni+u& nakon
saslušanja tužio+a& te ispitivanja optužni+e& može: (a) atražiti od tužio+a da dostavi
dodatne materijale a neku ili sve tačke optužni+e ili da predume sve daijne mjere koje se
čine od!ovaraju-imF (") potvrditi optužni+u u +ijelosti ili u pojedinim tačkamaF (+) od"a+iti
optužni+u u +ijelosti ili u pojedinim tačkamaF (d) od!oditi pre!led optužni+e kako "i tužio+u
dao priliku da imijeni optužni+u (Pravilo @CG)$ , pitanju je pro+esni me#aniam o"avene
sudske kontrole optužni+e& koji predstavlja inkvii+ioni element& koji je inače u raličitim
pro+esnim o"li+ima prisutan u mno!im na+ionalnim krivičnopro+esnim
akonodavstvimaP@C3Q$ %d"a+ivanje pojedini# tačaka optužni+e ne sprečava tužio+a da
naknadno podi!ne imijenjenu i dopunjenu optužni+u& ukoliko priloži dodatne dokae
(Pravilo @C1)$ Potvrđena optužni+a stvara e*ekat sličan pravnosnažnosti: tužila+ je više ne
može imijeniti niti povu-i "e dopuštenja sudije koji ju je potvrdio ili (na !lavnom pretresu)
"e dopuštenja sudsko! vije-a (pravilo A1A)$ Potvrđivanje optužni+e se u ovom slučaju
asniva na opštem kriterijumu koji se odnosi na njenu doka"nu u(jedljivost, odnosno sudija
mora da "ude uvjeren da postoji od!ovaraju-i stepen sumnje u odnosu na mo!u-u
kriminainu aktivnost optuženo!& te da su optužni navodi dovoljno o"iljni da "i se na
osnovu nji# mo!lo pokrenuti suđenje u kome -e se& nakon ivođenja relevantni# dokaa&
mo-i do-i do aključka o potvrđivanju ili ne!iranju verije koja je sadržana u optužni+iP@CEQ$
, suprotnom& ukoliko sudija ne stekne takvo svoje u"jeđenje i smatra da se ne radi o prima
1EA
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
facie slučaju& on -e optužni+u od"a+iti$ Prema tome& jedini kriterijum a ovakvu kontrolu je
dokana u"jedljivost optužni# navoda$ Potvrđivanje optužni+e prema pose(nom kriterijumu&
neveano a njenu dokanu uvjerljivost i osnovanost optužni# navoda& ve- samo u odnosu
na ijerarijsko svojstvo optuženog, uvedeno je novelom Pravilnika od >$ aprila 3BB@$
!odineP@C@Q$
Pose"na pravila potvrde optužni+e& kao elementa dodatne sudske kontrole optužno! akta u
postupku pred I8TH& uvedena su imjenom pravila 3?$ Slično pravilo ne postoji u pravilima
postupka koja se primjenjuju pred I8TR$ %vo je učinjeno u skladu sa određenim poiitičkim
preporukama Savjeta "e"jednosti& s#odno kojima pred I8TH tre"a suditi samo ličnostima
koje su tokom rata na prostorima nekadašnje 9u!oslavije imale visoke vojne ili političke
*unk+ije& a da ostale slučajeve& !dje se radi o li+ima niže! ran!a& tre"a prepustiti
na+ionalnim pravosuđima$ Pose"no pravilo potvrdivanja optužni+e prema kriterijumu ran!a
optužno! se svodi na o"aveu re!istratora da po prijemu optužni+e od strane tužio+a
konsultuje predsjednika I8TH$ Predsjednik -e uputiti slučaj sudskom kole!ijumu koji -e
pro+ijeniti da li je optužni+a prima facie kon+entrisana na jedno! ili više vode-i# ličnosti
osumnjičeni# da su od!ovoma a krivična djela u nadležnosti I8TH$ Ako kole!ijum pro+ijeni
da optužni+a ispunjava takve standarde& predsjednik -e o"raovati jedno stalno pretresno
vije-e u skladu sa pravilom @C$ Ako kole!ijum pro+ijeni da optužni+a ne ispunjava
navedene staridarde& predsjednik -e je vratiti re!istratoru& koji -e o tome o"avijestiti tužio+a
(pravilo 3? A)$
0akon što je optužni+u potvrdio sudija ili pretresno vije-e& optužni+a postaje dostupna
javnosti& ali sudija može& nakon saslušanja tužio+a& odrediti da se ona ne o"javi dok se ne
uruči optuženom (ili kod spojeno! postupka protiv više li+a& svim optuženim u ajedničkoj
optužni+i)F može se odrediti i samo djelimična o"java optužni+e& ako je to /na "ilo koji način
u interesu pravde/ (pravila A3 i AE)$ 0a a#tjev tužio+a& sekretar -e tekst o!lasa sa
sadržajem potvrdene optužni+e uputiti na+ionalnim vlastima države ili država na čijoj se
teritoriji& prema mišljenju tužio+a& optuženi nalai i atražiti od nji# da o!las o"jave u
novinama ili emituju putem radija ili televiije (pravilo >B)$ Potvrdom optužni+e se avršava
neka vrsta pripremno! postupka pred I8TH i stvaraju uslovi a ulaak u *au !lavno!
?C
pretresa& a čije je održavanje pro+esna pretpostavka prisustvo optuženo!& s o"irom na to
da u ovom postupku ni iuetno nije mo!u-e suđenje u odsustvu$
1.3.5.5.2.3. Glavni pretres
Potvrdom optužni+e avršen je pripremni postupak i predmet prelai u sljede-i stadijum:
!iavni pretres$ Ali& kako je svr#a pripremno! postupka ne samo da se prikupe potre"ni
dokai i odluči o podianju optužni+e ne!o i da se o"e"ijedi prisustvo okrivljeno! i dru!i#
li+a potre"ni# a uspješno vođenje postupka& Statut i Pravilnik predviđaju u tu svr#u
nekoliko prinudni# mjera& imeđu koji# su& kao najvažnije& #apšenje i pritvor optuženo! sa
nje!ovom predajom (iručenjem) I8TH$ Prema članu 14 stav 3 Statuta& sudske nalo!e i
nalo!e a #apšenje& pritvor& predaju ili trans*er li+a& kao i sve dru!e nalo!e potre"ne a
vođenje suđenja mo!u se donositi nakon što je optužni+a potvrdena$ 0alo! a #apšenje
potpisuje sudija i on o"u#vata nalo! a trans*er optuženo! do I8TH odma# nakon nje!ovo!
#apšenja (pravilo AAA)$
=lavni pretres predstavlja osnovni dio postupka i ima najve-i dokani načaj$ , skladu sa
akuatorskim modelom krivično! postupka& !lavni pretres pred I8TH amišljen je kao
+entralni dio postupka u kojem "i se prvi put tre"ao inijeti najve-i dio dokano! materijala$
%n ima pretežno adversarni karakter& koji je tipičan a an!losaksonski tip krivično!
postupka$ 0aime& !lavni pretres je konstruisan prije sve!a kao svojevrstan
krivičnopro+esni& odnosno pretežno dokani dvo(oj ili pro+esni suko"& pro+esna "or"a
imeđu stranaka u krivičnom postupku& dakle imeđu optuž"e i od"rane& pri čemu je ulo!a
suda tokom ivođenja dokaa i uopšte stranački# aktivnosti tokom pretresa& relativno
pasivnaP@CAQ$ 0je!ova je !lavna karakteristika da dokani postupak predstavlja /dvo"oj/
optuž"e i od"rane& tj$ nji#ovi# suprotstavljeni# /tea/ o pitanju krivične od!ovornosti
optuženo!P@C>Q$ Sud u tom dvo"oju ne učestvuje& on !a pasivno posmatra i ivlači
1E>
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
aključke o istinitosti inijeti# teaP@CCQ$
Početak !lavno! suđenja je *unk+ionalno povean sa dovođenjem optuženo! u sjedište
I8TH$ Iako nije rijedak slučaj do"rovoljno! pristupa optuženo!& u samim pravilima se
impli+ira da -e u najve-em "roju slučajeva optuženi pred sudom "iti ivedeni nakon
primjene prinudni# mjera$ , tom kontekstu se u pravilu >3 !ovori o /trans*eru/ optuženo! u
sjedište Tri"unala& poslije če!a se on& "e odla!anja& ivodi pred pretresno vije-e i
*ormalno optužuje$
%dma# nakon dovođenja u sjedište I8TH optuženi mora "iti iveden pred pretresno vije-e&
!dje -e "iti *ormalno optužen$ To vije-e -e: a) da provjeri da li je u ranijem postupku
poštovano pravo okrivljeno! na "ranio+a& da li je optuženi raumio pročitanu mu optužni+u i
ijavljuje li da je kriv ili nevin (pravilo >3)F (") ispitati optuženo! (pravilo >E)F (+) odlučiti #o-e
li optuženi "iti adržan u pritvoru (u državi sjedišta suda ili nekoj dru!oj amoljenoj državi&
pravilo >@) ili -e& iuetno& "iti privremeno pušten na slo"odu& u određene uslove i jemstva
koja pretresno vije-e određuje po svojoj o+jeni& pravilo >A)F (d) omo!u-iti da se stranke
međuso"no uponaju sa dokaima koje namjeravaju ivoditi na !lavnom pretresu (pravila
>>'>?)F (e) u iuetnim slučajevima& /ako je to u interesu pravde/& apisnički o"e"ijediti
iskae li+a koji -e se pročitati na !lavnom pretresu (pravilo C1)& te (*) odrediti datum
održavanja !lavno! pretresa$
Prema pravilu >A ter& predsjedavaju-i sudija pretresno! vije-a mora najkasnije sedam dana
nakon prvo! dolaska optuženo! pred sud odrediti jedno! od sudija svo! vije-a a sudiju
aduženo! a pretpretresni postupak (pretpretresni sudija)$ Po ovlaš-enju i pod nadorom
pretresno! vije-a koje rješava predmet& pretpretresni sudija koordinira komunika+iju imedu
strana tokom pretpretresne *ae$ Pretpretresni sudija se "rine da se postupak nepotre"no
ne odu!ovlači i preduima sve mjere potre"ne da se predmet pripremi a pravično i
ekspeditivno suđenjeP@C?Q$ %n -e evidentirati o kojim pravnim i činjeničnim pitanjima postoji
sla!anje& odnosno nesla!anje$ S tim u vei& on može naložiti stranama da predaju pismene
podneske pretpretresnom sudiji ili pretresnom vije-u$ Kako "i mo!ao o"avljati svoje
*unk+ije& pretpretresni sudija& kad je to primjereno& može proprio motu saslušati strane "e
prisustva optuženo!$ Pretpretresni sudija strane može saslušati u svom ka"inetu& a u tom
slučaju predstavnik Sekretarijata -e voditi apisnik sastanka$P@C4Q Po primitku ivještaja
pretpretresno! sudije& pretresno vije-e -e& ukoliko to "ude potre"no& odlučiti kakve sank+ije
valja ire-i strani koja nije ispuniia svoje o"avee i ovo! pravila$ Te sank+ije mo!u uključiti
??
iuimanje svjedočenja i dokumentami# dokaa$
%ptuženi može inijeti nekoliko preliminarni# podnesaka (pret#odni pri!ovori) kojima se
dovode u pitanje neke !iavne pretpostavke a sudenje: nadležnost I8TH& valjanost *orme
optužni+e& radvajanje tačaka druženi# u jednoj optužni+i& te dodjeljivanje "ranio+a sa
popisa "ranio+a a siromašne okrivljene (pravilo C3 A'<)$ %vi podnes+i se podnose u
ivomom o"iiku& i to najkasnije u roku od EB dana nakon što je tužila+ o"jelodanio sav
materijal i ijave navedene u pravilu >>A(i)$ %ni moraju "iti riješeni prije početka uvodni#
ila!anja predviđeni# pravilom osamdeset četiri$
=lavni pretres pred I8TH može se podijeliti na *au uvodni# ila!anja stranaka& ivodenja
dokaa& avršni# !ovora& vije-anja i !lasanja o presudi& te o"jave presude$ 6a "i se !lavni
pretres mo!ao nesmetano voditi& Pravilnik predviđa pose"ne mjere nadora nad
odvijanjem postupka (pravilo ?B)$ %sim to!a& reultati !lavno! pretresa apisnički se
re!istruju: sekretar je adužen da vodi potpun i tačan apisnik +ijele rasprave& koji ukijučuje
i vučne apise& transkripte i kada to vije-e smatra potre"nim ' video snimke$ %stali
pro+esni su"jekti mo!u koristiti *oto!ra*isanje i video ili audio snimanje suđenja samo u
odo"renje pretresno! vije-a (praviio osamdeset jedan)$
Prvo uvodno ila!anje daje tužila+ u skladu s načelom kontradiktornosti& a siijedi mu
ila!anje od"rane$ 0o& od"rana može odiučiti da svoje uvodno ila!anje inese tek nakon
što je tužila+ avršio sa ivođenjem svoji# dokaa& prije ne!o što sama ivede svoje
(pravilo osamdeset četiri)$ Prema pravilu osamdeset četiri (is, nakon uvodni# riječi strana iii
ako od"rana odluči da od!odi svoju uvodnu riječ u skiadu sa pravilom osamdeset četiri&
1EC
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
nakon eventuaine uvodne riječi tužio+a& optuženi može& ukoliko on to želi i pretresno vije-e
tako odluči& dati iska pred pretresnim vije-em$ , tom slučaju& optuženi ne-e "iti prisiljen
dati svečanu ijavu i ne-e "iti dodatno ispitivan o sadržaju svo! iskaaP@?BQ$ % eventualnoj
dokanoj vrijednosti takve ijave odiučuje pretresno vije-eP@?1Q$
1.3.5.5.2.3.1. Osnovna pravila izvođenja dokaza
0ajvažnija pravila o ivođenju dokaa odnose se na opšti režim dokaivanja (praviio ?4)&
saslušavanje svjedoka (praviio 4B)& trans*er svjedoka lišeno! slo"ode (praviio 4B (is),
dokanu vrijednost prinanja okrivljenikovo! u istrai (praviio 43)& dokaivanje u
siučajevima seksualno! delikta (pravilo 4>)& te pravila o nedopustivosti upotre"e dokaa
do"iveni# na nele!alni način (pravilo 4A)& odnosno o nedopustivosti upotre"e određeni#
dokaa (koji potiču i privile!ovano! odnosa advokata i kiijenta& pravilo 4C)$
=lavni pretres je akuatorne prirode i teret dokaa je na tužio+u$ Prvo& stranke drže uvodna
ila!anja (en!l$ opening statements). %d"rana može odlučiti da svoje uvodno ila!anje
održi nakon što tužila+ preentuje svoje dokae$ 0akon to!a& slijedi ivođenje dokaa (en!l$
presentation of evidence). Prvo svoje dokae ivodi optuž"a& a atim od"rana$ Svjedo+i se
unakrsno ispituju$ 0akon to!a& ivode se dokai optuž"e kojima se nastoje opovr!nuti
dokai od"rane (en!l$ prosecution evidence in re(uttal)& pa dokai od"rane kojima ona
uvra-a tužio+u (en!l$ defence evidence in rejoinder)¡482].
Svaka stranka ima pravo da poiva svjedoke i ivodi dokae& a ako prvostepeno sudsko
vije-e ne odredi drukčije& što je mo!u-e samo ako je takva odluka u skladu sa raloima
pravičnosti& dokai se ivode sljede-im redosljedom: (1) dokai u korist tužio+a& odnosno
dokai koji potkrjepijuju navode sadržane u optužnom aktuF (3) dokai u korist od"rane&
odnosno dokai koji ne!iraju navode i optužno! akta ili u "iio kom dru!om smislu
doprinose povoljnijem položaju okrivljeno!F (E) dokai tužilaštva kojima ono nastoji da
po"ije navode od"raneF (@) dokai od"rane u vidu replike i (A) dokai čije je ivodenje
odredilo prvostepeno sudsko vije-e u smislu praviia 4?& prema kome prvostepeno sudsko
vije-e može narediti svakoj od stranaka da dostavi naknadne dokae& a i ono samo može
povati svjedoke i narediti da oni "udu prisutni (pravilo ?AA)$ ,vijek se dopušta !lavno
ispitivanje& odnosno unakrsno i dodatno ispitivanje& a stranka koja je povala svjedoka vodi
!lavno (osnovno) ispitivanje& s tim da sudija može u svakom trenutku i sam postaviti pitanja
svjedoku& a okrivljeni ako to želi'može svjedočiti u korist svoje od"raneP@?EQ (pravilo ?A< i
8)$
Postupak pred I8TH konstruisan je tako da dokae prvo preentira tužila+& kao i da te
dokae tre"a učiniti dostupnim dru!oj stranki$ .ato je tužila+ dužan& čim to "ude mo!u-e&
nakon prvo! pojavljivanja okrivljeno! u postupku& dati od"rani kopije propratno! materijala
?4
koji je kao dokani prilo! išao u optužni+u& kada se tražila njena potvrda& kao i sve ranije
iskae koje je tužila+ do"io od optuženo! ili od svjedoka optuž"e (pravilo >>A)$ Tužila+ je
dužan da od"rani& na njen a#tjev& dopusti pre!led svake knji!e& dokumenta& *oto!ra*ije iii
predmeta koje sam ima u posjedu ili pod svojim nadorom& a koji su relevantni a pripremu
od"rane& ili i# tužila+ namjerava upotrije"iti kao doka tokom suđenja ili su pripadali
okrivljenom& odnosno od nje!a do"ijeni (pravilo >><)$
, odnosu na svoju dužnost činjenja dokaa dostupnim okrivljenom& odnosno od"rani&
tužila+ može atražiti od suda oslo"odenje od te dužnosti$ ,slov je da su u odnosu na
in*orma+ije koje posjeduje& ispunjeni sljede-i altemativno odredeni usiovi koji se svode na
opasnost po određene su"jekte ili postupak: (1) ako "i nji#ovo o"javljivanje mo!lo
prejudi+irati "udu-u ili teku-u istra!uF (3) ukoliko "i i neko! dru!o! ralo!a o"javljivanje ti#
in*orma+ija mo!lo "iti u suprotnosti sa javnim interesomF (E) ako "i se time mo!li u!roiti
"e"jednosni interesi neke države$ ,koliko je prema mišljenju tužio+a ispunjen neki od ovi#
uslova ili više nji# istovremeno& on može atražiti od prvostepeno! sudsko! vije-a koje
asjeda in camera da "ude oslo"ođen svoje o"avee činjenja dokaa dostupnim od"rani
(pravilo >>8)$
I pravila o krivičnom postupku pred I8TH koji ima iraito stranački karakter& proiilai i
pravilo o re+ipročnoj dostavi dokaa optuž"e i od"rane& čime se omo!u-ava uajamni uvid
1E?
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
u dokae suprotne stranke$ %"je strane moraju /što prije raumno mo!u-e/& a u svakom
slučaju prije početka sudenja& da pruže određena dokana o"avještenja dru!oj strani$
Pravilo >C odnosi se na /uajamno otkrivanje dokaa/$ Tako& unutar roka koji odredi
pretresno vije-e ili pretpretresni sudija imenovan s#odno praviiu >A ter što je prije mo!u-e&
a svakako prije početka suđenja i tužila+ -e o"avijestiti od"ranu o imenima svjedoka koje
namjerava da poove radi dokaivanja krivi+e optuženo! i po"ijanja od"rane$ S dru!e
strane& od"rana -e o"avijestiti tužio+a o svojoj namjeri da ponudi: (a) od"ranu ali"ijem& u
kojem se slučaju u o"avještenju mora navesti mjesta na kojima optuženi tvrdi da se nalaio
u vrijeme krivično! djela a koje se tereti& imena i adrese svjedoka i sav dru!i dokani
materijal na koji se optuženi namjerava povati kako "i dokaao taj ali"iF (") neku pose"nu
od"ranu& uključuju-i od"ranu smanjenom uračunijivoš-u ili neuračunljivoš-u& u kojem
slučaju u o"avještenju moraju "iti navedena imena i adrese svjedoka i sav dru!i dokani
materijal na koji se optuženi namjerava povati kako "i dokaao tu pose"nu od"ranu$
,koliko od"rana podnese a#tjev u skladu s pravilom >> (<)& tužila+ -e imati pravo da
pre!leda sve knji!e& dokumente& *oto!ra*ije i *iičke predmete koji se nalae u posjedu ili
pod nadorom od"rane i koje od"rana namjerava da upotrije"i kao dokani materijai na
suđenju$
Pose"no je načajna dužnost tužio+a da od"rani stavi na raspola!anje dokae koji
okrivljeno! oslo"ađaju od krivi+e$ Prema Pravilu >?& tužila+ -e& što je prije mo!u-e& od"rani
o"jelodaniti sve materijale koji po tužiočevim sananjima mo!u upu-ivati na nevinost&
odnosno u"iažiti krivi+u optuženo! ili se ne!ativno odraiti na vjerodostojnost dokaa
optuž"e$ Tužila+ -e od"rani dostaviti "irke predmetno! materijaia u svom posjedu& i to u
eiektronskom o"iiku& ajedno sa od!ovaraju-im računarskim pro!ramom kako "i od"rana
te "irke mo!la elektronski pretraživati$ Tužiia+ -e od vije-a& na sjedni+i in camera tražiti da
!a oslo"odi o"avee i Pravilnika da o"jelodani in*orma+ije koje posjeduje ukoliko "i to
o"jelodanjivanje mo!io nanijeti štetu daljnjim ili teku-im istra!ama ili "i se i neko! dru!o!
ralo!a mo!lo kositi s javnim interesima ili u!roiti "e"jednosne interese "ilo koje države$
, odnosu na ivođenje dokaa relevantni su jedino ivori prava koji se primjenjuju u
postupku pred I8TH& što nači da se dokai ivode u skladu sa pravilima sadržanim u
Statutu i Praviiniku o postupku i dokaima$ Primjena na+ionaini# krivičnopro+esni# pravila
je u ovom slučaju isključena& čak i kada su u pitanju pravne pranineP@?@Q$ 0aime& vije-e
ne-e "iti veano na+ionalnim pravilima o dokaima& a ukoliko neki slučaj nije predviđen
praviiima& vije-e -e primijeniti pravila dokaivanja koja naj"olje od!ovaraju predmetu
suđenja i koja su u skladu sa Statutom i opštim pravnim načelima (pravilo ?4A i <)$ 0ačelo
slo"odne o+jene dokaa nije *ormulisano na iraito ekspii+itan način& kao što je to
uo"ičajeno u ve-ini savremeni# na+ionalni# krivičnopro+esni# sistema& ali je& ipak& dovoijno
jasno istaknuto nje!ovo važenje& i to u određenoj kom"ina+iji sa prin+ipom fair postupka&
tako što je utvrđeno da vije-e može dopustiti ivođenje svako! relevantno! dokaa a koji
4B
smatra da ima dokanu vrijednost (praviio ?48)& a pri tom vije-e može isključiti ivođenje
odredeno! dokaa& ako je potre"a o"e"jeđenja pošteno! sudenja "itno načajnija od
dokane vrijednosti to! dokaa$ Mo!u-nost a primjenu *ormaine o+jene dokaa& u
odredenoj mjeri& postoji na osnovu pravila prema kome vije-e može atražiti potvrdu
autentičnosti dokaa koji su do"ijeni van suda (pravilo ?4 7)$
1.3.5.5.2.3.2. Priznanje okrivljenog tuziocu ^
Kada je okrivljeni dao prinanje tužio+u tokom ispitivanja u istrai& pod uslovima da su tada
ispoštovani a#tjevi i pravila >E& postoji pretpostavka da je takvo prinanje dato "e
pritiska i do"rovoljno& dok se ne dokaže suprotno$ l ovo! proiilai da je ovakva
pretpostavka o"oriva& s tim da se teret dokaivanja pre"a+uje na stranku koja tvrdi
suprotno& a to -e& po io!i+i stvari& "iti okrivijeni& odnosno od"rana u krivičnom
postupkuP@?AQ$ Pravilom >E se omo!u-ava da okrivljeni "ude ispitan od strane tužio+a& i to
u prisustvu "ranio+a& a takvo se ispitivanje snima na audio ili video traku& u upoorenje
okrivljenom da ne mora re-i ništa (ako ne želi)& ali da sve što kaže ' može "iti upotrije"ljeno
kao doka$
1E4
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
1.3.5.5.2.3.3. Posebna pravila o dokazima
Prema pravilu 43 (is& činjeni+e se mo!u dokaivati putem pret#odno a"ilježeni# pisani#
ijava svjedoka$ , primjeni svoji# diskre+ioni# ovlaš-enja& u skladu sa pravilom 43(is, "itan
*aktor koje! I8TH ramatra jeste da li optuženi osporava iskae koje optuž"a nastoji ivesti
u pisanoj *ormi$ Pretresno vije-e je u predmetu protiv Slo"odana Miloševi-a smatralo da
ovaj *aktor uveliko nalikuje uslovu /da se ne može osnovano tvrditi da su činjeni+e spome/$
0aveli su da je /najočitiji primjer/ ove primjene diskre+iono! ovlaš-enja o"aveno unakrsno
ispitivanje a dokae /koji se odnose na neko teku-e pitanje imedu strana u
postupku/P@?>Q$ , ovim okoinostima& ira /teku-e pitanje/ jako je sličan uslovu /da se ne
može osnovano tvrditi da su činjeni+e spome/$ Koriste-i ovakvo reonovanje& pretresno
vije-e je mo!lo od"iti da preinači svoju prvo"itnu odluku o pri#vatanju činjeni+a i predmeta
.ilošević kao opšteponati# činjeni+a& odluku koja je asnovana na postojanju uslova /da
se ne može osnovano tvrditi da su činjeni+e sporne/$ .a ta dva nia činjeni+aP@?CQ
pretresno vije-e je +itiralo /tenden+ionost/ kao osnov a od"ijanje opšteponati#
činjeni+aP@??Q$ %"raloženje pretresno! vije-a u predmetu protiv Miloševi+a nastavilo je
pretresno vije-e u predmetu protiv Mejaki-a$P@?4Q Medutim& pretresno vije-e je u predmetu
protiv Mejaki-a slijedilo %dluku u predmetu protiv Miioševi-a& opisuju-i sadržaj
diskre+iono! ovlaš-enja$P@4BQ Kao i u predmetu protiv Miloševi-a& primijenjena je
/tenden+ionost/ kako "i se isključilo pri#vatanje činjeni+a /a koje se raumno može tvrditi
da su spome/ kao opšteponate činjeni+a$P@41QMože se& dakle& sumirati sudska praksa
I8TH na jedan od dva načina$ Prvo& pretresno vije-e je odustalo od uslova da se /ne može
osnovano tvrditi da su činjeni+e spome/ u predmetu protiv Miloševi-a& ali još uvijek postoji
uslov nepostojanja /tenden+ionosti/ koji *unk+ioniše na isti način$ 6ru!o& žal"eno vije-e
nije odustalo od uslova /da se ne može osnovano tvrditi da su činjeni+e spome/& pa on i
dalje vrijedi$ Tri"unali a Ruandu i Sijera Ieone usvojili su prvo& restriktivnije
tumačenjeP@43Q$
Pose"no pravilo a pri#vatanje dokaa odnosi se i na neke dokae koji nisu čisto veani a
krivični predmet& aii& ipak& eventuaino& mo!u imati određeni dokani načaj$ Tako& doka o
dosljednom modeiu ponašanja a rana kršenja medunarodno! #umanitarno! prava može
"iti pri#va-en u interesu pravde (pravilo 4E)$ Pod dokaom ovo! tipa se& u stvari&
podraumijeva sklonost određeno! li+a& nje!ove navike& ranije ponašanje& ranije iskustvo u
kršenju akona i sl$P@4EQ
Pose"no pravilo postoji i u odnosu na tv$ opšteponate činjeni+e$ Prvostepeno sudsko
vije-e ne-e a#tijevati doka o postojanju opšteponati# činjeni+a& ve- -e smatrati da su
one utvrđene (pravilo 4@)P@4@Q$ %ptuž"a je pri#vatila da u /iuetnim slučajevima/ čak i
takve /neosporive/ činjeni+e mo!u "iti nesi!ume i predmet opravdano! osporavanja$
Medutim& /neosporiva/ priroda činjeni+a koje su "ile predmetom /pamičenja/ nači da
postoji pretpostavka o nji#ovoj istinitosti i onda je na od"rani da pokaže da je činjeni+a
nesi!uma$ %ptuž"a je i"je!la samu veu imeđu pravno! e*ekta /da se ne može
osnovano tvrditi da su činjeni+e spome/& tvrde-i da je neosporivost& u stvari& relativan
pojam: mo!u-e je osporavati neosporive činjeni+e$
41
Prema Pravilu& 4@ (is, potpuna ijava svako! vještaka koje! poiva strana u postupku
o"jelodanjuje se unutar roka koji postavi pretresno vije-e ili pretpretresni sudija$ , roku od
EB dana od dana o"jelodanjivanja ijave vještaka ili u roku koji odredi pretresno vije-e ili
pretpretresni sudija& suprotna strana -e dostaviti služ"eno o"avještenje o tome da li: (i)
pri#vata ijavu vještaka iii (ii) vještaka želi da unakrsno ispita i (iii) da li osporava
kvali*ikovanost svjedoka kao vještaka ili relevantnost +ijelo! ivještaja ili neko! nje!ovo!
dijela& navode-i koje dijelove ivještaja osporava$ Ako suprotna strana pri#vati ijavu
vještaka& tu ijavu pretresno vije-e može da uvrsti u dokani materijal& a da se svjedok ne
poove lično da svjedočiP@4AQ$ .a"ranjeno je ivođenje dokaa kod koji# postoji o"iljna
sumnja u nji#ovu vjerodostojnost ili do koji# se došlo na neetičan način ili "i o"iljno narušili
"esprjekomost postupka (pravilo 4A)$
Kada su u pitanju indirektni dokai& tre"a ista-i da su oni prilično široko koriš-eni u praksi
1@B
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
18TH& što je često nailailo na kritike$ , pose"nu vrstu indirektni# dokaa spada i ijava
svjedoka koji se ne saslušava direktno od strane vije-a& ve- samo daje svoju ijavu u
pose"nom postupku van suđenja$ Po pravilu& svjedo+i se saslušavaju neposredno& ali je&
iuetno& mo!u-e i davanje nji#ove ijave van pretresa$ S o"irom na način davanja
ovakve ijave& njen dokani načaj je u suštini jednak kao i kada je u pitanju ijava data
tokom suđenja& jer su od!ovaraju-im pro+esnim me#animima& a prije sve!a o"avenim
učeš-em protivne stranke u takvom saslušanju& o"e"ijeđeni uslovi a načelni dokani
kredi"iiitet iskaa dato! van !lavno! pretresaP@4>Q$ 0aravno& ovakvi iskai& ipak& ne smiju
da "udu suviše često astupljeni u "ilo kom konkretnom krivičnom postupku& jer "i se& u
suprotnom& narušilo pravilo o iuetnom karakteru takvi# svjedočenjaP@4CQ$ 0a a#tjev "ilo
koje stranke& prvostepeno vije-e može narediti da se van pretresa ume iska svjedoka koji
-e "iti upotrije"ljen na suđenju i radi to!a određuje konkretno služ"eno li+e& što je mo!u-e
ako postoje pose"ne okolnosti i da je u interesu pravde (praviio C1 A)$ %"a navedena
uslova su materijalno! karaktera i svode se na pro+jenu prvostepeno! vije-a$ .a#tjev
stranke koja a#tijeva vanpretresno saslušanje svjedoka se podnosi u pisanom o"liku i
mora sadržavati tri vrste podataka: (1) poda+i o svjedoku (ime& preime i mjesto
pre"ivališta)F (3) poda+i o prostomoj i vremenskoj lokalia+iji iskaa koji "i svjedok mo!ao
da pruži (datum i mjesto davanja iskaa) i (E) poda+i o očekivanoj sadržini iskaa i
raloima i koji# se predlaže vanpretresno saslušanje (ijava o činjeni+ama o kojima "i
li+e tre"alo da "ude saslušano& kao i navodenje pose"ni# okolnosti koje opravdavaju takav
način do"ijanja iskaa) ' pravilo C1<$
I prilikom vanpretresno! sasiušanja svjedoka& odnosno uimanja iskaa van samo!
sudenja ' načeino je o"e"ijeđeno djelovanje načela ravnopravnosti$ ,koliko je a#tjev
odo"ren& stranka koja je a#tjev podnijela dužna je da u raumnom roku o"avijesti dru!u
stranku& koja ima pravo prisustvovanja takvom vanpretresnom saslušanju svjedoka i
svjedoka može unakrsno ispitivati& a samo uimanje iskaa takode može "iti snimano i
video kamerom (praviio C18 i 6)$ Služ"eno li+e -e se po"rinuti da se iska ume u o"ir
skladu sa pravilima postupka pred 18TH& što uključuje i unakrsno ispitivanje& kao i
mo!u-nost ula!anja pri!ovora od strane "ilo koje pro+esne stranke& a o takvim pri!ovorima
odiuku donosi prvostepeno vije-e (pravilo C17)$
1.3.5.5.2.3.4. Svjedočenje _______ -
Pod svjedo+ima se u postupku pred I8TH& po uoru na an!losaksonske tipove krivično!
postupka& podraumijeva natno širi kru! li+a& ne!o što je to uo"ičajeno u ve-ini
kontinentalno'evropski# krivični# pro+edura$ %sim li+a koja posjeduju odredena sopstvena
sananja veana a krivično djeio i mo!u-e! učinio+a& u svjedoke spadaju i svjedo+i
eksperti& koji su& u stvari& vješta+i& ali takođe određeni na vrlo širok način i ponekad u
odnosu na pitanja a koja se& inače& može smatrati da načelno nisu po!odna da "udu
predmet ekspertiaP@4?Q$ Pored to!a& i sam okrivljeni može da "ude saslušan kao svjedok
u korist svoje od"rane& pod uslovom da to sam želi& što je takođe veano sa mno!im
spomim pitanjimaP@44Q$ Svjedoke može saslušavati i sam tužila+& i to ve- u toku istra!e:
može i# poivati i sačiniti apisnik o nji#ovim ijavama (pravilo E4)$
Svjedok je dužan dati iska pred I8TH i od!ovarati na pitanja koja mu se postave$ Po lo!i+i
stvari& svjedok je dužan da !ovori istinu& odnosno da iskauje ono a šta sam vjeruje da je
istina& kao što je to i inače uo"ičajeno u svim na+ionalnim krivičnim postup+ima& u kojima
43
su takode predviđene i određene sank+ije a davanje iažno! iskaaPABBQ$
0ačin ispitivanja svjedoka samo je okvimo određen i od!ovara kiasičnom modeiu
/unakrsno! ispitivanja/ common la>/a: svjedoka najprije ispituje stranka koja !a je ponudiia
(tv$ !lavno ispitivanje& examination / in / ciejM potom protivstranka (protivispitivanje& cross
/ examination) i ponovno stranka koja !a je predložila (re/examination)$ %vaj način
ispitivanja vrijedi ne samo na !iavnom pretresu& ne!o uvijek& čak i kada se svjedok ispituje
van nje!a$
Svaki svjedok prije davanja iskaa daje svečanu ijavu& koja !lasi: /Svečano ijavljujem da
-u !ovoriti istinu& +ijeiu istinu i ništa osim istine/ (pravilo 4B<)$ Pravilo 4B (is omo!u-ava
1@1
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
I8TH da osi!ura dovođenje li+a koje traži kao svjedoka& a koje je u pritvoru u nekoj
državiPAB1Q$
Svjedok se ne upoorava o"aveno prije davanja iskaa na svoju dužnost da !ovori istinu&
mada je on na to dovoljno jasno upooren samim tim što je dao svečanu ijavu kojom se
lično o"aveao na istinito iskaivanje$ ;ije-e može& po sopstvenoj ini+ijativi ili na a#tjev
"ilo koje stranke& da upoori svjedoka na dužnost kaivanja istine& kao i na posijedi+e
davanja lažno! iskaa (pravilo 41A)$ ,koliko vije-e osnovano vjeruje da je svjedok svjesno
i namjemo dao lažan iska& ono može uputiti tužio+a da tu stvar istraži i ako je potre"no&
pripremiti i dostaviti optužni+u a lažno svjedočenje (Pravilo 41 <)$ Ako pretresno vije-e ima
/čvrsti# ralo!a/ da je svjedok svjesno i namjemo dao lažni iska& može atražiti od tužio+a
da istraži slučaj u +ilju pripremanja i podianja optužni+e a lažno svjedočenje kažnjivo
nakon davanja svečane ijave novčanom kanom do 1BB$BBB 7;R'a ili atvorom do
sedam !odina ili o"jema kanama ajedno (Pravilo 41< i =)$
1.3.5.5.2.3.5. Svjedoci eksperti
, praksi I8TH je u više navrata koriš-ena pose"na kate!orija svjedoka ' tv$ svjedo+i
eksperti& koji mno!o liče ustanovi vještaka u kontinentalno'evropskom krivičnom postupku$
Međutim& a raliku od vještačenja u klasičnom krivičnom postupku& koje se nužno
o!raničava na rješavanja određeni# *aktički# stručni# pitanja& "e upuštanja u analiu
pravni#
pitanja (a koja je s#odno pravilu iura novit curia) kompetentan je jedino sud ' u postupku
pred I8TH su svjedo+i eksperti često poivani "aš radi rajašnjavanja određeni# pravni#
pitanja& pose"no onda kada se određena dokana pro"lematika odnosila na norme
ju!oslovensko! pravno! sistema& prije sve!a krivično! prava& sa kojim naravno sudije i
tužio+i u I8TH nisu "ili detaljno uponatiPAB3Q$ Pored ovo!a& dru!a interesantna i atipična
situa+ija u odnosu na klasične krivične postupke o!ledala se u poivanju svjedoka '
vještaka& koji "i svojim svjedočenjem o"jasnili istorijsku i političku poadinu određeno!
slučaja& čime se određeni pojedinačni slučaj ili !onjenje a neko djelo& dovodilo u veu sa
čitavim niom istorijski# i politički# okolnostiPABEQ$
1.3.5.5.2.3.6.Zastita svjedoka
, Statutu I8TH je jednom normom opšte! karaktera uređeno i pitanje aštite žrtava i
svjedoka& dok je konkretia+ija to! pitanja prepuštena pravilima$ I8TH -e svojim pravilima
o"e"ijediti aštitu žrtava i svjedoka& a aštitne mjere -e uključivati& ali ne-e samo na to "iti
o!raničene& vođenje postupka in camera i aštitu identiteta žrtve (član 33 Statuta)$
Statutom je& dakle& predviđeno postojanje više mjera aštite žrtava i svjedoka& pri čemu su
dvije o"avene i utvrđuju se kao takve u samom Statutu& to su: (1) iskijučenje javnosti radi
aštite žrtava i svjedoka (3) aštita identiteta žrtve$
.aštitu svjedoka o"e"jeđuje sekretar& odnosno re!istrator koji uspostavlja pose"no
%djeljenje a žrtve i svjedoke I8TH$ %djeljenje a žrtve i svjedoke se sastoji od
kvali*ikovano! oso"lja i ima adatak da: (1) preporuči aštitne mjere a žrtve i svjedoke u
skladu sa opštom normom Statuta (član 33) i (3) omo!u-i svjedo+ima i žrtvama stručne
savjete i podršku& pose"no u siučajevima silovanja i seksualno! nasiija (pravilo E@A)$
lnače& prednost u i"oru oso"lja u ovom odjeljenju se daje apošljavanju /kvali*ikovani#
žena/ (pravilo E@<)& što je prilično neodreden termin i tu se vjerovatno misli na žene
psi#olo!e ili one koje imaju pose"na viktimološka iskustva& s tim da je takva /rodna/
usmjerenost& prije sve!a& posljedi+a ovdje prisutne *okusiranosti na žrtve seksualni#
krivični# djelaPAB@Q$ Konkretne mjere aštite žrtava i svjedoka predvidene su pravilom CA$
1.3.5.5.2.3.7.Posebna dokazna praviia u slučajevima seksuainih napada
4E
1@3
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
, Pravilima se u ovom smislu !ovori o seksualnom napadu (sexsual assault), što se može
slo"odnije prevesti i kao /seksualna loupotre"a/& a misli se na sva tv$ seksualna krivična
djela& odnosno djela kojima se napada seksualni inte!ritet pasivno! su"jekta& kao što su
siiovanje& rani o"li+i prinude na o"lju"u itd$& s tim da su takva djela& kada je u pitanju
stvarna nadležnost I8TH& samo određeni o"ii+i ivršenja dru!i# krivični# djela& kao npr$
iočina protiv čovječnosti& ako su ispunjeni i dru!i uslovi a postojanje krivično! djela koje
spada u stvamu nadležnost ovo! tri"unalaPABAQ$ Pravila koja se odnose na ovo pitanje
mo!u se svrstati u nekoliko !rupa$
Prva !rupa se odnosi na nemo!u-nost da se traži potvrda svjedočenja žrtve (pravilo 4> (i))$
6ru!o pravilo se tiče isključenja određeno! prav+a od"rane okrivljeno!& koji ne može da se
"rani tvrdnjom da je žrtva pristala na seksualni čin& ukoliko postoje sljede-e altemativno
*ormulisane okolnosti: (a) ako je žrtva "ila iložena nasiiju& lostavljanju& lišenju slo"ode ili
psi#ičkom pritisku ili ako je žrtvi time prije-eno& odnosno ako je ona imala ralo!a da se "oji
takvo! postupanja prema njojF (") ako je žrtva imala osnova a vjerovanje da -e& ako ne
popusti& neko dru!i "iti iložen pret#odno navedenim nasilnim postup+ima& odnosno da -e
na takav način "iti astrašen (pravilo 4> (ii))$ Mo!u-nost okrivljeno! da se poiva na
pristanak žrtve ipak postoji& o čemu !ovori tre-e pravilo ove vrste& aii je ona& ipak&
usiovljena time što prije ne!o što takav doka "ude dopušten& okrivljeni tre"a da uvijeri
prvostepeno vije-e in camera da je doka relevantan i vjerodostojan (pravilo 4? (iii))$ Prema
& četvrtom pravilu ove vrste& a"ranjeni su dokai o pret#odnom seksuainom ponašanju
žrtvePAB>Q& što predstavlja jednu od klasični# dokani# a"rana u savremenom krivičnom
postupku& čiji je ratio legis da& s jedne strane& aštiti žrtvu od šikaniranja u krivičnom
postupku i dokani# prijedlo!a čija "i jedina svr#a "ila da nju ponie i uvrijede& te da je time
i kao svjedoka omalovaže& a da& s dru!e strane& isključi uvođenje u postupak dokaa koji
nisu relevantni a predmet krivično! postupka& a tv$ seksualna istorija žrtve nema
nikakvo! načaja a krivični postupak čiji je predmet konkretno seksuaino krivično
djeloPABCQ$
1.3.5.5.2.3.8. Zavrsni govori i presuda
I kod avršni# !ovora prvi !ovor drži tužila+& potom "ranila+& nakon to!a tužila+ smije
repli+irati od"rani& a od"rana na tu repiiku od!ovoriti (pravilo ?>)$ 0ije propisan sadržaj
avršni# !ovora$ <itne oso"ine avršne riječi stranaka se svode na: (a) stadijumsko
konstruisanje& kro smjenu u četiri mo!u-e *ae: (1) prvo iia!anja tužio+a& pa tome slijedi
(3) od!ovor od"rane& u (E) od!ovor tužio+a na ve- dati od!ovor od"rane i konačno& (@) još
jedan od!ovor od"rane na posljednje ila!anje tužio+a& te (") fakultativnost, kako uopšte u
davanju avršne riječi& jer stranka može ila!ati& ali ne mora& a tako i u pro+esnim
stadijumima unutar avršne riječi& jer stranka može ila!ati& ali ne mora& jer stranka može
davati od!ovor na pret#odno ila!anie protivne stranke& ali ni to ne mora da čini& ukoliko ne
želi& odnosno ne smatra neop#odnim $
0akon avršni# !ovora stranka& predsjedavaju-i sudija pro!lašava da je rasprava
aključena& a pretresno vije-e se povlači na vije-anje i !lasanje ia atvoreni# vrata$
Pravilo ?CA propisuje da se osuđuju-a odluka može donijeti samo /kada se ve-ina
pretresno! vije-a uvjerila da je krivi+a dokaana ivan svake raumne sumnje/ ' en!l$
(e4ond an4 reasona(le dou(t (pravilo ?CA u vei člana 3E stav 1 Statuta)$ 0ačin !lasanja
je predviđen samo djelimično: vije-e !lasa pose"no o svakoj tački optužni+e& te o svakom
optuženom pose"no ' ako se ajedno sudi dvoji+i ili više optuženi# (praviio ?C<)$
S o"irom na odnos odluke i presude i optuž"e& postoje dvije vrste presuda u postupku
pred I8TH: (1) presuda kojom se optuženi o!lašava krivim (osuđuju-a presuda) i (3)
presuda kojom se optuženi oslo"ađa optuž"e& odnosno oslo"ađa krivi+e (oslo"ađaju-a
presuda)$ Presuda pretresno! vije-a može "iti oslo"ađaju-a (en!l$ acAuittal)& kojom se
optuženi oslo"ada krivične od!ovornosti i odma# pušta i pritvora$ %sim ovo!a& i pored
to!a što je donijeta oslo"ađaju-a presuda& postoji mo!u-nost da se i tada produži pritvor
optuženo!& što avisi od ispunjenosti dva kumulativno *ormuiisana uslova: (1) od ini+ijative
tužio+a koji je najavio ula!anje redovno! pravno! lijeka i (3) stav suda o takvom prijedlo!u
1@E
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
4@
Prof. dr Miodrag N. Simovic
tužio+a$ 0aime& ako u vrijeme iri+anja oslo"ađaju-e presude tužila+ o"avijesti prvostepeno
pretresno vije-e o svojoj namjeri da uloži žal"u u skladu sa pravilom 1B?& pretresno vije-e&
može na a#tjev tužio+a& idati nalo! a nastavljanje pritvora optuženo!& koji odma# stupa
na pravnu sna!u ' dok se ne presudi o žal"i (pravilo 44 <)$
%slo"ađaju-a presuda ima samo jedan dio& odnosno odluku o nepostojanju krivi+e& dakle o
oslo"ođenju optuženo! u odnosu na optuž"u$ %suđuju-a presuda se sastoji i dva dijela:
od pro!lašenja optuženo! krivim ' nakon če!a stranke imaju pravo inijeti sve relevantne
in*orma+ije koje mo!u pretresnom vije-u pomo-i prilikom odmjeravanja kane& te od osude
na kanu& koja se javno iriče u prisustvu optuženo!& osim ako pravilom 1B3< nije drukčije
utvrđeno (pravilo 1BB<)$ Presude moraju "iti pismeno o"raložene (član 3E stav 3 Statuta)$
Pri odmjeravanju kane prvostepeno sudsko vije-e uima u o"ir činjeni+e navedene u
članu 3@ stav 3 Statuta& u kome se& prije sve!a& utvrduje da kana koju irekne vije-e mora
"iti o!raničena na atvorsku kanu& a da -e pri njenom odredivanju ueti u o"ir opšta
sudska praksa osuda na kanu atvora u nekadašnjoj 9u!oslaviji& te okolnosti kao što su
težina krivično! djela i lične okolnosti osuđeno! li+a$ , pravilima se navode otežavaju-e i
olakšavaju-e okolnosti& što uključuje i načajnu saradnju osuđeno! sa tužio+em& prije ili
poslije iri+anja presude& opštu praksu pri iri+anju kane atvora pred sudovima
nekadašnje 9u!oslavije i vrijeme koje je osudeno li+e provelo na ivršenju kane& koju mu
je irekao sud dru!e države& u po!ledu djela a koje mu se sudi i pred 18TH (pravilo
1B1<)$
Kao što je to inače uo"ičajeno& presuda donešena od strane 18TH "i mo!la postati
pravnosnažna istekom roka a ijavu žal"e& a ona se u tom roku ne ijavi& te ako je žal"a
ijavljena u roku i u žal"enom postupku od"ijena& a presuda potvrđena$ Presuda primamo
postaje ivršna od momenta njeno! pro!lašenja& ali uložena žal"a ima suspenivno dejstvo
u odnosu na ivršenje presude& jer se ono tada odlaže& a osuđeni ostaje u pritvoru (pravilo
102A).
1$E$A$A$3$@$ 5al"eni postupak
5al"eni postupak ponaje dvije vrste pravni# lijekova: redovni ' žal"a (en!l$ appeal), te
vanredni ' ponavljenje postupka (en!l$ revVe\)A?1$ 8lan 3A Statuta dopušta žal"u o"jema
strankama "o!: (a) !reške u primjeni pravno! pitanja (materijalno! ili pro+esno!) koja
/odluku čini nevaljanom/& te (") !reške u utvrdivanju činjenično! stanja "o! koje je došlo
do /neostvarenja pravde/$ Prema opštem načelu common ia>& koje! određuje pravilo A&
samo su one pravne !reške ralo! a žal"u ako neku pro+esnu radnju ili odluku čine
nespojivom sa /osnovnim načelima pravednosti/$ Kako& osim to!a& o povredama akona i
!reškama pri utvrđenju činjenično! stanja žal"eni sud nikada ne vodi "ri!u po služ"enoj
dužnosti& ilai da podnosila+ žal"e mora vrlo do"ro spe+i*ikovati i o"raložiti svoju žal"uA?3$
, tom +ilju& pravila ureduju da stranke određuju koji su dijelovi raspravno! sudsko! spisa
potre"ni a
581 Ponavljanje postupka nije terminoloski označeno kao vanredno pravno sredstvo,
ali ono to, s obzirom na razloge iz kojih se podnosi i procesne uslove pod kojim se
ulaze, sustinski jeste. 5`2 Krapac, str. 57.
postupak pred žal"enim vije-em& kao i da je sekretar dužan pripremiti dovoljan "roj kopija
žal"eno! spisa a žal"eno vije-e i stranke (pravila 1B4 i 11B)$
Rok podnošenja žal"e je de*inisan na jedan pose"an način& tako što se ralikuju dvije vrste
roka: (1) rok a podnošenje pose"ne *ormalne najave žal"e i (3) rok a ijavu same žal"e$
Podraumijeva se da samo ako je ispoštovan prvi rok& može do-i do ula!anja žal"e u
dru!om roku$ Strana koja namjerava da uloži žal"u protiv presude iii kane& predaje je
sekretaru u roku od EB dana od dana kada je donijeta presuda ili kana& a takode šaije
pisano o"avještenje dru!im stranama (pravilo 1B?A)$ 5al"a je dvostrani& devolutivni i
suspenivni pravni lijek i kompati"ilan je sa žal"om u našem postupkuPAB?Q$
0akon isti+anja rokova a podnošenje od!ovora na žal"u u roku od EB dana od dana kada
je žal"a deponovana kod sekretara (re!istratora)& te replike žaiio+a u odnosu na od!ovor
na žal"u& u roku od 1A dana od deponovanja od!ovora kod sekretara (pravila 111'11E)&
1@@
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
žal"eno vije-e određuje datum održavanja pretresa čiji je predmet žal"a& o čemu se
stranke o"avještavaju od strane sekretara (pravilo 11@)$ 0akon isteka navedeni# rokova&
4A
stranka ima mo!u-nost da podneskom a#tijeva ivođenje dodatni# dokaa pred žal"enim
sudskim vije-em& ako su u pitanju dokai koji joj nisu "ili dostupni tokom suđenja& a takav
a#tjev se mora dostaviti protivnoj stran+i i sekretaru& najkasnije 1A dana prije početka
dru!ostepeno! pretresa (pravilo 11AA)$ 5al"eno vije-e (en!l$ 3ppeals 8am(er) -e odo"riti
ivođenje novi# dokaa ako smatra da to a#tijevaju interesi pravičnosti (Pravilo 11A <)$
.a postupak po žal"i je karakteristično da se on& u osnovi& iješava upu-uju-om normom na
pravila prvostepeno! postupka (opšte odred"e)& u re!uiisanje određeni# pitanja na
pose"an način$ Prema tome& žal"ena rasprava se& mutatis mutandis, vodi po istim
pravilima kao i rasprava pred vije-em u prvom stepenu (pravilo 1BC)$
5al"eno vije-e donosi svoju presudu na osnovu materijala sadržano! u žal"i& kao i na
temelju dodatni# dokaa koji su mu dostavljeni (pravilo 11CA)$ Presuda se donosi ve-inom
!lasova sudija$ Presudu -e /pratiti/& što je prije mo!u-e& pisano o"raloženo mišljenje& koje
mo!u "iti pridodata idvojena mišljenja& odnosno mišljenja sudija koji nisu sa!iasni sa
presudom (praviio 11C<)$
Ako ne od"ije žal"u i potvrdi presudu u prvom stepenu& žal"eno vije-e može& po odred"i
člana 3A stav 3 Statuta& tu presudu potvrditi& ukinuti ili imijeniti$ , od!ovaraju-im
okolnostima žal"eno vije-e može narediti da okrivljenom "ude ponovo suđeno na osnovu
akona (pravilo 11C8)$ Kao podlo!a a presudu posluži-e mu žal"eni spis& te& eventualno&
dodatni dokai koji su pred njim ivedeni (praviio 11CA)$
Presuda žai"eno! vije-a se javno o"javljuje& a o datumu njeno! donošenja i javne o"jave
se stranke i "ranio+i o"avještavaju i oni imaju pravo da tome prisustvuju (pravilo 11C 6)$
Presuda se pro!lašava& u pravilu& u prisustvu optuženo!& ali ako je u vrijeme donošenja
odluke u dru!om stepenu optuženi "io na slo"odi (ato što je "ila donijeta oslo"ađaju-a
presuda u prvom stepenu ili ato što je ranije "io pušten na slo"odu u jemstvo)& žal"eno
vije-e može donijeti presudu u odsustvu optuženo!& pa -e u slučaju ako je ireklo
osuđuju-u presudu& naložiti nje!ovo #apšenje i predaju I8TH (pravilo 11?<)$ %suda koju je
ireklo žai"eno vije-e odma# je ivršna (pravilo 11?A)& što nači da je ona pravnosnažna i
ivršna ve- momentom donošenja& odnosno o"javijivanja$
Protiv pravnosnažne presude stranke mo!u podnijeti a#tjev a ponavljanje postupka$
.a#tjev od"rane nije vean na rokF tužila+& naprotiv& može podnijeti a#tjev u roku od
!odine dana /nakon iri+anja pravnosnažne presude/ (pravilo 114)$ .a#tjev se može
podnijeti "o! otkrivanja novi# činjeni+a koje nisu stran+i "ile ponate u vrijeme postupka u
prvom stepenu i nisu mo!le "iti otkrivene uprkos dužne pažnje (član 3> Statuta i pravilo
114)$ Svojim sadržajem ovaj pravni lijek od!ovara našem ponavljanju postupka& jer se
podnosi "o! novootkriveni# činjeni+a i dokaa$
% a#tjevu& po pravilu 13B& odlučuje vije-e koje je donijelo presudu (dakle& pretresno ili
žal"eno vije-e) ' ako odluči da "i nova činjeni+a na koju se u a#tjevu ukauje mo!la "iti
/odlučuju-i činila+ prilikom donošenja odluke/& dopusti-e preispitivanje i na osnovu
provedene rasprave i saslušanja stranaka donijeti novu presudu$ Protiv nove presude se& u
skladu sa opštim pravilima& može uložiti žal"a& ali samo ako ju je donijelo prvostepeno
vije-e (pravilo 131)$
2lan 3C Statuta propisuje da -e li+a osuđena od strane I8TH idržavati kanu atvora u
državi koju odredi I8TH& i to sa liste država koje su o"avijestile Savjet "e"jednosti o svojoj
spremnosti da prime takva li+a$ , skladu s tim& povane su sve države& koje su spremne&
da o tome in*ormišu Savjet "e"jednosti$ 0eke od prijavljeni# država sa!lasile su se da
prime na idržavanje kane li+a pod određenim uslovima (da su u pitanju samo nji#ovi
državljani ili li+a sa pre"ivalištem na nji#ovoj teritoriji ili da su spremni da prime samo
određen "roj li+a)$
1$E$>$ Kratka analia implementa+ijski# akona na teritoriji <iD 1$E$>$1$ Propisi ;ije-a
7vrope
S +iljem da svojim člani+ama olakša donošenje od!ovaraju-e! implementa+ijsko!
1@A
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
akonodavstva& ;ije-e 7vrope je sačinilo !pute (Juidelines) "a nacionalno
implementacijsko "akonodavstvo "a &e"oluciju Savjeta (e"(jednosti N+O od +B. maja
*INP. godine. %ve upute su apravo model implementa+ijsko! akona i dio su šire
)reporuke o implementaciji propisa 78$9 od +O. septem(ra *IIP. godine. Prije sve!a&
Juidelines ističe o"aveu pu#e saradnje sa I8TH (član 3) i uređuje paralelnu nadležnost s
4>
prioritetom I8TH$ Međutim& nedostaju odred"e o posljedi+ama preuimanja postupka na
mo!u-nost sudenja pred na+ionalnim sudomPAB4Q$ Dapšenje& pritvor i predaja okrivljeni#
uredeni su tako da države ivršavaju nalo! I8TH& a nadležna na+ionalna sudska vlast
kontroliše *ormalne pretpostavke& ali ne i osnovanost optuž"e ili a#tjeva a #apšenjem i
predajom (član A)$ 0edostaju odred"e o mo!u-em trajanju pritvora i eventualnom
žal"enom postupka& s tim da ne postoji mo!u-nost predaje osumnjičeno! koji nije optužen$
Pravna pomo- I8TH o"u#vata identi*ika+iju i pronalaženje li+a& saslušavanje svjedoka i
ivođenje dru!i# dokaa& kao i pri"avljanje dokumenata& kao i pomo- pri ispitivanju ili
dovođenju svjedoka i eksperata pred I8TH (član ?)& pri"avljanje poli+ijski# podataka (član
4) i privremeno oduimanje predmeta (član 11)$ Relativno uopštene i šture odred"e
Juidelines tre"a s#vatiti tek kao okvimi model koji nanačava potre"an sadržaj
implementa+ijski# akona& iako i kao takav ima nedostatakaPA1BQ$
;rlo je sličan i Model koji je sačinio sam Tri"unal$ %sim što predviđa da -e država ivršiti
sve nalo!e I8TH& kao i udovoljiti a#tjevima tužio+a& Model I8TH ističe pravo tužio+a& ali i
li+a ovlaš-eno! od okrivljeno! da udu na teritoriju države i ra!ovaraju sa svjedo+ima i
stručnja+ima& i to "e prisustva predstavnika državne vlasti (član A stav 3)$ .a raliku od
Juidelines, Model I8TH vrlo detaljno uređuje #apšenje& pritvor i predaju okrivljeno!$ Pritom
iričito želi isključiti na+ionalni postupak ekstradi+ije& te predaju podvr!nuti jednostavnoj i
"roj pro+eduriPA11Q$ Model I8TH pose"no ureduje i o"aveu država da osi!uraju slo"odan
prola li+ima koja idu pred I8TH (čian 11)& o"avee veane a ivršenje kane& ako je
država ijavila da pri#vata osuđeno! (član 13)& o"aveu #apšenja li+a u "jekstvu (član 1E)&
"lokiranje *mansijski# sredstava okrivljeno! prema naio!u I8TH (član 1@)& povrat imovine
ošte-enim (član 1A) i o"aveu država da saraduju s međudržavnim i nevladinim
or!ania+ijama u prikupijanju podataka o učinjenim ločinima (čian 1>)$
1.3.6.2. Uopsteno o kriterijumima vrednovanja implementacijskog zakonodavstva
=iavni kriterijum a vrednovanje implementa+ijski# akonodavstva svake pojedine države
jeste da li to akonodavstvo u potpunosti omo!u-ava saradnju te države sa I8TH i
udovoljavaju li onim o"aveama koje države imaju prema Reolu+iji ?3C& Statutu i
Pravilniku o postupku i dokaimaPA13Q$ 0ajvažnije o"avee koje države imaju prema 18TH
su: (1) opšta dužnost pune saradnje sa I8TH i nje!ovim or!anima i& u skladu s tim&
o"avea prila!ođavanja doma-e! pravosudno! sistema o"aveama I8TH (tačka @
Reolu+ije ?3C i član 34 stav 1 Statuta)F (3) pri#vatanje nadležnosti I8TH i nje!ov primat a
suđenja učinio+ima ločina& ukijučuju-i ustupanje I8TH'i predmete koji su su( iudice pred
na+ionalnim sudovima (čl$ 4 i 1B Statuta i pravila 4'1E Pravilnika o postupku i dokaima)F
(E) pružanje pravne pomo-i ivršavanjem a#tjeva i nalo!a idati# od strane 18TH (član 34
stav 3 Statuta)PA1EQF (@) prinavanje položaja& privile!ija i imuniteta predstavni+ima I8TH&
uključuju-i tužio+a i sekretara i nji#ove pomo-nike i služ"enike& u skiadu s onim što uživaju
predstavni+i i služ"eni+i ,0'a (član EB Statuta)F (A) o"avea aštite svjedoka i žrtava
prema članu 33 StatutaF (>) o"avea u vei sa povratom imovine i nadoknadom štete
(pravila 1BA i 1B>)F (C) pri#vatanje osuđenika na idržavanje kane atvora (član 3C Statuta
i pravila 1BE i 13E)$ , o"ir valja ueti i činjeni+u da države "e svoje krivi+e mo!u "iti u
situa+iji da im akonodavstvo nije u potpunosti sa!lasno Pravilniku o postupku i dokaima& i
to i ralo!a što I8TH vrlo često mijenja ta pravila& s tim da nije realno očekivati da države
svaki put nakon promjene pravila mijenjaju svoje akonodavstvoPA1@Q$
Implementa+ijsko akonodavsto neke države podraumijeva da ta država prinaje
nadležnosti I8TH$ Međutim& opšte prinavanje nadležnosti& samo po se"i& nije
dovoljnoPA1AQ$ %no& naime& u punom smislu podraumijeva i vrlo spe+i*ične o"avee: (1)
dužnost države da predmetni postupak ustupe I8TH'u na nje!ov a#tjev (čian 4 stav 3
1@>
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
Statuta)F (3) pred sudovima država se ne smiju pokrenuti postup+i protiv li+a koja su a isto
djelo suđena pred I8TH (čian 1B stav 1 Statuta)F (E) države su dužne prinati nadležnosti
I8TH i u slučaju kada ve- postoji pravnosnažna presuda doma-e! suda& i to prema
modi*ikovanom načelu non (is in dem (član 1B Statuta)F (@) države su dužne prinati
pravne posljedi+e osuđuju-e presude& što nije iričito propisano& ali proiilai i o"avee
država da predaju osuđeno! radi ivršenja presude (član 34 Statuta)$ , literaturi se
primje-uje da je uređenje prioriteta nadležnosti I8TH pred doma-im sudovima promijenilo
do sada opštepri#va-eno načelo međunarodno! krivično! prava da države imaju o"aveu
4C
;aut dederef aut iudicare/& te da je državama umjesto prava na odlučivanje a jednu od
dvije op+ije& nametnulo o"aveu ivršavanja odluke I8TH kojom on preuima nadležnost$
1.3.6.3. Zakonodavstvo Federacije BiH
Gedera+ija <iD je 144A$ !odine donijela .akon o iručenju okrivljeni# li+a po a#tjevu
18THPA1>Q$ ;e- i sam naiv ovo! akona !ovori da se on ne "avi svim aspektima saradnje
sa I8TH& ve- samo #apšenjem i predajom okrivljeni#$ Tako se u članu 1 ovo! akona ističe
da se ovim akonom uređuje postupak iručenja okrivljeni# li+a protiv koji# se vodi krivični
postupak pred I8TH a krivična djela predvidena Statutom 18THPA1CQ$ lpak& u članu 3? to!
akona !ovori se i o predaji /predmeta na kojima ili kojima je učinjeno krivično djelo ili
predmeta koji se mo!u upotrije"iti kao doka/PA1?Q$
18TH -e se iručiti okrivljeno li+e protiv koje! postoji osnovana sumnja da je učinilo
krivično djelo predviđeno Statutom& a koje ima pre"ivalište i "oravište ili se atekne na
teritoriju Gedera+ije <iD& "e o"ira na nje!ovo državljanstvo$ Iručenje se može dovoliti
na osnovu optužni+e& nared"e ili nalo!a a lišenje slo"ode I8TH predviđeni# Statutom i
Pravilnikom o postupku i dokaima$ , toku postupka iručenja okrivljeni mora imati
"ranio+a& a ako !a ne ume& sud -e !a postaviti po služ"enoj dužnosti (član @)$
Postupak a predaju jednostavan je i "r& s kratkim rokovima i u nadležnosti je ;r#ovno!
suda Gedera+ije <iD$ Postupak iručenja okrivljeno! pokre-e se na a#tjev 18TH& i to
diplomatskim putem$ , a#tjev a iručenje prilažu se: (1) sredstva a utvrdivanje
identiteta okrivljeno! (tačan opis& *oto!ra*ija i sl$)F (3) optužni+a& nared"a ili nalo! a lišenje
slo"ode ili iručenje u kome tre"a da je nanačeno ime i preime li+a čije se iručenje traži
i ostali poda+i potre"ni a utvrđivanje nje!ovo! identiteta& opis i naiv krivično! djela i
dokai a osnovanu sumnju$ .a#tjev a iručenje Ministarstvo inostrani# poslova <iD
dostavlja ;r#ovnom sudu Gedera+ije <iD& preko Ministarstva pravde Gedera+ije <iD (član
4)$ % a#tjevu a iručenje odlučuje ;r#ovni sud u vije-u sastavljenom od troji+e sudija&
ukoliko ovim akonom nije drukčije određeno (član 1B)$
, toku postupka a iručenje protiv okrivljeno! određuje se pritvor (ekstradicioni pritvor).
Ako okrivljeni nije dostupan državnim or!anima Gedera+ije& sud donosi nared"u o
idavanju potjemi+e "e o"ira na to da li su ispunjeni uslovi a idavanje potjemi+e
predviđeni .akonom o krivičnom postupku koji se primjenjuje na teritoriju Gedera+ije <iD$
, #itnim slučajevima i kad postoji opasnost da -e okrivljeni po"je-i ili da -e se sakriti& I8TH
može tražiti privremeno pritvaranje okrivljeno! i prije dostavljanja a#tjeva a iručenje koje
-e atražiti redovnim putem (jprivremeni ekstradicioni pritvor). Privremeni pritvor može
trajati najduže @A dana (član 13 stav l)PA14Q$ Privremeni pritvor -e se ukinuti ako a#tjev a
iručenje ne "ude dostavljen u roku od EB dana od dana pritvaranja okrivljeno!$
Rješenje o određivanju pritvora donosi vije-e ;r#ovno! suda& a protiv mje!a dovoijena je
žai"a u roku od @? sati od prijema rješenja$ 5al"a ne odlaže ivršenje rješenja$
Stranke u postupku a iručenje su: *ederalni tužila+ i okrivljeni$ 0a strani *ederalno!
tužio+a može učestvovati tužila+ I8TH ili li+e koje on ovlasti$
% a#tjevu a iručenje ;r#ovni sud odiučuje na pretresu (član 1> stav 1)$ Pretres se
određuje u roku koji ne može "iti duži od EB dana od dana prijema a#tjeva a iručenje$
0a pretres se poivaju stranke& a u poiv okrivljeni se o"avještava da može ueti
"ranio+a& te da -e mu se u slučaju da ne ume "ranio+a ili "ranila+ ne pristupi pretresu '
postaviti "ranila+ po služ"enoj dužnosti$ <ranila+ može& radi uponavanja sa a#tjevom a
iručenje& tražiti odla!anje pretresa& a pretres -e se održati najkasnije u roku od osam dana
1@C
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
od dana odla!anja pretresa$
Ako vije-e ;r#ovno! suda nađe da nisu ispunjene pretpostavke a iručenje okrivljeno!
predviđene ovim akonom& rješenjem -e od"iti a#tjev& a ako utvrditi da su te pretpostavke
ispunjene ' donije-e lješenje o iručenju okrivljeno! (član 3B)$ Protiv rješenja kojim se
dovoljava ili od"ija iručenje& može se ijaviti žal"a u roku od tri dana od dana prijema
iješenja (član 3A)$ % ivršenju pravnosnažno! iješenja o iručenju& ministar unutamji#
poslova dužan je u roku od 3@ sata o"avijestiti ;r#ovni sud (član EB)$ Iručivanje okrivljeni#
li+a po a#tjevu I8TH& po ovom akonu& vršilo se do uspostave od!ovaraju-i# institu+ija <iD
' po ,stavu <iD (član E1)$
% paraielnoj nadiežnosti prioritetu I8TH nema iričiti# normi$ Međutim& o prinavanju
nadležnosti& sa!lasno Statutu& može se aključiti i normi u kojima se !ovori o predaji
4?
okrivljeni# i saradnji s tužio+em I8TH& u skladu sa Statutom i Pravilnikom o postupku i
dokaima$
1.3.6.4. Zakon o saradnji Republike Srpske sa ICTY
%vaj akonPA3BQ odražava odnos imeđu or!ana Repu"like Srpske i I8TH i uređuje
pro+edure u kojima -e se odvijati nji#ova saradnja$ %n u +ijelosti pri#vata kon+ept paralelne
nadležnosti& sa primatom I8TH$ .a akonito i e*ikasno odvijanje saradnje sa I8TH stara se
;lada Repu"like SrpskePA31Q$ Saradnja se ostvaruje preko Ministarstva pravde Repu"like
Srpske& or!ana pravosuđa i Ministarstva unutrašnji# poslova$ Svi a#tjevi ili naioi a
saradnju I8TH dostavljaju se Ministarstvu pravde Repu"like Srpske& koje -e i# proslijediti
or!anu koji je po ovom akonu nadležan da i# ivrši$ ;lada Repu"like Srpske može odrediti
pose"no! o*i+ira a veu sa Tri"unalom& sa određivanjem nje!ovi# o"avea i ovlaš-enja&
koji može imati kan+elariju u sjedištu I8TH$
, či$ A'C uređen je postupak a prikupljanje dokaa po a#tjevu I8TH$ Ako ;lada donese
odluku da "i o"jelodanjivanje određeni# in*orma+ija ili dostavljanje dokumenta+ije mo!lo da
u!roi interese "e"jednosti Repu"like Srpske& naioži-e Ministarstvu unutrašnji# poslova
da o tome o"avijesti I8TH u smislu pravila A@ *+Vs$7'(iii) Pravilnika o postupku i dokaima i
stavi a#tjev a poništenje nalo!a$
Po!lavlje III re!uliše ustupanje nadležnosti a vodenje krivično! postupka I8THPA33Q$
Rješenje o prenosu nadležnosti i ustupanju predmeta donosi vije-e okružno! suda (čian 3E
stav > tada važe-e! .akona o krivičnom postupku)$ 0akon prenošenja nadležnosti i
ustupanja predmeta I8TH& ne može se protiv okrivljeno! a iste krivičnopravne radnje
pokrenuti postupak pred sudom u Repu"li+i Srpskoj& a postupak koji je u toku ' o"ustavi-e
se$ Kada je po odred"ama ovo! akona predmet ustupljen I8TH& postupak pred doma-im
sudom može se nastaviti samo pod sljede-im uslovima: (a) ako tužila+ I8TH odluči da ne
podi!ne optužni+uF (") ako sudija I8TH od"a+i optužni+uF (+) ako se I8TH o!iasi
nenadležnimF (d) ako I8TH ustupi nadiežnost a vođenje postupka u smislu pravila
11 P r a v i l n i k a o postupku i dokaima (član 1E stav 1)$
Po!lavlje I; re!uliše pritvaranje okrivljeni# i predaju 18TH$ S tim u vei& članom 1E je
predviđeno da kada postoji opasnost od "jekstva ili dru!i raloi predvideni pravilom @B
Pravilnika o postupku i dokaima& or!ani unutrašnji# poslova mo!u lišiti slo"ode
osumnjičeno li+e& u o"aveu da najkasnije u roku od 3@ sata to li+e privedu sudiji& koji je u
daljem roku od 3@ sata dužan da odluči o adržavanju u pritvoru ili da to li+e pusti na
slo"oduPA3EQ$ Istim članom je propisana maksimalna dužina trajanja pritvora& pravo na
žal"u pritvoreno!& te postupak po žal"i$ 2lan 1@ predvida način odlučivanja o a#tjevu a
pritvaranje i trans*er okrivljeno!& sastav i mjesnu nadležnost suda$
.a#tjev I8TH a pritvaranje i predaju okrivljeno!& "e o"ira čiji je državljanin& uvaži-e se
pod uslovom da se u a#tjev priloži: (a) osnov a#tjeva& (") nalo! sudije I8TH da se
okrivljeni pritvori i preda& (+) instrumenti a poudanu identi*ika+iju okrivljeno! (član 1A stav
1)$ % ovom a#tjevu odluku donosi vanraspravno vije-e okružno! suda$ Mjesno je
nadležan sud na čijem području okrivljeni ima "oravište$ Sud koji je odredio pritvor po članu
1@ ovo! akona ili donio u prvom stepenu odluku o ustupanju nadležnosti I8TH& osta-e
1@?
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
nadležan i a odluke o pritvoru radi predaje I8TH$ Ako se ne na "oravište okrivljeno!& "i-e
nadležan sud na čijem je području ivršeno krivično djelo$ Ako se nadležnost ne može
odrediti ni po jednom od ovi# kriterijuma& postupa-e sud ko!a odredi ;r#ovni sud Repu"like
Srpske$ Prije ne!o što donese odluku o pritvaranju i predaji& sud -e saslušati okrivljeno! i
sprovesti dru!e neop#odne radnje$
Protiv odluke o pritvaranju i predaji okrivljeni i nje!ov "ranila+ imaju pravo žal"e ;r#ovnom
sudu u roku od tri dana od dana prijema odluke$ ;r#ovni sud donosi odluku o žal"i
najkasnije u roku od tri dana od dana prijema predmeta$
2lan 1?& odnosno po!lavlje koje se odnosi na pravnu pomo- I8TH& ureduje sadržinu
pojedini# radnji koje nadležni or!ani Repu"like Srpske o"avljaju na a#tjev I8TH$ Radi se o
pojedinim istražnim radnjama& prikupljanju potre"ni# podataka o krivičnom djelu& učinio+ima
i dru!im činjeni+ama "itnim a krivični postupak& raspisivanju potjemi+a& dostavljanju poiva
i dru!i# pismena koja li+ima u Repu"li+i Srpskoj šalje I8TH i o"avljanju dru!i# radnji
potre"ni# a postupak pred I8TH$
Po!lavlje ;I .akona re!uliše ivršenje presuda doneseni# od strane I8TH$ Pravnosnažna
44
presuda I8TH a !radane Repu"like Srpske ivrši-e se u Repu"li+i Srpskoj ako I8TH ne
ida drukčiji naio! (čian 14 stav 1)$ Tada se kana ivršava po propisima Repu"like Srpske&
a I8TH -e se omo!u-iti potpuni nador nad ivršenjem$
, avršnim odred"ama ovo! akona uređena su pitanja s#odne primjene dru!i# akona&
ako pojedina pitanja nisu uređena ovim akonom& te stupanje na sna!u ovo! akona$ ,
članu 33 .akona uređena je o"avea ;lade da svojim propisom re!uliše pitanje
materijalno! o"e"jeđenja li+a i Repu"like Srpske koji se nalae u pritvoru po odiu+i I8TH&
kao i članova nji#ovi# porodi+a$
Kao i u slučaju *ederalno! .akona o iručenju okrivljeni# li+a po a#tjevu I8TH& i .akon o
saradnji Repu"like Srpske sa I8TH je u +ijeiosti sa!iasan sa Statutom i Pravilnikom o
postupku i dokaima I8TH i omo!u-ava najširu saradnju <iD i I8TH$ 0eadovoljstvo koje
*unk+ioneri I8TH iskauju saradnjom sa Repu"likom Srpskom ato ima vanpravne uroke$
1.3.6.5. Usaglasavanje krivičnog procesnog zakonodavstva BiH sa međunarodnim
obavezama
2lanom 11V3 ,stava <iD odredeno je da se prava i slo"ode ustanovljene u 7KI9P i njenim
protokolima direktno primjenjuju u <iD i da /imaju prioritet u odnosu na sve dru!e akone/$
Isto tako& <iD je o"avena da /o"e"ijedi najve-i nivo medunarodno prinati# ijudski#
prava i osnovni# slo"oda/ (član IIVl ,stava <iD)$ %pštim okvimim sporaumom o miru u
<iD& tj$ 6ejtonskim mirovnim sporaumom& takođe& uspostavljen je 6om a ljudska prava
a <iD& kao pravosudni or!an nadiežan a primanje i iješavanje prijava o navodnim
povredama ljudski# prava$ Mandat 6oma a ljudska prava je prestao E1$ de+em"ra 3BBE$
!odine& a ,stavni sud <iD od tada postao !lavni sud koji iješava prijave o tim
povredamaPA3@Q$ <osna i Der+e!ovina je rati*ikovala 7KI9P& i to 13$ jula 3BB3$ !odine& čime
je omo!u-eno da se aplika+ije njeni# državljana podnose 7SI9P u Stra"uru$ 9u!oslavija
je (31$ apriia 14AB$ !odine) potpisala 5enevske konven+ije i 14@4$ !odine& a Protokole i
14CC$ !odine ' 11$ juna 14C4$ !odinePA3AQ& da "i <iD *ormalno postala strana potpisni+a
ovi# konven+ija nakon ivršene suk+esije (E1$ de+em"ra 1443$ !odine)$
0akon prijema u Savjet 7vrope (3@$ aprila 3BB3$ !odine)& <iD je o"avena da rati*ikuje i
primjenjuje raličite međunarodne sporaume koji se odnose na krivičnopravna pitanja& kao
i da primjenjuje "rojne preporuke Savjeta 7vrope u o"lasti krivično! prava& uključuju-i i one
koji se odnose na aštitu žrtava i svjedokaPA3>Q$ <osna i Der+e!ovina je A$ *e"ruara 3BB3$
!odine rati*ikovala i Konven+iju ,0'a o transna+ionalnom or!aniovanom kriminalu& koja&
takode& sadrži o"avee u vei sa transna+ionalnom pravnom saradnjom i saradnjom u
istražnim postup+imaPA3CQ$ Isto tako& "rojne međunarodnopravne o"avee a <iD proističu
i nadležnosti I8TH PA3?Q i I88$
0ovi akoni o krivičnom postupku (<iD& Repu"iike Srpske& Gedera+ije <iD i <rčko 6istrikta
<iD) koji se od 3BBE$ !odine primjenjuju na teritoriji <iD& a koji su skoro potpuno isti&
predstavljaju radikalno pri"ližavanje prema postup+ima koji su karakteristični a adversarni
1@4
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
sistem krivično! prava$ Tako& *unk+ija istražno! sudije je ukinuta i amijenjena sistemom u
kome istražne radnje o"avljaju tužila+ i ovlaš-ena služ"ena li+a$ 0a samom !lavnom
pretresu postupak je po svojoj prirodi adversaran& što nači da je adatak tužio+a i "ranio+a
da inesu svoje ar!umente& ivedu dokae& direktno i unakrsno ispitaju svjedoke i aktivno
postavljaju svoje pri!ovore$ Sudija koji vodi !lavni pretres& više nema primarnu ulo!u pri
ispitivanju svjedoka$ ,vođenjem novi# instituta& kao što su sporaum o prinavanju krivi+e i
postupak a idavanje kaneno! nalo!a& načajno je re*ormisan sistem krivično!
· i 604
prava i sl$ $
1$E$>$A$1$ Pro+esuiranje predmeta ratni# ločina
Suko"i u <iD su vanično okončani 1@$ de+em"ra 144A$ !odine kada je potpisan 6ejtonski
mirovni sporaum$ Pro+jenjuje se da je u suko"ima po!inulo oko sto #iljada ljudi$ Pored
o!romni# !u"itaka u ljudskim životima& pri"ližno milion ljudu postali su i"je!li+e i isto toliko
je intemo raseljeno$ ,ništeno je EA pro+enata predratni# stam"eni# jedini+a& a te#nička i
društvena in*rastruktura pretrpjele načajna raaranja$
%pšti okvimi sporaum o miru u <iD uspostavio je poslijeratno ustavnopravno uredenje
<iD$ Prema ovom sporaumu& državu <iD čine dvije administrativne jedini+e' entiteta:
Repu"lika Srpska koja o"u#vata @4] teritorije i Gedera+ija <iD koja o"u#vata A1]
1BB
teritorije$ Gedera+ija <iD se sastoji od 1B kantona& sa visokim stepenom nji#ove
autonomije& a svaki od nji# ima svoje ministarstvo pravde i unutrašnji# poslova& iako ona
postoje i na nivou Gedera+ije <iD$ ,stavnopravni status <rčko! je konačno riješen A$ marta
1444$ !odinePA34Q$
0apori medunarodne ajedni+e da se sudi li+ima koja su optužena a ratne ločine u <iD
apočeli su mno!o prije avršetka rata$ %"im ločina "io je takav da je ve- 3A$ maja 144E$
!odine Savjet "e"jednosti ,jedinjeni# na+ija jedno!lasno aključio da tre"a *ormirati
međunarodni krivični sud& koji -e suditi pojedin+ima a teška kršenja medunarodno! prava&
do koji# je došlo na teritoriji "ivše 9u!oslavije od 1$ januara 1441$ !odinePAEBQ$ Pri tome&
doma-i sudovi imaju uporednu nadležnost u pro+esuiranju pomenuti# krivični# djela& ali
I8TH ima prvenstvo u postupanju nad doma-im sudovima$ 0adležnost I8TH je takođe
prinata u članu I: i Aneksu I;& član II& stav ? 6ejtonsko! mirovno! sporauma koji
utvrduje: /Svi nadležni or!ani vlasti u <iD saradiva-e sa Međunarodnim sudom a "ivšu
9u!oslaviju i omo!u-iti mu neo!raničen pristup (a naročito -e postupati po nared"ama koje
su idate u skladu sa članom 34 Statuta ovo! suda)$/
6oma-i sudovi u <iD& i redovni i vojni& počeii su da pro+esuiraju predmete ratni# ločina još
u vrijeme rata i neposredno nakon nje!a$ Medutim& pored ostaio!& odiiv stručni# kadrova u
pravosuđu i advokaturi& kao i materijalna raaranja i nedostatak od!ovaraju-e opreme i
prostorija& onemo!u-io je sudove u <iD da sude na e*ikasan i pravilan načinPAE1Q$ 0astaia
situa+ija je dalje po!oršana sioženoš-u ustavnopravno! okvira u državi sa dva entiteta& sa
odvojenim pravnim sistemima& poli+ijom i ministarstvima pravde$ Takode& tada važe-e
odred"e akona o krivičnom postupku nisu doprinosile e*ikasnosti u pro+esuiranju ovi#
predmetaPAE3Q$ ."o! ovi# i dru!i# ralo!a uveden je postupak pod naivom /Pravila puta/
(&ules of te road) koji je predstavljao dodatak Rimskom sporaumu& kao tripartitnom
poiitičkom sporaumu& koji su 1?$ *e"ruara 144>$ !odine potpisali tadašnji predsjedni+i
Predsjedništva <iD& Repu"iike Drvatske i Savene Repu"like 9u!oslavije$ /Pravila puta/ su
služila kao instrument koji omo!u-ava da I8TH nadire krivična !onjenja koja preduimaju
nadiežni or!ani u <iD$ Prema pomenutom tripartitnom sporaumu& nadležni or!ani <iD su
morali da dostave svaki predmet I8TH& koji "i odo"ravao #apšenje i podianje optužni+e$
Posiije to!a& Kan+elarija !lavno! tužio+a I8TH u <iD uspostavila je 9edini+u /Praviia puta/
kako "i ova jedini+a dala mišljenje da li ima /$$$dovoljno dokaa po medunarodnim
standardima da se opravda #apšenje ili optužni+a protiv osumnjičeno! ili nastavak pritvora
pritvoreno!/$ Kate!orija /A/ daje se a konkretno osumnjičeno li+e a konkretnu optuž"u&
kako "i se onačilo da ima /$$$dovoljno dokaa po međunarodnim standardima koji pružaju
osnovanu sumnju da je (ime optuženo!) možda učinio (konkretno) P$$$Q o"iljno kršenje
1AB
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
međunarodno! #umanitamo! prava/$ Pored ovi#& postoji još sedam kate!orija (<'D) li+a&
među kojima < i 8 (po "roju i prirodi) predstavljaju najnačajnije kate!orije$ /</ kate!orija
nači da nema /dovoljno dokaa/& dok u predmetima /8/ kate!orije I8TH nije /mo!ao da
odluči da li ima dovoljno dokaa/ i uputio je or!ane vlasti <iD da prikupe relevantne
dokae& nakon če!a "i predmet tre"alo da "ude ponovo podnesen na kate!oria+iju$
S o"irom na planirano atvaranje I8TH& !lavni tužila+ I8TH je 3C$ av!usta 3BB@$ !odine
pismeno o"avijestio Predsjedništvo <iD da od 1$ okto"ra 3BB@$ !odine Tužilaštvo I8TH više
ne-e "iti u mo!u-nosti da pre!leda i kate!oriše predmete ratni# iočina& te da Tužilaštvo
<iD tre"a da preume ovu o"aveu& u skladu sa /Pravilima puta/$ Poslije to!a&
Predsjedništvo <iD je pismenim putem pri#vatilo prekid ivršenja mjera koje su do!ovorene
Rimskim sporaumom& čime je Tužiiaštvo <iD preuelo ovu o"aveuPAEEQ$
Kontinuirani rad I8TH omo!u-io je da li+a od!ovoma a najteže ločine učinjene u
oružanom suko"u u periodu od 1441$ do 144A$ !odine& od!ovaraju a svoja djela$
Međutim& I8TH je počeo da smanjuje "roj predmeta sa +iljem da svoj rad okonča do 3BB?$
!odine& a otpočetka nije pretendovao na to da može u potpunosti da pro+esuira o!roman
"roj predmeta ratni# ločina koji su učinjeni u "ivšoj 9u!osiaviji$
0ovo %djeljenja a ratne ločine u Sudu <iD & koje postoji od januara 3BBA$ !odinePAE@Q& u
svom sastavu ima doma-e i strane sudijePAEAQ$ Tužilaštvo <iD je potvrdilo da -e %djeljenje&
nakon što "ude ponat "roj predmeta& pro+esuirati samo najteže& /vrlo osjetljive/ predmete&
PAE>Q jer ne-e imati /ni resursa ni vremena da pro+esuira sve predmete ratni# iočina/$PAECQ
Imaju-i u vidu veliki "roj neriješeni# predmeta ratni# ločina& može se sa si!umoš-u tvrditi
1B1
da -e nadležni sudovi u entitetima (okružni sudovi u Repu"li+i Srpskoj i kantonalni sudovi u
Gedera+iji <iD) i %snovni sud <rčko 6istrikta pro+esuirati ve-inu predmetaPAE?Q$
, dosadašnjem radu na e*ikasnom pro+esuiranju ratni# ločina u <iD uočene su "rojne
prepreke$ %ne se& prije sve!a& odnose na neainteresovanost jedno! dijela doma-i#
or!ana vlasti& kao i prisutan stra# kod sudija i tužila+a a nji#ovu ličnu "e"jednost$ %sim
to!a& uočene su teško-e u pronalaženju i o"e"jeđenju svjedokaPAE4Q i osumnjičeni#&
odnosno optuženi#& kao i u uspostavljanju e*ikasne međudržavne saradnje$ Postoje-i
me#animi a saradnju emaija u re!ionu& kao i imedu sami# entiteta u <iD& ne
adovoljavaju potre"e u pro+esuiranju ratni# ločina& te "o! to!a moraju da "udu
predueti dodatni napori a po"oljšanje saradnjePA@BQ$ 6alje je primije-eno da ne postoji
adekvatan sistem a aštitu svjedoka& kao i da je nedovoljna o"uka sudija i tužila+a u ovoj
o"lasti& kao i uopšteno o pripremi optužni+e& načinu unakrsno! ispitivanja i i"oru dokaa$
.atim& materijalna sredstva na raspola!anju sudovima i tužilaštvima dovoljna su samo da
adovolje osnovne potre"e$ 0ajad& restriktivno tumačenje činjeni+a& kao i propusti da se
utvrde sve okoinosti& reultirali su i natnim "rojem oslo"ađaju-i# presudaPA@1Q$
1.3.6.5.2. Ustupanje predmeta od strane ICTY Tuziiastvu BiH i koriscenje dokaza
pribavijenih od strane ICTY u postupcima pred Sudom
BiH !
%djeljenje a ratne ločine Suda <iD ima ovlaš-enje /pri#vatiti kao dokaane/ činjeni+e
koje su pret#odno utvrdene od strane I8TH$ %vo ovlaš-enje dato je članom @ .akona o
ustupanju predmeta od strane I8TH Tužilaštvu <iD i koriš-enju dokaa pri"avljeni# od
strane I8TH u postup+ima pred Sudom <iDPA@3Q (u daljem tekstu: .akon o ustupanju)$ Prije
koriš-enja dato! ovlaš-enja& Sud <iD mora od!ovoriti na neka "itna pitanja u vei nje!ovo!
djelokru!a i učinka$PA@EQ Prije sve!a& Sud <iD mora utvrditi neop#odna o!raničenja to!
ovlaš-enja$
2lan @ .akona o ustupanju !lasi: /0akon saslušanja stranaka& Sud <iD može na vlastitu
ini+ijativu ili na prijedlo! jedne od stranaka odlučiti pri#vatiti kao dokaane činjeni+e koje su
utvrdene pravnosnažnom odlukom u dru!om postupku pred I8TH iii pri#vatiti pisani
dokani materijal i postupaka pred I8TH ukoliko se odnosi na pitanja od načaja u
1A1
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
teku-em postupku$/ Kada primjenjuje član @ a /pri#vatanje kao dokaani#/ činjeni+a koje
je utvrdio I8TH& Sud <iD& u stvari& primjenjuje svojevrsne /opšteponate činjeni+eK$ Sud
pri#vata kao /opšteponate činjeni+e/ one a koje smatra da su pret#odno utvrdene& pa i#
ne mora dokaivati uo"ičajenim dokanim postupkom$PA@@Q Medutim& član @ .akona o
ustupanju odnosi se samo na presudene činjeni+e i pisani dokani materijal i tre"a da !a u
krivičnim postup+ima pred Sudom <iD više koristi optuž"a ne!o od"rana& kako "i olakšala
dokaivanje činjeni+a veani# a navode optužni+ePA@AQ$ 8ilj je da se unaprijedi
ekonomičnost sudsko! postupka (sužavanjem činjenični# pitanja o kojima Sud tre"a
odlučiti) i osi!ura dosljednost sudske prakse (unapredenjem jednoo"ranosti činjenični#
pitanja kada postojanje ralika u utvrđivanju činjeni+a ne "i "ilo pravedno)$PA@>Q To
po"oljšava ekspeditivnost postupka& i"je!avaju-i du!otrajno ponovno ivođenje dokaa
(naročito sasiušanja svjedoka) utvrdeni# u pret#odnim postup+ima pred I8THPA@CQ$
, po!iedu utvrdivanja o!raničenja člana @ .akona o ustupanju& relevantne presuđene
činjeni+e moraju ispunjavati sljede-e uslove: (1) "iti presudene od strane dru!o! vije-a& što
nači da nije uložena žal"a na činjeni+u ili je žal"eni postupak okončanPA@?QF (3)
predstavljati čisti činjenični nala& a ne pravnu karakteria+iju činjeni+aPA@4QF (E) ne smiju
"iti pretjerano opšime& detaljne ili "rojneF (@) moraju "iti dovoljno važneF (A) ne ponavljati
dru!e ve- pri#va-ene dokae ili ne "iti dovoljno relevantne a predmet$PAABQ Pri tome je
važno iješavanje jedno! dru!o! važno! pitanja koje se tiče pravno! e*ekta opšteponate
činjeni+e ' da li su činjeni+e pri#va-ene kao opšteponate nepo"itno dokaane da se više
ne mo!u osporavati u postup+ima ili& možda& opšteponata činjeni+a samo utvrđuje
pretpostavku o tačnosti neke činjeni+e koju suprotna strana može po"ijati$ Međutim& ako je
pravni e*ekat pri#vatanja neke činjeni+e kao opšteponate& sa!iasno čianu @ .akona o
ustupanju& takav da je ta činjeni+a nepo"itno dokaana& sudovi onda ne mo!u ekskluivno
ueti kao opšeponatu činjeni+u koja je predmetom opravdano! spora imedu strana u
postupku$ 2injenični nala u ranijem pravnom postupku ne tre"a sprečavati neku stranu u
novom postupku da podnese dokae koji dokauju da je ta činjeni+a netačna$ Isto tako& ako
1B3
opšteponata činjeni+a samo stvara pretpostavku tačnosti& koju suprotna strana može
po"ijati& onda se opšteponate činjeni+e ne mo!u o!raničiti samo na činjeni+e a koje se
/osnovano može re-i da nisu sporne/PAA1Q$
Takođe& "ilo "i "esmisleno pokušati po"ijati neku činjeni+u a koju se ne može osnovano
tvrditi da je spoma $PAA3Q
1.3.6.6. Zakon o primjeni određenih privremenih mjera radi efikasnog provodenja
mandata ICTY i drugih međunarodnih restriktivnih mjera
1.3.6.6.1. Opste napomene
0a osnovu člana I;$ @$ a) ,stava <iD& Parlamentarna skupština <iD& na CA$ sjedni+i
Predstavničko! doma& održanoj C$ marta 3BB>$ !odine i na AA$ sjedni+i 6oma naroda&
održanoj 3C$ marta 3BB>$ !odine& donijela je %akon o primjeni određeni privremeni mjera
radi efikasnog provodenja mandata 78$9, te drugi međunarodni restriktivni
mjera;¡553]Q. %vim akonom se vrio opsežno i detaljno ureduje primjena medunarodni#
restriktivni# mjera koje& u skladu s međunarodnim pravom& <iD primjenjuje protiv država&
međunarodni# or!ania+ija& teritorijalni# jedini+a& pokreta iii *iički# i pravni# li+a& kao i
dru!i# su"jekata o"u#va-eni# međunarodnim restriktivnim mjerama$ S tim u vei& .akonom
se pose"no uređuje uvođenje i primjena određeni# privremeni# mjera s +iljem privremeno!
sprečavanja koriš-enja& otudenja ili dru!o! raspoia!anja imovinom li+a optuženi# pred
I8TH& a koja nisu dostupna tom sudu i nji#ovi# poma!ača u i"je!avanju dostupnosti tom
sudu$ Svr#a ovo! akona je da se u <iD predvidi način provodenja reoiu+ija Savjeta
"e"jednosti ,jedinjeni# naroda ili odluka 7vropske unije koje predviđaju medunarodne
restriktivne mjere& a pose"no Reoiu+ije Savjeta "e"jednosti ,jedinjeni# naroda 1ABE
(3BBE)& i to primjenom odredeni#& mjera s +iljem e*ikasno! provođenja mandata I8TH (član
1 stav E)$
.a raliku od mno!i# dru!i# akona koji su se poivali na primjenu opšte! pro+esno! prava
mutatis mutandis& .akon o primjeni odredeni# privremeni# mjera radi e*ikasno! provođenja
1A3
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
mandata I8TH i dru!i# medunarodni# restriktivni# mjera ima karakter prave kodi*ika+ije koji
u potpunosti i vrlo detaljno re!uliše ovu materiju$ lako ovaj akon aslužuje više pažnje&
"o! o!raničeni# +iljeva ovo! udž"enika& on -e "iti preentiran samo sa stanovišta neki#
kriterijuma$
Iričito je re!ulisano šta se smatra ;međunarodnim restriktivnim mjerama; (član 3)$ %ne
uključuju: em"ar!o na oružje& potpune ili djelimične restrik+ije uvoa ili ivoa& restrik+ije
ulaska u emlju& *inansijske restrik+ije& kao i dru!e mjere u skladu s medunarodnim
pravom$ Primjenjuju se "o! provođenja međunarodni# pravno'o"aveuju-i# odluka
,jedinjeni# na+ija ili da se /pridruže/ restriktivnim mjerama 7vropske unije ili u dru!im
slučajevima u skladu s medunarodnim pravom$ % načinu uvodenja& provodenja i ukidanja
međunarodni# restriktivni# mjera koje nisu pose"no uređene ovim akonom odlučuje
;ije-e ministara <iDPAA@Q& i to nakon konsulta+ije s Predsjedništvom <iD$PAAAQ 0a
*inansijske restrik+ije primjenjuju se odred"e po!lavlja II i III ovo! akona& i to i kad se
provode protiv dru!i# li+a osim optuženi# pred I8TH& a nedostupni# tom sudu i nji#ovi#
poma!ača ' ako međunarodnim pravom nije drukčije određeno$ % određivanju
međunarodni# restriktivni# mjera su Ministarstvo inostrani# poslova <iDPAA>Q i 6irek+ija a
evropske inte!ra+ije <iDPAACQ dužni odma# o"avijestiti ;ije-e ministara i Predsjedništvo $
.načenje iraa dato je u čianu E tač$ a) 'd) .akona$ 1ptuženi je li+e protiv koje! je
podi!nuta optužni+a pred I8TH a koje nije dostupno tom sudu$ )omagač optuženog fe
svako *iičko ili pravno li+e a koje postoje osnove sumnje da pruža pomo- optuženom ii+u
u i"je!avanju dostupnosti I8TH& uključujuči i "račno! ili van"račno! dru!a& srodnika po
krvi u pravoj liniji& "rata ili sestru& usvojio+a ili usvojenika i nji#ovo! "račno! ili van"račno!
dru!a$ Poma!ač je takođe i "ranila+& ljekar ili vjerski ispovjednik optuženo! li+a ako postoje
osnove sumnje da pomo- koju pružaju optuženom nije pomo- u okviru nje!ovo! stručno!
djelovanja& ve- pomo- u i"je!avanju dostupnosti I8TH$ 2ondovi nače "ilo kakvu
*mansijsku imovinu ili korist& kao što su: (1) !otovina& čekovi& novčana potraživanja&
mjeni+e& platni naloi i dru!a sredstva pla-anja& (3) depoiti kod *mansijski# institu+ija ili
dni!i# su"jekata& salda na računima& potraživanja i prava koja proiilae i potraživanja& (E)
vrijednosni papiri koji su predmet "eranske ili dru!e vrste prodaje& kao što su dioni+e iii
udjeii& +erti*ikati& o"veni+e i dru!e vrste vrijednosni# papira& (@) kamate& dividende i dru!i
1BE
pri#odi koji proističu i imovine& (A) kredit& pravo na kompena+iju& !aran+ije ivršenja i
dru!a *inansijska prava& (>) kreditna pisma& konosmani& otpremni+e i akijučni+e& (C)
dokumenti kojima se dokauje interes u *ondovima ili *inansijskim sredstvima i (?) svaki
dru!i instrument kojim se stimuliše *mansiranje ivoa$ 5konomska sredstva su svaka vrsta
imovine& materijalne i nematerijalne& kao i pokretne i nepokretne& koja ne predstavlja
*ondove& ali se može koristiti a sti+anje *ondova& ro"a ili uslu!a$
3.
6.
6.
2.
Pr
i
vr
e
me
1AE
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
ne
fi
na
n si
js
ke
mj
e
r
e
pr
ot
i
v
li
ca
opt
uz
e
ni
h
pr
e
d
I
CT
Y
i
nj
iho vi
h
pomagaca
, vei sa privremenim *inansijskim mjerama protiv li+a optuženi# pred I8TH i nji#ovi#
1A@
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
poma!ačima& od!ovaraju-e odred"e sadrži po!iavije II .akona (či$ @'4)$ Privremene mjere&
koje se prema ovom akonu primjenjuju& s +iljem privremeno! sprečavanja koriš-enja&
otuđenja iii dru!o! raspola!anja imovinom su: (1) amravanje *ondovaPAA?Q i (3)
amravanje ekonomski# sredstavaPAA4Q$ .akon iričito predviđa i u čemu je "načaj
1B@
privremeni mjera (član A): (a) amravaju se svi *ondovi i ekonomska sredstva koja
pripadaju ili su u vlasništvu ili posjedu ili i# drži li+e prema kojem se mjere primjenjujuF (")
*ondovi i ekonomska sredstva ne mo!u se učiniti dostupnim& direktno ili indirektno& u
ime ili u korist li+a prema kojem se mjere primjenjujuPA>BQ i (+) a"ranjuju se "iio kakve
radnje s +iljem& direktno! ili indirektno!& svjesno! i"je!avanja mjera i tač$ a) i ")$
.akon "e ikakve o!rade o"aveuje sva *iička i pravna li+a& or!ania+ije& or!ane i
institu+ije da odma# nakon sananja dostave Ministarstvu "e"jednosti <iDPA>1Q svaku
in*orma+iju o provodenju odiuke o primjeni mjera prema određenom ii+u& kao što je
in*orma+ija o amrnutim računima i inosima& kao i saradnje s tim ministarstvom u provjeri
takvi# in*orma+ija$ S dru!e strane& Ministarstvo "e"jednosti može koristiti ove in*orma+ije
samo u svr#u u koju je in*orma+ija dostavljena (član > stav E)$ To ministarstvo& takođe&
osniva i vodi (a"u podataka o li+ima protiv koji# su uvedene medunarodne restriktivne
mjere& odnosno privremene mjere po ovom akonuPA>3Q& a podatke i "ae dostavlja na
a#tjev ,jedinjeni# na+ija ili 7vropske unije (član C)$
%dred"a člana ?& u kojoj su sadržani i"u"eci "a životne tokove, navodi da iuetno od
člana A ("načaj privremeni mjera) stav 1 ovo! akona& Sud <iD odo"ri-e oslo"ađanje
pojedini# amrnuti# *ondova ili ekonomski# sredstava ili odo"riti da se oni učine
dostupnim& ako utvrdi da su *ondovi ili ekonomska sredstva neop#odni a podmirenje
osnovni# životni# troškova& uključuju-i troškove is#rane& stanarine& odnosno najamnine ili
#ipoteke a prostor stanovanja& lijekova i liječenja& porea i osi!uranja ili troškova javni#
komunalni# uslu!a$ Isto tako& iuetno od člana A stav 1& Sud <iD može odo"riti
oslo"ađanje pojedini# amrnuti# *ondova ili ekonomski# sredstava ili odo"riti da se oni
učine dostupnim& ako utvrdi da su *ondovi ili ekonomska sredstva: (a) namijenjeni isključivo
pla-anju na!rade i nadoknade troškova pro*esionalne pravne pomo-i& i to u raumnom
inosuF (") namijenjeni isključivo a pla-anje naknade a redovno vođenje amrnuti#
*ondova ili ekonomski# sredstavaF (+) neop#odni a vanredne troškove$ %dlučuju-i o tome
Sud <iD može odrediti usiove pod kojima odo"rava oslo"adanje& odnosno dostupnost
*ondova ili ekonomski# sredstava$ Prije davanja odo"renja& Sud <iD -e o"avijestiti
Ministarstvo "e"jednosti& i to najkasnije osam dana prije davanja odo"renja& a to
ministarstvo -e o svakom odo"renju o"avijestiti nadležne or!ane međunarodni#
or!ania+ija i država koje primjenjuju iste restriktivne mjere prema istim li+ima$
Mo!u-nost oslo"ađanje pojedini# amrnuti# *ondova iii ekonomski# sredstava dovoljava
i čian 4: (a) ako su *ondovi ili ekonomska sredstva postali predmet o"avee po sudskoj&
upravnoj ili ar"itražnoj odiu+i prije početka primjene odluke o primjeni mjera prema
određenom li+u& (") ako -e se *ondovi iii ekonomska sredstva koristiti isključivo radi
imirenja takve o"avee& (+) ako sudska& upravna ili ar"itražna odluka nije donesena u
korist li+a prema kojem su primijenjene privremene mjere amravanja *ondova i
ekonomski# sredstava& (d) ako prinanje takve o"avee nije u suprotnosti s pravnim
poretkom <iD$ I u ovom slučaju primjenjuje se isti postupak o"avještavanja kao u članu A$
1.3.6.6.3. Primjena privremenih fmansijskih mjera protiv iica optuzenih pred ICTY i
njihovih pomagača
Primjena privremeni# *inansijski# mjera protiv ii+a optuženi# pred I8TH i nji#ovi# poma!ača
uredena je u tre-em po!lavlju (či$ 1B'1@)$ Kad su u pitanju optužena lica& dolae u o"ir
privremene mjere amravanja *ondova i ekonomski# sredstava& pri čemu se primjenjuje
spisak li+a koji su utvrdili ,jedinjene na+ije ili 7vropska unija& uključuju-i i sve nje!ove
imjene i dopune$ Međutim& odluku kojom uvodi privremene mjere prema li+ima optuženim
pred I8TH& a nedostupnim tom sudu donosi ;ije-e ministara& i to na osnovu pomenuto!
spiskaPA>EQ i o"javljuje je u /Služ"enom !lasniku <iD/$ Protiv odluke ;ije-a ministara može
se pokrenuti postupak pred Sudom <iD$
1AA
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
.akon se "avi i pro"lemima primjene mjera prema pomagačima (član 11)$ Privremene
mjere amravanja *ondova i ekonomski# sredstava poma!ača li+a optuženi# pred I8TH& a
nedostupni# tom sudu primjenjuju se prema .KP<iD$ , skladu sa s tim& prema
poma!ačima li+a optuženi# pred I8TH& a nedostupni# tom sudu& !lavni tužila+ <iD postupa
naročito po članu EA (prava i dužnosti) i članu 31> (nared"a o provođenju istra!e) .KP<iD$
.a određivanje i provodenje privremeni# mjera prema ovim li+ima primjenjuju se član >A
(nared"a a oduimanje predmeta)& član >> (privremeno oduimanje predmeta "e
1BA
nared"e)& član C3 (nared"a "an+i ili dru!om pravnom li+u) i član CE (privremeno
oduimanje imovine radi osi!uranja)& kao i ostale odred"e .KP<iD$ Kad ,jedinjene na+ije&
dru!a medunarodna or!ania+ija ili 7vropska unija odrede primjenu određene restriktivne
mjere prema državljaninu <iD ili dru!om li+u& a u vei s postojanjem osnova sumnje da je
krivično djelo počinjeno na teritoriji <iD& tužila+ postupa po čl$ EA i 31>& te ostalim
odred"ama .KP<iD& i to čim sana a odredivanje restriktivne mjerePA>@Q$
.akon propisuje i o(ave"e institucija u Di@ (član 13)$ 0aime& u skladu s odlukom i člana
1B (primjena prema optuženim li+ima) stav E ili člana 11 (primjena prema poma!ačima) st$
1 i 3 o primjeni privremeni# mjera prema određenom li+u& te s odred"ama člana A (načaj
privremeni# mjera) i odlukama i člana ? (iue+i a životne troškove) i člana 4 (iue+i a
pojedine o"avee)& naročito postoje sljede-e o"avee: (a) sve nadležne institu+ije u <iD
koje raspoiažu poda+ima o imovini li+a prema kojem se mjere primjenjuju& dužne su u
okviru svoje nadležnosti predueti konkretne mjere s +iljem primjene privremeni# mjeraF (")
sve "anke i dru!e *inansijske institu+ije& kao i osi!uravaju-a društva u <iD& kod koji# li+e
prema kojem se primjenjuju mjere ima otvoren račun& dužni su onemo!u-iti novčane
transak+ije s računa to! li+aF (+) svi or!ani i institu+ije u <iD koji prema akonu vode
eviden+iju o imovini& dužni su& u okviru svoje nadležnosti& onemo!u-iti promjenu prava
vlasništva& prenos prava vlasništva ili posjeda i optere-enje imovinePA>AQ$
, članu 1E .akon u punoj mjeri omo!u-ava prestanak primjene mjera prema optuženim
licima. Tako& primjena privremeni# mjera amravanja *ondova i ekonomski# sredstava
prema pojedinom li+u optuženom pred I8TH& a nedostupnom tom sudu prestaje
odredivanjem prestanka primjene mjere prema tom li+u$ %dluku o prestanku primjene
mjere prema optuženom li+u donosi ;ije-e ministara& i to na osnovu spiska li+a prema
kojima se primjenjuju određene mjere& a koji su utvrdili ,jedinjene na+ije ili 7vropska
unijaPA>>Q$ Raloi prestanka primjene mjere prema li+u optuženom pred I8TH& a
nedostupnom tom sudu su: (a)ako je optuženo li+e prema kojem su određene privremene
mjere postalo dostupno institu+ijama <iD ili direktno I8THF (") ako se utvrdi da je optuženo
li+e prema kojem su određene privremene mjere preminuloF (+) u dru!im slučajevima u
skladu s međunarodnim pravom$ Takode& s +iljem utvrđivanja postojanja ralo!a a
prestanak primjene mjera& ;ije-e ministara ramatra spisak optuženi# ii+a prema kojima se
primjenjuju mjere u najkra-em mo!u-em roku od ostvarenja neko! od pomenuti# ralo!a&
a najmanje svaka tri mjese+a od dana početka primjene mjera& ali se privremena mjera ne
može prestati primjenjivati u <iD prije ne!o što je prestala njena primjena na
međunarodnom nivou$
.akon se iričito ijašnjava i o prestanku primjene mjera prema pomagačima (član 1@)$ %va
privremena mjera ukinu-e se u slučajevima i člana 1E (prestanak primjene mjera prema
optuženim li+ima) stav E tač$ a) i ")& ako ne postoji neki dru!i ralo! a njenu primjenu
prema krivičnom akonodavstvu <iD$
1.3.6.6.4. Prekrsajne odredbe
.akon određuje (član 1A) da -e se novčanom kanom u inosu od AB$BBB do 1AB$BBB KM
kaniti a prekršaj pravno li+e ako: (a) protivno odred"ama člana A (načaj privremeni#
mjera) i člana 13 (o"avee institu+ija) stav 1 tačka ")& a u skladu s odlukama i člana ?
(iue+i a životne troškove) st$ 1 i 3& člana 4 (iue+i a pojedine o"avee) stav 1& člana
1B (primjena prema optuženim li+ima) stav E ili člana 11 (primjena prema poma!ačima) st$
1 i 3 ' ne amrne *ondove ili ekonomska sredstva koja pripadaju ili su u vlasništvu ili
1A>
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
posjedu ili i# drži li+e prema kojem se mjere primjenjuju ili (") protivno odred"ama člana A i
člana 13 stav 1 tačka ")& a u skladu s odlukama i člana ? st$ 1 i 3& člana 4 stav 1& člana 1B
stav E ili čiana 11 st$ 1 i 3 ' učini dostupnim *ondove ili ekonomska sredstva& direktno ili
indirektno& u ime ili u korist li+a prema kojem se mjere primjenjuju$ .a ove prekršaje
kani-e se i od!ovomo li+e u pravnom li+u novčanom kanom u inosu od A$BBB do 1A$BBB
KM& a *iičko li+e novčanom kanom u inosu od 3$BBB do A$BBB KM ' ako se *iičko li+e
može akonito "aviti reievantnim djeiatnostima$
, članu 1> .akon re!uliše da -e se novčanom kanom u inosu od A$BBB do 1A$BBB KM
kaniti a prekršaj pravno li+e ako: (a) protivno odred"i člana > (o"avea dostavljanja
in*orma+ija) stav 1& ne dostavi odma# po sananju Ministarstvu "e"jednosti svaku
in*orma+iju o provođenju odluke o primjeni mjera prema određenom li+u ili ne sarađuje sa
1B>
Ministarstvom "e"jednosti u provjeri takvi# in*orma+ijaF ili (") protivno odred"i člana > stav
3& ne in*ormiše Ministarstvo "e"jednosti o ivršavanju donaka i čiana A (načaj
privremeni# mjera) stav E$ .a ove prekršaje kani-e se i od!ovomo li+e u pravnom li+u
novčanom kanom u inosu od ABB do 1$ABB KM& a *iičko li+e novčanom kanom u inosu
od EBB do 4BB KM ' ako se *iičko li+e može akonito "aviti reievantnim djelatnostima$
1.3.6.6.5. Prelazne i zavrsne odredbe
.akon re!uliše i praćenje primjene privremeni fmansijski mjera prema optuženim licima i
pomagačima (član 1C)$ To je u nadležnosti Ministarstva "e"jednosti koje& po potre"i& o
tome ivještava ;ije-e ministara& a najmanje svaka tri mjese+a ili na a#tjev ;ije-a
ministara$ %"avea je Ministarstva "e"jednosti da& u okviru svoji# ovlaš-enja& predume
od!ovaraju-e mjere s +iljem sprečavanja postupaka koji "i mo!li dovesti do posljedi+a
suprotni# sadržaju privremeni# mjera$
)raćenje provođenja međunarodni restriktivni mjera (član 1?) je u nadležnosti
međuresorne !rupe$ 0ju& na a#tjev Predsjedništva ili prijedlo! Ministarstva inostrani#
poslova ili Ministarstva "e"jednosti& osniva ;ije-e ministara$ Međuresorna !rupa je stalno
radno tijelo& a čine je predstavni+i ministarstava nadležni# a inostrane poslove&
"e"jednost& od"ranu& *inansije& ekonomske odnose i pravdu$ Stručne i administrativne
poslove a meduresomu !mpu o"avlja Ministarstvo inostrani# poslova& a način njeno! rada
uredi-e se poslovnikom koji donosi sama !rupa$
0a kraju& ;ije-e ministara je o"aveano uskladiti s odred"ama ovo! akona svoju odluku
kojom se li+ima osumnjičenim od strane I8TH& koja nisu dostupna I8TH& onemo!u-ava da
raspolažu svojom imovinom u <iDPA>CQ (član 14)$
1.3.6.6. Zaključne napomene
,svajanje od!ovaraju-e! i kvalitetno! implementa+ijsko! prava u od!ovaraju-im državama
je od presudno! načaja a uspje# I8TH$ To je& isto tako& vrlo načajno a ravnopravno
članstvo "ilo koje države u ajedni+i napredni# država$ Ako "i neka država donijela
neod!ovaraju-e akonodavstvo& usmjereno ka i"je!avanju o"avea koje name-e I8TH&
riikuje da time "ude iložena političkoj i dru!oj iola+iji$ % tome "i tre"alo da vodi računa
svako onaj koji svojim an!ažmanom utiče na pro+es implementa+ijePA>?Q$
1.3.7. Međunarodni krivični sud (ICC)
1.3.7.1. Organizacija ICC i obavljanje poslova pravosudne uprave 1.3.7.1.1. Uopsteno
o organizaciji ICC
%r!ania+ija I88 se asniva na nje!ovoj stalnosti i neavisnosti& kao i ada+ima koji su mu
na opšti način određeni u članu 1 Rimsko! statuta$ %snovni ivor prava o or!ania+iji i
o"avljanju poslova pravosudne uprave je Rimski statut$ Međutim& "rojna pitanja uređuju se
detaljno Pravilima o postupku i dokaima& kao i dru!im aktima koje usvaja Skupština
država stranaka& uključuju-i i određene u!ovore& npr$ s ,jedinjenim na+ijama$ 2lanom A3
stav 1 Rimsko! statuta propisano je da sudije apsolutnom ve-inom !lasova donose& u
skiadu sa ovim statutom i Pravilima o postupku i dokaima& /propise koji su nužni a
nje!ovo rutinsko djelovanje$/
Postojanje pose"no! odnosa I88 sa ,jedinjenim na+ijama ureduje član 3 Rimsko! statut:
/Sud -e "iti stavljen u odnos s ,jedinjenim narodima na osnovu u!ovora koje! -e potvrditi
1AC
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
Skupština država stranaka ovo! statuta& te nakon to!a u ime I88 aključiti nje!ov
predsjednik$/ Saradnja I88 i ,jedinjeni# na+ija je asnovana& dakle& na konsensuainim
osnovama i ona se asniva na u!ovoru$ Sa tim u!ovorom tre"a da se sa!lasi Skupština
država stranaka& a po pri"avljanju te sa!lasnosti& u!ovor u ime I88 akijučuje nje!ov
predsjednik$ Pose"an odnos I88 sa ,jedinjenim na+ijama proiilai i i prirode krivični#
djela koja spadaju u nje!ovu nadiežnost$
Sjedište I88 je u Da!u& u Dolandiji& koja se smatra državom doma-inom to! suda$ I88 -e s
državom doma-inom aključiti u!ovor o sjedištu koji -e potvrditi Skupština država stranaka&
te nakon to!a u ime I88 aključiti nje!ov predsjednik (član E stav 3 Rimsko! statuta)$
Predsjednik I88 praktično aključuje taj sporaum sa državom doma-inom& i to u ime i a
račun to! sudaPA>4Q$ Sud može asjedati i na dru!om mjestu& kad !od to smatra poželjnim&
u skladu s odred"ama ovo! statuta$
I88 ima /međunarodni pravni karakter@@ (pose(an međunarodnopravni su(jektivitet)F /I88
takode ima takvu pravnu sposo"nost koja mu je nužna a o"avljanje nje!ovi# *unk+ija i
1BC
ispunjenja nje!ove svr#e/ (član @ stav 1 Rimsko! statuta)$ I88 može o"avljati svoje
*unk+ije i ovlaš-enja na način propisan ovim statutom& na teritoriji "ilo koje države stranke
te& na osnovu pose"no! u!ovora& na teritoriji "ilo koje dru!e države$ 6ržave stranke -e
tre"ati prila!oditi doma-i pravni sistem ' da "i adovoljile a#tjevu da /I88 može ispunjavati
svoje *unk+ije i ovlaš-enja na način propisan ovim statutom& na teritoriji "iio koje države
stranke/$
%r!ania+ija I88 se asniva na utvrđivanju osnovni# or!ana to! suda& što se prepli-e i sa
nje!ovom *unk+ionalnom nadležnoš-u$ %r!ane I88 određuje član E@ Rimsko! statuta$ To
su: (a) PredsjedništvoF (") žal"eno odjeljenje& pretresno odjeljenje i pretpretresno
odjeljenjeF (+) ,red tužio+a i (d) Sekretarijat$ , navedene or!ane& Statutom je predvidena i
Skupština država stranaka koja o"avlja poslove koje "ismo mo!ii navati posiovima
pravosudne upravePACBQ (čian 113)$ , nekim dru!im odred"ama Statut spominje i sjedni+u
svi# sudija čija nadležnost o"u#vata ve-i "roj odluka& npr$ poput i"ora predsjednika i
potpredsjednika I88 (član E? stav 1)& preporuka a smjenjivanje sudija (član @> stav 3
tačka (a)) i donošenje propisa o poslovanju I88 (član A3 stav 1)$ Predsjedništvo i sudska
odjeljenja možemo smatrati sudskim or!anima u užem smislu riječi& jer i# čine sudije i u
neposrednoj su vei s o"avijanjem nji#ove sudijske *unk+ijePAC1Q$
1.3.7.1.2. Sudije, sudskaodjeijenja i vijeca
Rimski statut re!uliše sljede-a pitanja koja se odnose na "roj sudija I88: (1) minimalan "roj
sudija& koji istovremeno predstavlja i redovan "rojčani sastav nosila+a pravosudni# *unk+ija
u I88F (3) mo!u-nost pove-anje to! "rojaF (E) mo!u-nost smanjenja
pret#odno! ve- pove-ano! "roja sudijaPAC3Q$ Sud ima 1? sudija koji se "iraju kao članovi
I88 s punim radnim vremenom i moraju "iti dostupni a o"avljanje dužnosti na tom osnovu
od početka svoji# mandata (član EA stav 1 Rimsko! statuta)$ Predsjednik i dva
potpredsjednika u svakom slučaju stupaju u služ"u s punim radnim vremenom& a ostale
sudije& prema optere-enosti Suda$ Medutim& i sudije koji trenutno ne rade s punim radnim
vremenom& moraju stalno "iti Sudu dostupni a o"avljanje sudijske dužnosti$
Predsjedništvo može& na osnovu optere-enja I88& te u konsulta+ije sa svojim članovima& s
vremena na vrijeme& donositi odluke u kojoj mjeri preostale sudije moraju o"avljati dužnost
s punim radnim vremenom& ali nijedan takav do!ovor ne smije uti+ati na primjenu člana @B
Rimsko! statuta$ Takođe& *inansijski aranžmani a sudije koji ne moraju o"avljati dužnost s
punim radnim vremenom& "i-e uređeni u skladu s članom @4$
Predsjedništvo& djeluju-i u ime I88& može predložiti pove-anje "roja od 1? sudija& ukauju-i
na ralo!e "o! če!a to smatra nužnim i prikladnim$ Sekretar mora& "e odla!anja&
dostaviti svaki takav prijedlo! svim državama strankama (član E> stav 3 tačka (a) Rimsko!
statuta)$ Svaki -e takav prijedlo! tada "iti ramotren na sastanku Skupštine država
stranaka& koji -e "iti savan u skladu sa članom 113 Rimsko! statuta$ Prijedlo! -e se
smatrati pri#va-enim ako !a na sastanku !lasanjem potvrdi dvije tre-ine člani+a Skupštine
država stranaka& te -e stupiti na sna!u u vrijeme koje odredi Skupština država stranaka$
1A?
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
0akon što na osnovu tačke (") člana E> stav 3 Rimsko! statuta "ude pri#va-en prijedio!
a pove-anje "roja sudija& i"or dodatni# sudija održa-e se na sljede-em sastanku
Skupštine država stranaka u skladu sa st$ E'? člana E>& te sa članom EC stav 3 Rimsko!
statuta$
0akon što prijedlo! a pove-anje "roja sudija "ude pri#va-en i stupi na sna!u na osnovu
tač$ (") i (+)(i) stava 3 člana E> Rimsko! statuta& Predsjedništvo -e u "ilo koje do"a nakon
to!a smjeti predložiti smanjenje "roja sudija& ako to opravdava radno optere-enje I88& pod
uslovom da "roj sudija ne "ude smanjen ispod "roja 1?$ S prijedlo!om -e se postupiti
prema postupku propisanom tač$ (a) i (") stava 3 člana E>$ , slučaju da prijedlo! "ude
pri#va-en& "roj sudija -e se postupno smanjivati kako "udu isti+ali mandati sudija koji rade
I88& sve dok se ne dose!ne potre"an "roj$
Moralni inte!ritet sudija je određen kro dva aspekta& odnosno kro kom"ina+iju raličiti#
parametara: sudije se "iraju i reda li+a visoko! moralno! karaktera& nepristrasnosti i
inte!riteta& koji u nji#ovim državama udovoljavaju uslovima a i"or a najviše sudijske
dužnosti (član EC stav E tačka (a) Rimsko! statuta)$ 6akle& određuju se moralne oso"ine
koje kandidati a sudije moraju da posjeduju (sudije se "iraju i reda li+a visoki# moralni#
kvaliteta& koje su nepristrasne i inte!riteta) i upu-uje na propise na+ionalni#
1B?
akonodavstava (sudije moraju posjedovati kvali*ika+ije koje su potre"ne a i"or nanajviše
sudijske *iink+ije u emlji i koje potiču)$
, ovaj opšti uslov a i"or sudije& kandidati moraju udovoljiti i jednom od pose"ni# uslova
koji se sastoji u pripadanju jednom od dva pro*esionalna kru!a$ Prvi je kru! pravnika
praktičara& koji imaju od!ovaraju-e iskustvo na području krivično! materijalno! prava i
krivično! postupka& te nužno relevantno iskustvo u krivičnom postupku kao sudija& tužila+&
advokat ili u kom dru!om sličnom svojstvu$ 6ru!i kru! li+a i koje! se mo!u re!rutovati
sudije jesu oni koji imaju prinatu stručnost na relevantnim područjima međunarodno!
prava (npr$ međunarodno #umanitarno pravo i ljudska prava) i "itno i a rad I88 veliko
iskustvo u pravničkoj pro*esiji$ Sudije čine *orum međunarodni# eksperata koji astupaju
!lavne svjetske akonodavne sisteme$ , to& kandidati a sudije moraju /odiično ponavati
i tečno !ovoriti najmanje jedan od radni# jeika Suda/ (član E> stav E tačka (+) Rimsko!
statuta)PACEQ$
Postupak i"ora sudija u Rimskom statutu se odnosi kako na predla!anje kandidata od
strane država stranaka& tako i na konkretan i"omi postupak$ Pravo predla!anja kandidata
a sudije I88 jeste eksklu"ivno pravo država stranaka Rimsko! statuta$ Ini+ijativa a i"or
konkretno! li+a a sudiju& odnosno nje!ovo predla!anje& potiče od država stranaka
Rimsko! statuta$ Kandidate a sudije predlažu države stranke& i to na osnovu postupka koji
primjenjuju a najviše sudijske dužnosti u toj državi ili u postupku predvidenom a
predia!anje kandidata a Međunarodni sud pravde& kako to predviđa nje!ov statut$ 6ržave
mo!u predla!ati i kandidate koji nisu njeni državljani& aii u svakom siučaju moraju "iti
državijani jedne od država stranaka$ Prijedioi moraju "iti popra-eni ijavom koja u nužnim
detaljima navodi na koji način kandidat ispunjava uslove koje propisuje stav E člana E>
Rimsko! statuta$ Skupština država stranaka može da odluči osnovati& ako je to prikladno&
Savjetodavni od"or a nomina+ije i u tom slučaju sastav %d"ora i nje!ov mandat odredi-e
Skupština država stranaka (član E> stav @ tačka (+) Rimsko! statuta)$ Kao što se vidi i i
samo! nje!ovo! naiva& taj od"or pretežno ima određenu konsultativnu i pravno'te#ničku
ulo!u& ali ne rješava meritoma pitanje koja se odnose na i"or sudijaPAC@Q$
Sudije "ira Skupština država stranaka& a ia"rana su ona li+a koja do"iju najviše !lasova i
dvotre-insku ve-inu !lasova prisutni# predstavnika država$ , slučaju da prilikom prvo!
!iasanja ne "ude ia"ran dovoljan "roj sudija& održa-e se dodatna !lasanja u skladu s
postupkom propisanim tačkom (a) stava > člana E>& sve dok se ne popune preostala
mjesta$ 6voje sudija ne smiju "iti državljani iste države$ Ii+e koje se a potre"e čianstva u
I88 može smatrati državijaninom više država& smatra-e se državljaninom države u kojoj to
li+e o"ično koristi svoja !rađanska i politička prava$
I"or se o"avlja koriste-i dva popisa (popis A i popis <PACAQ)& pri čemu se pri prvom i"oru
1A4
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
s popisa A "ira najmanje devet& a sa < najmanje pet sudija (član E> stav A Rimsko!
statuta)$ 0aredni i"ori "i-e or!aniovani na takav način da se u I88 očuva ramjer sudija
koji imaju kvali*ika+ije prema dva spomenuta popisa$ 0e mo!u se ia"rati dvoje sudija i
iste države& a pri i"oru -e se paiti na astupljenost !lavni# pravni# sistema u svijetu&
pravednu teritorijalnu astupljenost& kao i ravnopravnu astupljenost muški# i ženski#
sudija (član E> stav ? tačka (a) Rimsko! statuta)$
Sudije se "iraju na devet !odina i ne mo!u "iti ponovno "irani$ Interesantno je da mandat
svi# sudija nije jednake dužine& ve- to avisi od /sre-e/ ia"rani# sudijaPAC>Q$ Tako& pri
prvom i"oru& žrije"om se određuje tre-ina sudija koji se "iraju na tri& Rest i devet !odina& a
one sudije koje su "irani na tri !odine ' mo!u "iti reia"rani na puni mandat$ Iako je
maksimalno trajanje mandata devet !odina& to nije uvijek apsolutno& ve- u određenim
siučajevima sudija može da nastavi da vrši svoju dužnost& što je poveano kako sa
nje!ovim *unk+ionalnim statusom u I88& tako i sa trajanjem konkretni# postupaka odnosno
*ae u kojoj se postupak nalaiPACCQ$ 0aime& sudije kojima je istekao mandat& ostaju na
dužnosti do
I88 na teritoriji svake države stranke uživa po!odnosti i imunitet koji su nužni a
ostvarivanje nje!ovi# +iljeva (član @? stav 1 Rimsko! statuta)$ 0a osnovu člana @? stav 3&
/kad o"avljaju poslove Suda ili poslove poveane s tim poslovima& sudije& tužila+& amjenik
tužio+a i sekretar uživaju iste po!odnosti i imunitet kakav imaju še*ovi diplomatski#
predstavništava& te moraju& nakon isteka svoji# mandata& adržati dodijeljeni im imunitet od
1B4
pravno! pro!ona ma koje vrste& u vei s irečenim i pisanim riječima ili aktima koje su
ivršili u svom služ"enom svojstvu$/ %dluku o oduimanju imuniteta sudijama donosi
apsolutnom ve-inom !iasova opšta sjedni+a svi# sudija$ Spe+i*ično je ovlaš-enje opšte
sjedni+e svi# sudija da dvotre-inskom ve-inom donosi i privremena pravila o postupku i
dokaima& i to u slučaju #itnosti i koja se primjenjuju do naredne sjedni+e Skupštine država
stranaka (član A1 stav E Rimsko! statuta)$ Međutim& takva privremena pravila ne mo!u se
primjenjivati retroaktivno na štetu optuženo! protiv ko!a se vodi istra!a ili koji se krivično
!oni ili koji je osuđen (član A1 stav @ Rimsko! statuta)$
I88 može otkloniti privile!ije i imunitet u skladu sa pro+edurama koje su propisane članom
@? stav A$ Sporaum o po!odnostima i imunitetu I88 postavlja o!raničene po!odnosti&
imunitet i olakši+e koje -e uživati amjenik sekretara& oso"lje ,reda tužio+a i oso"lje
Sekretarijata& kao i tretman koji -e uživati advokati& stručnja+i& svjedo+i i sva dru!a li+a koja
moraju "iti prisutna u sjedištu I88 (član @? st$ E i @)$
2lan 3C (/0e"itnost služ"eno! svojstva/) je od presudno! načaja a o"aveu na saradnju
i komplementame me#anime: /(1) %vaj statut primjenjuje se jednako na sva li+a "e
ralike asnovane na služ"enom svojstvu$ 0aprotiv& služ"eno svojstvo še*a države ili vlade&
člana vlade ili parlamenta& ia"rano! astupnika ili vladino! služ"enika ne smije nikako
iueti neko li+e od krivične od!ovomosti na osnovu ovo! statuta& niti -e to& samo po se"i&
predstavljati osnov a umanjenje kane$ (3) Imunitet ili pose"na pravila postupka koja "i
mo!la "iti poveana sa služ"enim svojstvom neko! li+a& "ilo na osnovu na+ionalno! ili
medunarodno! prava& ne sprečava Sud da uspostavi svoju nadležnost nad takvim li+em$/
0eke države imaju akonska ili ustavna pravila koja o!raničavaju krivičnu od!ovornost ili
krivičnu pro+eduru koja se primjenjuje na neke od služ"enika$ 0eki imuniteti su apsolutni&
dok su dru!i o!raničeni na djela učinjena u vršenju služ"ene dužnosti ili vrijede a sva
djela& iuev određeni# (kao što je idaja)$
Imunitet može "iti o!raničen samo na še*a države ili se proteati na članove vlade& članove
parlamenta ili na visoke *unk+ionere u širem smislu$ .akon može a#tijevati da se pose"noj
vrsti služ"enika sudi samo pred određenim doma-im sudom ili or!anom i nametnuti
pro+eduralne a#tjeve& kao što je !lasanje parlamenta$ Konačno& imunitet i o!raničenja od
krivično! !onjenja mo!u se nastaviti ili "iti skinuti u +ijelosti ili djelimično po isteku mandata$
<e o"ira na to kakve odred"e predviđaju na+ionalni akoni& države stranke -e i# željeti
ijednačiti sa a#tjevima i člana 3C Rimsko! statuta$
1>B
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
8lan 3C tre"a posmatrati ajedno sa članom 4? stav 1 u kojem stoji da I88 ne smije
pokrenuti postupak povodom a#tjeva a predaju ili pomo- koji "i od države kojoj je a#tjev
upu-en a#tijevao da djeluje suprotno svojim o"aveama koje ima na osnovu
međunarodno! prava u vei sa državnim ili diplomatskim imunitetom li+a ili imovine tre-e
države& osim ukoliko prije to!a& na osnovu saradnje s tom tre-om državom& I88 ne
posti!ne njeno odri+anje od imuniteta$ 2lan 3C se sto!a primjenjuje na služ"enike države
stranke kojoj je upu-en a#tjev i čini jasnom namjeru Rimsko! statuta da se krivična
od!ovornost podjednako pripisuje služ"eni+ima na svim nivoima i da primjenjivanje
nadležnosti I88 ne može "iti spriječeno imunitetom koji je o"e"ijeđen po na+ionalnom
akonu ili dru!im pro+eduralnim a"ranama$ 0a osnovu člana 4?& s dru!e strane&
služ"eni+i tre-i# država mo!u imati koristi od takvo! imuniteta& ali samo u tolikoj mjeri
koliko to dovoljava na+ionalno pravo i ukoiiko se tre-a država ne odrekne imuniteta$
%dred"a člana 4? stav 1 koja propisuje da I88 /ne smije pokrenuti postupak povodom
a#tjeva a predaju i pomo-/& ukauje na to da -e pro+jena dostupnosti imuniteta po
doma-em pravu "iti o"avljena kada se a#tjev "ude ramatrao prvi put& tako da a#tjevi
inkonistentni sa na+ionalnim pravom ne-e "iti ni poslani$ I88 -e prvenstveno morati
/iva!ati/ načaj svako! o"lika saradnje koji uključuje tre-e države ' kako "i utvrdio
sa!lasnost sa <ečkom konven+ijom o diplomatskim i konularnim odnosima& sa
primjenjivim o"ičajnim pravom i svim ostalim relevantnim ivorima međunarodno! prava$
Može se aključiti da države stranke imaju o"aveu preispitati svoje na+ionalno pravo kako
"i o"e"ijedile punu koopera+iju u skiadu sa Rimskim statutom u po!ledu visoki#
*imk+ionera& kako je opisano u članu 3C$ Imunitet dat po na+ionalnom pravu li+ima ili
imovini tre-i# država ne "i tre"alo da "ude širi od ono! koji je raspoloživ po relevantnom
na+ionalnom pravu ' ako država žeii nastaviti saradnju u skladu sa Rimskim statutom$
11B
Prema članu 4? stav 3 Rimsko! statuta& I88 ne smije pokrenuti postupak povodom
a#tjeva a predaju koji "i od države kojoj je a#tjev upu-en a#tijevao da djeluje suprotno
svojim o"aveama koje ima na osnovu međunarodni# u!ovora& putem koji# je a predaju
li+a te države I88 potre"na sa!lasnost države koja to li+e šalje$ Iuetak je ako I88 prije
to!a ne uspostavi saradnju s državom koja to li+e šalje i u tom smislu do"ije sa!lasnost a
predaju$
1.3.7.1.4. Predsjednistvo
Predsjedništvo I88 predstavlja o"lik or!ania+ije rada to! suda$ 2ine !a sudije koje
predstavljaju nje!ove čianove i koje na dužnost stupaju sa punim radnim vremenom& od
trenutka kada "udu ia"rani (član EA stav 3 u vei sa članom E? stav 1 Rimsko! statuta)$
Predsjedništvo može& s vremena na vrijeme& odiučivati o tome u kojoj mjeri preostale sudije
moraju o"avljati dužnost s punim radnim vremenom& pri čemu se takva odluka asniva na
sljede-em: (1) pro+jeni optere-enja I88 i (3) sprovedenim konsuita+ijama sa svojim
članovima (član EA stav E Rimsko! statuta)$ Takav sporaum ne smije da utiče: (1) na
neavisnost sudija u o"avljanju nji#ovi# (sudijski#) *unk+ijaF (3) na a"ranu sudijama da se
upuštaju u vršenje "ilo kakvi# aktivnosti koje "i se mo!le miješati sa nji#ovom sudijskom
*unk+ijom ili "i mo!ie da dovedu u pitanje povjerenje u nji#ovu neavisnostF (E) na a"ranu
sudijama koji su ia"rane a stalne članove& odnosno sudije sa punim radnim vremenom u
I88& da se pro*esionaino "ave "iio kakvim dru!im animanjima (član @B st$ 1'E u vei sa
članom EA stav E Rimsko! statuta)$
Predsjedništvo I88 čine predsjednik i dva potpredsjednikaPAC?Q$ ^iraju i# sve sudije
apsolutnom ve-inom !iasova na period od tri !odine& u mo!u-nost još jedno! i"ora na
istu dužnost (član E? stav 1 Rimsko! statuta)$ Prvi potpredsjednik amjenjuje predsjednika
u slučaju kad je predsjednik nedostupan iii iuet$ 6ru!i potpredsjednik amjenjuje
predsjednika u slučaju kad su i predsjednik i prvi potpredsjednik nedostupni iii iueti$
Predsjedništvo je od!ovomo a ispravno upravljanje I88& u iuetak ,reda tužio+aPAC4Q&
kao i o"avijanje ostali# *unk+ija predviđeni# Statutom$ Kada je u pitanju saradnja imedu
ova dva sudska or!ana& načajno je to da oni dopunjuju jedan dru!o! u pitanjima od
1>1
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
ajedničke važnostiPA?BQ$ l navedeno! se vidi da Predsjedništvo i opšta (plenarna)
sjedni+a sudija dijele poslove sudske uprave ' poslovi pravosudne uprave u nadležnosti su
Skupštine država stranakaPA?1Q$
1.3.7.1.5. Uredtuzioca
,red tužio+a je u smislu člana E@ stav 1 tačka (+) Rimsko! statuta de*inisan (u
Predsjedništvo& sudska odeljenja i Sekretarijat) kao jedan od organa *88& što predstavlja i
naslov član E@ Statuta$ Time se i na jednom terminološkom nivou ukauje na postojenje
sasvim ivjesne i *unk+ionalne i or!ania+ione vee imedu i ,reda tužio+a$ %vakvo
rješenje ima svoju tradi+iju i u statutima ad oc međunarodni# krivični# tri"unala a
nekadašnju SGR9 i Ruandu& a slično iješenje se primjenjivalo i tokom suđenja u 0irn"er!u i
Tokiju$
,red tužio+a djeluje neavisno& kao pose"an or!an I88 i od!ovoran je a primanje dojava i
svi# potkrijepljeni# podataka o krivičnim djelima i nadležnosti I88& a nji#ovo ispitivanje i
a provodenje istra!e i krivično! !onjenja pred I88 (član @3 stav 1 Rimsko! statuta)$
Pose"ne o"avee tužila+ ima prema Savjetu "e"jednosti ,jedinjeni# na+ija kada mu taj
or!an proslijedi određeni slučaj radi istra!e$ Tako je Savjet "e"jednosti ,0 (Reolu+ijom
"roj 1A4E od E1$ marta 3BBA$ !odine) odlučio da situa+iju u sudanskoj pokrajini 6ar*iir& koju
karakteriše du!o!odišnji unutrašnji oružani suko" sa masovnim kršenjem normi
međunarodno! #umanitamo! prava i ljudski# prava& proslijedi tužio+u I88 radi istra!e$ Tom
reolu+ijom tužila+ je o"avean da u roku od tri mjese+a od usvajanja reolu+ije dostavi
ivještaj Savjetu "e"jednosti o aktivnostima koje je predueo u tom slučaju& te da nakon
to!a takve ivještaje dostavlja svaki# šest mjese+iPA?3Q$
Tužila+ o"avlja *unk+iju !onjenja u skladu s Statutom i Pravilima o postupku i dokaima:
provodi istra!uPA?EQ& sastavlja i astupa optužni+u na !lavnom pretresu& podnosi pravne
lijekove i o"avlja ostale potre"ne poslove$ Ako se analiiraju odred"e Rimsko! statuta koje
se odnose na *unk+iju krivično! !onjenja& može se aključiti da sve nadležnosti u *unk+iji
!onjenja pripadaju inokosnom or!anu ' tužio+u$ .ato "i "ilo ispravnije re-i da je or!an
(inokosni) I88 tužila+& a da je ,red tužio+a služ"a koja mu pomažePA?@Q$ 0ijedan član
111
,reda ne smije tražiti upute ili postupati na osnovu uputa koje potiču i "ilo kakvi# vanjski#
ivora$
Tužila+ je na čelu ,reda i ima sva ovlaš-enja a upravljanje i vođenje poslova ,reda&
uključuju-i i oso"lje& prostor i dru!a sredstva (član @3 stav 3 Rimsko! statuta)$ Tužio+u
pomaže jedan ili više amjenika tužio+a koji imaju pravo provesti "ilo koju radnju koju od
nji# na osnovu ovo! statuta atraži tužila+$ Tužila+ i nje!ovi amjeni+i moraju "iti raličito!
državljanstva i aposleni u ,redu s punim radnim vremenom$
Tužila+ i nje!ovi amjeni+i moraju "iti li+a visoko! moralno! karaktera (etički aspekt),
odnosno visoko stručni i imati veliko praktično iskustvo u krivičnom !onjenju ili suđenju& kao
i !ovoriti "arem jedan od radni# jeika I88 (ekspertski aspekt). <ira i# tajnim !lasanjem
Skupština država stranaka$ .amjeni+i tužio+a "iraju se na isti način& s popisa kandidata koji
iradi sam tužiia+& pri čemu a svako slo"odno mjesto moraju "iti predložena tri kandidata$
Mandat tužio+a i nje!ovi# amjenika je devet !odina& ako pri i"oru ne "udu ia"rani na
kra-i mandat i ne-e mo-i "iti "irani na istu dužnost još jednom$ Tužila+ i nje!ovi amjeni+i
se& isto kao i sudije& ne smiju "aviti aktivnostima koje "i mo!le uti+ati na nji#ovu
neavisnost& niti se upuštati u "ilo kakvo animanje pro*esionaine prirode (član @3 stav A
Rimsko! statuta)$
%dred"e o odstupanju i iue-u sudija se na od!ovaraju-i način primjenjuju na tužio+a i
nje!ove amjenike (član @3 st$ >& C i ? Rimsko! statuta)$ 0i tužila+& niti amjenik tužio+a ne
smiju učestvovati ni u kom predmetu u kojem "i nji#ova nepristranost mo!la raumno do-i
u sumnju& i to po "iio kojem osnovu$ %ni -e "iti iueti i predmeta ako su& imeđu ostalo!&
pret#odno ve- učestvovali u "iio kojem svojstvu u tom predmetu pred I88 ili u poveanom
krivičnom predmetu na na+ionainom nivou koji je uključivao li+e protiv koje! se vodi istra!a
ili koje se krivično !oni$ Ii+e protiv koje! se vodi istra!a ili se krivično !oni& može u svako
do"a a#tijevati iue-e tužio+a ili amjenika tužio+a po ovom osnovu$ %dluka
1>3
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
B odstupanju tužio+a i nje!ovi# amjenika je u nadležnosti Predsjedništva& a odluka o
iue-u ' u nadležnost žal"eno! vije-a$
Tužila+ imenuje savjetnike (eksperte) pravne struke s potre"nim iskustvom o pojedinim
pro"lemima& uklučuju-i& ali ne o!raničavaju-i se na seksualno i polno nasilje& kao
1 nasilje nad dje+om (član @3 stav 4 Rimsko! statuta)$ %vi savjetni+i su pose"na kate!orija
li+a poveani# sa tužilačkom *unk+ijom& ali "e *ormalno! vršenja *,nk+ije tužio+a ili
nje!ovo! amjenika$ Rimski statut je opravdano poklonio veliku pažnju aštiti tv$ pose"no
ranjivi# (vulnara"li#) kate!orija žrtava& što se prvenstveno čini radi sprečavanja ili
minimiiranja tv$ sekundarne viktimia+ije ovakvi# žrtava krivično! djelaPA?AQ$ ,
pojmovnom smislu ovakva su li+a jedna pose"na vrsta stručni# li+a& koji pomažu tužio+u
kao stran+i& ali je nji#ova uio!a šira od stranačke asistencije& jer oni& prije sve!a& tre"a da
pomo!nu žrtvi krivično! djela& odnosno ošte-enom u krivičnom postupku& u po!ledu če!a
određene o"avee ima i sud pred kojim se odvija postupakPA?>Q$
Tužila+ i nje!ovi amjeni+i mo!u "iti smijenjeni pod istim uslovima kao i sudije& s tim da
odluku o smjenjivanju tužio+a donosi Skupština država stranaka& i to apsolutnom ve-inom
!lasova& dok u slučaju smjenjivanja amjenika& takvu odluku donosi na prijedlo! tužio+a
(član @> st$ 1 i 3 Rimsko! statuta)$ Tužila+ i nje!ovi amjeni+i mo!u "iti smijenjeni i ako ne
mo!u o"avljati svoje dužnosti koje nalaže Rimski statut& a dis+iplinski od!ovaraju u skladu
sa Pravilima o postupku i dokaima$ , to& odred"a člana @4 Rimsko! statuta o plati&
naknadama i troškovima primjenjuje se na tužio+a i nje!ove amjenike (kao i na sudije&
sekretara i nje!ovo! amjenika)$
Tužila+ i nje!ovi amjeni+i uživaju imunitet kakav imaju i sudije$ 0akon prestanka *unk+ije
tužila+ i nje!ovi amjeni+i adržavaju imunitet u odnosu na pravni pro!on "ilo koje vrste& a
u odnosu na i!ovorenu ili pisanu riječ ili akt radnje koje su učinili u siuž"enom svojstvu
tokom mandata (član @? stav 3 Rimsko! statuta)$ .amjenik sekretara& oso"lje ,reda
tužio+a i oso"lje Sekretarijata uživaju po!odnosti i imunitet i sredstva nužna a vršenje
svoji# dužnosti& u skladu sa Sporaumom o po!odnostima i imunitetu I88$ Međutim&
po!odnosti i imunitet tužio+a i nje!ovi# amjenika mo!u "iti otklonjeni& i to odlukom ve-ine
svi# sudija na opštoj sjedni+i u odnosu na tužio+a& kao i odlukom samo! tužio+a u odnosu
na nje!ove amjenike i oso"lje ,reda tužio+a& kao i amjenika sekretara i oso"lje
Sekretarijata (član @? stav A Rimsko! statuta)$
113
1.3.7.1.6. Sekretarijat
Sekretarijat predstavlja pomo-ni or!an u I88& čije su *unk+ije administrativno' te#ničko!
karaktera $ Sekretarijat I88 je od!ovoran a nesudske vidove upravljanja i pružanje uslu!a
I88& "e o!raničenja *tmk+ije i ovlaš-enja tužio+a& u skladu sa članom @3 (član @E stav 1
Rimsko! statuta)$ 0a 2elu Sektretarijata (koji ima kolektivni sastav) je sekretar (*iičko li+e)&
kao !lavni upravni služ"enik I88& koje! "iraju sudije na plenarnoj sjedni+i& i to apsolutnom
ve-inom !lasova& uimaju-i u o"ir preporuke Skupštine država stranakaPA?CQ$ 0a isti
način može se& po potre"i& nakon preporuke koju uputi sekretar& ia"rati i amjenik
sekretara$ Pri o"avljanju svoje dužnosti sekretar je podreden ovlaš-enjima predsjednika
I88$
Sekretar je& imeđu ostalo!& od!ovoran a vođenje poslova pružanja pravne pomo-i&
upravljanja sudskim djelatnostima& a pitanja žrtava i svjedoka& advokate'"ranio+e&
pritvorsku jedini+u i ostale uo"ičajene djelatnosti koje o"avlja administrativno odjeljenje u
nekoj medunarodnoj or!ania+iji& kao& na primjer& *mansijski poslovi& prevodenje&
održavanje poslovno! prostora& na"avka i kadrovska politika$ Pravila o postupku i
dokaima dodjeljuju sekretaru o"aveu da prima& dolai do nji# i daje in*orma+ije& da
uspostavlja komunika+iju sa državama i da predstavlja veu imeđu I88 i država&
međudržavni# i nevladini# or!ania+ija$
Sekretar održava "au podataka sa pojedinostima o svakom slučaju koji se raspravljao u
I88& a ona je ašti-ena nared"om sudije ili vije-a o čuvanju tajnosti dokumenata ili
in*orma+ija i aštiti osjetljivi# lični# podataka$ In*orma+ije o "ai podataka "i-e dostupne
javnosti na radnim jei+ima I88$ Sekretar& takođe& vodi računa i o ostaloj pismenoj
1>E
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
korespoden+iji u I88 (pravilo 1A i Pravila o postupku i dokaima)$
, ivršavanju svoji# o"avea koje se tiču or!ania+ije i vođenja Prijavno! ureda& sekretar
-e pripremiti pravila i odred"e kako "i osi!urao pravilno *imk+ionisanje i vodenje I88$ Te
odred"e -e odo"riti predsjednik I88$
, skladu sa pravilom 1@ i Pravila o postupku i dokaima& sekretar -e se savjetovati sa
tužio+em o stvarima koje su od ajedničko! interesa$ Prilikom irade na+rta i pravila
odred"i& sekretar -e ueti u o"ir sve upravne aspekte kako "i se omo!u-ilo djelovanje I88
na o"e"jeđenju pravedno! suđenja$
Sekretar ima veliku od!ovornost prema "udžetskom poslovanju I88 i poslovima na"avke$
6užnosti sekretara uključuju pripremu prijedlo!a Kadrovske pro+edure i Kodeksa
pro*esionalno! ponašanja a dalje ramatranje& kao i stvaranje i proširivanje popisa
advokata' "ranila+a$ Pored to!a& sekretar je od!ovoran i a poslovne o"jekte koji pripadaju
I88 i nji#ovu si!urnost& a nadiranje prostora koji pripada tom sudu i uopšte a odizavanje
prostorija I88$
Sekretar ima svo! amjenika& a a o"a ova li+a se utvrduju pose"ni uslovi koje moraju
posjedovati da "i o"avljali te *unk+ije$ %vi uslovi se odnose na tri aspekta: (1) etički '
moraju "iti li+a visoki# moralni# kvalitetaF (3) ekspertski ' sekretar i nje!ov amjenik moraju
da posjeduju stručnost u visokom stepenu i (E) aspekt koji se odnosi na vladanje jeikom '
moraju odlično ponavati i tečno !ovoriti najmanje jedan od radni# jeika I88 (član @E stav
E Rimsko! statuta)$ Sekretar -e o"avljati svoju dužnost u mandatu od pet !odina& s punim
radnim vremenom& a može još jednom "iti ia"ran na istu dužnost$ .amjenik sekretara
o"avlja svoju dužnost u mandatu od pet !odina ili u kra-em mandatu& o čemu odlučuju
sudije na opštoj sjedni+i apsolutnom ve-inom& s tim da može "iti ia"ran na osnovu to!a
što -e "iti povan da o"avija svoju dužnost prema potre"i (član @E stav A Rimsko! statuta)$
, okviru Sekretarijata djeluje %djeljenje a žrtve i svjedoke koje& savjetuju-i se s ,redom
tužio+a& o"e"jeđuje aštitne mjere i "e"jednosne aranžmane& savjetovanje i dru!u
prikladnu pomo- žrtvama i svjedo+ima koji nastupaju pred I88& ali i ostalim koji su "o!
svjedočko! iskaa iloženi riiku$ %vo odjeljenje osniva sekretar& a apošljava oso"lje koje
je stručno a traume& uključuju-i traume poveane sa ločinima seksualno! nasiija (član @E
stav > Rimsko! statuta)$ .a očekivati je osnivanje i dru!i# odjeljenja ili neke dru!e
or!ania+ije& poput pritvorske jedini+e& odjeljenja a odnose s javnoš-u i sl$
%dluku o smjenjivanju s dužnosti sekretara donosi pienama sjedni+a sudija& apsoiutnom
ve-inom$ %dred"a čiana @4 Rimsko! statuta o plati& naknadama i troškovima primjenjuje se
i na sekretara i nje!ovo! amjenika (kao i na sudije& tužio+a i nje!ove amjenike)& a nje!ov
11E
amjenik i oso"lje Sekretarijata uživaju *unk+ionalni imunitet potre"an a o"avljanje
dužnosti& u skladu sa Sporaumom o po!odnostima i imunitetu I88 (član @? stav E
Rimsko! statuta)$ Imunitet sekretara može otkloniti Predsjedništvo I88& a amjenika
sekretara i oso"lja ' sekretar (član @? stav A Rimsko! statuta)$
1.3.7.1.7. Osoblje naradu u ICC
Tužila+ i sekretar u svojim kan+elarijama imenuju kvali*ikovano oso"lje potre"no a rad u
nji#ovim uredima (član @@ stav 1 Rimsko! statuta)$ Pod stručnim oso"ljem podraumijevaju
se istražitelji u ,redu tužio+a$ %d tužio+a se traži da pri imenovanju oso"lja o"e"ijedi
najviše standarde e*ikasnosti& kompeten+ije i inte!riteta& vode-i računa& mutatis mutandis&
kriterijima i člana E> stav ? Rimsko! statuta& koji se odnose na i"or sudija (od!ovaraju-a
astupljenost !lavni# svjetski# pravni# sistema& pravedna područna astupljenost i
astupijenost polova)$ 0aravno da -e se navedeni kriteriji ralikovati u avisnosti da li je
riječ o istražiteljima& visokopro*ilisanim stručnja+ima ili čisto administrativnom i te#ničkom
oso"lju$ Sekretar& u sporaum s Predsjedništvom i tužio+em& predlaže propise o oso"iju&
koji uključuju odred"e i usiove pod kojima se imenuje& pla-a i otpušta oso"lje I88& a
propise o oso"lju mora potvrditi Skupština država stranaka$ , iuetnim okolnostima& I88
može koristiti stručno nanje "esplatno! oso"ija koje ponude države stranke& međuvladine
i neviadine or!ania+ije ' kako "i pomo!li u radu "ilo ko! or!ana I88 (član @@ stav @
Rimsko! statuta)$ Tužila+ može pri#vatiti takvu ponudu u ime ,reda tužio+a$ Takav
1>@
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
an!ažman pri#vata se u skladu sa smjerni+ama koje utvrdi Skupština država
stranakaPA??Q$
1.3.7.1.8. Skupstina drzava stranaka
Skupština država stranaka (Skupština) je or!an putem koje! države stranke o"avljaju
poslove pravosudne uprave i o"avljaju nador nad radom I88$ Skupština država stranaka
donosi vitalne odluke koje imaju uti+aja na I88$ 6ok je pose"na rati*ika+ija potre"na kako
"i ve-ina imjena i dopuna Rimsko! statuta stupila na sna!u& to nije siučaj sa ostatkom
*unk+ija Skupštine$ .ato se a one koji učestvuju u Skupštini može re-i da o"avijaju
kvaile!išlativnu *unk+iju$ , svakom slučaju& na+ionalno pravo "i tre"alo osi!urati da
konačne odluke Skupštine "udu o"aveuju-e unutar države stranke na koju se odnose$
Svaka država stranka ima u Skupštini jedno! predstavnika koji može imati (više) amjenika
i savjetnika$
Skupština ima ,red u kojem su predsjednik Skupštine& dva potpredsjednika i 1? članova&
koje "ira sama Skupština na vrijeme od tri !odine (član 113 stav E tačka (a) Rimsko!
statuta)$ Statut na!lašava repreentativni karakter ,reda i traži da se u o"ir prilikom
nje!ovo! i"ora ume kriterij pravične !eo!ra*ske distri"u+ije i prikladna astupljenost
!lavni# svjetski# pravni# sistema$ ,red pomaže Skupštini u njenom radu i sastaje se
najmanje jednom !odišnje$ %sim ,reda& Skupština može osnovati i dodatne or!ane&
uključivši i neavisni nadorni me#aniam I88 a inspek+iju& pro+jenu i istraživanje& kako "i
pove-ala svoju e*ikasnost i ekonomičnost (član 113 stav @ Rimsko! statuta)$
Skupština se sastaje najmanje jednom !odišnje u sjedištu I88 ili u sjedištu ,jedinjeni#
na+ija$ %sim ako drukčije ne propisuje Rimski statut& pose"ne sjedni+e saiva ,red na
vlastitu ini+ijativu ili na a#tjev jedne tre-ine država stranaka$ %sim predstavnika država
stranaka& u radu Skupštine mo!u učestvovati& kao posmatrači& države koje nisu stranke& ali
su potpisale Statut ili konačni akt& kao i (/kad je to prikladno/) predsjednik I88& tužila+ i
sekretar ili nji#ovi predstavni+iPA?4Q$ Radni i služ"eni jei+i su isti kao i u =eneralnoj
skupštini ,jedinjeni# na+ija$
Svaka država stranka ima jedan !las (član 113 stav C Rimsko! statuta)$ Ako se ne ostvari
inten+ija Rimsko! statuta o konsenualnom odlučivanju& odluku o suštini (meritumu) mora
potvrditi dvotre-inska ve-ina prisutni# koji su !lasali& pod uslovom da a !iasanje postoji
kvorum koji se sastoji od apsolutne ve-ine država stranakaPA4BQ$ %dluke o pro+esnim
stvarima donose se o"ičnom ve-inom !lasova država člani+a koje su prisutne i koje
!lasaju$ Kvali*ikovana (dvotre-inska) ve-ina ukupno! "roja država člani+a potre"na je a
odluku o pove-anju "roja sudija (član E> stav 3)& usvajanje Pravila o postupku i dokaima
(član A1) i a promjene Statuta (2lan 133 Rimsko! statuta)$ 6akako& u praksi ne-e "iti
uvijek lako ralučiti pro+esne od meritomi# odluka& te spriječiti manevre kojima se kro
pro+esne odluke želi provu-i i meritumPA41Q$
11@
Skupština ima sljede-e nadležnosti (član 113 stav 3 Statuta): (a) ramatra i pri#vata& prema
potre"i& preporuke Pripremno! povjereništvaF (") pruža upravni nador Predsjedništvu&
tužio+u i sekretaru u vei sa upravljanjem I88F (+) ramatra ivještaje i aktivnosti ,reda
osnovano! na osnovu stava E člana 113& te& s tim u vei& preduima prikladno djelovanjeF
(d) ramatra i odlučuje o "udžetu I88F (e) odlučuje tre"a li u skladu sa članom E>
promijeniti "roj sudijaF (*) ramatra& u skladu sa članom ?C st$ A i C& sva pitanja veana u
uskra-ivanje saradnjeF (!) o"avlja sve dru!e *unk+ije koje su u skladu sa ovim statutom ili
Pravilima o postupku i dokaima$ , nadležnost Skupštine spadaju i: (a) davanje potvrde na
u!ovor o međuso"nim odnosima sa ,jedinjenim na+ijama (član 3)F (") davanje potvrde na
u!ovor s Dolandijom kao doma-inom& o sjedištu I88 (član E stav 1)F (+) i"or sudija&
tužio+a i nje!ovi# amjenika (član E> stav > i član @3 stav @)F (d) smjenjivanje sudija&
tužio+a i nje!ovi# amjenika (član @> stav 3)F (e) donošenje Pravila o postupku i dokaima
(član A1)F (*) davanje preporuka sudijama a i"or sekretara (član @E stav @)F (!) davanje
potvrde na propis o oso"lju I88 (član @@ stav E)F (#) donošenje smjerni+a o apošljavanju
"esplatno! oso"lja (član @@ stav @)F (i) osnivanje Gonda u korist žrtava ločina i
1>A
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
propisivanje kriterijuma a upravljanje Gondom (član C4)F (j) donošenje *inansijski# propisa i
pravila (član 11E)F (k) rješavanje sporova imeđu država stranaka koji se odnose na
primjene StatutaPA43Q (član 114 stav 3 Rimsko! statuta)$ %no što je važan propust Rimsko!
statuta jeste nepostojanje iričito! ovlaš-enja Skupštine da svojim aktima rješava
administrativna i or!ania+iona pitanja (ili "arem nji#ov odredeni kru!) koja nisu statutamo!
ran!a i koja iričito nisu stavljena u nadležnost dru!i# or!ana I88PA4EQ$
Preporuke i člana 113 stav 3 tačka (a) uključuju pripremanje na+rta tekstova Pravila
postupka i dokaa& 7lemenata ločina& Sporauma imeđu Suda i ,0'a i imeđu Suda i
emlje doma-ina (Dolandija)& Pravila a Skupštinu i same države člani+e& *mansijski
praviinik& sporaum o privile!ijama i imunitetu I88 i "udžet a prvu *mansijsku !odinu$
Povremene imjene ovi# dokumenata (ili !odišnje imjene& kada je u pitanju "udžet) takođe
vrši Skupština$ %vlaš-enje a pripremanje "udžeta je usko poveano sa 6ijelom 13
(/Ginansiranje/) i Pravilnikom o *inansijama$ 6a "i se osi!urala neavisnost& ovo ovlaš-enje
je o!raničeno Statutom koji propisuje da plate& naknade i troškovi služ"enika I88& kakve
odredi Skupština država stranaka& ne smiju "iti umanjene tokom nji#ovo! mandata (član
@4)$
Skupština može osnovati takve dodatne or!ane koji su nužni& uključuju-i i neavisni
nadorni me#aniam I88 a inspek+iju& pro+jenu i istraživanje& kako "i pove-ala svoju
e*ikasnost i ekonomičnost$ Ramatranje pitanja veani# a od"ijanje saradnje (član 113
stav 3 tačka (*)) i odlučivanje o svim mjerama koje -e se primjenjivati u slučaju od"ijanja
saradnje je od presudno! načaja a Skupštinu ' kako "i se osi!urala e*ikasnost I88$ Pod
opštim naivom člana 113 stav 3 tačka (!) dolai i"or sudija& lužio+a i amjenika tužio+a&
takođe i preporuka sudijama& kandidatima a poi+ije sekretara i amjenika sekretara$ Pod
ovim naslovom su o"u#va-ene i imjene i dopune Statuta& iako one stupaju na sna!u u
skladu sa svim daljim a#tjevima rati*ika+ije koje name-e član 131$
1.3.7.1.9. Finansiranje
A' ; \
Ivjesno i kontinuirano *inansiranje& koje je u to nepolitiovano& takode je jedna od
pretpostavki uspješno! *unk+ionisanja medunarodni# krivični# sudova$ Postoji nekoliko
mo!u-nosti: *inansiranje suda i redovno! "udžeta ,jedinjeni# na+ija& od strane država
u!ovomi+a& do"rovoljnim dona+ijama država& individua i dru!i# entiteta koje "i se ulivale u
pose"an *ond ili kom"ina+ijom navedeni# ivora *inansiranja$ Ginansiranje i "udžeta
,jedinjeni# na+ija& po mišljenju natno! "roja autora& o"e"jeđuje univerainost djelovanja
suda& dostupnoš-u suda svim državama neavisno od nji#ove ekonomske situa+ije& i to
"e kompromitovanja nepristrasnosti sudija i neavisnosti suda načinom o"e"jedenja
sredstava$ 9ednako pri#vatljiva je i kom"ina+ija *inansiranja i "udžeta ,jedinjeni# na+ija sa
stvaranjem *onda a do"rovoljne dona+ije i (iii) dopunskim *inansiranjem od strane država
u!ovomi+a& "airanim na od!ovaraju-oj skali (*ormuli) doprinosa$ Tre"a ramotriti i
mo!u-nost osnivanja *onda u koji "i se prilivala sredstva prikupljena kon*iska+ijom nov+a
od međunarodno or!aniovane ločinačke aktivnosti& apljenom imovine osudeni# ratni#
ločina+a& oduimanjem imovinske koristi pri"avljene ile!alnom tr!ovinom oružja& koja "i
11A
tre"alo koristiti a *inansiranje institu+ija međunarodno! pravno! poretka (I88&
Međunarodni sud pravde)& kao i a o"e"jeđenje kompena+ije žrtvama !ru"o! kršenja
ljudski# pravaPA4@Q$
%sim ako nije iričito propisano drukčije& sve *inansijske stvari koje se odnose na I88 i
1>>
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
sastanke Skupštine država stranaka& uključuju-i njen ured i dodatne or!ane& uredeni su
odred"ama ovo! statuta i *inansijski# propisa i pravila koje pri#vati Skupština država
stranaka (član 11E Rimsko! statuta)$ Svi troškovi I88 i Skupštine država stranaka&
uključuju-i i njen ured i dodatne or!ane ' pla-aju se i sredstava I88 (član 11@ Rimsko!
statuta)$ %vakva odred"a nači da su sredstva I88 i Skupštine& *ormalno !ledano ' jedna&
"e o"ira na mo!u-e podračunePA4AQ$
Ivori *inansiranja I88 i Skupštine su: (1) pro+ijenjeni doprinosi država stranaka i (3)
sredstva koja a rad I88 donačuju ,jedinjene na+ije& u odo"renje =eneralne skupštine&
tj$ a troškove veane u ivještaje koji se podnose Savjetu "e"jednosti (član 11A
Rimsko! statuta)$ <e o"ira na član 11A& I88 može kao dodatna sredstva primati i koristiti
do"rovoljne doprinose vlada& međunarodni# or!ania+ija& pojedina+a& korpora+ija i dru!i#
li+a& u skladu s kriterijima koje pri#vati Skupština država stranaka$ 6oprinosi država
stranaka pro+jenjuju se u skladu s do!ovorenom pro+jeniteljskom ljestvi+om koja se
asniva na ljestvi+i koju su pri#vatile ,jedinjene na+ije a svoj redovni "udžet& a koja je
prila!odena u skladu s načelima na kojima se ta ljestvi+a temelji (član 11C Rimsko!
statuta)$ 6oprinos država ovisi o nji#ovoj *inansijskoj snai koja se iračunava prema
raličitim *aktorima (na+ionalni do#odak& aduženost& devine reerve& na+ionalni do#odak
po stanovniku)PA4>Q$ Ginansije I88 (apisnik& knji!e i račune& uključuju-i i !odišnje
*inansijske ivještaje) svake !odine nadire neavisni revior koje! odreduje Skupština
država stranaka$
0eposredno poveano sa pitanjem *inansiranja I88 je pitanje stalnosti nje!ovo!
*unk+ionisanja& tj$ da li -e I88 asjedati samo kada to "ude atraženo (podnošenjem žal"e&
odnosno tuž"e) ili stalno$ ;e-ina smatra da dru!a op+ija ' stalnost djelovanja ne "i vodila
neopravdanim troškovima& a da "i I88 *unk+ionisao mno!o e*ikasnije pošto "i mo!ao
promptno da rea!uje$ %vu op+iju pri#vatio je i član EA Rimsko! statuta$
1.3.7.1.10. Promjene Rimskog statuta i povlačenje iz tog statuta
Rimski statut& koji je usvojen nakon du!otrajne i nimalo iake pripreme& ima veliki načaj a
*iink+ionisanje I88 i nje!ovu pri#vatljivost a države stranke koje imaju raličite interese$
.ato svaka promjena Statuta može narušiti kr#ku ravnotežu interesa koja je posti!nuta s
toliko napora& pa se ato Statut mora mijenjati s velikim opreomPA4CQ$ , to pitanje& važno
je i pitanje eventualno! povlačenja države i članstva Rimsko! statuta$
0ajprije& član 131 stav 1 Rimsko! statuta utvrđuje da svaka država člani+a nakon isteka
sedam !odina od stupanja Statuta na sna!u može prediožiti nje!ove imjene$ Tekst svi#
predloženi# imjena mora se predati !eneralnom sekretaru ,jednjeni# na+ija& a on -e !a
odma# dostaviti svim državama strankama$ Prema tome& nikakve promjene Rimsko!
statuta nisu mo!u-e dok ne prode sedam !odina od nje!ovo! stupanja na sna!u$ %vakva
odred"a se može raumjeti kao nastojanje da se osi!ura sta"ilnost 188PA4?Q$
Sam postupak promjene Rimsko! statuta odvija se tako da Skupština država stranaka& ne
prije isteka tri mjese+a od dana noti*ika+ije& na svom sljede-em sastanku& mora& ve-inom
prisutni# koji !lasaju& odlučiti da li da ume prijedlo! u ramatranje$ Skupština o prijedlo!u
može odlučivati neposredno ili savati Kon*eren+iju a imjene& ako pro"lem o kojem je
riječ to opravdava$ Ako o imjenama ne postoji opšta sa!lasnost u Skupštini ili Kon*eren+iji&
odluka o imjeni se donosi dvotre-inskom ve-inom ukupno! "roja !lasova država stranaka$
0ačelno& imjene Rimsko! statuta stupaju na sna!u a sve države stranke& tj$ i one koje
nisu rati*ikovale imjenu$
Sve imjene čl$ A& >& C i ? Statuta stupaju na sna!u a one države stranke koje su pri#vatile
tu imjenu !odinu dana nakon što nji#ove isprave o rati*ika+iji ili pri#vatu "udu deponovane$
.a državu stranku koja nije pri#vatila imjenu& I88 ne može "iti nadležan a ločine na koje
se imjena odnosi& kad takav ločin učine državljani te države stranke& odnosno kad takav
ločin "ude učinjen na njenoj teritoriji (član 131 stav A Rimsko! statuta)$ %sim na osnovu
stava A člana 131& imjena stupa na sna!u a sve države stranke !odinu dana nakon što
isprave o rati*ika+iji ili pri#vatu sedam osmina ti# država "udu deponovane kod !eneralno!
11>
sekretara ,jedinjeni# na+ija$ Ako neku imjenu pri#vati sedam osmina država stranaka&
1>C
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
svaka država stranka koja nije pri#vatila imjenu može se& upu-uju-i o"avijest u roku od
!odine dana nakon stupanja takve imjene na sna!u& povu-i i ovo! statuta& s
neposrednim učinkom& "e o"ira na član 13C stav 1& aii u skladu sa članom 13C stav 3
(član 131 stav > Rimsko! statuta)$
.a raliku od opisano! režima a imjenu Rimsko! statuta& postoji važan iuetak koji se
odnosi na imjene i dopune odreda"a isključivo or!ania+ijske prirode (član 133 Rimsko!
statuta)$ 0aime& imjene odreda"a ovo! statuta koje su isključivo institu+ionalne
prirodePA44Q& država stranka može predložiti u "ilo koje do"a& "e o"ira na član 131 stav
1$ Tekst svi# predloženi# imjena predaje se !eneralnom sekretaru ,jedinjeni# na+ija ili li+u
koje odredi Skupština država stranaka& a to li+e mora !a odma# dostaviti svim državama
strankama& te ostalim članovima Skupštine$ Imjene na osnovu ovo! člana o kojima se ne
može posti-i sa!lasnost& mora dvotre-inskom ve-inom država stranaka pri#vatiti Skupština
država stranaka ili Kon*eren+ija a imjene$ Takvi amandmani stupaju na sna!u a sve
države stranke šest mjese+i nakon što i# pri#vati Skupština& odnosno Kon*eren+ija$
/I pitanje povlačenja država i članstva u Rimskom statutu& spada u pitanja or!ania+ije u
širem smislu riječi$ 0aime& povlačenjem neke države načeino se ne mijenja or!ania+ija
I88& no mijenja se članstvo& s čime je povean i određeni "roj administrativni# i
or!ania+ioni# pitanja$ Sam postupak poviačenja ne spada u sudske aktivnosti& ve-
upravno' političke$/P>BBQ 6ržava stranka može se putem pisane noti*ika+ije upu-ene
!eneralnom sekretaru ,jedinjeni# na+ijaP>B1Q povu-i i ovo! statuta (član 13C stav 1
Rimsko! statuta)$ Povlačenje stupa na sna!u !odinu dana nakon dana prijema noti*ika+ije&
osim ako u noti*ika+iji nije nanačen kasniji datum$ Međutim& time ne prestaju o"avee&
uključuju-i i *inansijske& kao i o"avee saradnje u slučajevima krivični# postupaka koji su
apočeti prije ne!o što povlačenje stupi na pravnu sna!u& niti smije na "ilo koji način uti+ati
na nastavak raspravljanja o "ilo kojoj stvari o kojoj je I88 raspravljao prije datuma kad je
povlačenje stupilo na sna!u$
1.3.7.2. Nadleznost ICC
1snovna stvarna nadležnost I88 određuje se tako što se& najprije& o!raničava na najteža
krivična djela& načajna a +jelokupnu međunarodnu ajedni+u& a atim propisuje se
taksativno& tako da tu spadaju sljede-a krivična djela: (1) ločin !eno+idaF (3) ločin protiv
čovječnostiF (E) ratni ločini i (@) ločin a!resije$ Riječ je o najtežim međunarodnim krivičnim
djelima& koja se najčeš-e i smatraju medunarodnim ločinima u užem smislu i u po!ledu
koji# su& po pravilu& vođeni dosadašnji međunarodni krivični postup+iP>B3Q$ Takvim
određivanjem stvarne nadležnosti se stvaraju neop#odni uslovi da se "udu-a aktivnost I88
nepotre"no ne /raspline/ u odnosu na neki šire određeni kru! krivični# djela& koja "i se
mo!la smatrati međunarodnim& što je lo!ično& jer se i inače uočava jedna tenden+ija da
medunarodna ajedni+a pokauje sve ve-e interesovanje a konkretne inkrimina+ije&
odnosno de*inisanje nia krivični# djela& u po!ledu koji# se putem međunarodni# u!ovora&
veliki "roj država o"aveuje na nji#ovo unošenje u na+ionalna krivična
akonodavstvaP>BEQ$
I88 nema e*ektivnu stvamu nadležnost u odnosu na ločin a!resije$ Ralo! a to je
činjeni+a da još uvijek postoje veliki pro"lemi oko pri#vatljive de*ini+ije ovo! ločina$ To
predstavlja ratio legis da je a!resija *ormalno svrstana u stvarnu nadležnost I88& ali da on
*aktički u relativno dužem narednom periodu ne-e mo-i da e*ektivno ostvari taj dio svoje
stvame nadležnostiP>B@Q$ %vo je posljedi+a odred"e člana A stav 3 Rimsko! statuta& prema
kojoj -e I88 "iti nadležan a ločin a!resije tek nakon što se u smislu čl$ 131 i 13E Statuta
(odnose se na mo!u-nost imjena i reviije Statuta) de*iniše ovaj ločin i odrede uslovi pod
kojima I88 primjenjuje nadležnost u odnosu na taj ločin& s tim da sve to mora "iti u skladu
sa primjenjivim im odred"ama Povelje ,jedinjeni# na+ija$
, dopunsku stvarnu nadležnost I88 spadaju krivična djela protiv pravosuda propisana
čianom CB stav 1 Rimsko! statuta i konkretnije de*inisana Pravilima o postupku i dokaima$
Radi se o sljede-im /prekršajima/ protiv o"avljanja pravosudne *unk+ije& pod uslovom da su
učinjeni namjemo: (a) lažno svjedočenje& kad na osnovu čiana >4 stav 1 Rimsko! statuta
1>?
SKRIPTA:
11C
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
postoji o"avea davanja istinito! iskaaF (") podnošenje dokaa a koje stranka na da su
lažni ili krivotvoreniF (+)uti+anje na svjedoke na korumpirani način& narušavanje ili miješanje
u pojavljivanje pred I88 ili iska neko! sviedoka& osve-ivanje svjedoku a davanje iskaa&
uništavanje& miješanje ili uplitanje u prikupljanje dokaaF (d) otežanje& astrašivanje ili
uti+anje na korumpirani način na *iink+ionera I88 u svr#u prinuđivanja ili na!ovaranja to!
*imk+ionera da ne ivrši svoje dužnosti ili da i# ivrši na nevaljan načinF (e) osve-ivanje
*unk+ioneru I88 "o! dužnosti koju taj ili neki dru!i *imk+ioner o"avljaF (*) na!ovaranje na
primanje mita& odnosno primanje mita u svojstvu *unk+ionera I88 u vei s nje!ovim
služ"enim dužnostima$ ,slovi a ovu nadležnost postavijeni su kumulativno: (1) potre"no
je da se pred I88 ve- vodi postupak a neko krivično djelo koje spada u nje!ovu osnovnu
stvamu nadležnostF (3) potre"no je da se u toku to! postupka od strane neko! od učesnika
postupka& a prije sve!a ' svjedoka& vještaka ili stranke& ivrši određena radnja opstruktivno!
karaktera u odnosu na postupak ili u odnosu na su"jekte postupka& poput davanja lažno!
iskaa& *alsi*ikovanja dokaa& podmi-ivanja učesnika postupka itd$F (E) neop#odno je da
tužila+ pokrene postupak pred sudom a takvo krivično djeloF (@) potre"no je da I88
e*ektivno uspostavi svoju nadiežnost a takvo krivično djeio& odnosno da postupak ne
ustupi državi doma-inu ili dru!om na+ionalnom pravosuđuP>BAQ$ 0a usiove a pružanje
međunarodne pomo-i I88 u po!iedu nje!ovo! postupanja na osnovu čiana CB
primjenjiva-e se na+ionalno pravo države od koje se pomo- traži (član CB stav 3 Rimsko!
statuta)$ , slučaju osuduju-e presude& I88 može odrediti atvorsku kanu koja ne preiai
pet !odina ili novčanu kanu u skladu sa Pravilima o postupku i dokaima ili o"oje$
Mjesna nadiežnost I88 se ne utvrđuje striktno& ve- u sklopu opšti# pravila koja se odnose
na pretpostavke a uspostavljanje nadležnosti I88& kao i prema prin+ipu
komplementarnosti u odnosu na nadiežnost na+ionaini# krivični# sudova$ 2lan 1 Rimsko!
statuta navodi da -e I88 /"iti kompiementaran na+ionainim krivičnim nadležnostima/$ Kao
reultat to!a& iuev kada država stranka do"rovoijno ustupi predmet I88 iii je na dru!i
način neaktivna& samo -e u siučaju jasno! nedostataka volje i nesposo"nosti države da
provede od!ovaraju-i postupak ' "iti nadležan I88$ , primjenjivanju svoje nadležnosti I88
djeluje kao nastavak teritorijaine i na+ionalne krivične jurisdik+ije država stranaka&
o!raničavanjem ove nadležnosti na siučajeve !dje postoji nedostatak žeije iii mo!u-nosti
država stranaka$ I88 nije nastavak na+ionalno! krivičnopravno! sistema država stranaka&
niti amjena a na+ionalne sudove$
Rimski statut pretpostavija da -e u ve-ini slučajeva države stranke pre*erirati da nji#ove
doma-e vlasti provode jurisdik+iju u po!iedu krivični# djela koja su učiniii nji#ovi državljani
iii krivični# djeia koja su se desili na teritoriji ti# država$ Sve dok se sa određenim siučajem
postupa e*ikasno na na+ionalnom nivou& na način predviđen kriterijima dopustivosti& nema
potre"e a primjenu nadležnosti I88 i o"avee na saradnju$
Prema prin+ipu komplementarnosti& a vođenje postupka je primamo nadležna država
čiani+a Rimsko! statuta& a samo pod određenim uslovima ' I88$P>B>Q To je suprotno
pravilima sadržanim u statutima ad oc međunarodni# krivični# tri"unala$ Primama
nadležnost na+ionalni# or!ana se odnosi kako na stvamu& tako i na mjesnu nadležnost& a
kada je je riječ o vremenskoj nadležnosti& ti (na+ionalni) or!ani i inače nisu o!raničeni
limitom& koji nadležnost stalno! I88 o!raničava samo na krivična djela koja su ivršena
nakon stupanja na sna!u Rimsko! statutaP>BCQ$
I88 -e& imedu ostalo!& "iti nadležan samo ukoliko je država koja je nadležna nespremna
(nevoljna) ili u nemo!u-nosti da istinito sprovede istra!u ili !onjenje$ , st$ 3 i E člana 1C
Rimsko! statuta dati su kriterijumi na osnovu koji# -e I88 +ijeniti da li postoji nespremnost
(un>illingness), odnosno nemo!u-nost ' nedjelotvornost (ina(ilit4) vođenja krivično!
postupka$ Ako je +ilj postupka ili donijete odluke aštita (sielding) učinio+a od krivične
od!ovornosti ili ukoliko postoji neopravdano odu!ovlačenje postupka (undue dela4) ili
postupak nije sproveden neavisno i nepristrasno i vođen je na način koji je nespojiv sa
namjerom kažnjavanja ločina+a& I88 -e smatrati da postoji nedostatak volje na strani
države$ Potpuni ili delimični kolaps ili ne*unk+ionisanje na+ionalno! pravosudno! sistema&
1>4
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
usljed če!a država nije u mo!u-nosti da o"e"ijedi prisustvo okrivljeno!& neop#odne
11?
dokae i svjedočenja ili je na dru!i način spriječena da sprovede postupak& osnov su a
utvrđivanje nemo!u-nosti države da postupa u konkretnom slučaju$ Suština nije u tome da
I88 potisne (amijeni) na+ionalno pravosude& ve- da "ude komplementiran u odnosu na
nje!a& kako se ne "i dopustilo de facto nekažnjavanje a učinjene ločineP>B?Q$
.jesna nadležnost 788 postoji u odnosu na suđenje a krivično djelo a koje je on stvamo
nadležan& pod uslovom da su ispunjene opšte pretpostavke a uspostavljanje nje!ove
nadležnosti$ Te pretpostavke se altemativno odnose na: (1) mjesto i"vršenja krivičnog djela
/ teritorija države koja je pri#vatiia nadležnost I88& što je uvijek država stranka& ali to može
da "ude i država koja nije pristupila Rimskom statutu& ako je pismenom ijavom
podnesenom Sekretarijatu I88 pri#vatila nje!ovu nadležnost (član 13 stav E Rimsko!
statuta) i (3) državljanstvo li+a koje se optužuje ' potre"no je da se radi o državljanu države
koja je stranka Rimsko! statuta (član 13 stav 3 tačka (") Rimsko! statuta)$ , to&
neop#odno je da ne postoje smetnje a pokretanje i vođenje postupka pred I88& koje se
altemativno odnose na djeiovanje prin+ipa komplementarnosti (član 1C stav 1 Rimsko!
statuta)$ Radi se o slučajevima (imaju-i u vidu stav 1B Pream"ule i član 1 Rimsko! statuta)
kada -e I88 odlučiti da predmet nije dopušten (standardi nedopustivosti)& i to: (a) predmet
ve- istražuje ili !oni država koja je nadležna u tom predmetu& osim ako država ne želi ili ne
može istinito provesti istra!u ili !onjenjeF (") predmet je istraživala država koja je nadležna
u tom predmetu& a država odluči ne !oniti li+e o kojem je riječ& osim ako odluka nije
proiašla i nedostatka volje ili sposo"nosti države da provede istinito krivično !onjenjeF (+)
li+u o kojem je riječ je ve- "ilo suđeno a ponašanje koje je predmet tuž"e& a suđenje od
strane I88 nije dopušteno na osnovu člana 3B stav E (prin+ip ne (is in idem)G (d) predmet
nije dovoljne težine da "i opravdao daljnje postupanje I88$ %vo "i tre"alo da nači da su
predmeti koji nisu o"u#va-eni ovim odred"ama dopustivi$ Rimski statut se ne "avi direktno
amnestijom koja se daje po na+ionalnom akonu& a njen uti+aj na dopustivost predmeta
pred I88 ne može se de*initivno o+ijeniti sve dok I88 ne donese odluku o određenom
pitanju$ 6ok se /opšta/ amnestija može smatrati o"iikom neaktivnosti (mirovanja) koja vodi
ka pro!lašenju predmeta dopustivim pred I88& raumijivo je da se amnestija& dodijeljena u
kontekstu pro+esa koji se provodi u okviru /komisije a istinu/& može smatrati /istra!om/
koja je popra-ena (ona fide odlukom da se ne postupi u svr#u člana 1C stav l(")$ Kada I88
nade da je predmet dopustiv& javlja se o"avea države stranke na saradnju sa I88 u
provođenu istra!e i krivično! !onjenja$
Prema odred"i člana 1C stav 3 Rimsko! statuta& I88 -e& kako "i utvrdio da li postoji u
određenom predmetu nedostatak volje& voditi računa o /načelima dužno! postupka
prinato! medunarodnim pravom/$ %va načela sadržana su u sljede-im dokumentima:
,niveralna deklara+ija o ljudskim pravima (čl$ 4& 1B i 11)& Međunarodni pakt o !rađanskim
i poiitičkim pravima (čl$ @& >& 4& 1@ i 1A)F A*rička povelja o pravima čovjeka i naroda (član C)F
Američka konven+ija o ljudskim pravima (čl$ @& C& ?& 4 i 3C)F 7KI9P (čl$ 3& A& >& C i 1A&
Protokol > i Protokol C& čl$ 3 i @)F Tre-a 5enevska konven+ija i 14@4$ !odine (čl$ ?@'??& 44 i
1BB'1BC ' medunarodni suko"& ratni aro"ljeni+i)F 2etvrta 5enevska konven+ija i 14@4$
!odine (čl$ EE i >@'CC ' medunarodni suko"& +ivili) itd$
%dred"om člana 1C stav 3 tačka (a) Rimsko! statuta utvrđeno je da "i I88 tre"alo da "ude
adovoljan ako postoji odluka na na+ionalnom nivou donesena u /svr#u aštite/ li+a od
krivične od!ovornosti$ I88 -e do-i do takvo! aključka uimaju-i u o"ir sve okoinosti&
uključuju-i i *aktore koji su ueti u o"ir u pro+esu donošenja odluke da se li+e ne !oni
krivično& kao i način na koji se istra!a i krivično !onjenje provodi$
Prema članu 1C stav 3 tačka (") Rimsko! statuta& kašnjenje ne samo da mora "iti
/neopravdano/ ve-& pored to!a& mora /u datim okolnostima da nije u skladu sa namjerom
privođenja pravdi li+a o kojem je riječ/$ 2ini se da -e u praksi "iti lakše dokaati /nesklad/
ne!o /svr#u/ koja je predviđena čianom 1C stav 3 tačka (a)& koja predstavlja više o"jektivan
ne!o su"jektivan standard$
1CB
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
8lan 1C stav 3 tačka (+) a#tijeva da I88 aključi da je u postupku došlo do nedostatka
neavisnosti i nepristrasnosti i da način na koji je postupak vođen ili se vodi& s o"irom na
okolnosti& /nije u skladu s namjerom privodenja pravdi li+a o kojem je riječ/$ Prilikom o+jene
neavisnosti i nepristrasnosti& I88 uima u o"ir osnovne prin+ipe ,jedinjeni# na+ija o
neavisnom sudstvu& kao i smjemi+e ove or!ania+ije o uioi tužio+a i advokata$
114
Iako -e se I88 povati na načeia /dužno! postupka/& prinato! međunarodnim pravom&
nedostatak pune sa!iasnosti sa tim načelima& ne može& sam po se"i& voditi ka utvrdenju
nedopustivosti$ Samo u slučajevima kada ovakav nedostatak vodi ili je pojačan /svr#om/ i
člana 1C stav 3 tačka (a) ili /neskladom/ i člana 1C stav 3 tačka (") i člana 1C stav 3 tačka
(+) Rimsko! statuta ' može do-i do takvo! utvrđenja$
, po!ledu vremenske nadležnosti& I88 je nadležan samo a krivična djela koja se ivršena
nakon stupanja na sna!u Rimsko! statuta (član 11 stav 1 Rimsko! statuta)$ %vako
de*inisana vremenska nadiežnost (rationae temporis) omo!u-ava *aktičko djelovanje I88
samo pro futuro& a kao vremenski kriterijum se određuje momenat stupanja na sna!u
osnovno! ivora prava a ovaj sudP>B4Q$ Takvo određivanje vremenske nadležnosti
opravdava se i neop#odnoš-u a"rane retroaktivno! dejstva odred"i Rimsko! statuta& pa
je& s tim u vei& prema odred"i člana 33 stav 1 Statuta& iričito utvrđeno da niko ne može
"iti krivično od!ovoran a krivično djelo koje u trenutku ivršenja nije "ilo krivično djelo i
nadležnosti I88$ Međutim& sva krivična dela predviđena Rimskim statutom su i ranije
postojala kao ločini protiv čovječnosti i međunarodno! prava& tako da primjena pravila
Rimsko! statuta i na slučajeve koji su do!odili prije nje!ovo! donošenja& ne "i u tom smislu
predstavljala retroaktivno dejstvo krivičnopravni# normi$ S dru!e strane& neke su
inkrimina+ije& ipak& imijenjene u Rimskom statutu u odnosu na nji#ove ranije o"like koji su
postoja# u o"ičajnom međunarodnom krivičnom pravu& odnosno statutima ad oc
međunarodrii# krivični# tri"unala& ali ovo pitanje nije direktno poveano sa mo!u-noš-u da
novo*onnirani sud vodi postupak i a djela učinjena prije nje!ovo! *ormiranja& ve- samo sa
krivičnim materijainim pravom koje "i se u takvom postupku primjenjivaloP>1BQ$
1.3.7.3.Osnovni kriterijumi za uspostavljanje nadleznosti ICC
6ržava pri#vata nadležnost I88 a krivična djela i člana A Rimsko! statuta činjeni+om da
postane stranka Rimsko! statuta (član 13 stav 1 Rimsko! statuta)$ , konkretnom slučaju
nadležnost I88 se uspostavlja avisno od to!a ko je uputio slučaj tužio+u& odnosno da li je
tužila+ ve- prije to!a pokrenuo istra!u& ali i tako što se vodi računa o uslovima koji se
odnose na teritoriju ivršenja krivično! djela i državljanstvo okrivljeno!$ S o"irom na to&
mo!u-e su tri situa+ije$ )rva situacija postoji ako je tužio+u slučaj upu-en od strane Savjeta
"e"jednosti ,0'a& koji djeluje na osnovu ovlaš-enja i =lave ;II Povelje ,0'a tada se ne
traži ispunjenje dru!i# pose"ni# uslova a uspostavljanje nadležnosti I88 (član 1E tačka
(") Rimsko! statuta)$ #ruga situacija je slučaj upu-en tužio+u od strane države stranke
Statuta (u skladu sa članom 1@) ili ako je tužila+ ve- pokrenuo istra!u proprio motu o
odredenom krivičnom djelu (u smislu člana 1A Rimsko! statuta)$ Tada je potre"no da
nadležnost I88 altemativno pri#vate: (a) država na čijoj je teritoriji ivršeno jedno ili više
krivični# djela& odnosno država re!istra+ije "roda odnosno vadu#oplovstva& ako je krivično
djelo ivršeno na ovim o"jektima (teritorijalni kriterijum)F (") država čiji je državljanin
okrivljen u odnosu na krivična djela i nadležnosti suda ' aktivni personalni kriterijum (član
13 stav 3 tač (a) i (") i član 1E tač (a) i (+) Rimsko! statuta)$ $reča situacija odnosi se na
mo!u-nost da je a uspostavljanje nadiežnosti I88 neop#odan pristanak države koja nije
stranka Rimsko! statuta$ Tada ta država može svojom ijavom podnesenom Sekretarijatu
I88 pri#vatiti nadležnost to! suda a odnosna krivična djela& a država koja to pri#vati mora&
"e odla!anja& sarađivati sa I88 u skladu sa dijelom 4 Rimsko! statuta (član 13 stav E
Rimsko! statuta)$
1.3.7.4. Osnovne karakteristike postupka pred ICC
Rimski statut o osnivanju I88 sadrži mno!o odred"i krivičnopro+esno! karaktera& tako da
se& apravo& uspostavlja jedan pose"an međunarodni krivični postupak$ Pored odred"i koje
sadrži svaki klasični krivični postupak (koje se odnose na pro+esne su"jekte i pro+esne
1C1
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
radnje)& u Rimskom statutu su sadržane i pose"ne odred"e koje se odnose na
madunarodnu krivičnopravnu pomo- i saradnju sa I88$ , to& krivični postupak pred I88
se primjenjuje jedinstveno& ne propisuju-i pose"ne postupke a pojedine kate!orije
okrivljeni#& odnosno a pojedine vrste krivični# djela& što je karakteristika ve-ine
na+ionalni# krivičnopro+esni# akonodavstava$
, pitanju je krivični postupak koji se može onačiti kao mješoviti& jer sadrži elemente kako
akuatorsko!& odnosno adversarno! tipa krivične pro+edureP>11Q& tako i inkviitorsko!
krivično! postupka$ Tom tipu krivično! postupka "i najviše od!ovarao pridjev /akuatorskoinkviitorski/
13B
postupak$ Ključ adversarno! sistema je podjeia od!ovomosti imedu
donosiia+a odiuka i stranakaP>13Q$ , tom sistemu sudija se& u po!ledu činjeni+a i prava&
pretvara u neutralno! donosio+a odiuke koji -e odluku donijeti na osnovu materijala koji
predstavljaju supamičke stranke$ Adversarni sistem name-e strankama od!ovomost a
istraživanje činjeni+a& saslušanje svjedoka i o"e"jeđivanje vještaka$
Krivični postupak pred I88 ima samo jedan& redovni o"lik i podijeljen je na tri dijela (*ae&
stadija): (1) istra!aF (3) !lavni postupak i (E) postupak po pravnim lijekovima$ Time su
na!lašene nje!ove karakteristike koje !a čine /mješovitim/ krivičnim postupkom& tv$
akuatorsko'inkviitorsko! tipaP>1EQ$ %n je svoje elemente /posudio/ i akuatorsko!
postupka& pose"no u po!iedu konstruk+ije suđenja i!rađene prema modeiu /stranačko!
takmičenja/ pred reiativno pasivnim sudijamaF u po!iedu na!iaska na stranačku ini+ijativu u
po!ledu prikupijanja i ivođenja dokaa u svim pro+esnim stadijima& te mo!u-nosti
stranačko! disponiranja predmeta sporaF u po!iedu nepostojanja inkviitomo impostirano!
istražno! sudije koji "i provodio pret#odni postupak i sastavljao spis predmeta& kao
pismeno *iksirano sponajnu osnovi+u napredovanja u pro+esuP>1@Q$
,prkos načeino! pri#vatanja akuatorsko! sistema u medunarodnim krivičnim postup+ima&
u Rimski statut su unijeti ivjesni eiementi inkviitorsko! modeia kako "i se otklonile
osnovne mane akuatorsko! modeia$ 0ajprije& u postupku pred 18TH i I8TR tužila+ mora
da prikuplja dokae protiv optuženo!& ali ima i o"aveu da dostavi oslo"ađaju-e dokae '
ako do nji# dođe$ , Rimskom statutu tužio+u je povjereno /utvrđivanje istine/& pa mora /na
jednak način/ istražiti kako /inkriminiraju-e/ tako i /okolnosti koje isključuju krivnju/ (član A@
stav 1 tačka (a))$ , sistemu I88 !lavnu ulo!u u kontroli postupanja tužio+a& a naročito radi
aštite interesa okrivljeno!& ima predraspravno vije-e$ .a istra!u je& inače& karakteristično
da nema sudski karakter& tako da spada u nadležnost tužio+a& mada se ve- tokom istra!e
ostvaruju određeni vidovi pro+esne komunika+ije irneđu tužio+a koji vodi istra!u i sudsko!
vije-a$ , stvari& istra!u mora *ormalno da odo"ri od!ovaraju-i fimkcionalni o"lik suda
(pretpretresno vije-e)$ Prema tome& i ova prva *aa krivično! postupka pred I88& iako
načelno u nadležnosti tužio+a& podvr!nuta je sudskoj kontroli$ %vakva sudska kontrola
takode predstavlja element inkviitornosti koji je u raličitim modalitetima čest u
kontinentalno'evropskim pravnim sistemimaP>1AQ$ Međutim& u emljama kontinentalno!
prava koje su pri#vatile tradi+iju an!losaksonsko! sistema& uio!a ovo! vije-a je često
povjerena sudiji& aii to nije /istražni sudija/ i klasično! kontinentaino! sistema$ To je sudija
koji nema ovlaš-enje da sprovodi istra!u& a može& imeđu ostaio!& da odredi pritvor
osumnjičenom$ %n isključivo djeluje kao !arant poštovanja akona od strane or!ana
!onjenja& kao i or!an koji idaje one nalo!e koje od nje!a atraže or!ani !onjenja& a koji u
se"i mo!u sadržati o!raničenja prava osumnjičeno! i dru!i# li+a (ovome je sličan institut
giudice delle indagini preliminari, tj$ /sudija supervior pretkrivično! postupka/ i
italijansko! sistema)P>1>Q$
Tužila+ ima !lavnu ulo!u u odvijanju postupka do početka !iavno! postupka& a kao što je
pret#odno o"jašnjeno& u nje!ovu nadležnost spada i sprovodenje istra!e$ 6a "i se uopšte
stvorili uslovi a apočinjanje postupka& potre"no je da postoji procesna inicijativa a
pokretanje postupka& koja može da proistekne i raličiti# ivora: (1) od strane "ilo ko!
su"jekta koji pruža in*orma+iju tužio+uF (3) od strane države člani+e StatutaF (E) od strane
Savjeta "e"jednosti ,jedinjeni# na+ija$ S o"irom na to od ko!a potiču o"avještenja&
raiikuju se i neke pro+esne mo!u-nosti tužio+a$ Medutim& a raliku od sistema I88& u
1C3
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
sistemu I8TH i I8TR tužila+ prije otpočinjanja !lavno! pretresa (later on te defence),
predaje sudijama spise s najvažnijim poda+ima o slučaju (tv$ pretpretresni reime& u kome
su predstavljena pravna i *aktička pitanja& podnes+i stranaka& ijava o nespomim i spornim
pravnim i *aktičkim pitanjima& kao i lista svjedoka koje tužila+ ili od"rana namjeravaju da
poovu& sa sažetim prikaom činjeni+a o kojima -e svaki svjedok svjedočiti)$ 6akle& sudije
imaju uvid u spis predmeta koji im omo!u-avaju da "olje kontrolišu slučaj& u mo!u-nost
da ivode dokae i poivaju svjedoke i po sopstvenoj ini+ijativi$ , velikom dijeiu& sud ima
potpunu kontroiu nad postupkom ili "ar u svakom momentu može upotrije"iti ovlaš-enja
koja nemaju uvijek sudovi u ve-ini emalja an!losaksonsko! pravno! sistema (nekada čak
ni u emljama kontinentaine pravne tradi+ije)P>1CQ$
6ok očekuje sudenje& odnosno a vrijeme sudenja pred I8TH i I8TR& optuženi je&
131
u!lavnom& u pritvoru& iako je tenden+ija da se osio"ada i pritvora& i to u jemstvo
od!ovaraju-e države$ 2lanovi A? i >B Rimsko! statuta asnovani su na prin+ipu u kome
nema lišavanja slo"ode& osim ako je neop#odno "o! određeni# okolnosti$
Pored to!a& u postup+ima pred I8TH i I8TR žrtve nemaju nikakvu samostalnu uio!u& jer se
pred sudom mo!u pojaviti isključivo kao svjedo+i ' ako i# je povala da svjedoči jedna od
stranaka (u!lavnom tužila+) ili sam sud$ /S dru!e strane& prema Rimskom statutu& njima je
dato nekoliko ulo!a: iako im nije dodijeljeno pravo da se o"ra-aju vije-ima& ako im se
dovoli da to učine& mo!u podnositi kratka ila!anja& prisustvovati pretresima i unakrsno
ispitivati svjedoke$ Ipak& institu+ija tipična a sisteme kontinentalno! prava& ponata kao
constitution de partie civile4 (a#tjev a pridruživanje optužni+i kao privatni tužila+)& nije u
potpunosti podržana& čak ni pred I88/P>1?Q$
Može se aključiti da su autori Rimsko! statuta ueli u o"ir pro+esni sistem pred I8TH i
I8TR koji je u početku "io velikim djelom asnovan na adversarnom modelu$ Pored to!a&
oni su u pro+esnu šemu suda inkorporisali dodatne eiemente inkviitorsko! modeia& i to
davanjem načajnije ulo!e žrtvama& proširivanjem *unk+ije tužio+a& kao i dodjeljivanjem
presudne uio!e pretpretresnom vije-u$ /%vaj načajan pomak ka pro+esnoj šemi& koja je i
dalje u!iavnom akuatorska& ali koja sadrži važne odiike dru!o! modeia& a#tijeva-e& "e
sumnje& dodatno "rušenje kako vrijeme "ude prolailo& a iskustvo dalje rasloP>14Q$ Ipak&
ova šema ve- sada se čini sposo"nom da od!ovori a#tjevima međunarodni# suđenja& a to
su pravičnost i ekspeditivnost/P>3BQ$ 7pitomiira li on& inače& tip neko! "udu-e! svjetskog
krivično! postupka& u ovom času teško je re-i jer se& pored opšte konstata+ije da krivični
postup+i akuatorsko! i inkviitorsko! tipa konver!iraju& ipak& ne može pori+ati nji#ova
"udu-nostP>31Q$ Ipak& perspektiva I88 -e& u najve-oj mjeri& avisiti od "roja predmeta o
kojima "ude odlučivao$
1.3.7.5. Osnovna načeia postupka pred ICC
S o"irom na važnost djelovanja I88& kao i važnu ulo!u pro+esni# praviia sadržani# u
Rimskom statutu& ali i u Pravilima o postupku i dokaima& potre"no je da se na sistematski
način prikažu pravila sadržana u osnovnim krivičnopro+esnim načelima$ Medutim& neka od
ti# načela su iričito predviđena u ivorima prava koja se primjenjuju u postupku pred I88&
dok se dru!a ne spominju striktno& ali nji#ovo važenje i djelovanje proilai i dru!i#
pro+esni# normi ili se asnivaju na samoj konstruk+iji I88 i važe-im međunarodnopravnim
standardima$ Sistematskom anaiiom načela krivično! postupka I88& ukaujemo na
činjeni+u da se nakon stupanja na sna!u Rimsko! statuta i dru!i# ivora prava koji se
primjenjuju u postupku pred stalnim I88& može !ovoriti ne samo o međunarodnom
materijalnom krivičnom pravu& čije e!istiranje ni do tada nije mo!lo da se ne!ira (mada je
nje!ova sadržina "ila natno *luidnija)& ve- i o medunarodnom krivičnom pro+esnom pravu&
koje -e svoju *aktičku promo+iju doživjeti kada aista počnu da se odvijaju konkretni krivični
postup+i pred I88& ali ono "e ikakve dileme& kao sistem normi konkretno! krivično!
postupka& postoji ve- sadaP>33Q$
;ažno je& takođe& ista-i da ne postoje opšta međunarodna praviia međunarodno! krivično!
postupka$ Svaki međunarodni sud (I8TH& I8TR& I88) ima svoj sopstveni praviinik o
postupku i dokaima$ Može se očekivati da -e& pošto se sudska aktivnost I8TH i I8TR /"iti
1CE
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
postepeno privedena kraju& a dok se nasuprot tome rad I88 "ude konsoiidovao& praviia
postupka ovo! suda možda postati opštepri#va-ena od strane država& te -e se potom
pretvoriti u opšta međunarodna pravila$ Ipak& a ovaj pro+es je potre"no mno!o
!odina/P>3EQ$
%pRta načela koja vladaju u medunarodnim postup+ima mo!u se ivesti i pravila koja
važe pred medunarodnim tri"unalima& sudske prakse i opšti# načela krivično! pro+esno!
prava$ %va načela& koja takode posve-uju pose"nu pažnju osnovnim ljudskim pravima
optuženo! (kao i& kad je to primjereno& žrtava i svjedoka)P>3@Q su sijede-a: (1) pretpostavka
nevinosti (odnosno pravo optuženi# li+a da se smatraju nevinim dok se ne dokaže
suprotno)& (3) pravo optuženi# li+a na neavisno i nepristrasno sudstvo& (E) načelo
pravično! i ekspeditivno! sudsko! postupka& (@) načelo prema kome optuženi mora "iti
prisutan tokom suđenja (odnosno a"rana sudenja u odsustvu& in a(sentia).¡625] %va
načela su veana i a osnovne standarde ljudski# prava& ajamčene svim ponatim
međunarodnim u!ovorima& kao što su 7KI9PP>3>Q (14AB)& Međunarodni pakt o !radanskim
133
i političkim pravima (14>>$ iop+ioni protokoli od 14>>$ i 14?4$ !odine)P>3CQ& Američka
konven+ije o ljudskim pravima (14>4) i A*rička konven+ije o ljudskim pravima naroda
(14?1)$P>3?Q
1 n i
i
ii
1C@
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
Kad se svako od onačeni# prava detaljno analiira& uočava se da su u njima inkorporisana
mno!a dru!a prava koja postoje u savremenim krivičnim postup+ima$ Primjera radi& pravo
na pravično suđenje o"u#vata !aran+ije veane a "ilo koji sudski postupak (pravo na
neavisni i nepristrasni sudP>34Q& pravo na akonom ustanovljen sud& pravo na javno
suđenje& pravo na pravičnu raspravu i pravo na suđenje u raumnom roku ' rigt to trial
>itin reasona(le timelu), kao i !aran+ije karakteristične samo a krivični postupak
(pretpostavka nevinosti& pravo na nesamooptuživanje& pravo na od"ranu& u okviru koje! je i
pravo da optuženi "ude uponat sa optuž"om& pravo na potre"no vrijeme i mo!u-nost a
pripremu od"rane& pravo na "ranio+a i pravo na "esplatno! "ranio+a)& pravo na
kontradiktoran postupak i pravo na tumačaP>EBQ$ Takođe& pravo na neavisan i nepristrasni
sud& kao osnovni postulat pošteno! suđenja& o"u#vata pretpostavke na strani suda
(podjela vlasti& le!alitet& neavisnost& samostalnost& o"avenost sudski# odluka) i jemstva
veana a sudiju (neavisnost& nepristrasnost& kompetentnost& dostojnost& imenovanje&
si!urnost mandata& nepokretnost& lična i materijalnu si!urnost& inkompati"ilnost *iink+ija i
imunitet)$
1CA
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
, tome se pose"an načaj pridaje praksi 7SI9P& koja je a*irmisala novi kon+ept evropsko!
krivično! postupka asnovano! na modelu pravično! pro+esaP>E1Q$ 0je!ov osnov
predstavlja pravo na pravično suđenje i člana > 7KI9PP>E3Q& s tim da iako je naiv ovo!
prava rigt to a fair trial praksa 7SI9P ne o!raničava nje!ovu primjenu samo na *au
sudenja& ve- traži da !aran+ije pravično! pro+esa moraju "iti o+jenjivane !lo"alno& što
uključuje iodređenu jednakost oružja (VEegalite des armes) u pripremnoj *ai krivično!
postupka& ali i pitanja neavisnosti i nepristrasnosti suda$
Imaju-i u vidu da je <iD rati*ikovaia 7KI9P& i to ,red"om o rati*ika+iji 7KI9P imijenjene i
dopunjene protokolima "roj E& A i ? i dopunjene Protokolom "roj 3& te protokola
1& @& >& C& 4& 1B i 11 P>EEQ njene odred"e se neposredno (direktno) primjenjuju i na teritoriji
<iD$ Pored to!a& odred"e 7KI9P imaju prioritet nad svim ostalim akonima (član IIV3
,stava <iD)& što nači da postup+i koji se vode pred doma-im sudovima moraju "iti
usklađeni sa standardima postavljenim članom > 7KI9P i praksom 7SI9P$
1.3.7.5.1. Pretpostavka nevinosti
Ran! opšte! načeia krivično! postupka ima pravilo prema kome se optuženi smatra
nevinim dok se /u skladu sa primjenjivim pravom ne dokaže krivnja/P>E@Q (član >> stav 1
Rimsko! statuta)$ Statut I8THP>EAQ (član 31 stav E) i Statut I8TR (član 3B stav E) takođe
potvrđuju ovaj prin+ip$ Presump+ija nevinosti (te presumption of innocence) i člana > stav
3& kao i pose"ne !aran+ije i stava E 7KI9P predstavljaju konkretia+iju a#tjeva
pravičnosti suđenja i stava 1 i vrijede samo a krivični postupakP>E>Q$ Presump+ija
nevinosti optuženo! uključuje najprije veu s neavisnoš-u i nepristrasnoš-u sudije koji
odluku tre"a da donese isključivo na osnovu dokaa ivedeni# u postupkuP>ECQ$ 6ru!a je
njena komponenta postupanje prema optuženomP>E?Q$
Pretpostavka nevinosti je danas neao"ilana !aran+ija u svim medunarodnim
dokumentima o ljudskim pravima i u ve-ini država ima ran! ustavno! načela utemeljeno!
na ideji da se a svako! !rađanina smatra da je častan (praesumptio (oni viri). Tumači se
kao naprikosnoveni pravni standard i temeljna !aran+ija a aštitu ljudski# prava i slo"oda
u krivičnom postupku$ Prema članu > stav 3 7KI9P& svako ko je optužen a krivično djelo
smatra se nevinim sve dok se ne dokaže nje!ova krivi+a na osnovu akona$ Pretpostavka
nevinosti poitivno je određena i .K<iD (član E stav 1)& sa ivjesnim ralikama u *ormula+iji
a koje se može re-i da proširuju o"im njeno! važenja$ 0e veuju-i je samo a optužene u
13E
krivičnom postupku& a raliku od 7KI9P& iraom /svako se smatra nevinim a krivično
djelo dok se pravnosnažnom presudom ne utvrdi nje!ova krivnja/& uspostavlja se
kvantitativna univeralnost važenja pretpostavke nevinosti i ona se odnosi na krivični i
pretkrivični postupak& na li+a a koja je ova pretpostavka propisana kao nji#ovo pravo i na
li+a koja su dužna da svoje ponašanje sa njom uskiade& a dužni su da je poštuju svi
učesni+i krivično! postupka& ali i svako ivan postupka$
Pretpostavka nevinosti štiti optuženo! od trenutka podianja optuž"e pa sve do donošenja
konačne osuđuju-e presude$ Stav 7SI9P je da pretpostavka nevinosti a#tijeva& pored
ostalo!& da sudije& prilikom vršenja svoji# *unk+ija& ne polae od predrasude da je optuženi
učinio krivično djeloF teret dokaivanja pada na optuž"u i sumnja koristi optuženom$ Pored
to!a& dužnost je tužio+a da pniži dovoljno dokaa na kojima -e "iti asnovana osuđuju-a
presudaP>E4Q$ Sa normativno! stanovišta posmatrano& ti standardi su predviđeni pro+esnim
akonima& a na pravosudnoj praksi ostaje da i# praviino primjenjuje$
Primjena člana > stav 3 7KI9P se ne o!raničava samo na slučaj povrede pretpostavke
nevinosti od strane sudske vlasti& ve- o"u#vata podjednako i povrede učinjene od strane
dru!i# nosila+a vlasti$ To nije& međutim& smetnja da o"avještavaju javnost o postup+ima koji
su u toku& ali i prije otpočinjanja pripremne *ae postupka& i to u pun+ poštovanje
pretpostavke nevinostiP>@BQ$ %"avea da se poštuje pretpostavka nevinosti važi i a
sredstva javno! in*ormisanja& tako da& pod određenim uslovima& i kampanja u štampi protiv
optuženo! može dovesti do povrede člana > stav 3 7KI9P& usljed če!a "i država mo!la da
snosi određene posljedi+e$
Pretpostavka nevinosti je u tijesnoj vei sa pravom optuženo! da ne inosi dokae protiv
1C>
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
se"e i pravom na -utanjeP>@1Q$ Riječ je o jednoj od !aran+ija koja proiilai i prava na
pravični postupak& a to je privile!ija od samooptuživanja (privilege against selfincriminatiori)
*+*. S dru!e strane& 7SI9P se ne protivi mo!u-nosti da se ivede nepovoljan
aključak a optuženo! koji je koristio pravo na -utanje$P>@3Q 7SI9P je aueo stanovište
da su pravo na šutnju i pravo da okrivljeni ne tre"a samo! se"e teretiti dva
opštepri#va-ena interna+ionalna standarda koja leže u suštini pojma pravično!
postupkaP>@EQ$ Ta prava nače aštitu optuženo! protiv neprikladne prinude od strane
vlasti& što doprinosi i"je!avanju po!rešaka pravdeP>@@Q$ Pravo na nesamooptuživanje
odnosi se na poštovanje volje okrivljeno! da se "rani šutnjom$ 0eovisno od ovo! prava&
ostaje mo!u-nost pri"avljanja materijala& čak i primjenom sile i protiv volje osumnjičeno!&
kao što su uimanje krvi i mokra-e& kontrola da#a i tjelesni pre!ledi u svr#u 60K analie$
%ve djelatnosti& međutim& ne utiču na slo"odu okrivljeno! da uskra-ivanjem ver"aino!
očitovanja ne doprinosi utvrđivanju činjeni+a u krivičnom postupkuP>@AQ$
%pšte je usvojeno da pretpostavka nevinosti pose"no a#tijeva da: (1) s ii+em optuženim
da je učinilo krivično djelo mora se postupati& kako u samom postupku& tako i van nje!a&
kao da je nevin& sve dok se ne dokaže suprotno& (3) teret dokaivanja da je optuženi kriv a
krivična djeia koja mu se stavljaju na teret ieži na tužio+uF optuženi se može austaviti na
tome da po"ija dokae optuž"e& a ne mora da dokauje svoju nevinostF (E) kako "i
ustanovio krivi+u optuženo! a krivična djela koja mu se stavljaju na teret& sud mora "iti
uvjeren u nje!ovu krivi+u prema odredenom standardu dokaivanja koji je u kontinentalnom
pravu o"ično lEintime conviction du juge (slo"odno sudijsko uvjerenje)& dok je u emljama
an!losaksonsko! prava to /ustanovljavanje krivi+e optuženo! van svake raumne
sumnje/P>@>Q$ Pravo na presump+iju nevinosti važi i kada je u pitanju status osumnjičeno!&
dakle i u pret#odnom krivičnom postupku tokom istra!e& i to čak dosljednije prema li+u
protiv koje! /čak nije potvrđen ni slučaj prima facie/P>@CQ$ I to!a slijedi& pored ostalo!& da
/istražni or!ani moraju& takođe& da usmjere istra!u i u korist osumnjičeno!& kako "i i svoji#
pretpostavki isključiii svaku raumnu sumnju $
, vei sa ovim načelom je i pro"lem kako u međunarodnim krivičnim postup+ima riješiti
pitanje ivještavanja sredstava javno! in*ormisanja o pritvaranju optuženo! i nje!ovom
suđenju$ Suočeni sa tako !ronim krivičnim djelima& kao što su ratni ločini& ločini protiv
čovječnosti i !eno+id& mediji često uimaju dravo a !otovo da su li+a koja je tužila+
optužio a takve ločine kriva& čak i# opisuju-i kao /monstrume/ ili /kasape/P>@?Q$ 0a
na+ionainom nivou postoje rani me#animi protiv ovakvi# napisa (npr$ tuž"a a klevetu)&
koji#& medutim& nema u međunarodnom pravosuđu$ Iako se +ijelo pitanje svodi na
13@
samokontrolu tužio+a i medija& morala "i se& ipak& ustanoviti neka vrsta pravno! lijeka protiv
prekomjemo! /prisustva/ medija i nji#ovo! !aženja načela pretpostavke nevinosti $
Pretpostavka nevinosti ima načajne implika+ije i u sudskim postup+ima$ Presump+ija se
krši ako sudska odiuka& koja se odnosi na ii+e optuženo a krivično djelo& odražava
mišijenje da je optuženi kriv i prije ne!o što je nje!ova krivi+a prema akonu dokaana$
6ovoijno je i samo iražavanje mišljenja koje su!eriše da sud optuženo! smatra krivim$
Posljedi+a ove presump+ije u slučaju da optuženi od"ije da se ijasni o svojoj krivnji ' jeste
da se optuženi ijasnio kao da nije kriv$ Takođe& optuženi nije dužan da sudu daje dokae
protiv se"e& niti a nje!a mo!u nastupiti štetne posljedi+e "o! činjeni+e da je od"io da
svjedoči u svoju korist$ Krivnju optuženo! tre"a da dokaže tužila+& "e mo!u-nosti da se
optuženom /name-e "ilo kakva promjena tereta dokaivanja iii "ilo kakav teret po"ijanja/
(član >C stav 1 tačka (1) Rimsko! statuta)$ 0asuprot tome& takvu mo!u-nost dovoljava
pravilo 43 Pravilnika o postupku i dokaima I8TH ' /smatra-e se da je prinanje koje je
optuženi dao dok !a je tužila+ ispitivao& dato sio"odno i do"rovoljno& osim ako se ne
dokaže suprotno/$
, vei sa pretpostavkom nevinosti je i prin+ip da optuženi ima pravo da se nje!ova krivnja
ili nevinost utvrdi po svakoj tački optužni+e& i to pojedinačno$ Ako sud ne "i riješio sva ta
pitanja& pa neke od tačaka optužni+e ostavio neraspravljenim& to "i prejudi+iralo krivnju
optuženo! i predstavljalo povredu pretpostavke nevinosti$
1CC
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
0ajad& i svaki međunarodni sud ima o"aveu da u svojim presudama o"raloži odiuku
koju donosi$ 0ji#ov je adatak da navedu dokae koje su ueli u o"ir kada su aključili da
je optuženi kriv& i to ivan svake raumne sumnje a djelo koje mu se optužni+om stavlja na
teret$ ,stanovljenje o"avee suda da o"raloži svoju odluku predstavlja važan aštitni
me#aniam a prava optuženo!F ona omo!u-ava optuženom da se žali na svaku osudu a
koju misli da je asnovana na po!rešnoj o+jeni dokaa koja je dovela do povrede
pravdeP>@4Q$
1.3.7.5.2. Načelo nezavisnosti i nepristrasnosti sudija
0ačelo po kome sudija tre"a da "ude neavisanP>ABQ i nepristrasanP>A1Q spada u ran!
opšti# pravni# načela i jedno je od pretpostavki prava na pravično suđenjeP>A3Q$ To se
načelo može reimirati u tri osnovne !rupe prava osumnjičeno! ili opuženo!: (1) pravo na
sud koji udovoljava uslovima akonom ustanovljeno! neavisno! i nepristrasno! or!anaF
(3) koji -e predmet riješiti pravedno& javno i u raumnom roku i (E) koji osi!urava osnovna
prava li+a protiv koje! se vodi postupak: (a) da se to li+e smatra nedužnim dok mu se ne
dokaže krivnjaF (") da "ude o"aviješteno o optuž"i u najkra-em roku na raumljiv načinF (+)
da ima potre"no vrijeme a pripremanje od"raneF (d) da se "rani sam ili u pomo-
"ranio+aF (e) da može ravnopravno učestvovati u dokaivanju i (*) da ima pravo na
"esplatno! tumača (ako dovoljno ne ponaje jeik postupka)P>AEQ$ %ve standarde ponaju i
krivični postup+i ve-ine država& ali i statuti medunarodni# krivični# sudski# or!ana$ Pod
ovim načelom podraumijeva se pravo optuženo! ne samo na pravedno& ne!o i na sudenje
"e nepotre"no! odla!anjaP>A@Q$ Pravo na suđenje pred neavisnim i nepristrasnim sudom
je do te mjere osnovno& da je Komitet a ljudska prava aueo stav da je to /apsolutno
pravo koje ne trpi "ilo kakve iuetke/$P>AAQ
.a#tjev a neavisnoš-u suda (independent tri(unal) ukijučuje neavisnost od or!ana
akonodavne i ivršne vlastiP>A>Q& poiitički# struktura i strana u postupku$P>ACQ %koinosti
koje sud uima kao kriterije a o+jenu (ne) postojanja neavisnosti jesu& imeđu ostalo!&
način imenovanja članova suda& vrijeme trajanja mandata& !aran+ije protiv spoljni#
pritisaka& te pitanje smatra li se taj or!an o"jektivno prema vani neavisnim$P>A?Q
7KI9P uređuje nepristrasnost suda (impartial tri(unal) kao pose"nu komponentu postupka
čiji je smisao o"e"ijediti da sud odluke asniva iskijučivo na onome što je ineseno na
suđenjuP>A4Q$ 0ačeini pristup je da sud ne može postupati pod uti+ajem vanjski#
in*orma+ija& stanovišta javnosti ili dru!i# pritisaka i da svoje odluke mora asnivati samo na
onome Rto je iloženo i ramotreno u suđenjuP>>BQ$ 0epristrasnost nači nepostojanje
predrasuda ili naklonosti u vei sa predmetom u kojem sud postupaP>>1Q 0epristrasnost se
u svr#u primjene člana > 7KI9P ispituje prema dva kriterijuma: mo!u-e je ralikovati
imedu su"jektivno! testa& kojim se ide a pro+jenom lični# uvjerenja (pose"no
predrasuda) pojedino! sudije u određenom predmetuP>>3Q$ Polai se od pretpostavke
13A
nepristrasnosti sudije& a onaj ko tvrdi suprotno ' tre"a to i dokaatiP>>EQ$ %"jektivni test
sastoji se u utvrdivanju jesu li ponuđena dovoljna jemstva da isključe svaku ie!itimnu
sumnju u tom po!leduP>>@Q$ Pri tome je ključno povjerenje javnosti u sud& "o! če!a je
stanovište optuženo! važno& iako ne i odiučuju-e$ 0aprotiv& odlučuju-i je od!ovor na
pitanje može li se sumnja u nepristrasnost smatrati o"jektivno opravdanomP>>AQ$
0eavisnost i nepristrasnost sudija može se o"e"ijediti samo ako se: (1) usvoje takvi
i"omi me#animi koji omo!u-avaju da se na mjesto sudije ia"eru li+a koja nisu samo
kompetentna& s moralnim inte!ritetom i "e predrasuda& ve- i neavisna od svi# politički#
uti+aja i uti+aja svake vlastiF (3) a"rani sudijama da traže ili primaju "ilo kakve instruk+ije
od spoljni# autoriteta ili da na "ilo koji drugi način "udu u vei s interesima stranaka u
sporuF (E) ustanove me#animi nadora koji sprečavaju sudije da pokauju predrasude ili
se njima
vode ili ako se pokaže da je sudija "io pristrasan ili naklonjen jednoj stranki& me#animi
kojima se takav sudija može iueti sa suđenja ili čak udaljiti i sudaP>>>Q$
1C?
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
6a "i se o"e"ijedila neavisnost sudija& od pose"no! je načaja kako je riješeno pitanje
i"ora (imenovanja) sudija$ Sistem po kome sudije "ira =eneralna skupština ,jedinjeni#
na+ija (na prijedlo! Savjeta "e"jednosti& koji svoje kandidate "ira sa iiste kandidata koje
su predložile države člani+e) ustanovljen je statutima I8TH i I8TR$ Rimski statut propisuje
da sudije "ira Skupština država stranaka& i to medu kandidatima koje predloži pojedinačno
svaka od ti# država (član E> stav @)$ , to& član E> stav 4 tačka (a) Rimsko! statuta
dodatno pojačava neavisnost sudija& utvrduju-i da sudije nisu podložne rei"oru nakon
isteka devet !odina mandata (/ne-e mo-i "iti "irani još jednom na istu dužnost/)$
Postoje i raiičita sredstva da se sačuva neavisnost ia"rani# sudija$ Prije sve!a& oni su
o"aveni da se udrže od preduimanja takvi# aktivnosti koje "i mo!le da u!roe nji#ovu
neavisnost$ %ni& atim& uživaju privile!ije i imunitete& uključuju-i i imunitet od državni#
jurisdik+ija: takvi imuniteti su /skrojeni/& imeđu ostalo!& i ato da se sudije aštite od svi#
neumjesni# uplitanja državeP>>CQ$ 6alje& i sama pravila tri"unaia propisuju metode i
pro+edure a o"e"jeđivanje neavisnosti sudija& što se& prije sve!a& odnosi na slučajeve
!dje i sam sudija može osje-ati da možda ne-e mo-i adržati svoju nepristrasnost iii da "i
mo!ao "iti smatran na neki način umiješanim ili lično ainteresovanim a slučaj$ %vo su
me#animi a odstupanje i iue-e sudija (član @1 Rimsko! statuta)$ ,o"ičajeno je da se
ako sudija ne iume samo!a se"e& ovo pitanje može inijeti pred ovaj sud ili nadležno
vije-e ili čak sjedni+u svi# sudija tri"unala ' u I88 o svim pitanjima iue-a sudija odlučuju
sudije& i to apsolutnom ve-inom& a u odsustvu sudije ko!a se odluka tiče (član @1 stav 3
tačka (+) Rimsko! statuta)$
Sude-e vije-e punovažno radi samo kada su prisutne sve sudije to!a vije-a u toku +ijelo!
krivično! postupka& ali pojedine sudije mo!u da se smjenjuju$ To je lo!ično pred
medunarodnim krivičnim sudovima& jer se radi o postup+ima koji mo!u da traju !odinama
"o! složenosti i težine slučaja i o"imnosti dokano! materijalaP>>?Q$
1.3.7.5.3. Načelo fer i ekspeditivnog sudenja
Kao univeralno načelo međunarodno! prava važi i to da suđenje mora "iti *er$ %vo načelo
je od *undamentalne vrijednosti i u medunarodnim postup+ima$ 0alai se i u statutima I8TH
(član 31 stav 3)& I8TR (član 3B stav 3) i Rimskom statutu (član >C)$ Pojedini autori ovom
načelu daju načaj peremptome norme& odriču-i mo!u-nost da se ono može dero!irati
u!ovorom$ Iako ne postoji praksa u državama koja "i podržavala ovakvo stanovište&
insistiranje država na ovom prin+ipu& kro međunarodne instrumente i o"imnu sudsku
praksu& ističe nje!ovu važnost i potkijepljuje !ledište da je stekao sna!u ius cogensP>>4Q
%vo načelo sadrži tri standarda: (1) jednakost stranaka u postupku (/jednakost oružja/)& (3)
pravo na javnu raspravu i (E) ekspeditivnost postupka$
1.3.7.5.3.1. 1ednakost stranaka u postupku
/9ednakost oružja/ stranaka u sporu je jedan od osnovni# kriterijuma a pravičnu raspravu$
%n mora da se poštuje tokom +ijelo! krivično! postupka& a nači da stranke u
postupku imaju jednak pro+eduraini položaj tokom suđenja i jednak položaj prilikom
inošenja od"rane ili optuž"eP>CBQ$ To nači da svakoj strani tre"a omo!u-iti da inese svoj
slučaj& pod usiovima koji je ne dovode u "itno nepovoijan položaj u odnosu na protivničku
stranku A4$ 9ednakost stranaka u postupku je suštinski eiemenat adversame strukture
13>
postupka u kome se suđenje s#vata kao nadmetanje (/dvo"oj/) dvije stranke$ .ato one
moraju da imaju jednaka prava ' u suprotnom nema *er /"or"e/$
Suština jednakosti stranaka u postupku podraumijeva& najprije& da se optuženom omo!u-i
da se upona sa svim elementima optužni+e koja je podi!nuta protiv nje!a& kao i da& "e
odla!anja& prouči dokae koje je prikupio tužila+ (da "i potkrijepio optužni+u)$ %ptuženi ima
pravo na adekvatno vrijeme i sredstva a pripremu svoje od"rane (čian >C stav 1 tačka ")
Rimsko! statuta)& te pravo na pravnu pomo- ' može ili "irati svo!a advokata ili -e mu sud
dodijeliti pravno! astupnika koji -e svoju dužnost vršiti "esplatno& ako optuženi nema
dovoljno nov+a da tu uslu!u plati$ , skladu sa članom >C Rimsko! statuta& u utvrđivanju
"ilo koje optuž"e& optuženi ima pravo na javno& *er i pošteno suđenje& te sljede-e !aran+ije:
(a) da "ude "e odla!anja i detaljno in*ormisan o prirodi& osnovu i sadržaju optužni+e na
1C4
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
jeiku koje! optuženi u potpunosti !ovori i raumijeF (") da ima dovoljno vremena i
sredstava a pripremu od"rane i da slo"odno komuni+ira sa "ranio+emF (+) da mu se sudi
"e nepotre"no! odla!anjaF (d) da "ude prisutan na suđenju& da od"ranu vrši lično iii u
pravnu pomo- advokata ko!a je sam ia"rao& kao i da "ude in*ormisan da ukoliko nema
pravnu pomo-& da mu se ova pomo- dodijeli od strane suda u svakom slučaju !dje interes
pravde tako a#tijeva i "esplatno& ukoliko optuženi nije u mo!u-nosti da je sam piatiF (e) da
ispituje svjedoke koji svjedoče protiv nje!a& te da mu se osi!ura prisustvo i mo!u-nost
ispitivanja svjedoka koji svjedoče u nje!ovu korist pod istim uslovima$ %ptuženom -e se&
takođe& omo!u-iti da inese od"ranu i da predoči dru!e dokae dopuštene prema
Rimskom statutuF (*) da mu se "esplatno omo!u-i pomo- prevodio+a i potre"ni# prevoda&
ukoliko se ukaže nužnim& kako "i se osi!uralo da optuženi raumije dokumente
preentovane sudu& a koji nisu na jeiku koje! optuženi u potpunosti !ovori i raumijeF (!)
da ne "ude prisiljen da svjedoči ili prina krivnju& te pravo da -utiF (!) da može dati usmeni
ili pisani iska u svoju od"ranu "e akletve i (i) pravo da se ne name-e nikakva promjena
tereta dokaivanja ili "ilo kakav teret po"ijanja$
0a tužio+u je teret dokaivanja krivnje optuženo!$ Tužila+ mora u potpunosti poštovati
prava optuženo!& te nje!ovoj od"rani predočiti "ilo koji materijal koji "i mo!ao u"lažiti
optuž"e ili ukaati na nevinost optuženo!$ 9edini ovlaš-eni tužila+ pred I88 je onaj tužiia+
koji je dio Rimsko! statuta i on praktično ima monopol krivično! !onjenja pred ovim sudom&
jer ne postoji mo!u-nost supsdijarne tuž"e$ Kada je riječ o ini+ijativi a krivično !onjenje&
ona se može uputiti jedino tužio+u& a ne i samom sudu& jer dru!a li+a ne mo!u imati status
ovlaš-eno! tužio+a$ Kao ini+ijatori postupka pojavljuju se su"jekti koji tužio+u pružaju
o"avještenja da je ivršeno krivično djelo i nadležnosti I88$ To mo!u da "udu: (1) "ilo koja
li+a& kada tužila+ može pokrenuti istra!u na sopstveni a#tjev& na osnovu posjedovanja
sananja da je određeno li+e ivršilo krivično djelo i nadležnosti I88 (član 1A stav 1
Rimsko! statuta)& (3) država stranka Rimsko! statuta koja uputi tužio+u siučaj a koji
smatra da se odnosi na djelo i nadležnosti I88 (član 1E tačka a) Rimsko! statuta) i (E)
Savjet "e"jednosti ,0'a koji djeluju-i na osnovu =lave ;II Povelje ,0'a& pro+ijeni da se
radi o slučaju a koji je nadležan I88 (član 1E tačka +) Rimsko! statuta)$ , odnosu na
*unk+iju tužio+a određene o"like kontrole ostvaruje I88& što predstavlja odredenu
sadržinsku modi*ika+iju načela akuatornosti& a šta je najtipičniji institut potvrde optuž"e
prije suđenja& u skladu sa članom >1 Rimsko! statuta& kada pretpretresno vije-e može
od"iti da potvrdi neke ili sve tačke optuž"e i time praktično direktno utiče na optužnu
*unk+ijuP>C1Q$ Takode& prema članu >1 stav 4 Rimsko! statuta& tužila+ može i na !lavnom
pretresu imijeniti optuž"u& što predstavlja vid djelovanja načela akuatornosti u ovoj *ai
postupka& ali se ovo načelo uslovljava time što je potre"no da takvu imjenu odo"ri
pretpretresno vije-e$ Time se *ormalno ne odstupa od načela akuatomosti& jer *tmk+ija
optuženja pripada tužio+u& ali se sadržinski ovo načelo modi*ikuje time što stav suda
presudno utiče na dalji opstanak optuž"eP>C3Q$ 0akon početka suđenja tužila+ može& u
dovolu pretpretresno! vije-a& povu-i optuž"u (član >1 stav 4 Rimsko! statuta)$
1.3.7.5.3.2. Pravo na javnu raspravu
0ačelo javnosti se& prema članu > stav 1 7KI9P& odnosi na raspravu pred sudom i iri+anje
presude$ Pritom se novinari i javnost mo!u iskijučiti s čitavo! ili s dijela suđenja& i to u
interesu morala& javno! reda ili na+ionalne "e"jednosti u demokratskom društvu& kada to
a#tijevaju interesi maloljetnika ili aštita privatno! života stranaka u sporu ili kada to sud
13C
smatra iričito neop#odnim ato što "i u pose"nim okolnostima pu"li+itet mo!ao nanijeti
štetu interesima pravde$
Možemo re-i da je javnost postupka (odnosno javnost suđenja po krivičnoj optuž"i) važan
element u aštiti interesa pojedin+a i društva u +jelini i da& osim u slučaju postojanja
iuetni# okolnosti koja opravdavaju njeno isključenje& pretres mora "iti otvoren& ne samo
a pose"ne kate!orije ljudi& odnosno učesnike u postupku& ne!o i a široku javnost&
uključuju-i i predstavnike štampe$ Pose"an osvrt iaivaju dva pojma i člana > stav 1
7KI9P& i to ona koja !ovore o na+ionalnoj "e"jednosti i demokratskom društvu$ Pri tom se
1?B
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
na+ionalna "e"jednost ne može prepustiti o+jeni unutrašnje! prava& ne!o veati a
standarde interesa demokratsko! društva$ Pojam na+ionalna "e"jednost podraumijeva
aštitu emlje i njeno! teritorijalno! inte!riteta i aštitu od unutrašnje i spoljne sile& dok je
ira demokratsko! društva vean a nešto odredenija mjerila& kao što su podjela vlasti&
pluraliam& *leksi"ilnost i tolerani+ijaP>CEQ$
.a#tjev a javnoš-u rasprave je od suštinsko! načaja a ravoj demokratije& jer štiti
stranke od tajno! pravosuđa koje imiče kontroli javnostiP>C@Q$ %n čuva povjerenje
stranaka u sudske institu+ije i doprinosi pravu na pravičan pro+es i ostvarenju nje!ovo!
+iljaP>CAQ$ 7SI9P o+jenjuje postojanje prava na javnu raspravu in concreto& vode-i računa
kako o vrsti sudske instan+e i +jelini postupka& tako i o raličitosti akonsko! sistema i
sudske prakse u odredenim državama$
S tim u vei& optuženom i nje!ovom "ranio+u !arantovano je pravo da ispituju ili a#tijevaju
ispitivanje svjedoka optuž"e i da se o"e"ijedi prisustvo i saslušanje svjedoka od"rane pod
istim uslovima koji važe a svjedoke optuž"e (član > stav 3 tačka d) 7KI9P)$ %vo pravo je
u tijesnoj vei sa pravom na pravično sudenje& jer osi!urava ravnopravnost stranaka pred
sudom (/jednakost oružja/) i pretpostavka je kontradiktomo! ivodenja dokaaP>C>Q$ 0ije
protivno 7KI9P da se kao doka koriste iskai svjedoka dati u pret#odnim *aama
postupka& pod uslovom da je propisana i pružena adekvatna mo!u-nost da optuženi ospori
i ispita svjedoka koji protiv nje!a iskauje ili da tu mo!u-nost ima u kasnijoj *ai
postupkaP>CCQ$
Praksa je 7SI9P da je /P$$$Q ostavljeno doma-im sudovima da pro+ijene da li ijava koju je
dao svjedok u otvorenoj sudni+i i pod akletvom tre"a da "ude ijava na koju -e se osioniti
i dati prednost nad dru!om ijavom isto! svjedoka& čak i kad je prva kontradiktoma dru!oj
P$$$Q/$ Identičan je i stav ,stavno! suda <iD u odlu+i "roj , >3VB1 od A$ aprila 3BB3$ !odine&
P>C?Q !dje je navedeno i da ,stavni sud <iD& u prin+ipu& nije nadležan da vrši pro+jenu
činjenično! stanja koju su ivršili redovni sudovi& ukoliko utvrdene činjeni+e i dokai na
kojima se presuda asniva ne i!ledaju proivoijno i nepri#vatijivo$ , vei s tim ,stavni sud
<iD navodi da je element pravično! sudenja i a#tjev da sudska odluka mora navesti
ralo!e na kojima je asnovanaP>C4Q$ Medutim& koiika je ta dužnost& avisi od prirode
odluke i može je pro+ijeniti samo sud u odnosu na okolnosti svako! pojedinačno! siučaja$
Prema stanovištu 7SI9P& povreda prava na pravično suđenje postoji& na primjer& kada
o"raloženje potpuno nedostaje& jer -e omo!u-eni pravni iijek vjerovatno postati iiuoran&
P>?BQ ali /sud nije o"avean dati detaljan od!ovor na svaki ar!ument/P>?1Q$ Prema
stanovištu "ivše 7vropske komisije a ijudska prava& /kada žal"eni sud koristi ralo!e niže!
suda& on ne mora ponovo navesti te ralo!e/P>?3Q$
Slično kao i u ve-ini na+ionaini# krivični# postupaka& i u postupku pred 7SI9P se načeio
javnosti suđenja onačava kao opšti prin+ip& u odnosu na koje! su mo!u-i određeni
iue+i$ Sudenje se održava javno (član >E stav C Rimsko! statuta)& što je& nesumnjivo&
sredstvo da se o"e"ijedi pošteno sudenje& kao i da prava optuženo! ne "udu uskra-ena$
Ipak& pretresno vije-e može odlučiti da pose"ne okolnosti iiskuju da se određeni postup+i
održe na atvorenoj sjedni+i& i to u +ilju aštite žrtava krivični# djela i svjedoka iii radi aštite
povjerljivi# odnosno osjetljivi# in*orma+ija koje su sadržane u dokaima (čian >@ stav C
Rimsko! statuta)$ %vaj osnov sprovođenja postupka u atvorenoj sjedni+i ponaju i statuti
I8TH (čian 31 stav 3) i I8TR (čian 3B stav 3)& i to kao osnovno pravo optuženo!$ %dluku o
tome da se pretres o"avi ia atvoreni# vrata donosi sud& na a#tjev jedne od stranaka u
postupku ili proprio motu.
%sim načela javnosti& u načela *orme vođenja krivično! postupka spadaju još načelo
raspravnosti (kontradiktornosti) i načelo usmenosti$ 0ačelo raspravnosti je u postupku pred
13?
I88 astupljeno u više pro+esni# stadijuma& a ne samo na !lavnom pretresu& !dje ono& kao
što je to uo"ičajeno i u na+ionalnim krivičnopro+esnim akonodavstvima& ima presudan
načaj$ Svoju odluku pretresno vije-e može asnovati samo na dokaima koji su ivedeni
na suđenju i koji su "ili predmet pretresa& odnosno o kojima se raspravljaio (čian C@ stav 3
Rimsko! statuta)$ Prin+ip usmenosti& u mo!u-nost određeni# odstupanja od nje!a&
1?1
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
dominira u savremenim na+ionalnim krivičnim pro+edurama i on je& naravno& astupljen i u
postupku pred I88& i to u svim *aama postupka$ Taj prin+ip je povean kako sa načelima
raspravnosti i kontradiktornosti (koja se primarno realiuju kro usmenu komunika+iju&
mada& naravno& mo!u da se ostvaruju i pisanim putem)& tako i kro !arantovanje prava
određenim li+ima& prije sve!a osumnjičeno! i optuženo!& ali i dru!im učesni+ima postupka&
na usmenu pro+esnu komunika+iju u krivičnom postupku& ali& takođe& u mo!u-nost i
pisano! opštenja u skiadu sa praviiima sadržanim u Rimskom statutu i Pravilima o
postupku i dokaimaP>?EQ$ 0a !lavnom pretresu se načelo usmenosti realiuje& prije sve!a&
time što optuženi na samom početku suđenja& odnosno na prvom ročištu ima mo!u-nost
da usmeno ijavi da li je optuž"u raumio& te da se ijasni o krivnji (član >@ stav ? Rimsko!
statuta)$ , okviru ove *ae postupka& a u skiadu sa načelom usmenosti& kao i načelima
raspravnosti i neposrednosti i dru!im& optuženi ima pravo na ispitivanje svjedoka koji !a
terete& kao i (pod istim uslovima pod kojima to pravo koriste svjedo+i koji !a terete) pravo
na dovođenje i ispitivanje svjedoka čiji iska ide njemu u korist (član >C stav 1 tačka (e)
Rimsko! statuta) i sl$
1.3.7.5.3.3. Ekspeditivnost postupka
9edan od a#tjeva pošteno! suđenja jeste i da svako ko je optužen a krivično djelo ima
pravo na suđenje "e nepotre"no! odu!ovlačenja$ %vo pravo o"aveuje vlast da
o"e"ijedi da se sve *ae postupka& od predsudske do konačne presude& "udu okončane i
presuda donijeta u raumnom roku$ Pre+inije& kako optuženi uživa pravo da se smatra
nevinim& jedino je raložno i dolično da se nje!ova krivnja ili nevinost ustanove što je
mo!u-e prijeP>?@Q$ =aran+ija suđenja u najkra-em mo!u-em roku je u krivičnom postupku
poveana sa pravom na slo"odu& sa pretpostavkom nevinosti i sa pravom da se li+e
"raniP>?AQ$ %vo načelo do"ija na načaju naročito u međunarodnim postup+ima u kojima je
optuženi često u pritvoru od nje!ovo! #apšenja do osude& odnosno oslo"adanja$
1.3.7.5.4. Zabrana suđenja u odsustvu
0ačelo prema kome optuženi mora "iti prisutan na svom suđenju& da "i se sudski postupak
mo!ao voditi& karakteristika je država an!losaksonsko! prava (osim ako "i okrivljeni
pokušao i"je-i pravdi nakon prvo! pojavljivanja pred sudom)$ S dru!e strane& u mno!im
emljama kontinentalno! prava dovoljena je mo!u-nost suđenja u odsustvuP>?>Q (in
a(sentia, par contumace). , međunarodnom krivičnom pravosuđu u tome je "ilo lutanja
P>?CQ$ Iako je Statut 0ir"eško! tri"unala sadržavao tu a"ranu& kasnije statuti ad oc
tri"unala insistiraju na prisustvu optuženo! pred sudom& i to tokom +ijelo! krivično!
postupka$ , to& od!ovaraju-e odred"e statuta I8TH i I8TR ne rajašnjavaju ovo pitanje$
%ne propisuju da optuženi ima pravo da mu se /sudi u nje!ovom prisustvu/ (član 31 stav @
tačka (d) Statuta I8TH i član 3B stav @ tačka (d) Statuta I8TR)$ Ipak& ništa nije rečeno o
tome šta se dešava ako se optuženi pre-utno odrekne ovo! prava& daju-i se u "jekstvo
prije otpočinjanja sudsko! postupka: ova odred"a mo!la "i se lako primijeniti tako da je
sprovođenje postupka u odsustvu optuženo! dovoljeno ako je on& pošto je propisno
o"aviješten o optužni+i i djelima koja mu se stavljaju na teret& po"je!ao u +ilju i"je!avanja
krivično! postupkaP>??Q$ Međutim&
Rimski statut (član >E stav 1) jasno a#tijeva prisustvo optuženo!& kao osnovni uslov a
otpočinjanje postupka (u iuetak& koji je uo"ičajen u emljama an!losaksonsko! prava&
kada prisustvo optuženo! nije neop#odno& ukoliko on narušava sudenje)$ 2ak i kada u +ilju
očuvanja pro+esne dis+ipiine& sud naredi udaljenje optuženo! i sudni+e& njemu se mora
omo!u-iti pra-enje toka postupka& putem odredeni# te#nički# sredstava (član >E stav 3
Rimsko! statuta)& što& u stvari& predstavlja /pose"an virtuelni vid neposrednosti& odnosno
*iički optuženi nije u neposrednom kontaktu sa dokaima koji se ivode u postupku& aii ima
o"e"ijeden te#nički kontakt/P>?4Q$
Svaka od ti# varijanti ima opravdanja& ali i krupni# nedostatakaP>4BQ$ 7SI9P ne smatra
protivpravnim suđenje in a(sentia u državama čiji !a akoni predviđaju$ Polai se od
134
činjeni+e da je pojavljivanje pred sudom pravo optuženo! i da "i suđenje u nje!ovom
odsustvu& a protiv nje!ove volje ' "ilo protivpravno$ , tom po!ledu& dd+ie& ne postoji
1?3
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
nikakvo opšte o"ičajno pravno pravilo koje "i državama naia!alo suđenje optuženom
jedino u nje!ovom prisustvu ili "i dopuštalo nje!ovo suđenje in a(sentia¡691].
Postianja pošteno! suđenja u medunarodnim krivičnim postup+ima a#tijeva da optuženi
"ude prisutan u toku +ijelo! postupka$ 2injeni+om da je optuženi prisutan& daje mu se
mo!u-nost konsulta+ija sa svojim "ranio+em& prije sve!a o dokaima koje "i tre"aio
prikupiti kako "i se podržao kon+ept od"rane$ %sim to!a& prisustvo optuženo! važno je
"o! unakrsno! ispitivanja svjedoka i& najčeš-e& vrlo relevantno a sud prilikom
ustanovljavanja nje!ove krivnje ili nevinosti$ Riječju& kada se imperativu *er suđenja
pridodaju spe+i*ičnosti međunarodni# krivični# postupaka& dolai se do akijučka da je u
takvim postup+ima mo!u-e ivesti pošteno suđenje samo u prisustvo optuženo!P>43Q$
Potre"a da se o"e"ijedi pretpostavka nevinosti koja se veuje a svako! optuženo!& ne "i
smjela "iti u!rožena nemo!u-noš-u optuženo! da uputi "ranio+a prilikom pripremanja
slučaja ("o! nje!ovo! neprisustva suđenju)/$Prisustvo optuženo! čini se toliko važnim da
inuđuje potre"u da se& u slučaju nje!ovo! "jekstva& po otpočinjanju suđenja& postupak
prekine dok ponovo ne "ude u#apšen i iveden pred sud ili se do"rovoljno preda$ 6ru!im
riječima& istaknute oso"enosti medunarodni# krivični# sudenja tre"alo "i da dovedu do
od"a+ivanja iješenja usvojeni# u onim emljama koje a"ranjuju suđenja u odsustvu&
prema kojima je dovoljeno nastaviti postupak ako optuženi po"je!ne po otpočinjanju
pretresa/$P>4EQ
1.3.7.6. Procesnopravne odredbe Rimskog statuta
1.3.7.6.1. Uvodne napomene
Rimski statut sadrži i načajan "roj pro+esnopravni# odreda"a$ 0e računaju-i pream"ulu&
odred"e or!ania+ione i materijalnopravne prirode& kao i važne odred"e deveto! dijela o
međunarodnoj saradnji i sudskoj pomo-i koje par excellence imaju pro+esnu prirodu&
klasične odred"e o postupku pred I88 nalaimo ve- u dru!om djeiu Statuta& među
odred"ama o dopustivosti pokretanja i vođenja postupka i uspostavi nadležnostiP>4@Q$
0ajviše ti# odreda"a sadrži peti dio (o istrai i krivičnom !onjenju)& šesti dio (o suđenju)&
osmi dio (žal"a i reviija) i deseti dio Rimsko! statuta (o ivršenju odluka)$ Tre"a imati u
vidu i Pravila o postupku i dokaima& kao i& /kad je to prikladno/& /primjenjive/ međunarodne
u!ovore i pravila međunarodno! prava& uključuju-i i utvrđena načela međunarodno! prava
oružani# suko"a koja se odnose na uređenje sudski# postupaka (član 31 stav 1 tač$ (a) i
(") Rimsko! statuta)& te& supsidijarno (/u slučaju kad to!a nema/)& opšta načela prava koja
I88 ivede i na+ionalni# akona pravni# sistema svijeta (kao poitivno pravo ili
pre+edent)& uključuju-i& kad je prikladno& na+ionalne akone država koje "i redovno "ile
nadležne a taj ločin& ukoliko ta načela nisu u neskladu s ovim statutom i s medunarodnim
pravom& kao i međunarodno prinatim pravilima i standardima (član 31 stav 1 tačka (+)
Rimsko! statuta)$
, pream"uli Rimsko! statuta kaže se da je I88 adnje utočište !dje žrtve najteži# krivični#
djela& koja se tiču međunarodne ajedni+e& mo!u ostvariti pravdu$ ."o! to!a se u njoj
a#tijeva od svi# država da na na+ionalnom nivou predumu mjere a jačanje
međunarodne saradnje i sprečavanje slučajeva nekažnjivosti& a takođe podsje-a države na
nji#ovu o"aveu da primjenjuju krivičnu jurisdik+iju nad onima koji su od!ovorni a ovakve
ločine$ S tim u vei& Rimski statut dodjeljuje I88 ulo!u koja je dopuna na+ionalni# sistema$
Ističu-i da je primama o"avea država da vode istra!u i krivično !one međunarodne
ločin+e& Rimski statut utvrđuje da je slučaj nepri#vatljiv a I88 ukoliko istra!u ili krivično
!onjenje nad tim slučajem vrši država koja nad tim ima sudska ovlaš-enja& osim ako ta
država ne želi ili aista ne može sprovesti istra!u ili krivično !onjenje i sudenje a teško
krivično djelo i nadležnosti I88$ Prema tom načelu (komplementamost u užem smislu)&
I88 /nadopunjuje/ ili preuima postupak od na+ionalni# sudova uvjeri li se da kod nji#
postoji nedostatak volje a krivično !onjenje i člana 1C ili& pak& ponovo sudi u& na+ionalnoj
državi& o presudenoj stvari ako je neadovoljan odlukom doma-e! suda (član 3B Rimsko!
statuta)$ 6ru!a se situa+ija odnosi na pitanje komplementarnosti u širem smislu& tj$ na
slučajeve u kojima "i se pred doma-im or!anima krivično! !onjenja ili krivično! pravosuđa
1?E
1EB
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
pojavio a#tjev I88 a pružanjem neko! o"lika pomo-i I88$ 6oma-i sud nadopunjuje
postupak pred I88& ali pret#odno mora riješiti pitanje dopuštenosti saradnje na osnovu
o+jene o sa!lasnosti pro+esni# odred"i Rimsko! statuta s doma-im pravom (tj$ s nekom
nje!ovom poitivnom odred"om& odnosno /temeljnim načelom opšte primjene/F član 4E st$
1 i E Rimsko! statuta)$P>4AQ
Komplementarnost u užem smislu& u odnosu na doma-e pravo& podraumijeva svestranu
o+jenu o tome da li doma-i or!ani ne žele ili ne mo!u istinito provesti istra!u ili !onjenje&
odnosno da li je odluka da nema mjesta krivičnom !onjenju proiašla i nedostatka volje ili
nesposo"nosti države da provede istinito krivično !onjenje (član 1C stav 1 tač$ (a) i ("))&
kao i da li je neko oslo"ođen od optuž"e pred doma-im sudom a krivično djelo i
nadležnosti I88 (član A) da "i se aštitio od od!ovornosti pred I88 ili je postupak na dru!i
način vođen ovisno ili pristrasno i u neskladu s pravilima o pravičnom postupku koje
prinaje međunarodno pravo& te na način koji& u datim okolnostima& nije "io u skladu s
namjerom da se li+e o kom je riječ privede pravdi (član 3B stav 3 Rimsko! statuta)$
%d!ovor na ta pitanja nije jednostavan& premda sam Statut nastoji standardiovati
su"jektivni pojam /nedostatka volje/ a krivičnim !onjenjem stavljaju-i !a u okvir /pravila o
pravičnom postupku koje prinaje međunarodno pravo/ i o"jektiviirani# parametara u
članu 1C stav 3 (a slučaj nedostatka volje ili sposo"nosti a krivično !onjenje) i članu 3B
stav E (a slučaj vođenja /*iktivno!/ krivično! postupka)P>4>Q$ Pri tome& I88 mora ueti u
o"ir pro+esne odred"e Rimsko! statuta i krivično! pro+esno! akonodavstva odnosne
države$ , slučaju komplementarnosti u širem smislu& a#tijeva se da doma-i sud&
ponavaju-i Rimski statut i pravila međunarodne krivičnopravne pomo-i& pro+ijeni
dopuštenost tražene mjere ili radnje koju (kao o"lik saradnje) traži I88$
, Rimskom statutu je načelo ne (is in idem sadržano kao jedan od aspekata
komplementarnosti& tako što se& s jedne strane& odnosi samo na krivična djela i
nadležnosti I88 (član A)& dok se& s dru!e strane& ono& prije sve!a& ustanovljava kao pravilo&
u odnosu na koje su dopušteni odredeni i"u"eci& mada postoji o"lik dejstva ovo! načela
koji djeiuje apsolutno& dakle isključivo kao pravilo& "e mo!u-nosti djelovanja iuetkaP>4CQ$
0ačeio ne (is in idem u Rimskom statutu onačava i odnos na+ionalni# akonodavstava&
odnosno konkretni# odiuka na+ionalni# sudova& sa odiukama I88P>4?Q$ Modaliteti to!
načeia proiiiae i člana 3B Rimsko! statuta i ima i# tri$ Prvi modalitet dejstva ovo! načela
re!uiisan je odred"ama člana 3B stav 1& prema kojoj se nikome pred I88 ne može suditi a
/ponašanje/ koje predstavlja osnov krivično! djela& a koje je odlukom to! I88 ve- osuden
iii oslo"oden& osim u siučajevima predvidenim Statutom$ 6ru!i modalitet dejstva načeia ne
(is in idem je ustanovljen članom 3B stav 3 Rimsko! statuta& prema kojem se nijednom li+u
ne-e suditi pred dru!im sudom a krivično djelo i člana A Statuta& a koje !a je I88 ve-
osudio ili oslo"odio$ Tre-i modaiitet pro+esno! i pravno! dejstva načeia ne (is in idem je
re!ulisan odred"ama čiana 3B stav E tač$ (a) i (") Rimsko! statuta& prema kome se niko
kome je ve- "iio sudeno od strane neko! dru!o! suda a krivično djelo i či$ >& C ili ?
Statuta& ne može ponovo suditi pred I88& osim ako je postupak pred dru!im sudom voden
radi postianja neko! od alternativno propisani# +iljeva& koji se svode na odredenu
ioupotre"u iii neke !ru"e !reške:
(a) radi aštite li+a od krivične od!ovornosti a krivično djelo koje spada u nadiežnost I88
ili
(") kada na dru!i način suđenje nije vođeno neavisno iii nepristrasno& u skladu sa
odred"ama pravično! postupka koje prinaje medunarodno pravo& kao i na način koji& u
datim okolnostima& nije "io u skiadu s namjerom da se li+e o kome se radi& privede pravdi$
1$E$C$>$3$ Istra!a i krivično !onjenje na na+ionalnom nivou
Rimskim statutom nije propisana iričita o"avea a države člani+e da a"rane krivična
djela i nadiežnosti I88 svojim na+ionainim akonima$ 6ostupnost i od!ovaraju-a primjena
na+ionalni# akona u istrai i krivičnom !onjenju a ločine !eno+ida& iočine protiv
čovječnosti ili ratne ločine -e& ipak& "iti od načaja a odluku o dopustivosti koju donosi
I88$ Postavlja se pitanje da li država koja jasno ne a"rani ločine i nadležnosti I88& time
1?@
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
1E1
pove-ava riik da -e predmet "iti pro!lašen dopustivim od strane I88& i to protiv njene
želje$
%dsustvo a"rana& od"rane& opšti# prin+ipa i kani koje su propisane Rimskim statutom&
može i-i u prilo! utvrđenju I88 o nedostatku voije& ako taj nedostatak vodi ka /aštiti li+a od
krivične od!ovomosti/ iii postupku koji se /vodi na način koji& s o"irom na okolnosti& nije u
skladu s namjerom privođenja li+a o kojoj je riječ pravdi / (čl$ 1C i 3B Rimsko! statuta)$ ;rlo
je vjerovatnija situa+ija u kojoj ne-e "iti ustanovljen nedostatak volje& ne!o jednostavna
neaktivnost na strani države stranke& koja može dovesti do to!a da I88 pro!lasi predmet
dopustivim$ Teži slučaj je kada postoji postupak na na+ionalnom nivou& ali je de*ini+ija
ločina& opšti# prin+ipa& od"rane ili kani koje se primjenjuju drukčija od one koja je
propisana Rimskim statutom$ Ako je o"im krivnje po na+ionalnom akonu širi od ono!a i
Rimsko! statuta& ne-e se javiti nikakav pro"lem& iako I88 u tom slučaju ne-e imati
nadležnost a djela ivan o"ima Statuta& pa čak i ako ona po na+ionalnom akonu spadaju
u krivična djela$ Ako je o"im krivnje po na+ionalnom akonu uži od ono!a i Statuta&
reultat je de facto iue-e od kane a djela koja se po Statutu smatraju krivičnim$ .ato je
najjednostavniji način da se relevantne de*ini+ije i opšti prin+ipi& sa od!ovaraju-im
kanama& i Rimsko! statuta inkorporiraju direktno u doma-e akonodavstvo$
Kada se a ponašanje koje je a"ranjeno Rimskim statutom istra!a i suđenje na
na+ionalnom nivou provodi na pravi način& činjeni+a da se a to ponašanje provodi suđenje
kao a o"ični ločin& a ne kao a !eno+id& ločin protiv čovječnosti ili ratni ločin& ne čini&
sama po se"i& predmet dopustivim pred I88$ Međutim& I88 može preueti predmet na
osnovu neaktivnosti doma-i# vlasti$ %vakav slučaj postoji kada Rimski statut a"ranjuje
načajno širi o"im ponašanja ne!o što to čini doma-i akon$ Sto!a "i možda "ilo do"ro da
svaka država stranka ivrši imjene svoje le!islative& kako "i o"ež"ijedila da doma-i akon
a"ranjuje isti o"im ponašanja kao i Statut$ Tako "i država stranka predu#itrila nala I88 o
dopustivosti u po!ledu njeni# državljana ili krivični# dijela koja su se desila na njenoj
teritoriji$ %ržave stranke "i u svojim akonodavstvima imale ili odrediti pose"ne kane a
o"ična krivična djela (kada su ona popra-ena okolnostima koje i# dovode u veu& odnosno
pod jednu od de*ini+ija Rimsko! statuta) ili jednostavno inkorporirati de*ini+ije Statuta (sa
kanama koje su kompati"ilne Statutu)$
0ajjednostavniji pristup je da se de*ini+ije date u Rimskom statutu u +ijelosti inkorporiraju&
"ilo uključivanjem samo! Statuta (ili nje!ovi# dijeiova) u na+ionalni akon& "ilo usvajanjem
akona koji -e reprodukovati de*ini+ije$ 0eke od osnovni# tačaka interesa kada su u pitanju
de*ini+ije "i mo!le "iti sijede-e:
(1) Jenocid. %vaj ločin može "iti učinjen u vrijeme mira ili u vrijeme međunarodno! ili
unutrašnje! oružano! suko"a$ Prisustvo namjere /da se uništi& u +jelini ili djelimično&
na+ionaina& etnička& rasna iii vjerska !rupa kao takva/ je suština ločina$ .ločini koji jasno
ne ispunjavaju uslov namjere& takođe se mo!u smatrati ločinima protiv čovječnosti ili
ratnim ločinima u skladu sa Statutom$ =eno+id se sastoji od ove pose"ne namjere koja je
opisana u članu >& a koja je popra-ena jednim od pet djela na"rojani# u članu
> tač$ (a) ' (e) Rimsko! statuta$ 0a"rojani ločini uključuju djela usmjerena protiv /članova
!rupe/(član > tač$ (a) i ("))& /!rupe/(član > tač$ (+) i (d)) i /dje+e i !rupe/(član > tačka (e))$
%vo podraumijeva neka kvantitativna o!raničenja$ Pored to!a& namjera da se uništi !rupa
/u +jelini ili dio te !rupe/ ne iiskuje postojanje pokušaja masovno! uništenja !rupe$
(3) %ločini protiv čovječnosti. Kao i ločin !eno+ida& ločini protiv čovječnosti se mo!u
pojaviti u "ilo kojem kontekstu i "e vee sa oružanim suko"om (međunarodnim ili
unutrašnjim)$ .ločini protiv čovječnosti sadržani su u svi# 11 djela koja su na"rojana u
članu
C stav 1 tač$ (a) ' (k) Rimsko! statuta& kao što je to de*inisano članom C stav 3 tač$ (a) ' (i)&
/kao dio široko! ili sistemsko! napada usmjereno! protiv "ilo koje! +ivilno! stanovništva&
u nanje o napadu/$ /0apad usmjeren protiv +ivilno! stanovništva/ nači ponašanje koje
uključuje višestruko činjenje radnji navedeni# u stavu 1 člana C protiv "ilo koje! +ivilno!
1?A
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
stanovništva& na osnovu ili s +iljem državne politike ili politike neke or!ania+ije da se takav
napad počini (član C stav 3 tačka (a) Rimsko! statuta)$ 6e*ini+ije date u članu C stav 3 tač$
(a) ' (i) opisuju djela koja nisu sadržana u krivičnom ili vojnom akonu države stranke$
(E) &atni "ločini. I88 je nadležan a ratne ločine /ako su počinjeni kao dio piana ili politike&
1E3
ali kao dio opsežno! počinjenja takvi# ločina/ (čian ? stav 1 Rimsko! statuta)$ Takav plan
ili politika čine važan dio sudske odluke (prema članu 1C stav l(d)) da li je ločin dovoljne
težine da "ude pro!lašen dopustivim pred I88$ .a"rane i člana ? stav 3 tač$ (+) i (e) su
o!raničene /na oružani suko" koji nije medunarodno! karaktera/$ 2lan ? stav 3 tač$ (a) i (")
primjenjuje se na međunarodni oružani suko"$
)ostojanje odgovarajući načela krivičnog "akona i odgovarajući od(ram(eni
meani"ama& može takode doprinijeti donošenju odluke I88 o dopustivosti predmeta$ %vo
naročito može "iti slučaj kada je o"im krivične od!ovornosti& nametnut u skladu sa
na+ionalnim (doma-im) akonom& natno uži od ono!a koji je nametnut od strane I88$
Reultat "i "ila neaktivnost u po!ledu krivične od!ovornosti koja je predviđena Rimskim
statutom& a koja nije kažnjiva po doma-em akonu& što "i raumljivo vodilo ka utvrđenju
dopustivosti$ %snovni prin+ipi su sadržani u dijelu E (či$ 33'EE) Rimsko! statuta$
0a+ionalni pravni sistem tre"a "iti takav da dovoljava krivičnu optuž"u i suđenje "ilo
kojem li+u kome "i Rimskim statutom "ila nametnuta krivična od!ovornost$ Po članu 3A
stav E (pojedinačna krivična od!ovornost) Rimsko! statuta& to je svako li+e koje: (a) počini
takav ločin& "ilo kao pojedina+& "ilo ajedno s dru!im li+em iii putem dru!o! li+a& "e
o"ira je li to dru!o li+e krivično od!ovomoF (") naredi& na!ovori ili iaove počinjenje
takvo! ločina i on se aista do!odi ili je pokušanF (+) u svr#u olakšanja počinjenja takvo!
ločina podupre& potakne ili na dru!i način pomo!ne u nje!ovom ivršenju ili pokušaju
nje!ovo! ivršenja& uključuju-i i pri"avljanje sredstava a nje!ovo počinjenjeF (d) na "ilo
koji dru!i način doprinese ivršenju ili pokušaju ivršenja takvo! ločina od strane !rupe
li+a koja djeluju sa ajedničkim +iljemC??F (e) u vei sa ločinom !eno+ida& direktno i javno
poiva dru!e da počine !eno+idF (*) pokuša počiniti takav ločin preduimanjem radnji koje
apočinju nje!ovo ivršenje /učinivši "itan korak/& ali do iočina ne dođe "o! okolnosti
neavisni# o namjerama to! li+aC?4$ 0eki od ovi# o"lika od!ovornosti (član 3A stav E tač$ (d)
i (e)) odražavaju spe+i*ični karakter krivični# djela i jurisdik+ije 188 i nisu predviđeni
doma-im akonom na isti način$
0a+ionalni (doma-i) akoni& stavijaju-i na raspola!anje imunitet ili specijalna proceduralna
pravila "a lica koja vrše služ(enu dužnost& a reultat imaju /nedostatak volje/ ili neki od
o"lika neaktivnosti$ To daje nadležnost I88 tamo !dje takvi akoni sprečavaju doma-e
sudove jedne države da provedu istra!u i suđenje i osude svoje služ"enike (čian 3C
Statuta)$ Takvu situa+iju imamo kada su ustavne ili akonske odred"e koje pružaju aštitu
li+u od krivične od!ovomosti& u neskladu sa namjerom da se to li+e dovede pred ii+e
pravde ili vode ka nepreduimanju nikakve aktivnosti ' koja "i mo!la podržati nala
dopustivosti I88$
0eki od osnova a nametanje ili isključivanje krivične od!ovornosti su od naročito! načaja
kada su u pitanju poli+ija ili vojne sna!e jedne države$ 6ržave stranke naročito vode računa
da je o"im krivične od!ovomosti& dostupan državnim akonom& usporediv sa o"imom koji je
propisan I88$ Ista pitanja koja se javljaju kada su u pitanju vojska i nared"e a ivršavanje
ločina (član 3A stav E) tačka (")) i o!raničena od"rana nared"i pretpostavljeni# (član EE
Rimsko! statuta)& podjednako se primjenjuju i na +ivilne služ"e& kao što su i o"li+i
kriminalni# od!ovornosti veani# a paravojne *orma+ije& ako vojska ima veu sa
Takav doprinos mora biti namjeran i biti učinjen: (1) s ciljem unapredenja krivičnih
aktivnosti ili krivičnog cilja grupe, kad takve aktivnosti ili ciljevi ukijučuju izvrsenje
zločina koji je u nadleznosti ICC ili (2) uz poznavanje namjere grupe da učini zločin.
78 Medutim, lice koje odustane od napora da počini zločin ili koje na dmgi način
spriječi njegovo dovrsenje, nece biti podlozno kaznjavanju na osnovu Statuta zbog
pokusaja da počini zločin - ako je potpuno i dobrovoljno napustilo kaznjive ciljeve.
nere!ularnim sna!ama te iii slične vrste$ %d!ovomost +iviini# pretpostavljeni# i vojni#
1?>
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
apovjednika je drukčija$ , skladu sa članom 3? tačka (") Rimsko! statuta& pretpostavljeni
koji nije vojni apovjednik i ne djeluje aktivno& /snosi-e/ krivičnu od!ovomost a ločine u
nadležnosti I88 koje počine podređeni pod nje!ovom stvamom vlaš-u i kontrolom& kao
reuitat nji#ovo! propusta da ivrše kontrolu nad podređenim na ispravan način: (i) kad je
nadređeni nao ili je svjesno od"a+io in*orma+ije koje su jasno ukaivale da podređeni čine
ili se spremaju počiniti takve ločineF (ii) kad su se ločini ti+ali aktivnosti koje su "ile unutar
stvarne od!ovornosti i kontroie nadredeno! i (iii) kad je nadredeni propustio predueti sve
1EE
nužne i /ra"orite/ mjere u nje!ovoj mo-i kako "i spriječio ili su"io nji#ovo ivršenje ili ako
je propustio proslijediti stvar nadležnim viastima u svr#u istra!e i !onjenja$
I vojni i +iviini komandanti od!ovoraju a to što su /nali/& ali dok su vojni komandanti
od!ovomi i a ono što su /tre"ali nati/(član 3? tačka (a)(i))& +ivilni nadređeni su od!ovomi
samo a ono što su /svjesno anemarili/$ Pra! od!ovomosti je sto!a a +ivilne nadredene
daleko niži& osim ako ne djeluju kao vojni apovjedni+i$
0eke države mo!u ločine i na+ionalno! krivično! akona o!raničiti institutom
astarijevanja& postavljaju-i vremensko o!raničenje nakon koje!a je a"ranjeno krivično
!onjenje$ Imaju-i u vidu iuetnu težinu ločina koji potpadaju pod jurisdik+iju I88 i
potvrđuju-i primjer dat Konven+ijom o neprimjenjivanju astarijevanja na ratne ločine i
ločine protiv čovječnosti i 14>?$ !odine& Rimski statut u članu 34 propisuje da ločini koji
su u nadležnosti I88 ne podliježu astarijevanju$ Kada države stranke u na+ionalni akon
inkorporiraju de*ini+ije ločina i Rimsko! statuta& od!ovaraju-om klauulom -e ove
de*ini+ije "iti iuete od inače primjenjivi# o!raničenja$ Ako država odluči da ne inkorporira
de*ini+ije Rimsko! statuta& ne!o nastavi primjenivati doma-i krivični akon u slučaju "ilo
kakvo! krivično! !onjenja koje je poten+ijalno i nadležnosti I88& e*ektivna implementa+ija
"i a#tijevala da na+ionalni akon predviđa neprimjenjivanje astarijevanja !dje određeno
ponašanje potpada pod de*mi+ije Statuta$
Rto se tiče osnova a isključenje krivične od!ovomosti& Rimski statut ponaje pose"ne
*ormula+ije kao što su /duševna "olest ili mana/& atrovanost& raumna od"rana samo!a
se"e& dru!i# ili nečije imovine i prinuda (sve i člana E1)$ 2lan E3 !ovori o stvamoj i pravnoj
a"ludi& a član EE o nared"i nadređeni# i pravnim propisima$
, kolikoj -e mjeri ka"ne koje su predviđene po doma-em akonu imati u vidu činjeni+u da
su ločini o kojima se radi /najteži ločini od načenja a medunarodnu ajedni+u kao
+jelinu/ (član A Rimsko! statuta)& o tome -e voditi računa I88 kada "ude ramatrao da li su
doma-i sudovi voljni da istinski provedu krivični postupak$ ,imanje u o"ir irelevantni#
kriterija ili iri+anje kani kojima jasno nedostaje težina& propor+ionalno je sa činjeni+ama
koje "i I88 mo!ao ueti kao doka /svr#e pružanja aštite li+u/ ili /načina koji nije u skladu
sa namjerom da se odnosno li+e dovede pred li+e pravde/ (čl$ 1C i 3B Statuta)$ %vakav
slučaj se javlja naročito kada se a ločine i nadležnosti I88 sudi pred doma-im sudovima
kao a /o"ične ločine/$ Tre"a imati u vidu da Pravila o postupku i dokaima sadrže *aktore
relevantne a iri+anje kane (član C? stav 1 Rimsko! statuta)$ 6ržave tre"aju uporediti
ove *aktore sa *aktorima koji se primjenjuju po doma-em akonu$
Riječ /istinito/ i člana 1C stav 1 tačka (a) Rimsko! statuta jasno onačava postojanje
do"re volje i istinski# napora na strani doma-i# or!ana vlasti pri provodenju istra!e i
krivično! !onjenja i nadležnosti I88$ %"e"jeđivanje da doma-i pravni sistem u
potpunosti sadrži sredstva a postupanje sa ločinima i nadležnosti I88 (inkorporiranjem
puni# de*ini+ija ločina i Rimsko! statuta& sa od!ovaraju-im prin+ipima& od"ranama i
kanama) jeste najsi!umiji način a uklanjanje svake nesi!urnosti na strani države& a u
po!ledu a#tjeva dopustivosti I88$ Takođe& tre"a ista-i i uvažavanje medunarodni#
standarda i o"avea& te I88 od strane države stranke$
)odjela i"medu vojne i civilne jurisdikcije tretira se raličito u raiičitim ustavnim i pravnim
sistemima$ %"im vojne jurisdik+ije& so*isti+iranost vojno! pravno! sistema i vea imedu
vojne i krivične jurisdik+ije !radanski# sudova ' varira od emije do emlje$ Rimski statut ne
auima nikakvo stanovište o tom pitanju: isti standardi& naj"oiji napori& pravičnost&
neavisnost i nepristrasnost& koji se primjenjuju pri utvrđivanju dopustivosti& važe u o"a
1?C
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
slučaja$ Međutim& vojni sudski sistemi nekada primjenjuju *leksi"iinije pro+edure ne!o što je
to slučaj sa redovnim sudovima& te su u tom po!ledu /ranjiviji/ u po!ledu dopustivosti$
Takode& dok se ratni ločini i člana ? dešavaju samo u slučaju oružano! suko"a ("ilo da je
to interna+ionalni ili unutrašnji)& ločini protiv čovječnosti (čian C) i !eno+ida (član >) mo!u
se desiti ivan ovo! konteksta i počiniti i# li+a koja nisu o"aveno vojna (na primjer& +ivilna
poli+ija ili paravojne oružane !rupe)$ Kao takav& o"im vojne jurisdik+ije nije dovoljno širok
da omo!u-i državama strankama da provedu istra!e i krivično !onjenje svi# ločina koji su
predvideni Statutom$ .avisno od ustavni# aranžmana i akonski# rješenja vee imedu
+iviini# i vojni# sudova& država stranka može ia"rati da postupke koji su na neki način
veani a Statut& vode redovni sudovi ili da kom"inuje redovnu i vojnu jurisdik+iju$ ;ojni
1E@
postup+i koji se ivode u kontekstu /do"re vjere/ i u kojima se primjenjuje prin+ip krivične
od!ovomosti u okviru relevantni# de*ini+ija& od"rana i opšti# prin+ipa ' ne-e voditi
dopustivosti pred I88 samo ato što su primijenjene pro+edure donekie neravijene$
7ndirektni uticaj na vojnu pravdu i praksu. 6a "i država stranka ispunila svoju dužnost da
vrši istra!u i krivično !onjenje a ločine i nadležnosti I88& ona mora voditi postupak na
način koji -e voditi nalau nedopustivosti i čl$ 1C i 3B Rimsko! statuta$ %vo "i se posti!lo i
direktnom inkorpora+ijom de*mi+ija i Statuta u doma-e vojne akone$ 0adaije& vojni akoni
"i tre"aio da umu u o"ir opšta načela& od"ranu i kane na način da puni o"im krivnje
predviđen Statutom "ude dostupan i kada je u pitanju vojska$ <ilo "i prikladno kada "i se
o"e"ijedile !aran+ije neavisnosti& nepristrasnosti i pravično! postupka$
Svako nasilno pomjeranje stanovništva tre"a "iti ivedeno na način koji je u skladu sa
medunarodnim pravom$ 0a ovaj način /deporta+ija iii nasilno premještanje stanovništva/&
kao ločin protiv čovječnosti (član C stav 1 tačka (d) i član C stav 3 tačka (d))& koji ne
o"u#vata nasilno premještanje stanovništva na osnovima dovoljenim medunarodnim
pravom& mo!ia "i "iti austavljena$ 0asilno pomjeranje stanovništva može se javiti i u
siučaju !eno+ida (čian > tačka (e) /nasilno premještanje dje+e/)& u medunarodnim
oružanim suko"ima (član ? stav 3 tačka (a)(vii)) ili u slučaju kada okupa+ione sna!e vrše
premještanje svo! stanovništva ili +jelokupno! stanovništvsa okupirano! područja (član ?
stav 3 tačka (")(viii)) i u oružanom suko"u koji nije međunarodno! karaktera& kro
nepravično premještanje +ivilne popuia+ije (čian ? stav 3 tačka (e)(viii))$
%vlaš-enja a #apšenje i pritvor& kao i uslove pritvora i kane atvora takode tre"a uskladiti
sa međunarodnim pravom$ .iočini protiv čovječnosti veani a pritvor uključuju član C stav
1 tačka (e) (/atvaranje ili dru!o teško oduimanje *iičke sio"ode suprotno osnovnim
pravilima međunarodno! prava/)& kao i član C stav 1 tačka (!) i član C stav 1 tačka (i)$
/0asiino nestajanje li+a/ je samo po se"i okarakterisano kao nemo!u-nost da se potvrdi
pritvor& što je suprotno medunarodnim standardima$ 0eki ratni ločini povlače a so"om
pritvor& kao što je član ? stav 3 tačka (a)(vii) (neakonito držanje u atočeništvu)$ ;ažnost
pro+edure pritvora na!lašena je činjeni+om da je pritvor predviđen a "ilo koji ločin
usmjeren protiv li+a& a koji je na"rojan u Statutu$
%d!ovaraju-i aštitni me#animi i o"uka tre"a da se poa"ave *iičkom i psi#ičkom
si!umoš-u li+a koja se drže u pritvoru& kako "i se i"je!lo mučenje (/namjemo nanošenje
teške "oli ili patnje& "ilo *iičke ili psi#ičke/)& ločini protiv čovječnosti i čiana C stav 1 tačka
(*) i člana C stav 3 tačka (e)& kao i ratni ločini i člana ? stav 3(ii) (među njima i /mučenje ili
nečovječno postupanje& uključuju-i i "iološke eksperimente/)$ Kora+i koji se preduimaju
kako "i se spriječilo mučenje& tre"a da "udu od pomo-i kod sprečavanja dru!i# ločina
protiv li+a i pritvorenika& ukijučuju-i i seksuaino nasiije i člana C stav 1 tačka (!)$
%d!ovaraju-a o!raničenja koja "i se postavila na usmjeravanje napada& doprinijela "i
preven+iji veliko! "roja ločina i nadležnosti I88$ Kada su u pitanju ratni ločini&
usmjeravanje napada se javlja u nekoliko sljede-i# slučajeva ' medunarodni oružani suko":
(1) usmjeravanje napada protiv pojedini# li+a (član ? stav 3 tačka (")(ii)& (iii)& (iv)&(i_) i
(__iv))F (3) usmjeravanje napada protiv imovine i mjesta (član ? stav 3 tačka (a)(iv))& član ?
stav 3 tačka (")(ii) ' (v)& (i_) i (__iv)) ' unutrašnji oružani suko"& (E) napad usmjeren protiv
li+a (član ? stav 3 tačka (e)(i) ' (iv)) i (@) napad usmjeren protiv imovine (član ? stav 3 tačka
1??
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
(e)(ii) ' (iv))$ Pose"nu pažnju tre"a posvetiti odred"ama koje pružaju aštitu li+ima u skladu
sa 5enevskim konven+ijama koje o"e"jeđuju da li+u ne smije "iti odueto pravo na
pošteno i redovno suđenje (član ? stav 3 tačka (a)(vi)) i kod unutrašnji# suko"a (član ? stav
3 tačka (+)(iv))$
Kon+ept /vojne potre"e/ nije de*inisan u Statutu& mada je pomenut u vei sa
međunarodnim oružanim suko"om u članu ? stav 3 tačka (a)(iv)$ Siične *rae su
upotre"ljene u vei sa medunarodnim i unutrašnjim oružanim suko"om: u po!ledu
medunarodno! suko"a član ? stav 3 tačka (")(ii)& (v) i (i_) /vojni +iljevi/& (iv)/vojni do"itak/ i
(_iii) /a#tjevi ratovanja/F kod unutamje! suko"a ' član ? stav 3 tačka (e)(iv) /vojni +iljevi/ i
(viii) /nei"ježni vojni raloi/$
.a"ranjena sredstva i metode ratovanja u vei s međunarodnim oružanim suko"om
o"rađeni su u članu ? stav 3 tačka (")(vii)& (_i)& (_ii)& (_vii) ' (__)& (__iii)& (__v)& a i u vei sa
unutrašnjim suko"om u članu ? stav 3(e:iii)& (vii)& (i_) i (_)$ Kon+ept potre"e i
1EA
propor+ionalnosti napada je "euslovan kada je u pitanju medunarodni oružani suko" i
člana ? stav 3 tačka (")(iv)$ Takode& tre"a ueti u o"ir oprenu *ormula+iju odred"e o
samood"rani (čian E1 stav 1 tačka (+))& pose"no kako se ona odnosi na od"ranu imovine&
što je neop#odno a ivršenje vojne misije$ Re!ruta+ija ili upis dje+e mlađe od 1A !odina u
na+ionalne oružane sna!e ili nji#ovo iskoriš-avanje a aktivno učestvovanje u
neprijateljstvima je a"ranjeno kako u medunarodnim (član ? stav 3 tačka (")(__vi)) tako i u
unutrašnjim oružanim suko"ima (član ? stav 3 tačka (e)(vii))$
2lan 3A stav E tačka (") Rimsko! statuta propisuje da -e li+e koje naredi ivršenje ločina
i nadležnosti I88 "iti krivično od!ovomo$ Ii+e koje počini ločin po nared"i nije
oslo"ođeno krivične od!ovornosti& osim ukoliko je imalo akonsku o"aveu pokoravati se
nared"ama& nije nalo da je nared"a neakonita i nije "ilo očito da je nared"a neakonita
(član EE stav 1)$ 6akako& djela i člana > (!eno+id) i člana C (ločini protiv čovječnosti)
smatra-e se /oči!ledno neakonitim/ (član EE stav 3)$ , skladu sa članom 3? stav 1& vojni
komandant je krivično od!ovoran a ločine koje su počinile sna!e pod nje!ovim stvarnim
apovjedništvom i kontrolom ili pod stvamom vlaš-u i kontrolom& ve- prema tome o kakvom
se slučaju radi& kao reultat nje!ovo! propusta da ivrši nador nad takvim sna!ama& a pod
uslovom da je nao ili na osnovu okolnosti u to vrijeme morao nati da te sna!e čine ili da
se spremaju počiniti takve ločine i da je propustio predueti sve nužne i ra"orite mjere
koje su u nje!ovoj mo-i kako "i spriječio ili su"io nji#ovo ivršenje ili ako je propustio
proslijediti stvar nadležnim vlastima u svr#u provodenja istra!e i !onjenja$
%dređeni "roj odreda"a Rimsko! statuta može se primijeniti na nere!ularne sna!e i
paravojne *orma+ije$ 2lan 3A stav E tačka (") name-e krivičnu od!ovornost onome ko
naredi& na!ovori ili iaove počinjenje ločina i on se aista do!odi ili je pokušan (slično kao
i u članu 3A stav E tačka (e) a direktno i javno poivanje dru!i# da počine !eno+id)& dok
član 3A stav E tačka (+) stavlja od!ovornost na li+e koje podupre& podstakne ili na dru!i
način pomo!ne u nje!ovom ivršenju ili pokušaju nje!ovo! ivršenja& uključuju-i i
pri"avljanje sredstava a nje!ovo počinjenje$ 2lan 3A stav E tačka (d) utvrduje krivičnu
od!ovornost a doprinos ivršenju ili pokušaju ivršenja takvo! ločina od strane !rupe li+a
koja djeluju sa ajedničkim +iljem koji je usmjeren ka ivršenju krivični# aktivnosti ili
krivično! +ilja !rupe$ Komandna od!ovornost i čiana 3? stav 1 takode se primjenjuje na
li+a koja /aktivno djeluju kao vojni komandanti/& pa tako name-e od!ovornost vojnom
komandantu koji ima kontrolu nad paravojnim *orma+ijama$ .a"rana /upotre"e/ dje+e ispod
1A !odina starosti u aktivnom učestvovanju u međunarodnim (član ? stav 3 tačka (")
(___vi)) iii unutrašnjim suko"ima (član ? stav 3 tačka (e)(vii)) tre"a da se primjenjuje i u
slučajevima kada dje+a čine dio paramilitarni# *orma+ija koje kontroliše vlada$
1.3.7.6.3. Pokretanje postupka pred ICC
.a pokretanje postupka pred I88 Rimski statut predviđa: (a) me#aniam uspostave
nadležnosti I88 i (") odiučivanje o dopustivosti pokretanja postupkaP>44Q$ Tome pret#odi
prijavljivanje krivično! djela a koje je nadležan I88& i to tužio+u (putem tv$ /upu-ivanja
slučaja tužio+u/)$ Tužila+ može otvoriti istra!u kada !a na to upoore situa+ije a koje se
1?4
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
opravdano vjeruje da je u njima počinjen ločin ili se on čini$ , skladu sa Rimskim statutom
i Pravilima o postupku i dokaima& tužila+ mora pre!ledati materijal koji mu je dostavljen
prije ne!o donese odluku o tome da li da se nastavi sa pro+esomPCBBQ$
Mo!u-a su tri načina pokretanja postupka pred I88:
(1) Tužila+ može samoini+ijativno (proprio motu) pokrenuti istra!u a neko krivično djelo i
nadležnosti I88 na osnovu o"avještenja koje je primio na "ilo koji način o tom djelu (čian
1E tačka (+) u vei sa članom 1A stav 1 Rimsko! statuta)PCB1Q$ Riječ je o standardnom
ovlaš-enju kontinentalno! javno! tužio+a da ex ojficio pokre-e krivično !onjenje& neovisno
o volji i mo!u-nosti dru!i# su"jekata a takvu ini+ijativuPCB3Q$ , postupku koji se vodi
prema odred"ama Rimsko! statuta samostalna ulo!a tužio+a svodi se jedino na pret#odno
prikupljanje in*orma+ija i dokaa (čl$ 1A i AE Rimsko! statuta)$ Medutim& nje!ova dužnost je
da& pri tome& prikuplja dokae kako na teret okrivljeno!& tako i one koji mu idu u prilo! (a
carge ou a decarge)¡703].
(3) 6ržava stranka Rimsko! statuta može tužio+u /uputiti/ (prijaviti) slučaj jedno! ili više
krivični# djela i nadležnosti I88 (član 1E tačka (a) Rimsko! statuta)$
(E) Savjet "e"jednosti ,jedinjeni# na+ija može& kada djeluje na osnovu =lave ;II Povelje
1E>
,jedinjeni# na+ija& a u situa+iji u kojoj se čini da je počinjen jedan ili više krivični# djela i
nadležnosti I88& takav slučaj /uputiti/ tužio+uPCB@Q (član 1E tačka (") Rimsko! statuta)$
9asno je da Savjet "e"jednosti može uputiti I88 samo one /situa+ije/ u kojima se radi o
o"iljnim ločinima& čije vršenje dovodi do /prijetnje miru/ ili /povrede mira/PCBAQ$ 0aravno&
mora se primijetiti da su ovo široki& raste!ljivi pojmovi& u čijem tumačenju Savjet
"e"jednosti uživa veliku slo"oduPCB>Q$
, siučaju pod (E)& kada tužila+ djeluje na osnovu ini+ijative Savjeta "e"jednosti
,jedinjeni# na+ija& pokretanje postupka je automatsko$ , slučajevima pod (1) i (3) tužila+
mora predueti neke pripremne radnje& odnosno ivršiti preliminarnu provjeru dostavijeni#
in*orma+ija ' da "i se pokrenuo postupak$PCBCQ Te radnje su provjera: (a) pružaju li dostupni
poda+i raumnu osnovu a sumnju da je krivično djelo koje je u nadležnosti I88 "ilo
počinjeno ili da je nje!ovo ivršenje u tokuF (") da li je predmet dopušten& odnosno može li
"iti dopušten na osnovu člana 1C i (+) uimaju-i u o"ir težinu krivično! djela i interese
žrtava& postoje li& ipak& "itni raloi a uvjerenje da istra!a ne "i služila interesu pravde
(član AE stav 1 Rimsko! statuta)PCB?Q$ Ako tužila+ o+ijeni da tre"a pokrenuti istra!u& o tome
-e o"avijestiti države stranke Rimsko! statuta i one države koje "i& uimaju-i u o"ir
dostupne in*orma+ije& normalno vršile nadležnost a krivična djela o kojima je riječ$ Tužila+
može o"avijestiti takve države na povjerljivoj osnovi& a kad vjeruje da je nužno aštititi li+a&
spriječiti uništenje dokaa ili "jekstvo li+a& kao i o!raničiti o"im in*orma+ija koje dostavlja
državama$ , roku od mjese+ dana nakon prijema to! o"avještenja& država može
o"avijestiti I88 da provodi istra!u ili da je provela istra!u nad svojim državljanima ili dru!im
li+ima u svojoj nadležnosti& u vei sa krivičnim djelima koji "i mo!li predstavljati ločine
navedene u članu A Rimsko! statuta& a koji se odnose na podatke navedene u
o"avještenju državama$ 0a a#tjev te države& tužila+ mora prepustiti istra!u o tim li+ama
državi& osim ukoliko pretpretresno vije-e& na a#tjev tužio+a& ne odluči da dopusti istra!u
(član 1? stav 3 Rimsko! statuta)$
0akon proteka navedeno! roka od mjese+ dana ili u slučaju u kojem je od neke države
odueo istra!u koju joj je "io povjerio& tužila+& ako aključi da postoji raumna osnova a
nastavak istra!e& podnije-e pretpretresnom vije-u a#tjev a odo"renje istra!e popra-en
svim prikupljenim pomo-nim materijalomPCB4Q (član 1A stav E Rimsko! statuta)$ Ako
pretpretresno vije-e& nakon što je ispitalo a#tjev i pridruženi materijal& aključi da postoji
raumna osnova a nastavak istra!e& te da i!leda kako predmet spada u nadležnosti I88&
ono -e odo"riti početak istra!e& "e uti+aja na kasnije odluke I88 u po!ledu nadležnosti i
dopuštenosti predmetaPC1BQ$ Isto tako& od"ijanje pretpretresno! vije-a da odo"ri istra!u ne
sprečava tužio+a da podnese naknadni a#tjev koji se temelji na novim činjeni+ama ili
dokaima koji se odnose na istu situa+iju (član 1A stav @ Rimsko! statuta)$
0akon istra!e& tužiia+ može akijučiti da ne postoji dovoljno osnova a !onjenje sto!a što:
14B
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
(a) ne postoji dovoljan pravni ili činjenični osnov a idavanje nalo!a ili poiva na osnovu
člana A?F (") predmet nije dopušten na osnovu člana 1C ili (+) !onjenje nije u interesu
pravde& uimaju-i u o"ir sve okoinosti& uključuju-i i težinu ločina& interese žrtava i do" ili
sla"u životnu sna!u navodno! počinio+a& te nje!ovu ulo!u u navodnom krivičnom djelu
(član AE stav 3 Rimsko! statuta)$ Ali& to svoje stanovište tužila+ može kasnije imijeniti /ako
nastupe nove činjeni+e ili ako sana nove in*orma+ije/ (član AE stav @ Rimsko! statuta)$ %
takvoj ne!ativnoj o+jeni tužila+ ne mora o"avijestiti pretpretresno vije-e& osim ako je ne
asniva na ralo!u svrsis#odnosti& tj$ na tome da se radi o krivičnom djelu manje! načaja
kod koje! pokretanje istra!e /ne "i služilo interesima pravde/ (član AE stav 1 tačka +))&
kada tu o+jenu tre"a inijeti pred pretpretresno vije-e$ Tu je po Statutu diskre+iono
ovlaš-enje tužio+a na (ne)pokretanje krivično! !onjenja o!raničeno& jer nje!ova odluka o
svrsis#odnosti istra!e postaje valjana tek ako je potvrdi pretpretresno vije-e ' a raliku od
ostali# slučajeva& u kojima pretpretresno vije-e može od tužio+a samo atražiti
preispitivanje ne!ativne odluke (član AE stav E tač$ (a) i (") Rimsko! statuta)PC11Q$
/Ti nam propisi& s jedne stane& pokauju "ri!u pisa+a Rimsko! statuta da se o"avei po
kojoj tužila+ mora (en!l$ sall) pokrenuti istra!u kada su a to ispunjeni pravni uslovi& prida
sadržaj "liak kontinentalnom pojmu načela le!aliteta krivično! !onjenjaPC13Q$ 0o& s dru!e
strane& vidljiva je i želja da se i odluke o pokretanju istra!e isključi opasnost
osvetolju"ivosti prema počinio+u$ Ta "i opasnost postojala ukoliko "i i žrtve krivični# djela
1EC
imale mo!u-nost rea!ovanja na tužiočevu ne!ativnu odiuku: Statut ne uvodi ustanovu
supsidijarne krivične tuž"e& poput neki# evropski# kontinentalni# prava/PC1EQ$
1.3.7.6.4. Započinjanje istrage
Istra!a pred I88 apočinje na osnovu odluke pretpretresno! vije-a kojom se /odo"rava/ taj
stadijum postupka$ Time je iraženo stanovište da krivični postupak& "e o"ira na to što -e
radnje u istrai provoditi sam tužiia+& mora "iti u ključnim trenu+ima pod sudskom
kontrolom& čime je tužiočeva selek+ija predmeta a krivično !onjenje o!raničenaPC1@Q$
Prije donošenja odluke& pretpretresno vije-e o+jenjuje postojanje smetnji a pokretanje i
vođenje postupka (član 1C) i postojanje /raumne osnove/ a nastavak postupka (član 1A
stav @ Rimsko! statuta)$ Postojanje smetnji a pokretanje i vođenje postupka pretpostavlja
provjeru pretpostavki a uspostavu nadležnosti I88 i člana 13& ali i ostali# pretpostavki i
člana 1C$ Postojanje /raumne osnove/ a nastavak postupka pretpostavija provjeru
stepena vjerovatno-e sumnje da je neko li+e krivo a odredeno krivično djelo i nadležnosti
I88$ Statut ne sadrži standarde te vjerovatno-e& ali se može ueti da je ona na početku
postupka niža od one na kraju istra!e& na raspravi o tv$ potvrdi optuž"i prije suđenja (član
>1 stav A Rimsko! statuta)PC1AQ$
,stanovi li pretpretresno vije-e postojanje /raumne osnove/ a nastavak postupka& kao i
ako ne postoji neka od navedeni# smetnji& odo"ri-e istra!u$ ,koliko se& medutim&
pretpretresno vije-e ne složi sa a#tjevom tužio+a& od"i-e taj a#tjev$ %"je odluke
pretpretresno! vije-a stranke mo!u po"ijati& "ilo "o! po!rešno! iješavanja neko! pravno!
pitanja o nadležnosti iii dopuštenosti pokretanja postupka ili vodenja postupka& "ilo "o!
nepraviino! rješavanja neko! pitanja koje "i /natno uti+alo na pošteno i "ro vodenje
postupka/ (član ?3 stav 1 tač$ (a) i d) Rimsko! statuta)$ Iako je odluka žal"eno! vije-a
konačna& ona ne-e spriječiti tužio+a da naknadno podnese novi a#tjev& ako "ude
utemeljen na novim činjeni+ama ili dokaima koji se odnose na isto krivično djelo (član 1A
stav A Rimsko! statuta)$
Spe+i*ičnost istra!e je i u tome što u postupku o nadležnosti ili dopuštenosti svoje
primjed"e I88'u mo!u podnositi oni protiv koji# se pokre-e postupak ili koji su a to
ainteresovani na osnovu člana 1E& kao i žrtve (član 14 stav E Rimsko! statuta)$ To je
ralika u odnosu na odlučivanje o/raumnoj osnovi/ a postupak& o kojem pretpretresno
vije-e odlučuje ex parte& ne saslušavši osumnjičeno! niti ainteresovanu državu koji -e a
to do"iti prilike tek na kraju istra!e& na raspravi o potvrdi optuž"i prije suđenjaPC1>Q$ To je
teže po prava osumnjičeno! ato što tokom ključno! odlučivanja o pokretanju istra!e protiv
nje!a stoje ne samo (može "iti loši) dokai tužio+a ne!o i dokai žrtava krivični# djela na
141
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
koje ne može rea!ovati niti prije odluke o apočinjanju postupka& a niti kasnije tokom
ista!e& jer je +ijela istra!a ustrojena kao jednostavno uredovanje tužio+a radi utvrđivanja
činjeni+a koje -e se u praksi u!lavnom voditi radi pri"avljanja podlo!e a optužni+u (član
A@ stav 1 tačka (a) i stav E Rimsko! statuta)PC1CQ$
Takva kon+ep+ija istra!e posljedi+a je an!losaksonske pravne tradi+ije& prema kojoj svaka
stranka snosi teret dokaivanja svoji# tvrdnji& a tužila+ uživa vrlo široku diskre+iju u po!ledu
pokretanja istra!e& kao i i"oru li+a u po!ledu koje! se istra!a vrši$ Sto!a& u stadijumu koji
pret#odi !lavnom pretresu tužiočevo istraživanje nužno mora "iti motivisano nje!ovim
interesom da potkrijepi optužni+u& a ne pronalaženjem istine po svaku +ijenuPC1?Q$
Međutim& a raliku od Statuta I8TH& Rimski statut o"aveuje tužio+a da /na jednak način
istražuje inkriminiraju-e okolnosti i okolnosti koje isključuju krivnju/ (član A@ stav 1 tačka
(a) Rimsko! statuta)& što je u praksi& naravno& teško posti-i$
1.3.7.6.5. Tok istrage
0akon što pretpretresno vije-e odo"ri vodenje istra!e protiv određeno! li+a& tužila+ mora&
potpuno poštuju-i prava li+a koja su uspostavljena ovim statutom& /kako "i utvrdio istinu&
proširiti istra!u na takav način da o"u#vati sve činjeni+e i dokae koji su "itni a pro+jenu
postoji li krivična od!ovornost na osnovu ovo! statuta/$ S tim u vei& tužila+ tre"a predueti
/prikladne mjere/ kako "i osi!urao djelotvomu istra!u i krivično !onjenje a krivična djela
koja su u nadležnosti I88& poštuju-i interese i lične okolnosti žrtava i svjedoka& uključuju-i
do" i pol (kako je de*inisano u članu C stav E) i dravlje& kao i ueti u o"ir prirodu ločina&
pose"no kad on uključuje seksualno nasilje& polno nasilje ili nasilje nad dje+om (član A@
stav 1 Rimsko! statuta)$ %n -e& tako: (a) prikupljati i ispitivati dokaeF
1E?
(") atražiti prisustvo li+a koja su pod istra!om& žrtava i svjedoka& te i# ispitivatiF (+)
atražiti saradnju "ilo koje državne ili međuvladine or!ania+ije ili aranžmana& u skladu s
nji#ovim nadležnostima i (ili) mandatomF (d) aključiti takve aranžmane ili sporaume koji
nisu suprotni ovom statutu& koji "i mo!li "iti nužni a olakšavanje saradnje neke države&
međuvladine or!ania+ije ili li+aF (e) aključiti sporaum da se ne otkriju& u "ilo kojem
stadiju postupka& isprave ili poda+i koje je tužila+ do"io pod uslovom tajnosti i isključivo u
svr#u pri"avljanja novi# dokaa& osim ako dostavila+ in*orma+ija ne pristane na nji#ovo
o"javljivanje i (*)predueti nužne mjere ili tražiti preduimanje nužni# mjera kako "i se
osi!urala tajnost in*orma+ija& aštita "ilo koje! li+a ili aštita dokaa (član A@ stav E
Rimsko! statuta)$ , tom +ilju tužila+ je:
(1) 0ajprije& upu-en na saradnju država stranaka Rimsko! statuta (prema odred"ama
deveto! dijela)$ Ta saradnja je& u načelu& do"rovoijna& jer države stranke ivršavaju
a#tjeve a pružanje pomo-i u skladu sa postupkom propisanim svojim pravom (pri čemu
tre"aju poštovati o"lik radnje koje tužila+ od nji# traži& ukoliko on nije nji#ovim pravom
a"ranjen ' član 44 stav 1 Rimsko! statuta)$ Samo iuetno& ako se radi o a#tjevu koji ne
traži primjenu prinudni# mjera& tužila+ može na teritoriji neke države stranke Statuta& sam
predueti pojedinu radnju /uključuju-i pose"no ra!ovor ili prikupljanje dokaa od li+a na
do"rovoljnoj osnovi/& i to "e prisustva vlasti države stranke ' ako je to /nužno a ivršenje
a#tjeva/$ %n tada može sam predueti /istraživanje "e imjene javne loka+ije ili dru!o!
javno! mjesta/ (član 44 stav @ Rimsko! statuta)$
(3) ,koliko takve saradnje nema& jer država stranka /nedvosmisleno ne može ivršiti
a#tjev a saradnju "o! nedostupnosti "ilo koje! or!ana vlasti ili "ilo koje! dijela njeno!
pravosudno! sistema/& pretpretresno vije-e -e /kad je !od to mo!u-e& imaju-i u vidu
po!iede države o kojoj je riječ/& ovlastiti tužio+a da predume /pose"nePC14Q istražne
korake/ na teritoriji određene države stranke& "e da je osi!uranja saradnje te države na
osnovu dijela 4 (član AC stav E tačka (d) Rimsko! statuta)$ /0edostupnost/ ovdje tre"a
tumačiti ne kao odsutnost (političke) volje a saradnju ne!o kao nepostojanje
od!ovaraju-e! dijela ivršne ili sudske vlasti koji "i proveo a#tijevanu radnju& "ilo "o!
kolapsa sistema vlasti& "ilo "o! neadekvatne strukture njeni# or!ana u kojoj npr$ ne "i
postojali or!ani aduženi a pružanje pravne pomo-i& propisi o nadležnosti "ili "i nejasni ili
protivriječni i sl$PC3BQ
143
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
0a a#tjev tužio+a& pretpretresno vije-e& u "iio koje do"a nakon pokretanja istra!e& mora
idati nalo! a #apšenje a neko li+e ako& nakon što ispita a#tjev i dokae ili dru!e
in*orma+ije koje mu podnese tužiia+& utvrdi: (1) da postoje raumne osnove a uvjerenje da
je određeno ii+e učinilo krivično djelo koje je u nadležnosti I88 i (3) da se #apšenje to! li+a
čini nužnim: (a) da "i se osi!uraio prisustvo to! li+a na suđenju& (") da "i se osi!uraio da to
li+e ne narušava ili u!rožava istra!u iii sudski postupak ili (+) kad je to primjenjivo da se
spriječi da to li+e ne nastavi ivršavati isto ili slično krivično djelo koje je u nadležnosti I88&
a koje proiilai i isti# okolnosti (čian A? stav 1 Rimsko! statuta)$ Sadržina tužiočevo!
a#tjeva i nalo!a a #apšenje utvrđeni su st$ 3 i E člana A? Rimsko! statuta$ 6ržava
stranka u kojoj se osumnjičeni naiai mora odma# nakon prijema a#tjeva a #apšenje
predueti mjere a #apšenje to! li+a& i to u skladu sa svojim propisima i odred"ama
deveto! dijela Rimsko! statuta koji se odnosi na međunarodnu saradnju i pravnu pomo-$
, to& tužila+ može atražiti od pretpretresno! vije-a da imijeni nalo! a #apšenje '
mijenjaju-i ili dodaju-i krivična djela koja su u njemu nanačena& a pretpretresno vije-e
mora na taj način imijeniti naio! ako utvrdi da postoji raumna osnova a uvjerenje da je
li+e počinilo takva imijenjena ili dodatna djela$ Međutim& umjesto da atraži nalo! a
#apšenje& tužila+ može& isto tako& podnijeti a#tjev traže-i da pretpretresno vije-e ida
poiv nekom li+u da se pojavi pred I88$ Tada -e pretpretresno vije-e idati poiv tom li+u
da se pojavi pred I88& pod uslovom da utvrdi da postoje raumne osnove a uvjerenje da
je ii+e počinilo navedeno krivično djelo& kao i da je sudski poiv dovoljan kako "i se
osi!urao dolaak to! li+a& u uslove kojima se o!raničava slo"oda ili "e takvi# uslova (koji
ne uključuju pritvor)& ako je to mo!u-e na osnovu na+ionalno! pravaPC31Q$
Statut ne odreduje& ni okvimo& rok trajanja istra!e$ lstina& član A@ stav 1 tačka ") Rimsko!
statuta o"aveuje tužio+a na preduimanje /prikladni# mjera/ kako "i /osi!urao e*ikasnu
istra!u/& što tre"a da nači vođenje istra!e u roku koji je primjeren težini i složenosti
1E4
krivično! predmeta$ Koliko -e tužila+ aista +ijeniti /e*ikasnost/ svoje istra!e& ostaje da se
vidi$
1.3.7.6.6. Prava osumnjičenih i drugih lica uključenih u istragu
Kao što je ve- rečeno& istra!a tužio+a ima stranački karakter i u njoj ne učestvuju
osumnjičeni i nje!ov "ranila+$ .ato Rimski statut štiti u istrai samo ona prava
osumnjičeno! koja su poveana s nje!ovom ulo!om kao ivora sananja o činjeni+ama$
%sim spomenute dužnosti tužio+a da /na jednak način istražuje inkriminiraju-e okoinosti i
okoinosti koje isključuju krivnju/ (član A@ stav 1 tačka a) Rimsko! statuta)& ne postoje
pose"ni me#animi koji "i kontrolisali tužio+a u vođenju istra!e& kakvi& na primjer& postoje u
krivičnim istra!ama kontinentaino! tipa pred istražnim sudijom$
Prema članu AA stav 1 Rimsko! statuta& li+a protiv koji# se vodi istra!a posjeduju određena
prava po medunarodnom o"ičajnom i u!ovomom pravu$ , ova prava osumnjičeno!
spadaju: (a) pravo dane smije "iti prisiljen optužiti samo!a se"e ili "iti prisiljen prinati
krivnjuF (") pravo da ne smije "iti podvr!nut "ilo kojem o"liku prinude& pritiska ili prijetnje&
mučenja ili "iio kojem dru!om o"liku okrutno!& neljudsko! ili ponižavaju-e! postupanja ili
kažnjavanjaF (+) ako se ispituje na jeiku koji je raličit od jeika koji to li+e potpuno
raumije i !ovori& mora imati "esplatnu pomo- stručno! prevodio+a i sve prevode koji su
nužni kako "i se adovoljio uslov pravičnosti i (d)ne smije "iti podvr!nut ar"itramom
#apšenju ili pritvoru& kao i ne smije "iti lišen slo"ode& osim na osnovu postupka koji je
predviden ovim statutom$ Ii+a koja su osumnjičena da su učiniia neko krivično djelo protiv
medunarodno! prava posjeduju i dodatna prava& re!ulisana članom AA stav 3 Rimsko!
statuta& kao i medunarodnim o"ičajnim pravom: (a) pravo "iti uponat& prije početka
ispitivanja& da postoje osnove sumnje da je to li+e počinilo krivično djelo koje je u
nadležnosti I88F (")-utati& a da se šutnja ne smatra "itnom a određivanje krivnje ili
nevinostiF (+) imati pravnu pomo- li+a po ličnom i"oru ili ako li+e nema pravnu pomo-&
imati pravnu pomo- li+a koje mu "ude određeno& u svakom slučaju kad tako nalažu interesi
pravde& te "e pla-anja troškova to! li+a& kad !od ono nema na raspola!anju dovoljna
sredstva da tu pomo- piati i (d) "iti ispitivan u prisustvu advokata& osim ako se li+e nije
14E
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
do"rovoljno odreklo prava na advokata$
1.3.7.6.7. Zavrsetak istrage
Istra!a se može avršiti na dva načina: (a) o"ustavljanjem postupka ili (") sastavljanjem i
podnošenjem optužno! akta (optužni+e) 188$
Interesantno je da po Rimskom statutu tužila+ ne uživa diskre+ijsku slo"odu da& po
avršetku istra!e& aključi da ne postoje dovoljni osnovi a krivično !onjenje
osumnjičeno!PC33Q$ 0aime& ukoliko tužila+ utvrdi da nakon što je provjerio vjerodostojnost
nečije krivnje a delikt i nadležnosti I88& kao i postojanje pravni# smetnji a nastavak
postupka& ne postoji dovoljno osnova a daijnje krivično !onjenje& on -e o svojoj odlu+i i
raloima njeno! donošenja o"avijestiti pretpretresno vije-e& državu koja je podnijela
dojavu ili Savjet "e"ednosti ,jedinjeni# na+ija$ Ti su raloi siični onima a odluku tužio+a
o nepokretanju istra!e: ne postoji dovoljan pravni ili činjenični osnov a idavanje nalo!a ili
poiva na osnovu čiana A?F predmet nije dopušten na osnovu člana 1C ili!onjenje nije u
interesu pravde& uimaju-i u o"ir sve okolnosti& uključuju-i i težinu krivično! djela& interese
žrtava i do" iii sla"u životnu sna!u navodno! počinio+a& te nje!ovu ulo!u u navodnom
krivičnom djelu (član AE stav 1 tač$ a)& ") i +) Rimsko! statuta)$ Pretpretresno vije-e može
kontrolisati takvu odluke tužio+a& isto kao i odluku o nepokretanju istra!e& Rto nači da -e
odluka o o"ustavi& koja je asnovana isključivo na raloima (ne)svrsis#odnosti& postati
valjana tek kada je pretpretresno vije-e potvrdi (član AE stav E tačka (+) Rimsko! statuta)$
Prema tome& vršenje tužiočevi# oviaš-enja podliježe sudskoj kontroli$ %vo pravilo se čini
korisnim i više ralo!a: (1) postavljanja opšti# standarda kojima -e se tužila+ rukovoditi pri
odlučivanju o nastavljanju krivično! !onjenja& (3) o"aveivanja tužio+a da o"raioži svoje
odluke da krivično ne !oni odredeno! osumnjičeno! i (E) davanja pretpretresnom vije-u
mo!u-nosti da preinači odiuku tužio+a& čime se na nje!ova ovlaš-enja postavljaju načajna
o!raničenja i čime se sprečavaju ili umanjuju poten+ijalne loupotre"ePC3EQ$ Ako
pretpretresno vije-e to od"ije& reaktivira se dužnost tužio+a da nastavi sa krivičnim
!onjenjem (pravilo 11B stav 3 Pravila o postupku i dokaima)PC3@Q$
6ru!i način avršetka istra!e jeste da tužila+ sastavi *ormaini optužni akt protiv li+a koje je
1@B
pod istra!om i dostavi taj akt I88$ 2lan >1 stav 1 Rimsko! statuta o"aveuje I88 da /u
raumnom roku/ nakon predaje ili pojavljivanja optuženo! pred I88& održi raspravu a
potvrdu optuž"e na osnovu koje tužila+ /namjerava da traži suđenje/ (rasprava a potvrdu
optuž"e& en!l$ confirmation earing)$ Istra!a se smatra avršenom početkom rasprave a
potvrdu optuž"e& jer do tada tužila+ može nastaviti istra!u i imijeniti ili povu-i optuž"u
(član >1 stav @ Rimsko! statuta)$ Međutim& ne!ativan reultat ove rasprave (kad
pretpretresno vije-e od"ije potvrditi optuž"u)& ne-e spriječiti tužio+a da o"avi dodatne
ividaje& jer mu Statut daje pravo da /nakon to!a/ atraži potvrdu optuž"e koju je
pretpretresno vije-e ve- od"ilo ako /ako se a#tjev asniva na dodatnim dokaima/ (član
>1 stav ? Rimsko! statuta)$
1.3.7.6.8. Kontroia optuzbe
Rasprava a /potvrdu optuž"e prije suđenja/ odvija se pred pretpretresnim vije-em& u
prisustvo stranaka i "raniia+a$ Iuetno& ona se može (na a#tjev tužio+a ili na vlastitu
ini+ijativu I88) održati u odsustvu optuženo! (in a(sentia) u slučaju: (a) da se optuženi
odrekao svo! prava da "ude prisutna ili (") da je optuženi po"je!ao iii se ne može prona-i&
a "ili su predueti svi /raumni kora+i/ kako "i se osi!uralo nje!ovo pojavljivanje pred I88&
kao i kako "i se to li+e uponalo s optuž"ama i činjeni+om da -e se održati rasprava
povodom potvrdivanja optuž"e (član >1 stav 3 Rimsko! statuta)$ Medutim& u tom slučaju
optuženo! -e astupati advokat kad pretpretresno vije-e /utvrdi da je to u interesu pravde/$
Pravilo je da se /u raumnom roku/ prije rasprave optuženom mora dostaviti primjerak
isprave koji sadrži optuž"e na osnovu koji# tužila+ namjerava /privesti/ optuženo! I88 i da
se optuženi mora uponati s dokaima na koje se tužila+ na raspravi namjerava /povati/
(član >1 stav E Rimsko! statuta)$ Ako se tužila+ odluči da prije rasprave nastavi istra!u ili
da imijeni ili povuče optuž"u& optuženom -e se o tome pružiti /raumno o"avještenje/$ ,
14@
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
slučaju povlačenja optuž"e& tužila+ mora o raloima o"avijestiti pretpretresno vije-e (član
>1 stav @ Rimsko! statuta)$
0a raspravi tužila+ mora /poduprijeti/ svaku tačku optuž"e& s dokaima koji su dovoljni da
"i se uspostavila /asnovana osnova sumnje/ da je optuženi učinio krivično djelo a koje je
optužen$ Tužila+ se može osloniti na isprave ili /sumame dokae/& tako da ne mora poivati
svjedoke a koje se očekuje da -e svjedočiti na suđenju$ S dru!e strane& optuženi na
raspravi može: (1) uložiti pri!ovor na optuž"u& (3)osporiti dokae koje inosi tužila+ i (E)
inijeti nove dokae (član >1 stav > Rimsko! statuta)$
Pretpretresno vije-e /mora/ na osnovu rasprave odlučiti postoji li dovoljno dokaa da "i se
uspostavila /asnovana osnova sumnje/ da je optuženi učinio svako od krivični# djela a
koje je optužen$ %visno o odlu+i& prema odred"ama člana >1 stav C Rimsko! statuta&
pretpretresno vije-e može: (1) potvrditi one tačke optuž"e a koje je odlučilo da postoji
dovoljno dokaa& pa uputiti optuženo! pretresnom vije-u na suđenje a potvrđene tačke
optuž"ePC3AQF (3) od"iti potvrditi tačke optuž"e a koje je odlučilo da ne postoji dovoljno
dokaaPC3>QF (E)od!oditi pretres i atražiti od tužio+a da ramotri: (a) pronalaženje novi#
dokaa ili provođenje daljnje istra!e u odnosu na neku tačku optuž"e ili (") imjenu
optuž"e "o! to!a što se čini da podneseni dokai navode na aključak o postojanju
dru!o! krivično! djela (en!l$ a different crime) koje je u nadležnosti I88$ %dluka pod (1) je
konačnaPC3CQ& dok odluke pod (3) i (E) stranke mo!u po"ijati pose"nom žal"om& i to pod
uslovima i člana ?3 Rimsko! statuta$ To -e im "iti korisno naročito tamo !dje je& po
nji#ovom mišljenu& pretpretresno vije-e po!rešno riješilo neko pitanje /koje "i natno uti+alo
na pošteno i "ro vođenje postupka ili na is#od suđenja/& ali ova pose"na žal"a nema
suspenivno dejstvo& osim ako žal"eno vije-e (u skladu s Pravilima o postupku i dokaima)
ne odredi drukčije (član ?3 stav E Rimsko! statuta)$
Tužila+ je& takođe& ovlaš-en da pošto optuž"a "ude potvrđena& a prije početka suđenja& u
/dopuštenje/ pretpretresno! vije-a& a nakon što o"avijesti optuženo!& i"mijeni optuž"u$
Međutim& ako tužila+ želi dodati još neke tačke optuž"i ili amijeniti najteže tačke optuž"e&
/mora/ se održati rasprava a potvrđivanje optuž"i (na način kako to re!uliše član >1
Rimsko! statuta)$
Kad optuž"a "ude potvrđena& Predsjedništvo I88 -e /osnovati/ pretresno vije-e koje -e (u
skladu sa stavom ? člana >1 i članom >@ stav @) "iti od!ovomo a dalje vođenje postupka&
a može o"avljati i sve *unk+ije pretpretresno! vije-a /koje su "itne i koje mo!u "iti
1@1
primijenjene u tom postupku/ (član >1 stav 11 Rimsko! statuta)$ , /dopuštenje/
pretresno! vije-a& tužila+ može& nakon početka suđenja& povući optuž"u (član >1 stav 4
Rimsko! statuta)$
1.3.7.6.9. Pretpretresni postupak
Kao i u sistemu I8TH i I8TR& pretpretresni postupak pred I88 počinje prvim pojavijivanjem
optuženo! pred sudom i nje!ovim ijašnjavanjem o krivi+i$ Pretpretresni postupak se u
sistemu I88 vodi pred pretpretresnim vije-em$ 0akon predaje optuženo! ili nakon
nje!ovo! pojavljivanja pred I88 (do"rovoljno ili na osnovu sudsko! poiva)& pretpretresno
vije-e -e /osi!urati/ da optuženi "ude uponat sa krivičnim djelom a koje se tereti& kao sa
nje!ovim pravima na osnovu ovo! statuta& uključuju-i i pravo da atraži privremeno (do
suđenja) puštanje na slo"odu (član >B stav 1 Rimsko! statuta)$ Ako je optuženi protiv koje!
je idat nalo! a #apšenje podnio a#tjev a privremeno puštanje na slo"odu do suđenja&
osta-e u pritvoru ako je pretpretresno vije-e /si!umo/ da su ispunjeni uslovi propisani
članom A? stav 1$ Ako to nije slučaj& predpretresno vije-e /mora/ oslo"oditi to li+e& /u
određene uslove ili "euslovno/$ %"avea je pretpretresno! vije-a i da /povremeno/
preispituje svoju odluku o puštanju na slo"odu ili pritvaranju optuženo!& a to može učiniti /u
"ilo koje do"a/& i to na a#tjev tužio+a ili optuženo!$ 0akon takvo! preispitivanja& to vije-e
može imijeniti svoju odluku o pritvoru& o puštanju na slo"odu ili o uslovima puštanja na
slo"odu& /ukoliko utvrdi da promijenjene okolnosti tako nalažu/ (član >B stav E Rimsko!
statuta)$ , to& pretpretresno vije-e mora osi!urati da optuženi ne "ude u pritvoru
/neraumno du!o prije sudenja "o! neopravdano! kašnjenja tužio+a/& a ako do takvo!
14A
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
kašnjenja dode& I88 -e ramotriti mo!u-nost puštanja optuženo! na sio"odu& i to u
određene usiove ili "eusiovno$ S dru!e strane& ako je to nužno& pretpretresno vije-e može
idati nalo! a #apšenje kako "i osi!uralo prisustvo li+a koje je "ilo pušteno na slo"odu
(čian >B stav A Rimsko! statuta)$
, ovoj *ai postupka tužila+ može imijeniti optuž"u nakon što o tome o"avijesti optuženo!
i do"ije odo"renje pretpretresno! vije-a$ Takođe& tužiia+ mora da otkrije od"rani +jelokupni
dokani materijal koji je prikupio& što je re!ulisano pravilima C>'?@ Pravila o postupku i
dokaima$
0a osnovu pravila 131 stav 1B Pravila o postupku i dokaima& Sekretarijat mora da vodi
/potpun i jasan apisnik/ svi# postupaka pred vije-em& /uključuju-i sve dokumente koji se
podnesu vije-u/& kao i sav potkijepljuju-i materijal na kome se asniva optuž"a$ Pravo da
ivrše uvid u ovaj apisnik imaju i li+a protiv koji# je idat nalo! a #apšenje ili sudski poiv$
.apisnik se potom šalje pretresnom vije-u& i to prije otvaranja !lavno! pretresa (pravilo
1E1)$ /2ini se da na ovaj način sistem I88 ide mno!o dalje ne!o sistem ad oc tri"unala a
"ivšu 9u!osiaviju i Ruandu u po!ledu o"e"jeđivanja dokano! materijala pretresnom
vije-u prije otpočinjanja samo! suđenja$ Tako je jedna "itna odluka inkviitorski# sistema u
određenoj mjeri inkorporisana u pro+eduru I88/PC3?Q$
1.3.7.6.10. Pretresni postupak (suđenje)
1.3.7.6.10.1. Opste karakteristike
, načelu& suđenje se održava samo u prisustvu opuženo!& ali on može i ralo!a pro+esne
dis+iplinePC34Q "iti udaijen i sudni+e& s tim da mu se tada pra-enje suđenja i kontakt sa
"ranio+em omo!u-ava putem upotre"e /tekomunika+ijske te#nolo!ije/& ali samo ako to
optuženi atraži (član >E stav 3 Rimsko! statuta)$ Takve mjere predue-e se samo u
/iuetnim okolnostima/& nakon što se sve /ra"orite/ mo!u-nosti pokažu neprikladnim i
samo do trenutka do koje! je to nužno potre"no$
Suđenje je amišljeno kao usmeni i javni pretresPCEBQ u akuatornom tipu postupka& koji u
po!ledu sponajno! mjerila tre"a "iti odvojen od pret#odno! pro+esno! stadija:
predsjedavaju-i sudija u vođenju pretresa ne raspolaže sa istražnim spisom kao
predsjednik kontinentalno! krivično! vije-aPCE1Q$ .ato je pravilo da stranke sve dokae
moraju ivesti ponovo na !lavnom pretresu& i to prema načelima neposrednostiPCE3Q i
kontradiktornosti$ 6a "i se osi!urala ravnopravnost stranaka& /jednakosti oružja/ i
nepristrasan poiožaj pretresno! vije-aPCEEQ& od!ovaraju-e odred"e sadrže i Praviia o
postupku i dokaima koja se odnose na !iavni pretres& a pose"no na ivođenje dokaa$
Takvo ivođenje dokaa najsiičnije je akuatorskom modelu unakrsno! ispitivanja na
!lavnom pretresu koji od 3BBE$ !odine ponaje i pravo <iD (čian 3>3 .KP<iD)$
1@3
Ipak& statut pretresnom vije-u daje natno aktivniju ulo!u ne!o što je sud ima u čistom
akuatomom postupku& uvođenjem neki# inkviitorski# elemetna stavlja !a u poi+iju suda
u kontinentalnom mješovitom postupkuPCE@Q$ To npr$ određuje načeio po kojem pretresno
vije-e /mora osi!urati da suđenje "ude pošteno i "ro& te da se provodi u puno poštovanje
prava optuženo! i s dužnom pažnjom prema aštiti žrtava i svjedoka/ (član >@ stav 3
Rimsko! statuta)$ Rarađuju-i to načelo& Rimski statut propisuje da pretresno vije-e može&
ako je to nužno a nje!ovo e*ikasno i pošteno djelovanje& uputiti pret#odna pitanja
pretpretresnom vije-u ili dru!om dostupnom sudiji pretpretresno! vije-a (član >@ stav @)$
Isto tako& čian >@ stav 4 Rimsko! statuta o"aveuje pretresno vije-e da mora& imedu
ostalo!& "iti ovlaš-eno da na a#tjev stranke ili na vlastitu ini+ijativu: (a) donese odiuku o
dopuštenosti ili "itnosti dokaa i (") predume sve nužne korake a održavanje reda na
pretresu$
Prije apočinjanja pretresa& a /nakon određivanja predmeta a suđenje/& pretresno vije-e
mora održati pripremno ročište. 0a njemu pretresno vije-e kojem je predmet dodijeljen
mora: (a) održati sastanak sa strankama i pri#vatiti takav postupak koji je nužan a
olakšanje pravično! i "ro! vođenja postupkaF (") odrediti jeik ili jeike koji -e se koristiti
na suđenju i (+) na osnovu "ilo koje dru!e relevantne odred"e ovo! statuta osi!urati
otkrivanje isprava iii podataka koji ranije nisu "ili o"javljeni& dovoljno prije početka suđenja&
14>
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
kako "i se omo!u-ila prikladna priprema a suđenje (član >@ stav E Rimsko! statuta)$ To je
potre"no s o"irom na tužilački karakter istra!e& da "i se od"rana uponala sa svim
dokaima na njenu štetu i valjano pripremila a suđenjePCEAQ$ Pitanje je& medutim& koliko -e
tužila+ mo-i udovoljiti svojoj o"avei da od"ranu upona s nekim ekskulpiraju-im
dokaima& ako je a nji#& na primjer& sanao ili i# je /iveo pod okolnostima poverjivosti/ i
člana A@ stav E tačka (e) Rimsko! statuta& tj$ ako i# je pri"avio u sporaum sa nekom
državom ili li+em da se ne otkrivaju prikupljeni poda+i ili dokaiPCE>Q$ %mo!u-avanje
tužio+u da se preširoko koristi svojom diskre+ionom o+jenom u tom po!ledu i na
pripremnom ročištu i i to! ralo!a od"rani uskrati o"avještenje o nekom važnom dokau&
nesumnjivo "i protivriječilo postulatu /jednakosti oružja/ i načela /pravično! postupanja/
koje važi u kontinentalnim krivičnim pro+esnim pravimaPCECQ$
Suđenje počinje čitanjem optužni+e koju je pret#odno potvrdilo pretpretresno vije-e$ 0akon
što se pretresno vije-e uvjeri da je optuženi raumio (/s#vata prirodu/) optužni+u& ono -e
mu dati mo!u-nost pri"nanja krivnje (en!l$ admission of guilt), u skladu s članom >A ili da
ijavi da se ne smatra krivim$ Pri tome& optuženi ima sva prava od"rane koja od!ovaraju
ponatim standardima i međunarodno! prava o ljudskim pravima (čl$ >>PCE?Q i >CPCE4Q)$
1.3.7.6.10.2. Priznavanje krivnje
, skladu sa uređenjem akuatomo! tipa krivično! postupka& prinavanje krivnje od strane
optuženo!& u načelu& eliminiše potre"u a raspravljanjem i omo!u-ava trenutnu osudu a
krivično djeloPC@BQ$ Ipak& a pose"ni slučaj /prinavanja krivnje/ postavlja određene
!arantovane *orme& o"aveuju-i pretresno vije-e da utvdi: (l)s#vata li optuženi prirodu i
posljedi+e prinanja krivnjeF (3) da li je optuženi svoje prinanje dao do"rovoljno& nakon što
se dovoljno o tome posavjetovao sa svojim "ranio+em i(E)da li je prinanje krivnje
potvrđeno činjeni+ama koje su iskaane u: (a) optuž"ama koje je inio tužila+ i koje je
optuženi prinaoF (") svim materijalima koje je tužiia+ podnio& a koji dopunjavaju optuž"e i
koje optuženi pri#vata i (+) svim dru!im dokaima& poput iskaa svjedoka& koje podnesu
tužila+ ili optuženi$ Ako pretresno vije-e potvrdi da su utvrđene navedene okolnosti&
ramotri-e predstavlja li prinanje krivnje& ajedno sa svim dodatnim dokaima koji su
ineseni& "itne činjeni+e koje su nužne a dokaivanje krivično! djela na koji se prinanje
krivnje odnosi& te nakon to!a može osuditi optuženo! a to djeio$ S dru!e strane& kad
pretresno vije-e ne potvrdi da su utvrdene te okolnosti& postupi-e kao da prinanje krivnje i
nije učinjeno& a u tom slučaju odredi-e nastavak suđenja prema redovnom sudskom
postupku predviđenom Rimskim statutom& a može i uputiti predmet na odlučivanje dru!om
pretresnom vije-u (član >A stav E Rimsko! statuta)$
Pretresnom vije-u se& takođe& daje ovlaš-enje da od"ije prinanje krivnje i odredi nastavak
suđenja prema redovnom sudskom postupku koji propisuje ovaj statut& ako smatra da je /u
interesu pravde& a pose"no u interesu žrtava& potre"no potpunije inošenje "itni#
činjeni+a/$ , tom slučaju smatra-e se da prinanje krivnje nije "ilo ivršeno& te se može
1@E
uputiti predmet na odlučivanje dru!om pretresnom vije-u (član >A stav @ tačka (") Rimsko!
statuta)$ I isti# ralo!a pretresno vije-e može atražiti od tužio+a da inese dodatne
dokae& uključuju-i i iskae svjedoka$ %vo tv$ /račvanje/ toka !lavno! pretresa tre"a da
aštiti sud i optuženo! od komplika+ija kod dvosmisleni# i neodredeni# ijašnjavanja
optuženo! o
krivnjiPC@1Q$
1.3.7.3.10.3. Pravila dokazivanja
%snovno načelo ivodenja dokaa pred I88& koje inače vrijedi i u svim međunarodnim
krivičnim postup+ima& jeste da se /pisano ili usmeno svjedočenje& dokument i dru!i pisani
materijal smatra dokaom samo ako ga kao takvog privati sud& i to pošto sasluša
ar!umente stranaka u postupku$ Svoju odluku raspravno vije-e može asnovati samo na
dokaima koji su ivedeni na suđenju i koji su "ili predmet pretresa (član C@ stav 3 Rimsko!
statuta)$ 6ru!im riječima& dokai ne postoje ivan sudsko! postupka$ Ijave date pod
akletvom& dokani predmeti i dru!i materijali postaju doka samo pošto i# ivedu stranke i
14C
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
poslije pretresa pred sudom i odluke suda o nji#ovoj pri#vatljivosti$ 6ru!o osnovno pravilo&
koje ne postoji u an!losaksonskim sistemima i koje je jedinstveno a međunarodne
postupke& jeste da sud nije ve"an strogim iformalnim pravilima doka"ivanja, ve- uživa
veliku *leksi"ilnost i ne rukovodi se *ormalnim standardima& ve- opštim prin+ipima
pravičnosti/ , to& načelo slo"odne o+jene dokaa se u postupku pred I88 ne spominje
ekspli+itno u Rimskom statutu& ali je sadržano u Pravilima o postupku i dokaima (pravilo
>E stav 3)& prema kome je sudsko vije-e ovlaš-eno da u skladu sa opštim dokanim
pravilima i člana >4 Rimsko! statuta& na osnovu svo! diskre+iono! prava& slo"odno
o+jenjuje sve dokae koji mu se podnesu& te da utvrduje nji#ovu važnost ili dopuštenost$
Kako je predviđeno članom >4 st$ 1 i 3 Rimsko! statuta& prije davanja iskaa svaki -e
svjedok& u skladu s Pravilima o postupku i dokaima& preueti o"aveu u po!ledu istinitosti
dokaa koje -e taj svjedok dati$ Iska svjedoka na suđenju mora "iti inesen lično& osim u
mjeri koju propisuju mjere navedene u članu >? Rimsko! statuta iii u Pravilima o postupku i
dokaima$ Sud može& takođe& dopustiti davanje viva voce (usmeno!) ili snimljeno! iskaa
svjedoka putem video ili audio'te#nolo!ije& kao i podnošenje isprava ili pisani# prepisa& u
skladu sa Statutom i Pravilima o postupku i dokaima$ Međutim& ove mjere ne smiju uti+ati
na prava optuženo!& niti "iti s njima u suprotnosti/$
6okana ini+ijativa pred I88 leži na strankama& ali im pretresno vije-e može narediti
pri"avljanje neko! dokaa: pravilo je da stranke mo!u podnositi dokae koji su "itni a
predmet& i to u skladu sa članom >@& ali je I88 /ovlaš-en da atraži podnošenje svi#
dokaa koje smatra nužnim a utvrđivanje istine/ (član >4 stav E Rimsko! statuta)$
Ivodenje dokaa je re!ulisanona ovakav način i dva osnovna ralo!a: (1) ne postoji
laička porota koja ne posjeduje stručno nanje& ve- se sud sastoji od pro*esionalni# sudija&
koji su u stanju da pro+ijene vrijednost svako! pojedino! dokaaF (3) spe+i*ične oso"ine
medunarodni# krivični# postupaka nalažu da sud mora "iti *leksi"ilan i& prije sve!a& voden
a#tjevom da se o"e"ijedi pravično i ekspeditivno sudenjePC@3Q$ Posljedi+a to!a je&
imeđu ostalo!& da pretresno vije-e mora isključiti odredene dokae koji su nedopušteni
ato što su pri"avljeni na način koji predstavlja povredu Rimsko! statuta ili međunarodno
prinati# ljudski# prava& jer povreda: (1) "a+a "itnu sumnju na poudanost dokaa ili(")"i ti
dokai& kad "i "ili dopušteni& "ili suprotni /inte!ritetu/ postupka& te ako "i taj
inte!riteto"iljnWnarušavali (član >4 stav C Rimsko! statuta)$ %!raničenje u tome je što kad
odlučuje o "itnosti iii dopuštenosti dokaa koje je prikupila država& I88 ne smije odlučivati o
primjeni na+ionalno! prava te države$
Istina se u krivičnom postupku pred I88 utvrđuje prvo i načelni# ralo!a koji su tipični a
svaki krivični postupak& a svode se& prije sve!a& na potre"u pravilno! utvrdivanja
činjenično! stanja& koje -e "iti osnova a donošenje presude kojom se rješava predmet
krivično! postupka& a u tom se smislu teži utvrđivanju istinito! činjenično! stanjaPC@EQ$
Medutim& s o"irom na to da dokae ivode u!lavnom stranke& nji#ovi interesi ne služe
uvijek utvrdivanju istine& tako da određenu dokanu ulo!u mora imati i sud$ Tako& prema
članu >4 stav E Rimsko! statuta& sud može od stranaka u *ai !lavno! pretresa atražiti da
podnesu sve dokae a koje smatra da su nužni a utvrđivanje istine$ Prinanje optuženo!
ne-e automatski dovesti do vodenja uproš-eno! postupka svedeno! samo na iri+anje
1@@
sank+ije& ve- pretresno vije-e& imedu ostalo!& utvrđuje i da li je nje!ovo prinanje
potkrijepljeno činjeni+ama inijetim u optuž"i tužio+a& dru!om materijalu podnijetom od
strane tužio+a& a pri#va-enom od optuženo!& odnosno dru!im dokaima podnijetim od
strane "ilo koje stranke (član >A stav 1 tačka (+) Rimsko! statuta)$
, postupku koji se primjenjuje pred I88 važi standard dokaivanja van (svake) ra"umne
sumnje ((e4ond a reasona(le dou(t) kojim se a#tijeva da sudija optuženo! o!lasi krivim&
tj$ da "ude u"ijeđen u nje!ovu krivi+u (član >> stav E Rimsko! statuta)$ %n je takođe
potvrden i u praviiu ?CA Praviinika o postupku i dokaima I8TH$ I ovo!a proiilai da "i
sud u svakom dru!om slučaju morao da postupi suprotno& tj$ da oslo"odi optuženo!$ 6akle&
uvijek kada postoji raumna sumnja da optuženi možda nije kriv& tj$ uvijek kada sud nije
potpuno uvjeren u nje!ovu krivi+u& on je dužan da !a oslo"odiPC@@Q$ 0ačelo in du(io pro
14?
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
reo je predviđeno striktno u Rimskom statutu i na jedan pose"an& materijainopravni način& u
vei načela le!aliteta& što je& ipak& direktno veano i a položaj optuženo! u krivičnom
postupkuPC@AQ$ Prema članu 33 stav 3 Rimsko! statuta& de*ini+ije u kojima se određuje "i-e
krivično! djela tumače se restriktivno i nji#ovo tumačenje ne smije se asnivati na anaio!iji$
, slučaju da se radi u dvosmislenim de*ini+ijama& de*ini+ija se tumači uvijek u korist li+a
protiv ko!a se vodi istra!a ili se krivično !oni ili koje je osudeno$
Istinitost sadržaja dokani# sredstava Rimski statut štiti krivičnim djelima protiv
pravosuđaPC@>Q& ako su učinjena namjernoPC@CQ (član CB stav 1 Rimsko! statuta)$ Riječ je o
djelima /ometanja pravde/& a relevantne odred"e Pravila o postupku i dokaima
implementiraju odred"e Rimsko! statuta$ .a ta krivična djela se može voditi paralelni
postupak pred I88 ili se !onjenje nji#ovi# učinila+a može ustupiti na+ionalnom krivičnom
pravosuđuPC@?Q$ Ako se postupak vodi pred I88& načela i postup+i koji ureduju nadležnost
I88 a krivična djela propisana članom CB stav 1 Rimsko! statuta su ona koje predviđaju
Pravila o postupku i dokaima$ Međutim& a uslove a pružanje medunarodne pomo-i I88u
u po!ledu nje!ovo! postupanja u ovom slučaju& primjenjiva-e se na+ionaino pravo
države od koje se pomo- traži (član CB stav 3 Rimsko! statuta)$ S tim u vei je i o"avea
svake države stranke da u svoje krivične akone uvrste krivična djela protiv pravosuđa
propisana i člana CB stav 1 Rimsko! statuta& a koja su na njenoj teritoriji učinili njeni
državljani$ Iako Rimski statut o"e"jeduje neop#odne prin+ipe& pro+edure i ovlaš-enja a
I88 da provede suđenje (član CB stav 3) i da kani (član CB stav E) a takva krivična djela
kanom atvora& I88 takođe može povati same države stranke da to urade$ Kao
posljedi+a to!a: (a) svaka država stranka mora proširiti primjenu svoji# krivični# akona koji
kažnjavanju krivična djela protiv inte!riteta njeno! vlastito! istražno! ili sudsko! postupka i
na krivična djeia protiv pravosuđa propisana članom CB stav 1& a koja su na njenoj teritoriji
učinili njeni državljaniF (") na a#tjev I88& kad !od on to smatra ispravnim& država stranka
-e predati predmet svojim nadležnim vlastima u svr#u krivično! !onjenja$ Te vlasti moraju
postupiti u takvim predmetima s /marljivoš-u/& te im donačiti dovoljno sredstava kako "i
omo!u-ile nji#ovo e*ikasno provođenje$
, po!ledu aštite o"avještenja i podataka važni# a delikatno pitanje nacionalne
(e"(jednosti& Rimski statut u članu C3 uvodi animljiva pravila dokano! postupka$ Pri
tome se imala u vidu činjeni+a da se u medunarodnim suđenjima važni dokai mo!u ti+ati
podataka kojima raspolažu vojna li+a ili državni or!ani koji se "ave na+ionalnom
"e"jednoš-u$ S#odno tome& sudovi moraju uspostaviti ravnotežu imedu potre"e da se
poštuju le!itimni "e"jednosni interesi države i a#tjevi pravdePC@4Q$ %vaj čian se
primjenjuje /u svakom slučaju/ kad "i otkrivanje podataka ili dokumenata neke države&
prema mišljenju te države& "ilo štetno a njene interese na+ionalne "e"jednostiPCABQ$ 2lan
C3 Rimsko! statuta se& takođe& primjenjuje u slučaju kad je li+e od koje! je atraženo da
pruži in*orma+ije ili dokae& od"iio to učiniti ili je tu stvar uputilo državi na osnovi da "i
otkrivanje "ilo štetno a interese na+ionalne "e"jednosti te države& a ta država to potvrdi$
Isto tako& ako država sana da poda+i ili dokumenti te države jesu ili "i mo!li "iti otkriveni u
"ilo kojem stadiju postupka& te da "i nji#ovo otkrivanje "ilo štetno a njene interese
na+ionalne "e"jednosti& ima pravo umiješati se kako "i posti!la iješenja spora u skladu sa
članom C3 Rimsko! statuta$ 0a!lašena je potre"a da strane u postupkuPCA1Q predumu
/sve raumne korake/& nastoje-i riješiti predmet na osnovu saradnje$ Takvi kora+i mo!u
uključivati: (1) imjenu ili pojašnjenje a#tjevaF (3) donošenje odluke I88 o relevantnosti
1@A
podataka ili dokaa koji se traže ili odluke o tome jesu li dokai& uprkos tome što su
relevantni& mo!li "iti pri"avljeni ili mo!u "iti pri"avljeni i ivora raličito! od države od koje
su atraženiF (E) pri"avljanje podataka ili dokaa i raličito! ivora ili u raličitom o"liku ili
(@) sporaum o uslovima pod kojima "i mo!la "iti pružena pomo-& uključuju-i& imeđu
ostalo!& pružanje sažetaka iii redi!irani# verija& davanje o!raničenja na otkrivanje&
koriš-enje podataka in camera ("e prisustva javnosti) ili ex parte ("e prisustva dru!e
stranke) ili dru!e mjere aštite koje dopuStaju Rimski statut i Pravila o postupku i dokaima
(član C3 stav A Rimsko! statuta)$ Ako se do ovakvo! iješenja ne dođe i I88 odluči da su
144
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
dokai reievantni i nužni a odlučivanje o krivnji ili nevinosti optuženo!& može naložiti da se
in*orma+ije ili dokumenti inesu na raspravi in camera i ex parte& odnosno može ivesti
potre"ne aključke iii dati naio! da se in*orma+ije ili dokumenti stave na raspola!anje I88$
6o teško-a može do-i i ako je ivor podataka o"avještenja povjerljiv, odnosno ako svjedok
žeii da da određene dokumente iii in*orma+ije& ali samo pod uslovom da ivor ostane tajan$
I88 uima ovu mo!u-nost u o"ir i u članu C3 stav E& propisuju-i da nijedna odred"a ovo!
člana ne utiče na a#tjevepovjerljivosti primjenjive na osnovu člana A@ stav E tač$ (e) i (*)
PCA3Q ili na primjenu člana CE$ 8lanom CE Rimsko! statuta ureduje se mo!u-nost da I88 od
države stranke atraži podnošenje neko! dokumenta ili in*orma+ije koju ona čuva& ima u
posjedu ili kontroliše& a taj dokument ili in*orma+ija joj je otkrivena od strane države&
međuvladine ili međunarodne or!ania+ije& i to /u povjerenju$ Tada -e država stranka koja
tre"a da otkrije in*orma+ije ili dokumenta& atražiti sa!iasnost li+a od koje! taj dokument ili
in*orma+ija potiču$ Pri tome su mo!u-e dvije situ+ije$ , prvoj& ako je ivor država stranka '
ona -e ili pristati na otkrivanje in*orma+ije ili dokumenta ili o"e-ati riješiti pro"lem otkrivanja
sa I88& u skladu sa članom C3$ , dru!oj situa+iji& ako ivor nije država stranka& te ako taj
ivor od"ije pristati na o"javljivanje ' država od koje je pomo- atražena -e o"avijestiti I88
da ne može dostaviti taj dokument ili in*orma+iju "o! ranije preuete o"avee povjerljivosti
koju je dala ivoru$
1.3.7.6.11. Donosenje odluke
Presuda se donosi nakon što pretresno vije-e na kraju sudenja /o+ijeni dokae i čitav
postupak/ (član C@ stav 3 Rimsko! statuta)$ %dluka ne smije /i-i/ preko činjeni+a i okolnosti
opisani# u optuž"i i dopunama optuž"e& a I88 može asnivati svoju odiuku samo na
dokaima koji su mu podneseni i pred tim sudom raspravljeni na sudenju$ , donošenju
odluke sudije -e pokušati posti-i jedno!lasnost& a ako im to ne uspije& odiuku -e donijeti
ve-ina sudija (član C@ stav E Rimsko! statuta)$ %dlučivanje pretresno! vije-a je tajno& a
presuda se irađuje u pisanom o"liku i sadrži o"raloženje& kao i idvojeno mišljenje sudije
koji je ostao u manjini (član C@ stav A Rimsko! statuta)$ , ovom po!ledu& I88 je kao i ostali
međunarodni krivični sudovi& pri#vatio način rada sudova u an!losaksonskim sistemima&
kao i dru!i# međunarodni# sudova koji sude u medudržavnim sporovima& poput
Međunarodno! suda pravdePCAEQ$ 6onešena presuda uvijek se javno pro!iašava (u +ijelosti
iii djeiimično)$ Presuda se iriče javno i& kad je !od mo!u-e& u prisustvu optuženo! (član C>
stav @ Rimsko! statuta)$
Ako je riječ o osuđuju-oj presudi& pretresno vije-e mora& na osnovu prijedlo!a koji su na
suđenju ineseni& ire-i /prikladnu kanu/& pri čemu mora ueti u o"ir podnesene dokae i
prijedlo!e podnesene tokom sudenja koji su "itni a iri+anje kane (čian C> stav 1
Rimsko! statuta)$ To može učiniti odma#& ali može odrediti i /ročište kako "i ramotrilo
dodatne dokae iii prijedlo!e koji su "itni a kanu/& u skladu sa Praviiima o postupku i
dokaima (član C> stav 3 Rimsko! statuta)$ 0a tom ročištu -e se ueti u o"ir i svi iskai
dati u skladu sa članom CA Rimsko! statuta (odšteta žrtvama)$
Tre"a na!lasiti da Rimski statut donosi veliki napredak i u po!ledu krivični# sank+ija$ ,
skladu sa prin+ipom nulla poena sine lege (član 3E)& I88 iriče kane koje se sastoje samo
od mjera koje su ekskiuivno preentovane u Rimskom statutu$ Pored kane atvora (na
određeni "roj !odina koja ne može "iti duža od EB !odina) ili kane doživotno! atvora
(kad je to opravdano "o! iuetne težine krivično! djela i pojedinačni# okolnosti
osuđeno!)& član CC stav 3 Rimsko! statuta predviđa da I88 može odrediti /novčanu kanu
u skiadu s kriterijumima koje propisuju Pravila o postupku i dokaima/& kao i /oduimanje
pri#oda& imovine i vlasništva koji direktno iii posredno potiču od to! krivično! djela& "e
štete a (ona fide prava tre-i# li+a/PCA@Q$ I88 može naložiti da se nova+ i dru!a sredstva
1@>
pri"avljena od novčani# kani i oduimanja imovinske koristi sudskim nalo!om pre"a+e u
Gond u korist žrtava krivični# djelaPCAAQ& kao i u korist nj#ovi# porodi+a& koji svojom
odlukom tre"a da ustanovi Skupština država stranaka (član C4)$ Smrtna kana nije
predviđena Rimskim statutom& ali ovaj statut u članu ?B predviđa da ništa u ovom dijelu
3BB
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
Statuta ne-e uti+ati na primjenu kani od strane država& koje su propisane nji#ovim
na+ionalnim pravom$ 2injeni+a da smrtna kana nije predviđena Rimskim statutom& nema
nikakavo! uti+aja na kane određene po na+ionalnom akonu u toku postupka pred
sudovima država stranaka$
1.3.7.6.12. Odsteta zrtvama
Rimski statut sadrži i od!ovaraju-e odred"e koje re!ulišu prava žrtava& odnosno ošte-eni#
na odštetu (repara+iju)& uključuju-i i pravo na restitu+iju (vra-anje u pređašnje stanje)&
naknadu štete i re#a"ilita+iju (član CA)$ Time se popunjava važna pranina u odnosu na
prijašnje propise$ %sim to!a& kao što je ve- rečeno& član C4 Rimsko! statuta predviđa da -e
Skupština država stranaka osnovati Gond u korist žrtava krivični# djela& koji su u
nadležnosti I88& kao i u korist porodi+a takvi# žrtava$ %vo pitanje uređuju i pravila 4@'44
Pravila o postupku i dokaima I88$
Postupak a utvrdivanje nadoknade mo!u pokrenuti žrtva i pretresno vije-e$ Prije ne!o što
donese nared"u na osnovu ovo! člana CA Rimsko! statuta& I88 može atražiti i ue-e u
o"ir ijave koje su dali ili koje su date u ime osudeno!& žrtava& dru!i# ainteresovani# li+a
ili ainteresovani# država$ , tom smislu& pretresno vije-e može an!ažovati i vještake&
daju-i mo!u-nost osporavanja nji#ovo! ivještaja (pravilo 4C Pravila o postupku i dokaima
I88)$ Pored to!a& nijedna odred"a člana CA ne smije se tumačiti na način koji "i "io štetan
a prava žrtava koja one imaju na osnovu na+ionalno! ili međunarodno! prava (član CA
stav > Rimsko! statuta)$
1.3.7.6.13. Zalba
Slično kao i u ve-ini na+ionalni# krivični# postupaka& i u postupku pred I88 postoji
mo!u-nost ula!anja žal"e kao redovno! pravno! lijeka (član ?1) protiv presude (što se u
pravno'te#ničkom smislu onačava kao žal"a protiv oslo"adaju-e ili osuđuju-e odluke ili
protiv odluke o kani)& kao i žal"e protiv dru!i# odluka I88 (član ?3)& te podnošenja reviije&
odnosno jedne vrste a#tjeva a ponavljanje krivčno! postupka (član ?@ Rimsko! statuta)$
5al"a je redovni pravni lijek$ Protiv osuđuju-e odluke /žal"u/ mo!u podnijeti tužila+ ("o!
po!rešaka u postupku& u činjeni+ama ili pravu) ili osudeni ili tužila+ (u ime optuženo!& i to
"o! po!rešaka u postupku& u činjeni+ama& pravu ili /"o! "ilo koje! dru!o! osnova koji
utiče na pošten ili poudan postupak ili odluku/) ' član ?1 stav 1 tač$ a) i ") Rimsko!
statuta$
Poslednje je& apravo& daljnje u"lažavanje ionako ve- široko *ormuiisani# žai"eni# osnova
in favorem defensionisPCA>Q$ Protiv odluke o kani tužila+ ili osudeni mo!u podnijeti žai"u
"o! /nesramjere imedu krivično! dijela i kane/ (član ?1 stav 1 tačka a) Rimsko!
statuta)$ Podnesena žal"a može se povu-i prije donošenja odluke žal"eno! vije-a (pravilo
1A3 stav 1 Pravila o postupku i dokaima)$
Prema Pravilima o postupku i dokaima& rok a podnošenje žai"e je EB dana od dana kada
ja podnosila+ žal"e o"aviješten o odlu+i I88& ali žal"eno vije-e taj rok može (na
o"raloženu mol"u žalio+a) produžiti$ Propuštanje to! roka čini odluku I88 konačnom
(pravilo 1AB)$
5al"a se podnosi sekretaru& koji je sa spisom dostavlja žal"enom vije-u i o toj žal"i
o"avještava sve učesnike u postupku pred pretresnim vije-em (pravila 1AB stav E i 1A1
stav 3 Pravila o postupku i dokaima)$ Podnesena žal"a odlaže ivršenje presude& osim u
po!ledu određeno! pritvora (član ?1 stav @ Rimsko! statuta)$ .a postupak po žal"i ako se
žalio samo optuženi III tužila+ u nje!ovu korist ' vrijedi a"rana reformatio in peius (član ?E
stav 3 Rimsko! statuta)$
% žal"i se odlučuje na pretresu& ali mu optuženi ne mora prisustvovati (član ?E stav A
Rimsko! statuta)$ %dluka žal"eno! vije-a donosi se ve-inom !iasova sudija i o"javljuje se
na javnoj sjedni+i$ Presuda mora sadržavati ralo!e na kojima se asniva$ Kad ne postoji
jedno!lasnost& presuda žal"eno! vije-a mora sadržati /po!lede i ve-ine i manjine/& ali svaki
sudija može donijeti /pose"no mišljenje/ III /protivno mišljenje/ o pravnim pitanjima$
Ako žal"eno vije-e utvrdi da je raniji postupak proveden /nepošteno/ (en!l$ unfair) na način
1@C
koji je uti+ao na poudanost odluke ili kane& odnosno da je na odluku ili kanu protiv koje
3B1
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
se ijavljuje žal"a "itno uti+alo po!reška o činjeni+ama& po!reška o pravu ili po!reška u
postupku& ono može: (a) ukinuti ili imijeniti odluku ili kanu ili (") odrediti novo suđenje
pred dru!im pretresnim vije-em$ , tu svr#u žal"eno vije-e može vratiti činjenično pitanje na
odlučivanje ivomom pretresnom vije-u ili samo ivoditi dokae ' kako "i odlučilo o tom
pitanju$
1.3.7.6.14. Revizija
Reviija je vanredni pravni lijek koji se može podnijeti u korist osudeno!$ %vlaš-eni da
podnesu reviiju su osuđeni& a poslije nje!ove smrti "račni dru!& dje+a& roditelji ili u vrijeme
smrti optuženo! li+e koje je primilo iričiti pisani nalo! od optuženo! da podnese takav
a#tjev& kao i tužiia+ (u ime optuženo!) ' (član ?@ stav 1 Rimsko! statuta)$ %ni mo!u od
žal"eno! vije-a atražiti da imijeni konačnu osuđuju-u presudu ili kanu na osnovu to!a:
(1) što su otkriveni novi dokai koji:(a)nisu "ili dostupni u vrijeme suđenja& a ta
nedostupnost se nije mo!la pripisati& u +jelini ili djelimično& stran+i koja podnosi a#tjev i (")
su dovoljno važni da "i da su "iii ivedeni na suđenju& vjerovatno doveli do drukčije!
određenja krivnjeF (3) što je naknadno otkriveno da su odiučuju-i dokai koji su na suđenju
"ili ueti u o"ir i na kojima se asniva osuduju-a presuda& "ili lažni ili krivotvoreniF (E) što
je jedan ili više sudija koji su učestvovali u donošenju osuđuju-e presude ili potvrdi
optužni+e u tom predmetu učinio težak prestup ili tešku povredu dužnosti dovoljno velike
težine da "i se opravdalo smjenjivanje to! sudije ili ti# sudija s dužnosti na osnovu člana
@>$ Ralo! a ovakav reviioni postupak je oči!ledan: mada presuda ili odluka o kani
mo!u "iti pravnosnažni i konačni (res iudicata), "ilo "i suprotno elementamim prin+ipima
pravde ako se takva odluka ne "i revidirala ako se otkrije nova činjeni+a& koja nije "ila
ponata u tokusuđenja a koja "i& da je "iia ponata& doveia do potpuno raiičito!
is#odaPCACQ$ , postupku reviije nova mora "iti činjeni+a& a ne doka neke činjeni+e koja je
"ila ponata u toku sudenjaPCA?Q$
% reviiji& čak i ako je upravljena protiv nje!ove odluke& odlučuje žal"eno vije-e$ %no može
reviiju od"iti kao neosnovanu ili odlučiti da a#tjev ima osnova& pa: (a) ponovno savati
ivorno pretresno vije-eF (") osnovati novo pretresno vije-eF (+) samo adržati nadležnost u
tom predmetu ' kako "i& nakon što sasluša stranke na način kako propisuju Pravila o
postupku i dokaima& došlo do odluke o tome tre"a li presudu imijeniti (član ?@ stav 3
Rimsko! statuta)$
1.3.7.6.15. Zalbe protiv međuodluka (interlokutornih odluka)
Kao i na+ionalni sudovi& i međunarodni krivični sudovi mo!u donositi međuodluke$ Stranke
mo!u ula!ati pose"ne žal"e i na ovakve odluke$ , sistemu I88 sistem interlokutomi# žal"i
detaljno je re!ulisan članom ?3 Rimsko! statuta (/žal"a protiv ostali# odluka/) i tiče se "ilo
preiiminami# prijedlo!a (npr$ pri!ovaranjem nenadležnosti I88) ili neko! dru!o! prijedlo!a
(npr$ prijedlo! a privremeno puštanje na slo"odu)PCA4Q$
u
Prema članu ?3 stav 1 Rimsko! statuta& a u skladu s Pravilima o postupku i dokaima I88&
svaka stranka može podnijeti žal"u protiv "ilo koje od sljede-i# odluka:(l) o nadležnosti ili
dopuštenostiF (3) kojom se odo"rava ili ne odo"rava puštanje li+a protiv koje! se vodi
istra!a ili koje se krivično !oniF (E) odluke pretpretresno! vije-a da postupi na vlastitu
ini+ijativu na osnovu člana A> stav EPC>BQF (@) odluke koja uključuje pitanje koje "i /natno/
uti+alo na pošteno i "ro vođenje postupka ili na is#od suđenja i rarješenje koje "i& prema
mišljenju pretpretresno! ili pretresno! vije-a& /natno unaprijedilo postupak/$ lsto tako&
protiv odluke pretpretresno! vije-a donesene na osnovu člana AC stav E tačka (d) Rimsko!
statutaPC>1Q žal"u može ijaviti država na koju se stvar odnosi ili tužila+ u dopuštenje
pretpretresno! vije-a& s tim da -e se o žal"i odlučivati na osnovu #itno! postupka$
0aposlijetku& pravni astupnik žrtve& osuđeno! ili (ona fide vlasnika imovine na koju štetno
utiče nalo! donesen na osnovu člana C>PC>3Q& može podnijeti žal"u protiv nalo!a a
odštete& na način kako to propisuju Pravila o postupku i dokaima$ , svim ovim
slučajevima žal"a (sama po se"i) nema suspenivno dejstvo& osim ako žal"eno vije-e
3B3
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
1@?
Prof. dr Miodrag N. Simovic
(nakon što primi takav a#tjev) ne odredi drukčije& a u skladu s Pravilima o postupku i
dokaima$
1.3.7.6.16. Izvrsenje kazni
Kao ni ostali međunarodni krivični sudovi& tako ni I88 nema sopstvene atvore u kojima "i
osudena ii+a idržavaia kanu& pa se sto!a mora o"ratiti državamaPC>EQ$ 2lan 1BE stav 1
tačka (a) Rimsko! statuta utvrduje da se /kana atvora idržava u državi koju s popisa
država koje su Sudu iskaale svoju spremnost pri#vatiti osuđenike& odredi Sud/$ Kako
oda"rana država ima o"aveu da "e odla!anja upona I88 o tome da li pri#vata osuđeno
li+e (čian 1BE stav 1 tačka (+))& slijedi da država stranka nije dužna da primi nijedno!
osuđenika& osim ako takav pri#vat ne o+ijeni poitivnim$
, vrijeme iskaivanja spremnosti da pri#vati osuđene& država može dodati svom pri#vatu
uslove o kojim se sporaumije sa I88 u skiadu s dijelom 1B Rimsko! statuta$ %"avee koje
se javljaju u skladu sa ovim dijelom mo!u se podijeliti na dvije vrste$ %"avee koje se tiču
ivršenja novčane kane i oduimanja imovine koje je naredio I88 ' odnose se na sve
države stranke$ %ne koje se tiču ivršenja kane atvora& s dru!e strane& odnose se samo
na one države stranke koje odo"re ivršenje ti# kani na nji#ovoj teritoriji$
Sve promjene na+ionalno! prava i akona a koje država stranka smatra da su neop#odne
u svjetlu o"avea oko pri#vata osudeni# koje je osudio I88& tre"a posmatrati odvojeno od
oni# o"avea koje čine dio potre"an a implementa+iju Rimsko! statuta kao takvo!$
Međunarodne o"avee koje država preuima rati*ikovanjem Rimsko! statuta i koje u nekim
pravnim sistemima povlače a so"om potre"u a ustavnim imjenama& ralikuju se od tv$
pomo-ni# o"avea koje su preuele države člani+e koje pri#vataju osuđene$ To ne nači da
države stranke ne žele dati od!ovaraju-i pristanak koji se može posmatrati kao prirodni
nastavak opšte o"avee država stranaka prema I88$ Međutim& učeš-e država i raličiti#
!eo!ra*ski# re!ija i raličiti# pravni# sistema u pritvorskom režimu I88& si!umo -e pojačati
nji#ovu podršku univeralnim vrijednostima koje su istaknute u Rimskom statutu$
Međunarodno pravo predviđa da države u kojima osuđeno li+e idržava kanu nemaju
pravo da kanu u"laže ili preinače ili li+e puste na slo"odu prije isteka kane koju je irekao
međunarodni sud$ Kana atvora koju irekne I88 je o"aveuju-a a države stranke koje
je ne mo!u promijeniti (član 1BA stav 1)$ %va o"avea avisi od /ispunjenja uslova koje je
država pre+iirala u skladu sa članom 1BE stav 1 tačka (")/$ 2lan 1BE stav 1 tačka (")
dovoljava državi da u vrijeme iskaivanja spremnosti da pri#vati osuđene može dodati
svom pri#vatu uslove o kojima se do!ovori sa I88$ %!raničenja koja su nametnuta dijelom
1B su načajna i uključuju: (1) država ivršenja ne smije oslo"oditi li+e prije isteka kane
koju je "io irekao I88F (3) jedino 188 ima pravo odlučivati o umanjenju kane& a odluku o
tome mora donijeti nakon što sasluša li+e o kojem je riječF (E) jedino I88 ima pravo
odlučivati o žal"i i reviiji& a država ivršenja ne smije osuđenom otežavati podnošenje
takvi# a#tjeva$ Prema tome& usiovi nametnuti državi stranki na njenu spremnost da primi
osuđene ne nače da država ivršenja ima ovlaš-enje da utiče na dužinu kane ili da
odlučuje o a#tjevu a apela+iju ili reviiju$
Tre"a& takođe& imati u vidu da član 11B Rimsko! statuta predviđa osnovne pro+edure i
standarde koje I88 tre"a slijediti pri ramatranju kani i kod eventualno! odo"ravanja
skra-ivanja kane$ %vaj član (st$ 1 i 3) propisuje da država ivršenja ne smije oslo"oditi li+e
prije isteka kane koju je irekao I88& jer samo I88 ima pravo odlučivati o umanjenju
kane& a odluku o tome mora donijeti nakon što sasluša ii+e o kome je riječ$ Medutim& kad
to li+e /odsluži/ najmanje dvije tre-ine kane ili 3A !odina u siučaju doživotne kane
atvora& I88 -e ponovno ramotriti kanu ' kako "i odlučio tre"a ii je umanjitiPC>@Q$
6ržave koje ivršavaju kane su& u skladu sa članom 1BE stav 3& o"avene da o"avijeste
I88 o svim okolnostima& uključuju-i i promjenu uslova o kojima je& na osnovu stava 1&
posti!nut sporaum& koje "i mo!le "itno uti+ati na uslove ili o"im ivršenja kane atvora$
I88 mora primiti o"avještenje najmanje @A dana prije nastupanja takvi# ponati# ili
3BE
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
predvidivi# okolnosti$ Tokom ovo! rado"lja država ivršenja ne smije preduimati nikakve
radnje koje "i mo!le uti+ati na njene o"avee koje ima na osnovu člana 11B$
Ako se I8TH /ne može složiti/ sa /okolnostima/ koje su ve- pomenute (na primjer& jer se ne
slažu sa standardima koji se traže dijelom 1B)& on može odrediti novu državu ivršenja
1@4
(član 1BE stav 3 tačka ("))$ Sud& takođe& može odrediti novu državu kao od!ovor na a#tjev
osuđeno! (član 1B@ stav 3)$ Sud može u svakom slučaju idati a#tjev a saradnju državi
ivršenja& traže-i trans*er osuđeno! li+a$
Kako uslovi a pri#vat osuđeno! ne mo!u uti+ati na dužinu kane& oni su o!raničeni na
uslove pod kojima se kana idržava$ %vi su uslovi& dakako& o!raničeni Rimskim statutom$
Po prirodi stvari& uslovi idržavanje kane moraju "iti u skladu sa širokopri#va-enim
standardima međunarodni# u!ovora koji re!ulišu postupanje sa atvoreni+ima$ 2lan 1B>
ukauje na standarde o"aveuju-e a I88 ' kako "i taj sud ispunio svoje superviorske
od!ovornosti& a tre"alo "i i# ramotriti prije ne!o pristane na "ilo koji od uslova koji su
propisani članom 1BE stav 1 tačka ("): (1) ivršenje kane atvora podvr!nuto je nadoru
I88 i mora "iti u skladu sa široko pri#va-enim standardima međunarodni# u!ovora koji
re!ulišu postupanje sa atvoreni+imaF (3) uslovi ivršenja kane atvora uredeni su pravom
države koja kanu ivršava i moraju "iti u skladu sa široko pri#va-enim standardima
medunarodni# u!ovora koji re!ulišu postupanje sa atvoreni+imaF ni u kom slučaju ti uslovi
ne smiju "iti više ili manje povoljni od oni# koje imaju atvoreni+i osuđeni a slične ločine
u državi ivršenjaF (E) komunika+ija imedu osudeni# i I88 je povjerljiva i ne smije se
otežavati$ Mada ovaj a#tjev nije iričito propisan statutima I8TH i I8TR& on je impli+itan
+jelokupnom sistemu medunarodni# sudova koji su o"aveni da poštuje međunarodne
standarde aštite ljudski# prava& a pose"no standarde o pravima optuženo!& žrtava i
svjedokaPC>AQ$
I88 može pri#vatiti uslove koje predlažu države u skladu sa članom 1BE stav 1 tačka (")& i
to samo unutar o!raničenja koje name-e ovaj okvir$ Kada je u pitanju doživotna kana
atvora& države stranke ustavnim a"ranama mo!u svoju spremnost da pri#vate osuđene
o!raničiti na pri#vat samo oni# osuđenika koji ne idržavaju kanu doživotno! atvora$
Ii+e kome je irečena kana& a koja je u pritvoru u državi ivršenja& ne smije "iti podvr!nuto
krivičnom !onjenju ili kažnjavanju ili iručenju tre-oj državi "o! "ilo koje! ponašanja koje
je preduelo prije nje!ovo! premještaja u državu ivršenja& osim ako takvo krivično
!onjenje& kažnjavanje ili iručenje ne dopusti I88 ' na a#tjev države ivršenja (član 1B?
stav 1)$ %vakvo o!raničenje ne primjenjuje se ako osuđeni do"rovoljno ostane duže od EB
dana na teritoriji države ivršenja nakon što je /odslužio/ punu kanu koju je odredio I88 ili
ako se vrati na teritoriju te države ' nakon što !a je pret#odno napustio$ Ili& uopšteno& nakon
što je kana idržana& li+e koje nije državljanin države ivršenja može& u skladu s akonom
države ivršenja& "iti premješteno u državu koja ima o"aveu da !a primi ili u dru!u državu
koja !a pristane primiti& uimaju-i u o"ir želju li+a koje tre"a "iti premješteno
u tu državu& osim ukoiiko država ivršenja ne dopusti tom li+u da ostane na njenoj teritoriji
(član 1BC stav 1)$
2lan 111 Rimsko! statuta re!uliše situa+iju u slučaju ako osuđeni po"je!ne i pritvora i i
države ivršenja$ , tom sluačaju ta država može& nakon što se posavjetuje sa I88& atražiti
predaju to! li+a od države u kojoj se li+e nalai (na osnovu postoje-i# dvostrani# ili
višestrani# u!ovora) ili atražiti da predaju to! li+a atraži I88 u skiadu sa dijelom 4
Rimsko! statuta$ I88 može odrediti da se to li+e pre"a+i u državu u kojoj je idržavalo
kanu ili u neku dru!u državu koju odredi I88$
2lan 1B4 Rimsko! statuta proširuje o"aveu države ivršenja u po!ledu ivršenja novčane
kane i mjere oduimanja imovine& koje je nametnuo I88 u skiadu sa članom CC stav 3$
%"aveuju-i države stranke da moraju ivršavati novčane kane ili kane oduimanja
imovine koje je irekao I88& član 1B4 pretpostavija da -e države imati akone koji
dovoljavaju prikupljanje novčani# kani i oduete imovine koje na osnovu dijela C Statuta
odredi I88$ Pri tome se dovoljavaju pro+eduraine varija+ije na+ionaino! akona$ .a
3B@
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
raiiku od ivršenja kane atvora koje se odnosi samo na države stranke koje do"rovoljno
pri#vate osuđene& član 1B4 se odnosi na sve te države$
Prema članu CC stav 3 tačka (") Rimsko! statuta& oduimanje imovine se može primijeniti u
po!ledu oduimanja /pri#oda& imovine i vlasništva koji direktno ili posredno potiču od to!
ločina/ (a koji je irečena kana)$ Mno!i pravni sistemi ve- imaju akone a
identi*ikovanje i oduimanje takve imovine$ %d države se može atražiti da amrne
sredstva a vrijeme postojanja nalo!a a oduimanje imovine i da o"e"ijedi ivršenje
odluke I88 veane a o"ešte-enje žrtava (član CA stav A)$ %"ešte-enje podraumijeva&
1AB
najprije& poštovanje nalaa I88 u po!iedu o"ima i inosa štete& !u"itka i povrede žrtve ili u
vei sa žrtvom (član CA stav 1)& a atim ivršenje nared"e koja pre+iira od!ovaraju-e
o"ešte-enje (restitu+ija& kompena+ija& re#a"ilita+ija)& a koja je usmjerena direktno protiv
osudeno! ii+a (član CA stav 3)$
1.3.7.7. Pruzanje pravne pomoci ICC 1.3.7.7.1. Uvodne napomene
6io 4 (/Medunarodna saradnja i sudska pomo-/& čl$ ?>'1B3) Rimsko! statuta o"u#vata
odred"e koje se odnose na saradnju državaPC>>Q$ 6ru!i aspekti saradnje& uključuju-i i one
koji se odnose na krivična djela protiv pravosuda i ivršenje kani od strane država člani+a
koje pristanu da prime osuđene koje je osudio I88 ' o"u#va-eni su dru!im dijelovima
Rimsko! statuta$ Statut daje okvir osnovni# standarda i pro+edure koje -e omo!u-iti da
I88 *unk+ioniše pravično i e*lkasno& dovoijavaju-i& pri tome& određeni *leksi"iiitet u
po!ledu načina na koji države potpisni+e daju svoju pomo- i ostavljaju-i doma-em akonu
da re!uiiše pro+edure veane a saradnju u ovom širokom području$
Saradnja i 6ijela 4 *imk+ioniše na osnovu a#tjeva koje podnosi I88$ Pretpretresno ili
pretresno vije-e& nakon a#tjeva tužio+a ili kako "i pomo!lo od"ranu (na a#tjev od"rane ili
na ličnu ini+ijativu)& a#tijeva od države saradnju sa I88$ 6ržava je onda o"avena na
saradnju& i to u skladu sa Rimskim statutom$
Tre"a najprije napomenuti da tužiia+ može u toku istra!e atražiti saradnju "iio koje države
ili međuvladine or!ania+ije (član A@ stav E tačka (+)) ili sa državom aključiti takve
aranžmane ili sporaume koji nisu suprotni Statutu& koji "i mo!ii "iti nužni a olakšavanje te
saradnje (član A@ stav E tačka (d) Rimsko! statuta)$ , onoj mjeri u kojoj tužila+ traži tu
saradnju od države ili međuvladine or!ania+ije direktno (ne preko I88)& ovo ovlaš-enje je
ivan dijela 4 Statuta i ne dotiče osnovne o"avee i to! dijela$ Ako država ili međuvladina
or!ania+ija od"ije atraženu saradnju& tužila+ ima op+iju da se o"rati I88 i atraži da se
ida a#tjev a saradnju i dijela 4 Rimsko! statuta$
1.3.7.7.2. Opsta obaveza na saradnju
%va o"avea uredena je u članu ?> Rimsko! statuta& prema kojem /države stranke moraju&
u skladu s odred"ama ovo! statuta& u potpunosti saradivati sa I88 u istrai i krivičnom
!onjenju ločina koji su u nadležnosti Suda/PC>CQ$ %"avea je& dakle& da se u potpunosti
saraduje /u skiadu sa odred"ama ovo! statuta/& a ne samo u skladu sa dijelom 4$ %"avea
podraumijeva saradnju sa I88 u istrai i krivičnom !onjenju određeno! krivično! djeia$
Prema tome& primjenjuje se onda kada je istra!a apočeta$ %"avea na saradnju je opšta i
važi a sve or!ane vlasti& "ilo da je to poli+ija& vojska iii dru!a vladina o"iast koja ima
od!ovomost relevantnu a a#tjev I88$ Svako preispitivanje sa!lasnosti doma-e! akona
sa režimom saradnje koji je uspostavljen Rimskim statutom tre"a da o"u#vati kako vojnu
(uključuju-i služenje vojno! roka ivan teritorije matične države)& tako i +ivilnu jurisdik+iju& a
u vei sa svim dru!im o"li+ima saradnje$ ,kratko& Rimski statut o"aveuje države stranke
(člani+e) da u potpunosti sarađuju u skladu sa uslovima i ovo! statuta$
6ru!e odred"e dijela 4 Rimsko! statuta "ave se primjenom opšti# o"avea i člana ?> na
odredene situa+ije& kao što su #apšenje i predaja li+a& prenos dokaa itd$ I88 -e upu-ivati
a#tjeve a saradnju dipiomatskim putem ili preko /koje! dru!o! od!ovaraju-e! kanala koji
odredi svaka država stranka/ ili preko I0T7RP%IA /ili koje dru!e od!ovaraju-e re!ionalne
or!ania+ije/PC>?Q (član ?C stav 1)$ 6ržave člani+e mo!u odrediti or!an nadiežan a prijem
a#tjeva a uajamnu pomo- (o"ično je to ministarstvo pravde)& koji ima iskustva u
uspješnom "avljenju ovakvim a#tjevimaPC>4Q$
3BA
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
6ržava od koje se traži saradnja mora a#tjev a saradnju i sve dokumente koji !a
podupiru čuvati u tajnosti& osim u onoj mjeri u kojoj je otkrivanje nužno u +ilju ivršenja
a#tjeva (član ?C stav E Rimsko! statuta)$ .a#tjevom se može pre+iirati da svi relevantni
poda+i moraju "iti pruženi i o"rađeni na način koji štiti "e"jednost& kao i /*iičku i psi#ičku
do"ro"it žrtava& mo!u-i# svjedoka i nji#ovi# porodi+a/ (čian ?C stav @ Rimsko! statuta)$
%dređeni modaliteti a#tjeva i saradnje rajašnjavaju se u Pravilima o postupku i dokaima$
Tre"a& takode& imati na umu da dio 4 Rimsko! statuta na više načina o!raničava saradnju
država potpisni+a sa I88& na primjer& u slučaju istra!e ili krivično! !onjenja koje je u toku
(član 4@) i "o! osporavanja dopuštenosti (član 4A)& kada se od!ada ivršenje a#tjeva$
I88 može povati svaku državu koja nije stranka ovo! statuta da pruži pomo- na osnovu
dijela 4& i to putem ad oc do!ovora& u!ovora aključeno! s takvom državom iii na /"ilo
1A1
kojoj dru!oj prikladnoj osnovi/ (član ?C stav A Rimsko! statuta)$ , to& I88 može atražiti
od svi# međuvladini# or!ania+ija da pruže podatke ili isprave& te atražiti i dru!e o"like
saradnje i pomo-i koji su u skladu s nji#ovim nadležnostima ili mandatom (član ?C stav >
Rimsko! statuta)$
Statut daje dva o!raničena iuetka kao ovlaš-enja tužio+a da traži saradnju u sprovođenju
istra!e na teritoriji države člani+e$ %na služe kao posljednje istražno sredstvo kako "i se
omo!u-io nastavak istra!e u neuo"ičajenim okolnostima$
Prvo o!raničenje se odnosi na čian AC stav E tačka d) prema kome pretpretresno vije-e
I88 smije ovlastiti tužio+a da predume /pose"ne istražne korake/ na teritoriji određene
države stranke& a da nije osi!urao saradnju te države na osnovu dijela 4& i to ako (kad je
!od to mo!u-e /imaju-i u vidu po!lede države o kojoj je riječ/) pretpretresno vije-e odluči u
tom slučaju da ta država /nedvosmisleno ne može ivršiti a#tjev a saradnju "o!
nedostupnosti "ilo koje! or!ana vlasti ili "ilo koje! dijela njeno! pravosudno! sistema koji
ima nadiežnost provesti a#tjev a saradnju na osnovu dijela 4$/ Poivaju-i se na s+enario
/propale/ države (/države u kolapsu/& en!$ 8ollapsed State);, primjenjivanje ovi#
ovlaš-enja proiilai i i čl$ 1? i 14 u po!ledu /nesposo"nosti/ (kako je to de*inisano članom
1C stav E Rimsko! statuta) doma-e! pravno! sistema da vodi postupak$
6ru!i iuetak utvrđuje član 44 stav @ Statuta koji predviđa da "e e*ekta na ostale članove
dijela 4& kad je to nužno a uspješno ivršenje a#tjeva koji je mo!u-e ivršiti "e primjene
"ilo kakvi# prinudni# mjera (uključuju-i pose"no ra!ovor ili prikupljanje dokaa od li+a na
do"rovoljnoj osnovi& u o"avljanje ti# radnji "e prisustva vlasti države potpisni+e kojoj je
a#tjev upu-en)& ako je to potre"no a ivršenje a#tjeva& te /istraživanje "e imjene javne
loka+ije ili dru!o! javno! mjesta/& tužila+ smije ivršiti takav a#tjev direktno na teritoriji
države: (a) kad je država kojoj je a#tjev upu-en država na čijoj je teritoriji krivično djelo
navodno "ilo ivršeno& a ve- je donesena odluka o dopustivosti u skladu sa čl$ 1? ili 14 ' ali
nakon /svi# mo!u-i# konsulta+ija s državom strankom kojoj je a#tjev upu-en/F (") u
dru!im slučajevima ' nakon konsulta+ija s državom strankom kojoj je a#tjev upu-en& /u
sve raumne uslove ili momente na koje ukaže ta država stranka$/ .ato& kad država
stranka kojoj je a#tjev upu-en odredi /pro"leme veane u ivršenje a#tjeva/& ona se
mora& "e odla!anja& o tome /posavjetovati/ sa I88 ' /kako "i se stvar riješila$/
1.3.7.7.3. Obaveza da se osigura postupak koji je dostupan po nacionalnom pravu
;ažan dodatak opštim o"aveama na saradnju i člana ?> sadržan je u članu ?? Rimsko!
statuta koji re!uliše /dostupnost postupka na osnovu na+ionalno! prava/: /6ržave stranke
osi!ura-e da postoji postupak koji je dostupan prema nji#ovom na+ionalnom pravu a sve
o"like saradnje koji su navedeni u ovom dijelu$/ 2lan ?? ne iiskuje nikakve pose"ne
le!isiativne pojedinosti od država stranaka$ Prije "i se mo!lo re-i da o"aveuje države
člani+e da o"e"ijede donošenje akona tamo !dje inače ne "i "ile u mo!u-nosti da
sarađuju kako je to propisano u dijelu 4 Statuta$ , kojoj -e mjeri "iti potre"no donošenje
ovakvi# akona& avisi od pravno! i ustavno! uređenja emlje$ 0a prvom mjestu potre"no
je da država stranka odredi u kojem je o"imu potre"no donijeti nove akone ' uporedivši
uslove dijela 4 sa svojim pravnim sistemom$ 6ržave stranke "i& dakle& tre"ale preispitati
3B>
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
doma-i pravni sistem& kako "i utvrdile da li on dovoijava saradnju koja se traži u dijelu 4&
da "i se ivršila identi*ika+ija
područja !dje je potre"no donošenje novi# akona i identi*lkovale eventualne prepreke a
saradnju$
,lo!a doma-e! pravno! sistema daije je o"rađena u članu 4E stav 1 Rimsko! statuta$
0adalje& doma-i akon tre"a o"e"ijediti važan ivor pro+edura koje -e se primjenjivati u
slučaju krivični# dijela protiv pravosuđa i pri ivršavanju kane$ 6ržave člani+e -e imati
nekoiiko mo!u-nosti da osi!uraju da pro+edure potre"ne po doma-em pravnom sistemu a
o"like saradnje i dijela 4 "udu primjenljive prilikom ispunjenja uslova i člana ??$ Koja -e
op+ija "iti ia"rana& avisi-e od na+ionalno! ustavno! uredenja$
,stavi pojedini# država se ralikuju po tome kako inkorporiraju međunarodne akone& a
države potpisni+e po nji#ovoj potre"i a implementa+ijom novi# akona$ Postoje sistemi u
kojima je međunarodni u!ovor inkorporiran u sam sistem i postaje dio doma-e! pravno!
sistema ' samim činom rati*ika+ije$ , takvom siučaju nije potre"no implementiraju-e
akonodavstvo$ 6ru!i tip ustavno! uređenja je onaj u kome interna+ionalni u!ovor& iako
1A3
automatski ne postaje dio doma-e! pravno! sistema& može "iti inkorporiran na
jednostavan način ' tako što -e "iti pridodat kao aneks na postoje-i akon$ , ovom siučaju&
akonodavstvo može predvidjeti nešto više osim anektirano! u!ovora koji je pravnosnažan
i ima prednost u odnosu na dru!e akone po o"imu primjene& a može i odrediti koji sud&
ministarstvo i dru!i or!ani vlasti imaju oviaš-enja pri primjeni$ Konačno& mno!i sistemi
moraju pro-i provjeru kako "i se utvrdio o"im do koje! medunarodni instrumenti tre"aju
pro+edure koje nisu o"e"ijeđene ili koje nisu u skiadu sa doma-im pravnim sistemom ili
ustavom& a potom napraviti od!ovaraju-e promjene kako "i se ivršila implementa+ija$
, nekim državama ve- postoji do"ro ravijeno akonodavstvo veano a ekstradi+iju i
međuso"nu krivičnu saradnju$ Tamo !dje takva le!islativa ne postoji& "i-e potre"no
imijeniti postoje-e akone ' kako "i se o"e"ijedili neop#odni me#animi$ lmjena akona
koja je namijenjena a dru!e svr#e (o"ično je to iručenje li+a od strane jedne države
dru!oj državi i saradnja imeđu država) možda ne-e adovoljiti potre"e Rimsko! statuta$
Smatra se da je naj"olje iješenje usvojiti pose"ne akone kojima -e "iti de*inisani o"li+i
saradnje& uključuju-i #apšenje& predaju i dru!e o"iike pomo-i$ %vako o"jedinjeno
akonodavstvo čini privlačnim sveo"u#vatan karakter Rimsko! statuta i veiiki "roj o"lasti
koji# se on dotiče$ 6ržave se& takođe& mo!u odlučiti da u ovo spe+ijaliovano
akonodavstvo uključe pomo- ad oc tri"unalima a "ivšu 9u!osiaviju i Ruandu& kao i
odred"e veane a istra!u i suđenje na državnom nivou a krivična djela i Statuta$
1.3.7.7.4. Saradnja iz dijela 9 Rimskog statuta
, tekstu koji slijedi o"rađeni su pose"ni o"li+i saradnje pomenuti u dijelu 4 Rimsko!
statuta$ Pravila o postupku i dokaima uvode dopune u neke od nji#$ Kada su u pitanju ovi
o"li+i saradnje& osnovna podjela postoji imedu #apšenja (arrest) i predaje (surrender)
(član ?4) i dru!i# o"lika saradnje (naročito član 4E)$ Premda -e I88 snositi neke troškove
veane a saradnju& /redovne troškove ivršenja a#tjeva/ na teritoriji države kojoj je
a#tjev upu-en snosi ta država& osim neki# troškova koje snosi I88& a koji su navedeni u
članu 1BB stav 1 Rimsko! statuta$
1.3.7.7.4.1. Hapsenje i predaja ICC
2lan ?4 stav 1 Rimsko! statuta dovoljava I88 da dostavi a#tjev a #apšenje i predaju
li+a "ilo kojoj državi čiani+i na čijoj "i se teritoriji li+e mo!lo na-i i osi!urava da ove države
moraju& u skladu s odred"ama ovo! statuta i s postupkom propisanim svojim
na+ionalnim pravom& ivršiti a#tjev$ Kao što je to slučaj sa dru!im o"li+ima saradnje i
dijela 4& pro+edure na+ionalno! prava mo!u re!ulisati predaju& ali ne na štetu odred"i dijeia
4$
Ralika koju Rimski statut pravi imeđu iručenja (i jedne države u dru!u) i predaje (i
države I88) ima posljedi+e po na+ionalno pravo i na+ionalne or!ane vlasti koji su u
interak+iji sa I88$ Statut propisuje samo usko polje diskre+ije na strani država člani+a u
3BC
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
po!iedu od"ijanja #apšenja i predaje li+a i ne dopušta neke od osnova po kojima država
može od"iti iručenje$ Rto je najvažnije& služ"eno svojstvo še*a države ili vlade& člana vlade
ili parlamenta& ne daje državi potpisni+i osnova da od"ije saradnju po a#tjevu a #apšenje
i predaju& !dje je li+e čije se iručenje traži *unk+ioner države kojoj je upu-en a#tjev a
iručenje$
, slučaju kada je li+e čije se iručenje traži *unk+ioner tre-e države& I88 ne smije pokrenuti
postupak povodom a#tjeva a predaju koji "i od države kojoj je a#tjev upu-en a#tijevao
da djeluje suprotno svojim o"aveama koje ima na osnovu međunarodno! prava u vei s
državnim ili diplomatskim imunitetom li+a ili imovine tre-e države& osim ukoliko prije to!a na
osnovu saradnje s tom tre-om državom I88 ne posti!ne njeno odri+anje od imuniteta (član
4? stav 1 Rimsko! statuta)$ Isto tako& I88 ne smije pokrenuti postupak povodom a#tjeva
a predaju koji "i od države kojoj je a#tjev upu-en a#tijevao da djeluje suprotno svojim
o"aveama koje ima prema međunarodnim u!ovorima na osnovu koji# je a predaju
državljanina te države I88 /potre"na sa!lasnost države koja to li+e šalje& osim ako I88
prije to!a ne uspostavi saradnju s državom koja to li+e šalje i u tom smislu do"ije
sa!iasnost a predaju/ (član 4? stav 3 Rimsko! statuta)$ Ako se protiv li+a koje se traži vodi
postupak ili ako u državi kojoj je a#tjev upu-en idržava kanu a djelo raličito od ono!
a koje se traži predaja I88& država kojoj je a#tjev upu-en posavjetova-e se sa I88& i to
nakon što donese odluku kojom odo"rava a#tjev$
1AE
1.3.7.7.4.2. Razlika izmedu "izručenja" i "predaje"
Rimski statut pravi raliku imeđu /predaje/ li+a& što nači /dopremanja/ li+a I88 od strane
države stranke i /iručenja/ (en!$ 5xtradition) ' /dopremanja/ li+a jednoj državi od strane
dru!e države (član 1B3)$ Ralika je napravijena i daje joj se načaj s +iljem da se predaja
li+a I88 pojednostavi u odnosu na pro+eduru koja inače prati iručenje li+a i jedne države
u dru!u$ S tim u vei& član 41 stav 3 tačka +) Rimsko! statuta traži od država potpisni+a da
inađu načine a pojednostavljivanje na+ionalni# postupaka a predaju li+a I88&
propisuju-i da u slučaju da pretpretresno vije-e na osnovu člana A? podnese a#tjev a
#apšenje i predaju li+a a koje je idat nalo! a #apšenje& a#tjev mora sadržati ili "iti
popra-en svim ispravama& iskaima ili poda+ima koji "i mo!li "iti nužni a ispunjenje uslova
koji se traže u postupku predaje u državi kojoj je a#tjev upu-en$ Ali& ti a#tjevi ne smiju "iti
stroži od oni# koji su primjenjivi na a#tjeve a iručenje na osnovu u!ovora ili do!ovora
imeđu države kojoj je a#tjev upu-en i dru!i# država& te "i tre"alo& ako je to mo!u-e& da
"udu manje stro!i uimaju-i u o"ir pose"nu prirodu I88$
/Pose"na priroda Suda/ (;te distinct nature of te 8ourt;), istaknuta kao opravdanje a
pojednostavljenje pro+edure i člana 41 stav 3 tačka +)& na!lašava dru!e odred"e Rimsko!
statuta veane a predaju i *avoriovanje a#tjeva I88 u slučaju konkurentno! a#tjeva i
člana 4B$ Pose"nost I88 leži u dvije poveane o"lasti$ Prvo& pitanja primjenjiva na
iručenje imeđu država ' dvojni kriminalitet& iue-e a politička krivična djela& i!ledi a
pravično suđenje (likeliood of a fair trial), da li je optuženi državljanin države kojoj je
podnesen a#tjev& načelo spe+ijaliteta (rule of specialit4) itd$ ' primjenjuju se i "ri!e a
suverenitet i način na koji se državne vrijednosti re*lektuju u krivičnim akonima raličiti#
država$
%vakva pitanja se ne javijaju na isti način kada je riječ o I88 koji ne predstavlja stranu
jurisdik+iju u smisiu u kojem to predstavlja dru!a država$ Kao dru!o& Rimski statut je
pose"no diajniran da se "avi određenim krivičnim djeiima i svoje nadležnosti& a da ne
pokre-e politička i diplomatska pitanja koja se mo!u javiti imedu država$ , pream"uli
Rimsko! statuta stoji da je I88 /nadležan a najteže iočine koji se tiču međunarodne
ajedni+e kao +jeiine/& a Statut "rižljivo osi!urava da -e se a ovakve ločine suditi u
skladu sa najvišim standardima medunarodno! prava& u primjenu odreda"a koje pružaju
naj"olju aštitu i određuju stro!e kriterije dopustivosti koji državama daju primamu
od!ovornost u po!ledu ovi# iočina$
Iako predaja li+a I88 ne otvara ista pitanja kao međudržavno iručenje& Statut osi!urava
3B?
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
neke uslove koji mo!u "iti primijenjeni na predaju li+a (kao što je načelo spe+ijaliteta& član
1A)& daje *aktore koje tre"a ueti u ramatranje na na+ionalnom nivou (član A4 stav 3) i
na!ovještava da -e nalai I88 "iti odlučuju-i u određenim pitanjima i kao posljedi+a to!a
nisu predmet na+ionalni# iješenja (naročito dopustivost ' admissii(ilit4& član 4A)$ Takođe&
član A4 st$ 1& 3 i C predviđa #itne postupke pred doma-im sudovima$ %vakva ramatranja
o"e"jeđuju okvir u skiopu koje!a -e I88 utvrditi da ii je pojedina država ispuniia svoju
o"aveu na saradnju$
Ako "i država člani+a od"ila predati ii+e na osnovu *aktora koji nisu predviđeni Rimskim
statutom& I88 može tu činjeni+u evidentirati i o tome o"avijestiti Skupštinu država stranaka
ili Savjet "e"jednosti ' ako je tu stvar on uputio 188 (član ?C stav C Statuta)$ 6o ovakvo!
akijučka se može do-i "e o"ira na okolnosti koje opravdavaju od"ijanje saradnje$
Ivještavanje Skupštine država stranaka o nesaradnji ne čini se nekom prijetnjom$
%"avea da se sarađuje sa I88 u vei sa nje!ovim a#tjevom a #apšenje i predaju li+a&
primjenjuje se "e o"ira na na+ionalnost li+a čije se #apšenje i predaja traži$ 6a "i "io u
sa!lasnosti sa Statutom& na+ionalni postupak ne mora "iti onačen kao /predaja/$ Statut
radije ostavija na volju svakoj od država člani+a da odluči& u svjetiu vlastiti# akonski# i
ustavni# aranžmana& da li da primijeni postupak /iručenja/& /trans*era/ ili /predaje/$
Potre"no je da taj postupak& ma kako se on vao& reultira predajom traženo! pojedin+a
I88 ' kao što je predviđeno Statutom$ 0aročito& potpuni postupak ekstradi+ije "i mo!ao
dovesti do povrede Statuta u slučaju kada vodi ka ramatranju *aktora kao što su a"rana
iručenja doma-i# državljana iii a"rana ekstradi+ije a doživotnu kanu atvora ili koji
dovoljava sporove na osnovu načela ne (is in idem, suprotno članu ?4 stav 3 Statuta$ .a
raliku od dru!i# o"lika saradnje koji su dati u članu 4E Statuta& o"avea na #apšenje i
1A@
predaju ne omo!u-ava *ieksi"ilnost u slučaju /postoje-e! osnovno! pravno! načela opšte
primjene/$
Rimski statut ne pominje dopuštenje da se od"ije predaja traženo! li+a na osnovu
državijanstva$ Sto!a "i "ilo prikladno a države potpisni+e čije akonske i ustavne odred"e
sadrže a"ranu iručenja& učiniti jasnim da se ove odred"e ne mo!u primjenjivati kada je u
pitanju /predaja/ I88$ 9edan od načina da se to uradi "io "i da se u na+ionalni akon
inkorporira ralika imeđu predaje li+a među državama i predaje li+a medunarodnim
krivičnim tri"unalima$
6ržave čiji akoni a"ranjuju predaju svoji# državljana& tre"a da imaju u vidu nekoliko
stvari$ Kao što je ve- pomenuto& predaja li+a I88 ne nači isto što i predaju li+a dru!oj
državi$ .ločini o kojima se ovdje radi& a čije sprečavanje je u interesu svake države& su
najo"iljniji& a tiču se medunarodne ajedni+e kao +jeline$ S dru!e strane& I88 nudi
o"u#vatne !aran+ije a neavisan i pravovremen krivični pro+es$ , kreiranju me#aniama
predaje li+a& autori Rimsko! statuta su ueli u o"ir težinu ločina& važnost o"avee na
predaju a e*ikasnost I88 i činjeni+u da -e postup+i u prin+ipu "iti vođeni na nivou države$
I88 -e primjenivati svoju nadležnost u slučajevima kada su države stranke ili neaktivne ili
su do"rovoljno ustupile nadiežnost ili jasno nisu u mo!u-nosti ili ne žele da pokrenu
postupak$
Pored neispunjenja o"avea& država sa opštom a"ranom na iručenje svoji# državljana&
čak i da želi& ne može to iskoristiti u odnosu na I88& i to "e o"ira na ralo!e koji je tjeraju
na to$
Isto važi i a atvorsku kanu$ , nekim državama je ustavom a"ranjena kana doživotno!
atvora& dok dru!e a"ranjuju ne#uman postupak na taj način da se ta kana može
podvesti pod ovu a"ranu$ Rimski statut dovoljava nametanje kane doživotno! atvora
kad je to /opravdario "o! iuetne težine ločina i pojedinačni# okolnosti osuđeno!/ (član
CC stav 1 tačka "))$ %vakve kane mo!u "iti ponovo ramatrane i mo!u-e je nji#ovo
umanjenje od strane I88 nakon isteka 3A !odina (član 11B stav E Rimsko! statuta)$ Kao
što je to slučaj sa akonima koji a"ranjuju iručenje državljana& akoni koji dovoljavaju ili
a#tijevaju od doma-i# sudova da od"iju iručenje u slučaju !dje "i mo!la "iti irečena
kana doživotno! atvora& ako se primijene na a#tjeve I88 a predaju li+a ' mo!u voditi
3B4
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
do to!a da I88 donese aključak da je došlo do od"ijanja saradnje$ Tamo !dje se ova
mo!u-nost može javiti& doma-i akon "i mo!ao rariješiti ovakvu situa+iju jednostavnim
uočavanjem ralike imedu iručenja li+a državi (u kojem slučaju "i se primjenivali akoni
koji a"ranjuju iručenje doma-i# državljana ili iručenje "o! postojanja doživotne kane
atvora) i predaje li+a I88' u (u kojem slučaju se ti akoni ne primjenjuju)$ Pose"na priroda
I88 i aštita koju on o"e"jeđuje& opravdavaju nje!ovu pose"nost& naročito kro
o!raničenja kao što su /iuetna težina/ (/extreme gravit4fE) ločina i /pojedinačne
okolnosti/ (/individual circumstances;) koje a#tijeva Statut kad je u pitanju kana
doživotno! atvora$
.a#tjev a #apšenje i predaju moraju "iti u pisanom o"iiku$ , #itnim slučajevima a#tjev
može "iti podnesen /putem "ilo koje! medija sposo"no! a dostavu pisano! apisa& pod
uslovom da "ude potvrđen putem kanala predviđeni# u članu ?C stav 1 tačka (a) Rimsko!
statutaPCCBQ$ , slučaju da pretpretresno vije-e na osnovu člana A? podnese a#tjev a
#apšenje i predaju li+a a koje je idat nalo! a #apšenje& a#tjev mora sadržati ili mora "iti
popra-en: (a) poda+ima koji opisuju li+e koje se traži& a koji su dovoljni da "i se ono mo!lo
identi*ikovati& te poda+ima o tome !dje se to li+e vjerovatno nalaiF (") kopijom nalo!a a
#apšenje i (+) svim ispravama& iskaima ili poda+ima koji "i mo!li "iti nužni a ispunjenje
uslova koji se traže u postupku predaje u državi kojoj je a#tjev upu-en& ali ti a#tjevi ne
smiju "iti strožiji od oni# koji su primjenjivi na a#tjeve a iručenje na osnovu u!ovora ili
do!ovora imeđu države kojoj je a#tjev upu-en i dru!i# država& te "i tre"ali& ako je to
mo!u-e& "iti manje stro!i uimaju-i u o"ir pose"nu prirodu I88 (član 41 stav 3 tačka (+)
Rimsko! statuta)$ Težnja ka /pojednostavljivanju/ i člana 41 stav 3 tačka +) može se
pojačati dužnoš-u da se o"ave konsulta+ije i člana 41 stav @ Statuta$ 0aime& nakon što
I88 podnese a#tjev& država stranka -e se konsultovati sa I88& "ilo uopšteno& "ilo u vei s
nekom pose"nom stvari& koja se tiče a#tjeva njeno! na+ionalno! prava koji "i mo!li "iti
primjenjivi na osnovu stava 3 tačka +) člana 41 Statuta$ , toku konsulta+ija& država stranka
1AA
mora uponati I88 s pose"nim a#tjevima koje propisuje njeno na+ionalno pravo$
%vakve konsulta+ije mo!u "iti podjednako plodonosne i a I88 i a državu stranku$ S
jedne strane& in*orma+ije koje je dala država -e omo!u-iti I88 da pripremi do"ro
dokumentovane a#tjeve$ S dru!e strane& I88 -e imati pristup širokom o"imu
komparativni# in*orma+ija koje se tiču na+ionalno! prava o saradnji i "i-e u mo!u-nosti da
dijeli ove in*orma+ije sa državom kojoj je upu-en a#tjev$ %vo "i mo!lo predstavljati
vrijedan ivor pomo-i a državu koja pokušava da inađe načine da pove-a mo!u-nost a
uspješnu saradnju sa I88& tako što -e svoje pro+edure učiniti /manje stro!im/$
Statut takode predviđa o"aveu da se I88 podnese ivještaj iii da se ivrše konsulta+ije sa
tim sudom u po!iedu a#tjeva a iručenje koji i neko! ralo!a ne može "iti ivršen$
2ian ?4 stav 3 Rimsko! statuta propisuje da če doma-e vlasti slijediti odluke I88 kada je
pitanje primjene načela ne (is in idem (dvostruka opasnost ' riik& /dou(le jeopard4/)
pokrenuto na na+ionainom nivou& i to od strane li+a čije se iručenje traži$ , ovom članu
stoji: /Ako li+e čija se predaja traži pokrene spor pred na+ionalnim sudom na osnovu načela
ne (is in idem& kako !a propisuje član 3B& država kojoj je a#tjev upu-en mora se "e
odla!anja posavjetovati sa Sudom kako "i odredila da li je donesena relevantna odluka o
dopuštenosti$ Ako je predmet dopušten& država kojoj je a#tjev upu-en nastavi-e s
nje!ovim ivršenjem$ Ako je postupak a donošenje odluke o dopuštenosti u toku& država
kojoj je a#tjev upu-en može od!oditi ivršenje a#tjeva a predaju li+a do trenutka kad
Sud odiuči o dopuštenosti$/
%dluka o dopustivosti može se donijeti i "e ne (is in idem osporavanja& "o! to!a što ne
(is in idem ramatranje čini dio testa dopustivosti i čl$ 1C i 3B Rimsko! statuta$ ,
rješavanju ovakvi# sporova I88 -e ueti u o"ir ne samo svoj postupak& ne!o i postupak
"ilo koje! dru!o! suda$
2lan 3B stav E Rimsko! statuta o"e"jeđuje standarde na osnovu koji# -e I88 odlučiti da
je predmet nedopustiv "o! pret#odno! suđenja a isto ponašanje pred dru!im (doma-im)
31B
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
sudom (član 1C stav 1 tačka (+))$ 6ok se član 1C stav 1 tačka (a) "avi istra!om i krivičnim
!onjenjem koje je u toku& a član 1C stav 1 tačka (") istra!om koja je provedena i koja je
dovela do odiuke da se li+e ne !oni krivično& član 1C stav 1 tačka (+) Rimsko! statuta se
"avi prošlom istra!om koja je dovela do suđenja na na+ionalnom nivou$
2lan 3B stav E Rimsko! statuta !lasi: /0ijednom li+u kome je sudio neki dru!i sud a
ponašanje a"ranjeno čl$ >& C ili ?& ne smije "iti sudeno pred Sudom a isto ponašanje&
osim ako se postupak pred dru!im sudom: (a) vodio u svr#u aštite to! li+a od krivične
od!ovornosti a krivična djela koja su u nadležnosti Suda ili (") na dru!i način nije "io
vođen neavisno ili nepristrano u skladu s pravilima o dužnom postupku koje prinaje
međunarodno pravo& a "io je vođen na način koji& u datim okolnostima& nije "io u skladu s
namjerom da se ii+e o kome je riječ privede pravdi$/ , ovom slučaju je pret#odno došlo do
suđenja (provedena je istra!a ili krivično !onjenje i donesena je presuda& a odluka da se ne
nastavija sa sudenjem potpada pod član 1C stav 1 tačka (")) Rimsko! statuta$ Kriterijum
/aštite optuženo!/ (i člana 3B stav E tačka (a)) je u osnovi identičan onome i člana 1C
stav 3 tačka (a)$ Pojam /svr#a/ a#tijeva nešto više od samo! anemarivanja i nepažnje$
6okai /aštite/ mo!u uključivati oslo"ađanje na osnovu jaki# dokaa& oči!lednu
pristrasnost i stro!ost tužio+a itd$ Kao i član 1C stav 3 tačka (+)& i član 3B stav E tačka (")
a#tijeva da I88 nade nedostatak neavisnosti i nepristrasnosti (u svjetlu normi koje su
postavljene međunarodnim instrumentima i prin+ipima)& kao i načina na koji se vodi
postupak a koji nije u skladu sa namjerom da se li+e privede pred li+e pravde$
0emo!u-nost da postupak "ude proveden u potpunosti u skladu sa međunarodnim
standardima& sama po se"i& ne-e voditi ka donošenju odluke o nedopustivosti& osim ako ta
nemo!u-nost vodi ili je popra-ena potre"nim nesla!anjem& mada u nekim slučajevima i
pretjeran nedostatak standarda može "iti dovoljan doka nedostatka prave namjere$
:
1.3.7.7.4.3.
lzazovi koji se
stavijaju pred
ICC na
osi
1A>
rincipa · -7
,imaju-i u o"ir konkretna krivična djela& doma-i postup+i "i se mo!li voditi i pred vojnim
sudovima$ Rimski statut ne pravi raliku imeđu vojne i +ivilne jurisdik+ije i a o"je važi isti
test$
2lan 1C stav E Rimsko! statuta propisuje da -e& kako "i se u pojedinom slučaju odredila
nesposo(nost, I88 ramotriti /može li država& "o! potpuno! iii natno! sloma ili
nedostupnosti svo! na+ionalno! pravosudno! sistema& do-i do optuženo!& nužni# dokaa i
iskaa svjedoka& odnosno da ii je država na dru!i način nesposo"na voditi postupak$/ 188
-e& dakle& morati ustanoviti: (1) slom iii nedostupnost na+ionaino! pravosudno! sistema& (3)
da li je taj slom /potpun/ iii /natan/& (E) nemo!u-nost da dođe do optuženo! iii nužni#
dokaa i iskaa svjedoka ili nemo!u-nost da na dru!i način vodi postupak& (@) da je
nesposo"nost posljedi+a sloma iii nedostupnosti sistema$ ;rio je vjerovatno da -e ovakvi
nalai "iti veoma rijetki i da u svakom slučaju ne-e "iti potre"ni kada država stranka
do"rovoijno ustupi nadležnost I88$ 2lan 1C stav E se& naravno& odnosi na s+enario
/propaie države/$
)ostupak u kojem se raspravlja o dopustivosti preentovan je u članu 14 Rimsko! statuta
(/%sporavanje nadležnosti Suda ili dopuštenosti predmeta/)$ I88 -e dovoliti državi na čijoj
311
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
je teritoriji ili čiji je državljanin navodno učinio krivično djelo ili "ilo kojoj državi koja je
nadležna da provodi ili je provodila istra!u ili krivično !onjenje ' da osporava dopustivost
predmeta (u skladu sa članom 1C) ili nadležnost I88 (član 14 stav 3 tač$ (") i (+) Rimsko!
statuta)$ Takva država tre"a da ivrši osporavanje /što je prije mo!u-e/(član 14 stav A)$
%"ično je mo!u-e samo jedno osporavanje& i to prije početka suđenja& mada osporavanje
na osnovu člana 1C stav l(+) (ne (is in idem) može "iti učinjeno i na početku suđenja& a u
iuetnim okolnostima i nakon suđenja (član 14 stav @)$ %sporavanje dopustivosti koje je
ivršila država a#tijeva da tužila+ o"ustavi istra!u dok I88 ne donese odluku (član 14 stav
C)& mada tužila+ može tražiti ovlaš-enje od I88 da se predumu ili avrše određene
mjere?>K (član 14 stav ?)& sa kojima "i se država morala složiti$
Ivršenje osporavanja ne utiče na valjanost "ilo koje radnje koju je o"avio tužila+ ili "ilo
koje! naio!a iii potjemi+e koje je idao I88 prije ivršenja osporavanja (član 14 stav 4
Rimsko! statuta)& što nači da se svaka o"avea a ivršenje takvo! nalo!a nastavlja
uprkos osporavanju$ Ako prepusti istra!u& tužila+ može atražiti da mu relevantna država
učini dostupnim in*orma+ije o postupku$ Te -e in*orma+ije& na a#tjev države o kojoj je riječ&
"iti povjerljive (član 14 stav 11)$ Ako nakon to!a tužiia+ odluči nastaviti istra!u& o"avijesti-e
državu kojoj je postupak "io prepušten$
2lan 14 Rimsko! statuta o"e"jeđuje dru!a sredstva kojima država može prepustiti ili
osporiti pro+eduru I88$ %vaj član a#tijeva da tužila+& na početku istra!e& koja je
asnovana "ilo na upu-ivanju od strane države stranke ili na osnovu nje!ove vlastite
ini+ijative& o"avijesti o toj činjeni+i države stranke i one države koje "i imale nadležnost a
odnosna krivična djela (član 1? stav 1)$ , roku od jedno! mjese+a nakon to! o"avještenja&
država koja je primila o"avještenje može o"avijestiti I88 da provodi ili je proveia istra!u
nad svojim državljanima ili dru!im li+ima u svojoj nadležnosti& u vei sa krivičnim djelima
koja su navedena u o"avještenju$ 6ržava može a#tijevati da joj tužila+ prepusti istra!u&
što -e tužila+ u tom slučaju i učiniti& osim ukoliko pretpretresno vije-e ne odluči dopustiti
istra!u (član 1? stav 3)$ Tužiočevo prepuštanje istra!e državi "i-e otvoreno a ponovni
pre!led od strane tužio+a šest mjese+i nakon dana prepuštanja ili /u "ilo koje do"a/ kad
dođe do načajni# promjena okolnosti koje se temelje na nespremnosti ili nemo!u-nosti
države da istinito provede istra!u (član 1? stav E)$ Kada& medutim& tužila+ prepusti istra!u&
država stranka -e od!ovoriti /"e neopravdano! kašnjenja/ na a#tjev tužio+a da !a
o"avijesti o toku istra!e i krivičnom !onjenju (član 1? stav A)$ Kada prepusti istra!u ili dok
se ne donese rješenje pretpretresno! vije-a& tužila+ može atražiti /i to iuetno/
ovlaš-enje /a provođenje nužni# istražni# koraka u svr#u očuvanja dokaa& ako postoji
jedinstvena priiika a pri"avljanje važni# đokaa ili ako postoji natan riik da takvi dokai
kasnije ne "i "ili dostupni/ (član 1? stav >)$
1.3.7.7.4.4. Transport lica koje se predaje preko teritorije drzave stranke
6a "i se olakšala predaje li+a I88& Rimski statut o"aveuje države stranke da odo"re& u
skladu sa doma-im pro+eduralnim akonom& transport preko svoje teritorije li+a koje se
1AC
predaje I88 od strane dru!e države& iuev u slučajevima kad "i ovakav transport otežao ili
od!odio predaju (član ?4 stav E tačka a))$ Ii+e koje se prevoi "i-e tokom prevoa
adržano u pritvoru (član ?4 stav E tačka +))$ .a prevo li+a vadu#om& a da pri tome nije
planirano slijetanje na teritoriju države tranita& nije potre"no nikakvo dopuštenje (čian ?4
stav E tačka d))$ Ako na teritoriji države tranita dođe do nepianirano! siijetanja& tranitna
država može atražiti da I88 podnese a#tjev a tranit$ 6ržava tranita -e adržati ii+e
koje se prevoi tako du!o dok ne primi a#tjev a tranit i dok tranit ne "ude ostvaren& pod
uslovom da pritvor a ove potre"e ne može trajati više od 4> sati od neplanirano! slijetanja&
osim ako a#tjev ne "ude primljen u tom roku (član ?4 stav E tačka e) Rimsko! statuta)$
1.3.7.7.4.5. Konkurentni zahtjevi
Poten+ijalni pro"lem konkurentni# a#tjeva ' en!$ /competing reAuests/ (tj$ a#tjeva a
predaju I88 i a#tjeva a iručenje dru!oj državi& "o! isto! ponašanja) o"rađen je u članu
4B Rimsko! statuta$ Kao prvo& država stranka koja od I88 primi a#tjev a predaju li+a&
tre"a o tome o"avijestiti i I88 i državu koja traži iručenje (član 4B stav 1)$ Ako je država
313
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
koja podnosi a#tjev ujedno i država stranka& država kojoj je a#tjev podnesen mora dati
prednost a#tjevu koji je podnio I88& ako je taj sud ' uimaju-i u o"ir mo!u-nost istra!e i
krivično! !onjenja od strane države koja je podnijela a#tjev ' odlučio da je predmet
dopustiv (član 4B stav 3)$ Ako I88 još nije donio odluku o dopustivosti& učini-e to po #itnom
postupku nakon što je o"aviješten o konkurentnom a#tjevu$ 6o donošenja ovakve odluke&
država kojoj je a#tjev upu-en može nastaviti postupak pokrenut na osnovu a#tjeva& ali ne
smije iručiti li+e sve dok I88 ne donese odluku da je predmet nedopustiv (član 4B stav E)$
Ako država koja podnosi a#tjev nije stranka ovo! statuta& država kojoj je a#tjev upu-en&
ako nema o"aveu nastalu na osnovu međunarodno! prava da iruči li+e državi koja
a#tjev podnosi& mora dati prioritet a#tjevu a predaju koji je podnio I88 ' ako je taj sud
odlučio da je predmet dopušten (član 4B stav @)$ Ako I88 još nije odlučio da li je predmet
dopustiv& država kojoj je a#tjev upu-en može& prema svojoj diskre+iji& nastaviti postupak
po a#tjevu a iručenje (član 4B stav A)$
Ako je država kojoj je upu-en a#tjev po medunarodnom pravu pod o"aveom da iruči
li+e državi koja je podnijela a#tjev& ona mora na osnovu relevantni# *aktoraPCC1Q odlučiti
#o-e li predati li+e I88 ili !a iručiti državi koja je podnijela a#tjev (član 4B stav >)$
Konačno& u slučaju kada I88 odluči da je predmet nedopustiv i nakon to!a iručenje državi
koja je podnijela a#tjev "ude od"ijeno& država kojoj je a#tjev upu-en mora o toj odlu+i
o"avijestiti I88 (član 4B stav ?)& jer "i i!ledi a uspješnost postupka u državi koja je
podnijela a#tjev mo!li "iti jedan od ralo!a a odluku o nedopustivosti& dok "i od"ijanje
mo!lo potaknuti preispitivanje$
Slična pro+edura se primjenjuje kada je ponašanje koje čini osnovu a#tjeva koji je
podnijela država drukčije od ono! koje je navedeno u a#tjevu I88$ .a#tjevu I88 tre"a dati
prednost ako država kojoj je a#tjev upu-en nema /postoje-u o"aveu koja proiilai i
međunarodne o"avee da iruči li+e državi koja je podnijela a#tjev/$ Ako ima takvu
o"aveu& država kojoj je a#tjev upu-en -e odrediti #o-e li predati li+e I88 ili !a iručiti
državi koja je podnijela a#tjev& uimaju-i u o"ir sve "itne *aktore& a pose"no -e voditi
računa o /relativnoj prirodi i težini ponašanja o kojem se radi/ (član 4B stav C)$
1.3.7.7.4.6. Privremeno hapsenje
%"avea na #apšenje vrijedi podjednako i kada je u pitanju privremeno #apšenje
(Eprovisional arrest) li+a dok se čeka prijem a#tjeva a predaju& popra-eno! svom
potre"nom dokumenta+ijom u skladu sa >1$ A4 i 43 Rimsko! statuta$ 0aime& u #itnim
slučajevima (;in urgent cases;), dok ne podnese na uvid a#tjev a predaju i popratne
dokumente& I88 može atražiti privremeno #apšenje li+a koje tražiPCC3Q$ 6ržava kojoj je
a#tjev upu-en& može oslo"oditi li+e koje je privremeno u#apšeno& ako ne primi a#tjev a
predaju i popratne dokumente u vremenskom roku koji je propisan Pravilima o postupku i
dokaima$ Ipak& to li+e može pristati na predaju prije isteka to! roka& ako to dopušta akon
države kojoj je a#tjev upu-en$ , tom slučaju& država kojoj je a#tjev upu-en mora nastaviti
postupak predaje to! li+a I88 /što je prije mo!u-e/ (član 43 stav E)$ Ako je li+e pušteno na
slo"odu& to ne-e ne!ativno uti+ati na naknadno #apšenje i predaju to! li+a& nakon
naknadno! prijema a#tjeva a predaju i popratni# dokumenta (član 43 stav @)$
1.3.7.7.4.7. Pravilo specijaliteta
1A?
Statut stavlja na raspola!anje pravilo spe+ijaliteta (Ete rule of specialit:E). 6ru!im riječima&
na osnovu člana 1B1 stav 1& protiv li+a predato! I88 u skladu sa ovim statutom ne smije se
voditi postupak& ono se ne smije kaniti ili pritvoriti a "ilo koje ponašanje počinjeno prije
predaje& osim ono! ponašanja ili /toka ponašanja koje čini osnovu ločina a koji je to li+e
"ilo predato/$ I88 može atražiti od države kojoj je upu-en a#tjev da se odrekne ovi#
uslova& u kom slučaju su /države člani+e ovlaš-ene odre-i se a#tjeva u korist Suda& te -e
tome stremiti/ (član 1B1 stav 3)$ %vakvo odri+anje -e normalno "iti a#tijevano u slučaju da
su nove optuž"e potvrđene veano a /ponašanje prije predaje& osim ono! ponašanja ili
toka ponašanja koje čini osnovu ločina a koji je li+e "ilo predato/$ , takvim slučajevima&
države stranke "i imale o"aveu da u#apse i predaju traženo li+e u svakom slučaju kada je
nova potjerni+a idata& a postupak dopustivosti osi!urava da je I88 ispravno primijenio
31E
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
svoju nadležnost$ .a#tjev da države /streme/ da o"e"ijede odri+anje od a#tjeva& impli+ira
da se odri+anje tre"a uskratiti samo u iuetnim slučajevima$ %dluku da se odo"ri odri+anje
od a#tjeva "i tre"alo primjenjivati u širem svjetlu& jer a#tjev a odri+anje o"ično ide u
dru!e o"avee i Rimsko! statuta& kao što je o"avea a #apšenje i predaju i o"avea da
se *avoriuje I88 u slučaju konkurentni# a#tjeva$
1.3.7.7.4.8. Preduslovi za hapsenje i predaju i privremeno pustanje na slobodu
6io 4 Statuta nije jedini koji se "avi pitanjima #apšenja i predaje$ Relevantni preduslovi i
pro+edure su dati u dijelu A (/lstra!a i krivično !onjenje/)& čl A? i A4$ I praktični# ralo!a& o
njima -emo nešto re-i na ovom mjestu$
Prema članu A? (/Idavanje nalo!a a #apšenje i sudski# poiva od strane pretpretresno!
vije-a/)& nalo! a #apšenje može "iti idat /u "ilo koje do"a nakon pokretanja istra!e/$
Pretpretresno vije-e /mora/ na a#tjev tužio+aPCCEQ idati nalo! a #apšenje a neko ii+e
ako& nakon što ispita a#tjev i dokae ili dru!e in*orma+ije koje mu podnese tužila+& utvrdi:
(a) da postoje raumne osnove a uvjerenje da je određeno li+e počiniio krivično djelo koje
je u nadležnosti I88 i (") da se #apšenje to! li+a 2ini nužnim: (i) da "i se osi!uralo
prisustvo to! li+a na suđenju& (ii) da "i se osi!uralo da to li+e ne narušava ili u!rožava
istra!u ili sudski postupak ili (iii) kad je to primjenjivo& da se spriječi da to li+e ne nastavi
ivršavati isto ili slično krivično djelo koje je u nadležnosti I88& a koje proilai i isti#
okoinosti$ ,mjesto da atraži nalo! a #apšenje& tužila+ može podnijeti a#tjev traže-i da
pretpretresno vije-e ida poiv nekom li+u da se pojavi pred I88 (član A? stav C)$ Ako je
188 /adovoljan/ i ida takav poiv& država stranka je o"avena da poiv uruči li+u nakon
a#tjeva$ Poiv može sadržavati uslove koji o!raničavaju slo"odu li+a (osim pritvora) /ako
je to predvideno na+ionalnim pravom/$ , slučaju nesa!iasnosti& a kako "i poivi vjerovatno
"ili uručeni u sa!lasnosti sa članom 4E stav 1 ' javila "i se o"avea podnošenja ivještaja i
konsulta+ije i čl$ 4E i 4C$
2lan A4 (/Postupak #apšenja u državi pritvora/) u jednom dijelu !lasi: /6ržava stranka koja
je primila a#tjev a privremeno #apšenje ili a #apšenje i predaju& mora "e odla!anja
predueti korake kako "i li+e o kojem je riječ u#apsila u skladu sa svojim akonima i
odred"ama dijela 4 ovo! statuta/ (član A4 stav 1)$ ,#apšeno li+e /mora "e odia!anja "iti
dovedeno pred nadiežnu sudsku viast u državi pritvora& koja -e odrediti& u skiadu s pravom
te države/& da se nalo! odnosi na to li+eF da je to li+e "iio u#apšeno prema akonitom
postupku (vjerovatno po na+ionalnom pravu) i da su prava to! ii+a "iia poštovana (član A4
stav 3)$ ,#apšeno li+e se ima pravo žaiiti nadležnoj vlasti/ u državi pritvora a privremeno
puštanje na slo"odu finterim release;) ' do predaje (član A4 stav E)$
2lan A4 stav @ Statuta propisuje da -e prilikom donošenja odiuke o takvim a#tjevima
nadiežni or!ani u državi pritvora ramotriti postoje li& s o"irom na težinu navodni# krivični#
djela& #itne i iuetne okolnosti koje "i opravdale privremeno puštanje na slo"odu& te
postoje ii nužna jemstva kako "i se osi!uralo da država pritvora ispuni svoju o"aveu
predaje to! li+a I88$ 0adležni or!an države pritvora ne može o+jenjivati da li je nalo! a
#apšenje "io ispravno idat u skladu s članom A? stav 1 tač$ a) i ") (/raumne osnove/PCC@Q
i /potre"a/PCCAQ a idavanjem nalo!a)$
6ržava stranka tre"a ivijestiti predpretresno vije-e o svakom a#tjevu a privremeno
puštanje na slo"odu i ramotriti preporuke ovo! vije-a prije ne!o donese odluku$ To vije-e
mora "iti uponato sa svakim a#tjevom a privremeno puštanje na slo"odu& te nadležnom
or!anu u državi pritvora dati preporuke$ Prije ne!o što donese odluku& nadležni or!an u
1A4
državi pritvora mora do"ro ramotriti te preporuke& uključuju-i i sve preporuke koje se
odnose na mjere sprečavanja "jekstva takvo! li+a (član A4 stav A)$ Ako li+u "ude određeno
privremeno puštanje na slo"odu& predpretresno vije-e može atražiti povremene ivještaje
o statusu privremeno! puštanja na sio"odu (član A4 stav >)$
, po!ledu privremeno! puštanja na slo"odu& države tre"a& naročito tamo !dje na+ionaino
pravo redovno daje prednost sio"odi u#apšeno! li+a& pažljivo da ramotre da pretpostavka
u korist pritvora nije opravdana u svim *aama postupka imeđu #apšenja i predaje a
31@
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
krivična djela u okviru nadležnosti I88$ 0eki na+ionalni sistemi imaju akonske ili ustavne
pretpostavke u korist slo"ode li+a& što čini privremeno puštanje na sio"odu normainom
pro+edurom$ %vakvi sistemi takode često *avoriuju pritvor u slučaju naročito teški#
krivični# djela& a krivična djeia u okviru Rimsko! statuta su /najteži ločini od načaja a
medunarodnu ajedni+u kao +jeiinu/ (član A stav 1)$
Konačno& kada država pritvora primi nalo! a predaju& takvo li+e -e& što je prije mo!u-e&
"iti predato I88 (član A4 stav C)$ %va odred"a& kao i član A4 stav 1 (/"e odia!anja
predueti korake kako "i se li+e o kojem je riječ u#apsilo/) i član A4 stav 3 (/u#apšeno li+e
mora "e odla!anja "iti dovedeno pred nadiežnu sudsku vlast/) predvidaju u"rani
postupak pred na+ionalnim sudovima radi #apšenja i predaje$
1.3.7.7.4.9. Drugi oblici saradnje
6ru!i o"li+i saradnje su detaljno preentovani u članu 4E stav 1 Rimsko! statuta$ Prema
ovim odred"ama& države stranke moraju& u skladu s odred"ama ovo! dijela& te na osnovu
postupaka propisani# na+ionalnim pravom& ivršiti a#tjeve I88 a pružanje sljede-i#
o"iika pomo-i veani# u istra!u ili krivično !onjenje: (a) identi*ika+ija i odredenje mjesta
!dje se li+a naiae& odnosno mjesta !dje se naiae određeni predmetiF (") prikupijanje
dokaa& uključuju-i i iskae svjedoka pod akletvom& kao i ivodenje dokaa& ukijučuju-i i
iskae vještaka& te ivještaje koji su I88 nužniF (+) ispitivanje "ilo koje! li+a pod istra!om ili
krivičnim !onjenjemF (d) dostava pismena& uključuju-i i sudske dokumenteF (e) olakšavanje
do"rovoljno! pojavljivanja li+a pred I88 u svojstvu svjedoka iii vještakaF (*) privremeno
premještanje li+a kako je propisano stavom C 2iana 4EF (!) istraživanje mjesta ili loka+ija&
uključuju-i eks#uma+iju i istraživanje !ro"ištaF (#) ivršenje pretra!a i apljenaF (i)
pri"avljanje apisnika i dokumenata& uključuju-i i služ"ene apisnike i dokumenteF (j)
aštita žrtava i svjedoka& kao i aštita dokaaF (k) identi*ika+ija& pra-enje i amravanje ili
apljena pri#oda& imovine i vlasništva& te sredstava ivršenja krivično! djela u svr#u
mo!u-e! oduimanja& "e učinka na prava (ona fides tre-i# stranaka i (1) sva dru!a
pomo- koju ne a"ranjuje pravo države kojoj je a#tjev upu-en& u +ilju olakšavanja istra!e i
!onjenja krivični# djela koja su u nadležnosti I88$
Pretpretresno vije-e smije idavati relevantne a#tjeve a saradnju u skladu sa svojim
nadležnostima da pruža pomo- tužio+u (član AC stav E tačka a)) ili u skladu sa pravom na
od"ranu i člana AC stav E tačka ") Rimsko! statuta$ S dru!e strane& države stranke "i
tre"ale da identi*ikuju sve poten+ijalne pro"leme u po!ledu prenosa spe+i*ično! tipa
dokaa& uključuju-i i prenos *iički# dokaa I88& i to u slučajevima !dje na+ionalno pravo
može o!raničiti ivo (oružje& ljudski osta+i)$
.a#tjevi a saradnju mo!u iiskivati nji#ovu u"ranu primjenu$ 2ian 44 stav 3 Rimsko!
statuta predviđa da& u slučaju #itno! a#tjeva& dokumenti ili dokai podneseni kao od!ovor
moraju& na a#tjev 188& "iti #itno otpremljeni$ %vakvi a#tjevi "i se mo!li očekivati kada je
u pitanju /jedinstvena istražna mo!u-nost/ (en!$ uniAue investigative opportunities) i člana
A>& kao i u slučaju kratkotrajni# dokaa$
.a#tjev a ispitivanje svjedoka i člana 4E stav 1 Rimsko! statuta nosi sa so"om veoma
važnu o"aveu da se li+e prije ispitivanja o"avijesti o pravima i člana AA stav 3$ %va prava
uključuju pravo da li+e "ude in*ormisano da postoje osnovi a sumnju da je učinilo krivično
djelo koje je u nadležnosti I88& šutnju (a da se šutnja ne smatra "itnom a određivanje
krivnje ili nevinosti)& pravo na pravnu pomo- (koja se dodjeljuje "e naplate troškova !dje je
to potre"no) i pravo na ispitivanje u prisustvu advokata$ %"avea da se o"e"ijede
in*orma+ije& vrijedi kako a tužio+a tako i a na+ionalne or!ane vlasti$
,slovi i člana 4E stav 1 tačka (j) o"u#vataju ovlaš-enja pretpretresno! vije-a da nakon
idavanja naio!a a #apšenje ili sudsko! poiva& može a#tijevati saradnju /kako "i se
preduele aštitne mjere u svr#u oduimanja imovine& tj$ a konačnu do"ro"it žrtava/ (član
1>B
AC stav E tačka e))$ %vakve mjere mo!u iiskivati ivršenje novčani# kani i mjera
oduimanja imovine (član 1B4)$
Spe+i*ične mjere saradnje i člana 4E stav 1 Rimsko! statuta čine se sveo"u#vatnim$
Pored to!a& član 4E stav 1 dovoljava da a#tjevi a saradnju proiilae i "ilo koje!
31A
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
ovlaš-enja koje je dato ivan dijela 4& !dje saradnja država postaje neop#odna a rad I88&
ali takva saradnja se iričito ne traži Statutom$ Primjer se može na-i u mjerama saradnje '
osim oni# koje su date u članu 4E stav 1 tač a) ' (k) ' koje se traže u skladu sa
ovlaš-enjima pretpretresno! vije-a da idaje nalo!e a #apšenje i sudske poive koji "i
mo!li "iti potre"ni a svr#u istra!e (član AC stav E tačka a))& najvjerovatnije kao proširenje
istražni# ovlaš-enja koja su data tužio+u članom A@$ Svaka takva mjera "i-e predmet
Statuta i njeno postojanje ne-e "iti a"ranjeno akonom države kojoj je upu-en atjev$
I88 može atražiti privremeni premještaj li+a koje je u pritvoru a potre"e identi*ika+ije ili
pri"avljanja iskaa& kao svjedoka ili dru!u vrstu pomo-i ako to slo"odno pristanu li+e i
država kojoj je upu-en a#tjev a premještaj (član 4E stav C Rimsko! statuta)$ 0e ukauje
se na to na kom osnovu država člani+a može od"iti privremeni premještaj& ali osnov a
takvo od"ijanje "i tre"alo da "ude u skladu sa o"aveama države stranke koje proiilae i
Statuta$
1.3.7.7.4.10. Ograničenje saradnje iz člana 93 Rimskog statuta
Saradnja i člana 4E Rimsko! statuta podliježe određenim o!raničenjima$ Kada /osnovni
pravni prin+ip opšte primjene/ a"ranjuje ivršenje pojedine mjere pomo-i a#tijevane
članom 4E stav 1& javi-e se dužnost da se ivrše konsulta+ije sa I88& /kako "i se "e
odla!anja pokušala rariješiti stvar/ (član 4E stav E)$ , konsulta+ijama "i tre"alo voditi
računa o tome može li se pomo- pružiti na dru!i način ili pod dru!im uslovima$ Ako nakon
savjetovanja stvar nije mo!u-e rariješiti& I88 mora& ako je to nužno& imijeniti svoj a#tjev$
,imaju-i u o"iru u kolikoj su mjeri prin+ipi pravičnosti o"u#va-eni Statutom& mala je
vjerovatno-a da se jave takva pitanja$ Rto se tiče mo!u-e! od"ijanja saradnje poivanjem
na na+ionalnu "e"jednost (en!$ national securit4) i o"avee da se ivrše konsulta+ije prije
ne!o se od"ije a#tjev a pružanje pomo-i& takav a#tjev se može od"iti u +jelini ili
djelimično ' ako se odnosi na podnošenje isprava ili na otkrivanje dokaa (član 4E stav @)$
6ržava kojoj je upu-en a#tjev a pomo- može& /ako je to nužno/& prenijeti dokumente ili
in*orma+ije tužio+u na povjerljivoj osnovi u kom slučaju i# tužila+ smije koristiti isključivo u
svr#u pri"avljanja novi# dokaa (član 4E stav ? tačka ") Rimsko! statuta)$ 6ržava kojoj je
upu-en a#tjev može se tada odre-i povjerljivosti& a dokumenti i in*orma+ije "iti koriš-eni
kao doka$ Kada postoje konkurentni a#tjevi a o"like saradnje i člana 4E& država kojoj je
upu-en a#tjev tre"a rariješiti to pitanje /savjetuju-i se sa Sudom i tom dru!om državom/&
trude-i se da& na prvom mjestu& pokuša ispuniti o"a a#tjeva& /ako je nužno odlažu-i ili
uslovljavaju-i jedan od ta dva a#tjeva/ (član 4E stav 4 tačka a))$
Ako i nakon svi# potre"ni# konsulta+ija država i dalje od"ija a#tjev a saradnju upu-en u
skladu sa članom 4E& ona /mora o tome odma# uponati Sud ili tužio+a& ističu-i ralo!e
od"ijanja/ (član 4E stav > Rimsko! statuta)$ 6užnost da se istaknu raloi u slučajevima
kada je u pitanju na+ionalni interes& o!raničena je članom 4E stav @ i članom C3$
%vakvo od"ijanje može naravno voditi ka tome da to pitanje (u skladu sa članom ?C stav C)
"ude upu-eno Skupštini država stranaka iii Savjetu "e"jednosti$
1.3.7.7.4.11. Uloga procedura nacionalnog prava u obezbjeđenju saradnje iz člana
93 Rimskog statuta
Gormula+ija člana 4E stav 1 predviđa ispunjenje odreda"a dijela 4 i pro+edura propisani#
na+ionalnim pravom& tj$ da na+ionalno pravo ne-e o!raničavati sposo"nost države da
osi!ura saradnju u skladu sa o"aveama dijela 4 na način koji nije predviđen Statutom$
.akonodavstvo koje dovoijava od"ijanje a#tjeva I88 na osnovu ralo!a koji nisu
predviđeni Rimskim statutom ' kao što je a#tjev /dvojno! kriminaliteta/ (en!$ dual
criminalit4), !dje na+ionalno pravo ne kažnjava spomo ponašanje ili !dje dovoljava
doma-im vlastima da odlučuju o pitanjima a koja Statut predviđa da "udu odlučena od
strane I88 (kao što je pitanje da li taj sud ima nadiežnost) ' predstavlja riik od mo!u-e
povrede o"avee na saradnju$ .akonodavstvo koje dovoljava prije ne!o a#tijeva
saradnju ' takode može predstavljati takav riik$
/Pose"na priroda Suda/ i nje!ova "iiska vea sa doma-om krivičnom jurisdik+ijom država
1>1
stranaka je važna činjeni+a u po!ledu dru!i# o"lika saradnje u tolikoj mjeri koliko je to i
31>
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
samo #apšenje i predaja$ Kao dio opšte o"avee pružanja pomo-i I88& države stranke
tre"a da akonodavstvo veano a saradnju sa I88 učine što je mo!u-e jasnijim$
Rire !ovore-i& dio 4 o"e"jeđuje osnovne o"avee& a na+ionalno pravo primjenjive
pro+edure$ 2lan 44 stav 1 Rimsko! statuta dodaje da se a#tjevi a pružanje pomo-i (i čl$
4E i 4>) ivršavaju u skladu s propisanim postupkom na osnovu prava države kojoj je
a#tjev upu-en i& osim ako to nije a"ranjeno tim pravom& na način koji je u a#tjevu
nanačen& uključuju-i i svaki postupak koji je tamo opisan iii koji dopušta li+ima navedenim
u a#tjevu da "udu prisutna i pomažu pri postupku ivršenja$
%"im u kojem na+ionalno pravo može nametnuti !rani+e a#tjevu I88& o!raničen je na
/način koji je u a#tjevu nanačen/ i ne o"u#vata sadržaj samo! a#tjeva$ /0anačen
način/ o"u#vata podro"an opis pro+edura koje I88 mora ivršiti& ali koje nisu o"aveuju-e
po Statutu$ %d na+ionaino! prava se i dalje traži da učini dostupnim pro+edure a sve
o"like saradnje navedene u dijelu 4 (član ??)$ 0a primjer& I88 može a#tijevati da svi
poda+i "udu pruženi i o"rađeni na način koji štiti "e"jednost& kao i *iičku i psi#ičku
do"ro"it žrtava& mo!u-i# svjedoka i nji#ovi# porodi+a$ Kada učine tako& države stranke -e
"iti pod o"aveom da o"e"ijede i o"rade in*orma+ije na način koji pruža e*ektivnu aštitu
ii+ima$ , isto vrijeme& član 44 stav 1 o!raničava o"aveu države da ivrši a#tjev na
pose"an način kada na+ionalno pravo a"ranjuje način nanačen u a#tjevu$
1.3.7.7.4.12. Pomoc koju ICC pruza drzavama
Rimski statut dovoljava I88 da pruži pomo- doma-em postupku veano a krivična djela
koji su u nadležnosti to! suda ili koji predstavljaju /o"iljne ločine/ (en!$ a serious crime)
na osnovu na+ionalno! prava (član 4E stav 1B)$ Istovremeno& države stranke imaju
mo!u-nost da osi!uraju primjenjivo akonodavstvo& koje dovoljava da a#tjev a pomo-
"ude upu-en kako I88 tako i dru!oj državi$
1.3.7.7.4.13. Odbijanje saradnje, odugovlačenje i konsultacije izmedu drzava i ICC
2lan ?C st$ A i C Rimsko! statuta predviđa od!ovor na od"ijanje saradnje$ Kada država koja
nije stranka ovo! statuta& a koja je aključila ad oc do!ovor ili sporaum sa I88& ne
sarađuje povodom a#tjeva na način koji je predviđen takvim do!ovorom ili sporaumom&
I88 može o tome uponati Skupštinu država stranaka ili Savjet "e"jednosti$ Ako država
stranka ne postupi u skladu sa a#tjevom a saradnju upu-enim od strane I88& suprotno
odred"ama Statuta i na taj način spriječi I88 u vršenju svoje dužnosti i ovlaš-enja koje on
ima na osnovu ovo! statuta& I88 može tu činjeni+u evidentirati i o"avijestiti Skupštinu
država stranaka ili Savjet "e"jednosti$
Skupština država stranaka (prema članu 113 stav 3 tačka *)) /ramatra u skladu sa članom
?C st$ A i C sva pitanja veana u uskra-ivanje saradnje/$ Praviia o postupku i dokaima
o"e"jeđuju relevantne postupke i posljedi+e ovakvo! ramatranja$
%dređeni o"ii+i od"ijanja saradnje i određena *leksi"ilnost u pružanju pomo-i su
o"u#va-eni i samim Rimskim statutom$ 9edino u slučaju nemo!u-nosti da se postupi u
skladu sa a#tjevom a saradnju i ralo!a koji nisu predvideni ovim statutom& može do-i
do o"avještavanja Skupštine država člani+a i& ako je potre"no& Savjeta "e"jednosti$
Statut dovoljava tri siučaja kada je dovoljeno od"ijanje saradnje$ Prva dva se odnose na
ralo!e na+ionaine "e"jednosti i u vei su sa članom ?4$ Tre-i slučaj i čiana CE uključuje
a#tjev da se stave na raspola!anje dokumenti koji su do"ijeni na povjerljivim osnovama
od tre-e strane$ 0aime& ako je I88 od države 2lani+e atražio podnošenje neko!
dokumenta ili in*orma+ije koju ona čuva& ima u posjedu ili kontroliše& a taj dokument ili
in*orma+ija joj je otkrivena od strane države& međuvladine ili medunarodne or!ania+ije u
povjerenju& ona -e a otkrivanje in*orma+ije ili dokumenta atražiti sa!lasnost li+a od koje!
taj dokument ili in*orma+ija potiču$ Ako je ivor država stranka& ona -e ili pristati na
otkrivanje in*orma+ije ili dokumenta ili o"e-ati riješiti pro"lem otkrivanja sa I88& u skladu s
odred"ama člana C3$ Ako ivor nije država stranka& te ako od"ije pristati na o"javljivanje&
država od koje je pomo- atražena -e o"avijestiti I88 da ne može dostaviti taj dokument ili
in*orma+iju "o! ranije preuete o"avee povjerljivosti koju je dala ivoru$
1.3.7.7 4.14. Odgađanje saradnje
31C
SKRIPTA:
1>3
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
2lan 4@ stav 1 dovoljava državi kojoj je upu-en a#tjev da od!odi ivršenje a#tjeva a
saradnju ako "i nje!ovo provođenje uti+alo na istra!u ili krivično !onjenje koji su u toku& u
vei s predmetom koji je raličit od ono!a na koji se a#tjev odnosi$ Medutim& ivršenje
a#tjeva može se od!oditi a period a koji je posti!nut sporaum sa I88$ Ipak& od!ađanje
ne smije "iti duže od ono!a što je nužno kako "i se upotpunila istra!a ili krivično !onjenje o
kojem je riječ u državi kojoj je a#tjev upu-en$ , ovom članu se dalje dodaje da /prije ne!o
što donese odluku o od!ađanju& država kojoj je a#tjev upu-en mora ramotriti može li
pomo-& ipak& "iti pružena "e odla!anja& pod određenim uslovima/$ %vo vjerovatno može
"iti uslov koji -e I88 ueti u o"ir prilikom ramatranja koji "i period tre"alo odrediti a
od!ađanje$ %vlaš-enje tužio+a i člana 4E stav 1 tačka j) da atraži mjere a aštitu
dokaa ' ne-e "iti pod uti+ajem od!ađanja i člana 4@ (član 4@ stav 3 Rimsko! statuta)$
Prema članu 4A& država kojoj je a#tjev upu-en može od!oditi ivršenje a#tjeva upu-eno!
na osnovu dijela 4& i to do donošenja odiuke o osporavanju dopustivosti od strane I88&
osim ako taj sud iričito ne odredi da tužila+ smije provoditi prikupljanje takvi# dokaa na
osnovu čl$ 1? ili 14$ Ivršenje a#tjeva a predaju može "iti od!ođeno u skladu sa članom
?4 stav 3& i to do rasprave o dopustivosti$
1$E$C$C$@$1A$ %d"ijanje saradnje i ralo!a na+ionalne "e"jednosti
2lan 4E stav @ Rimsko! statuta re!uliše da (u skladu sa članom C3) država stranka može u
+ijelosti ili djelimično od"iti a#tjev a pužanje pomo-i samo ako se a#tjev odnosi na
podnošenje isprava ili otkrivanje dokaa koji se odnose na njenu na+ionalnu "e"jednost$
%vo je jedini osnov (iuev ono! i čl$ CE i 4?) na osnovu ko!a Rimski statut predviđa da
država stranka može od"iti a#tjev a saradnju$ %vlaš-enje da se od"ije saradnja
o"u#vata sve o"like saradnje i člana 4E& iako član C3 name-e stro!e uslove$
2lan C3 koji se odnosi na saradnju i +ijelo! Rimsko! statuta& primjenjuje se u slučajevima
!dje država smatra da "i otkrivanje in*orma+ija ili dokumenata u skladu sa a#tjevom I88
"ilo štetno a njene interese na+ionalne "e"jednosti$ 6ržava koja sana da "i mo!lo do-i
do otkrivanja štetni# in*orma+ija ili dokumenata& ima pravo umiješati se u postupak& čak i
kada a#tjev a otkrivanje nije upu-en toj državi (član C3 stav @)$ 6ržava koja je a"rinuta
a svoju na+ionalnu "e"jednost je o"avena da predume /sve raumne korake/ (en!$ all
reasona(le steps) da rariješi pitanje u saradnji sa I88& uključuju-i traženje da a#tjev
"ude imijenjen ili pojašnjen ili da pomo- "ude pružena pod datim uslovimaPCC>Q (član C3
stav A)$ Ako država i dalje osje-a da nikakva sredstva niti uslovi ne mo!u spriječiti štetnost
a njene interese na+ionalne "e"jednosti& o tome -e o"avijestiti tužio+a ili I88& navode-i
odredene ralo!e a svoju odluku& osim ukoliko "i opisivanje ralo!a& samo po se"i& dovelo
do takve štete a interese na+ionalne "e"jednosti te države (član C3 stav >)$ Tre"a
napomenuti da pravo da se od"ije o"e"jeđivanje detaljni# ralo!a važi samo ukoliko se
radi o interesima na+ionalne "e"jednosti$ Kao takva& postoji minimalna o"avea na
davanje in*orma+ija& tj$ ako država /osje-a/ da sredstva i uslovi pod kojima "i in*orma+ije
"ile otkrivene ne štete njenim na+ionalnim interesima$ Ako I88 i pored to!a utvrdi da je
odredeni doka načajan i neop#odan a utvrdivanje krivnje ili nevinosti optuženo!&
slijedi-e pro+edure i člana C3 stav C i imati op+iju da donese aključak o od"ijanju
saradnje i da uputi pitanje Skupštini država stranaka (ili& ako se ukaže potre"nim& Savjetu
"e"jednosti) u skladu sa članom ?C stav C i (ili) da donese od!ovaraju-i aključak u
po!ledu postojanja ili nepostojanja činjeni+e na suđenju optuženom$
Isto kao što član 4E stav @ re!uliše pitanje podnošenja isprava i otkrivanja dokaa& član 44
stav A čini dostupnim restrik+ije člana C3 u po!ledu li+a koje se saslušava ili ispituje u
skladu sa a#tjevom i člana 4E$ %vakve restrik+ije mo!u se primjenjivati u skladu sa
postupkom propisanim članom C3& na ispitivanje koje provode doma-e vlasti u skladu sa
članom 4E stav 1 tačka +)$
1$E$C$C$@$1>$ 6užnost da se ivrše konsulta+ije sa I88
Kako "i se olakšala saradnja& Rimski statut uključuje odred"e koje se odnose na potre"ne
konsulta+ije imedu država stranaka i I88$ ,kratko& povinovanje dužnosti na konsulta+ije u
31?
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
punom smislu podraumijevalo "i podnošenje ivještaja i konsulta+ije "e od!adanja&
daju-i ralo!e a "ilo kakvu nemo!u-nost ili od"ijanje saradnje i uimaju-i u o"ir sve
1>E
naknadne preporuke& a#tjeve ili nared"e I88$ %dred"a sa najširim o"imom koja se
primjenjuje na a#tjeve a "ilo koji od o"lika saradnje i dijela 4& jeste član 4C: /Kad država
stranka primi a#tjev na osnovu dijela 4& te kad prema tom a#tjevu odredi pro"leme koji "i
mo!li otežati iii spriječiti ivršenje a#tjeva& mora se "e odla!anja posavjetovati sa Sudom
kako "i riješila stvar$/
6ru!e odred"e name-u dužnost da se ivrše konsulta+ije u po!ledu spe+i*ični# situa+ija:
čian ?4 stav @ (kada se a#tjev a #apšenje i predaju odnosi na li+e protiv koje! se vodi
postupak ili ako u državi kojoj je a#tjev upu-en idržava kanu a djelo raličito od ono!
a koje se traži predaja I88)F član ?4 stav 3 (ako li+e čija se predaja traži pokrene spor
pred na+ionalnim sudom na osnovu načeia ne (is in idem) i član 4E stav A (prije ne!o što
od"ije a#tjev a pomo- i člana 4E& država kojoj je a#tjev upu-en mora ramotriti može li
pomo- "iti pružena u pose"ne uslove& ako I88 ili tužila+ pri#vate tako uslovijenu pomo-)$
Kao posljedi+a o"avee država da osi!uraju postupak a saradnju koji je dostupan prema
nji#ovom na+ionalnom pravu (član ??)& u Rimski statut su uključene tri instan+e preko koji#
I88 ima pravo da traži& a država stranka ima od!ovornost da se an!ažuje u konsulta+ijama
veanim a tu saradnju: (1) 2lan 4> stav E propisuje da -e se nakon što I88 podnese
a#tjev& država stranka s njime savjetovati& "ilo uopšteno& "ilo o jednoj određenoj stvari& o
svim uslovima koji "i se mo!li primjenjivati na osnovu njeno! na+ionalno! prava& u skladu
sa stavom 3 tačka e) člana 4>PCCCQ$ Tokom konsulta+ija& država stranka mora /uputiti/ I88
u pose"ne usiove koje propisuje njeno na+ionalno pravo$ (3) 2ian 41 stav @ uređuje
konsulta+ije u po!iedu na+ionalno! prava veano! a predaju li+a I88$ (E) 2lan 4E stav E
se odnosi na konsulta+ije u po!ledu /postoje-e! osnovno! pravno! načela opšte
primjene/& koji a"ranjuje saradnju a#tijevanu po članu 4E$
1$E$C$?$ .aključak
0a kraju& može se re-i da kao trajan režim asnovan na sporaumu& koji nastavlja primjer
medunarodni# krivični# sudova a "ivšu 9u!oslaviju i Ruandu& Rimski statut I88 sadrži
sveo"u#avatan ni prin+ipa& aštitni# me#aniama i pro+edura veani# a saradnju$
,prkos sličnostima& režim saradnje propisan Rimskim statutom i uti+aj Rimsko! statuta na
istra!u i krivična !onjenja na državnom nivou& iiskiva-e od vlada više ne!o saradnja sa ad
oc tri"unaiima$
%d!ovaraju-i stepen i o"lik implementa+ije a odnosnu državu avisi-e od pravno! i
ustavno! okvira te države$ Iako su a#tjevi Rimsko! statuta isti a sve države člani+e
(činjeni+a koja je istaknuta u članu 13B ' nedopuštanje postavljanja o!raničenja na
primjenu)& varira-e način na koji -e one učiniti svoj pravni sistem sposo"nim da se povinuje
ovim a#tjevima$ 0eke države -e rati*ikovati Rimski statut i inkorporirati !a direktno u
doma-i akon& "e implementiraju-e le!islative& dok -e dru!ima tre"ati donošenje
minimalno! "roja novi# akona kako "i kreirale minimum potre"an a saradnju& istra!e i
krivično !onjenje u skladu sa ovim statutom$ Mno!e države -e& međutim& morati sprovesti
pose"ne akonske ili ustavne imjene u o"lastima !dje o"avee i Rimsko! statuta nisu
predviđene doma-im akonom ili !dje se ralikuju od nje!a$ Potre"no akonodavstvo&
od!ovaraju-i detalji i modaliteti& te neop#odna institu+ionalna iješenja -e asi!urno "iti
ponati samo u svjetlu jasno! raumijevanja ovo! statuta$
Tre"a& takođe& podsjetiti da su u smislu Konven+ije o u!ovomom pravu i 14>4$ !odine&
norme Rimsko! statuta apsolutno o"aveuju-e (ius cogens) od koji# nije dopušteno
nikakvo odstupanje i koje mo!u "iti imijenjene jedino normama isto! svojstva i u pose"noj
pro+eduri$ %ne sadrže "euslovne apovijesti a sve države stranke i kao takve ne mo!u
"iti
imijenjene nji#ovom pojedinačnom voljom& niti dero!irane "ilo kakvim međuso"nim
sporaumom$ 0ji#ova osnovna *unk+ija je o!raničenje volje u!ovomi# strana u +ilju aštite
*undamentalni# interesa i vrijednosti međunarodne ajedni+e i očuvanja sta"ilnosti
međunarodni# odnosa$ %voj kate!oriji normi nesumljivo pripadaju i one čije se kršenje
314
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
smatra medunarodnim ločinima (ratni ločini& iočini protiv čovječnosti i ločini !eno+ida)$
Takav stav aueo je i Medunarodni sud pravde u Da!u u savjetodavnom mišljenju
povodom stavljanja reervi na Konven+iju o sprečavanju i kažnjavanju ločina !eno+ida&
ukaavši na apsolutno o"aveuju-i karakter prin+ipa na kojima se asniva konven+ija i koji
su stro!o o"aveni a sve države i "e nji#ovo! pose"no! pristanka$ Takvo nji#ovo
1>@
svojstvo potvrduje da su vrijednosti& tj$ do"ra koja se njima štite& od iuetno! načaja a
međunarodnu ajedni+u& odnosno da ona ima pose"an interes da i# na ovakav način
aštiti$
%snivačkim aktom I88 načajno su rarađena upravo ona pravila o međunarodnoj krivičnoj
od!ovornosti koja u svojstvu ius cogensa ve- du!o e!istiraju u dru!im međunarodnim
opštim aktima$ , tom po!ledu pose"an načaj ima Statut 0ir"erško! tri"unala kojim su prvi
put nominalno propisani najteži međunarodni ločini i postavijeni prin+ipi individualne
krivične od!ovornosti nji#ovi# ivršiia+a$ ;ažnost ovo! akta je u tome što je uveo načelo
suprematije medunarodno! prava u ovoj materiji& na kome su asnovane i dru!e
medunarodne konven+ije koje svoje teške povrede kvali*ikuju međunarodnim ločinima$
Reolu+ijom =eneraine skupštine ,0'a i 14@>$ !odine svi ovi prin+ipi pro!lašeni su
sastavnim dijelom opšte! medunarodnopravno! poretka$ Sto!a "i se mo!la postaviti tea
da su odred"e Statuta I88 ko!entno! karaktera& tim prije što je ovaj akt pri#vatio pretežni
dio međunarodne ajedni+e& daju-i mu tako sna!u opšteo"aveuju-e! pravila$ ,porište a
ovakav stav predstavlja i navedeno mišljenje Međunarodno! suda pravde u vei sa
ločinom !eno+ida$
Svojstvo medunarodnopravno! poretka u ovoj materiji je da nikome ne !arantuje
krivičnopravni imunitet& odnosno da ne pravi diskrimina+iju u po!ledu rasne& vjerske&
na+ionalne i dru!e pripadnosti od!ovomi# pojedina+a$ .a nje!a je irelevantna i javna
*unk+ija koju oni imaju u svojim državama$ .ato međunarodnoj krivičnoj od!ovomosti
podliježe svako ko je ivršio "ilo koji međunarodni ločinPCC?Q$
H - MEĐUNARODNA PRAVNA POMOC U KRIVICNIM STVARDMA
3$1$ ,vodne napomene
Ivori o stanju kriminala u svijetu& i to ne samo ijave& saopštenja& re*erati i rasprave
stručnjaka i naučnika& na medunarodnim stručnim& naučnim i političkim skupovima& ne!o i
služ"eni dokumenti međunarodni# or!ania+ijaPCC4Q& kao i ivještaji "rojni# nevladini#
or!ania+ijaPC?BQ& nedvosmisieno iražavaju krajnju a"rinutost "o! stanja to!
kriminalaPC?1Q$ Ako "ismo pokušali identi*ikovati stanje kriminala u svijetu na kraju dru!o!
milenijuma& mo!li "ismo u dosta uočljivim o"risima preponati "arem tri naj"itnije
karakteristike: (1) porast kriminala uopšte u ve-ini država savremeno! svijeta i u !lo"alnom
opštesvjetskom smislu& dakie u čovječanstvuF (3) kriminal ne samo da je u porastu u svijetu
ve- su nje!ovi pojavni o"li+i sve po!u"niji a osnovne vrijednosti koje su tekovina
+ivilia+ijske istorije ljudsko! rodaF (E) najpo!u"nije o"like krivični# djela planiraju i
ostvaruju or!aniovane !rupe učinila+a koji sve učestalije djeluju na teritoriji dvije ili više
država& pa i na više kontinenata (transna+ionalni or!aniovani kriminal)PC?3Q$ Iako kriminal i
nadalje ostaje pro"lem svake države& on se veoma "ro trans*ormiše i na+ionalno! u
transna+ionalni *enomenPC?EQ$ Pri tome se ne radi samo o kvantitativnim ve- kvantitativnokvalitativnim
sadržajimaPC?@Q ("roj učinjeni# krivični# djela i nji#ova po!u"nost a krivičnim
pravom ašti-ene vrijednosti)PC?AQ$
=lo"alno suprotstavijanje kriminaiu na prelomu milenijuma nije više samo iluija& ne!o
stvarnost koja se svakodnevno do!ada u saradnji država putem nji#ovi# or!ana krivično!
pravosuda ' od postojanja sumnje da je učinjeno neko teže krivično djelo do ivršenja
pravnosnažne presude kojom je neko li+e osudeno a takvo krivično djeloPC?>Q$ Takvom
suprotstavljanju kriminaiu doprinosi medunarodna pravna pomo- u krivičnim predmetima$
PC?CQ To je onaj dio međunarodno! krivično! prava koji je u toku dru!e polovine :: vijeka
sve više upotre"ijavani me#aniam !lo"alno! suprotstavljanja kriminaluPC??Q$
Međunarodna pravna pomo- u krivičnim stvarima je veoma složenaPC?4Q$ %na& s jedne
strane& avisi od odreda"a na+ionaino!& materijalno! i pro+esno! krivično! prava& a& s
33B
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
dru!e strane& od pravila međunarodno! pravaPC4BQ$ , daljem is#odištu ta avisnost ide i na
sve "o!atije o"like ekonomski# i dru!i# odnosa imeđu člani+a medunarodne ajedni+e&
koje prati i prestupničko ponašanje& "ilo da se ono neposredno javlja u ostvarivanju ti#
odnosa ili da mu takvi odnosi po!odujuPC41Q$ <udu-i da raspolažemo poda+ima o svijesti i
volji država člani+a savremene medunarodne ajedni+e da uspostavi medunarodne&
opštesvjetske i sveopšte instrumente a suprotstavljanje nekim o"li+ima kriminala& kao i da
se to podudara sa snažnom ak+elera+ijom o"likovanja medunarodni# intrumenata a
suprotstavljanje ranim o"ii+ima krivični# ponašanja& valja smatrati da se aista radi o vrlo
1>A
unapredovaloj *ai !lo"alno!PC43Q suprotstavljanja kriminaiuPC4EQ$ 6vije osnovne
tenden+ije na kojima je asnovan krivični postupak i koje u ivjesnom smislu koiidiraju& s
jedne strane da taj postupak "ude e*ikasan i& s dru!e strane& da se maksimalno aštite
slo"ode i prava čovjeka& odnosno okrivljeno!PC4@Q& ne mo!u se ostvariti "e saradnje među
državamaPC4AQ$
Klasični vidovi međunarodne pravne pomo-i u krivičnim stvarima o"u#va-eni su t"v. malom
pravnom pomoći ili međunarodnom krivičnopravnom saradnjom u užem smislu koja
predstavlja skup pravila kojima se ureduje djeiatnost or!ana krivično! postupka u
preduimanju radnji na a#tjev strane države (npr$ saslušanje svjedoka& prikupljanje dru!i#
dokaa& rane provjere& utvrdivanje li+a i predmeta& dostavljenje pismena ii+ima)PC4>Q$ Ta
saradnja je ira politički# odluka država a međuso"nom saradnjomPC4CQ$ 8iij joj je pomo-
stranom or!anu krivično! postupka$ , savremenom međunarodnom krivičnom pravu
međunarodna krivičnopravna saradnja se onačava i kao međunarodna krivičnopravna
pomo-PC4?Q$ Aktivna je onda ako se posmatra sa stanovišta države koja traži saradnju& a
pasivna ' sa stanovišta države od koje se traži saradnja$ , širem smislu& međunarodna
krivičnopravna saradnja podraumijeva i praviia o saradnji s or!anima međunarodni#
krivični# sudova i ekstradi+ijuPC44Q$ 0ovi vidovi saradnje su: prisustvovanje radnjama
pravne pomo-i& preuimanje krivično! !onjenja i ivršenje strane presudeP?BBQ$ Mno!i od
vidova saradnje podraumijevaju pomjeranje ranije utvrdeno! reda stvari& naročito kada se
radi o poveanosti državno! suvereniteta i ostvarivanju sudske vlasti& podraumijevaju-i tu
i ivršenje odluka na+ionaini# sudovaP?B1Q$
Medunarodna krivičnopravna saradnja u širem smislu riječi o"u#vata i međunarodnu
poii+ijsku saradnju$ , užem smisiu medunarodna krivičnopravna saradnja o"u#vata
saradnju or!ana krivično! postupka koja se o"avlja kao pose"ni postupak& raličit od
krivično! postupkaP?B3Q$ Prema su"jektu& međunarodna krivičnopravna saradnja ukijučuje&
prije sve!a& saradnju sudski# or!ana& atim or!ana krivično! !onjenja i ivršenja krivični#
sank+ijaP?BEQ$
)rimarna međunarodna krivičnopravna saradnja ostvaruje se prije donošenja odluke u
krivičnom predmetu i o"u#vata dvije !rupe odreda"a$ Prvu sačinjavaju tradi+ionalni o"ii+i
primame međudržavne krivičnopravne saradnje (maia međunarodna krivičnopravna
pomo-& prenos krivično! postupka i iručenje radi suđenja)& a dru!u ' međunarodne i
na+ionaine impiementa+ijske odred"eP?B@Q$ Sekundarna međunarodna krivičnopravna
saradnja o"u#vata o"like saradnje nakon što je okončan postupak (iručenje radi ivršenja
krivične sank+ije& ivršenje strane krivične presude i ivršenje nadora nad uslovno
osudenim ili uslovno otpuštenim li+ima)P?BAQ$
Kad je riječ o akonskom uređivanju ove materije& onda su pristupi raličiti$ , nekim
akonodavstvima& kao što je to slučaj i u <iD& odvojeno se (u !iavi ::: i :::I .KP<iD)
re!uiiše postupak a pružanje međunarodne pravne pomo-i i ivršenje međunarodni#
u!ovora u krivičnopravnim stvarima i postupak a iručenje osumnjičeni#& odnosno
optuženi# i osuđeni# li+a$ 0a osnovu to!a "i se mo!lo aključiti da ovaj dru!i postupak ne
predstavija krivičnopravnu pomo- u stro!om smislu riječi$
3$3$ lvori krivičnopravne saradnje
.načajnije ivore prava o medunarodnoj krivičnopravnoj pomo-i možemo podijeliti na
medunarodne i unutrašnje& a međunarodne na !lavne i sporedne$ , !lavnim ivorima se
re!uliše najve-i dio pitanja o međunarodnoj krivičnopravnoj pomo-i& a sporedni se odnose
331
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
u!lavnom na neka dru!a pitanja& a samo djelimično na pitanja medunarodne
krivičnopravne pomo-iP?B>Q$ , užem smisiu riječi evropsko krivično pravo jesu
medunarodni re!ionalni ivori krivično! pravaP?BCQ$ To su: ivori ;ije-a 7vrope o
krivičnopravnoj saradnji među evropskim (i nekim dru!im) državama u krivičnim
predmetima s inostranim elementom i krivičnopravne odred"e 7KI9P$ Kao ivor to! prava
stvamo se pojavljuju odluke 7SI9P$ /Pomo-ni& posredni ivori krivično! prava su i pose"ne
vrste ivora (preporuke& smjerni+e& odluke) or!ana ;ije-a 7vrope i u tom smislu teorijski
radovi$ Ivori krivično! prava ;ije-a 7vrope jesu takođe i propisi na+ionalno! prava koji
ureduju krivičnopravna pitanja s /evropskim elementom/ /P?B?Q$ Krivičnopravne odred"e u
ivorima 7vropske unije& prema svojoj pravnoj prirodi i djelovanju& ralikuju se od
navedeni# odreda"aP?B4Q$
1>>
Medu !lavnim ivorima najnačajniji su višestraniP?1BQ u!ovori i sporaumiP?11Q$ Tako je u
okviru 7vropsko! savjeta sklopljeno više višestrani# u!ovora& od koji# su neki re!ulisali i
pitanja pružanja međunarodne krivičnopravne pomo-i$ 0a primjer& 3B$ aprila 14A4$ !odine u
Stras"uru je potpisana 7vropska konven+ija o uajamnoj sudskoj pomo-i u krivičnim
stvarimaP?13Q& koja je stupila na sna!u 13$ juna 14>3$ !odine$ 0ešto kasnije& EB$ novem"ra
14>@$ !odine& u Stras"uru su aključene 7vropska konven+ija o kažnjavanju a krivična
djela u drumskom sao"ra-aju (stupila na sna!u 1?$ jula 14C3$ !odine) i 7vropska
konven+ija o nadoru nad uslovno osuđenim i uslovno otpuštenim delinkventima (stupila na
sna!u 33$ av!usta 14CA$ !odine)$ .atim& 7vropska konven+ija o međunarodnoj valjanosti
krivični# presuda sklopljena je u Da!u 3?$ maja 14CB$ !odine& a stupila na sna!u 3>$ jula
14C@$ !odineF 7vropska konven+ija o ustupanju !onjenja u krivičnim stvarima sklopljena je
u Stras"uru 1A$ maja 14C3$ !odine& a stupila na sna!u EB$ marta 14C?$ !odineF 7vropska
konven+ija o trans*eru osuđeni# li+a sklopljena je takođe u Stras"uru 31$ marta 14?A$
!odine itd$P?1EQKatalo! inkrimina+ija savremeno! medunarodno! krivično! prava sadrže i:
7vropska konven+ija o neprimjenljivosti akonski# o!raničenja a ločine protiv čovječnosti
i ratne ločine (14C@)& 7vropska konven+ija o sprečavanju terorima (14CC)& 7vropska
konven+ija o kontroli pri"avljanja i posjedovanja vatreno! oružja od pojedina+a (14C?)&
7vropska konven+ija o krivičnim djelima koja se odnose na kulturno "ia!o (14?A)&
Konven+ija o pranju& tra!anju& privremenom oduimanju i oduimanju predmeta stečeni#
krivičnim djelomP?1@Q (144B)& Sporaum o nedovoljenom prevou morem radi primjene
člana 1C Konven+ije ,jedinjeni# naroda protiv a"ranjene tr!ovine opojnim dro!ama i
psi#otropnim supstan+ama (14?A)& Krivičnopravna konven+ija protiv korup+ijeP?1AQ (1444) i
Sporaum koji ustanovljava !rupu država protiv korup+ije (J&581) (1444)$ <osna i
Der+e!ovinja je& osim to!a& potpisnik i 7vropske konven+ije o ki"emetičkom kriminalu&
skiopijene u <udimpešti& 3E$ novem"ra 3BB1$ !odineP?1>Q$
Kad su u pitanju ,jedinjene na+ije& pose"an načaj imaju: Konven+ija protiv a"ranjene
tr!ovine opojnim dro!ama i psi#otropnim supstan+ijama (14??)& Međunarodna konven+ija
a sprečavanje terorističko! "om"ardovanja (144C)& Međunarodna konven+ija a
sprečavanje *inansiranja terorima (1444)& Konven+ija protiv transna+ionalno!
or!aniovano! kriminalaP?1CQ (3BBB)& Protokol a preven+iju& sprečavanje i kažnjavanje
tr!ovine ijudima& pose"no ženama i dje+om& kojim se dopunjuje Konven+ija protiv transna+ionaino!
or!aniovano! kriminaia (3BBB) i Protokoi protiv krijumčarenja ljudi kopnom&
morem i vadu#om& kojim se dopunjuje Konven+ija protiv transna+ionalno! or!aniovano!
kriminala (3BBB)$
Svr#a Konven+ije protiv transna+ionaino! or!aniovano! kriminala je da na e*ikasniji način
unaprijedi saradnju u po!ledu sprečavanja i "or"e protiv transna+ionalno! or!aniovano!
kriminaia (član 1)$ .a svr#u ove konven+ije: (a) /!rupa a or!aniovani kriminar onačava
or!aniovanu !rupu od tri ili više li+a& koja postoji u ivjesnom vremenskom periodu i koja
djeluje sporaumno u +ilju činjenja jedno! ili više teški# iočina ili krivični# djela utvrđeni# u
skladu sa ovom konven+ijom& radi do"ijanja& posredno ili neposredno& *inansijske ili dru!e
materijaine koristiP?1?QF (") /težak iočin/ onačava radnju koja predstavlja krivično djeio
kažnjivo maksimalnom kanom lišenja slo"ode u trajanju od najmanje četiri !odine ili
333
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
nekom težom kanomF (+) /or!aniovana !rupa/ onačava !rupu koja nije slučajno
*ormirana radi neposredno! ivršenja krivično! djela i koja ne mora da ima *ormalno
de*inisane ulo!e svoji# članova& kontinuitet članstva ili ravijenu strukturuF (d) /imovina/
onačava stvari svake vrste& "ilo materijalne ili nematerijalne& pokretne ili nepokretne&
pro+jenjive ili nepro+jenjive& kao i pravna dokumenta iii instrumente kojima se dokauje
pravo ili interes u odnosu na takve stvariF (e) /do"it od kriminala/ onačava imovinu koja je
proistekla ili je ostvarena& direktno ili indirektno& ivršenjem krivično! djelaP?14QF (*)
/amravanje/ ili /apljena/ onačava privremenu a"ranu prenosa& pretvaranja&
raspola!anja ili premetanja imovine ili privremeno predueto čuvanje ili kontrolu imovine na
osnovu nalo!a koji ida sud ili dru!i nadležni or!anF (!) /kon*iska+ija/& koja o"u#vata
oduimanje !dje je primjenjivo& nači trajno lišavanje prava svojine na imovini po naio!u
suda ili dru!o! nadležno! or!anaP?3BQF (#) /!lavno krivično djelo/ onačava "ilo koje
krivično djelo čijim ivršenjem je ostvarena do"it koja može da "ude predmet krivično!
djela kako je de*inisano u članu > ove konven+ijeF (i) /kontrolisana isporuka/ onačava
1>C
te#niku kojom se dovoljava da nele!alne ili sumnjive pošiljke iađu& pređu ili uđu na
teritoriju jedne ili više država& u nanje i pod nadorom nji#ovi# nadležni# or!ana u +ilju
sprovođenja istra!e i identi*ikovanja ii+a umiješani# u ivršenje krivično! djelaF (j)
/re!ionalna or!ania+ija a ekonomsku inte!ra+iju/ onačava or!ania+iju koju su stvorile
suverene države dato! re!iona& na koju su njene države člani+e prenijele ovlaš-enja u
po!ledu pitanja koje re!uliše ova konven+ija i koja je propisno ovlaš-ena& u skladu sa
svojim unutrašnjim postupkom& da je potpiše& rati*ikuje& pri#vati& odo"ri ili joj pristupi$
,koliko nije drukčije navedeno u ovoj konven+iji& Konven+ija -e se primjenjivati na
preven+iju& istra!u i sudsko !onjenje: (a) krivični# djela utvrđeni# u skiadu sa čl$ A& >& ?P?31Q
i 3E ove konven+ije i (") teški# ločina ' de*inisani# u članu 3 ove konven+ije& !dje je
krivično djelo po prirodi transna+ionalno i podraumijeva !rupu a or!aniovani kriminal
(član E stav 1)$ .a potre"e stava 1 člana E& krivično djelo je po prirodi transna+ionaino ako
je: (a) učinjeno u više državaF (") učinjeno u jednoj državi& ali je ve-i dio priprema&
pianiranja& rukovodenja ili kontrole o"avljen u nekoj dru!oj državiF (+) učinjeno u jednoj
državi& aii je u nje!a uključena !rupa a or!aniovani kriminal koja se "avi kriminalnim
aktivnostima u više država iii (d) učinjeno u jednoj državi& ali su "itne posljedi+e nastupile u
nekoj dru!oj državiP?33Q$
3$E$ Mala međunarodna krivičnopravna pomo-
Maia medunarodna krivičnopravna pomo- je međunarodnim i unutrašnjim pravilima ureden
o"iik međunarodno krivične saradnje u preduimanju radnji krivično! postupka na osnovu
mol"e inostrano! or!ana& i to prije i tokom krivično! postupka do nje!ovo! avršetkaP?3EQ$
Međutim& ovaj o"lik saradnje medu državama realiuje se i preko dru!i# or!ana& učesnika
krivično! postupka& a ne samo suda$ To je najraspostranjeniji& najstariji i najvažniji o"lik
međunarodne krivičnopravne saradnjeP?3@Q$
I dok je adatak krivično! postupka da utvrdi da li se radi o krivičnom djelu& da li je učinila+
krivično od!ovoran i da li postoje uslovi a iri+anje krivične sank+ije& dotle je adatak
postupka pružanja maie krivičnopravne pomo-i sasvim drukčiji& a to je poma!anje vođenja
postupka strane države& i to neavisno od usiova i okoinosti pod kojima se taj postupak
vodi $ %vaj postupak počinje na osnovu amolni+e or!ana krivično! postupka strane
države& a amolni+a odreduje i o"im i sadržaj postupka$ 0ajčeš-e se postupak svodi na
ispitivanje ii+a radi pri"avljanja nji#ovo! iskaa kao dokaa u stranom postupku&
dostavijanje pismena& pretres određeni# prostorija& apljena predmeta koji mo!u poslužiti
kao ivor materijaini# dokaa i si$P?3AQ 6ostavijanje o"u#vata poive i dru!e radnje (npr$
ivoda i eviden+ije& re!istara i "aa podataka i saopštenja)$ Pose"no načajno je
dostavljanje predmeta nosio+a dokaa (corpora delicti)¡826]. , to& uvođenjem novi#
ustanova& mala međunarodna krivičnopravna pomo- do"ija novi sadržajP?3CQ$
%"last maie medunarodne krivičnopravne pomo-i uredena je višestranim i dvostranim
međunarodnim u!ovorimaP?3?Q& kao i unutrašnjim propisima$ Medu višestranim ivorima
međunarodno! prava pose"no su načajni ivori Savjeta 7vrope: 7vropska konven+ija o
33E
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
uajamnoj sudskoj pomo-i u krivičnim stvarimaP?34Q& Konven+ija o pranju& tr!ovini&
privremenom oduimanju i oduimanju predmeta nastali# krivičnim djelom i Krivičnopravna
konven+ija o korup+iji$ Pravila o maloj međunarodnoj krivičnopravnoj pomo-i postoje i u
članu ? 7vropske konven+iji o su"ijanju terorimaP?EBQ& čl$ 3A& 34 i E4 Konven+ije o
ki"emetičkom kriminaluP?E1Q& Sporaumu o su"ijanju nedopušteno! prometa morem
opojni# dro!a i psi#otropni# materija itd$P?E3Q
0eka od ponati# načela međunarodne krivičnopravne saradnje ne vrijede u području male
međunarodne krivičnopravne pomo-iP?EEQ$ Tako se identitet norme u području male
međunarodne krivičnopravne pomo-i postepeno napušta ili se ostavlja samo u odnosu na
radnje koje nače a#vat u osnovna prava& poput potra!e i oduimanja predmetaP?E@Q$ lsto
tako& re+iprotitet sve više ustupa mjesto diskre+ijskoj o+jeni amoljene države& a ni načelo
spe+ijalnosti nema ono načenje koje ima npr$ u području ekstradi+ije$ 0asuprot tome& a
malu medunarodnu krivičnopravnu pomo- važno je načelo locus regit actum, što nači da
radnje uvijek preduimaju onako kako to propisuje pravo amoljene emljeP?EAQ$ Radnje
ivršene od nadležni# or!ana strane države& u skladu sa propisima te države& imaju
*ormalnopravnu važnost i u doma-oj državi$ I to!a se kod pro+esni# radnji mora raiikovati
proved"eni (ključan a državu molitelji+u) i dokani smisao (važan a amoljenu državu)
1>?
P?E>Q$
Smetnje maloj međunarodnoj krivičnopravnoj pomo-i mo!u "iti pravne i *aktičke prirode$
Smetnje pravne prirode su one (1) veane u ličnost učinio+a& (3) vrstu krivično! djela& (E)
javniporedak amoljene emlje i (@) pro+esne okoinosti (npr$ ne (is in idem, atim
litispendentio)I G Smetnje *aktičke prirode su Auaestio facti.
Prema članu 1 7vropske konven+ije o uajamnoj pomo-i u krivičnim stvarima& strane
u!ovomi+e se o"aveuju da& prema odred"ama ove konven+ije& pružaju jedna dru!oj
najširu mo!u-u pravnu pomo- u svakom postupku koji se odnosi na krivična djela čije
krivično !onjenje& u trenutku kada je atražena pomo-& spada u nadležnost sudski# or!ana
strane molitelji+e$ %va konven+ija se ne primjenjuje na #apšenja& ivršenje presuda& niti na
djela kažnjavanja po vojnim akonima država koje nisu krivična djela opšte! krivično!
prava$ %sim to!a& pružanje pomo-i amoljena država može od"iti u slučajevima
predviđenim u članu 3 ' ako se moi"a odnosi na djelo koje amoljena država smatra
političkim djeiom ili djelom poveanim sa političkim iii *iskalnim kažnjivim djeiima& atim ako
amoljena država smatra da "i ispunjavanje mol"e dovelo do narušavanja suvereniteta&
"e"jednosti& javno! poretka iii dru!i# "itni# interesa te emije$ .amoljena država može
(prema čianu >) od!oditi predaju atražene imovine& spisa iii isprava& ako su joj oni potre"ni
a krivični postupak koji je u toku$ Svu imovinu& kao i ori!inaine spise ili isprave koji su
predati radi ispunjavanja sudske amolni+e& stranka koja je uputila mol"u vra-a amoijenoj
stran+i što prije& osim ako amoijena stranka odustane od a#tjeva nji#ovo! povrata$
6ostavijanje sudski# akata i odiuka& kao i pristupanje sudu svjedoka& vještaka i optuženo!
može "iti ivršeno na više načina (o"ičnim prosijedivanjem akata ili odluka& a na iričit
a#tjev države molitelji+e& dostava može "iti ivršena na način koji predvida pravo
amoijene države a akte te vrste ili na pose"an način uređen njenim propisima)$ .a
svjedoke i vještake raraden je u čianu 13 salvus conductus, kojim se uspostavlja pro+esni
imunitet u određenom perioduP?ECQ$ Takode se ureduju i dru!a pitanja& kao što su lično
pristupanje i troškovi& te privremeni trans*er li+a koje se mora lično ispitati u mjestu
sprovodenja radnje& u pose"no predviđanje osnova a od"ijanje trans*era$ , istu svr#u
predviđa se tranit preko teritorije tre-e države$ .amoljena država dostavija sudske spise&
prepise i ti# spisa ili in*orma+ije koje su u njima sadržane u mjeri u kojoj su dostupni
njenim sudskim or!anima i u mjeri u kojoj se prema propisima i praksi or!ana te države oni
mo!u upotrije"iti pred njenim sudovima$
Postupak pružanja pomo-i uređen je načelno članom E i čl$ 1@'3B 7vropske konven+ije o
uajamnoj pomo-i u krivičnim stvarima$ Sastavni dijelovi amolni+e uređeni su u članu 1@&
a način njeno! slanja u članu 1A$ Kao pravilo Konven+ija uima dostavljanje podataka
putem ministarstava pravosuđa& a u #itnim slučajevima to može "iti učinjeno direktno sudu&
33@
SKRIPTA:
Međunarono krivično pravo
Prof. dr Miodrag N. Simovic
pri 2emu se takvo dostavijanje pose"no predviđa a mol"u koja se odnosi na istražne
radnje$ Isto tako& od"ijanje sudske pomo-i mora "iti o"raloženo$
Kao pose"ne o"iike medunarodne krivničnopravne pomo-i Konven+ija uređuje pružanje
in*oma+ija u vei sa postupkom (član 31)$ Svaka dostava koju uputi jedna strana
u!ovomi+a radi vođenja krivično! postupka pred sudovima dru!e strane& "i-e predmet
opštenja imeđu ministarstava pravosudaP?E?Q$ .amoljena strana o"avijesti-e o daijem
postupku po dostavi i ako je potre"no dostavi-e prepis donijete odluke$
Ramjenu in*orma+ija o kažnjavanju re!uliše član 33& tako da svaka od strana u!ovomi+a
daje ainteresovanoj strani ivještaj o krivičnim presudama i kasnijim mjerama koje se tiču
državljana te strane& a koje su upisane u kanenu eviden+iju$ Ministarstva pravde
dostavlja-e jedan dru!om ove ivještaje "ar jednom !odišnje$ Ako se odnosno li+e smatra
državijaninom dvije ili više strana u!ovomi+a& ivještaji -e se dostavljati svakoj od
ainteresovani# strana& osim ako je to li+e državljanin strane na čijoj je teritoriji osuđeno$
Pored to!a& svaka strana u!ovomi+a koja je dostaviia pomenute ivještaje& dostavi-e
ainteresovanoj strani& na njen a#tjev& u pose"nim slučajevima& prepise presuda i mjera&
kao i svako dru!o o"avještenje koje se na nji# odnosi& kako "i joj se omo!u-ilo da ramotri
da li one a#tijevaju preduimanje mjera na unutrašnjem planu$ %vo opštenje -e se
o"avljati imeđu ainteresovani# ministarstava pravosuđaP?E4Q$
.aključne odred"e sadržane su u čl$ 3E'EB$ Tako& na primjer& svaka strana u!ovomi+a -e
mo-i u trenutku potpisivanja ove konven+ije ili predaje svo! rati*ika+iono! instrumenta ili
1>4
pristupanja& da irai reervu u po!ledu jedne ili više određeni# odred"i Konven+ije$ lsto
tako& svaka strana u!ovomi+a koja je iraila reervu& odma# -e je povu-i kada to prilike
"udu dovoljavale& a reerve se povlače putem noti*ika+ije upu-ene !eneralnom sekretaru
Savjeta 7vrope$
Konven+ija ima dva protokola& i 14C?$ i 3BB1$ !odine$ %dred"e prvo! dodatno! protokola
odnose se na pripremu Konven+ija na djela *iskalno! načaja& proširenje primjene
Konven+ije na dostavljanje isprava koje se odnose na ivršenje kane& naplatu novčane
kane ili pla-anje troškova postupka& mjere koje se odnose na privremeni prekid iri+anja
kane ili njeno! ivršenja& na uslovni otpust& od!ađanje početka ivršenja presude ili
o"ustavljanje takvo! ivršenja$ Tako& strane u!ovomi+e ne-e vršiti pravo predviđeno u
članu 3 (a) Konven+ije da od"iju pravnu pomo- samo "o! to!a što se a#tjev odnosi na
djelo koje je po mišljenju amoljene strane *iskalno krivično djelo (član 1)$ , slučaju kada je
strana u!ovomi+a adržala pravo da ivršenje amolni+a radi pretresa ili apljene predmeta
podliježe uslovu da je djelo koje je predmet amolni+e kažnjivo prema akonu strane
molitelji+e i amoljene strane& ovaj uslov -e "iti ispunjen u po!ledu *iskalni# krivični# dela&
ako je krivično delo kažnjivo prema akonu strane molitelji+e i od!ovara istom takvom djelu
prema akonu amoljene strane$ .a#tjev ne-e mo-i da se od"ije "o! to!a što
akonodavstvo amoljene strane ne name-e istu vrstu taksi ili porea ili ne sadrži iste
poreske& +arinske ili devine propise kao akonodavstvo strane molitelji+e (član 3 stav 3)$
.atim& Konven+ija -e se primjenjivati i na: (a) dostavu akata koji imaju a +ilj ivršenje
kane& naplatu novčane kane ili pla-anje troškova postupkaF (") mjere koje se odnose na
odla!anje irečene kane ili na njeno ivršenje& na uslovno oslo"adanje& na odia!anje
početka ivršenja kane ili na prekidanje njeno! ivršenja (član E)$
6ru!i dodatni protokol polai od naj"olje mo!u-e saradnje u članu 1& ali isključuje saradnju
u predmetima a vojna krivična djela$ %n& imeđu ostalo!& pre+iira i proširuje prisustvo
strani# or!ana sprovodenja amoljene radnje& uređuje privremni trans*er li+a lišeni#
slo"ode (čl$ E i 1E)& uslove i sprovođenje video'kon*eren+ij