Professional Documents
Culture Documents
Pojam konflikta?
Konflikt kao kategorija ima svoje filozofijsko, nauo, ali i vjersko znanje. Zapravo i etimoloo njegovo tumanje iz latinskog jezika je vi znao: konflikt (conflictare udarati o od o; boriti se) sukob, spor, borba, rat, oruni sudar. vjek je zapravo jedino bi koje se od svih ostalih razlikuje po svojem umu, razumu, prirodnoj sposobnosti za mijenje. Op formula konflikta je :
Interes1 -cilj1-volja-mo
>KONFLIKTI
Interes2 cilja-volja2-mo
10 Struktura konflikta:
a) usnici u konfliktu
e) prostor konflikta
f) nivo konflikta
h) ishod konflikta
i) posljedice konflikta
Vrste konflikata:
- Sredstva konflikta
- Posljedice konflikta
Nadmetanja, borbe za presti takminja, koja jesu na svojevrstan nan preduvijeti za napredak, ili to pak nisu, osiguravaju argumente za podjelu na :
Pod konfliktom se podarazumjeva nanonje ete protivniku, neprijatelju, do pokuja njegova unienja. Iz tih razloga, kao polazna osnova, neka poslu podjela konflikata na dvije osnovne skupine:
- nenasilni konflikti i
- nasilni konflikti
Sredstva u konfliktu naj odrvaju nivo konflikta. Spram tih odlika, kao radnu verziju, konflikte je mogu razdjeliti na:
- orune konflikte
Radi o boljega razumjevanja, takor kao radna verzija, neka nam poslu podjela orunih konflikata na:
Drugim rijema kazano, to su oruni konflikti koji ne predstavljaju rat i oni koji jesu rat kao izraz najvig, najorijeg, najmasovnijeg oblika orunog konflikta
Pojam sile i mo ?
U najrem smislu mopedstavlja potencijal, postojanje moguosti za proizvonje nekih promjena u prirodi ili duvu.
Mo (ili kao sinonim) snaga predstavlja potencijal, postojanje moguosti, kapaciteta, resursa za proizvonje nekih promjena u prirodi i druvu. Opnito, dakle, momo biti: prirodna i druvena.
Sila je, prema tome, djelatna mo ona je organizirani segment mo koji djeluje, ispoljava se, manifestira se, ona je sredstvo i izraz mo.
Druvenu silu ni sposobnost odrenoga druva drve da se na temelju svoje mo, svojih potencijala, organizira i proizvodi materijalna dobra, mjenja druvene odnose unutar sebe same i u medruvenim odnosima.
Druvena moje mjera potencijala jednoga druva, a druvena sila mjera sposobnosti organiziranja i iskazivanja te mo druva kroz proizvodnju, kroz ekonomiju u cjelini, kroz svoju filozofiju i kulturu. Pod druvenom silom se podrazumjeva upotreba ili moguost upotrebe fizie prinude. Pod politiom silom se podrazumjeva sposobnost odrenoga druva, druvene zajednice, drve, naroda, nacije ili politiog pokreta, partije i dr.
Pod vojnom silom podrazumjevamo ukupne potencijale (obim stanovniva i materijalnih sredstava) koje jedna drva odnosno, narod, politii pokret ili neka druga organizacija mo da upotrebi u orunoj borbi u ostvarivanju svojih interesa.
Pod ekonomskom silom podrazumjevamo sposobnost proizvonja materijalnih dobara jednog druva, drve, uzimaju u obzir i sve njene ekonomske potencijale.
MENARODNIM ODNOSIMA
Prvenstveno je znajan potencijal svake drve koji joj pojedinao osigurava mjesto u menarodnoj zajednici, a karakterizira se terminima velesila, sila i ni, sve do nivoa mala drva. Veje reno da u Vije sigurnosti UN glavnu rijevodi pet velesila.
2.Vojna sila:
U savremenim uvijetima promatrano, potencijal vojne sile svake drve vaa je njenica njene unutarnje i vanjske politike. Politii zahtjevi pojedinih drva za janjem vojne sile neprestano proizvode odraz na organizaciju i formaciju armija, na stepen njihove opremljenosti, masovnosti itd.
Svaka drva koja nastoji izgraditi vojnu silu adekvatno svojim ekonomskim moguostima, sto i vi od toga, tro za opremanje i izdrvanje orunih snaga vi sredstava iz drvnih prihoda nego li za sve druge drvne i druvene potrebe. Svaka ekonomski sposobna drva nastoji
12 ovladati proizvodnjom odrenih vrsta orua, kako bi u sluju potrebe ili u miru njene orune snage o manje ovisile o uvozu kako naorunja, tako i vojne opreme razlitih vrsta.
U MENARODNIM ODNOSIMA
Osnovni, najgrublji oblici upotrebe sile, a naglano vojne, orune, me drvama, u menarodnim odnosima jesu:
- rat
- agresija
- specijalne operacije
U prvu skupinu se svakako ubrajaju: rat, agresija i oruna (vojna) intervencija, odnosno oruni sukobi koji prijete da prerastu u rat.
- specijalne operacije
- trka u naournju
- oruni incidenti
- ekonomske blokade
- atentati, otmice
RAT
1.Pojam rata:
Rat predstavlja dogaj, druveni i menarodni proces. No rat je istodobno pravna, dnosno protivpravna radnja. Ratno stanje obiljeva pojavu na prostoru na kojem se u konfliktu upotrebljava orue, ali je proglavanje ratnoga stanja pravna norma u nadleosti drvnih organa. Oruni sukob jeste izraz kojim se oznava obostrana upotreba orua izme dvije i vi drva, odnosno razlitih politiih struktura unutar jedne drve ili druvenih grupa.
13
RAT
je sveobuhvatan i intezivan sukob drva, vojnih saveza, ili razlitih druvenih snaga unutar jedne drve, u kojem se obostrano, masovno i organizirano primjenjuje nasilje i vodi oruna borba, radi ostvarivanja odrenih politiih, ekonomskih, vojnih i drugih ciljeva. Ako ga vode drve mesobno ili vojni savezi pa se kao takav, po menarodnom pravu, teoriji i praksi, naziva menarodnim ratom. Ako ga vode razlite politie strukture unutar jedne drve, onda mu je jood antiih vremena naslov granski rat. Dovode u vezu tri pojma: rat, konflikt i oruni sukob mo se ustanoviti sljede. Konflikt mo i ne mora biti rat, a rat jeste konflikt, ili jopreciznije oruni konflikt.
Oruni sukob
mo i ne mora biti rat, rat jeste oruni sukob, ali jopreciznije : sveobuhvatan, masovan i intezivan sukob, uz organiziranu upotrebu vojne, orune sile. Oruni sukob se mo dogoditi na granicama izme dvije drve ( i kra trajati), oruno se mogu sukobiti zrakoplovi dviju drva, ako zrakoplovne snage jedne drve prelete u zrai prostor druge drve, a radi njihovog sprevanja upotrebi se orue. Oruni sukob prerasta u rat kad potraje dulje i za to vrijeme zahvati ri teritorij jedne drve, kad postane masovan i intezivan, kompleksan (sveobuhvatan). Pod kompleksno
se podrazumjeva sveobuhvatnost rata na prostorima na kojima se vodi, sveobuhvatnost u smislu slonih ratnih doganja, ukljunosti u proces rata svih struktura ratujuh druava, osobito onoga na joj se teritoriji vodi rat, bilo naseljenih ili nenaseljenih prostora, privrede, ekonomije ... Masovnost
u ratu je obiljee koje podrazumjeva obostrano brojno i organizirano u u orunoj borbi u pogledu angaranja ljudi, naournja i materijalnih sredstava. Oruna borba jeste obostrano masovna, planirana i organizirana primjena orunog nasilja radi ostvarivanja politiih, ekonomskih, vojnih i drugih ciljeva. 2.Vrste ratova:
Uobijeno je da se ratovi prema druvenoj i politioj suini dijele na pravedne i nepravedne, odnosno odbrambene i napadae.
Zarane strane u njemu mogu voditi pravednu i nepravednu orunu borbu, mogu napadati (biti agresor) ili se braniti.Prema velini zahvanog prostora i broju drva koje u njima ustvuju, ratovi se obio dijele na:
- lokalne
- regionalne
- svjetske
Lokalni rat
je onaj u kojem se oruana borba vodi na relativno malom prostoru, naj izme dviju drva ili u procesu disolucije slone drve na njene anice Regionalnim ratom
se naj smatra onaj u kojem ustvuje vi zemalja i na vem feografskom prostoru negoli o je lokalni. Pod svjetskim ratom
se podrazumjeva oruni sukob koji je zahvatio vi od polovine zemljine kugle i u kojem direktno ustvuju vojne supersile. Prema cilju, ratovi se dijele na one sa ograninim i radikalnim ciljem.
Rat sa ograninim
ciljem je onaj u kojem se napadaograniva na samo neke ciljeve koji se ratom ina nastoje posti. To mogu biti: pokuj promjene postojeh granica izme dviju drva i zauzimanje samo dijela teritorija druge drve. Rat sa radikalnim ciljem
je rat u kojem su sukobljene strane postavile politie, vojne i ekonomske ciljeve, jim bi se postizanjem bitno promjenili postoje odnosi i stanje u jednoj ili vi drva. Prema sredstvima koja u ratu mogu biti upotrebljena, uvijetno se ratovi dijele na konvencionalne i nuklearne.
upotrebu klasiih borbrnih sredstava. Dakle, ne onih koja nisu uobijena, u koja ubrajamo nuklearna, hemijska i bioloa sredstva za masovno uniavanje. Nekonvencionalni rat
bi podrazumjevao upotrebu nuklearnih borbrnih sredstava u manjoj ili vej mjeri, odnosno upotrebu svih vrsta borbenih sredstava koja se u ratu mogu koristiti, pa i hemijskih i bioloih sredstava za uniavanje ljudi i materijalnih dobara. Pojam ograninog rata
nije naroto odren, ali se upotrebljava u teoriji, praksi i politici. Ponekad se njime oznava rat u kojem bi se vrla ograninja u pogledu upotrebe borbenih sredstava, ili pak rat u kojem zarane strane ne angaraju sve raspolove snage i sredstva. U vremenu poslije Drugog svjetskog rata, a u konktestu menarodnih odnosa, upotrebljavaju se pojmovi: hladni, psiholoi, specijalni, gerilski rat itd. 3.Osnovne karakteristike savremenih ratova
14 Svaki rat predstvlja dogaj od znaja za cijeli svijet. Bez obzira kojeg je nivoa rat koji se vodi, on je za teritoriju na kojoj se vodi totalan. Obuhvata se segmente druva: vojnu silu, civilno stanovnivo, ekonomiju. Svakom savremenom ratu prethodi period politie krize i intenzivne reakciju koja ide od drve do drve. Napadnuta zemlja naj svoju odbranu gradi tako o prije prekine agresiju ili da metodom iscrpljivanja pristupi dugotrajnom otporu agresiji. To je jedan od razloga o je trajanje savremenih ratova neizvjesno.
AGRESIJA
Izraz agresija je latinskog etimoloog porijekla i na najezik se prevodi kao: navala, napad, nasrtaj.
Po definiciji koju je usvojila Op skupina UN (rezolucija 3314 iz 1974. godine), pod agresijom se podrazumjeva upotreba orune sile od strane neke drve protiv suvereniteta, teritorijalnog integriteta ili politie nezavisnosti druge drve, ili koja je na bilo koji nan nespojiva sa Poveljom Ujedinjenih nacija, kao o to proizilazi iz ove deginicije.
Pored ovlaenja Vije sigurnosti da procjenjuje obim napada koji se proglasiti agresijom, u Rezoluciji su nabrojani akti koji su u skladu sa definicijom:
1. Upad ili navala orunih snaga neke drve na podrue druge drve,
2. Bombardiranje podrua druge drve pomo drvnih orunih snaga druge drve,
3. Blokada luka ili obala neke drve pomo orunih snaga druge drve,
4. Navala drvnih orunih snaga na kopnene, pomorske ili zrae snage druge drve,
5. Upotreba orunih snaga, o ih neka drva dr na podruu sporazuma s tom drvom, krnje uvjeta toga sporazuma, kao i svako produnje prisutnosti tih snaga preko odrenog roka,
6. Ako neka drva, koja je svoje podrue dala na raspolaganje drugoj drvi, dopusti da ta druga drva upotrebi to podrue za izvrnje napada protiv neke tre drve,
7. Slanje, od strane neke drve ili u njezino ime, orunih ta, grupa neredovitih ili planika, koji protiv druge drve vr n orune sile.
Pod orunom ili vojnom intervencijom u politici i praksi se podrazumjeva akt nasilnog i grubog mijenja jedne ili vi drva u unutarnje poslove druge drve, njenu unutarnju i spoljnu politiku, upotrebom orune sile na njenoj teritoriji, radi ostvarivanja odrenih politiih, vojnih, ekonomskih i dr. Dakle, svaka vojna intervencija protiv teritorije jedne drve jeste akt agresije.
Opravdane orune intervencije su one koje su odobrene (k i trane, pozvane) i to dvostrano: i od strane organa UN i od strane drve tve agresije na joj se teritoriji vojno intervenirati protiv agresora, kao mjera prava u pogledu kolektivne odbrane.
15 SPECIJALNE OPERACIJE
Specijalne operacije, predstavljaju, skup organiziranih aktivnosti i djelovanja koje odrena drva ili vi njih poduzimaju u miru, u politiom, ekonomskom, vojnom, medijskom, kulturnom, nauom i svakom drugom pogledu, radi slabljenja stabilnosti neke drve, naroto njene stabilnosti za otpor, a u ratu slabljenje njene sposobnosti za odbranu i dovonje te drve u odreni stepen zavisnosti i potnjenosti. Specijalne operacije jesu prijeratna, jesu i ratna i poratna doganja, ali bez toga da se u njima obostrano i masovno koristi vojna sila.
Osnovni cilj specijalnih operacija jeste slabljenje odrene zemlje, njene unutarnje i spoljne politike, slabljenje njenog otpora neprijateljskoj politici i njeno dovonje u ovisan i potnjen poloj. Osigurati i zadobiti znajne nove pozicije u pojedinim regionima i drvama.
- iznalaziti metode i organizirati snage za borbu protiv specijalnih operacija suprostavljene strane
- pripremiti vojne i druge snage za njihovo otvoreno djelovanje potniti objekat napada u politiom, ekonomskom, vojnom i svakom drugom pogledu
- politie, vojne, ekonomske i druge djelatnosti protiv jedne ili grupe zemalja
- obavjeajne aktivnosti
- subverzivna djelovanja
a)
Politie, vojne, ekonomske i druge djelatnosti protiv jedne ili vi drva su provone i provode se kroz roku lepezu kombiniranih metoda. b)
Vojne djelatnosti u sluju rata i agresije specijalne (vojne) operacije podrazumjevaju upotrebu vojne sile u neborbene svrhe. Specijalne operacije koje podrazumjevaju i vojni aspekt jesu i one operacije koje u agresiji i u ratnim uvjetima podrazumijevaju upotrebu vojne sile u neborbene svrhe.
ilo koji od sljedeh akata ponjenih sa namjerom da se unii u potpunosti ili djelimio, nacionalna, etnia, rasna ili religiozna grupa:
- namjerno nametanje grupi votnih uvjeta sranatih da ih dovedu do fiziog unienja u cjelini ili djelimio
Ekonomske djelatnosti:
sa naglaskom na ekonomske pritiske proziv neke drve, predstavljaju planirane metode i aktivnosti koje na razlite nane izazvati privredne poremeje i ekonomsku krizu u nekoj zemlji. Psiholoo propagandna djelovanja
: jesu oblik specijalnih operacija, koje su, u savremenom dobu i razvijenim sredstvima masovnog komuniciranja, naroto izrane zbog svojih viznaih moguosti ispoljavanja. 16 Obavjeajne aktivnosti:
jesu organizirani poslovi obavjeaknih slui i drugih organa i organizacija odrene drve u pogledu prikupljanja i prouvanja podataka o drugoj drvi ili nekom pokretu. Subverzivne djelatnosti:
se koriste kada jedna ili vi drava poduzima odrene mjere u cilju slabljenja i runja institucija politiog sistema i ustavnog poretka druge zemlje. Subverzivne djelatnosti podrazumjevaju psiholoo propagandna djelovanja, potpomaganje i organizaciju drvnih prevrata, orunih pobuna, teroristiih aktivnosti, atentata, diverzija i sl. Diverzije, atentati na politie i druge vae liosti, otmice, otmice i runje aviona, jesu teroristii akti koji se svakodnevno devaju u svijetu. Odbrambeno-sigurnosna djelovanja:
Odbrambene specijalne operacije podrazumjevaju otkrivanje ciljeva, metoda i snaga koje vode operacije protiv odrene drve, njihovo razotkrivanje i iznalanje metoda borbe protiv njih. TEROR I TERORIZAM
Pod terorizmom je nuo podrazumjevati primjenu nasilja, organizirano i sistematsko izazivanje straha kod politiih i drugih protivnika, uniavanje protivnika okrutnim sredstvima i metodama, ubijaju, ugnjetavaju i progone ga. Sam termin teror, kao izraz koji obiljeva nasilje, prvi put je upotrebljen pod kraj osamnaestog vijeka. Bijeli teror je naziv kojim je oznan masakr u Francuskoj 1815. godine, poslije izgubljenih Napoleonovih ratova. U Rusiji za vrijem Oktobarske revolucije, 1917.godine. Teror nije sam sebi cilj, nego sredstvo politie mo i nan da se zadr politia mo Pojma terora razotkriva njegova ocnovna dva obiljea:
a) politie ciljeve
POLITII CILJEVI
SILA I NJENA UPOTREBA STRAH Teroristii akt izvrn iznenanjem, mo nanjeti neprocjenjivo zlo, ubiti i raniti mnogo ljudi, nanjeti znajne materijalne gubitke i zbog efekata iznenanja prosuti ogromnu kolinu straha. Drvni teror je stoga najrasprostranjeniji nivo upotrebe sile. Mogu ga je razdjeliti na unutarnji (unutar drvni) i izvanjski (medrvni). Pod unutarnjim terorom treba razumjeti rasizam kojega jouvijek ima u svijetu, gdje ja rasa u jednoj drvi ugnjetava slabiju. Granski ratovi nisu nia drugo nego unutarnji teror. Orunom silom upravlja politika, politie strukture u jednoj drvi, bilo da je rijeo njenoj upotrebi unutar drve ili protiv drugih drva. Najmanje je dvoznao tumanje pojma menarodni teror i terorizam. Prvo objajenje se odnosi na nasilje koje ne razne organizirane grupe iz razlitih zemalja uvezano djeluju na istom planu u razlitim zemljama.
Drugi oblik menarodnog terora jeste upotreba oblika sile jedne ili vi drva protiv neke drve, koji su menarodnom pravu i praksi oznani kao:
- agresija
- rat
- granski rat
- oruna intervencija
- specijalne operacije
MIROVNI PROCESI
Mir je stanje bez rata, predhodi orunom sukobu i ratu i nastaje poslije njega. Odnosi izme dviju ili vi drva mogu biti viznai.V. Degan navodi tri vrste cjelokupnih odnosa izme dvije i vi drva:
- na menarodne sporove
Nane mirnoga rjevanja sporova, ovaj autor je podjelio u tri skupine i to:
1.
1. diplomatska sredstva (izravni pregovori, dobre pregovore, posredovanje nekog treg ... 2.
3. sredstva koja dovode do obavezuju presude (arbitra i rjevanje spora pred nekim stalnim menarodnim sudskim tijelom
Vaim institucijama u rjevanju sporova i u procesu osiguranja mira, pravna znanost ubraja Menarodni suda u Hagu i ostale sudske organe menarodnog karaktera.
(Strazburu)
(Jose Kostarika)
(Luxemburgu)
(Hamburg)
Jugoslaviju
Ruandu
Drve u sporu, u cilju odrnja menarodnog mira i sigurnosti treba da tra rjenje prije svega putem pregovora, istrae komisije, posredovanja izmirenja, arbitra, sudskog rjevanja, pribjegavanja regionalnim ustanovama ili sporazumima ili drugim mirnim nanom po svome sopstvenom izboru.(Povelja Ujedinjenih nacija, glava VI, an 33.)
Prvenstvena odgovornost za mir u svijetu je na Vije sigurnosti, koje od strane svake anice UN mo biti upozoreno i obavjeeno o prijetnji miru, sve do agresije. Prema procjenama, u pojedina podrua se mogu slati misije promatra, humanitarne misije, misije za nadzor, nadgledanje mira i posredovanje. Mirovne operacije predstavljaju skup mjera i aktivnosti koje Ujedinjene nacije odobre, organiziraju i poduzimaju u odrvanja menarodnog mira i sigurnosti. Pored ostalih, osnovna su tiri uvijeta da bi jedna mirovna operacija zapola:
- ograninje naorunja
- smanjenje naorunja
- ukidanje naorunja
Pod mjerama samopomo pravna znanost podrazumjeva mjere o ih drva poduzima kao odgovor na protupravni n druge drve, a sa svrhom samopomo, tj. da drugu drvu skloni na odustajanje od protupravnog na. U razlite oblike samopomo pravna znanost ubraja: jednostrane mjere odgovora na krnje vlastitih prava, dopuenu, pravno utemeljenu samoodbranu, retorziju i represalije.
u menarodnim odnosima podrazumjeva uzvranje neke menarodnim pravom dopuene,Mjere retorzije mogu biti: uskravanje sklapanja novih ili obnova ranijih medrvnih ugovora, prekid diplomatskih odnosa, uskravanje ranijih povlastica. Represalije su djela koja su sama po sebi povreda menarodnog prava. Represalije se-
obio dijele na one u doba mira i one koje se poduzimaju u orunim sukobima, a opravdane su samo onda ako su primjerene interesu koji se li ititi, a svakako moraju prestati kada se postigne svrha.