You are on page 1of 3

LJETNA NJEGA KOE

Tko se ne raduje ljetu, godinjem dobu kojeg povezujemo s praznicima, godinjim odmorom, kupanjem i sunanjem? No ljeto donosi ekstremne prilike s kojima se na organizam mora suoiti. Visoka temperatura i pojaano znojenje nose rizik dehidracije organizma i optereenja krvoilnog sustava, a odve suh ili odve vlaan zrak, zajedno s ultraljubiastim (UV) zrakama djeluje iznimno stresno na kou. Stoga, kako pomoi koi? Nahranite svoju kou iznutra Niti jedno kozmetiko sredstvo ne moe pomoi koi, ukoliko stanice koe ne nahranite iznutra! Raznovrsna prehrana nekoliko tjedana prije odlaska na odmor nam to omoguuje. Vitamina B kompleksa i vlakana najvie ima u organski uzgojenim, integralnim itaricama, vitaminom C bogato je svjee sezonsko voe, a najbitniji vitamin za zatitu koe, vitamin A, sadran je u obliku provitamina b-karotena u mrkvi ili ukusnom soku od mrkve. Kvalitetne masne kiseline potrebne za ishranu koe iznutra, neko poznatije kao vitamin F, nalaze se u kvalitetnim, hladno preanim i nerafiniranim uljima lana, boraine, nourka, pa i u maslinovom ulju. Kako se zatititi od UV zraka? Danas se reklamiraju brojne kreme iznimno visokih zatitinih faktora (preko 50). U svijetu prirodne kozmetike tako visokih faktora nema, no ukoliko pripremite svoju kou b-karotenom i izbjegavate najopasnije sate u danu (11-17h), moi ete zatiti svoju kou uljima i mastima koje sadre prirodne filtere za UV zraenje. Najpoznatiji je Shea maslac (ili Karite maslac). Budite oprezni, jer iskljuivo nerafinirani Shea maslac posjeduje spojeve cinamate koji tite kou od sunca! Nerafinirani Shea maslac ima pomalo neugodan miris (kao ueglo ulje). U Shea maslac moe se dodati jednaka koliina hladno preanog svijetlog sezamovog ulja. Pazite da ne koristite ulje prenog sezama (tamne boje) koje se koristi u kulinarstvu, ali ne i u kozmetici. Sezamovo ulje takoer titi od UV zraka, premda slabije od Shea maslaca. U prirodnim preparatima za sunanje koristi se kao prirodni zatitni faktor mineral titandioksid, koji reflektira (odbija) suneve zrake i time titi kou. Na alost, titan-dioksid se kod nas ne moe nabaviti u slobodnoj prodaji. Nasuprot tradicionalom vjerovanju, macerat kantariona (gospine trave) ne titi kou od UV zraka. Dapae, kod nekih ljudi pod utjecajem UV zraka moe izazvati oteenje koe, stoga ga koristite iskljuivo nakon sunanja.
Centar Cedrus, Josipa Lonara 1, 10090 Zagreb MB 1943502 broj transakcijskog rauna u RBA: 2484008-1103024987 mob. 091 / 52 42 679 tel. 01 / 346 02 02 faks 01 / 346 02 03 www.centarcedrus.hr info@centarcedrus.hr

Smijem li koristiti eterina ulja za zatitu koe kod sunanja? Izbjegavajte nanoenje eterinih ulja na kou prije izlaganja suncu, jer kemijske komponente eterinih ulja ne tite kou od UV zraenja. Neka eterina ulja uope se ne smiju nanositi na kou 24 sata prije izlaganja suncu ili u solariju, a to su ulja iz roda Citrus. Ona sadre spojeve furanokumarine koji nakon izlaganja UV zrakama ubijaju stanice koe. U lakim sluajevima nastaju tamne mrlje na koi koje runo izgledaju, a u teim sluajevima dolazi do opekotina i potpunog propadanja tkiva koe uz nastajanje tekih i dubokih oiljaka. Najopasniji je bergamot (Citrus bergamia), ali i limeta, grejp, limun i gorka narana. Ulja mandarine i slatke narane openito nisu opasna, ali svejedno ih izbjegavajte prije izlaganja suncu. Neka manje poznata ulja, kao kumin (Cuminum ciminum), kela (Ammi visnaga) i limunovac (Lippia citriodora) i anelika (Angelica archangelica) takoer su iznimno opasna ukoliko se nanose prije sunanja. Stoga, ukoliko za vrijeme godinjeg odmora odlazite na masau eterinim uljima budite vrlo oprezni koja ulja va maser koristi! to koristiti poslije sunanja? Kao prva pomo nakon sunanja najbolji su hidrolati ili cvjetne vodice, naravno, pod uvijetom da ne sadre alkohol. Najbolji hidrolati su hidrolati ljekovite lavande (Lavandula officinalis ), ali i hidrolat irokolisne lavande (Lavandula spica). Nanose se njeno vaticom, vie puta tijekom veeri. Dobri su i hidrolati rumarina kemotipa verbenon, a hidrolat paprene metvice (Mentha x piperita) izazvat e ugodan osjeaj hlaenja. Izbjegavajte hidrolate timijana kemotipa timol, origana (mravinca), majine duice i slinih biljaka koje daju hidrolate bogate agresivnim spojevima. Na tritu moete nai i sok aloe (Aloe sp.). Nemojte to zamijeniti s gelom aloe koji se nabavlja u tubicama. Sok aloe je tekuina ukaste boje, a obino se nalazi na tritu kao aloa 10:1. To znai da se takav sok aloe razrjeuje deset puta: primjerice, u 200 mL hidrolata dodaje se 20 mL soka aloe 10:1. Uinak na kou oteenu suncem bit e nevjerojatan jer aloe djeluje hidratantno, vraajui koi vlagu iznutra.

Centar Cedrus, Josipa Lonara 1, 10090 Zagreb MB 1943502 broj transakcijskog rauna u RBA: 2484008-1103024987 mob. 091 / 52 42 679 tel. 01 / 346 02 02 faks 01 / 346 02 03 www.centarcedrus.hr info@centarcedrus.hr

Nakon nanoenja hidrolata, namaite kou uljima koja e vratiti vitalnost i ubrzati epitelizaciju (regeneraciju) koe. Od brojnih mogunosti izdvajamo biljno ulje peninih klica bogato vitaminom E, te ljekovite macerate nevena u bademovom ulju, te kantariona (gospine trave), po mogunosti spravljenog u nekom lako upijajuem ulju poput badema. Od eterinih ulja (koja treba umijeati u biljno ulje) blagotvorno e djelovati obina lavanda i irokolisna lavanda. irokolisna lavanda djelotvornija je od obine lavande, ali ukoliko je nemate, odlino e posluiti i ljekovita lavanda (pritom budite sigurni da se ne radi o lavandinu koji se esto prodaje pod nazivom lavanda!). Djelotvorno je i eterino ulje sjemena mrkve te rumarina kemotipa verbenon. Predloena receptura glasi: biljno ulje peninih klica macerat nevena u bademu eterino ulje ljekovite lavande 30 mL 70 mL 30 kapi

eterino ulje irokolisne lavande 40 kapi

U ovoj recepturi koristi se relativno skromna koliina eterinih ulja (kod opekotina koriste se koncentracije vee od 10%), ali je primjerena za upotrebu i na djeci. Koa se namae uljem nakon nanoenja hidrolata. I mali arobni dodatak: 5 kapi eterinog ulja paprene metvice, kao dodatak ovoj smjesi, izazvat e vrlo blag i ugodan efekt hlaenja koe i pomoi e njenom obnavljanju.

Centar Cedrus, Josipa Lonara 1, 10090 Zagreb MB 1943502 broj transakcijskog rauna u RBA: 2484008-1103024987 mob. 091 / 52 42 679 tel. 01 / 346 02 02 faks 01 / 346 02 03 www.centarcedrus.hr info@centarcedrus.hr

You might also like