-Odsjek za psihologiju-

TEMPERAMENT KAO PARAMETAR INDIVIDUALIZACIJE VASPITNO-OBRAZOVNOG SISTEMA

Svi ljudi su isti kao svi ljudi.Neki ljudi su kao neki ljudi. Ni jedan ovjek nije isti kao drugi ovjek. C. Klackhon

Uvo
Individualizacija vaspitno-obrazovnog procesa je jedna od stalnih inovacija. Prirodna tenja drutva odnosno civilizacije jeste da se razvija, da napreduje u svim svojim poljima. U vremenskom kontinuumu kada je o vaspitanju i obrazovanju rije , kretanje je teklo od tradicionalne do savremene kole. !a pitanje ta je to to savremenu kolu ini u nekom trenutku savremenom odgovori"emo# uvo$enje inovacija. Inovacija kao tenja da se stvori neto novo, originalno, neto to osim novine sadri i unapre$uju"i elemenat. !a primer, u jednom trenutku bivstvovanja civilizacije, predmetno-razredno- asovni sistem bio je inovacija. %anas se sistem koji je uveo &omenski u '(. veku jo uvijek egzistira, ali se zbog savremenih zahteva drutva i novih saznanja, ipak smatra neadekvatnim i da je u organizaciju nastave potrebno uvesti novine. Posmatrano iz jednog ugla, razredno-predmetno- asovni sistem je ekonomi an i e)ikasan jer omogu"ava omasovljenje obrazovanja, ali kao nedostatak nosi sa sobom prosje enost. Upravo je promiljanje o toj pojavi, o tom problemu uprosje enosti, iznjedrilo najprije di)erencijaciju, a zatim i individualizaciju nastave kao didakti ku inovaciju. U istoj ravni sa vaspitanjem i obrazovanjem, a na polju drutvenih stratuma proces napretka je tekao od klasnog drutva i nejednakosti koja se posmatrala kao prirodna datost, do ideje jednakih mogu"nosti za sve. *eorija jednakih mogu"nosti za sve, kretala se od integracije pojedinih marginalizovanih grupa do inkluzije. %a bi smo sagledali mjesto temperamenta u individualizaciji vaspitno-obrazovnog procesa, potrebno je najprije, da napravimo pojmovnu distinkciju. Va!"#$an%& je pedagoka kategorija i ustvari predstavlja predmet pedagogije kao nauke. +aspitanje podrazumjeva sveukupnost pedagokog djelovanja na sve s)ere ovjekovog bi"a. +aspitanje se ti e cijelog ovjeka i usmjereno je na izgra$ivanje cjelovite ljudske li nosti, svih njenih pozitivnih svojstava, razvijanje intelekta, emocija volje i karaktrera. O'(a)ovan%& je pedagoki proces saznanja ovjeka. ija je )unkcija sticanje znanja, tj. oboga"ivanje

In #v# *al#)ac#%a je edukacioni pristup koji se bazira na individualnim razlikama me$u pojedincima,djecom i koji uzima u obzir sve one sposobnosti i osobenosti koje dijete donosi u vaspitno-obrazovni proces. Individualizacija nastave su me$u didakti arima prepoznati kao didakti ki princip koji je nastao kao posledica saznanja iz oblasti psihologije o razvoju i speci)i nostima de je psihe. !aime, prepoznata je potreba za uvaavanjem individualnih razlika me$u u enicima i odstupanjem od nastave orjentisane ka -prosje nom. u eniku. Go( on Ol"o($ iznosi brojne stavove o potrebi potovanja individualnosti ovjeka. .Individua, ma ta jo drugo bila, jeste jedna unutranja dosledna i jedinstvena organizacija tjelesnih i mentalnih procesa. !ijesu na$ena ni dva slu aja koja bi imala potpuno istu razvojnu strukturu. Pri takvom rasponu geneti ke i strukturalne biohemijske varijabilnosti moramo o ekivati da "e temperament i motivacija, kao i zaista svaka poznata psiholoka )unkcija u velikoj mjeri varirati./ %alje, Olport navodi . pojedino dijete ima mnogo odlika karakteristi nih za ljudsku vrstu i mnoge po kojima li i na svoje drugove, ali ono ih utkiva u jedan jedinstveni idiomatski sistem. !jegova li nost ne sadri tri sistema, ve" samo jedan. Individualnost nije vre"a preostalih otpadaka, poto su nomotetske nauke rekle svoju rije . Organizacija individualnog ivota je prva, poslednja i za sva vremena primarna injenica ljudske prirode./

Ono po emu se pojedinac,dijete razlikuje od drugih jesu #+&n)#%& #n #v# *alno!$# i to# U)(a!$ ,(a)vo%n# n#vo ,!"o!o'no!$# Po(o #-no na!l&.& # k*l$*(a S$#l *-&n%a Pol # o!o'&no!$# "ola T&+"&(a+&n$ Mo$#vac#%a # #n$&(&!ovan%& %&$&$a

0vako dijete ima osobenosti i vrijednosti koje u vaspitanju i obrazovanju mogu biti ispotovane i unaprije$ene. 1ato uspjeh vaspitno-obrazovnog procesa u zna ajnoj mjeri zavisi od spoznavanja i uvaavanja individualnih osobenostima djeteta.

T&+"&(a+&n$
Istorijski pregled !ajstarija klasi)ikacija temperemanta poti e jo od 2ipokrata i 3alena 45 v.p.n.e.6. Po toj klasi)ikaciji postoje etiri tipa temperamenta koja su zavislila od preovla$ivanja odre$ene tjelesne te nosti, koje su nazivani jo i -ivotni sokovi. u organizmu.*a etiri temperamenta su# San/v#n#k je tako opisan kao osoba kod koje je prevladavaju"a tjelesna te nost - krv, a element - vazduh. Ovaj temperament uklju uje optimizam, vedrinu, bezbrinost, drueljubivost i hirovitost. *ipi an sangvinik je novinar, trgovac, agent za odnose s javno"u, glumac, zabavlja i sli no. Kol&(#k odgovara utoj u i i elementu vatre. Osoba koleri nog temperamenta dinami na je, nagla, prodorna, agresivna i esto ljubomorna i ljuta. Odgovaraju joj zanimanja vezana uz oruje, borbu, sport i istraivanja. M&lanhol#k je osoba pod uticajem crne u i 4od gr . melas 7 crn i hole 7 u 6 i elementa zemlje. *o su vrlo osetljive i ranjive osobe koje snano proivljavaju bol i preduzimaju sve da je izbjegnu ili ublae. 0toga su melanholici odgovorni, graditelji, planeri, stvaratelji. Podloni su depresiji. 0l&/+a$#k je pod uticajem -soka. )legme 4sluzi6 i elementa vode, a osobe s ovim temperamentom navodno su mirne, suzdrane, pouzdane, teko se uzbu$uje ili uznemiruje. Odgovaraju"a zanimanja su im savjetovanje, uprava, pravo i diplomatija. Postoji i klasi)ikacija koju je dao Ivan P&$(ov#- Pavlov. 8azlike u temperamentu nalazi u etiri na ina )unkcionisanja nervnog sistema# n&o'*) an1 2#vahan1 +#(an # !la'. +eoma je zna ajno u enje Ka(la G*!$ava J*n/a 9 tipologija osobenosti i njegova klasi)ikacija ljudi# prema dominantom stavu ili orijentaciji libida na &k!$(av&($n# 4otvorenost ponaanja i spremnost na neposrednu akciju6 # #n$(ov&($n# $#" 4 sklon promiljanju, povu enost i okrenutost sebi6, kao i prema dominantnoj psihi koj )unkciji na #n$*#$#vn#, +#!aon#, o!&3a%n# i !&n)#$#vn# 4perceptivni6 tip. &ada se uzme psihi ka )unkcija kao kriterijum podjele, ljudi se mogu podijeliti na (ac#onaln# i #(ac#onaln# tip. !ajzad, kada se ukrste ova dva kriterijuma podjele 4prema )unkciji i prema tipu

orijentacije6, dobija se tipologija koja ima osam tipova 4npr. ekstravertni misaoni, introvertni misaoni, ekstravertni intuitivni, introvertni intuitivni, ekstravertni ose"ajni itd.6. :li pored ovih podjela danas je najzna ajnija i najpriznatija de)inicija koju je dao Go( on Ol"o($ u svom djelu Sklop i razvoj linosti1 koja glasi# Termin temperament odnosi se se na karakteristnu emocionalnu prirodu neke osobe, to ukljuuje njenu osjetljivost na emocionalne podsticaje, snagu i brzinu reagovanja, preovlauju i kvalitet raspolo!enja i sve osobenosti "luktuacije i inteziteta raspolo!enja, a ove pojave se smatraju zavisnim od konstitucionalnog stava i zato su uglavnomnaslee po porijeklu. Olport de)iniu"i temperament jo i napominje da je esto zamjenjivan sa li no"u. ;e$utim, ovdje postoji jasna osnova da se me$u njima na ini razlika sa obzirom na razliku u svakodnevnoj upotrebi. *emperament se prvenstveno odnosi na one dispozicije koje su tijesno vezane za bioloke i )izioloke odrednice i koje stoga ispoljavaju relativno malo promjena tokom razvoja. Uloga nasle$a je, naravno, u ovom slu aju neto ve"a nego u slu aju nekih drugih aspekata li nosti, jer odre$uje granice razvoja li nosti. 1ato temperament Olport zajedno sa inteligencijom i )izi kim osobinama posmatra kao .sirovi materijal/ iz koga se li nost oblikuje. Nov#%a #!$(a2#van%a $&+"&(a+&n$a ;ada je interesovanje za opis i objanjenje individualnih razlika u temperamentima, kao to smo vidjeli, oblast sa veoma dugom istorijom, puna saglasnost sa nekim sutinskim pitanjima nije na vidiku. *ri klju na pitanja oko kojih ne postoji saglasnost u dananjoj psihologiji jesu# '6 %a li je razlika izme$u temperamenta najbolje opisati polaze"i od ideje o posebnim tipovima, klasama, kategorijama, ili polazna ta ka treba da sadri ideju o kontinuiranoj dimenziji 4na isti na in na koji mentalno zaostali i obdareni pojedinci nijesu razli iti tipovi ljudi, nego koji odgovaraju krajnostima u intelektualnom )unkcionisanju6< 56 %a li treba tragati za velikim brojem crta temperamenta ili za manjim brojem me$usobno povezanih svojstava emotivnih priroda li nosti< =6 %a li se karakteristike temperamenta razvijaju i mijenjaju tokom razvoja pojedinca< U novijij psiholoko-pedagokoj literaturi sve se vie panje poklanja, ne samo klasi)ikacija temperamenta, ve" i njegovim dimenzijama.

Al&k!an a( To+a!1 S$&la 4&! # 5&('($ B(#- su u okviru !jujorke longitudinalne studije razvoja obavili veliki broj intervijua sa novope enim roditaljima i na osnovu toga identi)ikovali &v&$ #+&n)#%a $&+"&(a+&$na, koje u sebi sadre krajnje polove. %imenzije temperamenta su# '. N#vo ak$#vno!$ - djeca se razlikuju po tome kako esto imaju tendenciju da budu aktivna 5. B#olo6k# (#$a+ #l# (#$+#-no!$ - obuhvata tvrijeme kada dijete jede, spava, obavlja higijenske navike =. Za#n$&(&!ovano!$ )a nov& !#$*ac#%& > neka djeca naginju izbjegavanju novih ljudi i stvari, dok druga nijesu ?. A a"$#vno!$ > neka djeca su sklonija promjenama u dnevnom redu-rutini, dok druga nijesu @. In$&)#$&$ (&a/ovan%a - se odnosi na na in izraavanja raspoloenja, neka imaju snane i burne reakcije, dok druga blage i suzdrane (. Ra!"olo2&n%a > djeca se razlikuju koliko esto pokazuju negativna ili pozitivna raspoloenja A. I!$(a%no!$ > ondosi se kako se odnose na izvrenja cilja ili zadatka, neka odmah odustanu, dok druga istraju ak i suo ena sa preprekama B. D#!$(akc#%a- djeca se razlikuju i po tome koliko lako mogu biti odvra"eni od aktivnosti C. S&n)#$#vno!$ #l# -*ln# "(a/ > se odnosi na koliko su djeca osjetljiva na stimusluse iz okoline kao to su jako svijetlo, buka, dodir itd.

U slede"oj tabeli su blie i slikovitije objanjene dimenzije# !aziv dimenzije ! ivo aktivnosti &rajnji pol dimenezije +isok %ijete staro 5 mjeseca !emirno spava, pri mijenjanju pelena vrlo ivahno. %ijete staro 5 godine Penje se i ska e po namjetaju, izraeno istraiva kog duha, pri uspavljivanju izlazi esto izlazi iz kreveta. Posve"uje se tihim igrama. U stanju je da dugo slua muziku. 8u ak glavni obrok. %ijete zahtjeva obrok prije spavanja. %ijete staro 'D godina Puno vremena posve"uje sportu, kada treba da uradi doma"e zadatke ne moe da se skrasi. +oli da igra ah i da ita. Eva"e i jede sporo. Gede samo u vrijeme obroka. %uina spavanja je gotovo ista svakog dana.

!izak

;irno je kada se presvla i, spava mirno. Fako prihvata tro asovni ritam hranjenja. *jelesna pranjenja u pravilnim vremenskim periodima. Hudi se u razli ito vrijeme. 3lad se javlja u nepravilnim ritmovima. Fako se navikne na vrstu hranu.

8itmi nost

Pravilna

!epravilna

!epravilan ritam spavanja. !avikavanje na nou je teko. Fako pristaje da boravi i spava u novoj sredini.

:petit promjenjiv. +rijeme odlaska u krevet promjenjivo. Fako odlazi na odmore sa drugom djecom. Uiva u ovladavanju novim vjetinama. !a odmore sa drugom djecom, pati zbog razdvojenosti od roditelja. !e voli novine.

1ainteresovanost za nove situacije

Pozitivan

!egativan

*eko prihvata vrstu hranu.

Izbjegava igru sa nepoznatom djecom.

:daptivnost

:daptivan

!e protestuje pri prvom kupanju.

Posluno. Pristaje na boravak kod ro$aka. !eposluno, pla e i bacaka se pri ianju.

U i sa entuzijazmom. +oli due boravke sa vrnjacima. !e prilago$ava se dobro novinama. &azna ne djeluje na njega. Probira kada je u pitanju hrana. !ije probira po pitanju hrane. !e ali se kada je bolesno. Fupa vratima kada je ljuto. Hurno reaguje na sopstvene greke. 0voje greke lako prihvata i ispravlja.

!eadaptivan

Gako se boji iznenadnog i jakog tona, opire se promjeni pelena Prekida sisanje kada mu neko pri$e. !e plae ga jaki tonovi, lako prihvata hranjenje na )laicu. Pla e kada su mu pelene mokre.

Prag reagovanja

!izak

*r i na vrata kada stiu roditelji. Fako zaspi, ne pravi problem sa kim ostaje. Pla e i protestuje kada mu se oduzme igra ka. Gasno iraava oduevljenje. &ada ga drugo dijete udari pokazuje za u$enost ali ne uzvra"a udarac. Igra se sa drugima i pokazuje jasne znake uivanja. Uvijek pla e kada majka odlazi.

+isok

Intezitet reagovanja

Intezivno

Umjereno

&me i, ali ne pla e kada je gladno ni kada je vlano. Osmjehuje se poznatim osobama.

&valitet raspoloenja

Pozitivno

8aduje se novim uspjesima, glasno se smije kada ita smijean sadraj. Pla e ako ne uspije da uradi doma"i zadatak.

!egativno

Pla e kada se kolica drmaju.

0kretanje panje

Fako

:ko je gladno lako se zavara cupkanjem. Iucla ga lako smiruje. !e moe se ni im zavarati kada je gladno ili na drugi na in uznemireno.

Prekinu"e da bijesni ako mu se predloi neto drugo.

&ada u i zahtjeva potpunu tiinu. *eko se odlu uje pri kupovini. ;oe da u i uz glasnu muziku ili iklju en televizor.

*eko

*rajanje panje ili istrajnost

%ugo

:ko mu se neto ne dozvoli to eli bijesni i pla e i nemogu"e mu je skrenuti panju na neto drugo. Uporno odbacuje Paljivo prati ponu$enu vodu kada mu se neto ako je gladno. pokazuje. :ko je zaprljalo Pokuava da pelene pla e dok sloi slagalicu ga ne prepoviju. sve dok u tome ne uspije. :ko ga probude pla e ali ne suvie dugo. Fako odustaje od ne ega to je teko. Odmah trai pomo" od odraslih ako mu neto ne polazi za rukom.

Paljivo je u izvravanju doma"ih zadaka. U stanju je da satima ita pred spavanje. !e zavrava itanje knjige. Jesto prekida u enje da bi radilo neto drugo.

&ratko

*emperament jednog djeteta nikada se ne odlikuje samo jednom od navedenih dimenzija, ve" uvijek predstavlja kombinaciju tih dimenzija, naj e"e nesrazmjernu. !a osnovu ovoga nau nici su utvrdili pro)ile koji predstavljaju karakteristi ne sklopove ovog relativno ograni enog skupa crta teperamenata. *ako su *omas i saradnici identi)ikovali tri grupe djece# '. Lak* %&c* - koja imaju bioloke )unkcije koje se odvijaju redovno u pravilnim ritmovima, lako se adaptiraju na promjene, iskazuju zainteresovanost za novine i obi no izraavaju pozitivno raspoloenje. !ajve"i broj beba spada u ovu grupu. 5. T&6k* %&c*- koja se prepoznaju po tome to imaju neredovne ritmove, nijesu adaptivna, povla e se pred novim situacijama i okolnostima i obi no pokazuju intezivna negativna raspoloenja. =. D%&c* ko%a !& !"o(#%& a a"$#(a%*- na po etku pokazuju neke znake tekog temperamenta 4neadaptivnost6, ali ako im se prui odgovaraju"a sredinska

podrka 4misli se na odnos i postupke njihovih roditelja6 vremenom pokazuju sve vie pozitivnih karakteriskika lake djece. 8azumijevanje temperamenta djeteta je podjednako bitan u kolskoj situaciji. *okom pra"ena razvoja djece uo ena je korelacija izme$u temperamenta i kolskog uspjeha. Osobine djeteta uti u i na njegov pristup u enju i zadacima, kao i na inu na koji on komunicira sa svojim u iteljem i drugovima. :ko su kolski zahtjevi ve"i nego to on moe da odradi, u enje moe biti zaista oteano tom u eniku. Otuda nastavnik ima potrebu da zna ne samo kapacitete djeteta za u enje, nego i njegov temperament. U enik koji se izbjegava izradu zadatka i ne slua u iteljevo predavanje, ve" se igra stalno sa svojim olovkama i ostalim predmetima i uklju uje u aktivnost i u enike pored njega - ukratko, dijete sa visokom nivou aktivnosti o igledno zahtijeva posebno opho$enje. :ko nastavnik uvidi da dijete ne eli da u i i tretira ga shodno tome, dijete je sklono da zaklju i da je ono glupo ili nesposobno i reaguje sa jo gorim ponaanjem. !astavniku se savjetuje da izbjegava izraze uznemiravanja i da obezbijedi djetetu konstruktivan kanal za njegovu energiju, kao to su tr anje na asovima )izi kog vaspitanja, i"enje table i tako dalje. %jeca sa KtekimK konstalacijima osobina naravno predstavljaju najve"i pedagoki problem. Oni slabo reaguje na pravila, nemaju potovanje prema u itelja i ljutito se ponaaju kada ne mogu da ovladaju nekim zadatkom.. !astavnik treba da bude vrst i strpljiv, kada dijete prevazi$e taj period 4koji moe biti duga ak6 u enja pravila ili upoznavanje sa novim zadacima, on "e )unkcionisati dobro i samouvjereno. 0li no tome, i djeca neadaptibilnog temperamenta 4 usporenog karaktera6 zahtijevaju strpljenje, ohrabrenje i ak po potrebi ponovljeno izlaganje zadataka i lekcije, sve dok ne savlada gradivo. U itelji su skloni potcjenjivanju inteligencije usporenog tipa temperamenta to redovno rezultira njihovim niim edukacijskim rezultatima. Osje"aj nekompetentnosti esto dovodi do smanjena motivacije ove djece za u enjem. 1adatak svakog u itelja je da kreira aktivnosti i klimu u razredu na takav na in da se svako dijete osje"a uspjenim, a da je pri tom suo eno sa izazovima. 1a kvalitetan u iteljev pristup pojedinom u eniku- na koji na in se ophodi prema u eniku , na in na koji organizuje individualizovani pristup tom u eniku, nivo i oblik zadataka koji mu namjenjuje, tempo koji obezbje$uje u eniku da obavi odre$ene aktivnosti i zadatke, kao i na in na koji stimulie i vri procjenu u enikovog postignu"a- izrazito je vano da u itelj poznaje temperament u enika. Ukoliko je upoznat sa dimenzijama temperamenta pojedina nog u enika bi"e mu lake da usmjeri svoj na in rada sa tim u enikom i izabere adekvatne aktivnosti za njega, a svakako "e i nivo kolskog postignu"a tog u enika biti bolji. Pored potrebe za poznavanjem temperamenta radi prevazilaenja postoje"ih problema, treba ih poznavati da bi izbjegli kasniji problemi i promjenilo ponaanje djeteta jo u najranijem uzrastu i tako izbjegli razvojni problemi. !ajvaniji zaklju ak istraivanja jeste interakcija izme$u genetskih karakteristika djeteta i njegove okoline. :ko su ova dva uticaja uskla$eni, moe se o ekivati zdrav razvoj deteta. :ko su neuskla$eni, problemi su gotovo sigurni. Pedijatar, koji se obavezuje da vodi

brigu o zdravlju novoro$enog djetetu mora se upoznti sa temperamentom svog mladom pacijenta, kao i )izi kim karakteristikama. *ek tada "e biti u stanju da prui roditeljima odgovaraju"i savjet o brizi i potrebama djeteta. 0li no tome, ako se poreme"aj ponaanja javlja, psihijatar,psiholog "e morati da shvate kakav je temperament djeteta i sredinski uslovi u kojima raste, kako bi se pronale korisne akcije. *eorija i praksa mora uzeti u obzir pojedinca i njegovu jedinstvenost,individualnost, kako se djeca razlikuju i kako ove razlike deluju na njihov psiholoki razvoj. %ato okruenje ne"e imati identi ano )unkcionalno zna enje za svu djecu. ;nogo toga "e zavisiti od sastava temperamenta tog djeteta. &ako smo saznali, da poznavanje uticija speci)i nih roditeljskih stavova i prakse, kao i drugih )aktora u okruenju djeteta u interakciji sa odre$enim temperamentom i )izi kim atributima koje to dijete ima, uti u na njega, onda bi trebalo da postane znatno lake na"i na in kako da se podstakne zdrav razvoj deteta, kako od strane roditelja, tako i od strane nastavnika i u itelja.

Po"#! l#$&(a$*(&7
'. Eiropa$a, Fj. i ;io inovi", Fj. 45DDA6 #8azvojna psihologija, Heograd. 5. 2ol, &. i Findzi, 3. 4'C@A6# *eorije li nosti,Heograd. =. Popovi", H. 4'CB(6#Hukvar teorija li nosti, Heograd. ?. Outli, &. 45DD@6#Lmocije-kratka istorija, Heograd. @. http#,,MMM.acamedia.in)o,sciences,sciliterature,origino)NpersonalitO.htmPauthors (. http#,,en.Mikipedia.org,Miki,*emperament A. http#,,hrcak.srce.hr,odgojne-znanosti