STRUNI RAD

195

Maa Alijevi*

ULOGA SUDSKE VLASTI U BOSNI I HERCEGOVINI

SAETAK
Osnovna uloga sudske vlasti je da u ime drave traga za subjektima koji su povrijedili pravne norme, te da rijeavaju razliite (imovinske, krivine, privredne, porodine, upravne...) pravne sporove izmeu pravnih subjekata i odreuju kazne protiv prekrioca pravnih normi. Sudska vlast u Bosni i Hercegovini ne ostvaruje svoju ulogu efikasno i kvalitetno. Mnogo je razloga za to: dugotrajnost sudskih postupaka, veliki broj nerijeenih sluajeva, nedovoljan broj sudaca, slabo plaene sudije, korupcija, slab nivo informatizacije, slaba komunikacija izmeu medija i sudstva, rijetko pokretanje disciplinskih postupaka protiv sudija i tuilaca. Dati su i statistiki podaci o broju nerijeenih predmeta po pojedinim sudovima, to samo potvruje neefikasnost sudske vlasti u BiH. Da bi Bosna i Hercegovina postala dio Evropske unije potrebno je izvriti usaglaavanje propisa sa evropskim standardima, a to znai nastaviti sa zapoetim reformama iz oblasti pravosua.

Kljune rijei: naela sudske vlasti, sudski sistem, nadlenost sudova, nezavisnost i samostalnost sudije.

* Mr.sc., Pravni fakultet Univerziteta u Zenici.

196

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

Uvod
Pod ulogom sudske vlasti podrazumijevaju se sve dunosti koje sudska vlast treba da izvrava na adekvatan nain da bi se kao krajnji cilj postiglo nezavisno, efikasno i kvalitetno provoenje sudske vlasti. Nezavisnost sudija je stup nezavisnosti sudstva, a ona se postie nainom izbora sudija, stalnou sudijske funkcije, odgovarajuim materijalnim poloajem sudija i njihovim drutvenim statusom. Nezavisnost sudstva podrazumijeva da je sud u svom radu vezan samo ustavom i zakonima, a da je nezavisan od svih vrsta pritisaka, naroito politikih. Da bi sudska vlast bila nezavisna i uspjeno vrila svoju ulogu neophodno je potivanje osnovnih naela o radu i organizaciji sudova. A to su slijedea naela: zakonitosti, nezavisnosti, sudijskog imuniteta, inkompatibilnosti, stalnosti sudijske funkcije, javnosti suenja. Sva navedena naela spadaju u kategoriju ustavnih naela, i kroz njih se moe utvrditi koliko u jednoj dravi uspjeno djeluje vladavina prava. Uloga sudske vlasti u Bosni i Hercegovini je veoma specifina. U Dejtonskom ustavu Bosne i Hercegovine nije predviena klasina podjela vlasti. Zapravo, sudska vlast je potpuno izostavljena, osim Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji ima druge nadlenosti. Sud Bosne i Hercegovine osnovan je naknadno zbog injenice da na nivou drave nije postojao sud ope nadlenosti, u funkciji vrhovnog suda jedne drave. Ova injenica je utjecala na samo ostvarenje uloge sudske vlasti. U Bosni i Hercegovini postoji dosta faktora koji koe ostvarenje efikasne, kvalitetne i nezavisne uloge sudske vlasti, a koji su rezultat tranzicije u kojoj se naa drava nala. S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina sloena drava i da nastoji da postane lanica Evropske unije, od sutinske je vanosti da se adekvatno uredi odnos sva tri nivoa vlasti, posebno iz razloga to e, uskoro, evropski prostor postati jedinstveno ekonomsko i pravno podruje, a to za posljedicu ima efikasno ostvarivanje ljudskih prava i sloboda.

1. Pojam uloge sudske vlasti

Osnovna uloga sudske vlasti je da u ime drave goni subjekte koji su povrijedili pravne norme, te da rjeavaju razliite (imovinske, krivine, privredne, porodine, upravne...) pravne sporove izmeu pravnih subjekata i odreuju kazne protiv prekrioca pravnih normi.1 Sudska vlast ima jo jednu, ne manje vanu ulogu, a to je zatita ljudskih prava i sloboda od samovolje dravne vlasti, a to postie putem nezavisnih sudova koji ograniavaju vlast pravom i sprovode kontrolu. Sudska vlast svoju ulogu sprovodi na pravi nain ako ima jedinstveno i nezavisno djelovanje na podruju jedne drave,
1

N. Viskovi, Drava i pravo, Studentska tamparija Univerziteta, Sarajevo 1996, 165.

M. Alijevi: Uloga sudske vlasti u Bosni i Hercegovini

197

ima dovoljan broj sudija koji su motivirani dobrom plaom, ako kanjava sudije i tuioce koji su napravili disciplinske prekraje, ima visok nivo kompjuterizacije i dobru komunikaciju s medijima, to se sve ostvaruje ako se potuju naela o radu sudova. Za izgradnju modernog sudstva veoma je znaajna ideja podjele vlasti, ideja jednakosti pred zakonom - to znai i jedinstvenu sudsku primjenu prava - i ideja o efikasnoj zatiti ljudskih prava. U sistemu podjele vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku, sudovima se povjerava ostvarivanje sudske vlasti. Prema prirodi svoje funkcije, sudovi su blii izvrnoj vlasti, jer neposredno primjenjuju zakone i druge propise. Ali postoje i bitne razlike meu njima. Sudovi djeluju samo u sluaju kada nastane spor. Njihov zadatak je da utvrde injenino stanje u konkretnom sluaju i da odlue koji e se propis na to stanje primijeniti. Odluka suda ne podlijee kontroli bilo koje druge vlasti, a sudovi kontroliraju akte i zakonodavne i izvrne vlasti. Sudovi uvijek djeluju na inicijativu stranaka. U nekim sluajevima sudovi djeluju i po slubenoj dunosti.2 Jedno od najvanijih naela u sudstvu je naelo nezavisnosti i nepristrasnosti, a izvrna vlast je pod nadzorom parlamenta i pod velikim utjecajem politikih stranaka.3 S druge strane, izvrna vlast osigurava provoenje sudskih odluka i ponekad ima utjecaja i na izbor sudija. Izbor sudija obino spada u nadlenost efa drave ili, kao u naoj zemlji, postoji posebno tijelo koje samostalno imenuje i razrjeava sudije (Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine je samostalan i nezavisan organ drave BiH i ima zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosue na svim nivoima u cijeloj dravi). Sudska vlast je jedna od funkcija dravne vlasti koja autoritetom drave primjenjuje pravo na konkretne sluajeve, odnosno u konkretnim sporovima konano utvruje ta je pravo.4 Ovdje treba naglasiti razliku izmeu pravosudnog sistema tj. pravosua i sudstva. Mada su sudovi glavni dio pravosudnog sistema, osim sudova on obuhvata i tuilatvo, advokaturu, notare, instituciju ombudsmana i javno pravobranilatvo, dok sudstvo obuhvata samo sudove i njihove funkcije. Pri tome se sudska funkcija odreuje kao djelatnost: odluivanja u sporovima koji nastaju o osnovnim linim odnosima, pravima i obavezama graana i drutveno politikih zajednica; izricanja kazni i drugih mjera prema uiniocima krivinih djela i drugih kanjivih djela odreenih zakonom i rjeavanja upravnih sporova.5 Sudovi imaju i
2 Ex officio - po slubenoj dunosti je izraz kojim se oznaava obaveza obavljanja odreene pravne ili faktike radnje. Rjenik pravnih rijei i izraza, Nomos, Beograd 2000, 41. 3 K. Trnka, Ustavno pravo, Fakultet za javnu upravu, Sarajevo 2006, 341 4 K. Trnka, Ustavno pravo, Fakultet za javnu upravu, Sarajevo 2006, 341. 5 S. Omanovi, F. Otajagi, Jurisdikciona zatita javnih i privatnih subjektivnih prava, Bemust, Sarajevo 2007, 273.

198

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

vanu i delikatnu ulogu, jer oni su, u krajnjoj liniji, jedina tijela koja imaju nadlenost da kanjavaju, odnosno odluuju o oduzimanju najvanijih vrijednosti, od imovine do slobode, a izuzetno i ivota.6 Demokratski karakter drutva i drave u velikoj mjeri zavisi od ustavnog poloaja i uloge sudske vlasti. Zbog toga se u ustavima zemalja uspostavljaju naela kojima se osigurava nezavisan i nepristrasan poloaj sudova. To im omoguava ostvarenje njihove uloge na pravilan nain. A to su slijedea naela: Naelo zakonitosti ili zahtjev da sudovi svoj rad i donoenje presuda zasnivaju a ustavnim, zakonskim i drugim pravnim normama; Naelo nezavisnosti sudova znai slobodu suda da bez utjecaja i pritisaka izvrne ili zakonodavne vlasti, kao i stranaka u postupku, donese sudsku odluku; Naelo stalnosti sudske funkcije ili naelo nepokretnosti sudija znai da jednom izabrani sudija vri tu funkciju bez ogranienja mandata, odnosno bez obaveze da podlijee postupku ponovnog izbora; Naelo sudijskog imuniteta sastoji se u tome da sudija ne moe odgovarati za miljenje izneseno u vrenju svoje funkcije, tokom odvijanja postupka i izricanja presude; naelo inkompatibilnosti znai da sudija dok obavlja sudsku funkciju ne moe obavljati istovremeno funkciju u izvrnoj ili zakonodavnoj vlasti, niti moe obavljati druge profesionalne dunosti; naelo javnosti suenja znai da je raspravljanje i odluivanje pred sudom javno tj. otvoreno za publiku.

2. Sudska vlast u Bosni i Hercegovini prema Dejtonskom ustavu

Dejtonski mirovni sporazum (ili jednostavnije Dejtonski sporazum ili Dejton), pravni je akt sporazumnog karaktera parafiran u vojnoj zranoj luci Right-Paterson kod Daytona 1995. godine, u amerikoj dravi Ohio, da bi se zvanino prekinuo rat u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH), koji je trajao od 1992. do 1995. Sporazum se naroito bavio buduim upravnim i ustavnim ureenjem BiH.7 Dejtonski mirovni sporazum se sastoji od Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i 11 aneksa (dodataka) uz ovaj sporazum. Aneks 4 - Ustav BiH najznaajniji je dokument za ustavno ureenje BiH. Prema Ustavu BiH, izvrena je podjela vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku. Zakonodavnu vlast vri Parlamentarna skuptina BiH, koja ima dva doma: Predstavniki dom i Dom naroda. Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije treine iz jedne federalne jedinice (ukljuujui pet Hrvata i pet Bonjaka) i jedna treina iz druge federalne jedinice (pet Srba).
V. Stanovi, Osnovni ciljevi i pravci promjena naeg pravnog sistema, Pravni informator, broj 7-8, godina IV, struno-informativni asopis za savremene pravnike, Beograd jun/jul 2001. 7 Dejtonski sporazum je parafiran 21. novembra 1995. godine u Dejtonu, a zvanino je potpisan 14. decembra 1995. u Parizu Preuzeto: Daytonski mirovni sporazum, http://ustav.ba/index.php/Daytonski_mirovni_sporazum, 23. mart 2010.
6

M. Alijevi: Uloga sudske vlasti u Bosni i Hercegovini

199

Predstavniki dom se sastoji od 42 lana, od kojih se dvije treine biraju sa teritorije Federacije, a jedna treina sa teritorije Republike Srpske.8 Parlamentarna skuptina BiH je nadlena za donoenje zakona koji su potrebni za provoenje odluka Predsjednitva ili za vrenje funkcija Skuptine po ovom Ustavu, odluivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za meunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, odobravanje budeta za institucije Bosne i Hercegovine, odluivanje o saglasnosti za ratificiranje ugovora i za ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene dunosti, ili koja su joj dodijeljena zajednikim sporazumom entiteta.9 Izvrnu vlast vre Predsjednitvo BiH i Vijee ministara. Predsjednitvo BiH se sastoji od tri lana: jednog Bonjaka i jednog Hrvata, koje biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, kojeg biraju neposredno sa teritorije Republike Srpske. Predsjednitvo je nadleno za: voenje vanjske politike BiH; imenovanje ambasadora i drugih meunarodnih predstavnika BiH, od kojih najvie dvije treine mogu biti odabrani sa teritorije Federacije; predstavljanje BiH u meunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traenje lanstva u meunarodnim organizacijama i institucijama u kojima BiH nije lan; voenje pregovora za zakljuenje meunarodnih ugovora BiH, otkazivanje i, uz saglasnost Parlamentarne skuptine, ratifikaciju takvih ugovora; izvravanje odluka Parlamentarne skuptine; predlaganje godinjeg budeta Parlamentarnoj skuptini, uz preporuku Vijea ministara; podnoenje izvjetaja o rashodima Predsjednitva Parlamentarnoj skuptini na njen zahtjev, ali najmanje jedanput godinje; koordinaciju, prema potrebi, sa meunarodnim i nevladinim organizacijama u BiH i vrenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dunosti koje mu prenese Parlamentarna skuptina, ili na koje pristanu entiteti. 10 Predsjednitvo imenuje predsjedavajueg Vijea ministara, a on onda imenuje resorne ministre koji e preuzeti dunost po odobrenju Predstavnikog doma. Prema Ustavu BiH, cjelokupna sudska vlast se svodi na Ustavni sud BiH, u ijoj nadlenosti se nalaze i neki elementi koji bi asocirali na specifian spoj redovnog i ustavnog sudstva.11 Meutim, ustavno sudstvo se obino ne svrstava u sudsku vlast, jer ustavni sudovi ne vre klasinu sudsku funkciju rjeavanja pravnih sporova. Ustavni sudovi su nadleni za kontrolu ustavnosti i zakonitosti opih akata. Ustavni sud BiH sastoji se od devet lanova koji su istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Mandat sudija imenovanih u prvom sazivu bit e pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razrijeeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije imenovane u prvom
lan IV. Stav 1. i 2. Ustava Bosne i Hercegovine. lan IV. Stav 4. Ustava Bosne i Hercegovine. 10 lan V. Stav 3. Ustava Bosne i Hercegovine. 11 lan VI. Ustava Bosne i Hercegovine.
8 9

200

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

sazivu ne mogu biti reimenovane. Sudije koje e biti imenovane nakon prvog saziva, sluie do navrenih 70 godina ivota, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razrijeeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.12 Dakle, podjela vlasti prema Dejtonskom ustavu nije uobiajena, to je pokazao i dalji razvoj situacije. Sud BiH je uspostavljen naknadno i to pod pritiskom meunarodne zajednice. Prema Dejtonu, nije bilo suda ope nadlenosti za cijelu zemlju, koji bi zapravo predstavljao klasinu sudsku vlast. Parlament BiH usvojio je 3. jula 2002. godine Zakon o Sudu BiH, kojeg je 12. novembra 2000. godine proglasio Visoki predstavnik u BiH.13 Sud BiH je osnovan radi obezbjeivanja sudske zatite u stvarima koje, u skladu sa Ustavom BiH, spadaju u nadlenost BiH, kao to su borba protiv terorizma, ratni zloini, pitanja trgovine ljudima, organizirani i privredni kriminal. Takoer, u cilju uspostavljanja vladavine prava, vano je naglasiti ulogu Suda BiH da, izmeu ostalog, djeluje na ujednaavanju standarda. Nadlenosti Suda BiH propisane su Zakonom o Sudu BiH, a to su krivina, upravna i apelaciona nadlenost. Osnovni problem u ostvarivanju efikasnog funkcioniranja Suda BiH predstavlja veliki broj nerijeenih predmeta. Ukupan broj nerijeenih predmeta na 30. juna 2009. iznosi 3.038. Broj nerijeenih predmeta je povean na Apelacionom i Krivinom odjelu. Najznaajniji problem sa nerijeenim predmetima je zabiljeen na Upravnom odjelu, gdje stari predmeti ine 71 posto od ukupnog broja nerijeenih predmeta. U starosnoj strukturi predmeta dominiraju predmeti pokrenuti u 2008. godini (43 posto).14 Nakon to je uspostavljen Sud BiH, bilo je nuno uspostaviti i tuilatvo na dravnom nivou. Parlament Bosne i Hercegovine je u oktobru 2003. godine usvojio Zakon o Tuilatvu BiH, koji je donesen odlukomVisokog predstavnika u avgustu 2002. godine. Tuilatvo je nadleno za krivino procesuiranje poinilaca krivinih djela koja su propisana Krivinim zakonom BiH. Tuilatvo djeluje samostalno kao poseban organ BiH.15 Poslovi Tuilatva vre se u skladu sa Ustavom i zakonima BiH a obavljaju ih glavni tuilac BiH, etiri zamjenika glavnog tuioca BiH i odreeni broj tuilaca BiH.16 U sklopu Tuilatva osniva se Poseban odjel za ratne zloine i Poseban odjel za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju.17 Tuilatvo je nadleno za istrage
lan VI. Stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Podaci preuzeti sa slubene web stranice Suda BiH: http://www.sudbih.gov.ba/, 18. novembar 2008. 14 Preuzeto: Izvjee o radu sudova sijeanj-lipanj 2009. godine, Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine, 2. 15 lan 2. Zakona o Tuilatvu Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, broj 24/02, 3/03, 37/03, 42/03, 9/04, 35/04, 61/04. 16 lan 3. stav 1. Zakona o Tuilatvu Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, broj 24/02, 3/03, 37/03, 42/03, 9/04, 35/04, 61/04. 17 lan 3. stav 3. Zakona o Tuilatvu Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, broj 24/02, 3/03, 37/03, 42/03, 9/04, 35/04, 61/04.
12 13

M. Alijevi: Uloga sudske vlasti u Bosni i Hercegovini

201

i gonjenje uinilaca krivinih djela iz nadlenosti Suda BiH, za primanje zahtjeva za meunarodnu pravnu pomo, za sluajeve ekstradicije, ukljuujui i izruenja Tribunalu u Haagu i drugim meunarodnim sudovima.18 Na kraju svake budetske godine, na osnovu statistikog pregleda svih aktivnosti, glavni tuilac izvjetava Parlament BiH. Glavni tuilac obrazlae stanje kriminaliteta u BiH i ukazuje na tendencije u njegovom kretanju.19 U zakljunom dijelu ove informacije glavni tuilac moe iznijeti prijedloge zakonskih reformi. Ovi zakljuci se objavljuju putem medija i ostalih odgovarajuih sredstava.20 Visoko sudsko i tuilako vijee BiH je samostalna i nezavisna institucija BiH, osnovana Zakonom o Visokom sudskom i tuilakom vijeu BiH 2004. godine, iji je osnovni mandat uspostavljanje i ouvanje nezavisnog, efikasnog i odgovornog sudstva u BiH. Visoko sudsko i tuilako vijee BiH ujedno je i regulatorno tijelo na nivou BiH, koje uspostavlja etike i profesionalne standarde za pravosudnu profesionalnu zajednicu. Danas, imamo potpuno funkcionalno Visoko sudsko i tuilako vijee BiH koje rukovodi ili koordinira velikim brojem projekata, iji je cilj izgradnja potpuno nezavisnog i efikasnog pravosua, to BiH vodi u Evropsku uniju. Vijee djeluje nezavisno i ureuje mnoge od najvanijih poslova pravosua. Vijee je osnovano kako bi se uklonili politiki ili drugi utjecaji unutar pravosudnog sistema, i u isto vrijeme osiguralo da suci i tuioci tite vladavinu prava za sve graane.21

3. Sudski sistem Federacije BiH

Prema Ustavu Federacije BiH iz 1994. godine, zadran je sistem sudova na tri nivoa, ali su dva nia nivoa, sada poznata pod nazivom kantonalni i opinski sudovi, bila stavljena u nadlenost kantona. Sada postoji samo jedan redovni sud koji spada u nadlenost Federacije Vrhovni sud Federacije.22 Jedinstven sistem sudske vlasti u Federaciji BiH temelji se na sljedeim principima:23
18 lan 12. stav 1., 2. i 3. Zakona o Tuilatvu Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, broj 24/02, 3/03, 37/03, 42/03, 9/04, 35/04, 61/04. 19 Tuilatva u BiH su u 2007. godini u radu imala ukupno 43.917 krivinih prijava. Od navedenog broja, ukupno 18.246 prijava je preneseno iz 2006. godine, a 25.671 je primljeno tokom 2007. godine. Nakon potpuno rijeenih 24.952, u rad za 2008. godinu preneseno je ukupno 18.965 prijava. Tokom 2007. godine rijeeno je 56,8 posto krivinih prijava, koje su bile u radu u tuilatvima. Podaci preuzeti: Visoko sudsko i tuilako vijee BiH, Godinji izvjetaj za 2007. godinu, 209. 20 lan 13. stav 2. Zakona o Tuilatvu Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, broj 24/02, 3/03, 37/03, 42/03, 9/04, 35/04, 61/04. 21 A. Katica, B.Serti i S. Ahatovi-Lihi, Vodi kroz pravosue BiH, Visoko sudsko i tuilako vijee BiH, april 2007, 3-4. 22 Funkcionalna analiza sektora pravosua u BiH, http://www.europa.ba/files/docs/publications/bh/ FunkcPreg/Pregledpravosudja.pdf, 16. juna 2008. 23 lan IV.C.2, 3. i 4. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Slubene novine Federacije BiH, broj 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 18/03, 63/03, 9/04, 20/04, 33/04, 71/05.

202

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

sudska vlast je samostalna i nezavisna

- sudovi osiguravaju jednak tretman svim strankama u sudskom postupku - svi postupci pred sudom su javni, kao i presude. Sudsku vlast u Federaciji BiH vre Vrhovni sud Federacije BiH, kantonalni sudovi i opinski sudovi. Sudovi su samostalni i nezavisni organi u odnosu na zakonodavnu i izvrnu vlast. Niko ne smije utjecati na nezavisnost i nepristrasnost sudije pri odluivanju u predmetima koji su mu dodijeljeni u rad.24 Vrhovni sud Federacije BiH je najvii albeni sud u Federaciji.25 Sjedite Vrhovnog suda je u Sarajevu. Vrhovni sud Federacije BiH nadlean je da odluuje:26 o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka kantonalnih sudova, ako je to zakonom odreeno; o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravomonih odluka sudova kada je to zakonom odreeno; o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijea, ako zakonom nije drugaije odreeno. Vrhovni sud Federacije BiH nadlean je i da rjeava sukobe nadlenosti izmeu kantonalnih i opinskih sudova sa podruja razliitih kantona, ako zakonom nije drugaije odreeno; da odluuje o prenoenju mjesne nadlenosti sa jednog suda na drugi sud kada je to odreeno zakonom i da obavlja druge poslove utvrene zakonom, osim onih iz nadlenosti Ustavnog suda Federacije BiH. Vrhovni sud Federacije i kantonalni sudovi mogu pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom Federacije BiH, odnosno Ustavnim sudom BiH u skladu sa ustavom i odgovarajuim propisima koji ureuju postupak pred Ustavnim sudom.27 Sudsku vlast u kantonima Federacije BiH vre opinski i kantonalni sudovi. Kantonalni sudovi se obrazuju za podruje jednog kantona i imaju izvornu prvostepenu nadlenost:28
-

za krivina djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora via od deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora;

- ako zakonom nije odreena nadlenost drugog suda, da provode istragu, u skladu sa zakonom, za krivina djela za koja je Sud BiH prenio nadlenost na kantonalne sudove; - da odluuju u svim upravnim sporovima protiv konanih upravnih akata kantonalne i opinske vlasti.
lan 3. stav 1. i 2. Zakona o sudovima Federacije BiH, Slubene novine Federacije BiH broj 38/05 i 22/06. lan 18. Zakona o sudovima Federacije BiH, Slubene novine Federacije BiH broj 38/05 i 22/06. 26 lan 29. stav 1. Zakona o sudovima Federacije BiH, Slubene novine Federacije BiH broj 38/05 i 22/06. 27 lan 30. Zakona o sudovima Federacije BiH, Slubene novine Federacije BiH broj 38/05 i 22/06. 28 lan 28. stav 1. Zakona o sudovima Federacije BiH, Slubene novine Federacije BiH broj 38/05 i 22/06.
24 25

M. Alijevi: Uloga sudske vlasti u Bosni i Hercegovini

203

Kantonalni sudovi imaju i drugostepenu nadlenost, da odluuju:29

-

o albama protiv odluka opinskih sudova

- po albama izjavljenim na rjeenja o prekrajima - o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima. Efikasnost u radu ovih sudova koi veliki broj nerijeenih predmeta koji je povean za deset posto, sa 26.452 na 29.226 predmeta, u prvom polugoditu 2009. godine. Najvei procent poveanja priliva predmeta u prvom polugoditu 2009. godine, u odnosu na isti period 2008. godine, zabiljeen je na Kantonalnom sudu u Livnu na krivinom odjelu.30 Opinski sudovi imaju prvostepenu nadlenost u svim krivinim, graanskim, prekrajnim i privrednim predmetima osim ako su ustavom i zakonom neke od tih nadlenosti prenesene na druge sudove.31 Opinski sudovi su optereeni nerijeenim predmetima, broj nerijeenih predmeta iznosi 349.261 na 30. 06. 2009. godine, dok broj nerijeenih komunalnih predmeta iznosi 1.247.747. Komunalni predmeti se uglavnom odnose na predmete neplaene RTV-takse. Najvei broj nerijeenih predmeta iniciran je 2008. godine. Zanimljivo je da je na opinskim sudovima trenutno u radu 1.865 predmeta starijih od 20 godina koji su inicirani 1989. godine ili ranije. Na poetku 2009. godine, broj ovih predmeta je bio znatno vei (u drugom kvartalu 2009. godine rijeeno je 69 takvih predmeta).32 Projekt Visokog sudskog i tuilakog vijea za reorganizaciju sudova za prekraje - uspjeno je zavren 2006. godine. Reforma se sastojala u usvajanju temeljnih zakona o prekrajima, reorganizaciji postojeeg sistema sudova za prekraje, procesu imenovanja sudaca koji e biti kompetentni da odluuju u prekrajnim predmetima, razvoju novog sistema pasivnog izvrenja naplate novanih kazni i obuavanju sudija, kao i razliitih institucija i organa u implementaciji novih entitetskih zakona o prekrajima.33 Krajnji cilj reforme bio je stvaranje sistema koji rjeava prekraje u skladu sa zahtjevima Evropske konvencije o ljudskim pravima i koji procesuira predmete na efikasan nain kroz zakonodavnu reformu.
lan 28. stav 2. Zakona o sudovima Federacije BiH, Slubene novine Federacije BiH broj 38/05 i 22/06. Najvee poveanje broja nerijeenih predmeta zabiljeeno je na Kantonalnom sudu u Zenici, gdje je broj nerijeenih graanskih predmeta narastao sa 1.905 na 3.721, odnosno za 95 posto. Uzrok tome je stav opinskih sudova Zeniko-dobojskog kantona u pogledu predmeta naplate RTV-takse, koji je doveo do znaajnog broja izjavljenih albi na njihove odluke u ovim predmetima, koje su odbacivane odlukama Kantonalnog suda Zenica. Preuzeto: Izvjee o radu sudova sijeanj-lipanj 2009. godine, Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine, 5. 31 lan 27. Zakona o sudovima Federacije BiH, Slubene novine Federacije BiH broj 38/05 i 22/06. 32 Preuzeto: Izvjee o radu sudova sijeanj-lipanj 2009. godine, Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine, 10. 33 Podaci preuzeti: Visoko sudsko i tuilako vijee BiH, Godinji izvjetaj za 2006. godinu, 61-66.
29 30

204

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

Nakon provedene reforme i izmjene entitetskih zakona o sudovima, zatvoreno je 116 prvostepenih sudova za prekraje u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, kao i est kantonalnih sudova za prekraje.34 Umjesto prekrajnih sudova osnivaju se prekrajna odjeljenja u svakom opinskom i osnovnom sudu, koja mogu poslove iz svoje nadlenosti obavljati i izvan sjedita opinskog i osnovnog suda. U Federaciji BiH na kantonalnom nivou djeluje deset kantonalnih sudova sa sjeditem u Bihau, Odaku, Tuzli, Zenici, Goradu, Novom Travniku, Mostaru, irokom Brijegu, Sarajevu i Livnu. Na nivou Federacije BiH djeluje i 28 opinskih sudova.35

4. Sudski sistem Republike Srpske

Ustav Republike Srpske iz 1992. godine utvruje mjesto sudova u sistemu vlasti i sadri osnovne principe o organizaciji i funkcioniranju sudova. U poglavlju X. Ustava Republike Srpske, koje nosi naslov Sudovi i javna tuilatva, navodi se da sudsku vlast vre sudovi koji su samostalni i nezavisni organi. Prema Ustavu RS-a iz 1992. godine, Vrhovni sud Republike je najvii sud u Republici koji obezbjeuje jedinstvenu primjenu zakona.36 Ustavni princip sudske nezavisnosti i samostalnosti proistie iz znaaja koji se u Republici Srpskoj pridaje sudovima kao organima vlasti. Sudovi, prema Ustavu Republike Srpske, tite ljudska prava i slobode, utvrena prava i interese pravnih subjekata i zakonitost, kao proklamirane drutvene vrijednosti.37Sudovi odluuju samostalno i zakonito, te treba da sprijee svako nezakonito donoenje odluka, pod bilo ijim utjecajem. Ovo ukazuje na tijesnu vezu izmeu sudske nezavisnosti i samostalnosti, s jedne strane, i principa zakonitosti, s druge strane. Sudsku vlast u Republici Srpskoj vre Vrhovni sud RS-a, okruni sudovi i opinski sudovi. Sudovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvrne vlasti. Sudovi u svom radu postupaju nepristrasno, blagovremeno i efikasno. Niko ne smije utjecati na nezavisnost i nepristrasnost sudije pri odluivanju u predmetima koji su mu dodijeljeni.38

Podaci preuzeti: Visoko sudsko i tuilako vijee BiH, Godinji izvjetaj za 2006. godinu, 61-66. Opinski sud u Bihau, Velikoj Kladui, Cazinu, Sanskom Mostu, Bosanskoj Krupi, Oraju, Graanici, ivinicama, Kalesiji, Tuzli, Gradacu, Kaknju, Tenju, epu, Zavidoviima, Zenici, Visokom, Goradu, Travniku, Kiseljaku, Bugojnu, apljini, Konjicu, Mostaru, Ljubukom, irokom Brijegu, Sarajevu i Livnu. Preuzeto: A. Katica, B.Serti i S. Ahatovi-Lihi, Vodi kroz pravosue BiH, Visoko sudsko i tuilako vijee BiH, april 2007, 3-4. 36 lan 123. Ustava Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske broj 3/92, 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92. 37 B. Mari, Reforma sudske vlasti u RS-u, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu 2002, Vol.50, No. 1-2, 158 (176). 38 lan 3. Zakona o sudovima Republike Srpske, Slubeni glasnik RS-a broj 111/04, 109/05, 37/06 i 17/08.
34 35

M. Alijevi: Uloga sudske vlasti u Bosni i Hercegovini

205

Vrhovni sud je najvii sud u Republici Srpskoj. Sjedite Vrhovnog suda je u Banjoj Luci.39 Vrhovni sud je nadlean:40
-

da odluuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka okrunih sudova ako je to zakonom odreeno;

- da odluuje o vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnanih odluka sudova i sudova za prekraje kada je to zakonom odreeno; - da odluuje o pravnim lijekovimaprotiv odluka svojih vijea ako zakonom nije drugaije odreeno; - da rjeava sukobe nadlenosti izmeu sudova ako zakonom nije drugaije odreeno; - da odluuje o prenoenju mjesne nadlenosti s jednog suda na drugi sud kada je to odreeno zakonom; - da obavlja druge poslove odreene zakonom. Ukupan broj nerijeenih predmeta na ovom sudu je neznatno smanjen, za jedan posto tokom prvog polugodita 2009. godine ( sa 1.852 na 1.833 predmeta).41 Okruni sudovi osnivaju se za podruje dva ili vie osnovnih sudova.42 Osnovni sudovi osnivaju se za podruje jedne ili vie opina.43 I na okrunim i na osnovnim sudovima jo uvijek je prisutan problem velikog broja nerijeenih sluajeva. Na okrunim sudovima je dolo do smanjenja broja nerijeenih predmeta za sedam posto u prvom polugoditu 2009. godine, u odnosu na isti period 2008. godine. Najvei broj nerijeenih predmeta iniciran je u 2009. godini (88 posto). U osnovnim sudovima broj nerijeenih predmeta na 30. juna 2009. godine iznosi 265.723, to ukazuje na neznatno smanjenje u odnosu na 1. januara 2009. godine. Do poveanja broja nerijeenih predmeta dolo je na parninom, ekonomskom i izvrnom referatu. Najvei broj nerijeenih predmeta na osnovnim sudovima iniciran je 2008. godine.44 Za razliku od Federacije BiH, Javno tuilatvo i advokatura u Republici Srpskoj su ustavne kategorije. Javno tuilatvo je definirano kao samostalan dravni organ koji goni uinioce krivinih i drugih djela kanjivih po zakonu, i ulae pravna sredstva za zatitu zakonitosti.45 Advokatura je definirana kao samolan 18. stav 1. i 2. Zakona o sudovima Republike Srpske, Slubeni glasnik RS-a broj 111/04, 109/05, 37/06 i 17/08. 40 lan 28. Zakona o sudovima Republike Srpske, Slubeni glasnik RS-a broj 111/04, 109/05, 37/06 i 17/08. 41 Preuzeto: Izvjee o radu sudova sijeanj-lipanj 2009. godine, Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine, 4. 42 lan 17. Zakona o sudovima Republike Srpske, Slubeni glasnik RS-a broj 111/04, 109/05, 37/06 i 17/08. 43 lan 16. Zakona o sudovima Republike Srpske, Slubeni glasnik RS-a broj 111/04, 109/05, 37/06 i 17/08. 44 Preuzeto: Izvjee o radu sudova sijeanj-lipanj 2009. godine, Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine, 12. 45 lan 128. stav. 1. Ustava Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske broj 3/92, 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92.
39

206

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

stalna i nezavisna djelatnost i sluba koja prua pravnu pomo.46 U Republici Srpskoj djeluje pet okrunih sudova i 19 osnovnih sudova.47 Sjedite okrunih sudova je u Banjoj Luci, Bijeljini, Doboju, Trebinju i Istonom Sarajevu.

5. Sudovi u Brko distriktu BiH

Distrikt Brko je administrativna jedinica BiH; nalazi se u sjeveroistonoj Bosni. Uspostavljen je odlukom Meunarodnog arbitranog tribunala 2000. godine. Distrikt je pod meunarodnom upravom. Sjedite Distrikta je grad Brko. Brko distrikt je, prema Statutu Brko distrikta BiH, jedinstvena administrativna jedinica lokalne samouprave pod suverenitetom BiH.48 Ima vlastitu multietniku administraciju, policiju i sudstvo. Demilitarizirano je podruje i prua sve potrebne slobode svojim graanima. Sudsku vlast u Brko distriktu BiH vre Osnovni sud Brko distrikta BiH i Apelacioni sud Brko distrikta BiH.49 Sudovi se osnivaju za podruje Distrikta u skladu sa Statutom. Osnovni sud je nadlean za sve krivine, prekrajne i graanske predmete, izuzev kada je zakonom propisano drugaije. Apelacioni sud ima nadlenost da odluuje o:50 - redovnim pravnim lijekovima izjavljenim na odluke Osnovnog suda i - vanrednim pravnim lijekovima izjavljenim na pravosnane sudske odluke. Broj nerijeenih predmeta na Apelacinom sudu Brko distrikta BiH je povean za devet posto u prvom polugoditu 2009., u odnosu na isti period 2008. godine.51 Sud ima znaajnijih problema sa starim predmetima na graanskom odjelu. Na Osnovnom sudu je broj nerijeenih predmeta povean za pet posto. Najvei porast nerijeenih predmeta je zabiljeen na parninom i zemljino-knjinom referatu. Najvei broj nerijeenih predmeta iniciran je 2008. i 2009. godine.52

6. Uloga sudske vlasti u BiH

Mnogo je razloga zbog kojih se sudska vlast u BiH nalazi u specifinom poloaju. Ali se sa sigurnou moe rei da sudska vlast u BiH ne ostvaruje
lan 131. stav. 1. Ustava Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske broj 3/92, 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92. 47 Osnovni sudovi se nalaze u slijedeim gradovima: Banja Luka, Prnjavor, Mrkonji-Grad, Bosanski Novi, Prijedor, Bosanska Gradika, Kotor-Varo, Srebrenica, Zvornik, Bijeljina, Derventa, Doboj, Tesli, Modria, Foa, Trebinje, Viegrad, Vlasenica i Sokolac. Preuzeto: A. Katica, B.Serti i S. Ahatovi-Lihi, Vodi kroz pravosue BiH, Visoko sudsko i tuilako vijee BiH, april 2007, 3-4. 48 lan 1. stav 1. Statuta Brko distrikta Bosne i Hercegovine. 49 lan 2. Zakona o sudovima Brko distrikta Bosne i Hercegovine, Aneks V. 50 lan 22. stav. 1. Zakona o sudovima Brko distrikta Bosne i Hercegovine, Aneks V. 51 Preuzeto: Izvjee o radu sudova sijeanj-lipanj 2009. godine, Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine, 13. 52 Ibid.
46

M. Alijevi: Uloga sudske vlasti u Bosni i Hercegovini

207

svoju ulogu efikasno i kvalitetno. Mnogo je razloga za to: dugotrajnost sudskih postupaka, veliki broj nerijeenih sluajeva, nedovoljan broj sudaca, slabo plaene sudije, korupcija, slab nivo kompjuterizacije, slaba komunikacija izmeu medija i sudstva, rijetko pokretanje disciplinskih postupaka protiv sudija i tuilaca. Nepostojanje vrhovnog suda na nivou drava, koji bi ujednaavao sudsku praksu redovnih sudova i obezbijedio ravnopravnost svih graana pred zakonom, je jo jedan razlog zbog kojeg sudska vlast u BiH svoju uloge ne ostvaruje dobro. Sudski sistem BiH optereen je velikim brojem nerijeenih predmeta i to je vaan problem koji je potrebno rijeiti. Zaostali predmeti i odugovlaenje u postupku dovode do gubitka povjerenja korisnika sudskog sistema, jer se ini da je pravda nedostupna. Ovakvo stanje utjee negativno ak i na sudije.53 Glavni razlozi odugovlaenja sudskih postupaka su korupcija, neefikasna praksa u rukovoenju sudom54, neadekvatni propisi i manjak strunih sudaca. Premda je u protekloj godini zabiljeen pozitivan trend kvaliteta i kvantiteta rada, pa tako i u smanjivanju nerijeenih predmeta, ipak radi se oko dva miliona (uglavnom komunalnih) nerijeenih starih predmeta u cijeloj BiH. Rjeavanje zaostalih predmeta gorui je problem pravosudnih institucija u BiH. Visoko sudsko i tuilako vijee BiH i Ministarstvo pravde BiH usvojili su akcioni plan u cilju smanjenja broja zaostalih predmeta u sudovima.55 Kao posljedica stalnog priliva novih predmeta i zaostataka nerijeenih predmeta pojavljuje se problem nedovoljnog broja sudija. Osim broja sudija, problem je i nain njihovog izbora, obuka koju prolaze i nedostatak stalnih oblika obuke, recimo iz oblasti etike. U nekim dravama obavlja se periodina evaulacija rada sudija kako bi se ocijenila njihova strunost i kako bi im se pomoglo u daljoj edukaciji. Sve ovo doprinosi razvoju strunog i etikog sudstva koje je temelj pravne drave. BiH je najkorumpiranija drava u regionu, jer se, prema Indeksu percepcije korupcije koji istrauje Transparency International, nalazi na 92. mjestu sa indeksom 3,2. Situacija je alarmantna jer se korupcija uvukla u sve pore drutva, pa i u sudstvo. Najvei problem je to to korupcija u sudstvu postoji, a nema konkretnih prijava. Drugi problem je nedostatak unutranje kontrole, tj. ona postoji ali je sastavljena od istih lanova koji obrauju predmete.56
Vie o tome: Odgovorno samoupravljanje je odlika nezavisnog i odgovornog pravosua, http://www.hjpc. ba/pr/preleases/1/?cid=3447,2,1, 20. novembar 2009. 54 Praksa rukovoenja u sudovima e postati efikasnija uz planiranje, komunikaciju, upravljanje ljudskim i finansijskim resursima, inovacije, motivacije i delegiranje. Rezultat stvaranja praksi u rukovoenju sudom omoguava strankama brz i efikasan pristup pravdi. 55 Preuzeto: Kantonalni sud Novi Travnik, Rjeavanje starih, zaostalih predmeta, http://www.ksudnt.ba/Pres/ Pres 29.04.08.doc, 20. novembar 2009. 56 Preuzeto: Korupcija hara BH pravosuem, http://www.studio88.ba/bh/36/bih/11170/, 20. novembar 2009.
53

208

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

Korupcija u sudstvu onemoguava procesuiranje kriminala i sprjeava pristup pravdi, te onemoguava zatitu ljudskih prava. Jednak tretman pred zakonom temelj je demokratskih drutava. Kada su sudovi korumpirani ili pod politikim utjecajem, pravda ostaje nezadovoljena, a graani trpe posljedice, kazala je predsjedavajua Transparency Internationala Huguette Labelle na konferenciji za novinare u Londonu. Na efikasnost u vrenju sudske vlasti utjee i loa komunikacija izmeu medija i pravosua. Neophodno je uspostavljanje ravnotee izmeu potrebe javnosti za odreenim informacijama i osiguranja regularnosti sudskog postupka. Predsjednik Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH Milorad Novkovi je rekao: ...postoji i blago nerazumijevanje izmeu medija i pravosudnih institucija, pa se esto ovaj odnos vidi kao ambivalentan. Naime, ono to se vrlo esto zaboravlja u odnosima izmeu medija i pravosua, kada je u pitanju transparentnost rada pravosudnih institucija, jeste da je funkcija i medija i ovih institucija priblino ista a to je objektivno, tano i pravovremeno izvjetavanje javnosti, odnosno graana.57 Pokretanje disciplinskih postupaka protiv sudija i tuilaca doprinosi odgovornosti i transparentnosti, te osnova su za sticanje povjerenja javnosti u sudski sistem. Pokretanje disciplinskih postupaka potvruje javnosti da i sudije imaju odgovornost ponaanja u skladu sa visokim standardima i da se nedolino ponaanje nee tolerirati. Da bi se ee pokretali disciplinski postupci (kada je to potrebno), javnost treba da bude informirana o ulozi sudije. Javnost mora biti informirana o standardima koji se oekuju od sudije. Kada je javnost bolje informirana o mjerama za osiguranje odgovornosti, imat e vie povjerenja u pravosudne institucije. Potpuno je jedinstveno rjeenje u komparativnoj ustavnosti, prema kome je sudska vlast na nivou BiH svedena na Ustavni sud BiH. Taj sud ima i dio nadlenosti karakteristian za vrhovne sudske instance u nekim sloenim dravama ali, ipak, nije vrhovni sud jedne drave. Ustavni sudovi se obino ne svrstavaju u sudsku vlast, jer ne rjeavaju klasine pravne sporove nego su nadleni za kontrolu ustavnosti i zakonitosti. U BiH je neophodno uspostaviti sudski sistem koji se zavrava Vrhovnim sudom BiH. Profesor ustavnog prava Kasim Trnka je rekao: Bilo bi izuzetno korisno da vrhovni sud postoji. Postoji jedan supstitut koji donekle nadomjeuje nedostatak vrhovnog suda, a to je takozvana apelaciona jurisdikcija Ustavnog suda BiH. Znai, kada su u pitanju zatita ljudskih prava i sloboda, ako sudovi u entitetima donesu konanu odluku i graanin se, ukoliko je nezadovoljan tom odlukom, moe obratiti Ustavnom sudu BiH i on je do sada u velikom broju
Preuzeto: Regionalna konferencija: Transparentnost pravosua i odgovornost medija, http://www.hjpc.ba/ pr/preleases/1/?cid=4434,2,1, 20. novembar 2009.
57

M. Alijevi: Uloga sudske vlasti u Bosni i Hercegovini

209

sluajeva radio na zatiti pojedinanih prava i doprinosio ujednaavanju sudske prakse. Ali, naalost, to ne pokriva cjelokupan odnos pravosua, kao to su graanski odnosi, privredni odnosi... Za to bi trebao postojati vrhovni sud, kakav imaju i druge zemlje i koji bi imao zadau da ujednaava sudsku praksu na teritoriji cijele BiH i izjednaavanju svih graana u ovoj zemlji.58

Zakljuak
Uloga sudske vlasti ostvaruje se u Bosni i Hercegovini u skladu sa uvjetima koji odraavaju kompleksnu strukturu zemlje. Funkcioniranje sudske vlasti je, openito, krenulo pozitivnim smjerom: uspostavljen je Sud Bosne i Hercegovine, Tuilatvo Bosne i Hercegovine, Pravobranilatvo Bosne i Hercegovine i Visoko sudsko i tuilako vijee; izvrena je reorganizacija sudova za prekraje (umjesto prekrajnih sudova osnivaju se prekrajna odijeljenja u svakom opinskom i osnovnom sudu) i uveden novi sistem naplate novanih kazni, ali postoje odreene prepreke koje koe taj razvoj. Te prepreke odnose se na etiri paralelna i odvojena sudska sistema i to: na dravnom nivou, na nivou Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine i Brko distrikta, kao i meusobnu koliziju zakona, i nepostojanje vrhovnog suda na nivou drave. U Bosni i Hercegovini je neophodno uspostaviti sudski sistem koji se zavrava Vrhovnim sudom Bosne i Hercegovine. Bilo bi realno da imamo Vrhovni sud Bosne i Hercegovine umjesto sadanjeg Tuilatva i Suda Bosne i Hercegovine. Ustavni Sud preesto ulazi u utvrivanje injenica i primjenu prava u odlukama redovnih sudova i time na sebe preuzima ulogu nepostojeeg vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. Za to bi trebao postojati vrhovni sud, kakav imaju i druge zemlje koji e obezbijediti harmonizaciju sudske prakse i primjenu jedinstvenih standarda na prostoru Bosne i Hercegovine. Prema izvjetaju Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine za period od oktobra 2008. godine do septembra 2009. godine, u Bosni i Hercegovini je postignut ogranien (mali) napredak ili, ak, uope nema napretka. U ovom izvjetaju naglaava se potreba nastavka aktivnosti vezanih za ustavne promjene, poboljanje funkcioniranja vlasti na dravnom nivou, kako izvrne tako i sudske. Da bi Bosna i Hercegovina postala dio Evropske unije, potrebno je usaglasiti domae zakonodavstvo sa evropskim konvencijama, a to znai nastaviti sa zapoetim reformama iz oblasti sudstva. Meutim, nije dovoljno samo donijeti propise, potrebno ih je i primjenjivati. Reforma sudskog sistema podrazumijeva cijeli niz koordiniranih aktivnosti i mjera u svim dijelovima drutva i od svih organa vlasti i graana.
58

Cit. K. Trnka, Drava BiH titular ukupne dravne imovine, http://www.svevijesti.ba, 18. januar 2010.

210

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

Prema funkcionalnoj analizi sektora pravosua u Bosni i Hercegovini koju je provela Evropska komisija, Bosna i Hercegovina je drava koja u velikoj mjeri slijedi obrazac koji je zajedniki za mnoge manje zemlje, tako to ima sudski sistem na tri nivoa u kojem se najnii sudovi bave svim predmetima, osim onih najteih. Moglo bi se razmotriti usklaivanje nadlenosti sudova Brko distrikta Bosne i Hercegovine sa nadlenostima sudova entiteta, iako - zbog toga to je mjesna nadlenost dva suda u Brko distriktu identina - ovdje ne vai argument osiguranja nezavisnosti u korist prenoenja tekih predmeta u nadlenost vieg suda. Ono to bi jo bilo poeljno za napredak sudskog sistema je stvaranje jedinstvenog sudskog sistema za cijelu Bosnu i Hercegovinu radi ujednaene primjene prava i odravanja pravnog sistema, a to bi znailo ukidanje entiteta i Brko distrikta Bosne i Hercegovine, to ukazuje na potrebu izmjene Ustava Bosne i Hercegovine. Ovom izmjenom Ustava ukinule bi se i sve ostale prepreke kako bi Bosna i Hercegovina bila demokratska i pravna drava. Da bi Bosna i Hercegovina ula u Evropsku uniju kao jedinstveno ekonomsko i pravno podruje, na kojem je izvrena standardizacija i harmonizacija prava i obezbijeena sigurnost njenih graana - ona mora postati adekvatna ustavna i pravna drava. A da bi se to postiglo mora se naglasiti vanost nezavisne uloge sudske vlasti u borbi protiv korupcije, finansiranja sudova i saradnje sudova pri procesuiranju ratnih zloina. Bosna i Hercegovina nee postati pravna drava dok ne implementira sve zahtjeve Meunarodne zajednice. Moraju se nametnuti stroga pravila da bi sudska vlast izvravala svoju ulogu na efikasan nain. Reforma bi trebala otkloniti neefikasnu i nekvalitetnu sudsku vlast, a kakav e biti njen konaan uinak zavisi od istinske sigurnosti i povjerenja graana u dravu i sve njene funkcije.

M. Alijevi: Uloga sudske vlasti u Bosni i Hercegovini

211

Izvori i literatura
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. A. Katica, B.Serti i S. Ahatovi-Lihi, Vodi kroz pravosue BiH, Visoko sudsko i tuilako vijee BiH, april 2007; B. Mari, Reforma sudske vlasti u RS-u, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu 2002, Vol.50, No. 1-2; K. Trnka, Ustavno pravo, Fakultet za javnu upravu, Sarajevo 2006; N. Viskovi , Drava i pravo, Studentska tamparija Univerziteta, Sarajevo 199 Rjenik pravnih rijei i izraza, Nomos, Beograd 2000; S. Omanovi, F. subjektivnih Otajagi, Jurisdikciona zatita javnih i privatnih prava, Bemust, Sarajevo 2007; Statut Brko distrikta Bosne i Hercegovine iz 2000.; Ustav Bosne i Hercegovine iz 1995.; Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Slubene novine Federacije BiH, broj 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 18/03, 63/03, 9/04, 20/04, 33/04, 71/05 ; Ustav Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 3/92, 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92.; V. Stanovi, Osnovni ciljevi i pravci promjena naeg pravnog sistema, Pravni informator, broj 7-8, godina IV, struno-informativni asopis za savremene pravnike, Beograd jun/jul 2001; Visoko sudsko i tuilako vijee BiH, Godinji izvjetaj za 2006. godinu; Visoko sudsko i tuilako vijee BiH, Godinji izvjetaj za 2007. godinu; Visoko sudsko i tuilako vijee BiH, Izvjee o radu sudova sijeanj-lipanj 2009. godine; Zakon o sudovima Brko distrikta Bosne i Hercegovine, Aneks V.; Zakon o sudovima Federacije BiH, Slubene novine Federacije BiH, broj 38/05 i 22/06., Zakon o Tuilatvu Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, broj 24/02, 3/03, 37/03, 42/03, 9/04, 35/04, 61/04.; Zakona o sudovima Republike Srpske, Slubeni glasnik RS-a broj 111/04, 109/05, 37/06 i 17/08;

Internet
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. http://www.sudbih.gov.ba/, http://www.europa.ba/files/docs/publications/bh/FunkcPreg/Pregledpravosudja.pdf, http://www.hjpc.ba/pr/preleases/1/?cid=3447,2,1, http://www.ksudnt.ba/Pres/Pres 29.04.08.doc, http://www.studio88.ba/bh/36/bih/11170/, http://www.hjpc.ba/pr/preleases/1/?cid=4434,2,1, http://www.svevijesti.ba.

212

ANALI Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici

Maa Alijevi

Role of judicial authorities in Bosnia and Herzegovina

SUMMARY
Primary role of judicial authorities, is that in the name of the state, trace the subjects that have hurt legal norms, as well as to resolve various (property, criminal, family, administrative...) legal disputes between entities and determine penalties against offenders of legal norms. Judicial authority in Bosnia and Herzegovina is not fulfilling its role efficiently and well. There are many reasons for this: longevity of court proceedings, a large number of pending cases, an insufficient number of judges, poorly paid judges, corruption, low level of computerization, poor communication between the media and the judiciary, rarely initiate disciplinary proceedings against judges and prosecutors. There is statistical data on the number of pending cases in various courts, which only confirms the ineffectiveness of the judicial authorities in Bosnia and Herzegovina. In order for Bosnia and Herzegovina to become part of the European union, it is necessary to make harmonization of regulations with European standards, which means to continue with the reforms initiated in the field of justice. Key words: principles of judicial authorities, judicial system, competence of the courts, independence and autonomy of the judges.