PARLAMENTARNA SKUPTINA BiH Zgrada Parlamentarne skuptine BiH

Iako su pripreme za izgradnju skuptinske zgrade na Marijin Dvoru u Sarajevu, prema projektu arhitekte Juraja Neidhardta, poele 1954., ona je izgraena tek 28 godina kasnije, odnosno 1982. godine. Na odgaanje izgradnje su uticali ekonomski razlozi, ali i injenica da se u meuvremenu pojavila ideja o izgradnji jo jednog objekta u kojem bi bili smjeteni svi republiki organi uprave. Poetak izgradnje je odgaan sve do 1978. godine. U meuvremenu se razbolio i autor projekta tako da je gradnju zdanja na Marijin Dvoru preuzeo profesor dr. Hamdija Salihovi koji je za svog prethodnika rekao da je likovnim govorom i prostornoplastinim jezikom harmonino i savremeno artikulirao izvanvremenski arhitektonski kvalitet. Dananja zgrada Parlamentarne skuptine BiH je zavretkom izgradnje postala sjedite Skuptine tadanje Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine. Budui da se radilo o Skuptini koja je imala sloenu organizacionu strukturu, zgrada je morala odgovarati njenim funkcionalnim zahtjevima, ali i vizuelnim kriterijima. Centralni unutranji prostor zgrade bio je jedan od najzahtjevnijih zadataka prilikom njene izgradnje. U vrijeme zavretka, zgrada je u ovom dijelu Evrope bila jedina graevina takve namjene projektovana u stilu moderne. Konani izgled je u odreenoj mjeri odstupao od prvobitne ideje, jer je u odnosu na prvobitni projekat zgrada visoija za jedan sprat, a naknadno su napravljene i izmjene fasade. Inae, objekat je koncipiran prema principu kontrapunkta i osmiljena je kao zgrada sa strukom, to je prema miljenju autora projekta bio suprotan koncept u odnosu na neboder koji se nalazi pored. Tokom ratnih deavanja (1992.-1995.) zgrada se nalazila na prvoj liniji fronta to je uzrokovalo njena velika oteenja. Zbog toga prvi, poslijeratni saziv Parlamentarne skuptine BiH nije zasjedao u njoj, sve dok obnovom nisu steeni minimalni uslovi za to. Tek je 26. novembra 1998. godine u zgradi odrana konstituirajua sjednica drugog saziva Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine.

Redizajn proelja zgrade Parlamentarne skuptine BiH djelo je Hamdije Salihovia i imao je, prema njegovim rijeima, namjeru potencirati horizontalnu tendenciju u arhitektonskoj kompoziciji. Osim potenciranja horizontalizma u vizuelnoj komunikaciji, ugraivanjem crnog granita u suterenu i prizemlju i koritenjem kontrasta boja kamenih obloga sa stana, ostvaren je dojam lebdee arhitekture. Danas je zgrada PSBiH jedan od najreprezentativnijih objekata u zemlji. etverospratna graevina, duga 107 metara sa korisnom povrinom od 25.000 kvadratnih metara zadovoljava potrebe PSBiH, pojedinih organizacionih dijelova Vijea ministara, kao i drugih institucija Bosne i Hercegovine koji su smjeteni u njoj. Poetkom 2009. godine je okonana sanacija fasade. U meuvremenu su obnovljene obje zgrade upravno-administrativnog kompleksa u centru Sarajeva, u ijem sastavu je i zgrada Parlamentarne skuptine BiH. Ali, tek kada su godinu dana kasnije okonani radovi na obnovi Trga Bosne i Hercegovine, ova arhitektonska cjelina konano je vratila svoju kompaktnost i potpunu vizuelnu upeatljivost. Obnova trga je finansirana iz budeta institucija Bosne i Hercegovine i obuhvatala je iskljuivo zahvate koji su bili potrebni da bi se trgu vratio njegov prijeratni izgled, kako ga je projektovao arhitekt Duan Damonja. Ovim je Bosna i Hercegovina vlastitim sredstvima obnovila trg koji nosi njeno ime, a Parlamentarna skuptina BiH je dobila ambijent dostojan uloge koju ova institucija treba da ima u bosanskohercegovakom drutvu.

Velika, Bijela i Plava sala Velika sala se nalazi na prvom spratu zgrade Parlamentarne skuptine BiH i raspolae sa 526 mjesta za sjedenje i dodatnih 112 mjesta na galeriji za posjetioce i novinare, te 17 mjesta za prevodioce. Ova sala u kojoj su se prije rata odravala zasjedanja Skuptine Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine je za vrijeme ratnih deavanja pretrpjela velika oteenja. Ona je, uz pomo Vlade Kraljevine Norveke, konano obnovljena i u funkciju stavljena u septembru 2005. godine. Uz pomo donacija norveke vlade ureene su i prostorije arhive, kancelarijski prostori i uvedena internet-mrea u zgradu Parlamentarne skuptine BiH.

Bijela sala u kojoj se odravaju sjednice Predstavnikog doma PSBiH nalazi se na drugom spratu i ima 180 mjesta za sjedenje. Obnovljena je prije Velike sale, tanije u martu 2004. godine. Trokove obnove je snosila Evropska unija. Tako su, tek 12 godina nakon otpoinjanja ratnih dejstava u BiH, stvoreni uslovi da se zasjedanja domova ponovo odravaju u za to namijenjenim prostorijama. Sve do 22.03.2004., kada je u renoviranoj Bijeloj sali odrana zajednika sjednica oba doma PSBiH, sjednice domova su odravane u salonu na prvom spratu, namijenjenom za protokolarne dogaaje. Obnova Bijele sale je imala i simboliko znaenje U Plavoj sali, smjetenoj na etvrtom spratu, odravaju se sjednice Doma naroda PSBiH. Ova sala ima 126 mjesta. Njena obnova je u potpunosti finansirana budetskim sredstvima Parlamentarne skuptine BiH.

Parlamentarna skuptina BiH Ustroj i osnovne funkcije

Saziv 2010.-2014. godine je esti saziv Parlamentarne skuptine BiH. U prva tri perioda, poev od 1996., kada je sa radom poeo prvi saziv, mandat izabranih poslanika i delegata iznosio je 2 godine, dok su sljedea tri saziva, ukljuujui i aktuelni, 2010.-2014.godine, izabran na period od etri godine. Dvodomni parlament Parlamentarna skuptina BiH je najvii zakonodavni organ BiH, a sastoji se od dva doma: Predstavnikog doma i Doma naroda. Parlamentarna skuptina BiH donosi zakone, odobrava budet i odluuje o izvorima i iznosu prihoda za finansiranje institucija BiH i meunarodnih obaveza BiH, potvruje imenovanje predsjedavajueg i lanova Vijea ministara BiH, daje saglasnost za ratifikaciju meunarodnih ugovora i odluuje o drugim pitanjima neophodnim za provoenje njenih ovlatenja. Predvieno je da svaki dom veinom glasova usvaja svoj poslovnik kao i da je za donoenje svih zakona potrebna saglasnot oba doma. Odluke u oba doma donose se veinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju, s tim da ta veina ukljuuje najmanje jednu treinu glasova delegata ili poslanika sa teritorije svakog entiteta. Predviena je i procedura u onim sluajevima kada se veina bonjakih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda usprotivi donoenju neke odluke sa ciljem zatite vitalnog nacionalnog interesa. U tom sluaju odmah se saziva zajednika komisija koju ine tri delegata, po jedan iz svakog kluba naroda, kako bi ona rijeila to pitanje. Ako komisija u tome ne uspije u roku od pet dana, predmet se upuuje Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, koji utvruje da li ima nepravilnosti u toj proceduri. Predstavniki dom PSBiH Predstavniki dom PSBiH ima 42 lana koji se neposredno biraju iz entiteta iz kojeg dolaze tako da se dvije treine biraju sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, a jedna treina sa teritorije Republike Srpske. Veina svih lanova izabranih u Predstavniki doma ine kvorum.

Predstavniki dom PSBiH se organizira i radi u skladu sa Ustavom BiH, zakonom i Poslovnikom. Dom se konstituira odravanjem prve sjednice koju nakon izbora saziva Kolegij Doma iz prethodnog saziva. Dok se ne izabere predsjedavajui, prvom sjednicom predsjedava najstariji izabrani poslanik kao privremeni predsjedavajui. Nakon otvaranja prve sjednice, privremeni predsjedavajui ita listu poslanika. Poslanici preuzimaju dunost zajednikim davanjem i pojedinanim potpisivanjem sveane izjave koja glasi: Izjavljujem da u savjesno obavljati dunosti koje su mi povjerene, potivati Ustav Bosne i Hercegovine, u potpunosti provoditi Opi okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, tititi i zauzimati se za ljudska prava i osnovne slobode, te tititi interese i ravnopravnost svih naroda i graana.

Dom naroda PSBiH Dom naroda PSBiH ima 15 lanova. On se organizira i radi u skladu sa Ustavom Bih, zakonom i Poslovnikom. On se konstituira odravanjem prve sjednice koju nakon izbora saziva Kolegij Doma iz prethodnog saziva. Dok se ne izabere predsjedavajui, prvom sjednicom predsjedava najstariji izabrani delegat kao privremeni predsjedavajui. Nakon otvaranja prve sjednice, privremeni predsjedavajui ita listu delegata. Delegati preuzimaju dunost zajednikim davanjem i pojedinanim potpisivanjem sveane izjave koja glasi: Izjavljujem da u savjesno obavljati dunosti koje su mi povjerene, potivati Ustav Bosne i Hercegovine, u potpunosti provoditi Opi okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, tititi i zauzimati se za ljudska prava i osnovne slobode, te tititi interese i ravnopravnost svih naroda i graana. Nakon to delegati daju sveanu izjavu, Dom osnova tri kluba delegata konstitutivnih naroda: Klub delegata bonjakog naroda, Klub delegata hrvatskog naroda i Klub delegata srpskog naroda. Klubovi naroda se osnivaju kao oblik djelovanja delegata, naroito u pripremi, predlaganju i razmatranju taaka dnevnog reda sjednice Doma.

Zatita vitalnog nacionalnog interesa Prema lanu 161 Poslovniku Doma naroda neka odluka Parlamentarne skuptine BiH se moe proglasiti tetnom po vitalni interes bonjakog, srpskog ili hrvatskog naroda, veinom glasova bonjakih, hrvatskih ili srpskih delegata. Za takvu predloenu odluku u Domu je potrebna saglasnost veine bonjaki, veine srpskih i veine hrvatskih delegata koji su prisutni i koji glasaju. U sluaju protivljenja veine bonjakih, hrvatskih ili srpskih delegata pozivanju na lan 161, predsjedavajui Doma saziva zajedniku komisiju sastavljenu od tri delegata koji su izabrali bonjaki, hrvatski i srpski delegati radi rjeavanja spornog pitanja. Ako zajednika komisija u roku od pet dana ne uspije da rijei to pitanje, predmet se upuuje Ustavnom sudu BiH koji po hitnom proceduri ispituje da li je dolo do nepravilnosti u postupku.

Rukovoenje radom domova Radom domova rukovode kolegij Predstavnikog i Doma naroda PSBiH. Kolegij domova ine predsjedavajui i dva zamjenika predsjedavajuih koji se, kako je propisano Ustavom BiH, rotiraju svakih osam mjeseci. Nakon to poslanici na sjednici Predstavnikog doma daju izjavu, Dom meu svojim lanovima bira jednog Srbina, jednog Bonjaka i jednog Hrvata koji e obavljati dunosti: predsjedavajueg, prvog zamjenika predsjedavajueg i drugog zamjenika predsjedavajueg. Predsjedavajui ne moe biti izabran iz istog konstitutivnog naroda kao predsjedavajui Predsjednitva BiH i predsjedavajui Vijea ministara BiH. Svaki poslanik ima pravo predlagati kandidate za ovu dunost. U sluaju da mjesto predsjedavajueg, prvog ili drugog zamjenika predsjedavajueg ostane upranjeno, Dom bira jednog od svojih lanova iz istog konstitutivnog naroda kojem pripada i odsutni predsjedavajui ili zamjenik predsjedavajueg, koji e popuniti upranjeno mjesto. to se tie Doma naroda, nakon to su osnovani klubovi naroda, Dom meu svojim lanovima bira jednog Bonjaka, jednog Srbina i jednog Hrvata koji e obavljati dunosti: predsjedavajueg, prvog zamjenika predsjedavajueg i drugog zamjenika predsjedavajueg Doma. Predsjedavajui ne moe biti izabran iz istog konstitutivnog naroda kao predsjedavajui
6

Predstavnikog doma. Svaki klub naroda i svaki delegat ima pravo predlagati kandidate za ovu dunost.

Parlamentarne komisije Predstavniki doma ima 7 komisija: est stalnih, plus Komisiju za pripremu izbora Vijea ministara BiH. Dom naroda ima tri stalne komisije, dok postoji i est zajednikih komisija oba doma PSBiH. Po potrebi se formiraju i privremene komisije domova, kao i privremene zajednike komisije oba doma PSBiH. Stalne komisije Predstavnikog doma imaju devet lanova, uz injenicu da broj lanova Komisije za pripremu izbora Vijea ministara BiH, iji je zadatak da Predstavnikom domu da miljenje za potvrivanje imenovanja kandidata na pozicije predsjedavajueg i lanova Vijea ministara BiH, nije stalan. Naime, budui da se u ovoj komisiji nalazi po jedan predstavnik svake politike stranke zastupljene u Domu, znai da i broj njenih lanova varira od mandata do mandata. Privremene komisije Predstavnikog doma mogu imati do devet lanova. Komisije Doma naroda imaju est, dok zajednike komisije ini 12 poslanika i delegata iz oba parlamentarna doma. Komisije daju miljenja, podnose prijedloge i izvjetaje domu i obavljaju druge dunosti kako je propisano Poslovnikom. Komisije meu svojim lanovima biraju predsjedavajueg, te prvog i drugog zamjenika predsjedavajueg. Oni se biraju iz tri konstitutivna naroda. Predsjedavajui komisije, u saradnji sa njenim sekretarom, organizira rad komisije. Stalne komisije Predstavnikog doma su: (1) Ustavnopravna komisija; (2) Komisija za vanjske poslove; (3) Komisija za vanjsku trgovinu i carine; (4) Komisija za finansije i budet; (5) Komisija za saobraaj i komunikacije, i
7

(6) Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova. (7) Postoji i Komisija za pripremu izbora Vijea ministara BiH.

Ope odredbe o komisijama Doma naroda Nakon to osnuje komisiju, Dom imenuje njene lanove. Imenovanje mora biti u skladu s raspodjelom mjesta u Domu, to znai da raspodjela mjesta mora biti proporcionalna klubovima naroda u Domu, od kojih su dvije treine lanova izabrane s teritorije Federacije BiH, a jedna treina s teritorije Republike Srpske. Komisija meu svojim lanovima bira predsjedavajueg, te prvog i drugog zamjenika predsjedavajueg. Oni se biraju iz tri konstitutivna naroda. Komisija sarauje s drugim komisijama Doma, odgovarajuim komisijama Predstavnikog doma i zajednikim komisijama o pitanjima od zajednikog interesa. U obavljanju dunosti iz svoje nadlenosti, komisija moe saraivati s odgovarajuim tijelima Predsjednitva BiH, Vijea ministara BiH i entitetskih parlamenata, te drugim tijelima i institucijama na svim nivoima vlasti, kao i grupom graana.

Stalne komisije Doma naroda su: (1) Ustavnopravna komisija; (2) Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraaj i komunikacije, i (3) Komisija za finansije i budet.

Zajednike komisije oba doma Zajednike komisije domovima daju svoja miljenja, podnose prijedloge i izvjetaje i obavljaju druge poslove kako je propisano Poslovnicima oba doma. One odluuju i o pitanjima koja im domovi prenesu u nadlenost, s tim to se na zajednike komisije ne moe prenijeti nadlenost za usvajanje zakona. Domovi svojim zakljukom mogu, na prijedlog poslanika, delegata i klubova poslanika i delegata, osnovati privremene zajednike komisije radi praenja, razmatranja i

istraivanja specifinih pitanja, kao i za pripremu i prezentiranje prijedloga za usvajanje zakona ili drugih akata iz nadlenosti oba doma. Zajednika komisija oba doma ima po est lanova iz domova, s tim da se dvije treine lanova biraju sa teritorije Federacije BiH, a jedna treina sa teritorije Republike Srpske. Prvu sjednicu Zajednike komisije sazivaju predsjedavajui oba doma. Ona meu svojim lanovima bira predsjedavajueg, te prvog i drugog zamjenika predsjedavajueg koji se biraju iz tri konstitutivna naroda. Predsjedavajui i prvi zamjenik predsjedavajueg Zajednike komisije ne mogu biti iz istog doma. Zajednike komisije oba doma su: (1) Zajednika komisija za odbranu i sigurnost BiH; (2) Zajednika komisija za nadzor nad radom OSA-e; (3) Zajednika komisija za ekonomske reforme i razvoj; (4) Zajednika komisija za evopske integracije; (5) Zajednika komisija za administrativne poslove, i (6) Zajednika komisija za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku.

Poslaniki i delegatski klubovi Klubovi su oblik djelovanja u Predstavnikom domu, posebno u pripremama i utvrivanju dnevnog reda za sjednicu Doma. Klub mogu osnovati najmanje tri poslanika. Poslanici koji nisu stupili ni u jedan poseban klub mogu biti lanovi mjeovitih klubova. Dom naroda osniva tri kluba delegata konstitutivnih naroda: Klub delegata bonjakog naroda, Klub delegata srpskog naroda i Klub delegata hrvatskog naroda. Klubovi delegata, izmeu ostalog, uestvuju u pripremi, predlaganju i razmatranju taaka dnevnog reda sjednice Doma.

Druga parlamentarna tijela U Parlamentarnoj skuptini BiH postoje i Druga parlamentarna tijela, gdje spadaju: (1) Nezavisni odbor PSBiH; (2) Odbor za albe graana na rad policijskih slubenika u policijskim tijelima BiH; (3) Parlamentarni vojni povjerenik; (4) Vijee nacionalnih manjina BiH i (5) Nezavisna komisija za praenje uslova boravka u zavodima, postupanje i potivanje ljudskih prava lica nad kojima se izvravaju krivine sankcije i druge mjere koje je izrekao u krivinom postupku Sud BiH, strani sudovi za djela predviena krivinim zakonom BiH ili meunarodnim ugovorom iji je potpisnik BiH ili drugi sud u skladu sa zakonom BiH.

Nezavisni odbor PSBiH (1) Osnovne funkcije Nezavisnog odbora PSBiH su odabir kandidata i predlaganje smjene policijskih rukovodilaca i zamjenika rukovodilaca policijskih tijela BiH; objavljivanje konkursa i razmatranje prijava kandidata, odabir i dostavljanje ministru sigurnosti BiH imena najvie pet kandidata za rukovodioce i najvie pet kandidata za zamjenike rukovodilaca policijskih tijela BiH, kao i razmatranje pritubi na rad rukovodilaca i zamjenika rukovodilaca policijskih tijela BiH. Odbor za albe graana na rad policijskih slubenika u policijskim tijelima BiH (2) Odbor za albe graana na rad policijskih slubenika u policijskim tijelima BiH razmatra i procjenjuje albe na postupanje policijskih slubenika BiH. O svom radu Odbor informira Parlamentarnu skuptinu BiH, a ima sedam lanova koji se biraju iz bh. konstitutivnih naroda, a ine ga graani koji nisu zaposleni u policijskim tijelima i imaju ugled u drutvu. Vijee nacionalnih manjina BiH (3) Vijee nacionalnih manjina BiH daje miljenja, savjete i prijedloge Parlamentarnoj skuptini BiH o pitanjima koja se tiu prava nacionalnih manjina u BiH. Vijee ima 12 lanova, iji mandat prati mandat izabranih lanova PSBiH.
10

Parlamentarni vojni povjerenik (4) Pozicija parlamentarnog vojnog povjerenika uspostavljena je u cilju jaanja vladavine prava, zatite ljudskih prava i sloboda vojnih lica i kadeta u Oruanim snagama i Ministarstvu odbrane BiH. Svaki pripadnik Oruanih snaga ima pravo neposredno kontaktirati sa vojnim povjerenikom bez posredovanja zvaninih slubi. Mandat vojnog povjerenika traje pet godina, sa mogunou jednog ponovnog izbora. Nezavisna komisija za praenje uslova boravka u zavodima (5) Nezavisna komisija za praenje uslova boravka u zavodima, postupanje i potivanje ljudskih prava lica nad kojima se izvravaju krivine sankcije i druge mjere koje je izrekao u krivinom postupku Sud BiH, strani sudovi za djela predviena krivinim zakonom BiH ili meunarodnim ugovorom iji je potpisnik BiH ili drugi sud u skladu sa zakonom BiH osnovana je 2010.g. U komisiju se imenuju strunjaci ili poznavaoci pravne ili druge srodne oblasti kao to su pravosue, uprava, penologija, socijalna zatita, psihologija, pedagogija i slino. Komisija se imenuje na mandat od pet godina, sa mogunou izbora na jo jedan mandat.

Osnovne funkcije Parlamenta Domovi PSBiH vre zakonodavnu, informativnu i kontrolnu aktivnost i reguliraju unutranju organizaciju i nain svog rada. Najznaajnija aktivnost koju obavlja Parlamentarna skuptina BiH je zakonodavna. Parlamentarna skuptina BiH donosi zakone u oblastima koje su iz nadlenosti dravnog nivoa vlasti, a to su: vanjska, vanjskotrgovinska, carinska, monetarna politika, finansiranje institucija i meunarodnih obaveza BiH, reguliranje pitanja imigracije, izbjeglica i azila, provoenje meunarodnih i meuentitetskih krivinopravnih propisa, ukljuujui i odnose sa Interpolom, uspostavljanje i funkcioniranje zajednikih i meunarodnih komunikacija, reguliranje
11

meuentitetskog transporta, te kontrola zranog saobraaja. Ustavom je ostavljena mogunost da Parlamentarna skuptina BiH moe preuzeti dodatne nadlenosti dodijeljene od entiteta u svim pitanjima o kojima se o tome postigne saglasnost entiteta. Osim zakonodavne je veoma vana kontrolna aktivnost koja se ogleda u obavezi izvrne vlasti da Parlamentarnoj skuptini BiH podnosi izvjetaj o izvrenju budeta. Takoer, Ured za reviziju finansijskog poslovanja institucija BiH podnosi Parlamentarnoj skuptini BiH izvjetaje o kontroli troenja budetskih sredstava. Vijee ministara BiH odgovorno je Parlamentarnoj skuptini BiH za predlaganje i izvravanje politike i primjenu zakona i drugih propisa ije je provoenje dio njegovog ustavnog i zakonskog ovlatenja, kao i za usmjeravanje i koordinaciju rada ministara. Vijee ministara BiH duno je, na zahtjev bilo kojeg doma, podnijeti informaciju o svim relevantnim aktivnostima iz svoje nadlenosti. Poslanici, odnosno delegati u domovima mogu dati prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vijea ministara BiH ili o potrebi njegove rekonstrukcije. Uz kontrolnu, Parlamentarna skuptina BiH obavlja i informativnu aktivnost. lanovi oba doma mogu postavljati pitanja Vijeu ministara BiH ili bilo kojem njegovom lanu, odnosno svim institucijama Bosne i Hercegovine. Pitanja se odnose na specifine injenice, situacije ili na slubene informacije iz nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine. Pitanja se mogu postavljati i Kancelariji visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu i predstavnicima drugih meunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini. Najmanje jednom u pola godine odrava se zajednika sjednica oba doma o temi Delegati, poslanici pitaju Vijee ministara Bosne i Hercegovine odgovara.

Zakonodavna procedura u PSBiH

Ko moe predloiti zakon? Prijedlog zakona moe podnijeti svaki poslanik/delegat, komisije domova, zajednike komisije oba doma, Predstavniki dom, Dom naroda, Predsjednitvo BiH i Vijee ministara BiH, u okviru svojih nadlenosti.

12

Zakonodavni postupak Prijedlog zakona se podnosi predsjedavajuem Doma koji ga odmah dostavlja Kolegiju doma. Kolegij doma dostavlja prijedlog zakona ustavnopravnoj komisiji radi davanja miljenja o usklaenosti sa Ustavom i pravnim sistemom BiH, a nakon to odlui koja je komisija nadlena i nadlenoj komisiji. Nadlena komisija razmatra principe na kojima je prijedlog zakona zasnovan. Obje komisije dostavljaju domu svoje pozitivno ili negativno miljenje, ime je zavrena prva komisijska faza. Nakon ove faze slijedi prvo itanje u domu. U prvom itanju u domu se vodi rasprava koja se zavrava usvajanjem ili odbijanjem prijedloga zakona. Ako Dom prihvati negativno miljenje ustavnopravne ili druge nadlene komisije, predloeni zakon se smatra odbijenim, a ako prihvati pozitivno miljenje, smatra se usvojenim u prvom itanju. Ako ne prihvati miljenja komisija, dom trai da komisije izrade novo miljenje zasnovano na novim smjernicama i rokovima koje utvrdi dom.

U drugoj komisijskoj fazi, komisija raspravlja, a zatim i glasa o tekstu prijedloga zakona i eventualno predloenim amandmanima, a nakon toga i o prijedlogu zakona sa prihvaenim amandmanima. Amandmane mogu dostaviti poslanik/delegat, klub poslanika/naroda, komisija, predlaga zakona i Vijee ministara BiH. U drugom itanju na sjednici doma se raspravlja o prijedlogu zakona i izvjetaju nadlene komisije, te eventualnim amandmanima dostavljenim u plenarnoj fazi. Nakon to se glasalo o amandmanima, glasa se o prijedlogu zakona u njegovom konanom tekstu. Ako prijedlog zakona usvoji jedan dom, prijedlog zakona upuuje se drugom domu, gdje se procedura u potpunosti ponavlja. Prijedlog zakona se smatra donesenim kada ga oba doma usvoje u identinom tekstu. Kada se prijedlog zakona usvoji prvo u Predstavnikom domu, predsjedavajui ga dostavlja Domu naroda u roku od tri dana. Ako tekst koji donesu oba doma nije identian, predsjedavajui izvjetava Dom naroda, kako bi se osnovala zajednika komisija. Prvu sjednicu zajednike komisije sazivaju sekretari oba doma. Zajednika komisija ima est lanova, po tri iz svakog doma. Zajednika komisija nastoji postii sporazum o identinom tekstu. Za postizanje sporazuma neophodna je veina glasova svih lanova zajednike komisije i u toj veini zastupljenost sva tri konstitutivna naroda, kao i veina iz svakog doma.
13

Ako jedan od domova ne usvoji izvjetaj zajednike komisije, prijedlog zakona smatra se odbijenim. Ako oba doma ne usvoje negativan izvjetaj zajednike komisije, prijedlog zakona dostavlja se zajednikoj komsiji radi izrade novog izvjetaja, u skladu sa smjernicama domova

Vrste zakonodavnih postupaka Postoji osnovni, skraeni i hitni postupak. Osnovni postupak se sastoji od dva itanja, kao i skraeni. Ali, u skraenom postupku se svi rokovi iz redovnog zakonodavnog postupka skrauju za pola.

Kada podnosi prijedlog zakona visokog stepena hitnosti ili prijedlog zakona koji nije toliko sloen da se samo moe usvojiti ili odbaciti u potpunosti, predlaga moe u pisanoj formi zatraiti od Doma da ga razmatra u jednom itanju. Dom nakon rasprave odluuje o ovom zahtjevu. Ako se zahtjev usvoji, Dom nastavlja raspravu i glasa o prijedlogu zakona. Amandmani na zakon se ne podnose. Ako Dom ne prihvati zahtjev predlagaa za razmatranje prijedloga zakona po hitnom postupku, Dom odluuje da li e se prijedlog zakona razmatrati po skraenom postupku ili u skladu sa opim pravilima. Meunarodne aktivnosti Meunarodne aktivnosti PSBiH znaajno doprinose ostvarivanju vanjskopolitikih prioriteta BiH. Ove aktivnosti se realiziraju i kroz susrete na nivou predsjednika parlamenata, delegacija, komisija, te kroz uee na brojnim konferencijama, okruglim stolovima, seminarima, radionicama i slino. Parlamentarna skuptina BiH u provoenju meunarodnih aktivnosti imenuje stalne delegacije u meunarodnim organizacijama, grupe prijateljstva i mjeovita tijela u cilju saradnje sa drugim parlamentima.

14

Posredstvom svojih stalnih delegacija PSBiH je lanica: Parlamentarne skuptine Vijea Evrope; Parlamentarne skuptine Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE); Parlamentarne skuptine Centralnoevropske inicijative (CEI), i Parlamentarne skuptine Interparlamentarne unije (IPU).

Osim toga uspostavljen je intenzivan kontakt sa Parlamentarnom skuptinom NATO-a i Skuptinom Zapadnoevropske unije, gdje BiH ima status posmatraa. PSBiH ima stalne delegacije u parlamentarnim skuptinama: Vijea Evrope, Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), Centralnoevropske inicijative (CEI), Interparlamentarne unije (IPU), NATO-a i PS Mediterana.

Transparentnost rada Parlamentarne skuptine BiH PSBiH je kua otvorenih vrata i javno i na vrijeme, u potpunosti i objektivno, obavjetava javnost o svom radu.

PSBiH u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH, svim zainteresiranim osigurava pristup raspoloivim informacijama. Kompletni zapisnici rasprava u Domovima, zakonodavne kao i najznaajnije aktivnosti u vezi s radom Domova i njihovih komisija, dostupne su javnosti.

Poslovnicima Domova je regulirano da izuzetak od navedenih informacija koje se objavljuju, predstavljaju informacije za koje se moe oekivati da bi njihovo otkrivanje izazvalo tetu za legitimne ciljeve sljedeih kategorija: a) vanjske politike, interesa odbrane i sigurnosti, kao i zatite javne sigurnost; b) interesa monterane politike; c) spreavanja kriminala i svakog otkrivanja kriminala; d) zatite postupka donoenja odluke javnog organa u davanju miljenja, savjeta ili preporuka javnog organa, zaposlenog lica u javnom organu, ili svakog lica koje obavlja
15

aktivnost za ili u ime javnog organa, a ne obuhvata injenine, statistike, naune ili tehnike informacije; e) druge izuzetke utvrene Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH. Meutim, Poslovnici kau da Domovi objavljuje traenu informaciju bez obzira na utvreni izuzetak, ako je to opravdano javnim interesom, i uzimajui u obzir svaku korist i tetu koje mogu proistei iz toga, o emu odluuje Proireni kolegij. Prijedlozi i akti koje usvoje Domovi mogu biti objavljeni u tampi i drugim sredstvima javnog informiranja. Graanima i predstavnicima sredstava javnog informiranja osiguran je pristup sjednicama Domova u, za njih, posebno rezerviranom prostoru. Sjednice komisija otvorene su za javnost, ako komisija drugaije ne odlui.

Program Otvoreni parlament Realizacija programa Otvoreni parlament pokrenuta je 2005. godine kako bi se, putem organiziranih sudijskih posjeta, najiroj bosanskohercegovakoj javnosti dodatno pribliio znaaj i rad Parlamentarne skuptine BiH, podigao nivo transparentnosti rada ove dravne institucije i svijesti o njenoj ulozi u procesu demokratizacije dananjeg bosanskohercegovakog drutva. Na ovaj nain zakonodavni proces ali i druge osnovne funkcije Parlamentarne skuptine BiH pribliavaju se najirem krugu graana a snano se promoviraju konsenzusom ustanovljeni i usvojeni ciljevi koji proistiu iz tenje da se Bosna i Hercegovina prikljui evropskim i euroatlantskim integracijama. Izvorna ideja programa Otvoreni parlament naknadno je oplemenjena ukljuivanjem medija i realizacijom nekoliko desetina jednosatnih televizijskih kontak-emisija Otvoreni parlament, koje su se primarno bavile zakonodavnim aktivnostima Parlamentarne skuptine BiH. Inae, ovaj u Bosni i Hercegovini pionirski projekat je komplementaran aktivnostima koje Parlamentarna skuptina BiH preduzima radi permanentnog informiranja javnosti, koje obuhvata: izdavanje periodinih publikacija, saopenja, stalnu komunikaciju s medijima, vladinim, nevladinim i drugim organizacijama, odravanje javnih rasprava, okruglih stolova, gostovanja i druge vrste promocije.
16

Zahvaljujui Otvorenom parlamentu, Parlamentarnu skuptinu BiH posjetilo je priblino 14 hiljada graana, prvenstveno uenika i studenata. Meutim, studijske posjete Parlamentarnoj skuptini BiH organiziraju se, u zavisnosti od interesa i mogunosti, i za druge kategorije graana. U okviru programa Otvoreni parlament tokom 2012. godine, u Parlamentarnoj skuptini BiH je realizirano 57 grupnih posjeta sa 2.883 posjetilaca iz zemlje i inostranstva. Posjete su, izmeu ostalog, bile iz: Sarajeva, epa, Visokog, Kljua, Konjica, Zavidovia, Travnika, Rudog, Tuzle, Zenice, Maglaja, Ljubukog, Drvara, Banje Luke, Nevesinja, Tenja, ali i iz Turske, kotske, Irana, Njemake, Sjedinjenih Amerikih Drava, Hrvatske, Kuvajta, Liberije, a realizirana je i studijska posjeta mladih evropskih federalista iz nekoliko zemalja. Kao rezultat prethodnih kampanja i stalno otvorenog poziva za posjete koji se nalazi na webstranici PSBiH, nastavljena je praksa dolaska srednjih kola (to je bila prva ciljna grupa programa), studenata, graana, ali i da je pojaano prisustvo nevladnih organizacija. Rezultiralo je to injenicom da je u sklopu programa u devetom mjesecu 2012.g. odran dvodnevni Sajam nevladinih organizacija (NVO) na kom je uee uzelo oko 40 predstavnika nevladinog sektora iz cijele Bosne i Hercegovine. Ovo je predstavljalo najvee okupljanje predstavnika NVO na jednom mjestu u okviru saradnje Parlamentarne skuptine BiH sa NVO. Promotivne materijale u sklopu programa ine: flajeri Otvoreni parlament i Centar za posjetioce, publikacije Otvoreni parlament I, Otvoreni parlament II, bilteni, kao i letak za najmlae.

17