2 parciala iz fizike

1. Harmoniske oscialacije. Pomjeranje, brzina, ubrzanje, i sila kod

harmoniskih oscilacija po funckiji vremena
Oscilatorna kretanja kod kojih se velicina koja osciluje mjenja s vremenom po zakonu sinusa
ili kosinusa nazivju se harmoniska oscilovanja

Svako oscilatorno kretanje ima odredjenu virjednost amplitude A i pocetne faze . ove
vrijednosti se mogu odrediti iz pocetnih uslova . u trenutku t=0 jednadzbe
X=A cos (t +) ; glase x
0
=Acos ; v
0
= - Asin


ako derivujemo po vremenu jednadzbu x=Acos(t+ ) dobijamo izraz za brzinu




ako izraz za brzinu opet derivujemo po vremenu dobijamo izraz za ubrzanje


sila je kvazielasticna i konzervativna, aizraz za nju je

2. Energija harmonisog oscilovanja. E
p
, E
k
E
uk

Kvazielasticna sila je konzervativna, pa je ukupna energija karmoniskog oscilovanja konstantna
2
2
kx
E
p
= =
2
2
kA
cos
2
( e t + ), a maksimalna je unajvecem rastojanju od ravnoteznog polozaja
2
) (
2
max
kA
E
p
= , (
2
e m k = ).
) ( sin
2 2
2
2 2 2
e
e
+ = = t
mA mv
E
k
maksimalana je u trenutku prolaska kroz ravnotezni polozaj
2 2
) (
2 2 2
max
max
e mA mv
E
k
= =
Zbir E
p
i E
k
je ukupna energija E
uk
2 2
2 2 2
e mA kA
E E E
k p uk
= = + =




3.Slaganje harmonijskih oscilacija istog smjera i iste
frekvencije


4.Matematicko klatno, period malih oscilacija klatna.











5. fizicko klatno, periodmalih oscilacija klatna

Fizicko klatno presavlja neko tjelo objeseno o centar mase O i izvedeneo iz ravnoteznog
polozaja za ugao otklona . Jednadjaba kretanja je o I M = gdje je
dt
d u
o
2
= . Uvrstavanje




u jednacinu momenta sile koja uzrokuje kretanje dobitcemo u
u
mgL
dt
d
I =
2
resavanjem
diferencialne jednacine divijamo
I
mgl
T = + =
2
0 0
) sin( e e u u

6.Prigusene oscilacije. Pomjeranje i amplituda prigusenih oscilacija
u funkciji vremena.

Priguene oscilacije su one oscilacije kod kojih dolazi do gubitaka energije i prestanka titranja
elastine opruge nakon odreenog vremena.
Jednadba gibanja za priguene oscilacije: 0 2
2
0
2
2
= + + x
dt
dx
dt
x d
e | , gdje je
m
k
=
0
e vlastita
frekvencija nepriguenog oscilatora, a o faktor priguenja.
Rjeenje prethodne jednadbe: ) sin( ) ( e
o
+ =

t Ae t x
t
,
2 2
0
o e e = .
Brzina priguenih oscilacija: ) cos( ) sin( ) ( e e e o
o o
+ + + = =

t e A t e A
dt
dx
t v
t t

Ubrzanje priguenih oscFilacija:
) sin( ) cos( 2 ) sin( ) (
2 2
2
2
e e e oe e o
o o o
+ + + = =

t e A t e A t e A
dt
x d
t a
t t t
.
Amplituda
t
Ae
o
opada eksponencijalno s vremenom; to je faktor priguenja o vei, to i amplituda
bre trne.
7.Prinudne oscilacije. Rezonancija.

Kada vanjska periodina sila djeluje na sistem koji moe titrati, nastaje prisilno titranje.
Kada se e priblii vlastitoj frekvenciji sistema
0
e , dolazi do rezonancije, tj. titranja s vrlo velikim
amplitudama.
Jednadba gibanja prisilnog harmoninog oscilatora: + = t F
dt
dx
b kx
dt
x d
m e sin
0
2
2

t A t
m
F
x x x e e e o sin sin 2
0
0 2
0
= = + + , gdje je
0
A amplituda vanjskog oscilatora.




Rjeenje prethodne jednadbe: ) sin( ) ( ) ( e e = t A t x , gdje je kanjenje u fazi titranja
vanjskog oscilatora:
2 2
0
2
e e
oe
= tg .
Amplituda prisilnog osciliranja:
( )
2 2
2
2 2
0
0
4
) (
e o e e
e
+
=
A
A .
Amplituda osciliranja je maksimalna pri rezonantnoj frekvenciji:
2 2
0
2o e e =
r
.
Rezonantna frekvencija, u sluaju priguenog oscilatora neto je manja od vlastite frekvencije;
rezonantna frekvencija nepriguenog oscilatora jednaka je vlastitoj frekvenciji

8. Jednacina ravnog vala u proizvoljnom smjeru.

Jednadba ravnog vala koji se prostire u pravcu koji sa osama x, y, z obrazuje uglove | o , , :
) cos( ) , , , ( z k y k x k t A t z y x
z y x
= e , gdje je o

t
cos
2
=
x
k , |

t
cos
2
=
y
k ,

t
cos
2
=
z
k .
Jednadba ravnog vala ponekad se pie i u obliku:
|
.
|

\
|

=
r k t i
Ae
e
, pri emu se koristi samo realni dio
izraza.

9.Longitudinalni i transferzalni valovi
Val je poremeaj sredstva koji se odreenom brzinom iri kroz prostor.
Postoje dvije vrste valova u fizici:
- elektromagnetski valovi, kod kojih se vremenski mijenjaju elektrino i magnetsko polje;
- mehaniki valovi, koji se ire samo kroz elastina sredstva (za razliku od elektromagnetskih
kojima medij nije potreban, odnosno mogu se iriti i u vakuumu).
Val je zapravo titranje koje se iri prostorom i time prenosi energiju. Valovi mogu biti longitudinalni i
transverzalni. Valove pri kojima estice titraju okomito na smjer irenja vala zovemo transverzalni
valovi, npr. val na niti. Longitudinalni su oni valovi u kojima estice titraju u smjeru irenja vala, npr.
zvuk.
Valovi nastaju u izvoru vala, a titranje se odreenom brzinom proiri kroz medij ili sredstvo.




10.opsta valna jednadzba
Diferencialna jednadjba cije resenje predstavlja valnu funkciu (x,y,z,t) datu izrazom
) cos( ) , ( r k t A t r

= e naziva se opsta valna jednadzba. Opsta valna jednadzba prestavlja

jednadzbu kretanja ili drugi Njuteov zakon mehanockog vla koji se prostire u jednom pravcu. Izraz za
sve tri dimenzije (x,y,z )
2
2
2 2 2
2
2
2
1
t v z y x c
c
=
c
c
+
c
c
+
c
c
= A