Professional Documents
Culture Documents
Adolescencija
Adolescencija
Kragujevac' ()*(
#a+r,ajSadr$aj: %%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%& 'ta je ado(escencija)%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%* +(avni ,adaci ado(escenata%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%.ticaj vr/njaka i rodite(ja%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%0 Seksua(na edukacija%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%9 A1resivno 2ona/anje 3u((4in1%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%9 5as2itni us(ovi%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%% # 6iteratura%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%% *
&
ta je adolescencija?
Ado(escencija je 2eriod $ivota ,a koji 2ostoji ono(iko definicija ko(iko je i autora koji se njome 3ave7 i2ak8 naj9e/e se odreuje kao 2re(a,ni 2eriod i,meu detinjstva i odras(o1 do3a8 2eriod u kome do(a,i do inten,ivno1 rasta i sa,revanja8 fi,i9ko1 i 2si:i9ko1% Ado(escencija8 kao 2eriod8 nije univer,a(na ve je ku(turom us(ov(jen fenomen dru/tva% Istra$ivanja Margaret Mead i Stanley Hall u ra,(i9itim dru/tvima 2oka,uju da je ado(escencija konstrukt moderno1 dru/tva8 u kome nije mo1ue ,nanja8 ve/tine8 stavove i vrednosti ,a samosta(an $ivot usvojiti u kratkom 2eriodu8 niti jednostavno su$ivotom sa starijim 2ri2adnicima dru/tva% Jav(ja se jasna 2otre3a ,a tran,icijskim 2utem ka odras(osti8 odnosno 2eriodom ado(escencije% Period ado(escencije 2o9inje sa 2u3ertetom u 0%i(i % 1odini i traje do #*#-8 a 2o
nekim novijim kriterijumima i do &0% 1odine $ivota8 i 2redstav(ja s(o$enu meui1ru 3io(o/ki:8 2si:o(o/ki: isocio(o/ki: 9ini(aca% Ras2on od - 1odina8 ko(iko traje8 nosi u se3i ve(ike varijacije te je 2ode(jen na tri 2ot2erioda: ; 0 *% 1odine8 rana a+ole.cencija7 ; - 9% 1odine8 .re+nja a+ole.cencija7 ; #0#*% 1odine8 ka.na a+ole.cencija% Po9etak ado(escencije karakteri/e se eru2cijom seksua(ni: interesovanja i 2ojavom sekundarni: seksua(ni: karakteristika% <snovni 2si:o(o/ki 2ro3(em je 2ro3(em 2ri(a1oavanja na nove 2otre3e i novi te(esni i,1(ed% Period 2rave ado(escencije donosi 9itav kor2us ra,(i9iti: 2si:o(o/ki: 2ro3(ema% Is2unjen je ra,vojnim 2romenama8 2romenama na 2(anu interesovanja8 na 2(anu 2si:i9ki: 2otre3a8 u odnosu sa rodite(jima i vr/njacima% Ado(escent od se3e o9ekuje mno1o8 oko(ina od nje1a o9ekuje mno1o% I tako8 9esto 2reko noi ,3unjeni i 3oja$(jivi ado(escent tre3a da i,raste u ve/tu i ume/nu oso3u%
motiva8 sistema vrednosti8 sti(a 2ona/anja% <d faktora koji uti9u na ovaj 2roces i,dvajamo /oro+ine o+no.e to2ao8 3(i,ak odnos ado(escenta sa o3a rodite(ja8 2ovo(jna k(ima u 2orodici8 do3ra komunikacija i,meu rodite(ja i deteta mo1u ,na9ajno o(ak/ati formiranje identiteta% S(edei va$an ,adatak ado(escenta je razvoj .ocijalni0 o+no.a% @enjaju se odnosi u 2orodici8 kontakti sa vr/njacima 2ostaju 3rojniji i do3ijaju ,na9aj koji 2re to1a nisu ima(i8 2a i dru/tvena sredina 2red ado(escenta 2ostav(ja ni, novi: ,a:teva i o9ekivanja% ?asu2rot starim tvrdnjama o Aja,u meu 1eneracijamaB m(adi: i nji:ovi: rodite(ja8 o Ara,(i9itom je,ikuB kojim komuniciraju8 novija istra$ivanja 2oka,uju da su 2orodi9ni odnosi i u ado(escenciji 3itni i 9vrsti8 i da ve(iki: ra,mimoi(a$enja i,meu dve 1eneracije nema% Rodite(ji ,adr$avaju 3itnu u(o1u u ra,voju ado(escenata8 m(adi su im i da(je 2rivr$eni8 imaju 2overenja u nji:8 naj9e/e sa njima ra,1ovaraju o svojim 2ro3(emima i 2reoku2acijama8 njima se o3raaju ,a savet u 2o1(edu va$niji: $ivotni: od(uka% Ci(o kao mode( ,a identifikaciju8 i(i kao emotivna 2odr/ka8 rodite(ji ,adr$avaju 2rimarnu u(o1u u ra,voju svoje dece% @eutim8 sam kva(itet odnosa se menja% =o(a,i do 2romene u interakciji rodite(ja i deteta koju inicira sam ado(escent unosei svoja iskustva8 ste9ena u kontaktu sa vr/njacima8 u odnose sa rodite(jima% <dnos 2ostaje sve vi/e odnos dvoje skoro jednaki:8 9esti su do1ovori8 2ri1ovori8 tra$i se na9in da se stavovi i mi/(jenja usa1(ase i da se doe do 2ri:vat(jivi: re/enja% ?e samo da rodite(j menja8 socija(i,uje dete8 ve i ono uti9e8 transformi/e odnose sa rodite(jima i odreuje us(ove svo1 ra,voja%
i oseaja (i9ne vrednosti% Jednom ra,vijena8 ova oseanja odr$avaju se8 u i,vesnoj meri8 kro, ceo $ivot% .ko(iko ado(escent ne us2e da ra,vije 3(iske 2rijate(jske ve,e8 ra,vija sna$an oseaj usam(jenosti i ni$e vrednosti% Dadatak rodite(ja je da detetu 2ru$i (ju3av i 3ri1u i da 1a nau9i normama i o1rani9enjima koje dru/tvo 2ostav(ja% Sa dru1e strane8 sastavni deo odrastanja je u tome da se dete osamosta(i i 2ostane ne,avisno od rodite(ja8 a (ju3av i seksua(nost su jedan od 1(avni: 2uteva Fos(o3aanjaG m(ade oso3e% Rodite(ji se ,ato na(a,e u 2ri(i9no 2rotivre9noj situaciji8 kada tre3a da istovremeno 3udu i od1ovorni rodite(ji Hkoji 2ostav(jaju mora(na na9e(aI i da se raduju sve veoj ne,avisnosti svo1 deteta;ado(escenta% Jak i naj3o(ji8 najmudriji i najstr2(jiviji rodite(ji moraju da se suo9e sa od3acivanjem od strane svo1 deteta% Rodite(jska od1ovornost8 meutim8 2odra,umeva i to da se nosite sa sa,nanjem da vas dete od3acuje i 2onekad 9ak i ne 2odnosi8 kao i to da 2ri:vatite da ne tre3a da se me/ate u 2rivatne stvari svo1a deteta% Postoji jedan 2rirodan (imit i,meu rodite(ja i dece koji ne do,vo(java ra,menu 2revi/e intimni: informacija i,meu nji:% Sama u(o1a rodite(ja i u(o1a deteta stvara ja, i 2re2reku ,a intimne ra,1ovore8 tako da je 9e/i s(u9aj da se ado(escenti 2overavaju 2rijate(jima8 dru1im roacima i(i kom/ijama 2re ne1o rodite(jima% Eao re,u(tat sve1a navedeno18 u(o1a rodite(ja u seksua(noj edukaciji ado(escenata je o1rani9ena i ne 3i je tre3a(o nametati% Primarna 2orodica tre3a da 3ude mesto 1de e ado(escent stei neka ,nanja i do3iti ta9ne informacije8 a(i to nije samo 2o se3i dovo(jno% Rodite(ji stvaraju osnovu na taj na9in /to svojim na9inom 2ona/anja deci daju 2rimer kako i,1(eda (i9na ve,a8 a(i je m(adima 2otre3na i dodatna 2odr/ka%
"
Seksualna edukacija
<dras(i u (iku nastavnika i 2rofesora koji $e(e da m(ade informi/u i edukuju o 2itanjima re2roduktivno1 ,drav(ja ,a osnovni ci(j imaju s2re9avanje ne$e(jeni: 2os(edica8 kao /to su ne$e(jena trudnoa i 2o(no 2renosive infekcije% <vo i jesu va$ni ci(jevi u seksua(noj edukaciji% A(i ovakve namere mo1u u9initi da ce(oku2na edukacija 2ostane usmerena samo na 2ro3(eme8 i da se u njoj m(adi ne 2re2o,naju% Ako se to desi8 m(adi nee s(u/ati 2oruke koje im /a(jemo jer e u se3i smatrati da to ionako nije ,a nji:% Tim m(adim (judima se 2itanja ve,ana ,a ,a(ju3(jenost8 (i9ne ve,e i (ju3av mo1u 9initi mno1o va$nija i F3(i$aG% Seksua(na edukacija je samo Ftu2i instrumentG ako se koristi isk(ju9ivo na osnovu namera i ci(jeva odras(i:% Svet ado(escenata je svet skriveni: iskustava8 tra1anja ,a identitetom8 9e$nje ,a (ju3av(ju i oseanjem vo(jenosti8 svet snova8 sanjarenja i visoki: o9ekivanja% . takvom okru$enju se de/ava odrastanje
Bull9ing je redovna 2ojava meu decom i ado(escentima8 i to je tema o kojoj se sve vi/e 2ri9a 2os(ednji: 1odina% =anas se dosta to1a 2odra,umeva 2od ovim 2ojmom8 a(i kada su u 2itanju m(ade oso3e8 3u((4in1 se o3i9no odnosi na agresivno pona anje ' koli% ?e 2ostoji ,vani9na definicija 3u((4in1a8 a(i se 2od njim 1enera(no 2odra,umeva 3i(o kakvo namerno nano/enje /tete dru1ima 2utem fi,i9ko1 akta8 ver3a(no1 u,nemiravanja i(i 2ak neki: su2ti(niji: metoda kao /to je n2r% mani2u(acija% ?je1a i,ra$avaju deca koja su fi,i9ki i(i socija(no nadmonija i koja su u nekom 2o1(edu dominantna nad $rtvom% Cu((4in1 se o3i9no odnosi na du1otrajno8 2onav(jajue nasi(je nad dru1om decom% Si1urno ste se 3arem jednom u $ivotu ,a2ita(i /ta to mo$e naterati neko1a da 2ovredi dru1u oso3u i /tavi/e da KL6I da 2ovredi tu dru1u oso3u) <d1ovor na ovo 2itanje svakako nije (ako dati8 2re sve1a jer motivacije ,a ovakvo 2ona/anje mo1u 3iti veoma ra,no(ike isto kao i oko(nosti u kojima se jav(jaju% 6judi se a1resivno 2ona/aju i, neki: od 9etiri naredni: ra,(o1a: % Agre.ija kao vi+ ek./re.ije ovi (judi a1resiju koriste kao na9in da se os(o3ode ne1ativne emocije 3esa i(i stanja frustriranosti% #% Agre.ija kao vi+ mani/ulacije ove oso3e a1resiju koriste da 3i do3i(e ne/to /to $e(e i(i da 3i us2ostavi(e kontro(u nad tuim 2ona/anjem% &% Agre.ija kao o.veta ovde se mis(i na kori/enje a1resije radi osvete 2rema nekome ko je 2ovredio nji: i(i neko1a do ko1a im je sta(o% *% Agre.ija kao naueni mo+el /onaanja nekada ne 2ostoji situaciona motivacija ,a a1resivnim 2ona/anjem8 ve je to o3(ik 2ona/anja koji je neko nau9io da koristi 2rosto ,ato /to je njemu 3io i,(o$en od strane oso3a u naj3(i$em okru$enju% Eada su u 2itanju deca8 smatra se da se 2rvi o3(ici a1resivno1 2ona/anja mo1u javiti jo/ u #;&% 1odini $ivota% 5e tada mno1a deca sa dru1ima komuniciraju 2reko udaranja8 1ri$enja8 /ti2kanja i s(% @no1i nju 9ak i o9ekuju kao sastavni deo neki: fa,a u odrastanju% Eoji to onda rani faktori mo1u us(oviti 2ojavu a1resivno1 2ona/anja u m(ada(a9kom do3u 2a i kasnije) 0
I% I:I UA"%I FAKT!RIM Poremeaji 2a$nje M Ni2eraktivnost M ?au9ena $e(ja ,a osvetom M 6o/e socija(ne ve/tine M S(a3a kontro(a im2u(sa M D(ou2otre3a a(ko:o(a i 2si:oaktivni: su2stanci M Lmociona(na trauma M ?euro(o/ki 2ro3(emi8 2ro3(emi u u9enju P!R! I$AM @ode(i a1resivno1 2ona/anja u 2orodici M Da2ostav(janje8 ,(ostav(janje od strane rodite(ja i(i starate(ja M ?eadekvatno rodite(jstvo8 2orodi9ni konf(ikti8 (o/a materija(na situacija 2orodice M 6o/e /ko(sko 2osti1nue M ?eus2e: u /ko(skim i(i nekim dru1im o3ave,ama M ?euk(ju9enost u socija(no 2ri:vat(jive aktivnosti M ?e2ostojanje 2ravi(a8 nejasna 2ravi(a i(i ne2o/tovanje 2ravi(a M I,(o$enost a1resiji u 3(i$oj oko(ini8 i,(o$enost a1resiji u medijima @no1a deca8 iako i,(o$ena nekim od ri,i9ni: faktora8 i2ak ne 2oka,uju a1resivno 2ona/anje% <vo se de/ava ,a:va(jujui ni,u 2rotkektivni: faktora8 tj% faktora koji i: 3ukva(no /tite od ne1ativno1 dejstva ri,i9ni: faktora% =a ne 3ude ,a3une8 ovde ne 3ismo da im2(iciramo kako deca sama ne mo1u da se ,a/tite od ne1ativni: faktora i kako je a1resivno 2ona/anje nu$no 2redodreeno sredinom i(i 2ak sud3inom% Isto kao i kod ri,i9ni: faktora8 i kod 2rotektivni: 2ostoje oni koji su individua(ni i koji se mo1u javiti kao s2ecifi9no o3e(e$je 2ojedinca%
Primeri mo1u 3iti do3ro ra,vijene socija(ne ve/tine kao i te:nike stress managementa8 2otom 2o,itivne $ivotne fi(o,ofije o oko(nostima u kojima se $ivi kao i o so2stvenim s2oso3nostima da se sa njima suo9i% Po,itivna 2orodi9na oko(nost mo$e 3iti 2ostojanje 3arem jedno1 9(ana koji ima 2roaktivno8 socija(no 2ri:vat(jivo 2ona/anje8 2otom 2ostojanje 2o,itivni: mora(ni: vrednosti8 kao i 2odsticanje do3ro1 ra,voja motiva 2osti1nua i radni: navika% 'ko(a i oko(ina takoe mo1u 2o,itivno uticati na 2revenciju a1resivno1 2ona/anja8 a o tome je ve 2isano u ode(jku ve,anom ,a 3u((4in1% Identifikovanje i ra,umevanje 2rotektivni: faktora 1otovo je od 2odjednake va$nosti kao i 2o,navanje ri,i9ni: faktora8 2re sve1a radi sastav(janja adekvatno1 i us2e/no1 2(ana 2revencije a1resivno1 2ona/anja kod m(adi:%
Vaspitni uslovi
. (iteraturi se isti9e sve vei 3roj vas2itni: us(ova u ci(ju /to 3o(je1 2reva,i(a$enja ovo1 2erioda u ,ivotu jedinke% Prvo8 m(adima u 2u3ertetu su itekako 2otre3ni to2(i 2orodi9ni odnosi8atmosfera 2overenja 1de su o3ave,e i ,adaci ras2oreeni 2odjednako meu 9(anovima% Rodite(ji tre3a da 3udu o2re,ni i dovo(jno ra,umni u i,ricanju sudova o svojoj deci% Potre3no je da ra,(i9ite vrste 2re3acivanja svedu na minimum% .9esta(a i neumesna 2re3acivanja o tome kakva su im deca kada nemaju nikakav u,or8 ne is2o(javaju (ju3av 2rema njima8 nisu ,a:va(na itd% ometajui su faktori norma(no1 ra,voja m(adi:% =ru1o8 m(adi u 2u3ertetu imaju i,ra$eniju 2otre3u da 3udu ,a2a$eni8 2o:va(jeni8 istaknuti% ?e1ativno de(uje ako se sta(no kritikuju8 oma(ova$avaju8 a nji:ov us2e: se ne 2rimeuje% Dato je 3o(je u ovom ra,do3(ju ,a2a$ati8 isticati /ta su m(adi uradi(i8 a odreene 1re/ke u 2ona/anju 2ri:vatati sa veom do,om to(erancije% Eorisnije je ,a
ra,voj m(adi: u 2u3ertetu 2ona/ati se o2timisti9ki jer svaka vrsta 2esimi,ma o tome /ta rade i kako se 2ona/aju je si1urno faktor vi/e koji stvara na2etost% Tree8 m(ade u 2u3ertetu ne tre3a 2re2ustiti same se3i8 na2rotiv8 rodite(ji i nastavnici su im tada 2reko 2otre3ni% @oraju 3iti ,ainteresovani ,a nji:ovo kretanje8 ,drav(je8 rad8 2ona/anje% Rodite(ji moraju 3iti svesni 2romena kod nji:ove dece8 i da i: oni sada dru1a9ije 2osmatraju% Eod nji: vi/e cene oso3ine kao sto su mar(jivost8 otvorenost8 2ravi9nost8 2o/tenje8 dos(ednost8 a manje materija(no i,o3i(je i 2reve(iku kriti9nost% Jetvrto8 rodite(ji 8nastavnici i svi oni koji u9estvuju u vas2itanju m(adi: moraju sta(no da imaju na umu nji:ovu te$nju ,a samosta(no/u8 ne,avisno/u i emanci2acijom% 5a(ja istai da ado(escent koji se nije osamosta(io 2ru$a ru$nu s(iku o se3i8 i na kraju naj9e/e na2u/ta dom i u(a,i u de(inkventne situacije% Ra,umni i str2(jivi rodiite(ji 2oku/avaju da s:vate 9ak i 2o1re/ne od(uke m(adi: ,a osamosta(jivanjem% Peto8 3rojna 2si:o(o/ka i 2eda1o/ka (iteratura u2o,orava da m(adima u 2u3ertetu tre3a dati /to vi/e s(o3ode i samosta(nosti% <vde se 2rvenstveno mis(i na samosta(nost m(adi: u 2(aniranju i tro/enju d$e2arca8 ku2ovini (i9ni: stvari8 9itanju knji1a8 i,3oru dru1ova ,a dru$enje8 u 2rovoenju s(o3odno1 vremena itd%
&
Literatura
% Triki Dorica8 Eoru1a =ra1ana8 5ranje/evi Je(ena8 =ejanovi 5esna8 5idovi Stanis(ava8 Radovanovi @arija: ,-r nja.ka medijacija / od sva0e sla0e 1 prir'.nik za voditelje radionica iz o2lasti o2razovanja za ve tine medijacije3, Eance(arija nema9ke a1encije ,a te:ni9ku saradnju +TD8 #00!% #% C(a1oje ?e/i i 5ojko Radomirovi: ,Osnove razvojne psi"ologije3,
Ja1odina8 #000% &% C(a1oje ?e/i8 ,4eme iz pedago ke psi"ologije3, ?i/8 99"% *% Radenko S% Eru(j8 Sait Ea9a2or8 Radivoje Eu(i: ,&edagogija38
Ceo1rad8 #000%