UVOD

Ovim seminarskim radom se nastoji ukazati na probleme sa kojima se susreemo svakodnevno tjekom ivotnog ciklusa.Prije svega u ovom seminarskom radu treba dati odgovore na slijedea pitanja: -ta su to poremeaji raspoloenja? -ta je to DEPRESIJA? -ta je anksioznost? -ta je disitmija? Na samom poetku evo nekoliko definicija koje daju odgovore na gore navedena pitanja a u razradi ovog seminarskog odgovori na postavljena pitanja e biti dosta op irniji. -Poremeaji osnovnoga nivoa raspoloenja nazivaju se poremeaji raspoloenja !esto su praeni i nekim drugim promjenama u psi"i#kim i tjelesnim $unk%ijama -!epresija spada u skupinu poremeaja karakterizirani" kao poremeaji raspoloenja . #o je te ko psi"o-fiziko stanje praeno raznim nuspojavama i popratnim efektima. -$nksioznost je normalna reakcija na stres% brigu ili prijetnju - ali kada je veoma jaka% dugotrajna% ili nesrazmjerna u odnosu na okolnosti% postaje poznata kao anksiozni poremeaj. - !istimija spada u skupinu poremeaja raspoloenja i predstavlja blai oblik depresije koju karakterizira trajno negativan stav prema ivotu.

1.0 POREMEAJI RASPOLOENJA

1

Poremeaji osnovnoga nivoa raspoloenja nazivaju se poremeaji raspoloenja. &esto su praeni i nekim drugim promjenama u psi"ikim i tjelesnim funkcijama. 'aspoloenje se moe mijenjati u dva smjera: od snienog raspoloenja% koje nazivamo depresija% do povi enog raspoloenja% koje nazivamo "ipomanija ako se radi o teem poremeaju. #reba odma" napomenuti da se radi o psi"ikim poremeajima% a ne o malo veem veselju ili o malo manjem raspoloenju% koji mijenjaju pona anje% razmi ljanje% tjelesno stanje i socijalno funkcioniranje osobe.( )obiajen% normalan spektar emocija *tuga% bol i radost+ dio je tkanja na i" svakodnevni" ivota% i kao takvog treba ga razlikovati od patolo ki" stanja ili poremeaja raspoloenja. #uga ili ,normalna depresija, predstavlja univerzalni "umani odgovor na poraz% razoaranje ili druge ozbiljne situacije. #i"i% neprimjetni depresivni periodi esto se javljaju kao reakcija na odre-ene praznike ili znaajne obljetnice% kao i tijekom premenstrualne faze i prvog tjedna po porodu. #akve praznine tuge% reakcije na obljetnice% premenstrualne depresije i maternalne tuge same po sebi ne predstavljaju bolest% no osobe s predispozicijom za poremeaj raspoloenja mogu se u takvim uvjetima i dekompenzirati. .alovanje predstavlja prototip za reaktivnu depresiju. .alovanje ne uzrokuje kliniku depresiju% osim u oni" koji imaju predispoziciju za poremeaj raspoloenja. Povi enost *radost+ povezuje se s uspje"om i postignuem. Nakon takvi" pozitivni" doga-aja moe uslijediti paradoksna depresija% vjerojatno zato to je udruena s poveanom odgovorno u. Povi enost se smatra obranom od depresije ili negacijom boli i gubitka% kao npr. rijetki oblik alovanja% kada povi ena "iperaktivnost u potpunosti nadomjesti oekivanu bol.

1.1 PLUS I MINUS FAZA

Poremeaji raspoloenja doga-aju se kada tuga ili povi enost imaju intenzitet ili vremensko trajanje iznad oekivanoga% a osoba ne moe kontrolirati takva stanja. Osim reaktivni" uzroka% poremeaj raspoloenja moe se pojaviti endogeno% tj. bez vidljivog stresa. ) klinikoj praksi razlikujemo bipolarne *depresivne i povi ene epizode+ i unipolarne *samo depresivne+ poremeaje raspoloenja. /ako jedna od etiri osobe obolijeva od nekog oblika poremeaja raspoloenja% ivotni rizik za kliniki znaajan oblik obolijevanja od poremeaja raspoloenja manji je od (01. 2topa oboljenja ne to je vea za ene u odnosu na mu karce. 3ipolarni poremeaji naje e poinju u 45-im i 65-im godinama ivota. !epresija je ravnomjernije raspore-ena tijekom ivota i prosjeno poinje dekadu kasnije od bipolarni" poremeaja.
1

7ore8 9. :#eorija i praksa psi"olo kog savjetovanja i psi"oterapije% :astrebarsko: Naklada 2lap%455;.

Poremeaji raspoloenja rijetki su prije adolescencije. #emeljne osobine depresivne bolesti u djetinjstvu nisu osobito razliite od oni" u odrasloj dobi% samo se manifestiraju u podrujima vanim za roditelje i djecu% kao to su kola i igra. Na depresiju otpada <51 svi" psi"ijatrijski" dijagnoza u nepsi"ijatrijskim ordinacijama. =ultura% dru tvena klasa i rasna pripadnost ne predstavljaju dodatne rizike za stopu incidencije poremeaja raspoloenja. 2ociokulturalne razlike mijenjaju kliniku sliku. #ako su somatske pritube% zabrinutost% napetost i iritabilnost e e izraene kod pripadnika nii" socioekonomski" slojeva. 3ipolarni poremeaji raspoloenja naje e poinju depresijom te su karakterizirani bar jednim povi enim periodom tijekom trajanja bolesti. )nipolarni poremeaj raspoloenja *depresivni poremeaj+ rekurentnog je tijeka% no u treine oboljeli" javlja se samo jednom u ivotu. #ermin melankolija rezerviran je za tipine oblike depresivnog poremeaja sa simptomima agitacije% gubitka tjelesne teine% patolo ke krivnje% srednje ili ranojutarnje nesanice% dnevni" varijacija u raspoloenju% uz pad aktivnosti te gubitak sposobnosti za osjeaj zadovoljstva. >elankolija za"tijeva somatsko lijeenje i dobro reagira na lijeenje antidepresivima. )nipolarni poremeaj epizodnog je tipa% s asimptomatskim fazama izme-u relapsa. =ronicitet iznosi (0-451 i nastupa iznad 05-e godine ivota. $tipini depresivni poremeaj razlikuje se u tome to tijek bolesti fluktuira sa znaajnim primjesama fobini" simptoma% uz naznaenu napetost i ustra enost% povean apetit% veernje pogor anje% poetne nesanice te jutarnju pospanost. 2imptomi depresije i manije odraz su% kao i kod ostali" medicinski" stanja% poremeaja razliiti" procesa u organizmu. #oan me"anizam nastanka poremeaja raspoloenja nejasan je% no interakcija niza imbenika smatra se najvjerojatnijim me"anizmom. Nasljedni imbenik utvr-en je kao predisponirajui imbenik rizika% iako se pojavljuju forme bez nasljednog imbenika. 2tresni ivotni doga-aji *separacije+ esto pret"ode unipolarnim depresivnim epizodama. )loga psi"olo ki" precipitirajui" imbenika manje je sigurna kod pacijenata s bipolarnim poremeajem. Prijelaz s depresije na maniju doga-a se uz nesanicu kroz (-6 dana. 3ilo koji tip osobnosti moe razviti kliniku depresiju% no povratne unipolarne oblike razvijaju osobe koje su introvertne i pasivno ovisne. #akve osobe nemaju adekvatne socijalne vje tine da se prilagode promjenama koje iskau iz rutine svakodnevice. 9ubitak roditelja u djetinjstvu ne poveava nuno rizik za nastajanje poremeaja raspoloenja. /pak% takve osobe e e obolijevaju od depresije u mla-oj ivotnoj dobi. 3olest je naje e intermitentnog tijeka% a poku aji suicida e i su. ?ea podlonost ena depresiji ranije je obja njena pasivno-zavisnom ulogom ena u dru tvu% kao i nemoguno u da kontroiraju svoju sudbinu u mu ki orijentiranim zajednicama. /pak% biolo ka osjetljivost ena relevantnija je.

2.0 DEPRESIJA
2vatko od nas iskusio je depresiju.'ije je o normalnoj reakcijina gubitak voljene osobe%samopouzdanja% materijalni" vrijednosti ili zdravlja. >e-utim% postoje ljudi koji su izrazito
3

skloni depresiji.Oni opetovano zapadaju u stanja oaja%esto bez vidljiva razloga%i nji"ova depresija moe biti jaka da gotovo uope ne mogu udovoljiti osnovnim za"tjevima svakodnevna ivota-zadrati posao%odrati odnose s drugim ljudima ili ak odravati pri"vatljivu razinu osobne "igijene. @a takve ljude kaemo da pate od klinike depresije.4 >nogi ljudi koji pate od klinike depresije zapadaju i u razdoblja manije. >anija je suprotna krajnost u raspoloenju od depresije.#ijekom razdoblja umjerene manije ljudi su razgovorljivi% puni energije%impulzivni% pozitivno usmjereni i jako sigurni u sebe. ) takvom stanju mogu biti vrlo uspjesni u nekom poslu i vrlo zabavni u drustvu.No% kad manija dostigne svoj krajnji oblik% rije je o ozbiljnom klinikom problemu./zrazito manini ljudi esto se bude u stanju neobuzdanog odusevljemja% s izljevima neprekidnog brbljanja skaui bez prekida s jedne na drugu temu. Ni jedan zadatak nije im teak i ni jedan cilj nedostian.#akvo samopouzdanje i grandioznost% zajedno s velikom koliinom energije%distraktibilnosu i izratitom impulzivnosu%dovode do neprekidnog niza nesrea: manija iza sebe ostavlja bezbroj nezavrseni" poslova% neplaeni" rauna i prekinuti" odnosa. !epresija i manija ubrajaju se u poremeaje afekta *emocija+. !epresija se obino dijeli u dvije skupine: reaktivnu depresiju% koju izaziva objektivno negativno iskustvo% i endogenu depresiju% koju ne izazivaju takva iskustva. Nemaju svi depresivni bolesnici razdoblja manije i za nji" kaemo da boluju od unipolarnog poremeaja raspoloenja. 3olesnici u koji" se uz depresiju javlja i manija boluju od bipolarnog poremeaja raspoloenja.6 )estalost poremeaja raspoloenja u industrijaliziranim zapadnim dru tvima dobro je potkrijepljena podacima. Otprilike A1 ljudi boluje od unipolarnog poremeaja raspoloenja u nekom trenutku svoga ivota% a oko (1 ima bipolarni poremeaj raspoloenja.Btovi e% unipolarni poremeaj raspoloenja javlja se dvostruko e e kod ena nego kod mu karaca% dok s obzirom na spol nema razlike u uestalosti bipolarnog poremeaja raspoloenja. Otprilike (51 ljudi koji boluju od porameaja raspoloenja poine samoubojstvo. Nasuprot tome% uestalost poremeaja raspoloenja u drugim dru tvima je promjenljiva. Na primjer% ini se da je u &ileu i =ini uestalost depresije mnogo vea kod ena nego kod mu karaca.

2.1 UZRONI INITELJi U NASTANKU POREMEAJA RASPOLOENJA

'azlikama me-u ljudima u nastanku poremeaja raspoloenja pridonese genetski initelji. /straivanja poremeaja raspoloenja provedena na blizancima pokazuju da se ti poremeaji javljaju u A51 sluajeva u jednojajani" i (01 u dvojajani" blizanaca% neovisno o tome jesu li su rasli zajedno ili odvojeno. Premda postoji mnogo izuzetaka% utvr-ena je tendencija da bolesni blizanci pate od istog poremeaja C unipolarnog ili bipolarnog% a uestalost bipolarnog
2

Dautzinger >. :!epresija-modeli dijagnosticiranje psi"oterapije lijeenje%4554.

Dautzinger >. :!epresija-modeli dijagnosticiranje psi"oterapije lijeenje%4554.

poremeaja kod blizanaca vea je od uestalosti unipolarnog.9lavnina istraivanja o uzronoj ulozi ivotnog iskustva u nastanku poremeaja raspoloenja bila je usmjerena na ulogu stresa u nastanku depresije. Nekoliko ispitivanja pokazalo je da stresna iskustva mogu potaknuti napad depresije kod ve depresivni" pojedinaca. Primjerice% 3roEn *(FF6.+ je utvrdio da je vi e od G;1 bolesnika iz velikog uzorka koji su potraili pomo zbog depresije doivjelo teke stresove u pret"odnoj godini% u odnosu na 641 ispitanika iz usporedne skupine. >e-utim% mnogo je tee potvrditi pretpostavku da rana izloenost stresu poveava vjerojatnost pojave depresije u odrasloj dobi *=essler%(FF<.+.;

2.2 OTKRIE ANTIDEPRESIVA (LIJEKOVA PROTIV DEPRESIJE)

@a lijeenje poremeaja raspoloenja otkrivene su etiri skupine lijekova: in"ibitori monoaminooksidaze%tricikliki antidepresivi%litij i selektivni in"ibitori ponovnog unosa monoamina.0 INHIBITORI MONOAMINOOKSIDAZE /pronijazid% prvi antidepresiv%prvotno je otkriven za lijeenje tuberkoloze i kao takav pokazao se potpuno neuspjenim. >e-utim% zanimanje za protudepresivno djelovanje tog lijeka bilo je nada"nuto opaanjem da ipronijazid pomae tuberkoloznim bolesnicima da budu manje depresivni zbog svoje bolesti. @bog toga% iprinijazid je ispitavan na mije anoj skupini psi"ijatrijski" bolesnika i utvr-eno je da je djelotvoran u lijeenju depresije. /pronijazid je prvi put proizveden kao lijek protiv depresije (F0<.godine. /pronijazid je agonist monoamina. On poveava koliinu monoamina *tj.norepinefrina i serotonina+ spreavajui djelovanje monoaminooksidaze *>$O+% enzima koji razbija monoaminske neurotransmitere u citoplazmi neurona. >$O in"ibitori imaju nekoliko popratni" pojava me-u kojima je najopasniji uinak sira. Drana poput sira%vina i ukiseljenog povra sadri amin zvan tiramin koji jako podie krvni pritisak. #a "rana obino ne djeluje na krvni pritisak jer se tiramin brzo prera-uje u jetri pomu >$O-a. >e-utim% ljudi koji uzimaju >$O im"ibitore i jedu "ranu bogatu tiraminom%izloeni su riziku izazvanog poveanjem krvnog pritiska. TRICIKLIKI ANTIDEPRESIVI nazvani su tako zbog svog protudepresivnog djelovanja i zato to nji"ova kemijska struktura ukljuuje lanac od tri prstena. ) poetku se dralo da je imipramin% prvi tricikliki antidepresiv%lijek protiv s"izofrenije. >e-utim% nakon provjere njegova djelovanja na mije anom uzorku psi"ijatrijski" bolesnika% odma"

Pinel :o"n P.:. : 3ilo ka psi"ologija% prijevod ;.izdanja% struna redakcija "rvatskog izdanja%doc.dr.sc.>eri #adinac-3abi%4555.
5

Pinel :o"n P.:. : 3ilo ka psi"ologija% prijevod ;.izdanja% struna redakcija "rvatskog izdanja%doc.dr.sc.>eri #adinac-3abi%4555.

je bio vidljiv njegov protudepesivni uinak. #ricikliki depresivi spreavaju ponovni unos serotonina i norepinefrina% poveavajui tako nji"ovu koliinu u mozgu. Oni su sigurnija zamjena za >$O in"ibitore.
-

LITIJ Otkrie sposobnosti litija% jednostavnog jona metala% da sprijei maniju jo je jedno vano sluajno farmakolo ko otkrie. $ustralski psi"ijatar 7ade izmije ao je urin manini" bolesnika s litijem kako bi nainio topivu sol. Potom ju je ubrizgao skupini zamoraca kako bi utvrdio "oe li izazvati maniju. 'adi kontrole% drugoj skupini zamoraca ubrizgao je litij. )mjesto da izazove maniju% otopina s urinom smirila je zamorce i budui da je injekcija litija imala isti uinak% 7ade je zakljuio da je litij%a ne urina kiselina% umirujui agens. 9ledajui unazad% 7adeov zakljuak bio je nevjerojatno budalast. !anas znamo da u koliinama koje je upotrebljavao 7ade% soli litija izazivaju jaku muninu. Neuvjebanu 7adeovu oku neaktivnost njegovi" ispitanika mogla je djelovati kao mirnoa. $li ispitanici nisu bili mirni% ve im je bilo zlo. No% kako bilo% odu evljen onim to je drao uspje"om svoji" pokusa na zamorcima% 7ade je (F0;.godine isprobao litij na skupini od (5 manini" bolesnika i on se pokazao izuzetno djelotvornim. Na 7adeov izvje taj nije odma" bilo reakcija. Neki znanstveniciu bili su zadivljeni 7adeovim znanstvenim dostignuima% neke tvornice lijekova bile su spremne potro iti milijune dolara u procjenu terapijski" mogunosti jona metala koji nije bio mogue patentirati. #erapijske mogunosti litija nisu bile u potpunosti poznate sve do kasni" A5-i" godina kad je otkriveno da je litij djelotvoran u lijeenju depresije i manije. !anas se litij obvezatno koristi u lijeenju bipolarnog poremeaja raspoloenja. Pretpostavlja se da u terapijskom djelovanju litija posreduju njegovi agonistiki uinci na funkciju serotonina.A SELEKTIVNI INHIBITORI PONOVNOG UNOSA MONOAMINA Hluoksetin% koji se proizvodi pod imenom Prozak%potomak je tricikliki" antidepresiva. 'ije je o manjoj strukturalnoj varijaciji tricikliki" antidepresiva koji selektivno spreavaju ponovni unos serotonina% umjesto da spreavaju ponovni unos i serotonina i norepinefrina.Prema tome% Prozak i drugiu lijekovi iz njegove skupine *Paksil% @oloft% Iuvoks+ nazivaju se selektivnim in"ibitorima ponovnog unosa serotonina.

Prozak je u kliniku upotrebu uveden G5-i" godina. Premda on nije djelotvorniji u lijeenju depresije od imipramina% danas ga uzima vi e od deset milijuna ljudi. !va su razloga njegove velike popularnosti. Prvo% izaziva malo popratni" pojava i drugo% pokazao se djelotvornim i u lijeenjuz brojni" drugi" psi"iki" poremeaja% a ne samo depresije. 3udui da je Prozak tako djelotvoran u lijeenju poremeaja za koje se ranije dralo da pripadaju iskljuivo podruju psi"oterapije *npr. nedostatka samopouzdanja% stra"a od neuspje"a% izrazite osjetljivost na kritiku% nemogunosti doivljavanja ugode+% on je jako utjecao na psi"ijatriju i kliniku psi"ologiju.
6

Pinel :o"n P.:. : 3ilo ka psi"ologija% prijevod ;.izdanja% struna redakcija "rvatskog izdanja%doc.dr.sc.>eri #adinac-3abi%4555.

2.3 POREMEAJI RASPOLOENJA: DEPRESIJA I MANIJA

>anije je emocionalno stanje intenzivnog% ali neutemeljenog zanosa% to se oituje pretjeranom aktivno u% razgovorljivo u% bijegom ideja% distraktibilno u% nepraktinim grandioznim planovima% te nesvr"ovitim aktivnostima. >anija se obino pojavljuje iznenadno i razvija tijekom razdoblja od jednog do dva dana. Nelijeene epizode mogu potrajati od nekoliko dana do nekolikosedmica. #ermin manija koristi se za opisivanje najteeg oblika ekstremnog us"ienja i pretjerane aktivnosti. >ali broj osoba s bipolarnim poremeajem raspoloenja doivi jedino epizode manije i nikad ne doivi epizode depresije.< )obiajeni simptomi manije ukljuuju razliite stupnjeve sljedeeg:

Pojaano raspoloenje C oboljele osobe osjeaju silan osjeaj uzbu-enja% us"ienosti i pune su energije. #akvo se iskustvo esto opisuje kao da ste na samom vr"u svijeta i mislite da ste nepobjedivi. Poveana energija i pretjerana aktivnost. 2manjena potreba za snom. 'azdraljivost C takve osobe se mogu naljutiti ili i" nerviraju oni koji ne odobravaju ili odbacuju nji"ove ponekad nerealne planove ili ideje. )brzano razmi ljanje i govor C misli postaju ubrzanije nego obino. #o moe dovesti do toga da dotina osoba ubrzano pria i skae s teme na temu. Nepromi ljenost C to moe biti rezultat smanjene sposobnosti kod oboljele osobe da vidi posljedice svog pona anja% kao to je npr. tro enje goleme svote novca na kupnju stvari koje im zapravo uope ne trebaju. 9randiozni planovi i uvjerenja C uobiajeno je za osobe koje doive maniju da budu uvjerene kako su izuzetno talentirane ili obdarene% da su kraljevi% filmske zvijezde ili na primjer predsjednici drava. &esto se pojaavaju i religiozna vjerovanja i dotine osobe vjeruju da su one vane vjerske linosti. Pomanjkanje razumijevanja C osobe koje doive maniju moda ne prepoznaju da je nji"ovo pona anje neprimjerno% mada mogu s"vatiti da druge osobe smatraju da su nji"ove ideje i pona anje neprimjereni% nepromi ljeni ili nelogini.

2. NEURALNI ME!ANIZMI DEPRESIJE

Pinel :o"n P.:. : 3ilo ka psi"ologija% prijevod ;.izdanja% struna redakcija "rvatskog izdanja%doc.dr.sc.>eri #adinac-3abi%4555.

Potraga za neuralnim me"anizmima poremeaja raspoloenja bila je usmjerena na depresiju.>e-utim% injenica da je litij djelotvoran u lijeenju depresije i manije pokazuje da su me"anizmi ta dva poremeaja usko povezani.G

2." VELIKA PSI!OLO#KA PITANJA

Posljedice depresije su velika psi"olo ka patnja% naru en obiteljski ivot i socijalno funkcioniranje% smanjena radna sposobnost i kvaliteta ivota.) sluaju depresije najvanije je to prije potraiti strunu pomo jer se uz pomo terapijski" postupaka postojei simptomi mogu otkloniti% osoba ponovno postaje funkcionalna% a istodobno se onemoguava pojava novi" epizoda depresije. =od lak i" i srednje te ki" oblika depresija uspje ni su razliiti pravci psi"oterapije% a u sluaju te ki" depresija neizostavni su lijekovi. ?rlo esto% lijeenje depresije je kombinirano.

3.0 ANKSIOZNOST
$nksioznost je normalna reakcija na stres% brigu ili prijetnju - ali kada je veoma jaka% dugotrajna% ili nesrazmjerna u odnosu na okolnosti% postaje poznata kao anksiozni poremeaj. Postoji nekoliko tipova anksiozni" poremeaja: na primjer% generalizovani anksiozni poremeaj% socijalna fobija% panini poremeaj i opsesivno-kompulsivni poremeaj. )tiui na osjeanja% misli i pona anje osobe% anksiozni poremeaj moe oteati suoavanje sa svakodnevnim ivotom kod kue% na poslu% u koli i prilikom druenjenja.

Pinel :o"n P.:. : 3ilo ka psi"ologija% prijevod ;.izdanja% struna redakcija "rvatskog izdanja%doc.dr.sc.>eri #adinac-3abi%4555.

)zrok anksiozni" poremeaja nije poznat. >e-utim% potvr-eno je da su odre-ene izmjene u funkciji mozga ukljuene u razne anksiozne poremeaje. !odatno% dru tveni faktori i stresovi mogu doprinjeti riziku razvoja anksioznog poremeaja.F

3.1 SIMPTOMI
/ako se razlikuju izme-u pojedinaca% tipini simptomi anksiozni" poremeaja obu"vataju stra"% unutra nju napetost% razdraljivost i slabu koncentraciju i fizike znake kao to su su"a usta% vrtoglavica% napetost mi ia% znojenje i lupanje srca. 2vi navedeni simptomi i znaci anksioznog poremeaja utiu na svakodnevni ivot. Osoba moe patiti od vi e tipova anksioznog poremeaja u isto vrijeme% a ponekad se istovremeno sa anksioznim poremeajem moe javiti i drugi poremeaj raspoloenja kao to je depresija *takozvani JkomorbiditetK+. =omorbiditet anksioznosti i depresije je veoma est. L &eneralizovani anksiozni poremeaj '&AP( ukljuuje nespecifinu anksioznost koja se odnosi na neko neeljeno budue iskustvoMdoga-aj. #ipini simptomi su prekomjerna i nekontrolisana zabrinutost% anksioznost i napetost% zajedno sa fizikim simptomima poput su"i" usta% vlani" dlanova% znojenja ili vrtoglavice. L So%ijalna $o)ija dovodi do toga da se ljudi pla e ili izbjegavaju socijalne situacije. Osoba se pla i da e uraditi ne to ime e se poniziti ili osramotiti. L Pani#ni poremeaj karakteri u iznenadni panini napadi povezani sa izraenim stra"om ili nervozom. Panini poremeaja tako-e moe da ukljuuje fizike simptome kao to su znojenje% bol% glavobolja% munina% lupanje srca ili su"a usta. L *psesivno+kompulsivni poremeaj '*,P( uzrokuje ponavljajue% nametljive i neeljene misli% to rezultira iracionalnim stra"ovima *opsesije+ povezane sa% na primjer% istoom% tjelesnim izluevinama ili zdravljem. =ao reakcija na ove stra"ove% pacijenti mogu izvoditi posebne rituale *kompulsije+% koje obu"vataju uporno pranje% i enje% kupanje% konstantno ponavljano provjeravanje% ili odravanje izrazito strogog naina is"rane.

3.2 STATISTIKA
Procjenjuje se da anksiozni poremeaji poga-aju izme-u 0 i <1 op te populacije% a da e do 4F1 ljudi patiti od anksiozng poremeaja barem jednom u svom ivotu. (5 455;.godine% od opsesivnokompulsivnog poremeaja je irom sveta bolovalo preko 4G miliona ljudi% a preko 65 miliona ljudi je doivjelo panini napad. $nksiozni poremeaji poga-aju i mu karce i ene irom sveta% ali je teret bolesti vei kod ena nego kod mu karaca.

Dollander N.% 2imeon !. : $nksiozni poremeaji% :astrebarsko: Naklada 2lap%455A.

10

Baldwin, D.S. and Hirschfeld, R. M. . !2005". Fast Facts: Depression, 2nd edn. Heal#h $ress, %&f'rd, ().

3.3 KLAUSTROFO$IJA KAO O$LIK ANKSIOZNI! POREMEAJA

=laustrofobija **lat. %laustrum JkavezK% Jstra"K% JfobijaK+ predstavlja anksiozni poremeaj stra"a od zatvorenog ili uskog prostora. =laustofobi mogu doivjeti napade panike prilikom ulaska u skuene prostore kao to suliftovi% vozovi ili avioni. =laustrofobija se moe lijeiti na nain sline drugim anksioznim poremeajima. Postoji nekoliko metoda ukljuujui kognitivnu terapiju pona anja i upotrebu anti-anksiozni" lijekova. =laustrofobija se smatra suprotno u agorafobije *,stra" od otvoreni" prostora,+.Ovo je pretjerano pojednostavljivanje jer se klaustrofobi tako-e mogu bojati gomile% tako da na primjer prometni gradski trg moe da uzrokuje i klaustrofobine i agorafobine napade. /straivanja pokazuju da 0 - (51 ljudi koji su bili podvrgnuti skeniranju nuklearnom magnetnom rezonancom ima klaustrofobiju. Btavi e% otkriveno je da je <1 pacijenata imalo JneidentifikovanuK klaustrofobiju% zbog koje je skeniranje moralo da se prijevremeno okona. 651 je izjavilo da je osjealo blae nelagodnosti usljed neop"odnosti da lee u zatvorenom prostoru due vremena.(( Postoji nekoliko psi"otarapeutski" metoda za lijeenje klaustrofobije.

Preplavljivanje O =od ovog naina lijeenja izlaganjem% pacijent se izlae zatvorenim prostorima. 2aznanje da se suoio sa za njega najstra nijom situacijom% i da mu se nije dogodilo ni ta lo e% moe biti vrlo moan nain lijeenja. =ontra-uslovljavanje O Ovo je metod sistematske desenzitivizacije% gdje se pacijent ui da koristi posebne te"nike opu tanja i vizualizacije kada iskusi anksioznost vezanu za fobiju. Nlementi koji izazivaju fobiju se polako uvode% korak po korak% dok se osoba koncentri e na fiziko i mentalno opu tanje. =onano% osoba bi trebalo da moe da se suoi sa izvorom svog stra"a bez osjeaja anksioznosti. >odelovanje O 2lino% ovdje se pacijentu pokazuju ljudi koji prolaze kroz preplavljivanje% i pacijent se o"rabruje da opona a nji"ovu sigurnost. =ognitivna terapija pona anja O Osoba se o"rabruje da se suoi sa stra"om% i izmijeni specifine misli i stavove koji vode osjeaju stra"a. >edikamenti O Iijekovi kao to su anksiolitici i antidepresivi. Iijekovi poznati kao beta blokatori se mogu koristiti za lijeenje fiziki" simptoma anksioznosti% kao to je lupanje srca.(4

3. DIJA%NOSTIKA I LIJEENJE
?eliki broj terapija je dostupan za efikasan tretman anksiozni" poremeaja% a lina podr ka porodice i prijatelja je dragocjena u svim stadijumima.
11

7ore8 9. :#eorija i praksa psi"olo kog savjetovanja i psi"oterapije% :astrebarsko: Naklada 2lap%455;. 7arlson% Neil '.:et al. Ps-%"olog-. t"e S%ien%e o$ /e"avior0 <t" ed. $ll8n P 3acon% Pearson. 45(5.

12

10

Prilikom odlaska kod ljekara% ljekar e dijagnostikovati anksiozni poremeaj postavljajui pitanja o simptomima% svakodnevnom ivotu i porodinoj istoriji. Pored toga% moe se uraditi i fiziki pregled kako bi se iskljuile druge bolesti. )koliko se potvrdi da se radi o anksioznom poremeaju% bie razmotrene mogunosti za terapiju% ukljuujui lijekove% savjetovanje% socijalnu podr ku% vjebe% relaksaciju i te"nike samopomoi. ) svakom od sluajeva% vano je potraiti savjet strunjaka.

.0 DISITMIJA
!istimija spada u skupinu poremeaja raspoloenja i predstavlja blai oblik depresije koju karakterizira trajno negativan stav prema ivotu. !istimija je starogrki termin% prema d-s to znai Klo eQ i t"-mia to oznaava Kstanje umaQ. Naime% stari 9rci su vjerovali da je lijezda timus izvor svi" emocija. Naje e zapoinje neprimjetno u kasnom djetinjstvu i adolescenciji% ali se moe pojaviti i kasnije% te je tri puta e a u ena. !istimija obino traje dvije% ali katkad i vi e od pet godina. 'azdoblja distimije se mogu izmjenjivati s razdobljima normalnog raspoloenja. !istimija obino ne onesposobljava osobu u svakodnevnom ivotu% ali moe utjecati na radnu aktivnost i dru tveni ivot. >noge osobe koje boluju od distimije poinju se dru tveno izolirati. Postupno im opada radna produktivnost. !istimija poveava vjerojatnost nastanka velike depresivne epizode. =ada se velika depresivna epizoda razvije u osobe koja ve boluje od distimije% stanje se naziva dvostruka depresija.

11

.1 SIMPTOMI
9lavni simptom je deprimirano raspoloenje karakterizirano tugom% nelagodom% neraspoloenjem i gubitkom interesa za uobiajene aktivnosti uz samopotcjenjivanje% pote koe u dono enju odluka i osjeaj beznadnosti. (6!epresivno raspoloenje prisutno je vei dio dana i vei broj dana nego to nije prisutno% to se vidi bilo kao subjektivni doivljaj ili primijeeno od strane drugi"% tijekom najmanje 4 godine. !ok depresivni poremeaj karakterizira epizodan tijek% tijek distimije je vi e kronian i dugotrajan. =od ranog pojavljivanja distimije esto bolesnici svoje simptome pri"vaaju kao nain ivljenja% a psi"ijatru se obraaju tek kad postanu disfunkcionalni na obiteljskom i poslovnom planu. 2imptomi distimije nalikuju simptomima velike depresivne epizode% ali su obino slabijeg intenziteta. Obino su prisutni samo pojedini simptomi velike depresivne epizode. 2imptomi distimije ukljuuju:

2metnje koncentracije% oteano dono enje odluka 2ocijalno povlaenje 'azdraljivost Nemir ili inertnost 2metnje spavanja Promjene tjelesne teine

=atkad osobe koje boluju od distimije navode prvu epizodu snienog raspoloenja tijekom djetinjstva ili adolescencije. $ko osoba razvije simptome distimije poslije 05. godine% obino treba posumnjati na osnovnu tjelesnu bolest. Najmanje <01 osoba koje boluju od distimije imaju dodatne zdravstvene probleme.

.2 LIJEENJE
Iijeenje se provodi u veini sluajeva ambulantno% a u terapiji prvo mjesto zauzimaju antidepresivi uz psi"oterapiju koja je uinkovit dodatak farmakoterapiji. 9lavni simptom distimije je deprimirano raspoloenje% karakterizirano tugom% nelagodom% neraspoloenjem i gubitkom interesa za uobiajene aktivnosti. 3olesnici sa distimijom mogu biti ni"ilistiki% sa nizom za"tjeva i albi. Oni mogu biti vrlo napeti i rigidni% bespomoni% gube nadu% pesimisti su. >ogu postojati promjene u vegetativnim funkcijama. >ijenja se nain spavanja% dolazi do gubitka apetita i energije. Osobe koje boluju od distimije obino zakazuju na poslu pa i u obitelji te je to glavni razlog nji"ovog dolaska psi"ijatru. Ope nezadovoljstvo sa svojim ivotom poku avaju otklanjati konzumacijom alko"ola ili uzimanjem droge.(;
13

'ot N. i 'adonji 2. : Psi"ologija za // razred gimnazije%@avod za udbenike i nastavna sredstva% Novi 2ad% (FF4. 7ore8 9. :#eorija i praksa psi"olo kog savjetovanja i psi"oterapije% :astrebarsko: Naklada 2lap%455;.

14

12

Bto se tie tijeka bolesti& on moe biti razliit. Primarna distimija ranog poetka ponekad moe biti tako kronina da bolesnik pri"vaa simptome kao dio svakida njeg ivota. Ponekad se distimija moe razviti u pravi veliki depresivni poremeaj% a postoji mogunost da se kasnije razviju "ipomane epizode ili bipolarni poremeaj. Najvei rizik tog poremeaja predstavlja poku aj suicida. @a postavljanje dijagnoze distimije mora biti depresivno raspoloenje tijekom veeg dijela dana i da traje najmanje dvije godine. )z depresivno raspoloenje obino su prisutni barem dva od sljedei" simptoma: poremeaj apetita% poremeaj spavanja% umor ili smanjenje energije% slaba koncentracija% oteano dono enje odluke% snieno samoprocjenjivanje i osjeaj beznadenosti.Iijeenje distimije provodi se ambulantno. Ponekad kada su jako izraeni depresivni simptomi% ili jako nagla en poremeaj svakodnevnog funkcioniranja ili su prisutne suicidalne ideje onda se bolesnik treba lijeiti u bolnici. ) lijeenju se koriste selektivni in"ibitori ponovne po"rane serotonina *2/PP2+.

ZAKLJUAK

Poremeaji osnovnoga nivoa raspoloenja nazivaju se poremeaji raspoloenja. &esto su praeni i nekim drugim promjenama u psi"ikim i tjelesnim funkcijama. 'aspoloenje se moe mijenjati u dva smjera: od snienog raspoloenja% koje nazivamo depresija% do povi enog raspoloenja% koje nazivamo "ipomanija ako se radi o teem poremeaju. !epresija spada u skupinu poremeaja karakterizirani" kao poremeaji raspoloenja *unipolarni poremeaj+. #o je te ko psi"o-fiziko stanje praeno raznim nuspojavama i popratnim efektima. !epresivno raspoloenje karakterizira povlaenje bolesnika u sebe% poti tenost% pad vitalni" dinamizama% nesanica% gubitak apetita% opsjednutost crnim mislima% usporeni misaoni tijek% beznadnost i bespomonost.

13

$nksioznost je normalna reakcija na stres% brigu ili prijetnju - ali kada je veoma jaka% dugotrajna% ili nesrazmjerna u odnosu na okolnosti% postaje poznata kao anksiozni poremeaj. Postoji nekoliko tipova anksiozni" poremeaja: na primjer% generalizovani anksiozni poremeaj% socijalna fobija% panini poremeaj i opsesivno-kompulsivni poremeaj. !istimija spada u skupinu poremeaja raspoloenja i predstavlja blai oblik depresije koju karakterizira trajno negativan stav prema ivotu. !istimija je starogrki termin% prema d-s to znai Klo eQ i t"-mia to oznaava Kstanje umaQ.

LITERATURA

(. 3aldEin% !.2. and Dirsc"feld% '. >. $. : 1ast 1a%ts. Depression% 4nd edn. Dealt" Press% ORford% )=.4550. 4. 7arlson% Neil '.: et al. Ps-%"olog-. t"e S%ien%e o$ /e"avior0 <t" ed. $ll8n P 3acon% Pearson. 45(5. 6. 7ore8 9. :#eorija i praksa psi"olo kog savjetovanja i psi"oterapije% :astrebarsko: Naklada 2lap%455;. ;. Dautzinger >. :!epresija-modeli dijagnosticiranje psi"oterapije lijeenje%4554. 0. Dollander N.% 2imeon !. : $nksiozni poremeaji% :astrebarsko: Naklada 2lap%455A.
14

A. Pinel :o"n P.:. : 3ilo ka psi"ologija% prijevod ;.izdanja% struna redakcija "rvatskog izdanja%doc.dr.sc.>eri #adinac-3abi%4555. <. 'ot N. i 'adonji 2. : Psi"ologija za // razred gimnazije%@avod za udbenike i nastavna sredstva% Novi 2ad% (FF4.

15