1. REALIZAM- glavni zagovornici ovog novog pogleda na svijet bili su: E.H.Caar (1939), George F. Kennan(1951,1954), Hans J.

Morgenthau (1948) i dr. Ova je teorija zasnovana na pretpostavci da je svjetska politika u sutini nepromjenjiva borba meu dravama od kojih svaka gleda primarno sopstveni interes. Svaka od konkurentnih drava tei za ostvarivanjem sopstvenih nacionalnih interesa. Realpolitika-teorijski pogled gdje je gotovo glavna aksioma tvrdnja da drave treba da se pripremaju za rat kako bi odrale mir. Logika realpolitike temeljila se na tome da je vojna bezbjednost sutina svjetske politike. 2. LIBERALIZAM- poetak liberalizma vezuje se za A.Tokevila koji u svom poznatom djelu Demokracija u Americi istie da su demokratske nacije prirodno naklonjene miru, to proizilazi iz njihovih interesa i sklonosti. Kegli i Witkopf istiu da je u sutini liberalistiki naglasak na utjecaju ideja na ponaanje,jednakost,dostojanstvo i slobodu pojedinca kao i potreba zatite ljudi od pretjerane dravne regulative. Idealisti su zagovornici liberalizma,ljudi inspirirani liberalnom teorijskom tradicijom koji smatraju da tenja za idealima kao to je svjetski mir moe promijeniti svijet. Za razvoj liberalizma posebno u SAD naroito je zasluan Wudrov Wilson(amer.predsjednik koji je ujedno bio i glavni osniva Lige naroda. On se zalagao za to da graanska i politika prava u svim zemljama meunarodne zajednice budu u to vedoj mjeri izjednaena za liberalizaciju ekonomskog sistema drava i za ubrzanje ekonomskog povezivanja. 3. RAZLIKA REALIZMA I LIBERALIZMA- realisti zagovaraju da je drava u centru,da je ravnotea snaga nain za odranje mira. Liberalisti zagovaraju ovjeka u centru,ali se zalau za kolektivnu sigurnost kao nain za odravanje mira. 4. KONSTRUKTIVIZAM- polazi od jednostavne pretpostavke da anarhija nije fiksna,da meunarodna politika nije mjesto gdje je svaka drava zasebna. Prema konstruktivizmu nije narod, niti je ona jedini kljuni faktor. Sukobi i rivalstva nisu predodreeni i mogude je suraivati. Postoji NVO sektor, pojedinci, mediji, koji utjeu na meunarodnu politiku i oblikuju je. 5. NEOLIBERALIZAM- prve razraenije ideje neoliberalizma vezane su za funkcionalistike ideje: D.Mitranya, Haasa, D.Estona, T.Parsonsa itd. Doprinos ove teorije razvoju teorije meunarodnih odnosa je uoavanje nastajanja sistema meunarodnih odnosa unutar kojih nastaju svojevrsne pravilnosti,po kojima se odnosi u ovakvim sistemima odvijaju. 6. KOLEKTIVNA BEZBJEDNOST-oznaava bezbjedonosni reim uspostavljen dogovorom velikih sila kojim su postavljena pravila za odravanje mira,voena principom da de akt agresije naidi na kolektivni odgovor ostalih. Pristup kolektivne sigurnosti je problem rata rjeavao tako to je agresiju bilo koje drave proglaavao kao agresiju protiv svih,koji bi zajedniki djelovali da bi sprijeili agresora. 7. RAVNOTEA SNAGA- zasnivala se na hipotezi da de se mir i stabilnost odrati u situaciji kada je vojna sila rasporeena tako da ni jedna sila ili blok ne mogu dominirati drugima. Tip ili sistem meunarodnih odnosa koji se predlae radi zatite nekih univerzalnih i zajednikih vrijednosti. Politika ravnotea snaga vodi se i danas,a mnogi su miljenja da se samo ovom sistemu moe zahvaliti za neizbijanje III.svj.rata. Ravnotea snaga se primarno vee za pojam modi jer polazi od toga da se mod jedne drave ili grupe drava ne moe obuzdati niim drugim do li modi druge drave ili grupa drava. Glavne pretpostavke ravnotea snaga prema R.Vukadinovidu su: -Postojanje vedeg broja samostalnih drava koje meusobno stupaju u razliite odnose; -Nepostojanje nekog velikog centra koji bi imao mod iznad sile pojedinih

drava; Drave raspolau svojom silom koju de upotrijebiti kao krajnje sredstvo za ostvarivanje svojih interesa; -Sila se jedino moe neutralizirati silom. 8. SIGURNOSNA DILEMA- tendencija drava da na defanzivno naoruavanje svojih protivnika, gledaju kao na prijetnju, tako da se odgovorom na tu prijetnju i oni naoruavaju, to na kraju dovodi do slabljenja sigurnosti obiju drava. 9. FAKTORI MEUNARODNIH ODNOSA- jesu pojave koje utiu na dinamiku meunarodnih odnosa i poloaj drave u meunarodnim odnosima. Postoje sljededi faktori meunarodnih odnosa: 1.Geografski faktor-u prolosti su se meunarodni odnosi pokuali objasniti pomodu geografskih faktora kao to su: prirodni izvori,geografski poloaj,posjedovanje mora... 2.Demografski faktor- smatra se vrlo vanim faktorom MO, jer se u prolosti demografska elastinost uzimala kao opravdanje za ekspanzionistiku politiku. 3.Ekonomski faktor-do posebne veze izmeu ekonomike i meunarodnih odnosa dolazi u doba kapitalizma. Ta ekonomizacija MO nastupila je jaanjem ekonomije i diplomacije. 4.Pravni faktor-razlikuju se dvije vrste pravnih normi:-one koje reguliraju pitanja suverenosti drava; -sloenija pitanja pravnog rjeavanja politikih problema. 5.Vojni faktor- to je mogudnost upotrebe vojnih potencijala. 10. SUBJEKTI MEUNARODNIH ODNOSA- pod subjektom meunarodnih odnosa podrazumijeva se svaki nosilac aktivnosti koji utie na meunarodne odnose u pozitivnom ili negativnom smislu. Razlikujemo: 1.Drave- Drava je neosporno glavni subjekt meunarodnih odnosa, a po mnogim autorima ona je i jedini subjekt meunarodnih odnosa. injenica je da se bez drave meunarodni odnosi, pa ni ostali subjekti, ne mogu odrediti. Mnogi teoretiari smatraju da su meunarodni odnosi u biti upravo odnosi izmeu drava.Bitne karakterisitke svake drave (za razliku od ostalih subjekata meunarodnih odnosa) jesu: teritorija, stanovnitvo i glavni centar odluivanja u datoj dravi (vlada, skuptina, sabor, kongres, parlament i slino). Postojanjem ova tri elementa ispunjeni su elementarni uslovi za postojanje drave. Pored pomenutih obiljeja, bez kojih ne moe postojati drava, vedina modernih drava ima i nek druge zajednike karakteristike za meunarodne odnose. Te karakteristike su vezane, prije svega, za jedinstven ekonomski prostor, odnosno privredne cjeline, za specifine ekonomske, vojne i politike saveze. Takoer, drave, a posebno tzv. nacionalne drave, imaju specifina kulturna obiljeja (nacionalna kultura), ili ono to se u teoriji politikih sistema naziva drutveno-historijska klima i tradicija. 2.Meunarodne organizacije- Meunarodna organizacija promatra se kao zajednica vie drava osnovana meunarodnim ugovorom, zajednica koja ima vlastite organe, a slui postizanju zajednikih odreenih ciljeva. Mnogi autori smatraju da pored drave, meunarodne organizacije spadaju u drugu grupu osnovnih meunarodno-pravnih lica. U tom smislu meunarodne organizacije su subjekti meunarodnog prava koje su nastale voljom aktera, odnosno drava, kao udruenja ili asocijacije sa posebnim pravnim subjektivitetom i statusom koji omoguduje pravnu nezavisnost i autonomiju pri vrenju poslova vezanih za taj autonomni i nezavisni status u odnosu na druge pravne subjekte. Meunarodne organizacije obino se dijele na:meunarodne vladine organizacije, u kojima drave djeluju na osnovi meunarodnog ugovora (statuta) i meunarodne nevladine organizacije, koje tvore iroki krug razliitih skupina, grupa i pojedinaca iz razliitih drava.Meunarodne vladine organizacije imaju u svom lanstvu drave koje djeluju u njima preko svojih slubenih predstavnika. Te organizacije uspostavljaju normalne meunarodne odnose u meusobnoj komunikaciji, a meunarodna organizacija se ne pojavljuje kao neko naddravno ili supranacionalno sredite koje bi moglo

donositi odluke mimo volje drava uljanjenih u organizaciju. Meunarodne vladine organizacije dijele se na: univerzalne (UN i njihove specijalizirane agencije) i regionalne (Sjevernoatlantski savez, Organizacija afrikog jedinstva itd.) 3.Pokreti- Meunarodni politiki pokreti okupljaju ljude razliitih nacionalnosti i dravljanstava, koji ne tee samo jednom djelominom ili privremenom cilju, ved usvajaju iru politiku ideologiju, uenje ili program i zalau se za njihovo usvajanje i ostvarivanje u cijelom svijetu. Takvi pokreti su esto vani inioci, ali ne i subjekti meunarodnih odnosa. 4.Transnacionalne vjerske organizacijeKatolika crkva Najvrde organizirana meunarodna crkva jeste katolika crkva. Ona poiva na razvijenom sistemu pravila i ima strogu hijerarhiju, na ijem se elu nalazi papa u svojstvu Vrhovnog svedenika svjetske crkve. Pravoslavna crkva Krdanska crkva je 1054. godine podijeljena na zapadnu (Katoliku) i istonu (Pravoslavnu). Kasnije su se od katolika ponovno odvojili protestanti. Pravoslavna crkva je skup hridanskih pomjesnih ili upravno samostalinh crkava. Islam Islam u izvornom prevodu sa arapskog znai predanost jednom Bogu. To je monoteistika religija koja je nastala na Arapskom poluotoku u VII vijeku nae ere. Danas je druga najrasprostranjenija religija na svijetu sa neto vie od 1.3 milijarde sljedbenika. Sve od 1924. godine ulogu vrhovnih poglavara svih muslimaa imali su halife, koji su se smatrali nasljednicima Muhammeda, kao vrhovnog vjerskog autoriteta i voe, ali i svjetovnog vladara. Poslije turske revolucije, sa sultanataom je ukinut i halifat, iako je bilo pokuaja nekih arapskih vladara da preuzmu ulogu halife. Judaizam Judaizam je najstarija od tri svjetske religije. Judaizam je i IZVOR i krdanstva i islama. Nakon dugih godina progonstva idovu su shvatili da de prestati trpjeti samo ako ponovno budu mogli ivjeti u svojoj vlastitoj zemlji. Iz tih shvadanja, ideologije i elja rodio se cionizam ijom zaslugom je i uspostavljena drava Izrael. Godine 1942. cionistiki pokret usvaja tzv. Baltimorski program, koji poziva na uspostavu idovkse drave u britanskom mandatu Palestini. Drava Izrael uspostavljena je 14. maja 1948. odlukom Generalne skuptine UN. Judaizam kao religija i kao pripadnost jednom narodu je nedjeljivo. To je jedinstven identitet ako idov eli biti i ostati idov, to razlikuje idovstvo od ostalih religija. 5.Nacije-njihov uticaj je vidljiv onda kada se nacije bore za svoju dravnost,ali ona ne moe djelovati kao subjekt i u situaciji kada se za nju vee element dravnosti tj.kada ne postoji adekvatna dravna organizacija. 6.ovjek 11. VERSAJSKI SPORAZUM- poslijeratni meunarodni poredak poinje da se kreira poetkom 1919.godine kada su se predstavnici sila pobjednica sastali u Parizu da bi ugovorili mirovni sporazum poznatiji kao Versajski sporazum,28.juna 1919. 12. LIGA NARODA- pakt Lige naroda potpisan je 26.lipnja 1919.godine. Njen temeljni cilj bio je osiguranje meunarodnog mira i sigurnosti i unaprijeenje suradnje izmeu drava. Imala je svoje organe meu kojima je najvanija bila generalna skuptina i vijede. Tri su glavna organa: Sekreterijat, Savjet i Skuptina. U septembru 1939.dolo je do raspada Lige naroda. Razlozi propasti: -nije uspjela osigurati meunarodni mir i sigurnost, -nikad nije postala univerzalna meunarodna organizacija, -drave nisu bile spremne u potpunosti pravno zabraniti rat, vodede drave su provodile politiku poputanja spram njemakoj,italijanskoj i japanskoj agresiji. Liga naroda nije prihvadena jer:-Senat SAD-a nije prihvatio taj Wilsonov prijedlog, a odbijen je jer Wilson nije izabrao senatore da idu s njim na mirovne pregovore, -zatim zbog politike IZOLACIONIZMA (odluka SAD-a da se ne mijea u evropska politika pitanja) -te zbog Wilsonovog protukandidata republikanca Henry-a Cabot Lodge-a, -Zato to SAD nije uestvovala u I Svj.Ratu. 13. SPOLJNOPOLITIKO ODLUIVANJE- Svaka drava ima razliite sisteme i razliita ustavna ureenja. Smatra se da su od naroitog znaaja samo one spoljnopolitike odluke koje su uzrok ili povod za spoljnopolitiku akciju. To znai da su te spoljnopolitike odluke sukladne

ustavnom odreenju i politikom sistemu date drave da se efikasno provode. Predsjedniki sistemi (ameriki,francuski..)daju primat predsjedniku drave,klasini parlamentarni sistemi(VB,Indija...) daju primat premijeru ili predsjedniku vlade,tzv dogmatski sistemi (Kina,Kuba...) daju primat predsjedniku vladajude partije, dok se u istinskim demokratskim sistemima spoljnopolitiko odluivanje zasniva na uzajamnoj konsultaciji i uvaavanju svih relevantnih faktora koji su ustavom odreeni (Njemaka,zemlje Skandinavije). 14. DIPLOMACIJA- je prije svega oblik dravne djelatnosti usmjeren na odnose sa drugim zemljama i subjektivnost meunarodnih odnosa. Uosnovi radi se o ciljevima politike odreenih drava,a ti ciljevi primarno se ogledaju u spoljnoj politi i drava. U vezi s tim,najjednostavnije reeno diplomacija je instrument kojim se ostvaruje ta politika. Sutinski cilj diplomacije je afirmacija interesa i poloaja vlastite drave,spreavanje rata i sl. Dva temeljna pravila meunarodnog prava u odnosu na diplomatske predstavnike koje je naveo Hugo Grotius su: -uspostava instituta akreditacije stranog ambasadora i njegova zatita. Javna diplomacija-cilj onemogudavanja zakulisnih sporazuma ili odluka koje bi bile skrivene od javnosti. Ekonomska diplomacija-njom se oznaavaju diplomatske aktivnosti usmjerene prema unaprijeenju i zatiti ekonomskih interesa odreene zemlje.Osnovni zadaci diplomacije su: zatita,reprezentacija,posmatranje i obavjetavanje i pregovaranje. Zatitazatita interesa,bilo da je rije o organiziranim dravnim interesima,interesi privatnih osoba,kompanija i sl. Reprezentacija- podrazumijeva politiko zastupanje,odnosno voenje bilateralnih kontakata,praenje politikih kretanja u toj zemlji i sl. -Promatranje i obavjetavanje-znai da su diplomanti oi i ui svoje vlade u odreenoj zemlji. -Pregovaranje je njihovo glavno umijede i sposobnost. Kada govorimo o diplomati, on: Uiva povlaten status, poloaj;-Radi po uputama vlade, vlada donosi odluke koje diplomata izvrava. Njegovi zadaci su:Informiranje,-Posmatranje (na osnovu ega je dolazio do informacija), -Pregovaranje (po mnogima je ovo kljuna funkcija diplomate, jer se pregovarati moe samo ako posjedujemo potpune ovlasti),- Obavjetavanje (uloga povratne sprege koju igra diplomata). Sredstva: diplomacija, vojni instrumenti, ekonomski instrumenti, propaganda i javno mnijenje. Vojni instrumenti kljuno sredstvo ali samo za jake drave, mod vojnih institucija je opala i koristi se samo u sluaju napada na dravu. -Ekonomski instrumenti pravilno koritenje oslikava snagu drave; Sankcije, -Pomod, - Propaganda njen cilj nisu elite ved narod, a njome mijenjamo javno mnijenje. Efikasna propaganda je ona koju ne shvatamo da je propaganda 15. PRVI SVJETSKI RAT- povod I.svj.ratu bilo je ubistvo F.Ferdinanda u Sarajevu juna 1914.godine.Jo prije atentata formirana su dva neprijateljska saveza kojima su Njemaka,Austro-Ugarska i Otomansko carstvo(cent.sile) suprotstavljene Fra, VB, i Rus(antanta). Uzroci I.svj.rata: -Strukturalizam-posmatra promjenjiv raspored modi unutar globalnog sistema kao primarni inioc koji odreuje promatranje drava. Raspored modi odreuje hode li se obrazovati koalicije i hode li preovladavati mir. -Ravnotea sile-teorija po kojoj de se mir i stabilnost najvjerovatnije odrati kada je vojna sila rasporeena tako da ni jedna sila niti blok ne mogu dominirati drugima. -Teorija racionalnog izbora-tvrdi da je izbijanje rata bilo rezultat elje Njemake elite da ratom sa Francuskom i Rusijom ojaa sv oj poloaj na kontinentu,potvrdi njen status svjetske sile i da se odvrati panja domade javnosti od unutranjih problema. Nacionalizam- mnogi jo smatraju da se bujanje nacionalizma, posebno u jugoistonoj Europi stvorilo klimu miljenja koja je uinila rat vjerojatnim. Bipolarizam-meunarodni sistem su dva dominantna centra modi. Posljedice I.svj.rata bile su: -Raspad tri carstva (austrougarskog,otomanskog i ruskog) a na njihovom teritoriju stvorene su nove drave. U Versaju nadomak Pariza V.Vilson je predloio stvaranje Lige naroda. Na Vaingtonskoj pomorskoj konferenciji 1922. potpisan je ugovor pet sila (Jap,Fra,VB,Ita,SAD).

16.

17.

18. 19.

20.

21.

22.

Potpisan je i Briand-Kolegov pakt koji je 1928. zakonski zabranio rat kao instrument spoljnje politike. Ugovor etiri sile(Jap,Fra,VB,SAD) kojim se ove sile obavezuju da nede napadati kolonije ostalih potpisnica. DRUGI SVJETSKI RAT- on je suprotstavio faistiku koaliciju koja je teila nadmodi u svijetuTrojku osovine(Nje, Ita i Jap) neoekivanom Velikom savezu (SSSR,SAD,VB i Fra). Uzroci II.svjetskog rata-nekoliko faktora je oivjelo hegemonistike ambicije njemake. Jaanje: Iredentizma-nastojanje etnike grupe da silom povrati kontrolu nad teritorijom tako da postojede dravne granice vie ne dijele grupu(Nijemce). -Faizma- ideologija koja se zalae za ekstremni nacionalizam i uspostavljanje autoritarnog drutva zasnovanog na jednopartijskom sistemu sa diktatorskim vostvom. -Matchpolitik- njemaka realna filozofija upravljanja dravom koja ekspanziju dravne modi i teritorije upotrebom oruane sile smatra za legitiman in. POKRET NESVRSTANIH- je meunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja lanica koje su smatrale sebe slubeno neujedinjene sa jednim ili protiv jednog od vedih blokova. Svrha organizacije, kako pie u Havanskoj deklaraciji iz 1979. je osigurati nacionalnu neovisnost, suverenitet, teritorijalni integritet i osiguranje nesvrstanih zemalja u njihovoj borbi protiv imperijalizma, kolonijalizma, neokolonijalizma, apartheida i rasizma, ukljuujudi i cionizam i sve oblike strane agresije, okupacije, dominacije, mijeanja i hegemonije, kao i protiv blokovske politike. Pokret se fokusirao na nacionalne borbe za neovisnost, iskorjenjivanjesiromatva, ekonomski razvojisuprostavljanje kolonijalizmu, imperijalizmu i neo kolonijalizmu. Zemlje lanice su predstavljale 55 % siromanog stanovnitva Zemlje, vedinu vlada na svijetu i skoro dvije tredine lanica Ujedinjenih naroda. Pokret se slomio kada je Sovjetski Savez napao Afganistan 1979. godine. Dok su neke drave podravalesovjetsku invaziju, ostale lanice Pokreta su se protivile napadu. POLITIKA POPUTANJA- strategija pravljenja manjih ustupaka agresorskoj dravi bez osvete u nadi da de je to zadovoljiti te da nede nasrtati na teritoriju svojih susjeda. MINHENSKA KONFERENCIJA- iako se Hitler obavezao da nede iriti teritoriju silom, on je to obedanje iznevjerio 1938.kada je natjerao Austriju na Anschluss, ubrzo poslije toga zahtijevao je i Sudetsku oblast. Takvo njegovo ponaanje dovelo je do ove konferencije septembra 1938. Konferenciji su prisustvovali predstavnici Njemake(Adolf Hitler), Italije(Benito Musolini), Britanije(Nevil emberlen), Francuske(Eduard Daladje), na osnovu politike poputanja oni su pristali na Hitlerove zahtjeve. PAKT O NENAPADANJU- 23.08.1939. Hitler i Staljin su objavili svoj Pakt o nenapadanju ili (Ribentrop-Molotov pakt). Obavezujudi se da nede napadati jedni druge. U Moskvi od strane sovjetskog ministra vanjskih poslova Vjaeslava Molotova i njemakog ministra vanjskih poslova Joachima von Ribbentropa. Meusobni pakt o nenapadanju bio je na snazi do poetka Operacije Barbarossa 22. lipnja 1941. god. kada je Njemaka napala SSSR.Iako je slubeno bio oznaen kao "pakt o ne napadanju", ovaj sporazum obuhvadao je i tajni protokol,kojim je izvrena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj. KONFERENCIJA NA JALTI- Velika trojka voa-eril-Ruzvelt-Staljin sastali su se na konferenciji na Jalti u februaru 1945.godine, da bi se rjeila poslijeratna teritorijalna pitanja i postupak glasanja u OUN-a u cilju kolektivnog upravljanja svjetskim poretkom. HLADNI RAT- mogli bismo definirati kao stanje otvorenog neprijateljstva,stalne bipolarne rivalizacije i borbe izmeu drava suprotnih drutveno-politikih i ekonomskih sistema. Hladni rat je dugo suparnitvo 1949-1991, 42 godine, izmeu SAD i SSSR-a, kao i njihovih konkurentnih koalicija sa ciljem da se ogranii ekspanzija protivnika i osvoji prevlast u svijetu. SAD je optuivao SSSR zbog irenja komunizma u svijetu,a SSSR je optuivala zbog imperijalizma i kontrarevolucije. SAD i SSSR najvie su se natjecali u naoruanju i razvitku tehnologije. U Europi se Hladni rat organizirao u dva bloka: savez NATO koji je pokrivao Zapadnu Europu i kojima je dominirao SAD i Varavski pakt koji je pokrivao Istonu Europu i kojima je dominirao SSSR. Ta podjela se najvie odrazila na zapadnu Njemaku pogotovo na

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

Berlin. I danas se kao simbol Hladnog rata pominje Berlinski zid koji je razdvojio zapadni dio Njemake od Istone Njemake koja je spadala u Varavski pakt ali sve to pod kontrolom zemalja i saveza NATO. Zavretak hladnog rata- Hladni rat je poeo da propada 1989., kada je sruen Berlinski zid, a stvarno je okonan 1991., kad se SSSR razjedinio, prihvatio principe trine ekonomije i zapoeo demokratske reforme. SSSR je prihvatio poraz komunizma, raspad Varavskog pakta i ujedinjenje Njemake. MIROLJUBIVA AKTIVNA KOEGZISTENCIJA- poto je SSSR bio strateki inferioran u odnosu na SAD, Nikita Hruov je 1956., vodio politiku miroljubive koegzistencije sa kapitalizmom, kojom je tvrdio da rat izmeu kapitalistikih i komunistikih drava nije neizbjean i da meublokovska konkurencija moe biti miroljubiva.znai usklaivanje odnosa izmeu drava razliitih drutveno-politikih sistema,a dobila je svoju punu vrijednost i prvu mogudnost realiziranja za Lenjinova ivota. Prema tome koegzistenciju moemo okarakterizirati kao: -tip meunarodne suradnje karakteristine za drave sa razliitim i suprotno politikim i ekonomskim ureenjem, -aktivnu suradnju drava kojoj je za cilj odravanje meunarodnog mira i sigurnosti, -meunarodnu suradnju u skladu sa naelima povelje UN. MARSHALLOV PLAN- je bio plan SAD-a za obnavljanje saveznikih drava u Evropi. Incijativa je nazvana po dravnom sekretaru SAD-a George Marshallu. Plan se dugo smatrao za jednim od prvih procesa Europske integracije. TEORIJA DOMINA- metafora popularna tokom Hladnog rata koja je predviala da ako jedna drava potpadne pod uticaj komunizma, to de se isto dogoditi i njenim susjedima u lananoj reakciji, kao niz domina koje se rue. TRUMANOVA DOKRINA izjava predsjednika da de SAD pribjedi intervenciji da bi pomogla narode koji su stali na stranu SAD-a u borbi protiv spoljnog potinjavanja. Trumanova doktrina je antikomunistika vanjsko politika linija otpora SAD-a, primjenljiva za prostor Evrope i Bliskog Istoka, ali u stvarnosti mehanizam politike doktrine zadravanja jaanja komunizma. Formulirao ju je 1947. godine tadanji ameriki predsjednik Harry S. Truman na zahtjev amerikog Kongresa, kako bi se odobrila sredstva za finansijsku i vojnu pomod zemljama koje su protiv komunistike (sovjetske) prijetnje, a u stvarnosti za potporu reakcionih reima protiv demokratskih sila. KARTEROVA DOKTRINA- U mnogoemu sovjetska invazija Afganistana 1979., dovela je do kraja detanta. Predsjednik Dimi Karter je tada lansirao Karterovu doktrinu izjavljujudi spremnost SAD-a da upotrijebi vojnu silu da bi zatitila svoj pristup naftnim izvorima iz pravca Perzijskog zaliva. Sa sve edim govorom o ratu intenzivirale su se i pripreme za njega. REGANOVA DOKTRINA- Reganova doktrina obavezala je ameriku pomod antikomunistikim pobunjenicima koji su nastojali da srue reime podravane od SSSR-a u Afganistanu, Angoli i Nikaragvi.Reganovadoktrina Teorijakojuje,zagovarao,nekadanji,ameriki predsjednik Ronald Reagan, po kojoj bi trebalo formirati posebne snage, i snano ih podrati, u cilju nasilnog ruenja komunizma u takozvanim tredim zemljama. Iako je prvenstveno mislio na Kubu, ova Reganova teorija je u Evropskoj uniji ocijenjena vrlo opasnom. Zvanini Brisel/Bruxelles je zbog toga takav pristup javno odmah odbacio kao neprihvatljiv u meunarodnoj politici, imajudi uz ostalo, u vidu temeljne vrijednosti EU, koja je zasnovana na miru, razumijevanju, toleranciji i solidarnosti. BRENJEVLJEVA DOKRINA- Brenjevljeva doktrina je bila sovjetska politika doktrina, koju je predstavio Leonid Brenjev u govoru na Petom kongresu Poljske ujedinjene radnike partije, dana 13. studenog 1968. Glasila je:Kada snage koje su neprijatelji socijalizma pokuaju preokrenuti razvoj neke socijalistike drave u pravcu kapitalizma, to nije samo problem te zemlje, ved zajedniki problem i briga svih socijalistikih zemalja. BUOVA DOKTRINA- G.W. Bush (2001-2009) Kljuna strategija Busha da se sauva unipolarni svijet pod hegemonijom SAD tako to de se vojna sila SAD odravati na nivou koji ne moe

ugroziti nijedna druga velika sila Gruzija je okrenuta Zapadu, Jermenija vie Rusiji, dok Azerbejdan ima iri manevarski prostor za saveznitva sa Zapadom i islamskim zemljama a nije u loim odnosima ni sa Rusijom. 31. NATO- Cilj je bio da se ukljue i SAD-e u odbrambeni mehanizam, NATO ima 28 lanica, BiH je pristupila programu partnerstvo za mir koji vodi ka lanstvu u NATO-u ali to ne mora uvijek biti ostvareno.lan 5. Napad na bilo koju dravu lanicu znai napad na sve lanice i odgovor svih lanica. NATO se prvi put pozvao na ovaj lan zbog napada na SAD-e. Ironija je da se napad nije desio u EU, napad je doao u obliku nedravnih aktera, reagovalo se intervencijom u Afganistanu. 90-ih godina NATO je postao aktivan na prostoru bive Jugoslavije, djelovanje NATO saveza poinje poprimati novi oblik. Prijetnja se definie kao nestabilne drave Afrike i Azije. Nakon to su Maarska, eka i Poljska prele iz Varavskog pakta u NATO savez, poinje irenje NATO-a na srednji istok Evrope. Za SSSR NATO postaje vojno-politika alijansa koja se iri na prostore koji su prije bili pod vladu SSSR-a. GRUZIJA - podrazumijeva prostor zakavkazja, to su drave koje su postale neovisne raspadom SSSR-a, za Rusiju je to vrlo bitno podruje osim to tim dijelovima prolazi plinovod ono je bogato i drugim resursima, a to je i tit za junu granicu Rusije. Ugroavanjem teritorijalnog integriteta (dijeledi Gruziju na Osetiju i ostale dijelove) Rusija uspijeva zadrati junu granicu.Intervencija NATO-a na Kosovu 1999.god., uvjerilo je Rusiju da NATO djeluje vojno-agresivno. 32. VARAVSKI PAKT- Osnovan je sa ciljem protutee NATO-u, inile su ga SSSR, Maarska, Poljska, Bugarska, Istona Njemaka i Bjelorusija. SSSR je tako dobio legitimitet meunarodnog okvira kao to je Varavski pakt. 1968.god., SSSR je uguio Narodni ustanak u ehoslovakoj tako to je poslao trupe u Prag. 33. UN- 1942.god., 26 drava ujedinjenih u borbi protiv sila Osovine potpisale su Deklaraciju ujedinjenih naroda u Washington-u, to je znailo i saglasnost sa odredbama Atlanske povelje. Konferencija Ujedinjenih naroda o stvaranju meunarodne organizacije odrana je u San Francisku 15.5.-26.6.1945.god., na kojoj su posljednjeg dana rada Konferencije 50 pozvanih drava osnivaica potpisale cjelovit tekst Povelje Ujedinjenih nacija. Krajem 1945.god., odlueno je da sjedite Ujedinjenih naroda bude u SAD-u. Povelja je predviala da se objavi njeno stupanje na snagu nakon ratifikacije od strane pet stalnih lanica Vijeda sigurnosti (SAD. SSSR, Kina, Velika Britanija i Francuska) to se i desilo u oktobru 1945.god. povelja UN-a je predvidjela 6 glavnih tijela ove organizcije i definirala njihove funkcije:Generalna (opda) skuptina,- Vijede sigurnosti, -Ekonomsko i socijalno vijede, -Starateljsko vijede, Sekretarijat, -Meunarodni sud pravde. Generalnu skuptinu ine sve lanice UN-a. Generalni sekretar moe biti samo onaj koga izglasaju Generalna skuptina i Vijede sigurnosti, kandidat mora biti neutralan i ne zamjeriti se velikim silama. Pored 5 stalnih Vijede sigurnosti ima i 10 nestalnih lanica, da bi se neki prijedlog prihvatio mora biti 9 glasova ZA, s tim da svih 5 stalnih lanica mora biti ZA. Ovlasti vijeda sigurnosti: odluuje o tome ta je prijetnja za mir (ko je agresor i kako sprijeiti agresiju). 22.5.1992.god., BiH je postala lanica UN-a, 6.aprila SAD je BiH priznala kao nezavisnu dravu. Juni Sudan je posljednja drava koja je postala lanica UN-a. Ekonomsko-socijalno vijede koordinira niz institucija UN-a. Starateljsko vijede je suspendovano 1994.god., dok je postojalo vrilo je administraciju mandata. Meunarodni sud pravde je organ UN-a formiran 1945.god., nadlean je za rjeavanje sporova izmeu lanica UN-a, ako one prihvate njegovu nadlenost moraju prihvatiti i njegove odluke, njegovo sjedite je u Hagu i ima 15 sudija. 1993.god. BiH je pokrenula spor protiv SRJ (Srbija i C. Gora), Srbija je proglaena dravom koja nije sprijeila genocid. Evropski sud za ljudska prava je institucija Vijeda Evrope (meudravna organizacija koja promovira demokratiju i slobodne izbore) odluuje o sluajevima koji se tiu Konvencije o ljudskim pravima, sjedite je u

Strazburu. Evropski sud pravde u Luksemburgu rijeava sporove meu dravama lanicama EU. Meunarodni krivini tribunal za bivu Jugoslaviju ima sjedite u Hagu, osnovan je 1993.god., formiralo ga Vijede sigurnosti, ad hoc institucija koja ima svoj cilj i koja de biti ugaena kad ga ispuni. 34. SAMITSKA DIPLOMACIJA-- Samiti posebna vrsta diplomatskih pregovora gdje je cilj dovesti aktere na jednu geografsku lokaciju i pokuati rijeiti neka kljuna pitanja. 3 napoznatija samita:- Yalta 1945. -Postdam 1945. -Camp David 1978. YALTA-Samit odran 4.2.-11.2.1945. Glavni akteri su bili eril, Ruzvelt i Staljin. Cilj Ruzvelta i erila bio je uede Sovjetskog Saveza u ratu protiv Japana, zauzvrat, sovjetska sfera utjecaja prelazi i u Manduriju nakon poraza Japana, dobitak junog Sahalina i Kurilskih ostrva. Predmet razgovora bila je bududnost Istone Evrope, Njemake i UN-a. Sovjeti de doopustiti odravanje slobodnih izbora na teritorijama koje su oslobodili. SAD i UK su se sloile da vlade drava koje granie sa SSSR budu prijateljski opredijeljene prema Sovjetu.U sluaju Poljske dogovoreno je uede komunista u postratnoj vladi Poljske. U okviru UN-a dogovoreno je lanstvo Vijeda sigurnosti i veto za svih 5 lanica Vijeda sigurnosti. Postratna Njemaka treba preuzeti obavezu isplate parcijalne reparacije, a Francuska je ukljuena u upravljanje postratnom Njemakom. Prve reakcije na dogovor su bile pozitivne, ali ved u aprilu 1945. poinju neslaganja sa Sovjetima o bududnosti istone Evrope. POSTDAM-Odran 17. jula 1945 do 2. augusta 1945. Cilj je bio dogovoriti granice i obnoviti postratnu Njemaku. Kljuno je bilo pitanje njmake reparacije, Sovjeti su traili znaajne reparacije dok je Truman pristao na reparacije iz okupacionih zona. Dogovorena je demilitarizacija postratne Njemake i podjela u 4 okupacione zone. Okupacione sile - (SAD, Sovjetski savez, Velika Britanija i Francuska).Ideja je bila i iskorijeniti autoritane uticaje u njemakom obrazovanju. CAMP DAVID-Uesnici su bili Anwar Sadat, Menachem Begin (premijer Izraela), Jimmy Carter, a odran je 1978. Pregovori su trajali 13 dana. Postignuta su dva dokumenta: Okvir za mirovni sporazum izmeu Izraela i Egipta, vradanje sinajske teritorije u zamjenu za diplomatsko priznanje Egipta, ogrnaienje egipatskog vojnog prisustva na granici, pristup Sueskom kanalu potpisan 1979 - prvo priznanje drave Izrael od strane arapske drave. Principi za budude pregovore, autonomija Palestincima kao preduslov za mir sa arapskim susjedima. Camp David je najvedi Carterov uspjeh za koji je dobio i Nobelovu nagradu 2002. Carter je lino vodio pregovore, posredovao izmeu egipatske i izraelske strane = klju uspjeha. Arapi su izgubili: Sinaj, Gazu, istoni Jerusalem, Golan, Zapadnu obalu. Te teritorije su pripale Izraelu.

Meunarodni odnosi (drugi dio)

Rat- stanje koje nastaje unutar drava (graanski rat) ili izmeu drava (meudravni rat) kada ak teri koriste nasilna sredstva da unite svoje protivnike ili da ih primoraju na potinjeni poloaj. Dugi mir- dugotrajni period mira meu velikim silama. Pacifizam- ne priznaje nijedan razlog koji bi mogao da opravda ubijanje drugog ljudskog bia, ak ni onda kad za to postoji dozvola efa drave, (osuda rata, zalaganje za mir).

Socijalizacija- procesi kroz koje ljudi ue i stiu odreena uvjerenja, vrijednosti i modele ponaanja koji su prihvatljivi u datom drutvu. Hegemon- Inokosna, u vojnom i ekonomskom pogledu dominantna drava, ona svoju mo kojoj nema premca i koju niko ne dovodi u pitanje koristi za uspostavljanje i nametanje pravila iji je cilj ouvanje postojeeg svjetskog poretka i njenog ploaja u tom poretku. Terorizam- unaprijed smiljeno politiki motivisano nasilje koje protiv neborbenih ciljeva sprovode subnacionalne grupe ili tajni agenti, obino s namjerom da utiu na javnost. Neuspjele drave- vlade kojima prijeti opasnost da izgube lojalnost svojih graana koji se bune protiv korupcije i administrativnih neuspjeha, i u tim procesima izazivaju cijepanje zemlje na politike dijelove. ( jednostavnije: nemogucnost vlade da vri svoje dunosti- najvanija monopol nad upotrebom sile). Ugovor o nuklearnoj neproliferaciji- meunarodni sporazum kojim se tei spreavanju horizontalne proliferacije zabranom prodaje, sticanja ili proizvodnje nuklearnog oruja. Proliferacija- irenje oruanih kapaciteta od nekoliko na mnogo drava u lananoj reakciji, tako da sve vei broj drava stie sposobnost da izvede napad na druge drave unitavajuim (npr. nuklearnim) orujem. Horizontalna nuklearna proliferacija- porast broja zemalja koje posjeduju nuklearno oruje. Vertikalna nuklearna proliferacija- poveanje sposobnosti postojeeg nuklearnog oruja.

Meka mo- sposobnost vrenja uticaja u svjetskoj politici zahvaljujui neopipljivim resursima kao to su kultura i ideje nasuprot metodima koji poivaju na vojnoj moi.

Etnocentrizam- sklonost da se svoja nacija ili drava smatraju centrom svijeta i da su za to posebni to ima za posljedicu neshvatanje i prezir prema vrijednostima i pogledima drugih grupa.

Sukob civilizacija- Samjuel Hantington: teza da ce u XXI vijeku izbiti sukobi glavnih svjetskih civilizacija to e za posljedicu imati anarhijui ratove.

Kraj historije- Francis Fukuyama: teza da je filozofija ekonomskog i politikog liberalizma trijumfovala u svijetu, okonavajui nadmetanje izmeu trinih demokratija i centralno -planskog upravljanja.

BRICs- Regionalne sile, Brazil, Rusija, Indija, Kina (potencijalno i Juna Afrika)-sinonim za prelaz globalne ekonomske moi sa G7 zemalja na drave u razvoju. Mogle bi do 2050. godine postati dominantne ekonomije.

Zamrznuti sukobi

Nagorno Karabah: sukob izmeu Jermenije i Azerbejdana 1988-1994 -Zahtjev Jermena za autonomiju -1994 sklopljeno primirje izmeu jermena i azera, primirje traje punih 19 godina=zamrznuti sukobi. -Nagorno Karabah priznaje Jermenija kao suverena drava -Nagorno Karabah drava koja ima policiju, univerzitete itd. -20% teritorije Azerbejdana okupirano i danas od strane etnikih Jermena, uz pomo Rusije i Jermenije. (Ruski interes je da se odre zamrznuti sukobi, kako se NATO ne bi primio u lanstvo te drave) -Predsjednik Ilhan Alijev, nasljednik oca Hajdara Alijeva Sukob u Gruziji- Juna Osetija i Abhazija (pokrajine u Gruziji- politiki vezane za Rusiju, juna osetija i abhazija priznate od strane 5 drava ukljuuji i Rusiju) -Juna Osetija: sjeverni dio gruzijske granice sa Rusijom -2008 godine rat- Rusija pokrenula protiv Gruzije, s ciljem podrke Junoj Osetijiu borbi protiv vlade u Tbilisiju. -Abhazija: pokrajina na Crnom moru, u obje pokrajine ive razliite etnike grupe

Moldavija (Transnistrija- sukob u pridnjestrovlju) -za razliku od ostalih sukoba koji su etnike prirode , sukob u Transnistriji ili pridnjestrovlju (na ruskom jeziku Pridnjestrovlje) nije etnike prirode. -Moldavske vlasti htjele su da nametnu moldavski jezik u itavoj moldaviji ( to je za Ruse u Transnistriji ili Pridnjestrovlju bilo neprihvatljivo- otuda sukob)

Sukob na Kipru ( od 1960. godine izmeu turaka i etnikih grka koji ive na Kipru) -od 1964. godine do danas postoji prisustvo Turske vojske na Kipru -od 1964 do 2004 godine sukob nerijeen -2004 plan Kofi Anana- da se sjedine juni i sjeverni dio kipra -Turci na kipru podrali plan, grci na kipru su odbili plan- i za to su nagraeni lanstvom u EU podijeljeni moemo u Evropu. -Tako da Grka ima dva veta. (grka i grki dio kipra)

Regionalne organizacije

ASEAN- Regionalna organizacija naroda Jugoistone Azije. stvorena 1967. godine s ciljem razvoja meusobnih politikih, gospodarskih i kulturnih odnosa te promicanje regionalnog mira i stabilnosti. Sjedite Tajnitva ASEAN-a je u Jakartii, Indonezija -osnovni princpit , nemijeanje u unutranje poslove zemalja lanica (to je jedan od uspjeha organizacije)

APEC- Asia-Pacific Economic Cooperation (Azijsko-pacifika ekonomska suradnja) (osnovane 1989. godine sa sjeditem u Singapuru. lanovi organizacije 21 drava iz pacifike regije.

angajska petorka (angajska organizacija za sigurnost)- 1996 forum za zemlje centralne Azije -Cilj izbacivanje SAD-a . -2008 godine kada je Rusija izvrila invaziju na Gruziju, traila je od O da podre invaziju.

MECOSUR organizacija drava June Amerike 1991 Brazil i Argentina pokretai Cilj kopiranje EU (slobodna trgovina, sloboda protoka kapitala) Sekretarijat u Urugvaju svakih 6 mj se mijenja predsjednitvo (tu su tk. kopirali EU )

Arapska liga- 22 lana ukljuujui Palestinu -sukob u toku hladnog rata egipat protiv prosovjetskih tradicionalnih monarhijskih revolucionarnih reima -arapska liga je podrala da se svrgne Moamer Gadafi -arapski mirovni prijedlog (2002)- Arapske drave (arapska liga) priznati Izrael, ali da se vrate granice iz 1967. godine -Palestina: Gaza, istoni Jerusalem, Zapadna obala

Organizacija islamske konferencije-( novi naziv org. islamske suradnje od 2011. godine) preko 50 drava, formirana krajem 60-ih (kritike Izraela)