Aristotel: NIKOMAHOVA ETIKA 6.

knjiga

Aristotel - openito Aristotel, najvei grki filozof, roen je 384. pr. Kr. u Stagiri u Trakiji. Sa se a!naest go ina stupio je u "latonovu Aka e!iju g je provo i #$ go ina % o "latonove s!rti&. 'a poziv (ilipa )ake onskog, Aristotel olazi na njegov vor g je tri go ine po uava (ilipova sina Aleksan ara *elikog. +sniva je peripatetike %,etajue& ,kole u Ateni. + Aristotelu kao oso-i, vrlo se !alo zna. .olazi iz -ogate o-itelji. /io je o-ar govornik, lu0i an u svoji! pre avanji!a, uvjerljiv u razgovoru. 1esto se za njega !o2e uti a je -io izrazito rzak i -a3at. 4 svoje vrije!e vi,e je -io 0ijenjen nego o!iljen. 1itav svoj 2ivot posvetio je je no! 0ilju 5 traganje! za znanje!. 'ajva2nije !u je -ilo otkrivanje istine i poveanje koliine lju skog znanja. Aristotel efinitivno spa a !eu najvee filozofe svi3 vre!ena, najznaajniji je u! i uope najsveo-u3vatniji u3 antike. Kritiki preispitujui filozofiju svoga uitelja "latona, on razvija, u nizu kapitalni3 jela, novu originalnu filozofiju i istovre!eno sustavno sa-ire sve znaajnije rezultate starogrke filozofije i pose-ni3 znanosti. Sva o ta a poznata, kao i niz novi3 po ruja !isaone aktivnosti, lju skog znanja i filozofski3 r.& pre !et su genijalni3 Aristotelovi3 istra2ivanja. Aristotelovi spisi su kratki. Argu!enti su !u kon0izni, a jezik je ,tur i 2ilav. +-ilje2je svi3 njegovi3 jela je je nostavnost koju je poku,avao slije iti tijeko! 0ijelog svog 2ivota. 'jegovi tekstovi nikako nisu je nostavni za tu!aenje niti uenje jer i!a !nogo -rzi3 prijelaza i aluzija koje je izuzetno te,ko pratiti. +vaj veliki grki !islila0 svoj je 2ivot skonao u 6alki i 3##. go ine. Svoji! je pogle o! na svijet za u2io itavu 0iviliza0iju, a njegova su jela neis0rpan izvor rasprava i argu!enata te na neki nain i te!elj itavoj !o ernoj zanosti, kao takvoj. 'ajva2nija jela !o2e!o po ieliti u nekoliko kategorija7 is0iplina %logika, !etafizika, fizika, psi3ologija, etika, politika, astrono!ija, !eteorologija, zoologija, poetika i

Logiki spisi sakupljeni su po zaje niki! nazivo! Organon % tj . orue & koji sa r2i ove spise8 O kategorijama, O tumaenju, Prva analitika, Druga analitika, Topika, + sofistiki! po-ijanji!a. Prirodoznanst eni spisi7 Fizika, u 8 knjiga8 O nebu, u 4 knjige8 O postojanju i propadnju, u # knjige8 O dui kao i neki rugi spisi koji nisu filozofski relevantni %Meteorologija, ivotinjstvo i sl.& ili ija autentinost nije okazana. Meta!iziki spis je Metafizika %ili prva filozofija koja se po !jestu u An ronikovu z-orniku tako nazvala&, u l4 knjiga. Etiki spisi7 Nikoma ova etika u 9$ knjiga %nazvana po Aristotelovu sinu 'iko!a3u&8 !udemova etika u : knjiga %nazvana po ;u e!u <o aninu, Aristotelovu ueniku& 8 "elika etika u # knjige % izvo iz prva va jela, ali vei! ijelo! iz rugog&8 O vrlinama i poro#ima % za koji se ne zna a li je autentian&. Politiki !u je najznaajniji spis Politika u 8 knjiga % ne ovr,en & i $stavi dr%avni %"olitike, u 9=8 knjiga u koji!a je prikazao ustave 9=8 r2ava %sauvan i u nas preve en 4stav Atenski&. "etoriki spisi7 &etorika u 3 knjige % ali se o autentinosti 3. knjige su!nja &. Poetika %koja je najvjerojatnije i!ala # knjige, no nije se u 0ijelosti sauvala&

NIKOMAHOVA ETIKA #$%kn&iga' >esta knjiga Aristotelove 'iko!a3ove etike poinje Aristotelovi! govoro! o ispravno! naelu %ort os logos&. ?spravno naelo na! nala2e a iz!eu va ekstre!a %pri!jeri0e suvi,ak i !anjak& uvijek tre-a iza-rati sre inu. ?ako -i na! se naprvi pogle !oglo initi a je ispravno naelo glavni pre !et rasprave ove knjige, to nije tono. Aristotel se u *?. Knjizi fokusirao na razu!ske kreposti te je to osnovni pre !et. 4 knjiga!a o ?? o * Aristotel se -avi !oralni! kreposti!a, ok u ovo! poglavlju o-rauje one intelektualne %razu!ske&. "o Aristotelu o raspore u razu!ski3 kreposti i nji3ovo! re oslije u ovisi i naj-olji nain 2ivota, o nosno poslje nja svr3a etike. "ostoje va ijela u,e raz()an i neraz()an. <azu!ski io lju ske u,e se ijeli na znanst eni dio %epistemonikon& i ras(d*eni

%logistikon&. Kao i inae ka govori o ijelovi!a u,e, !isli na sposo-nosti u,e i to sposo-nosti pre!a pre !etu na koji se o nose. Te pre !ete Aristotel ijeli na vije vrste7 one na ko&i)a poela ne )og( *iti dr(gai&a i ona ko&i)a to )og(. @nanstveni io u,e je onaj io u koje! poela ne !ogu -iti rukija, a rasu -eni je onaj io koji se o nosi na to a poela !ogu -iti rukija. 4 u,i postoje tri gospo ara jelatnosti i istine7 sjetilo, u! i 2u nja. + ti3 gospo ara sjetilo nje poelo nikakve jelatnosti. A 'ako je moralna krepost izborno stanjeA, kako ka2e Aristotel, Aa izbor je promiljena %udnja, zbog toga razum treba biti istinit, a %udnja ispravna, kako bi izbor valjao ...A "oelo jelatnosti je iz-or, a o-ra ini -a ne postoji -ez spoja !i,ljenja i znaaja. Aristotel, i!ajui na u!u je instvo teorije i prakse, istie a postoje pet naela koj!a u,a posi2e istinu7 ()i&ee+ znanost+ raz*oritost+ ()nost i )(drost% ,nanost je okazna !o koja se -avi stvari!a koje ne !ogu -iti rukije. +na se -avi oni! nu2ni!, vjeni! i nepropa ljivi!. -)i&ee o reuje kao tvor-u, ne kao ini -u. "az*oritost se o nosi napoje inane %ope& stvari. +na je !o pro!i,ljanja stvari za o-ar 2ivot. Aristotel s!atra a je sa!a raz-oritost etiki spoznajni organ, o nostno A o-ra ini -aA. <az-oritost je sposo-na povezati !oralne i razu!ske kreposti u jelovanju ovjeka. Kako je ovjek, za Aristotela, u!noBvoljno -ie, a raz-oritost je o lika takvog je nog -ia, Aristotel s!atra a je raz-oritost najva2nija o lika ovjeka. "osao raz-orita ovjeka je pro!i,ljanje.

.r2avni,tvo se !o2e s3vatiti poput raz-oritosti, ali i! -it nije ista. ? r2avni,tvo se -rine oko opi3 stvari kao ,to se i raz-oritost -rine oko poje inani3, slinost je u to!e ,to je i za je no i za rugo potre-no iskustvo ,to o-ino ne ostaje !la i!a. 'o, pitanje je kako se olazi o raz-oritostiC "ostoje va o govora7 a& iz 2ivotnog iskustva -& iz o goja 5 nagra a B kazna %!oralne kazne D sank0ije&

Aristotel s!atra a se o eti0i s !alo! je0o! i sa stari! lju i!a ne isplati razgovarati. )ala je0a ne!aju ovoljno 2ivotnog iskustva, a stari lju i i!aju previ,e te su z-og toga Anajpa!etniji na svijetuA Elavni 0ilj raz-oritosti je povezati !oralne i razu!ske kreposti u je nu 0jelinu. Sa!o raz-oritost o-ra ovjeka !o2e uiniti !u ri!, naravno uz ozu o!i,ljatosti. Savjest je, takoer, o-lik raz-oritosti. -) je sposo-nost spoznaje poela iz koji3 znanost zakljuivanje! sve izvo i jer znanost najvi,a poela ne posje uje, ve o-iva o u!a. 4! je oprean raz-oritosti. /u ui a se raz-oritost tie lju ski3 stvari, a u!nost najuzvi,eniji3, netko tko je raz-orit ne !ora nu2no -iti i !u ra0. /a, z-og ovog razloga Aristotel Talesa i Anaksagoru naziva !u ra0i!a, ali ne i raz-oriti!a %oni se nisu -rinuli za lju ska, ve za uzvi,enija o-ra i !nogo -o2anskije stvari no ,to je ovjek& M(drost je najvi,a spoznaja koja na !a,uje i u!nost jer u se-i sje injuje u!ijee i znanost. +na se tie najuzvi,eniji3 stvari i ukljuuje u-oko raspoznavanje priro nog svijeta. )u rost je najvi,a o svi3 vrije nosti jer se sa!o po!ou nje !o2e spoznati tajnu svega oko nas. +no ,to je vjerojatno najva2nije u itavoj *?. Knjizi je pro)i.l&an&e. "ro!i,ljanje, pro0es ono,enja razu!ski3 o luka %iz-ora&, tie se stvari koje !ugu -iti rukije nego ,to jesu 5 stvari i situa0ije koje !o2e!o pro!ijeniti na,i! jelovanje! %to spo!inje jo u knjizi ??? i, naravno, u knjizi *?.&. 'o i tu se postavlja pitanje7 Kakva e ta pro!jena -itiC 6oe li -iti iz te!elja ili sa!o povr,inskaC )o2e!o li !i uiniti i,ta a se ovjek pro!jeniC .rugi! rijei!a, ako s!o sposo-ni pro!i,ljati o-ro, -ilo -i o-ro a zna!o o e!u !o2e!o pro!i,ljati. 4 protivno! !o2e!o pro!i,ljati o stvari!a koje ne !o2e!o pro!ijeniti

?ntelektualne vrline po!a2u razotkriti ,to je prave no i vrije no ivljenja, ok na! !oralne vrline po!a2u initi ta !oralna i vrije no ivljenja jela. )o2e!o se pitati koju vrije nost intelektualne vrline i!aju -u ui a je znaje -ezvrije no -ez jelovanja. "rvo, intelektualne kreposti vo e k srei i zato su sa!e se-i svr3a. .rugo, intelektualne vrline na! po!a2u o re iti naj-olja sre stva za postizanje 0iljeva koji!a nas !oralne vrline ue a te2i!o. /ez raz-oritosti i u!a o-ro pro!i,ljena oso-a ne !o2e -iti istinski kreposna jer na! ove vrline po!a2u prepoznavanju pravi3 naela %o re ni0a& jelovanja. Aristetel istie a je za nor!alan i kvalitetan 2ivot ovjeka izuzetno va2nan -alansirani o!jer i razu!ski3 i !oralni3 kreposti. /ez razu!ski3 %intelektualni3& kreposti ovjek ne -i znao jelovati, a -ez !oralni3 vrlina ne -i znao slije iti ispravno jelovanje. ;tika, po Aristotelu, ne slu2i sa!o Dnor!a!aD vrije nosti!a jelovali. a -is!o znali, ve a -is!o po neki! pravili!a

)arko Kovai