Strojeviteorija 1 Kol

1
MAGNETSKI SUSTAVI
Koncept magnetskog polja
Magnetska polja mogu biti proizvedena:
elektrinim strujama
permanentnim magnetima
vremenski promjenjivim elektrinim poljima
2
Amperov kruni zakon, koji povezuje jakost magnetskog polja sa strujom koja je to
polje proizvela, moe se izraziti:
Gornji izraz kazuje da je linijski integral magnetskog polja po zakljuenoj konturi c
jednak ukupnoj struji to prolazi kroz povrinu S koju ta kontura zatvara
Slika prikazuje vodi krunog presjeka kojim protie istosmjerna struja I. Linijski
integral od oko zakljuenih kontura a i b daje identini rezultat, struju I
I L d H
S
c
=
v v
H
v
H
v
3
Za neku udaljenost r od sredita vodia za sluaj krune konture integracijom se dobiva:
Primjena Amperovog zakona na prikazani uzbudni namot dovodi do slijedee relacije:
r
I
H I r H
r r
2
) 2 ( = =
Az
4 4 3 3 2 2 1 1
= = + + + =
NI l H l H l H l H l d H
v v
4
Kontura integracije obuhvaa struju N puta, stoga uoavamo da je rezultat
integracije umnoak broja zavoja N i struje I
Desna strana tog izraza zapisana je u skalarnom obliku, smjer jakosti polja identian
je usmjerenju segmenata konture
Za sluaj uzbude vremenski promjenjivom strujom potrebno je uvrstiti u gornje
izraze trenutnu vrijednost struje i(t)
najznaajnije svojstvo magnetskog polja opisano je sa magnetskom indukcijom kao
vektorskom veliinom koja se oznaava sa
Openito vrijedi relacija:
- permeabilnost materijala
0
- permeabilnost vakuma (
o
= 4 10-7 , H/m)
r
- relativna permeabilnost
H H B
r o
v v v
= =
B
v
5
Jedan od osnovnih zakona elektromagnetizma a temeljni za elektrine strojeve je
Faradayev zakon
Faradayev zakon govori da je inducirani napon u elektrinom krugu jednak
vremenskoj promjeni ulanenog magnetskog tijeka
Ulanani magnetska tijek predstavlja produkt broja zavoja i magnetskog tijeka koji je
ulanen tim zavojima
Faradayev zakon moemo zapisati:
V
dt
d
N
dt
d
e
s
,

= =
6
Promjena magnetskog tijeka moe se ostvariti:
rotacijom magneta naspram zavojnici (napon rotacije)
promjenom struje koja doprinosi ulanenju magnetskog tijeka sa krugom (napon
transformacije)
Primjer generiranja napona rotacije prikazan je na slici:
7
Pri gibanju stranice zavoja poveava se tijek obuhvaen zavojem. To poveanje u
vremenu dt iznosi:
pa je prema Faradayevom zakonu:
Ovaj se rezultat moe dobiti direktnom primjenom izraza za inducirani napon za
vodi koji se giba u vremenski konstantnom homogenom magnetskom polju:
Blvdt d =
vBl dt d e
s
= = /
l B x v e
s
v v
v
= ) (
8
Napon induciran promjenom struje, u vlastitom krugu ili susjednom krugu, naziva se
i naponom transformacije a povezan je sa vlastitom ili meusobnom induktivnou
Na slici 1.4 prikazano je odreivanje polariteta induciranog napona za vremensko
poveanje tijeka d/dt > 0 i za vremensko smanjenje tijeka d/dt < 0. U oba
sluaja magnetski tijek istog je smjera, ali se za d/dt > 0 magnituda tijeka
povea, a za d/dt < 0 smanji
9
Termin es opisuje krug kao elektrini izvor ili generator, pa odatle i pojam
generatorskog sustava prikazivanja
Minus predznak u Faradayevom zakonu znai da za sluaj zakljuenog elektrinog
kruga es je takvog smjera da potjera struju iji bi magnetski tijek pridodan izvornom
magnetskom tijeku smanjio magnitudu od es to je u skladu sa Lentzovim zakonom:
U elektrinim motorima napon narinut na stezaljke iz posebnog izvora ili mree tjera
struju kroz namote motora u pozitivnom smjeru
Namoti motora tretirani su kao troila, a inducirani napon se tretira kao pad napona
U motorskom sustavu prikazivanja Faradayev zakon je bez minus znaka, inducirani
napon e=-es, je:
V
dt
d
N
dt
d
e ,

= =
V
dt
d
N
dt
d
e
s
,

= =
10
Generatorski i motorski sustav prikazivanja prikazani su na slici gdje je naznaen i
pozitivan smjer struje za generatorsko i za motorsko djelovanje
Sustavi prikazivanja:
a) generatorski , b) motorski
11
Primjer 1-1
U strukturi prikazanoj na slici npr. 1.4 magnetski tijek m ulanava zavojnicu i
mijenja se sinusoidalno s vremenom, . Poznati su slijedei podaci: N=330 zavoja,
f=50 Hz, i m=1.6x10
-3
Wb. Izraunati ems i e, prikazati vremenski dijagram i
odgovarajui fazorski dijagram.
Primjenimo Faradayev zakon:
Slijedi:
Zapisi u fazorskoj domeni su
V t t x x x x x t N e
m s
cos 9 . 165 cos 10 6 . 1 330 50 2 cos
3
= = =

t e e
s
cos 9 . 165 = =
) 0 ( 3
10 6 . 1
j
m
e x

=
) 2 / (
9 . 165

=
j
s
e E
) 2 / (
9 . 165
j
e E =
12
Primjer 1-1
Vremenski i fazorski dijagram prikazani su na slici:
13
Feromagnetizam
Fenomenoloki opis magnetskih osobina materijala dan je odnosom vektora
indukcije i polja
Zavisnost i za feromagnetske materijale je nelinearna a proces magnetiziranja nije
reverzibilan
Feromagnetski materijal karakteriziran je cijelim ciklusom magnetiziranja ili tzv.
krivuljom histereze
B
v
H
v
B
v
H
v
14
Feromagnetizam
Iz krivulje histereze se vidi postojanje magnetizma i onda kada je uzbudno polje H
jednako nuli
Taj se magnetizam uobiajeno naziva remanentnom indukcijom Br
Koercitivna sila Hc predstavlja jakost magnetskog polja koju je potrebno narinuti da
se materijal razmagnetizira do B=0
Sve vrste magnetizma pa tako i feromagnetizam mogue je pojasniti tzv.
Weissovim domenama ili sitnim podrujima kristala u kojima se feromagnetski
materijal spontano magnetizira do zasienja
Domene su mikroskopska podruja spontane magnetizacije veliine 0.1 do 1 mm
U svakoj domeni svi atomi imaju paralelne dipolne momente, pa se domena ponaa
poput permanentnog magneta
15
Feromagnetizam
Smjerovi magnetizacije pojedinih domena u odsutnosti vanjskog polja rasporeeni
su ravnomjerno u svim smjerovima, te materijal prema okolini ne pokazuje
magnetizaciju
Vanjsko polje ne magnetizira materijal, ve samo usmjerava domene u kojima
postoji spontana magnetizacija do zasienja
Pri visokim temperaturama toplinsko gibanje postaje dovoljno jako da razrui
orijentaciju magnetskih dipola unutar domena pa feromagnetici gube feromagnetska
svojstva
Temperatura na kojoj se to dogaa naziva se Curievom
Tako je npr. Curieva temperatura za isto eljezo 770 C, za nikal 358 C, i za kobalt
1115 C
Razlikujemo magnetski meke i magnetski tvrde materijale
16
Feromagnetizam
Meki magnetski materijali
Za meke magnetske materijale susceptibilnost je znaajno vea od jedinice u
itavom radnom podruju jakosti magnetskog polja
Koercitivna sila i povrina krivulje histereze su znaajno manji u usporedbi s tvrdim
magnetskim materijalima
Tipino je remanentna indukcija Br < 0.5 T, a koercitivna sila Hc < 50 A/m
Jezgre elektrinih strojeva i transformatora izraene su od mekih magnetskih
materijala i to tzv. elektro limova na bazi eljeza
Ti su limovi podvrgnuti posebnom tehnolokom tretmanu
Neorijentirani limovi se primjenjuju u rotacionim elektrinim strojevima, a orijentirani
limovi se primjenjuju u transformatorima
Kod neorijentiranog lima magnetizacija u limu se usmjerava u smjeru djelovanja
vanjskog magnetskog polja
Kod orijentiranog lima magnetizacija se usmjerava samo u odreenom smjeru
djelovanja vanjskog polja
17
Feromagnetizam
U praktinim analizama i proraunima elektrinih strojeva B-H krivulje elektro limova
ne uzimaju u obzir histerezu i zadaju se samo u prvom kvadrantu
Te se krivulje nazivaju i krivuljama magnetiziranja a povezuju vrhove histereznih
krivulja za razliita uzbudna polja
Uobiajeno se krivulja magnetiziranja linearizira od nule do tzv. koljena krivulje
(vrijednosti indukcije priblino 1 T)
Iznad te vrijednosti govori se o podruju zasienja
18
Feromagnetizam
Prikaz tipine krivulje magnetiziranja za elektro limove
Prikaz promjene relativne permeabilnosti u ovisnosti o jakosti polja
19
Feromagnetizam
Tvrdi magnetski materijali ili permanentni magneti
Permanentni magneti su tipino legure metala, koji nakon to su bili izvrgnuti H-polju
zadravaju visoke vrijednosti remanentne indukcije Br
Za njihovu demagnetizaciju potrebno je primjeniti vrlo jaka magnetska polja Hc
Na slici prikazane su B-H petlje histereze za dvije vrste magneta, Nd-Fe-B i za
Ferite
Izrazita promjena nagiba magnetizacije M odreena je sa reverznim poljem HD.
Tipino su za tu vrstu magneta Br > 1T (do 1.3 T) a Hc > 800 kA/m (do 1000 kA/m)
Ravni dio B-H karakteristike moe se opisati jednadbom:
mg o rmg r mg
H B B + =
20
21
Magnetski tijek i reluktancija
Na slici je prikazana toroidna magnetska jezgra sa zavojnicom protjecanom strujom
Linije magnetskog tijeka tvore zakljuene staze
Za izraunavanje magnetskog tijeka u jezgri potrebno je odrediti povrinu jezgre Am
koja je okomita na linije tijeka
22
Magnetski tijek i reluktancija
Predpostavlja se homogeno polje Hm u jezgri i homogena magnetska indukcija Bm
na presjeku jezgre
Iz Amperovog zakona odreuje se jakost polja pa je iznos magnetske indukcije u
jezgri:
Slijedi izraunavanje magnetskog tijeka:
m
m m
l
Ni
B =
Wb A B
m m m
, =
,
=
m m
m
m
m m m
A
l
Ni
l
Ni
A
Wb A
A
l
m m
m
m
/ ,
= R
, gdje je Rm magnetski otpor ili reluktancija
23
Primjer 1-2
Izraunati indukciju i magnetski tijek toroidne jezgre oko koje je namotana zavojnica
sa N=30 zavoja prema slici 1.11. Struja u zavojnici iznosi 2.5 A, unutarnji promjer i
vanjski promjeri toroida iznose Du=0.05 m, Dv=0.055m i relativna permeabilnost
materijala jezgre r=2000.
Srednja duina linija magnetskog tijeka iznosi:
Primjenjujui Amperov zakon jakost polja iznosi:
Magnetska indukcija je :
= = =
NI Hl l d H
m
v v
m A
x
l
Ni
H
m
m
/ , 5 . 454
165 . 0
5 . 2 30
= = =
lm=Dsr = 0.165m, gdje je Dsr=(Dv+Du)/2 .
T H H B
r o m
14 . 1 5 . 454 2000 10 4
-7
= = = =
v v v
24
Primjer 1-2
Promjer poprenog presjeka jezgre toroida iznosi:
Popreni presjek jezgre toroida iznosi:
Uz predpostavku homogene vrijednosti magnetske indukcije na poprenom presjeku
jezgre magnetski tijek iznosi:
Wb A B
m m m
10 4.9 1.14
-6
= =
(Dv-Du)/2 = 0.25 x 10
-2
m
Am= 4.9 x 10
-6
m
2
25
Energija u magnetskom polju i induktivitet
Pretvorba energije mogua je iz magnetskog oblika u elektrini i obrnuto
Induktivitet je karakteristika elektrinog kruga koja povezuje varijable magnetskog
polja sa varijablama elektrinog kruga
Induktivitet
Induktivitet zavojnice s feromagnetskom jezgrom:
a) magnetski krug b) karakteristika magnetiziranja -i
26
Predpostavka je da nema rasipanja magnetskog tijeka pa vrijedi da je:
Uslijed nelinearnosti feromagnetskog materijala, je funkcija struje, = (i)
Uz zanemarenje ohmskog otpora zavojnice, napon na stezaljkama je odreen
izrazom:
U ovome je primjeru s obzirom da je funkcija samo struje i
Za opi sluaj gdje dio magnetskog kruga moe biti pomian i na taj nain mijenja
reluktanciju magnetskog kruga ili postoji vie uzbudnih zavojnica, moe biti
funkcija vie varijabli
Iz gornjeg izraza slijedi definicija induktiviteta:
dt
di
i dt
d
dt
d
N e u
m
= = = =

m
N =
di d i / / =
H
i
N
i dt di
u
L
o
m
o
,
/

=

= =
27
Dobiveni Induktivitet poznat je kao inkrementalni induktivitet
On je jednostavno nagib krivulje -i u radnoj toci (o)
Svaka promjena radne toke zahtijevati e novo izraunavanje za L
Induktivitet se smanjuje ako se radna toka pomie u podruje zasienja
feromagnetske jezgre
Za sluaj da je magnetski krug linearan, -i karakteristika je ravna linija pa je
vrijednost induktiviteta konstanta:
Uvrtavanjem izraza za m u gornji izraz slijedi:
U analizi elektromagnetskih ureaja uobiajeno je linearizirati magnetski krug i tada
odrediti induktivitet
i
N
i
L
m
=
m
N
L
R
2
=
28
Primjer 1-3
Za toroid pravokutnog presjeka na slici 1.13, s=10mm, h=30 mm, srednja duina
magnetskog puta lm= 300mm, r=4000, i broj zavoja N=200. Izraunajte induktivitet
zavojnice uz pretpostavku da je jezgra nezasiena.
Wb
A
x
x x x x x x
A
l
m m
m
m
4
3 3 7
10 9 . 19
10 30 10 10 10 4 4000
30 . 0
= = =

R
H
N
L
m
2 . 0
2
= =
R
29
Odnosi izmeu e(t), m(t), i i(t)
Narinuti napon e(t) uzrokuje vremensku promjenu magnetskog tijeka:
Za konstantnu vrijednost induktiviteta moemo pisati:
+ =
t
m m
d e
N
t
0
) (
1
) 0 ( ) (
) ( ) ( t Li t =
30
Uz pretpostavku da magnetski tijek ulanava svih N zavoja, ulaneni tijek je:
slijedi:
Uvrtavanjem izraza za m(t) u izraz za Faradayev zakon dobivamo inducirani
napon:
) ( ) ( t N t
m
=
) ( ) ( t i
N
L
t
m
=
dt
di
L
dt
d
N t e
m
= =

) (
31
Na slici je prikazana ovisnost napona, struje i tijeka:
a) magnetski sustav b) vremenske promjene
32
Primjer 1-4
Induktivitet zavojnice iznosi 60 mH i . Odrediti izraz za i(t) na slici. Wb 1.6x10
3
m

=
)
. sin 8 . 8 sin 10 6 . 1
10 60
330
) ( ) (
3
3
A t t x
x
t
L
N
t i
m
= = =

33
Energija u magnetskom polju
Za sluaj da se struja povea od 0 do Io elektrina energija kojom se snabdijeva
zavojnica zanemarivog ohmskog otpora prema slici, mora biti jednaka energiji Wm
pohranjenoj u magnetskom polju feromagnetske jezgre:
J id dt
dt
d
i iudt W
t t
m
,
0
0 0 0

=

= =
34
Iz slike proizlazi da je ta pohranjena magnetska energija data sa povrinom izmeu
ordinatne osi i krivulje i i horizontalne linije = o . Za jezgru jednakog presjeka
prema slici vrijedi da je i=Hmlm/N i =NBmAm tako da se uvrtavanjem dobije
slijedei izraz:
S obzirom da je lmAm volumen jezgre slijedi da povrina s lijeve strane B-H krivulje
magnetiziranja predstavlja gustou energije u jezgri. Za fiksnu vrijednost magnetske
indukcije u jezgri pohranjena energija u magnetskom polju jezgre proporcionalna je
njezinom volumenu
Ako postoji magnetska linearnost, uvrtavanjem =Li dobije se:

=
=
0
0 0
B
m m m m m m
m m
m
dB H A l dB NA
N
l H
W
o
2
0
2
1
o
I
m
LI iLdi W
o
= =
35
Alternativni izraz za energiju u magnetskom krugu:
Gustoa magnetske energije je:
m m
m m
m
m
m
m
m m
m m
w V
H
V
B
V
H B
V W = = = =
2 2 2
2 2
3
2
,
2 m
J B
w
m
m
m
=
36
Uzbuda u magnetskom krugu sa zranim rasporom
Magnetska struktura elektrinih strojeva sadri zrani raspor izmeu mirujueg dijela
stroja tzv. statora i rotirajueg dijela tzv. rotora
Uzeti emo u razmatranje jednostavni magnetski krug koji sadri zrani raspor. Cilj
je proizvesti eljenu vrijednost magnetske indukcije u zranom rasporu duine l
odgovarajuom uzbudom
U prvom sluaju uzbudu e sainjavati zavojnica sa N zavoja protjecanih strujom i, a
u drugom sluaju uzbuda e biti od strane permanentnog magneta
Pretpostaviti emo homogeno magnetsko polje Hm uzdu srednje staze lm u
magnetskoj jezgri. Jakost magnetskog polja u zranom rasporu oznaiti emo H
37
Uzbuda strujom zavojnice
Na slici prikazan je magnetski krug koji se sastoji iz feromagnetske jezgre, zranog
raspora i zavojnice protjecane strujom
38
U skladu sa Amperovim zakonom vrijedi:
(1)
, gdje je lm=lm1+lm2+lm3+lm4
magnetske indukcije to odgovaraju poljima Hm i H su:
Bm=mHm i B=oH (2)
Iz relacija (2) odreuju se jakosti polja i uvrtavaju u izraz (1) te se dobiva:
Ni l H l H
m m
= +

Ni l
B
l
B
o
m
m
m
= +

39
Magnetske silnice formiraju zakljuene staze, tako da magnetski tijek koji tee
okomito na popreni presjek jezgre jednak je onome to prolazi zranim rasporom
(zanemarujui rasipni tijek). Slijedi:
Prolazom magnetskog tijeka zranim rasporom izmeu dva feromagnetska
materijala silnice magnetskog polja se proiruju na povrinu koja je vea od povrine
feromagnetskog materijala (rubni efekt magnetskog polja)
Za zrane raspore vee od 0.5 mm potrebno je izvriti korekciju povrine zranog
raspora:

B A B
m m m
= =
A
B
A
B
m
m
m
m

=
= ,
) )(d (s

l l A + + =
40
Zamjenom magnetske indukcije u dobije se:
Izraz u zagradi predstavlja reluktanciju jezgre i zranog raspora
Ukupna reluktancija na stazi magnetskog tijeka je suma te dvije reluktancije:
o m m
m
A
l
A
l

+ = + = R R R
m
Ni l
B
l
B
o
m
m
m
= +

Ni
A
l
A
l
o m m
m
m
=
41
Daljnjim sreivanjem izraza dobije se:
Odnosno:
, gdje je ukupna magnetska vodljivost u ( H)
R
1
=
=
= m m ili
R
( ) Ni
m
= +

R R
m
= R
m
42
Primjer 1-5
Za magnetski krug na slici pretpostavljeno je da sve silnice prelaze sa jezgre kroz
zrani raspor (rasipanje magnetskog tijeka se zanemaruje). Zadani su slijedei
podaci: popreni presjek jezgre Am= 25 cm2, srednja duina staze magnetskih
silnica lm=50 cm, l=1.5 mm, i N = 60 zavoja. U linearnom podruju permeabilnost
jezgre moe se pretpostaviti konstantnom, rm=4100. Struja zavojnice iznosi 15 A i
ispod je podruja zasienja. U raunu zanemariti rubni efekat polja. Potrebno je
odrediti:
a) magnetsku indukciju u zranom rasporu
b) pohranjenu magnetsku energiju u jezgri i zranom rasporu, odrediti njihov
omjer.
43
Primjer 1-5
Magnetski otpor (reluktancija) jezgre i zranog raspora iznosi:
a)
Wb
A
x
x x x x
x
A
l
m rm o
m
m
4
4 7
2
10 88 . 3
10 25 4100 10 4
10 50
= = =

R
Wb
A
x
x x x
x
A
l
o
4
4 7
3
10 7 . 47
10 25 10 4
10 5 . 1
= = =

R R +
=
m
Ni
T
x x x
x
A
Ni
A
B
m
7 . 0
10 25 10 ) 7 . 47 88 . 3 (
15 60
) (
4 4
=
+
=
+
= =

R R
44
Primjer 1-5
b) Raunamo gustoe magnetske energije, uz Bm=B :
Dakle:
Volumen jezgre je 333.3 puta vei od volumena zranog raspora
Odnos pohranjenih energija je:
3
2
/ 5 . 47
2
1
m J
B
w
m
m
m
= =
3 6
2
/ 10 195 . 0
2
1
m J x
B
w
o
= =
4100 = =
rm
m
w
w
3 . 12
3 . 333
4100
= = =
m m m
V
V
x
w
w
W
W

45
Uzbuda permanentnim magnetom (PM )
Na slici je prikazan magnetski krug koji se sastoji iz feromagnetske jezgre, zranog
raspora i permanentnog magneta na bazi NdFeB
46
Primjenom Amperovog zakona moemo pisati:
S obzirom da magnetske silnice formiraju zakljuene staze, magnetski tijek koji tee
kroz jezgru jednak je onome to prolazi zranim rasporom:
Za sluaj zanemarenja rubnog efekta vrijedi da je:
Jakost magnetskog polja u magnetu odreuje se iz izraza:
0 = + +

l H l H l H
m m mg mg

A B A B A B
m m mg mg m
= = =
A A
m
=
mg
r mg
mg
B B
H

=
47
Uvoenjem izraza za jakost magnetskog polja H u izraz:
dobiva se:
Bmg izraena pomou B je:
Uvrtavanjem izraza (2) u izraz (1) dobiva se vrijednost magnetske indukcije u
zranom rasporu:
0 = + +

l H l H l H
m m mg mg
0 = + +

l
B
l
B
l
B B
o
m
m
mg
mg
r mg
mg
m
mg
A
A
B B

=
( )
R R R
R
+ +
=
m mg
mg
m
mg
r
A
A
B B
(1)
(2)
48
Uz uvjet da je i slijedi pojednostavnjenje izraza:
Uobiajeno je reluktancija u magnetskoj jezgri manja od reluktancije zranog
raspora i reluktancije magneta pogotovo je manja kada je odnos B-H u
feromagnetskoj jezgri linearan
Uz Rm R, Rmg, moe se lan lm /rm u nazivniku izraza za magnetsku indukciju u
zranom rasporu zanemariti tako da je:
o mg m mg A A =
l
l
l
l
B B
rm
m
mg
mg
r
+ +
=
mg
r
l
l
B B
+
=
1
1
49
Br predstavlja konstantnu vrijednost pa presudnu ulogu za magnetsku indukciju u
zranom rasporu ima omjer duine zranog raspora i duine magneta
Radna toka odreena je sjecitem B-H krivulje demagnetizacije magneta i
karakteristike magnetske indukcije magneta Bmg u funkciji magnetskog polja Hmg
Ishodine relacije za odreivanje karakteristike Bmg=f(Hmg) su:
Njihovom primjenom i elementarnim sreivanjem dobiva se:
+
=
o m
m
mg
mg
m
mg mg
l l
l
A
A
H B

0 = + +

l H l H l H
m m mg mg

A B A B A B
m m mg mg m
= = =
50
Uz uvjet da je Amg=Am i Rm R izraz se pojednostavnjuje:
Funkcijska ovisnost Bmg=f(Hmg) predstavljena je pravcem s negativnim nagibom
Na slici je prikazano sjecite krivulje demagnetizacije magneta i karakteristike
Bmg=f(Hmg) to predstavlja radnu toku
l
l
H B
mg
o mg mg
=
51
Primjer 1-6
Uzbuda u prethodnom primjeru kreirana je zavojnicom protjecanom strujom. U
ovome primjeru potrebno je ostvariti identinu indukciju u zranom rasporu kao u
predhodnom primjeru od B=0.7 T, ali uzbudom s permanentnim magnetom.
Permanentni magnet je na bazi NdFeB i slijedeih je podataka: Br=1.1 T, Hc= 850
kA/m i . Uzeti da je Amg=Am. Ostali podaci ostaju isti kao u prethodnom
primjeru (zanemariti neznatnu promjenu lm uslijed integracije magneta u magnetski
krug). Potrebno je odrediti duinu magneta. U raunu zanemariti rubni efekat polja i
rasipanje.
Duina magneta se izrauna iz izraza za magnetsku indukciju u zranom rasporu:
o mg
l
l
l
l
B B
rm
m
mg
mg
r
+ +
=
mm x
x
l
l
B B
B
l
rm
m
r
mg
84 . 2 10 5 . 1
4100
10 500
4 . 0
7 . 0
) (
3
3
=
+ =
52
Sinusoidalna uzbuda-efekat zasienja
Napajanje iz mree je osnovna komponenta napona uzbude
Za sluaj napajanja linearnog magnetskog kruga iz mree struja uzbude nee
sadravati viih harmonikih lanova
Za sluaj napajanja magnetskog kruga kada su -i karakteristike nelinearne
situacija je drugaija
Za kvantitativno odreivanje efekata ove nelinearnosti koristiti e se MATLAB
program <sinus.m>
Poloaj toke zasienja na karakteristici odreuje se zadavanjem magnetskog tijeka
i struje u postotnom iznosu
Iz Fourierovog spektra vidljivo je da struja pored osnovne komponente sadri znatnu
treu i petu harmoniku komponentu. Za struju moemo napisati izraz:
Amplitude pojedinih komponenti kao i odgovarajui fazni kutevi dobiveni iz programa
<sinus.m> su:
A1=0.721 , =-89.82
A3=0.243 , =90.53
A5=0.070 , =-89.12
) 5 sin( ) 3 sin( ) sin( ) (
5 3 1
t I t I t I t i +
53
Sinusoidalna uzbuda-efekat zasienja
Na slici su prikazani rezultati izvoenja programa <sinus.m> za zadanu toku
zasienja u iznosu tijek-70% i struja-25%
54
Rasipni i magnetizirajui induktiviteti
Na slici predstavljen je magnetski krug koji se sastoji od zavojnice i magnetske
jezgre sa zranim rasporom
Na slici je uoljivo da dio magnetskih silnica ne prolazi glavnom magnetskom
stazom preko zranog raspora, ve samo dijelom jezgre i tzv. prozorom jezgre. Taj
dio silnica predstavlja rasipni magnetski tijek.
Efekt rasipanja ini proraun magnetskih krugova sloenijim i toniji prorauni
zahtijevaju primjenu numerikih metoda poput metode konanih elemenata. Ipak, sa
odreenim aproksimacijama moe se uzeti u obzir rasipni tijek
55
Ukupni magnetski tijek rastaviti emo u dva dijela: magnetski tijek m koji prolazi
jezgrom i ulanuje svih N zavoja, i rasipni tijek, koji je parcijalno ili u potpunosti u
zraku i predstavljen je ekvivalentnim rasipnim tijekom , koji takoer ulanuje svih
N zavoja zavojnice ali ne prolazi cijelom magnetskom stazom
Ekvivalentni magnetski tijek koji ulanuje svih N zavoja je:
Ukupni ulaneni magnetski tijek zavojnice je:
Ukupni induktivitet (vlastiti) je:

+ = + = =
m m
N N N
m
+ =
i
L
m
+ = =
m
L L L + =
56
Lm se esto naziva magnetizirajuim induktivitetom s obzirom na tijek m u
magnetskoj jezgri, a L se naziva rasipnim induktivitetom uslijed rasipnog tijeka
Ukupni ulaneni tijek zavojnice moe se pisati
Prema Faradayevom zakonu izraz:
Gornji izraz predstavlja jednadbu za elektrini krug
i L L
m
) (

+ =
dt
di
L
dt
di
L
dt
d
e(t)
m
+ = =
57
Elektrinim krug prikazan je na slici a)
Na slici b) pad napona uslijed rasipnog induktiviteta prikazan je odvojeno tako da je
inducirani napon u zavojnici samo uslijed magnetizirajueg tijeka. Ohmski otpor
zavojnice moe se pridodati u seriju i na taj nain u potpunosti predstaviti zavojnicu
a) b)
58
Gubici uslijed histereze
Ako se smjer magnetskog tijeka u feromagnetskom materijalu periodino reverzira,
energija e disipirati u toplinu u procesu pomicanja stijenki domena
Pretpostavimo da se jakost magnetskog polja u jezgri magnetskog kruga ciklino
mijenja po histereznoj petlji prikazanoj na slici izmeu ogranienja Hmax , Hmax
59
Ulazna energija po jedinici volumena za magnetsko polje za promjenu magnetske
indukcije iz toke a do toke c jednaka je:
Ta ulazna energija je predstavljena sa povrinom izmeu B-H krivulje i ordinatne osi
na slici, tj. povrina abcda
Pri smanjivanju polja od Hmax do nule, magnetska indukcija opada do Be, a koliina
energije po jedinici volumena koja se oslobaa predstavljena je sa povrinom cdec.
Ta se energija vraa u zavojnicu i u izvor napajanja
Ako bi se polje H sada povealo u negativnom smjeru do Hmax, energija po
jedinici volumena predana polju iz izvora je odreena sa povrinom efghe
Ponovnim smanjenjem polja H do nule, energija po jedinici volumena vraena izvoru
je odreena sa povrinom ghag
=
c
a
B
B
m m
dB H w
60
Jedan ciklus za polje H se zakljuio vraanjem u polaznu toku, a pohranjena
energija na kraju ciklusa mora biti ista kao to je bila na poetku. Ustanovljeni gubici
energije po jedinici volumena za jedan ciklus promjene polja su predstavljeni
povrinama:
abcda cdec + efghe ghag = abcefga = povrina petlje
Energija disipirana po jedinici volumena materijala, za kompletan ciklus
predstavljena je povrinom B-H petlje. Ako bi tu jedininu energiju uslijed
histereznog efekta oznaili sa wh, snaga disipirana u jezgri volumena Vm, pri
ciklusima frekvencije f, bit e:
Gornji izraz predstavlja gubitke snage uslijed histereze. Histerezni gubici mogu se
priblino odrediti za odreeni materijal sa:
gdje su kh i n empirijski odreene konstante
W ,
m h h
fV w P =
3
max
, W/m fB k p
n
h h
=
61
Gubici vrtlonih struja
Promjenjivi magnetski tijek koji prolazi feromagnetskom jezgrom inducira napon i u
njoj samoj
Jezgra je elektriki vodljiva, i ako je u prvoj aproksimaciji zamislimo kao niz
paralelnih vodia koji obuhvaaju silnice jednog dijela tijeka u svakom tome
zamiljenom vodiu inducira se napon i tee struja koja po Jouleovom zakonu
razvija toplinu
Razmatrajmo feromagnetsku jezgru i pretpostavimo da struja tee uz rub jezgre i da
obuhvaa cijeli tijek
Inducirani napon je proporcionalan umnoku f, to se da potvrditi ako potraimo
derivaciju po vremenu tijeka koji se sinusno mijenja s frekvencijom f. Elektrini otpor
strujnog puta neka je R
62
Snaga pretvorena u toplinu biti e:
Ideja je podijeliti jezgru paralelno sa silnicama na vie jednakih dijelova (npr. na n
dijelova)
R
f k
R
e
P
2 2
1
) (
= =
63
U jednom e dijelu tijek iznositi /n, a otpor e biti n puta vei, pa e gubici u jezgri
biti:
Ako oznaimo debljinu jednog lima sa d, tada je ukupna debljina jezgre , pa
se gornji izraz moe pisati:
2
1
2
2
2
n
P
R n
e
nR
n
e
n P
n
= =
=
nd l
j
=
2
2
1
j
n
l
d
P P =
64
Gubitke vrtlonih struja smanjujemo tako da dijelove magnetskog kruga u kojima se
indukcija mijenja izvedemo lamelirano, tj. od meusobno izoliranih limova
poslaganih paralelno sa silnicama tijeka. Limovi moraju biti to tanji jer su gubici
proporcionalni kvadratu debljine (d
2
)
Gubici vrtlonih struja mogu se odrediti slijedeim izrazom:
, gdje je kw konstanta ovisna o vrsti materijala
2
) (Bfd k P
w w
=
65
Gubici u feromagnetskoj jezgri
Ukupni gubici u feromagnetskoj jezgri predstavljeni su zbrojem gubitaka uslijed
histereze i vrtlonih struja
Sinusoidalan uzbudni napon podrava magnetski tijek osnovne frekvencije, meutim
uzbudna struja je nesinusoidalna
Srednja vrijednost snage postoji samo za sluaj jednakih frekvencija napona i struje
Fazni pomak osnovne komponente struje naspram naponu je neto manji od 90
Razlaganjem osnovnog harmonika struje na komponentu u fazi s narinutim
naponom io i na komponentu im koja zaostaje za naponom za 90 mogue je
predstaviti model feromagnetske jezgre s gubitcima
Djelatna se snaga pa tako i gubitci proizvodi samo s komponentom struje koja je u
fazi s naponom
Petlja histereze dobivena polaganim magnetiziranjem naziva se statikom petljom
histereze. Za sinusoidalnu uzbudu generirana petlja histereze naziva se dinamikom
i ona je neto vee povrine u usporedbi sa statikom petljom uslijed efekta vrtlonih
struja
66
Gubici u feromagnetskoj jezgri
U nadomjesnoj shemi jezgre uvodi se otpor Ro kojim se uzimaju u obzir gubici
histereze i vrtlonih struja u jezgri
Na slici a) prikazan je fazorski dijagram uzbude zavojnice s feromagnetskom
jezgrom, a na slici b) nadomjesna shema. Omski otpor i rasipni induktivet zavojnice
nisu uzeti u obzir
a) b)
67
Simulacija magnetskih sustava
Koncept reluktancije omoguava simuliranje kompleksnih magnetskih sustava sa
adekvatnom tonou primjenjujui teoriju magnetskih krugova
Mogue je povui analogiju izmeu veliina elektrinog kruga i veliina u
magnetskom krugu
Na slici a) prikazani su distribuirani parametri elektrinog kruga, a na slici b)
odgovarajui koncentrirani parametri
a) distribuirani parametri b) koncentrirani parametri
68
Magnetski sustav se moe simulirati sa koncentriranim parametrima analogno
simulaciji elektrinog kruga. Na slici a) prikazani su distribuirani parametri
magnetskog kruga, a na slici b) odgovarajui koncentrirani parametri
a) distribuirani parametri b) koncentrirani parametri
69
U tablici dat je prikaz veliina elektrinog kruga i analognih veliina magnetskog kruga
injenica da je permeabilnost funkcija magnetske indukcije feromagnetskog materijala u
znatnoj mjeri uslonjava simulacije magnetskih sustava
Elektrine veliine Magnetske veliine
Napon
Struja
Otpor
Jakost el. polja
Gustoa struje
Vodljivost
U
I
R
E
J
(V)
(A)
()
(V/m)
(A/m
2
)
(S/m)
Protjecanje
Magnetski tijek
Reluktancija
Jakost mag. polja
Magnetska indukcija
Permeabilnost
R
H
B
(A-z)
(Wb)
(H
-1
)
(A/m)
(T)
(H/m)
70
Primjer 1-7
Na slici a) prikazan je presjek magnetskog sustava dvopolnog elektrinog stroja.
Radius rotora iznosi 140 mm. Pol pokriva kut od 40. Aksijalna duina rotora i polova
iznosi 180 mm. Zrani raspor izmeu rotora i pola iznosi 1.6 mm. Krivulja
magnetiziranja za materijal statora i rotora je prikazana na slici b). Zavojnice na
polovima su spojene meusobno u seriju i svaka zavojnica ima po 400 zavoja.
Potrebno je prikazati nadomjesnu shemu magnetskog kruga te odrediti:
(a) Reluktanciju zranog raspora.
(b) Magnetski tijek pola statora i protjecanje zranog raspora za indukciju u
zranom rasporu 0.8 T.
(c) Magnetsku indukciju vijenca statora ako je vanjski radius vijenca 230 mm a
visina vijenca 30 mm.
(d) Struju zavojnice ako je indukcija u zranom rasporu 0.8 T , zanemariti
protjecanje polova i rotora.
71
Primjer 1-7
a) popreni presjek magnetskog sustava stroja, b) krivulja magnetiziranja
72
Primjer 1-7
Nadomjesna shema magnetskog sustava prema slici a)
73
Primjer 1-7
a) Luna duina pola iznosi:
Povrina zranog raspora
Reluktancija zranog raspora iznosi:
m x r 098 . 0
180
40
14 . 0 = =

2
0176 . 0 18 . 0 098 . 0 m x =
Wb A
x x
A
o
/ 72343
0176 . 0 10 4
0016 . 0
7
= = =

R
74
Primjer 1-7
b) Magnetski tijek u polu statora jednak je tijeku u zranom rasporu:
c) Magnetska indukcija vijenca statora iznosi:
Wb x
p
0141 . 0 0176 . 0 8 . 0 = = =

A x 1020 0141 . 0 72343 = = =

R
T
x x
B
v
31 . 1
180 . 0 030 . 0 2
0141 . 0
= =
75
Primjer 1-7
d) Prema slici b) jakost magnetskog polja u vijencu iznosi 410 A/m. Luna
duina vijenca (bez uzimanja u obzir lune duine pola) uzdu srednjeg
radiusa od 215 mm iznosi:
Protjecanje vijenca statora je:
Uzimajui zakljuenu stazu uokolo vijenca statora i dva zrana raspora,
ukupno protjecanje je:
Struja zavojnice je:
m x l
v
58 . 0 098 . 0 ) 215 . 0 ( = =
A x l H
v v v
238 58 . 0 410 = = =
A x
v
2278 1020 2 238 2 = + = + =

A
x N
i 85 . 2
400 2
2278
2
= = =

1
ELEKTRINI STROJEVI
2. TRANSFORMATORI
Izv. prof. dr. sc. Livio unji
2
2. TRANSFORMATORI
2.1. Uvod
2.2. Konstrukcijske izvedbe
2.3. Idealni transformator
2.3.1. Nadomjesna shema
2.3.2. Naponsko strujni odnosi
2.3.3. Odnosi snaga i impedancija
2.4. Realni transformator
2.4.1. Naelo rada, nadomjesna shema i fazorski dijagram
2.4.2 Proraun magnetizirajueg induktiviteta
2.4.3 Proraun rasipnog induktiviteta
2.4.2.Natpisna ploica
2.5. Odreivanje parametara nadomjesne sheme mjerenjem
2.5.1. Preliminarna mjerenja
2.5.2. Pokus kratkog spoja
2.5.3. Pokus praznog hoda
2.6. Ocjena operativnog djelovanja
2.6.1. Naponsko strujna analiza
2.6.2. Korisnost
2.6.3. Pad napona
2.7. Autotransformator
2.8. Trofazni transformatori
2.8.1. Spojevi transformatora
2.8.2. Paralelni rad
2.8.3. Nesimetrino optereenje
2.9. Dryformer
3
Uvod
Tehniki, ureaj od dva ili vie namota koji su spregnuti vremenski promjenjivim
magnetskim tijekom moe se smatrati transformatorom
Konvencionalno upotreba pojma transformator ograniena je na parove meusobno
magnetski spregnutih namota, konstrukcijske izvedbe za odreenu snagu sa
operativnim ponaanjem kojeg karakteriziraju niski gubici i mali pad napona.
Transformator je analogan prijenosu snage u mehanikom sustavu
Oba ureaja transformator i mehaniki prijenosnik prenose ulaznu snagu do izlazne
strane sa vrlo malim gubicima
TRANSFORMATORI
4
Uvod
Usporedba transformatora s mehanikim prijenosnikom:
1 2
2 1
T T

=
1
2
2
1
I
U
I
U
=
a) mehaniki prijenosnik b) transformator
TRANSFORMATORI
5
Uvod
Transformator se primjenjuje za poveanje napona i istovremeno smanjenje struje
pri prijenosu elektrine energije na vee udaljenosti, to rezultira manjim trokovima
Npr. ako se napon poveao za faktor 10, povrina poprenog presjeka prijenosnih
vodova smanjiti e se za faktor 10 pri odreenoj vrijednosti gustoe struje. Time se
postiu utede u kapitalnim trokovima za prijenosni sustav
Djelatni otpor voda poveao se za red veliine kao rezultat smanjenja poprenog
presjeka voda, meutim istovremeno se struja smanjila za red veliine pa su djelatni
gubici (I
2
R) manji za faktor 10. Na taj se nain postiu utede u operativnim
trokovima
TRANSFORMATORI
6
Uvod
Prema namjeni i izvedbi razlikuje se vie vrsta transformatora: energetski, mjerni,
transformator impedancije u visokofrekventnoj tehnici i niz specijalnih malih
transformatora kao komponente elektronikih sklopova i ureaja
Za energetski transformator imamo slijedee podvrste: generatorski, mreni,
distribucijski, ispravljaki, peni i drugi
Transformatori u elektranama spojeni izmeu generatora i visokonaponske mree
nazivaju se generatorskim ili blok transformatorima. Izlazni napon tih generatora
uobiajeno je od 20kV do 30kV. Generatorski se napon transformira na 400kV ili
vie
Mreni transformatori i autotransformatori transformiraju napon visokonaponske
elektrine mree na napon distribucijske mree
TRANSFORMATORI
7
Uvod
S obzirom na snagu podjela energetskih transformatora je:
500 - 7500 kVA (manji transformatori)
7500 kVA - 100 MVA (srednji transformatori)
100 MVA < (veliki transformatori)
TRANSFORMATORI
8
Uvod
Trofazni transformator snage 20 MVA, napon 110kV/20kV u TS Dunat, proizvoa
Konar:
TRANSFORMATORI
9
Konstrukcijske izvedbe
U konstrukcijskim izvedbama energetskih transformatora, dobra magnetska sprega
postie se feromagnetskom jezgrom
Jezgra je lamelirana u cilju smanjenja gubitaka uslijed vrtlonih struja, proizvedenih
promjenjivim magnetskim tijekom
Uobiajena debljina jednog lima iznosi 0.27 mm. Limovi su obostrano izolirani i
izraeni su od legiranog eljeza velike magnetske vodljivosti i malih specifinih
gubitaka
Dobiveni su tehnolokim postupkom hladnog valjanja ime se postie usmjerena
kristalna struktura i smanjuju se gubici uslijed histereze
TRANSFORMATORI
10
Kemijski sastav i svojstva za transformatorski lim oznake M4-027
Kemijski sastav:
eljezo standardne istoe sa priblino 3% Si, i vrlo malim sadrajem Mn, C, P i S.
Tipini iznosi specifinih gubitaka magnetiziranja (ispitivanja prema IEC 60404-2):
f = 50Hz f = 60Hz
B=1.5 T 0.82 W/kg 1.07 W/kg
B=1.7 T 1.21 W/kg 1.60 W/kg
Tipine vrijednosti specifine prividne snage magnetiziranja:
f = 50Hz f = 60Hz
B=1.5 T 1.08 VA/kg 1.32 VA/kg
B=1.7 T 2.60 VA/kg 3.60 VA/kg
TRANSFORMATORI
11
Postoje dvije osnovne konstruktivne izvedbe feromagnetske jezgre:
Jezgrasti tip jezgre a, b
Ogrnuti tip jezgre c
Jednofazni transformator: a) jezgrasti tip jezgre - vee magnetsko rasipanje
b) jezgrasti tip jezgre - manje magnetsko rasipanje
c) ogrnuta jezgra
a) b) c)
TRANSFORMATORI
12
Trofazni transformator, jezgrasti tip jezgre:
TRANSFORMATORI
13
Izvedbe namota:
a) valjkasti, b) dvojno valjkasti, c) diskovni uz broj segmenata k
nn- namot nieg napona, vn- namot vieg namota
a) b) c)
TRANSFORMATORI
14
Presjek jezgre transformatora snage:
TRANSFORMATORI
15
U pogonu se unutar aktivnih dijelova transformatora namota i jezgre razvija toplina
pa transformatore treba hladiti.
S obzirom na sredstvo hlaenja razlikuju se:
uljni transformatori hlaeni transformatorskim uljem
suhi transformatori hlaeni zrakom
Do nedavno su za suhe transformatore granine vrijednosti za snagu i napon bile
10 MVA i 50 kV. Zadnjih godina primjenom novijih tehnikih rjeenja granine
vrijednosti za suhe transformatore pomaknute su na 150 MVA za snagu i 145 kV za
napon
Uljem hlaeni transformatori primjenjuju se za irok spektar snaga i napona a
nenadomjestivi su za najvee nazivne snage i napone
TRANSFORMATORI
16
Vodii od kojih se izrauju namoti obino su od elektrolitski istog bakra
Vodii su okruglog presjeka (kod manjih transformatora) ili pravokutnog presjeka
Okrugli vodii su izolirani najee lakom. Izolacija profilnih vodia ovisi da li je
transformator suhe izvedbe ili je hlaen transformatorskim uljem
Za izvedbe suhih transformatora profilni vodii izolirani su lakom viih toplinskih
razreda doim su kod uljnih transformatora izolirani od visoko kvalitetnog
izolacijskog papira
Transformatorsko ulje je u kombinaciji s papirom osnovno izolacijsko sredstvo
transformatora
TRANSFORMATORI
17
Izolacija profilnog vodia namota transformatora:
TRANSFORMATORI
18
Na slici je prikazan aktivni dio transformatora snage 40MVA i napona 110
16% / 23 kV. Masa aktivnog dijela iznosi 34 t, proizvoa Konar:
TRANSFORMATORI
19
Aktivni dio uljem hlaenog transformatora smjeten je u metalno kuite, tzv. kotao
transformatora
Uslijed zagrijavanja transformatora poveava se obujam ulja, a na taj nain stvoren
viak ulja preuzima konzervator, spremnik koji se nalazi na poklopcu transformatora
Elektrini spoj namota s mreom vieg napona i s mreom nieg napona ostvaruje
se provodnim izolatorima smjetenim na poklopcu transformatora
Provodni izolatori u uljnim transformatorima dijelom su u ulju (ispod poklopca), a
dijelom u zraku, gdje su izloeni atmosferskim i sklopnim prenaponima
TRANSFORMATORI
20
Na slici je prikazan trofazni autotransformator snage 350 MVA, napona 400/
121/10.5 kV i ukupna mase od 330 t, proizvoa Konar:
TRANSFORMATORI
21
Idealni transformator
Za idealni transformator vrijede slijedee pretpostavke:
1. Gubici snage su zanemarivi
2. Postoji odlina magnetska sprega izmeu namota
3. Struja za uspostavu meusobnog magnetskog tijeka je zanemariva
TRANSFORMATORI
22
Nadomjesna shema
Jednofazni dvonamotni idealni transformator i odgovarajua nadomjesna shema
prikazani su na slici
Varijable pod a) prikazane su kao trenutne vrijednosti a pod b) predstavljene su
fazorima
a) magnetski krug b) nadomjesna shema
TRANSFORMATORI Idealni transformator
23
Nadomjesna shema
Naponi u
1
(t) i u
2
(t) su naponi na stezaljkama
Promjenjivi magnetski tijek
m
(t) ulanen je s oba namota te se induciraju naponi e
1
(t) i e
2
(t) iza prikljunih stezaljki
Za idealni transformator vrijedi, u
1
(t) = e
1
(t) i u
2
(t) = e
2
(t)
Za sluaj poveanja meusobnog magnetskog tijeka moe se utvrditi da su e
1
(t) i
e
2
(t) istovremeno pozitivnih vrijednosti sa polaritetom naznaenim na slici. Obratno,
polariteti napona postaju negativni smanjivanjem
m
(t)
Moe se zakljuiti da su naponi e
1
(t) i e
2
(t) u fazi
24
Naponsko strujni odnosi
Naponi namota mogu se odrediti primjenom Faradayevog zakona:
Omjerom izmeu izraza za u
1
i u
2
dobijemo:
, gdje konstantu a nazivamo omjerom transformacije
dt
t d
N t e t u
m
) (
) ( ) (
1 1 1

= =
dt
t d
N t e t u
m
) (
) ( ) (
2 2 2

= =
a
N
N
e
e
u
u
= = =
2
1
2
1
2
1
25
Moe se ustvrditi da se naponi na stezaljkama idealnog transformatora odnose kao
omjer broja zavoja bez obzira na prirodu promjenjivog magnetskog tijeka
Za sluaj sinusoidalnog stacionarnog stanja meusobno ulaneni magnetski tijek
moe se izraziti kao:
Za rezultirajue napone namota dobiju se slijedei izrazi:
( ) t N t
dt
d
N t u
m m
cos sin ) (
1 1 1
= =
t t
m m
sin ) ( =
( ) t N t
dt
d
N t u
m m
cos sin ) (
2 2 2
= =
26
Fazorski zapis izraza za napone je:
Gornjim izrazima dobivaju se efektivne vrijednosti za napon, dok je m je
maksimalna vrijednost meusobno ulanenog tijeka
Omjer izmeu izraza za U
1
i U
2
donosi:
= = = 0 44 . 4 0
2
1
1
1 1
f N
N
E U
m
m

= = = 0 44 . 4 0
2
2
2
2 2
f N
N
E U
m
m

a
N
N
E
E
U
U
= = =
2
1
2
1
2
1
27
Magnetski sustav mogue je prikazati nadomjesnom shemom prikazanom na slici:
Trea pretpostavka za idealni transformator vrijedi samo ako je H-polje unutar jezgre
jednako nuli. Dakle, materijal jezgre je beskonano vodljiv pa reluktancija jezgre
mora biti jednaka nuli
Sumacijom protjecanja prema slici dobije se:
0
2 2 1 1
= =
m m
i N i N R
28
Za omjer struja dobije se:
U gornjem izrazu omjer trenutnih vrijednosti struja je konstanta. Stoga slijedi da su i
1
i i
2
identine funkcije vremena sa identinim faznim pomacima, a razlikuju se u
magnitudi
Omjer struja zapisan pomou fazora je:
a N
N
i
i 1
1
2
2
1
= =
a N
N
I
I 1
1
2
2
1
= =
29
Razmatranjem napona i struja omoguuje se utvrivanje slijedeih pravila koji se
odnose na stezaljke oznaene tokom u nadomjesnoj shemi transformatora:
1. Naponi promatrano iz oznaene prema neoznaenoj stezaljci su u fazi
2. Struja koja ulazi u oznaenu stezaljku u fazi je sa strujom koja iz oznaene
stezaljke izlazi
3. Obje tokovne oznake mogu se dodijeliti suprotnim stezaljkama bez
utjecaja na gornja pravila
30
Odnosi snaga i impedancija
Reciprona vrijednost izraza:
, moe se izjednaiti sa izrazom:
, i zakljuiti da su za idealni transformator trenutne vrijednosti ulazne i izlazne snage
identine to potvruje prvu pretpostavku za idealni transformator:
a N
N
i
i 1
1
2
2
1
= =
a
N
N
e
e
u
u
= = =
2
1
2
1
2
1
2 2 1 1
i u i u =
31
Odnosi snaga i impedancija
Za sluaj harmonikih promjena struja i napona u vremenu, srednje vrijednosti
ulazne i izlazne snage su jednake
Izjednaavanjem izraza:
, slijedi da su prividne snage na ulazu i izlazu jednake:
Iz prethodne dvije konstatacije slijedi da su i reaktivne snage na ulazu i izlazu
jednake
1 2
2 1
1 I N
I N a
= = a
N
N
E
E
U
U
= = =
2
1
2
1
2
1
2 2 1 1
I U I U =
32
Primjer 1
Za idealni transformator prema slici neka je ,
i a=5. Odredite trenutnu vrijednost snage p
2
(t) koju
transformator predaje na sekundarnoj strani troilima.
Temeljeno na izrazima za omjer struja i napona dobije se:
( ) t t u cos ) 231 ( 2 ) (
1
=
( )
o
30 cos ) 10 ( 2 ) (
1
= t t i
( ), cos
5
) 231 ( 2
/
1 2
t a u u = =
( ) ( )
o
30 cos 10 2 5
1 2
= = t ai i
33
Primjer 1
Slijedi:
Razmatrajmo to je sa impedancijom Z
2
prikljuenom izmeu izlaznih stezaljki
idealnog transformatora pri sinusoidalnom stacionarnom stanju. Primjenom
fazorskih izraza za struju i napon impedancija promatrana sa ulaznih stezaljki je:
Iz izraza za impedanciju je vidljivo da se optereenja transformatora i impedancije
prijenosnih linija mogu svesti na zajedniku stranu transformatora u cilju analize
( ) ( )
o
30 cos cos 10 231 2 ) (
2 2 2
= = t t x x i u t p
( ) ( )
o o
30 2 cos 2310 30 cos 2310 ) (
2
+ = t t p
2
2
2
2 2
2
2
1
1
1
/
Z a
I
U
a
a I
U a
I
U
Z = = = =
34
Realni transformator
Idealnom transformatoru u smislu karakteristika mogue se pribliiti, ali ga je
nemogue u potpunosti realizirati
Feromagnetski materijal je magnetski konano vodljiv i u njemu se generiraju gubitci
Vodii iz kojih se izrauju namoti imaju odreenu vrijednost djelatnog otpora
Otklon od idealnosti u gotovo svim primjenama ima dovoljno utjecaja na
karakteristike transformatora to zahtijeva provedbu tonije analize
TRANSFORMATORI
35
Naelo rada, nadomjesna shema i fazorski dijagram
Na slici je prikazan par meusobno magnetski spregnutih zavojnica koje imaju
svojstva realnog transformatora (a) i nadomjesna shema obiju zavojnica (b)
primjenjujui upravljive izvore za predstavljanje induciranog napona uslijed
meuinduktivnog djelovanja zavojnica.
Zavojnice su predstavljene omskim otporom (R), vlastitim induktivitetom (L), i
meusobnim induktivitetom (M). Vremenske derivacije oznaava p-operator.
a) Magnetski sustav b) Nadomjesna shema
TRANSFORMATORI realni transformator
36
Primjenom Kirchhoffovog zakona na obje nadomjesne sheme dobiva se:
Istovremenim dodavanjem i oduzimanjem po jednog lana na desnoj strani
jednakosti ostaju valjane:
2 1 1 1 1 1
Mpi pi L i R u + =
1 2 2 2 2 2
Mpi pi L i R u + =
1 1 2 1 1 1 1 1
aMpi aMpi Mpi pi L i R u + + =
2 2 1 2 2 2 2 2
1 1
Mpi
a
Mpi
a
Mpi pi L i R u + + =
37
Preureenjem izraza dobiva se:
, gdje je:
i
, gdje je:
Gornjim izrazima uz ukljuivanje gubitaka u feromagnetskoj jezgri uslijed histereze i
vrtlonih struja mogue je predstaviti nadomjesnu shemu realnog transformatora.
Slijedi interpretacija lanova u zagradama za gornje izraze i to uz pomo definicije
induktiviteta i slike magnetskog sustava
, ) (
1 1 1 1 1 1
e pi aM L i R u + + =
2 2 2 2 2 2
) / ( e pi a M L i R u + =
) / (
2 1 1
a i i aMp e =
) / ( /
2 1 1 2
a i i Mp a e e = =
38
Neka je i
2
=0 a i
1
0, tada je:
Za sluaj da je zavojnica 2 idealno magnetski spregnuta sa zavojnicom 1, koeficijent
sprege je k=1 i lan je jednak nuli
lan je razliit od nule kada postoji rasipni magnetski tijek i on predstavlja rasipni
induktivitet L
1
zavojnice 1
( ) ( )
1 1
1
1 1
1
1 2
2
1
1
1 1
1
1 1

L L k
i
N
k
i
k N
N
N
i
N
aM L = = = =
39
Slino ako postavimo da je i
1
=0 a i
2
0, vrijedi:
, gdje je jasno da lan postoji u sluaju rasipnog magnetskog tijeka, tako
da taj lan predstavlja rasipni induktivitet L
2
zavojnice 2
Razmatrajmo lan aM za sluaj da je i
2
=0 i i
1
0:
Induktivitet L
m
vezan je za dio magnetski tijeka
1
koji prolazi itavom magnetskom
stazom jezgre i obuhvaa zavojnicu 2. Taj se induktivitet naziva magnetizirajuim
induktivitetom
( ) ( )
2 2
2
2 2
2
2 1
1
2
2
2 2
2
1 1
1

L L k
i
N
k
i
k N
N
N
i
N
M
a
L = = = =
( ) a M L /
2

m
L kL
i
N
k
i
k N
N
N
aM = = = =
1
1
1 1
1
1 2
2
1

40
Za sinusoidalno stacionarno stanje transformatora induktivitete moemo povezati sa
reaktancijama:
, a izraze za u1, e1, u2, e2 prikazati fazorskim zapisom za struje i napone:
gdje je:
i
gdje je:
) (
1 1 1
aM L L X = =

) / (
2 2 2
a M L L X = =

aM L X
m m
= =
,
1 1 1 1 1 1
E I X I R U + + =

) / (
2 1 1
a I I M a E =
2 2 2 2 2 2
E I X I R U + =

) / ( /
2 1 1 2
a I I M a E E = =
41
Prikaz nadomjesne sheme ralnog transformatora za sinusoidalno stacionarno
stanje:
42
Izrazom je pokazano da se optereenja sekundarne strane mogu svesti na
primarnu stranu tako da se aktualna impedancija na sekundarnoj strani pomnoi sa
a
2
. Poput impedancije svesti se mogu djelatni otpori R, i induktivni otpori X s
faktorom svoenja a
2
:
Prvi izraz se temelji na jednakim gustoama struje u vodiima primarnog i
sekundarnog namota, a drugi izraz na jednakim vrijednostima magnetskog otpora
primarnog i sekundarnog namot
Sekundarni naponi i struje mogu se svesti na primarnu stranu ako se pomnoe s
pripadnim omjerima transformacije a i 1/a. Tada se dobivaju vrijednosti napona i
struje koje bi imao transformator omjera transformacije 1
Svedene ili reducirane vrijednosti sa sekundarne strane na primarnu oznaavaju se
crticom
Mogue je obrnuto svoenje svih veliina i parametra sa primarne na sekundarnu
stranu
2
1 2
Z a Z =
1 2
2 '
2
R R a R = =
1 2
2 '
2
X X a X = =
43
Nadomjesna shema realnog transformatora za sinusoidalno stacionarno stanje sa
svedenim veliinama sa sekundarne na primarnu stranu:
44
Nadomjesna shema omoguuje da se odnosi u transformatoru prikau fazorskim
dijagramom:
45
Proraun magnetizirajueg induktiviteta
Primjenom Amperovog zakona na magnetski krug transformatora u
skladu sa slikom, dobiva se :
(magnetske veliine: vrne vrijednosti, elektrine veliine: efektivne vrijednosti)
= l d H
v v
2
1
1 2 2 1 1 1
1 2 0
2 2 2 2
/
Fe
m Fe Fe Fe
r
B I
N I N I N I N I H l l
N N
| |
= = = =
|
\
1
1
2
N
I
2
2
2
N
I
m

46
Proraun magnetizirajueg induktiviteta
Permeabilnost je visoke vrijednosti tako da struja magnetiziranja tei k nuli
Magnetska indukcija u jezgri jednaka:
Proraun induktiviteta primjenom magnetske energije je najtoniji:
Primjenjuju se visoko permeabilni materijali, toplo valjani sa zrnatom strukturom tzv.
orijentirani magnetski limovi tako da
r
m
Fe
r
Fe
I N
l
B 2
1
0

=
2
2
1
2
1
Li HBdV W
V
m
= =

( )
2
2
1
0
0 0
2
2
2
1
2
2
1
2
1
m m Fe Fe m
Fe
r
r r
Fe
m
I L A l I N
l
V
B
W =
|
|
\
|
= =

Fe
Fe r
m
l
A
N L

0 2
1
=
m
L
47
Proraun rasipnog induktiviteta
Pretpostavka da je transformator u kratkom spoju, tada je , a .
Primjenom Amperovog zakona u skladu sa slikom slijedi:
0 =
m
I
0 =
m
I
'
2 1
I I =
= = = h
x B
h x H l d H x
0
) (
) ( ) (
v v
) ( ) (
0
x
h
x B =

2 2
2 2
0
1 1
0
max
I N
h
I N
h
B

= =
48
Srednja duina zavoja lm je uvedena u cilju pojednostavnjenja prorauna
Proraun induktiviteta u kratkom spoju temeljen na magnetskoj energiji:

+ +
= =
2 1
0
2
0
) (
2 2
1
a b a
m
V
m
dx x B
hl
HBdV W
|
|
\
| + +
+ +
|
|
\
|
=

+ +
+
+
1 2 1
1
1
1
0
2
2
2 1
2
1
2
max
0
2
a a b a
b a
b a
a
m
dx
a
x a b a
dx dx
a
x
B
hl
( )
2
1
2 1
2
1 1
0
0
2
2
1
3 3
2
2
I L
a
b
a
I N
h
hl
K
m
= |
\
|
+ + |
\
|
=

' 2
0 1 2
1 2 1
3 3
m
K
l a a
L L L N b
h

| |
= + = + +
|
\
49
je proizvoljno odvojen na i .
U cilju postizanja manjih vrijednosti za induktivitete, razmak b izmeu namota
potrebno je smanjiti, bez zanemarenja izolacije namota
Dimenzije namota a
1
i a
2
ograniene su zadanim gustoama struje
Alternativa: Dvojni cilindrini namot ili diskovni namot (sandwich namot)
1
L
2
'
L
K
L
50
Natpisna ploica
Na natpisnoj ploici transformatora proizvoa transformatora upisuje podatke o
vrijednosti napona, frekvencije i prividne snage. Za vee transformatore upisuju se
podaci o dozvoljenom porastu temperature, postotnoj rasipnoj reaktanciji,
spojevima, serijskom broju, teini, klasi izolacije, sredstvu za hlaenje i oznakama
stezaljki
Za jednofazne transformatore oznake primarnih stezaljki su 1U (poetak namota) i
1N (kraj namota). Stezaljke sekundarnog namota oznaene su 2U (poetak namota)
i 2N (kraj namota)
Za trofazne transformatore oznake poetaka stezaljki primarnog namota su 1U, 1V, i
1W, a za odgovarajue sekundarne stezaljke 2U, 2V i 2W
51
Odreivanja parametara nadomjesne sheme mjerenjem
Laboratorijskim mjerenjima mogu se utvrditi vrijednosti elemenata nadomjesne
sheme za odreeni transformator
Preliminarna mjerenja
Ako su vrijednosti za primarni i sekundarni napon date na natpisnoj ploici, tada se
omjer broja zavoja dobiva njihovim omjerom
Za sluaj da ne postoji podatak o naponima, moe se na ispitni namot narinuti
odreeni napon sinusoidalnog oblika za iju vrijednost transformator nije u zasienju
Tada omjer tog napona i napona izmjerenog na otvorenom namotu predstavlja
omjer broja zavoja
Uobiajeno se to mjerenje provodi pri nazivnoj frekvenciji ali to nije uvjetovano
TRANSFORMATORI
52
Pokus kratkog spoja
U pokusu kratkog spoja prema slici mjere se nazivni gubici zbog optereenja pri
nazivnoj frekvenciji i nazivnoj struji u primarnom namotu
Shema spajanja za pokus kratkog spoja
TRANSFORMATORI Odr. par. nad. sheme mjer.
53
Pokus kratkog spoja
Nazivna se struja postie tako to se sekundarni namot kratko spoji, a na primarni
se namot prikljui napon nazivne frekvencije, koji se postupno poveava dok struja u
primarnom namotu ne dostigne nazivnu vrijednost I
n
Taj se napon naziva naponom kratkog spoja i najee se izraava u postotnom
iznosu nazivnog napona:
Iz nadomjesne sheme sa sekundarnim stezaljkama kratko spojenim (V
2
=aV
2
=0),
impedancija promatrano sa strane izvora na primarnoj strani jednaka je:
(%) 100 100
2
n
k n
n
k n
k
U
Z S
U
Z I
u = =
) (
2 2
2
0 1 1
jX R a jX R jX R Z
m k
+ + + =
54
Pokus kratkog spoja
Potrebno je istai da su lanovi R
0
i X
m
za dva reda veliine vei od a
2
R
2
i a
2
X
2
.
Bez uzimanja u obzir ta dva lana, izraz za impedanciju kratkog spoja moe se
pisati:
Pomou mjerenih podataka za snagu P
k
, napona U
k
i struje I
k
=I
n
, slijedi izraun
nadomjesnog otpora R
k
i nadomjesne rasipne reaktancije X
k
:
( )
2 2
1 2 1 2
( )
k k k
Z R a R j X a X R jX

+ + + = +
2
k
k
n
P
R
I
=
k
k
n
U
Z
I
=
2 2
k k k
X Z R
=
55
Pokus kratkog spoja
Pomou izraza i dobiva se:
Bez poznavanja istosmjerne vrijednosti otpora namota, R1 i R2 iznose polovicu
vrijednosti Rk. Ipak, sa poznatim vrijednostima istosmjernih otpora, R1 i R'2 mogu
se izraunati i za razliite strujne gustoe primarnog i sekundarnog namota sa
slijedeim izrazima
1 2
2 '
2
R R a R = =
1 2
2 '
2
X X a X = =
k
X X X

2
1
'
2 1
= =
k
R R R
2
1
'
2 1
= =
k
R
R a R
R
R
= =
=
+
=
2
2
1
1
1
1
'
2
R R R
k
=
,
56
Pokus kratkog spoja
Djelatna i jalova komponenta napona kratkog spoja iznose:
Napon kratkog spoja postotak je nazivnog napona i obino iznosi ispod 10% za
trofazne transformatore do nazivne snage 630 kVA, a do 20% za transformatore
nazivne snage do nekoliko stotina MVA
( )
100 100 %
n k k
r
n n
I R P
u
U S
= =
(%) 100 100
2
n
k n
n
k n
U
X S
U
X I
u

= =
57
Pokus kratkog spoja
Pri nazivnoj frekvenciji i naponu koji je nekoliko puta manji od nazivnog i magnetska
indukcija u jezgri je toliko puta manja
Iz tog razloga se pri pokusu kratkog spoja gubici u jezgri i struja magnetiziranja
mogu zanemariti, to znai da se mjere djelatni gubici u namotima kada njima
protiu nazivne struje
Djelatni otpori namota odreuju se mjerenjem U-I metodom. To su tzv. istosmjerni
otpori
Usporede li se nazivni gubici P
k
izmjereni pri istoj temperaturi sa zbrojem dobiva se
pozitivna razlika, to predstavlja dodatne gubitke P
d
. Stoga za gubitke u pokusu
kratkog spoja moemo pisati:
d n n k
P R I R I P + + =
= = 2
2
2 1
2
1
58
Pokus kratkog spoja
Dodatni gubici su posljedica rasipnog magnetskog tijeka koji u namotima, steznom
sustavu i kotlu uzrokuje vrtlone struje
Uslijed skin efekta u vodiima namota omski otpori namota R
1
i R
2
nekoliko su
postotaka vei od istosmjernih otpora R
1=
i R
2=
59
Pokus praznog hoda
Pokus praznog hoda provodi se na taj nain da se na stezaljke jednog namota
narine napon, a drugi namot je sa otvorenim stezaljkama
Narinuti napon mora biti nazivne vrijednosti i nazivne frekvencije
R
0
i X
m
se odreuju iz podataka ovog pokusa. Vrijednost za X
m
je ovisna o stupnju
zasienja u jezgri, a nadomjesni otpor gubitaka u jezgri R
0
ovisan je od magnetske
indukcije i frekvencije
Dio vrtlonih struja u jezgri je temperaturno ovisan s obzirom da otpor magnetskog
materijala jezgre ovisi o temperaturi. Za tonije odreivanje R
0
potrebno je da
temperatura jezgre naraste blizu radne temperature
Izbor namota na kojeg se eli narinuti napon je proizvoljan, ipak namot nieg
napona je prihvatljiviji izbor, s obzirom na pogonsku sigurnost pri radu s niim
naponom
60
Pokus praznog hoda
Shema spajanja za provedbu pokusa praznog hoda prikazana je na slici:
61
Pokus praznog hoda
Nakon to jezgra postigne temperaturu blizu radne, mjeri se snaga P
0
, napon U
0
i
struja I
0
. Iz nadomjesne sheme transformatora za I
2
=I'
2
=0, impedancija promatrano
sa strane izvora iznosi:
Za dobro projektiran transformator vrijedi da je (R
0
, X
m
) >> (R
1
, X
1
), tada sa
manjom grekom gornji izraz moemo pisati:
Aproksimacija data u gornjem izrazu podrazumijeva da je iz ega proizilazi
da je:
m
jX R jX R Z
0 1 1 0
+ + =

0 0 m
Z R jX
0
2
0
0
P
U
R =
0 1
U E
62
Pokus praznog hoda
S obzirom da vrijedi relacija , izraz za X
m
je:
Izmjerena snaga obuhvaa i djelatne gubitke u namotu kroz koji tee struja praznog
hoda, ali su ti gubitci zanemarivi prema gubitcima u jezgri
2 2
0
2
0
I I I
r
+ =
( )
2
0 0
2
0
0 0
/ R U I
U
I
U
X
m
= =

63
Ocjena oparativnog djelovanja
Energetski transformator djeluje poput etveropola spajajui dva dijela
elektroenergetske mree
Analiza mree zahtijeva da naponi i struje u nadomjesnoj shemi budu odreeni iz
jednog od dva ograniavajua uvjeta:
a) Napon optereenja, struja optereenja, i faktor snage su zadani. Raunaju se
ulazni napon i struja
b) Uz optereenje konstantnom impedancijom ulazni napon je zadan, zahtijeva se
odreivanje ulazne struje, struje optereenja i napona optereenja
Preferiramo operativno djelovanje realnog transformatora koji se u smislu
karakteristika pribliava idealnom transformatoru
Kvantitativna ocjena otklona od idealnog transformatora moe se utvrditi
proraunom korisnosti i padom napona
TRANSFORMATORI
64
Naponsko strujna analiza
Uobiajena analiza transformatora primjenjujui uvjet a), gdje se pretpostavlja da se
napon za fiksno optereenje odrava konstantnim
S obzirom da su i sa slike nadomjesne sheme transformatora zadani, analiza
zapoinje sa izlaznih stezaljki i nastavlja se do ulaznih stezaljki s ciljem odreivanja
i primjenom Kirchoffovih zakona i naponsko strujnih odnosa redukcije za idealni
transformator
2
U
2
I
1
U
1
I
TRANSFORMATORI - Ocjena oparativnog djelovanja
65
Korisnost
Omjer izmeu izlazne i ulazne aktivne snage predstavlja korisnost transformatora:
Uz pomo nadomjesne sheme korisnost se moe prikazati:
1 1 1
2 2 2
cos
cos 100 100
I U
I U
P
P
u
i
= =
'
2
2 '
2 1
2
1
0
2
1
2 2 2
2 2 2
) ( cos
cos 100 100
R I R I
R
E
I U
I U
P P
P
g i
i
+ + +
=
+
=

66
Korisnost
Uvoenjem aproksimacije i , izraz za korisnost je:
Korisnost transformatora varira u ovisnosti o prividnoj snazi i faktoru snage
optereenja
1 1
U E
'
1 2 2
/ I I a I =
k
g i
i
R I
R
U
I U
I U
P P
P
2 '
2
0
2
1
2 2 2
2 2 2
) ( cos
cos 100 100
+ +
=
+
=

67
Pad napona
Razlika izmeu efektivnih vrijednosti primarnog napona i reduciranog sekundarnog
napona izraena u postocima primarnog napona naziva se padom napona
Pad napona nastaje na impedanciji kratkog spoja Z
k
uslijed struje optereenja
Struja magnetiziranja neznatno utjee na pad napona, pa se u realnom
transformatoru moe zanemariti
Pad napona u relativnom obliku moe se prikazati izraziti:
1
'
2 1
U
U U
U

=
68
Pad napona
Pojednostavljeni fazorski dijagram transformatora:
69
Pad napona
Pad napona u transformatoru ovisi o iznosu i faznom kutu optereenja, to je dato
sa slijedeim izrazom u postotnom iznosu:
U tom su izrazu u
rn
i u
n
radna i induktivna komponenta napona kratkog spoja za
nazivnu struju, doim je omjer izmeu struje optereenja i nazivne struje
Utjecaj karaktera optereenja mogue je prikazati tzv. Kappovim dijagramom
Ulazni napon i napon razlikuju se za inkrementalni fazor koji je predstavljen
hipotenuzom Kappovog trokuta
Pri konstantnoj frekvenciji i konstantnoj struji optereenja duine stranica trokuta
ostaju nepromijenjene
| |
cos sin
rn n
U u u
+
1
U
'
2
U
70
Pad napona
Kappov se trokut pomie oko vrha fazora u ovisnosti o faznom kutu ulazne struje
U ovisnosti o karakteru optereenja sljedi:
ohmsko induktivno optereenje:
ohmsko - kapacitivno optereenje:
'
2 1
U U <
'
2 1
U U >
1
U
71
Pad napona
Pojednostavnjeni fazorski dijagram, Kappov trokut
2
2 1
' I I =
1
U
2
' U
k
R I
1
k
X I
1
72
Pad napona
MATLAB program tranreg.m primjenjuje se za proraun pada napona za optereeni
transformator. Zadani su svi elementi realne nadomjesne sheme. Raun polazi od
sekundarne strane, od zadanog nazivnog napona U
2
i nazivne prividne snage a
rauna se napon na primarnoj strani U
1
. Raun se ponavlja za 100 razliitih toaka
odnosno vrijednosti faktora snage na sekundaru za promjene kuta od /2 do + /2
Na slici je prikazana karakteristika za pad napona u ovisnosti o karakteru
optereenja izvoenjem programa tranreg.m. Primjeuje se da je pad napona za
omsko-kapacitivni karakter optereenja negativan, to znai da je reducirani
sekundarni napon vei od primarnog napona
73
Pad napona
Pad napona u funkciji karaktera optereenja
74
Autotransformator
Autotransformatori imaju konfiguraciju transformatora, meutim dio namota je
zajedniki ulaznim i izlaznim veliinama
Na taj nain autotransformator nije konduktivno izoliran, a relacija za prijenosni
omjer nije primjenjiva za ulazne i izlazne veliine
Ta relacija vrijedi za individualne segmente namota
TRANSFORMATORI
75
Autotransformator
Na slici je prikazano prespajanje dvonamotnog transformatora u oblik uzlaznog
transformatora a) sa shematskim prikazom b), Uizl>Uul
a) b)
TRANSFORMATORI
76
Autotransformator
Dodatak galvanske veze izmeu primarnog namota N
1
i sekundarnog namota N
2
na
slici a) ne mijenja na bilo koji nain odnos izmeu ulanenog magnetskog tijeka i
protjecanja
Odnosi izmeu parova veliina i datih sa:
, ostaju nepromijenjeni
Ipak parovi tih veliina ne predstavljaju ulazno izlazne veliine
) , (
2 1
U U ) , (
2 1
I I
a
N
N
E
E
U
U
= = =
2
1
2
1
2
1
a N
N
I
I 1
1
2
2
1
= = ,
TRANSFORMATORI
77
Autotransformator
Na slici prikazan je silazni autotransformator U
izl
<U
ul
:
TRANSFORMATORI
78
Autotransformator
Omjer izmeu ulaznog i izlaznog napona autotransformatora:
Odgovarajui odnos struja je:
Relacije vrijede i za uzlazni i za silazni autotransformator
a
a
U
N
N
U U
N
N
U
U U
U
U
iz
ul
1
2
2
1
2 2
2
1
1
2 1
+
=
+
=
+
=
1
2 2
1
2
2
2 1
2
+
=
+
=
+
=
a
a
I I
N
N
I
I I
I
I
I
iz
ul
TRANSFORMATORI
79
Autotransformator
Za tijek kompleksnih snaga uzlaznog autotransformatora vrijedi:
Gornji izrazi potvruju da su ulazne i izlazne prividne snage autotransformatora
jednake, a iz toga slijedi da moraju biti jednake ulazne i izlazne komponente aktivne
i reaktivne snage:
iz iz iz
I U S =
iz iz iz iz ul ul ul
I U I
a
a
U
a
a
I U S =
|
\
|
+
|
\
|
+
= =
1
1
TRANSFORMATORI
iz ul iz ul iz ul
Q Q P P S S = = = , ,
80
Autotransformator
Prividna snaga autotransformatora ili tzv. prolazna snaga povezana je sa prividnom
snagom ili tipnom snagom dvonamotnog transformatora, slijedeom relacijom:
, gdje predstavlja tipnu snagu dvonamotnog transformatora
Uteda u tipnoj snazi tim je vea to je prijenosni omjer a vei, tada je
omjer
Poveanje snage koje se postie prespajanjem transformatora s odvojenim
namotima u autotransformator iznosi
Taj se dio snage ne transformira, nego samo prolazi kroz serijski namot
autotransformatora konduktivnom vezom
Snaga S
T
prespajanjem se ne mijenja
1 1 1 1 1 2 1 1
) 1 ( ) ( ) ( I U a I a I U I I U I U
iz iz
+ = + = + =
1 /
iz ul
U U
2 1
I U S =
1 1
I U S
T
=
TRANSFORMATORI
81
Autotransformator
Autotransformatori se u prvom redu upotrebljavaju za povezivanje elektrinih mrea
visokog napona, kad omjer transformacije nije prevelik, npr. za povezivanje 400
kilovoltne mree s mreama od 220 kV i 110 kV
Nadalje se primjenjuju za podizanje napona na kraju due prijenosne linije za
kompenzaciju pada napona uslijed reaktancije linije
U laboratorijima i ispitnim stanicama autotransformatori slue kao promjenjivi izvor
napona. U tom je sluaju kontinuirana zavojnica spojena na konstantni ulazni napon.
Jedan izlazni vodi spojen je zajedniki sa ulaznim vodiem. Drugi izlazni vodi
spojen je na klizni kontakt za podeavanje izlaznog napona
Konduktivna veza je i osnovni nedostatak autotransformatora. Za sluaj da mrea
nije uzemljena, pri zemnom spoju na strani vieg napona moe nienaponska strana
autotransformatora i prikljuna oprema doi na nedoputeno visoke napone
Iz tog razloga se autotransformatori primjenjuju samo u mreama s uzemljenom nul
tokom.
TRANSFORMATORI
82
Trofazni transformatori
Spojevi transformatora
Proizvodnja i prijenos elektrine energije obavljaju se u trofaznom sustavu
Trofaznu snagu mogue je transformirati sa tri odgovarajue spojena jednofazna
transformatora ili sa jednim trofaznim transformatorom
Spoj je transformatora podatak o nainu spajanja namota i o faznom pomaku
izmeu vieg i nieg napona
Namoti se trofaznih transformatora spajaju u zvijezdu, slomljenu zvijezdu i trokut.
Pripadne su slovne oznake Y i y, Z i z te D i d za namote vieg, odnosno nieg
napona
TRANSFORMATORI
83
a) Yd
b) Dy
TRANSFORMATORI - Trofazni transformatori
84
c) Dd
d) Yy
85
Uobiajeno je da se u oznakama spojeva fazni pomaci izraavaju brojevima na satu
Jednom satu odgovara dvanaestina kruga ili 30, npr. Faznom pomaku od 180
odgovara satni broj 6
Kad je nultoka namota izvedena, uz slovo koje oznaava spoj namota dopisuje se
N ako nultoka pripada namotu vieg namota ili n ako se radi o nultoki namota
nieg namota, npr. YNd1, YNzn5
U spoju z polovina namota jedne faze smjetena je na jednom stupu jezgre, a druga
polovina na drugom stupu jezgre. Fazori napona obje polovine namota se vektorski
zbrajaju i ine fazni napon
Iz tog razloga nienaponski namot u spoju z mora imati 15.5 % vie zavoja u
usporedbi sa nienaponskim namotom u spoju y
Unato tome, spojevi Yzn1 i Yzn5 esto se primjenjuju do nazivnih snaga od 160
kVA, jer omoguavaju punu nesimetriju optereenja (samo jedna faza optereena sa
100% optereenja)
86
Transformator u spoju Yyn moe se opteretiti samo do nesimetrinog optereenja
od 10% , jer se uz veu nesimetrinost pojavljuje nesimetrija napona
Za transformatore nazivnih snaga od 250 kVA do 2500 kVA najee se primjenjuju
spojevi Dyn5 i Dyn11 jer poput spoja yzn doputaju nesimetrino optereenje
Sve to je reeno o spojevima vrijedi uz pretpostavku da namoti imaju isti smjer
namatanja. Za sluaj da se promjeni smjer namatanja mijenja se satni broj
Tako npr. spoj YNyn0 promjenom smjera namatanja mijenja se u YNyn6. Identian
rezultat postiglo bi se zamjenom poetaka i krajeva namota.
87
Shema spoja Dyn5 i odgovarajui fazorski dijagram prikazani su na slici:
88
Primjer grupa spojeva temeljeno na VDE pravilima
89
Paralelni rad
Postoje dvije mogunosti paralelnog rada transformatora koje je potrebno
razlikovati:
mreni paralelni spoj: kompenzirajue mree su spojene izmeu transformatora
u paralelnom radu nije kritian spoj
paralelni spoj na sabirnicama: transformatori su direktno spojeni paralelno na
sekundarnoj strani (izlaznoj strani)
Paralelni rad transformatora, shematski prikaz
90
Paralelni rad
U cilju postizanja optereenja sukladno nazivnim snagama vano je voditi rauna o
strujama izjednaenja
Primjenjujui pojednostavnjenu nadomjesnu shemu na slikama sljedi :
Svoenje na primarnu stranu Impedancija, svedeno na sekundarnu stranu
1
2 1 20
,
U
I I a U
a
= =
1 1
2 2 2 2 2
2 2
k k k
X R
Z R jX R j jX
a a
= + = + + +
2
' U
1
U
20
U
2
U
91
Paralelni rad
Slika s odgovarajuim oznakama za dva transformatora u paralelnom spoju na izlaznoj strani:
Z 20 A
U
2
U
2 A
I
U
2 KA
Z
2 KB
Z
2 B
I
20 B
U
2
I
92
Paralelni rad
Za sluaj naponske razlike izmeu napona i protie struja izjednaenja (ve
u praznom hodu):
Naponi praznog hoda za oba transformatora moraju biti jednaki po magnitudi i fazi
kako bi se izbjegle struje izjednaenja a to znai da mora biti:
jednakost prijenosnog omjera
naponi kratkog spoja ne smiju se razlikovati za vie od 10%
jednak satni broj
- omjer nazivnih snaga ne vei od 2
Uvjet je neophodan
Razdioba struja optereenja je obrnuto proporcionalna sa impedancijama kratkog
spoja:
KB KA
B A
Z Z
U
I I
2 2
2 2
+
= =
U
A
U
20 B
U
20
) (
2
2
2
2
kA kB
j
KA
KB
kA
kB
B
A
e
Z
Z
Z
Z
I
I

= =
0 U =
93
Paralelni rad
Za sluaj razliitih faznih kuteva u kratkom spoju, struje optereenja su meusobno fazno
pomaknute. To rezultira u manjoj ukupnoj struji optereenja uslijed geometrijskog zbrajanja
struja
Fazni pomak struja optereenja
2 A
I
2
I
20 20 20 A B
U U U = =
2 B
I
KB KA

94
Paralelni rad
Takoer vrijedi:
Procentualna raspodjela optereenja u paralelnom radu obrnuto je proporcionalna relativnim
vrijednostima napona kratkog spoja
2 2
2
2 2
2 2
2
2 2
BN A
KB
AN N KB
B AN
KA
KA
BN N
I I
Z
I U u
I I
u
Z
I U
= =
95
Nesimetrino optereenje
Trofazni transformator bilo koje grupe spoja u spoju yn na sekundaru moe biti
optereen jednofazno:
0 = =
w v
I I
T u
I I =
T
Z
T
I
Nesimetrino optereenje trofaznog transformatora
,
96
Primjenom metode simetrinih komponenata:
1.Segmentacijom struja u direktni, inverzni i nulti sustav, dobiva se:
2. Naponske jednadbe jesu:
|
|
|
\
|
=
|
|
|
\
|
|
|
|
|
\
|
=
|
|
|
|
\
|
T
T
T
w
v
u
i
d
I
I
I
I
I
I
a a
a a
I
I
I
3
1
1 1 1
1
1
3
1
2
2
0
3
T
K ph d d phd d
I
Z U I Z U U = =
3
T
K i i phi i
I
Z I Z U U = =
3
0 0 0 0 0
T
ph
I
Z I Z U U = =
Napomena:
- openito vrijedi za transformatore
- ovisi o spoju
naponi praznog hoda su u ravnotei:
k i d
Z Z Z = =
0
Z
0
, 0
phd ph phi ph
U U U U = = =
97
3. Primjenom inverzne transformacije:
Zanemarenjem pada napona na impedanciji i uz pretpostavku istog
induktivnog optereenja, fazni su naponi odreeni:
( )
0 0
2
3
Z Z
I
U U U U U
K
T
ph i d u
+ = + + =
( ) ( )
2 2 2
0 0
3
T
v d i ph K
I
U a U aU U a U a a Z Z = + + = + +
( )
( )
2 2
0 0
3
T
w d i ph K
I
U aU a U U a U a a Z Z = + + = + +
3
0
T
ph u
I
jX U U =
3
0
2 T
ph v
I
jX U a U =
3
0
T
ph v
I
jX U a U =
K
Z
98
S obzirom da je pad napona uzdu X
0
jednak i u fazi, fazorski dijagram na slici je
izoblien, uzrokovan pomakom zvjezdita. Ovaj pad napona mora biti ogranien,
inae iznos faznog napona za najnepovoljniji sluaj jednak je nuli, a fazni naponi
i poveavaju se za
0
3
T
I
jX
0
3
T
I
jX
0
3
T
I
jX
w
U
v
U
u
U
ph
U
T
I
u
U
v
U
w
U 3
99
Potrebno je razmotriti kako se ponaaju odreene grupe spoja s obzirom na
jednofazno optereenje te na koji se nain odreuje nulta impedancija
Mjerenje nulte impedancije prema slici:
0
0
0
3U
Z
I
=
100
a) Yy
Struja uzbuuje magnetske tijekove koji su u fazi u sva tri stupa. Put magnetskog
tijeka zatvara se rasipnim stazama, zrakom ili dijelovima kotla. Ovaj efekt dovodi do
poveanja temperature kotla
Ogranienje za optereenje zvjezdita: 10% od (maximalno)
0
I
N
I
Zatvaranje magnetskog tijeka u spoju Yy
m k
Z Z Z
0
101
a) Dy
Spoj u trokut na vienaponskoj strani (primarnoj strani) jednak je kratkom spoju (na
primarnoj strani) za istofazne magnetske tijekove, vrijedi:
Optereenje nultim sustavom je mogue
K
Z Z
0
Spoj Dy i struje nultog sustava
102
a) Yz
Protjecanja u namotima na svakom stupu se izjednauju (ponitavaju), tako da se
magnetski tijek ne generira:
Optereenje nultim sustavom je mogue
K
Z Z
0
Spoj Yz i struje nultog sustava
103
Dryformer - ABB
Novi tip bezuljnog visoko-naponskog transformatora snage sa niskim negativnim
utjecajem na okoli
Namot izraen iz kabela, to je prethodno bilo primijenjeno u izradi generatora
Powerformer
Prisilno hlaen namot izraen je od polimerskog kabela XLPE sa koncentrinim
vodiima
Drayformer je projektiran za napone od 36 do 145 kV i snage do 150 MVA
Uteda u gubicima snage primjenom Dryformera
Transformator je mogue instalirati 5km blie potroau. Na taj nain od dalekovoda
do potroaa vodi 69 kV kabel (umjesto 24 kV kabela)
Kvantificirano za period vei od 30 godina ukupna uteda iznosi 8.5 GWh, ili 280
MWh godinje
TRANSFORMATORI
104
Dryformer - ABB
TRANSFORMATORI
105
Dryformer - ABB
TRANSFORMATORI

Strojeviteorija 1 Kol

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Strojeviteorija 1 Kol

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

TRANSFORMATORI realni transformator

TRANSFORMATORI Odr. par. nad. sheme mjer.

TRANSFORMATORI - Ocjena oparativnog djelovanja

TRANSFORMATORI - Ocjena oparativnog djelovanja

You might also like