Ponornica, jedini roman naeg poznatog pjesnika Skendera Kulenovia, govori o ivotu mladog Muhameda u vrijeme kada je Austro-Ugarsko

carstvo ve upotpunosti preuzelo vlast nad Bosnom. Muhamed, dijete iz begovske porodice, koluje se na Al-Azharu najstarijem sveuilitu na svijetu, i radnja romana deava se kada on nakon prelaska sa Al-Azhara na drugi univerzitet dolazi na raspust u domovinu, plaei se pritom reakcija ljudi oko njega, posebice muftije zbog naputanja Al-Azhara. Roman poinje pismom koje je Muhamed dobio od Senije, u kojem ga ona obavjetava o deavanjima kod kue, u Bosni. Netom poslije, Muhamed kree na put ka rodnom kraju. Jedna reenica iz Senijinog pisma, koja je veoma zaintrigirala Muhameda Eto ih tamo, nek rade ta hoe, jeste ustvari nagovjetaj historijskih deavanja u Bosni u tom periodu, poput raspadanja patrijarhalne porodice to se desilo i Muhamedovoj porodici. Po dolasku kui, Muhamed saznaje za nova deavanja u njegovoj porodici, da mu je brat Husein pobjegao u Krakov kako bi studirao slikarstvo, te da je sestra Arifa pobjegla od kue i udala se. No, u nastavku romana, kui se vraaju i brat Husein i sestra Arifa, brat kako bi psjetio porodicu tokom ljetnog raspusta, a sestra bjeei od mua koji je maltretirao. Kroz radnju romana, i Muhamedov ivot upoznajemo i ostale linosti, njegovog oca, strogog, ali pravinog ovjeka kojemu je dobro njegove djece najvanije, majku koja se neumorno brine za svoju djecu, brata Murata kojeg nazivaju seljak beg zbog njegove elje da ni po emu ne bude razdvajan od kmetova i drugih ljudi u kasabi, i malu sestru Vasvu, Faficu, umiljatu djevojicu koja veoma voli Muhameda. Tokom svog boravka kod kue, Muhamed prolazi kroz mnoga dogaanja. Nakon to odlazi posjetiti Seniju, koja je ustvari pokerka sestre njegovog djeda, on nenadano prisustvuje Senijinoj pronji koja djevojinom voljom biva odbijena. Potom se u nastavku knjige susree s muftijom u ijem ponaanju vidi da zna da je napustio Al-Azhar i djedom na ijem licu vidi sreu zbog vlastitog povratka. Muhamed radi sve onako kako on misli da je najbolje, od naputanja univerziteta, preko veze sa Elizom, kolegicom sa fakulteta, i pokuaja da pomogne kerki sviga strica Memnuni da pobjegne sa njegovim prijateljem Tahirbegom do odluka da se ne mjea u stvari za koje sam odlui da ga se ne tiu. Kroz sva naredna deavanja Muhamed prolazi kroz dva svijeta koja se u ovom romanu prepliu, Osmanski i AustroUgarski. U predgovoru ovog romana, prof. dr. Fahrudin Rizvanbegovi za vrijeme u kojem je ovaj roman pisan i odnos ove dvije carevine kae: Niti je jedna dovoljno umrla niti je druga dovoljno iva, a odsjaj i jedne i druge ve se se taloe u svakoj od linosti ovog romana. No, prijelaz izmeu dva svijeta vidljiv je u mnogim dijelovima romana, ponajvie u dijelu kada Hilmi-beg i kmet Ostoja pjevaju pjesmu o poznatome srpskom junaku iji tekst Ostoja pokuava izmijeniti kako bi ugodio prisutnim begovima i muftiji, no Hilmi-beg mu to zabranjuje jer treba pjevati onako kako je pisano. Time prikazuje kraj nadmonih begova i poetak jednog novog vremena. Muhameda, koji ve odavno nije pripadao tom svijetu ovaj dogaaj nije puno pogodio, ba kao i dogaaj s poetka romana, kada se s kmetovima nadmetao u bacanju kamena s ramena i

bio poraen. Ali ipak, u njemu je bilo neto begovsko, jer nije ni pomiljao da oeni kerku svoga kmeta ak i nakon to je saznao da je trudna s njim. Ovaj roman je takoer ispisan enskom tugom, Senijinom, koja na kraju poludi, Memnuninom kojoj otac ne dozvoli da se uda za Tahirbega, i Arifinom koja se vrati kui, trudna, bjeei od mua koji ju je maltretirao. Sve u svemu, itajui roman Ponornica svako od nas moe nauiti mnogo toga o historiji nae drave i vremenskom periodu na prijelazu izmeu dva carstva. Veoma interesantni ivoti Muhameda i ostalih linosti u ovom romanu, pomau nam da vidimo kako se nekada ivjelo i shvatimo razlike i slinosti izmeu tadanjeg i dananjeg naina ivota. Teko je odvojiti se od itanja ovog Kulenovievog djela, jer iako historijsko djelo o raspadu patrijarhata u Bosni, nama je priblieno kroz zanimljive dogaaje u djelu. Svako od nas moe lako pronai neku linost u romanu s kojom se moe poistovijetiti ili se barem zainteresovati za sudbinu te linosti do kraja romana. Mislim, da bi svako od nas trebao proitati Ponornicu i nauiti neto o prolosti vlasitog naroda.