UNIVERZITET U TUZLI

RUDARSKO-GEOLOKO-GRAEVINSKI FAKULTET

HIDROMETEOROLOGIJA
Prouava atmosferske procese koji utiu na vodne resurse na Zemlji Osnovni hidrometeoroloki procesi parametri: 1) Atmosfera 2) Zraenje 3) Pritisak zraka 4) Temperatura 5) Vlanost zraka 6) Vjetar 7) Isparavanje 8) Padavine

HIDROLOGIJA

Prof. dr. sc. NEDIM SULJI, dipl.ing.gra.

1

Isparavanje i padavine

fundamentalne baze hidrolokog ciklusa

2

1) Atmosfera Gasoviti omota oko Zemlje debljina cca 100 km

2) Zraenje Zraenje (radijacija) = oblik energije koju elektomagnetni talasi ili materijalne estice nose usmjereno prostorom Zraenje u atmosferi: a) zraenje Sunca (insolacija) b) zraenje povrine Zemlje c) zraenje atmosfere a) Zraenje Sunca

Na H do 25km: azot (N) 78,09%; kisik (O) 20,95%; argon (Ar) 0,93%; CO2 0,03% Promjenjivi sastojci atmosfere: -voda (sva tri agregatna stanja) -lebdee vrste estice (organske i anorganske praina, dim)

-Bitna uloga formiranja oblaka i padavina i kondenzacije vodene pare-

-Posljedica emitovanja Suneve energije u svemir u obliku elektromagn. talasa -Insolacija = trajanje sijanja Sunca -Mjerenje: razliitim instrumentima trajanje zraenja Sunca mjeri se HELIOGRAF -Mjerenje komponenti zraenja mjeri se instrumentima: piranometar, aktinograf ... -Instrumentima mjerimo razliku t izmeu apsorpcijskih tijela (tamna boja) izloenih
3

Gustina atmosfere (a) Gustina atmosfere (a)

postepeno opada sa H opada sa porastom t

zraenju i tijela koja imaju t slinu t zraka (svijetla boja)

Insolacija = trajanje sijanja Sunca (mjerenje)

Heliograf

biljei koliinu insolacije Sunca na odreenom mjestu

rezultati pruaju informacije o vremenu i klimi na geografskom podruju informacije korisne u meteorologiji, nauci, poljoprivredi, graevinarstvu itd Stokes 1879. unaprijedio Campbellov instrument koristi se danas. Stokesov instrument koristi staklenu kuglu (obino D=100 mm) Kugla od visokokvalitetnog stakla Kugla u sredini metalnog leita koje se moe prilagoavati prema geografskoj irini.
Campbell-Stokesov heliograf

Papirna traka se stavlja iza kugle u smjeru istok - zapad Sunevo zraenje koncentrira kroz kuglu progorijeva traku toplinskim djelovanjem Na traci oznaeni sati
Traka za Campbell-Stokesov heliograf 5 6

-1853 godine Campbell -puna staklena kugla prenika 10 cm -suneve se zrake fokusiraju i spaljuju crni papir -mjeri se heliografom -mjerna jedinica sati

ustanoviti kad i koliko je Sunce sijalo.

Mjerenje Suneve radijacije: numeriki pokazatelji Numeriki pokazatelji dobijanje karakteristika Suneve radijacije dobijeni empirijskim putem

b) Zraenje povrine Zemlje -Posljedica zagrijavanja Zemlje Sunevim zraenjem -Srednja t Zemlje niska (cca 14oC) njeno zraenje dugotalasno i tamno -Jaina zraenja f-ja fiziko hemijskih osobina tla -Jaina zraenja izraena pri vedrom nebu i niskoj sadrini vodene pare u zraku

Volfov broj ; Indeks Viteljsa ; Indeks Girsa . . . Volfov broj pokazuje aktivnost Sunca u obrazovanju sunevih pjega

c) Zraenje atmosfere

Wo = K * (10g + f)
Wo Volfov broj K koeficijent f-ja uslova osmatranja i vrste instrumenta g ukupan broj grupe sunevih pjega (grupa sastavljena od 1, 2 ili nekoliko pjega) f ukupan broj sunevih pjega (trajanja pjega od nekoliko h do nekoliko mjeseci) Serije godinjih suma Wo postoje od 1700 godine Postoji niz bitnih korelacija izmeu Wo i mnogih geofizikih pojava
7

-Posljedica njenog zagrijavanja tamnim dugovalnim zrakama koje otputa povrina Zemlje -Bitan izvor topline za Zemlju ima klimatoloko i bioloko znaenje

3) Pritisak zraka Pritisak zraka = atmosferski pritisak (pa) pa = pritisak stupca zraka (atmosfere) na horizontalnu povrinu od 1cm2 Jedinica: Pa = N / m2 Jedinica: bar 1 bar = 105 Pa NORMALNI ATMOSF. PRITISAK

Barometar Galileo Galilej

ureaj za mjerenje vazdunog pritiska. 1640. dokazao da vazduh ima teinu. odredio 1644. teinu atmosf. vazduha ili vazduni pritisak.

Evangelista Torricelli

utvrdio da promjena p vazduha mijenja visinu ivinog stuba time su date osnove barometra Po nainu rada postoje dvije vrste: metalni aneroidi barometri sa tekuinom ivin barometar

U inenjerskim proraunima: pa = 1 bar

Normalni atm. pritisak = pritisku vodenog stupca h=10m Mjerenje pritiska zraka pojedinanim oitavanjima: a) ivin barometar (staklena cijev l=90cm u kojoj je pun potpritisakapsolutni vakuum. Cijev uronjena u posudu sa ivom. Odreuje se h stupca Hg. b) aneroid (hermetiki zatvorena kutija od valovitog lima iz koje je potpuno ili djelimino odstranjem zrak. Kako se mijenja pa se stijenke kutije. Pomicanje se prenosi na pokaziva pomiu oitavanje
9

ivin barometar Metalni barometar

10

Mjerenje pritiska zraka neprekidnim biljeenjem: -zapisom na papirnu traku ili elektronskim memorisanjem (u f-ji t) -instrument BAROGRAF (radi na principu aneroida)

4) Temperatura Temperatura = toplinsko stanje tijela izraeno u stepenima U hidrometeorologiji bitni: a) temperatura zraka b) temperatura tla c) temperatura vode

a) Temperatura zraka
Barograf

Bitan uticaj Sunevog zraenja Mjerenje t zraka pojedinanim oitavanjima: -termometrom (tanost do 1/10 oC)

BAROGRAF:

-kontinualno mjeri pritisak zraka -sastoji se od skupa Vidieovih kutija meusobno spojenih
11

Na meteorolokim stanicama koristi se: -obini ivin termometar -maksimalni ivin termometar -minimalni alkoholni termometar -Assmanov psihrometar
12

T zraka T zraka Toplotni bilans T zraka T zraka T zraka

veoma bitan klimatski elemenat f-ja insolacije tj. toplotnog bilansa razlika primljene i izgubljene toplote

Pojedinano oitavanje t zraka (prosjek ili srednja vrijednost) prema izrazu:

T=0,25(T7+T14+2T21)
Indeksi oznaavaju termine oitavanja t (7, 14 i 21 sat)

promjenjiva po vremenu i prostoru direktan uticaj na isparavanje, rijeni oticaj i t d mjerena u termometarskom zaklonu na 2m visine iznad tla (oC) Mjerenje t zraka neprekidnim biljeenjem -instrument za mjerenje t zraka ureaj TERMOGRAF u meteorolokom zaklonu 2m iznad tla time eliminisan vjetar i P

13

Meteoroloki zaklon

14

b) Temperatura tla -Bitan elemenat toplotnog bilansa tla -Mjeri se pojedinanim oitavanjem: geotermometar (sa dubinama 0, 2, 5, 10, 20, 30, 50 i 100cm ispod terena) -Kolebanje t smanjuje se sa h slojeva tla naglaen uticaj vegetacije povrinski slojevi tla Suneva energija

Meteoroloki zaklon kod hidrotehnikog objekta

Prosjena mjesena t zraka = aritmet. sredina prosj. dnevnih t zraka u mjesecu Prosjena godinja t zraka = aritmet. sredina prosj. mjesenih t zraka u godini
Geotermometar (koljenasti)

-Vegetacija troi koliine toplote na transpirac. -titi tlo od direktne Suneve radijacije -Nou vegetacija zadrava zraenje toplote u atmosferi sprijeava smanjenje t tla

Viegodinji prosjek (dnevne, mjesene, godinje) t zraka = aritmetika sredina prosjenih (dnevnih, mjesenih, godinjih) t zraka za promatrani period
15

-Mjerna jedinica oC.

16

c) Temperatura vode -t vode u rijeci -mjeri se pojedinanim oitavanjem (1xdnevno) -mjerenje u sredini toka rijeke
Temperatura 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
oC

5) Vlanost zraka Sadraj vodene pare u zraku obini termometar Znaaj vodene pare u zraku: formiranje oblaka i P i apsorbira dio radijacije Zemlje Sadraj vlage u zraku f-ja t i p zraka pri datoj t i p Vlanost zraka kondenzacija vodene pare stvaranje magle, oblaka, kie Zasien zrak vodenom parom = sadri max. koliinu vodene pare koju moe primiti termometar u vodi 3 do 5 minuta
Specifina toplota (J/g K) 4,2176 4,1921 4,1818 4,1784 4,1785 4,1806 4,1843 4,1895 4,1963 4,2050 4,2159 Termalna provodljivost (mW/K m) 561,0 580,0 598,4 615,4 630,5 643,5 654,3 663,1 670,0 675,3 679,1

Gustoa

(g/cm3)

0,99984 0,99970 0,99821 0,99565 0,99222 0,98803 0,98320 0,97778 0,97182 0,96535 0,95840

Znaaj vlanosti zraka

vlaga pri formiranju oblaka apsorbovanje velikog dijela radijacije tla regulisanje intenziteta gubitaka toplote sa tla

Specifina toplota koliina toplote koju gram neke tvari primi da bi mu se temperatura podigla za 1C (za vodu iznosi 1.0 cal/g)
17

18

Vlanost zraka: a) apsolutna vlanost b) relativna vlanost c) deficit vlanosti ili deficit zasienosti d) pritisak vodene pare e) taka rose (rosite) a) Apsolutna vlanost = masa vodene pare u 1m3 zraka. Mjeri se samo u laborat. b) Relativna vlanost = stepen zasienosti zraka vodenom parom. Odnos stvarne koliine vlage u zraku i koliine koja odgovara zasienom zraku (ista t i p) a) Deficit vlanosti = manjak vodene pare u zraku do njegovog zasienja. Poveanje deficita vlanosti raste mogunost isparavanja b) Pritisak vodene pare = bitan pokazatelj vlanosti zraka. Mjeri se u mbar. c) Taka rose = t pri kojoj masa nezasienog zraka postaje zasiena kada se hladi pri const. p. Hlaenjem zraka kondenzacija vodene pare pojava rose
19

Mjerenje sadraja vlage u atmosferi: -pojedinanim oitavanjem (psihometar, higrometar) -neprekidnim biljeenjem (higrograf)

Higrometar i higrograf Assmanov psihometar

-Mjerna jedinica = %
Higrograf 20

HIGROMETAR

glavnu ulogu ima ljudska dlaka dlaka postaje higroskopna

HIGROGRAF

const. mjerenje vlanosti zraka

mjerenje na papiru mehanike f-je iste ljudska dlaka u%

nakon odstranjivanja masnoe (pranje u benzinu) ovlaivanjem suenjem izduenje dlake skraenje dlake

ima sve dijelove barografa i termografa kod hidrografa Meteoroloke stanice glavna uloga

promjena koliine vlage u zraku

promjena L dlake mjeri se p vodene pare (e) i relativna vlanost (R)

u f-ji od tih promjena okree se koturi sa kazaljkom na skali skala podjeljena na 100 nejednakih podjela relativna vlanost u momentu mjerenja mjerenje, inae, svih veliina na meteorolokim stanicama vri se u 7, 14 i 21 sat

e = e7 + e14 + e21 / 3
e7, e14, e21 p vodene pare u 7, 14 i 21 sat

21

22

6) Vjetar Horizontalna komponenta zranog strujanja uzrokovanog nejednakom raspodjelom p zraka Vektorska veliina ima smjer i jainu (brzinu) Bitan u procesu isparavanja, t vlage i nastanka P

Smjer vjetra: -mjeri se na 8 ili 16 taaka kompasa -izraava se u stepenima od sjevera (N) -smjer vjetra = pravac iz koga vjetar duva Jaina odnosno brzina vjetra:

Osnovni parametri vjetra: -smjer -jaina (brzina) -trajanje Danas panja na energiju vjetra kao na jedan od moguih alternativnih i ekolokih izvora energije ureaj anemometar

-dva parametra istog kvalitativnog obiljeja -prema Beaufortovoj ljestvici (od 0 do 12 bofora)

23 Podjela vjetrova

24

-v vjetra: u vorovima

1 vor = 0,514 m/s

Trajanje vjetra: -mjeri se u minutama i h -inenjerska praksa: grafiki prikaz karakteristika vjetra -dva tipa rue vjetrova: a) rua uestalosti duvanja vjetrova po smjerovima b) rua uestalosti jaine ili v vjetrova po smjerovima rua vjetrova

-v vjetra mjeri se pojedinanim oitavanjima (anemometri) -v vjetra mjeri se neprekidnim biljeenjem (anemograf) -Oba ureaja imaju i pokaziva smjera vjetra (vjetrokaz)

Najsnaniji izmjereni udar vjetra 408 km/h 10. april 1996. godine u Australiji pri prolaska uragana Olivije.

Anemometar i vjetrokaz Rue vjetrova: a) rua uestalosti duvanja vjetrova 25 b) rua uestalosti jaine vjetrova 26

Vjetar

vrlo rijetko pue stalnom v

uobiajeno mijenja jainu.

7) Isparavanje Prelaz vode u atmosferu u vidu vodene pare sa slobodne povrine vode, sa tla i iz biljnog pokrivaa Direktni i jedini gubitak u bilansu vode koja padne i otee

Izuzetak monsuni - vjetrovi koji na odreenim podrujima tokom dijela godine puu stalnim smjerom i jainom

Uea pojedinih smjerova i prosjenih ili max. v vjetra u tim smjerovima prikazuje tzv.rua vjetrova s naznaenim stranama svijeta Na jainu vjetra uz odnos p u atmosferi utie i konfiguracija, prisustvo prirodnih i umjetnih prepreka i obraslost terena uslovno reeno to shvatamo kao trenje s podlogom

Isparavanje traje dok postoji: a) izvor vlage b) gradijent pritiska vodene pare (izmeu povrine sa koje se vri isparavanje i atmosfere) c) izvor energije (Sunce, zrak, voda, tlo) Na intenzitet isparavanja utiu: -t zraka -pa -t vode -intenzite insolacije -koliina vlage u zraku -hemijske osobine vode
28

27

Razlikujemo dva osnovna oblika isparavanja: a) Isparavanje sa slobodne vodene povrine b) Sumarno isparavanje (ET) Sumarno isparavanje: a) Isparavanje sa terena b) Isparavanje sa biljaka (intercepcija) c) Isparavanje kroz biljke (transpiracija)

Tri vrste isparavanja: a) evaporacija (E)=transfer vode u atmosferu sa slobodne povri vode, sa golog tla i sa vode koja se nalazi na vegetaciji ili drugim predmetima b) transpiracija (T)=isparavanje kroz pore na liu tj. kroz vegetaciju c) evapotranspiracija (ET)=uzajmno dogaenje E i T Proraun ET: -mogue ET (oznaka PET) -stvarne ET (oznaka ET) -Mogua ET = ET pod pretpostavkom da koliina vode za isparavanje nije ograniena Stvarna ET = ET pri ogranienom obnavljanju vlage ET <= PET
30

Isparavanje sa vodene povrine

Kruenje vode isparavanje bitno

29

Stvarna i mogua ET na nekom slivu:

Empirijske metode prorauna ET koje se najvie koriste u hidro praksi: a) Thornthwaiteova j-na (1944) b) Turcova j-na (1951) a) Thorntwaiteova j-na: proraun mjesene mogue evapotranspiracije (PET)

ET = (Mstv / Mmax) PET

Mstv stvarni sadraj vlage u slivu (mm) Mmax max mogui sadraj vlage u slivu (mm)

-ET kompleksna

razvijen veliki broj postupaka za odreivanje ET: Kk korekcijski koeficijent (koriguje odnos mjesene ET zbog variranja broja dana i trajanja dnevnog svjetla) Tm viegodinja srednja mjesena t zraka Ig godinji indeks topline Im mjeseni indeks topline

a) teorijski postupci (zasnovani na procesu ET) b) analitiki postupci (zasnovani na vodnom ili energetskom bilansu) c) empirijski postupci ( zasnovani na odnosu izmjerene ET i klime) d) postupci direktnog mjerenja

31

32

-Thornthwaiteova j-na temeljena na eksponencijalnom odnosu izmeu srednje mjesene t zraka i mjesene mogue ET -Izvedena na bazi mjerenja ET u srednjim i istonim dijelovima SAD. -Mogue je primijeniti i za drugaije klimatske uslove (bez veih odstupanja)

Hidroloka praksa

empirijske formule prorauna isparavanja sa vodene povri

zavisnost isparavanja u f-ji mjerenih meteorolokih veliina bitne formula Mayera, formula Davidova, formula Zajkova Formula Mayera (1937): -Isparavanje slatkovodnih vodenih povrina

b) Turcova j-na: proraun godinje stvarne ETg (mm)

E = (15+3w)d
Hg viegodinja srednja visina padavina (mm) Tg viegodinja srednja t zraka (oC) -Meu najpoznatijim empirijskim j-nama za ocjenu godinje ET -Izvedena na osnovu godinjih P i t zraka -Dobijena koritenjem podataka sa 254 slivne povrine sa 4 kontinenta
33 34

E isparavanje sa vodene povrine (mm mjesec) w srednja mjesena v vjetra na visini 9m (m/s) d srednji mjeseni deficit vlanosti vazduha (mmHg)

Formula Davidova: -Isparavanje sa ozvorenih povrina bazena ili malih jezera

Formula Zajkova (1960): -Isparavanje mjesenih suma sa slobodne vodene povrine

E = 11,9*d0,81 (1 + 0,125w)
E isparavanje sa vodenih povrina (mm mjesec) d srednji mjeseni deficit vlanosti vazduha w srednja mjesena v vjetra na standardnoj visini vjetrokaza (m/s) -Ako nema podataka o vjetru Davidov preporuuje:

E = 0,15*n*(1 + 0,85*w 1)*(e0 e)

E mjesene sume isparavanja sa slobodne vodene povrine (mm mjesec) n broj dana u mjesecu w1 srednja mjesena v vjetra na visini 1m (m/s) e0 srednja mjesena vrijednost max. p vodene pare koja = t povrine vode (mbar) e stvarni p vodene pare na visini 2m od povrine vode (mbar) Ako nema podataka o t vode Zajkov preporuuje:

E = 19,5*d0,8

E = 0,16*c*n*d0,78
35

c parametar u f-ji t vode i vazduha

(1,4 do 2,2)

36

d deficit vlanosti vazduha na visini 2m (mbar)

Mjerenje evaporacije: raznim vrstama isparitelja (evaporimetri) Isparitelji: a) isparitelj klase A b) Picheov isparitelj (stari i novi tip) Koliina isparivanja kod oba tipa mjeri se u mm ili cm3 na osnovu oitanja u 7 i 19 -Picheov isparitelj -staklena cijev -na cijevi utisnuta skala -gornji kraj cijevi zatvoren -cijev napunjena destilovanom vodom do nultog podeoka skale -na donjem kraju cijevi
Isparitelj klase A

montaa u meteoroloku kuicu mm vodene pare

otvor na koji stavljamo upijajui papir

-Isparitelj klase A: metalna posuda napunjena vodom D=120cm i h=25cm evaporacija ekvivalentna snienju nivoa vode u posudi -Posude postavljene na drveno postolje (rotilj) na povrini zemlje, ukopane u zemlju ili postavljene na plutajuu splav na vodenoj povrini.
Picheov isparitelj sa ravnom cijevi

37

38

-Mjerenje transpiracije: a) fitometar b) potometar

instrumenti napunjeni zemljom ili vodom u kojima se uzgajaju biljke povrine posuda hermetiki zatvorene sprijeavanje evaporacije jedini gubitak vode (vlage) mogu transpiracijom -Mjerenje evapotranspiracije: ureaj lizimetar LIZIMETAR:
Lizimetar: -sanduk napunjen zemljom -uzgaja se razna vegetacija

-Ukopani sud naounjem zemljom -Sade se biljke -Na dnu suda

stanje priblino kao u prirodi (na terenu) mjeri se

mjeri se ET biljaka drenaa koja sakuplja vodu koja je dotle prodrla vjetako dolivanje vode vlanost podloge na const. nivou mjeri se mogua ET (PET)

-Istovremeno mjere se i P

39

40

10

8) Padavine (oborine) Padavine = svi oblici kondenzirane i sublimirane vodene pare koji se na Zemlji pojave u tekuem ili vrstom stanju Padavine formiranje: horizontalne padavine vertikalne padavine -na povrini Zemlje (rosa, mraz, inje) -u oblacima (kia, snijeg, grad)

-Nastanak padavinaPretpostavke postojanja: a) vodene pare (posljedica isparavanja) b) proces kondenzacije i sublimacije (prelazak vodene pare u teno ili vrsto stanje) c) kondenzacijskih jezgara (vrsteestice 1 do 5 ) kondenzacija ili sublimacija ubrzava se

Ukupne padavine za odreeni period: -visina kie (mm vod. stupca) i visina snijega izraena kao ekvivalent vode Klasifikacija padavina: Kia: otie neposredno po padanju na tlo Snijeg: vodena zaliha koja postepeno ulazi u hidroloki sistem Hidroloke analize: padavine imaju temeljnu vanost Hidrotehnika praksa: primarni kia i snijeg
41 42

1) konvektivne padavine 2) orografske padavine 3) ciklonske padavine

1) Konvektivne padavine: uslovljene naglim zagrijavanjem zraka u kontaktu sa tlo vodena para se uzdie i hladi vodena para kondenzira se i pada na tlo u vidu kie 2) Orografske padavine: nastanak: mehaniko dizanje vlanih horizontalnih zranih struja dolazi kod ispreavanja planinskih lanaca tokom kretanja zranih masa 3) Ciklonske padavine: najee kod nas kretanje zranih masa iz podruja visokog p (anticiklona) u podruje niskog p (ciklona) hlaenja toplih zranih masa nastaju padavine diu se u hladnije slojeve atmosfere
43

-Podjela kia po intenzitetua) slabe kie - intenzitet do 2,5 mm/sat b) umjerene kie - intenzitet od 2,5 8,0 mm/sat c) jake kie intenzitet preko 8,0 mm/sat. Poledica-zamrznuta oborina kada kia pada na tlo ija je temperatura ispod ledita. Susnjeicanastaje kada kapi kie prolazei kroz hladan zrak zamrzavaju i pretvaraju se u led, pa na tlo padaju kao vlane ledene kuglice prenika 1 4 mm. Snijegzavisno o gustoi snijega daju i razliite koliine oborina obino 1 cm visine palog svjeeg snijega daje 0,5 2,0 mm (tekue oborine u praktinim se proraunima obin o to zaokruuje na 1 mm). Tuaprema preniku zrna dijeli se na malu tuu (prenik zrna do 5 mm) i normalna tua s prenikom zrna preko 5 mm.

44

11

-Mjerenje padavinaMjerenje padavina (P) i drugih meteorolokih parametara Mjerenje samo P kiomjerne stanice meteoroloke stanice

KS

instrumenti za mjerenje P: 1) pluviometri kiomjeri (ombrometri) 2) pluviografi (ombrografi) totalizator (drugi tip)

PLUVIOMETRI (KIOMJERI): Upute Svjetske meteoroloke organizacije (postaviti min. 1 kiomjernu stanicu): a) ravniarska podruja (na svakih 600 900 km2) b) planinska podruja (na svakih 100 250 km2) c) planinska podruja sa gustom rijenom mreom i na ostrvima (na svakih 25 100 km2) Padavine: mjerenje kiomjerima Padavine: izraavanje visinom vodenog stupca (mm) Mjerenje P vae samo za neposredni lokalitet na KS prostorno P veoma neravnomjerne -pojedinana oitavanja -dnevne koliine P -redovna oitavanja (7 sati -jai pljusak tokom dana -snijeg padne u kiomjer P pale tog dana tj. P iz prethodna 24 h) vanredna oitavanja otopi se i mjeri se voda menzurom i izraava u mm cilindrina posuda sa povrinom otvora od 200 cm2

45

Hellmannov kiomjer

46

Pluviometar (kiomjer) Drugi tip kiomjera Totalizator Totalizator Totalizator Totalizator

H otvora na 1m iznad povrine tla TOTALIZATOR

PLUVIOGRAFI: -neprekidna mjerenja -vrste pluviografa: a) pluviograf sa plovkom (stariji tip) b) pluviograf sa posudom koja se prevre (klackalica) c) pluviograf sa vagom na 3m od terena analiza raspodjele kie u vremenu

mjeri ukupnu P za dui period vremena na teko pristupanom terenu V = 80 lit skupiti P izmeu dva mjerenja otvor kao kod obinog kiomjera (200 cm2)

ema pluviografa i pluviograma 47

Pluviogram daje sumurnu krivu padavina.

48

12

Pluviograf sa plovkom -sakuplja vodu u cilindrinu posudu -u cilindrinoj posudi je plovak

Pluviograf

-vertikalno pomjeranje plovka pomou poluge na pero koje pie po papiru -papir namotan na dobo -dobo pokree satni mehanizam

-posude se napuni vodom (10mm kie)

sifonski ureaj naglo prazni posudu

plovak i pero se dovode na nulti poloaj -rezultat registrovanja pluviografom

49

Pluviograf sa vagom

sumarna linija pale kie (H kie u f-ji t)

50

Pluviograf sa klackalicom -posuda koja je podjeljena u dva dijela -posuda balansira oko horizontalne osovine -sakupljena voda od P dovodi se u gornji dio posude kada se potpuno napuni posuda se prevre i trenutno prazni

Pluviograf sa vagom -princip const. mjerenja G posude u koju se dovodi zahvaena kia -nedostatak posuda se ne prazni automatski -sprijeavanje ispravanja iz posude (kod dugotrajnih kia slabog i) dodajemo ulje u posudu formira se tanki sloj na povrini vode

drugi dio posude se podie i poinje da se puni -kretanje posude gore-dole putem elektrinog kontakt ureaja

prenos u sistem daljinskog mjerenja P

glavna prednost ovog ureaja

51

52

13

Mjerenje pluviometrima openito: Hidroloko dimenzioniranje objekata odvodnje Pluviogram daje: -trajanje kie -padanje tokom dana ili kratki pljusak -padanje u vie navrata podaci o raspodjeli kie u t

Visina padavina P (mm) = jaina padavina (intenzitet kie padavina) Intenzitet kie (i): mm/s Prosjena jaina P (i): mm/min mm/h l/s ha

Kia u t = iz pluviometarskih podataka (zapisi dnevnih P)

H prirast visine P u vremenskom intervaku t HIJETOGRAM = grafiki prikaz jaine P u f-ji t Analiza i bitna kod jakih kia (traju od nekoliko min. do nekoliko h) Krajnji cilj analiza: dobiti zavisnost intenziteta P trajanja P ponavljanja P

I T P KRIVA
Sumarna kriva P i hijetogram: a) sumarnakriva P b) hijetogram 53 54

-Obrada izmjerenih podataka o padavinama1) Primarna 2) Sekundarna 1) Primarna obrada izmjerenih podataka o P Obradom se definie: a) viegodinje srednje (mjesene, sezonske ili godinje) visine P jedne KS b) viegodinje srednje (mjesene, setonske ili godinje) visine P palih na sliv

Za ocjenu vodnog bilansa

mjerenja, analize i ocjene P to pouzdanije

Na pouzdanost mjerenih podataka utiu: - vrta i tip instrumenta koji se koristi za mjerenje P - reprezentativnost odabranih mjernih lokacija u slivu (KS na slivu) - gustina i prostorni raspored mjernih stanica - mikrolokacijska reprezentativnost mjerne take na kojoj je ureaj - nain mjerenja i uestalost mjerenja Osnovni zadatak vodnog bilansa analiza prostornih varijacija P

a) Odnosi se na jednu KS (jedna taka u prostoru) b) Odnosi se na obradu podataka sa vie KS (vie taaka) na slivu Viegodinji prosjeci visina P pojedinih KS: -odrediti na bazi viegodinjih osmatranja i mjerenja KS = kiomjerna stanica
55

definisanje ukupne V pale vode ili prosjene visine P u slivu u nekom t Tanost odreivanja prosjenih P f-ja odreivanja slivne povrine

hidrografska ili topografska vododjelnica

56

14

Viegodinji prosjek (mjesenih, sezonskih ili godinjih) visina P na sliv: a) metoda aritmetike sredine b) Thiessenovim postupkom c) metodom izohijeta d) hipsometrijska metoda e) metoda padavinskih povri

a) Metoda aritmetike sredine -viegodinja prosjena visina P palih na sliv Hk,sl (mm):

k indeks (k=m za mjesene P; k=s za sezonske P; k=g za godinje P) Hk,i viegodinja prosjena visina (mjesenih, sezonskih ili godinjih) P registrovanih na i-toj KS (mm) n broj KS u slivu -najjednostavniji postupak
a) Metoda aritmetike sredine b) Thiessenov postupak c) Metoda izohijeta izohijete Hk,i vrijednost i-te izohijete

-relativno pouzdana
57

sliv pokriven gustom mreom KS slivna povr relativno ravna

uniformno postavljene
58

1, 2, ..., n oznaka KS i izohijete Ai pripadajua povrina i-te KS; povrina izmeu dvije susjedne i

varijacije P male u prostoru

b) Thiessenov postupak -postupak poligona pripadajue A svakoj KS odreenog slivnog podruja

-u proraunu figuriu pripadajue povrine sliva pojedinih KS -karta odreene R ucrtati take u kojima mjerimo P -povlaimo pomone linije koje spjaju susjedne KS -konstruiemo simetrale pomonih linija formira se mrea zatvorenih poligona

-viegodinja prosjena visina P palih na sliv:

Uzima u obzir samo KS unutar nekog sliva !!!

59 60

15

Oznake: Ai pripadajua povrina sliva i-te KS (km2) A ukupna povrina sliva (km2) Hk,i viegodinja prosjena visina (mjesenih, sezonskih ili godinjih) P registrovanih na i-toj KS (mm) Mora biti zadovoljen uslov: -esto se koristi kod nas -nije pouzdan za planinske slivove -ne preporuuje se za analizu intenzivnih lokalnih pljuskova krtakog trajanja -primjenjiva jedino kod ravniarskih slivova P homogeno raspodjeljene u prostoru
61 62

c) Metod izohijeta IZOHIJETE = geometrijsko mjesto taaka sa istom visinom P palih u odreenom periodu (mjesec, sezona, godina) Postupak: odreivanje izohijeta i pripadajuih povrina sliva (Ai) izmeu dvije susjedne izohijete presjena visina P Odreivanje prosjenih visina P palih na sliv:

Metoda izohijeta Sutina metode:

najtanija

pogodna za analizu kia kraih trajanja i jakog i sloen zadatak iskusni hidrolozi

-konstruisanje karte izohijeta

Osnovni principi konstruisanja karte izohijeta: -na topografskoj karti sliva oznaiti visine P u takama KS -uspostaviti zavisnost izmeu visine P i nadmorske visine KS -iscrtati izohijete oko KS na kojima je izmjerena najvea visina P -vriti linearnu interpolaciju vrijednosti P po prostoru sliva -na osnovu matkiranih interpolovanih vrijednosti P povlaiti linije izmeu vrijednosti koje oznaavaju iste visine P

Hk,i viegodinja prosjena vrijednost i-te izohijete (mm) Ai pripadajua povrina sliva izmeu i-te i i+1 izohijete (km2) n broj izohijeta A ukupna povrina sliva (km2)
63

64

16

d) Hipsometrijska metoda Specijalno namjenjen analizi P u planinskim podrujima Sutina metode: -na karti pogodne R nanesemo sliv (izohipse terena) sa lokacijama KS (a) -na KS redni broj KS i visina osmotrenih P za dato trajanje -za isti sliv konstruiemo hipsometrijsku krivu (b) -konstruiemo dijagram zavisnosti visine osmotrenih P za svaku KS u f-ji nadmorske visine istih stanica P=f(z) (c) P=f(A) (d) -na osnovu prethodna dva dijagrama (hipsometrijska kriva i kriva P) konstruiemo krivu visine P u f-ji povrine sliva -odredimo povrinu ispod krive koja predstavlja ukupnu V vode pale na sliv Prosjena visina P na slivu:

P=V/A
65 66

V ukupna zapremina pale vode A ukupna povrina sliva

e) Metoda padavinskih povri Padavinske povri prostorni prikaz visine P koje su pale na jedan dio sliva

Ukupne koliine (V) voda koje padnu na analizirani sliv u nekom t:

Vo=P * A
Vo ukupna zapremina palih voda u nekom t P suma padavina u t A povrina sliva Osnovni problem u praksi neravnomjerno rasporeena mrea KS upotrebljivost postoj. podataka (prekidi osmatranja) prevazilaenje ovih problema progustiti i proiriti i pravilno rasporediti KS KS opskrbiti pluviografima voditi rauna o visinskom rasporedu KS uvestiti totalizatore na nepristupane terene

Element OABC u xy ravni koordinate x ; y ; z

dio slivne povri

vrijednosti = visine pale kie u t

padavinska povr koju formira izmjerena visina kie (z)

ovakav par podataka o izmjerenim visinama P na mrei KS u slivu matematiki opisati nekom funkcijom Primjena ove metode uslovljena koritenjem raunara
67

68

17

2. Sekundarna obrada izmjerenih podataka o P Niz vrlo sloenih obrada podataka o P (prvenstveno intenzitet kie) Najbitniji problem: proraun statistikih parametara serija pljuskova (jake kie) raznih trajanja i prilagodba krivulje razdiobe Sekundarna obrada temelj za definisanje familije ITP krivulja

Proraun mjerodavne jaine P koritenjem pluviografskih podataka Kod analize odvodnje oborinskih voda iz urbanih sredina Tu postoji niz empirijskih formula Knauffova formula:

i mjerodavna jaina P (l/s ha) Hg viegodinja srednja visina P (mm) Odreivanje mjerodavne jaine P bazirano na obradi izmjerenih podataka o P Izmjereni podaci pojedinano i stalno oitavanje (dobijeni podaci) Primjena ove j-ne esta Za nae prilike iako dobijemo orijentacione vrijednosti jaine P trajanja P i ponavljanje P

metodologija odreivanja mjerodavne jaine P primjerena podacima

Knauffova j-na ne uzima dva bitna parametra jaine P

j-na daje premalene vrijednosti mjerodavne jaine P

69

70

Gorbaevljeva j-na (bolja)

jainu P (i u mm/min) definie:

Proraun mjerodavne jaine P koritenjem pluviografskih podataka Dobijemo kvalitetnije podloge za odreivanje mjerodavnog intenziteta P Mjerodavni intenzitet P definisan vezom INTENZITET-TRAJANJE-PONAVLJANJE

koeficijent f-ja geografskog poloaja (srednja Evropa =0,044) Hg viegodinja srednja visina P (mm) PR povratno razdoblje (raunsko) povratni period (god) t0 trajanje kie (raunsko) (mm) Numeriko odreivanje prethodnog izraza Gorbaevljeva j-na povoljnija od Knauffove j-ne jainu P daje u f-ji t0 i PR Postupcima obraditi to vei broj podataka o P Potrebni podaci iz najmanje 10 do 15 godina matematsko-statistiki postupci PR povratno razdoblje (raunsko) povratni period (god) t0 trajanje kie (raunsko) (mm)

71

72

18

Poznatiji postupci (dobro prilagoavaju stvarne podatke o P iz dueg hidrolokog niza podatka slijedei analitiki izrazi:

a parametar ovisan o hidrolokim prilikama obraenog podruja b, c, d parametri ovisni o klimatsko-hidrolokim prilikama obraenog podruja

ITP kriva

pokazuje vjerojatnost razliitih kratkotrajnih intenziteta P za razliita trajanja P na odreenoj lokaciji metoda godinjih ekstrema i metoda pikova definie se empirijska raspodjela vjerovatnoe Pearson III, Gumbelova, Gausova raspodjela koristi jedan podatak godinje izvlaimo vie informacija
74

Odreivanje ITP krive Metoda godinjih ekstrema

Rjeavanje gornjih j-na (odreivanje parametara a,b,c,d) promjenom postupka najmanjih kvadrata postupak matematike statistike Gornji izrazi najee se koriste u praksi za definisanje ITP odnosa
73

Metoda pikova

analiza svih max vrijednosti

19