You are on page 1of 7

LEKSIKOLOGIJA

Jezično posuđivanje -jezično posuđivanje- to je svako preuzimanje jezične jedinice iz jednog jezika u drugi -posuđenice- sve jezične jedinice posuđene iz drugih jezika -vrste posuđenica: - fonološke - morfološke - sintaktičke - semantičke - leksičke -razlozi jezi. Posuđivanja: 1. Unutarnji razlozi: a) u drugim jezicima nalazimo gotova rješenja za popunjavanje praznina u vlastitom jezičnom sustavu (npr politika iz grčkog polis- država i politikos- građanski Moda  francuski- modus- način ) b) jer se posuđenicama služimo kao različitim značenjem od najbližih hrvatskih leksema (npr raspored- repertoar- nešto ponuđeno, program, popis Razgovor- intervju- novinarska vrsta Trk- sprint- spot ) 2. Izvanjezični razlozi -glavni izvanjezični razlozi posuđivanja su: -političke veze dvaju naroda ( npr Austro- Ugarska) -gospodarske veze ( export- import) - kulturno civilizacijske - znanstveno tehničke ( npr kompjuter ) - izravan zemljopisni dodir nekog jezičnog Područja -hrvatski jezik je puno posuđivao iz turskog, mađarskog, njemačkog, talijanskog i latinskog j.

davalac odmah daje u jezik primalaca ( boca iz talijanskog  u hrvatski jezik boca ) 2.davalac daje riječ posredniku i posrednik primaocu ( grčki akkakia latinski acaciu hrvatski akacija ili bagrem ) -utjecaj stranih jezika na hrvatska narječja: Štokavsko narječje. primalac davaocu i davalac primaocu -vrste posuđenica iz jezika iz kojeg potječu: 1. Godine -u standardnom hrvatskom jeziku čija je osnovica štokavsko narječje. mađarski.njemački 4. turski.talijanski . Talijanizmi. njemački.latinski 2. Kružno – davalac daje primaocu.jezikoslovna disciplina koja proučava veze između društvenih i jezičnih struktura. Izravno. a one iz talijanskog ( dubrovački govor) i mađarski ( sjeverni slavonski govor) postale su regionalizmi 3. tj utjecaj društvenih čimbenika i međujezične dodire -način posuđivanja: 1.Grecizmi. jer je bio jezik kulture. Germanizmi.latinski .grčki 3. ostale su posuđenice iz talijanskog. a u hrvatskoj je u saboru bio službeni do 1847. mađarski jezik Čakavsko narječje.-SOCIJOLINGVISTIKA. njemački. talijanski jezik Kajkavsko narječje.latinski i talijanski jezik -latinski je bio zajednički svim narodima. Posredno. Latinizmi.latinski. znanosti i diplomacije. njemačkog i latinskog jezika.

portugalski 8. narodna glazba. neboder. Bohemizmi – češki 10. pjesme. moda iz francuskog.Luzitanizmi. iglu. miš.posuđenice koje se u nekom svom značenju ne uklapaju u hrvatski standardni jezik ( npr šou.su nazivi za neke pojave. sabor iz turskog.domade riječi nastale na temelju strane.riječi koje su se potpuno prilagodile jeziku primaocu na svim razinama.riječ koja posuđuje značenje nekog leksema i pridružuje ga izrazu svog leksema proširujudi mu takvo značenje ( npr. ali u izrazu vidljivo je njihovo strano porijeklo ( npr krumpir.njemački. građevine te posebnosti biljnog i životinjskog svijeta ) (npr babuška. bistro ) b) strane riječi.figura iz rusije.pide. tako da govornici ne znaju iz kojeg jezika potječe ( npr škola – iz grčkog . Galicizmi. politika. plesovi. space ) c) prilagođenice.engleski.5.francuski 6.Hispazizmi – španjolski 7.riječi koje u više jezika imaju isti izraz i isto značenje ( npr turist. bojler. a nastali su od vlastitog imena.britanski -vrste posuđenica prema svojim značajkama: a) tuđice.dio računalne opreme ) . Anglizmi. ( npr penkala. votka.turski 9. žilete ) g) internacionalizmi. demokracija… ) h) značenjske/semantičke posuđenice. kišobran. kip iz mađarskog. boja iz turskog ) d) prevedenice. Turcizmi.riječi koje se navode u izvornom obliku ( npr boss. sendvič .njemački .građevina od leda ) f) eponimi.usvojenice.engleski ) e) egzotizmi –riječi koje označavaju specifičnosti pojedinih naroda i kultura ( specijalna jela i pida.

MORFOLOŠKA – prilagođavaju se riječi našim nastavcima za određene vrste riječi npr njemački die Kritik.vrste glazbe. GRAFIJSKA ILI PRAVOPISNA – prilagodba pismu ili pravopisu a)transkripcija.razlikuju se tri načina značenjske prilagodbe: a) značenje iz jezika davaoca= značenje iz jezika primaoca npr talijanski ballerina.riječi koje dolaze iz jezika koji se služi latinicom mora se transkribirati npr schlager  šlager . mora se prilagoditi normama hrvatskog standardnog jezika .bistro 3. FONOLOŠKA PRILAGODBA GOVORU.riječi koje dolaze iz drugog jezika koji se služe nelatiničnim pismima moraju se transliteratirati npr grčki pismo.informirati -posredne posuđenice prilagođavaju se prema jeziku posredniku npr engleski to strike njemački streiken hrvatski štrajkati 4. dirilica…. genre  žanr b) transliteracija.kritika njemački informieren.hrvatski balerina b) značenje iz jezika davaoca sužava se u značenju jezika primaoca npr engleski blues.kauboj francuski bistro. raspoloženje .Prilagodba posuđenica -da bi se posuđenica prilagodila u hrvatski leksički sustav.uklanjaju se razlike između fonološkog sustava jezika davatelja i hrvatskog jezika ili se riječ prilagođava naglasku npr engleski cauboy. 2.4 vrste prilagodbi: 1. ZNAČENJSKA – posuđenica ne ulazi u hrvatski jezik nužno sa značenjem onim kojim je imala u jeziku davaoca .

košulja -posuđenice koje su se u potpunosti prilagodile hrvatskom leksičkom sustavu su usvojenice ( one su prošle najmanje 2 ili 3 ili sve prilagodbe -posuđenice koje se ni nakon prilagodbe ne uklope ni jednom značajkom u hrvatski jezični sustav zovu se tuđice Jezični purizam -leksička norma OPDA STANDARDNA JEZIČNA NORMA – skup jezičnih pravila koji su zapisani u normativnim priručnicima ( gramatika. morfološka 5. fonološka 4. rječnik. pravopisna ili ortografska norma 2. stilistička -purizam. najlon čarapa.umjetna polimerska masa. uklanjanju regionalnih značajki iz standardnog jezika i izrazitoj uporabi leksema s naglaskom na uporabu hrvatskog leksema gdje god je to mogude . vredica .oni izrazitu pozornost posveduju pravopisnim pravilima.posebna briga jezičnih stručnjaka za pravilnu uporabu hrvatskog standardnog jezika i njegovu čistodu . sintaktička 6. šator. pravogovorna ili ortoepska norma 3.c) značenje iz jezika davaoca proširuje se u jeziku primaoca npr engleski nylon. jezični savjetnik. leksička 7. pravopis ) -standardna jezična norma obuhvada nekoliko područja: 1. a u hrvatskom umjetna polimerska masa.

a ne dudan d) ako opseg sadržaja zahtijeva posuđenicu. Koje posuđenice ostaviti u hrvatskom standardnom jeziku. a koje ne a) ostavljaju se. ( loša konotacija) On je vrlo jednostavan čovjek. a ne licenca f) ako je posuđenica prošla prilagodbe. a ne aktuelan STILSKI OBILJEŽENA UPORABA POSUĐENICA  u književnim djelima dozvoljeno je upotrebljavati posuđenice i strane riječi kada su one u stilskoj funkciji djela ( npr govorna karakteristika lika. a ne cvjetni listid. internacionalizmi b) ostavljaju se one posuđenice za koje nemamo zamjenu ( npr smog.egzotizmi. Kako odrediti koji dijalektizmi smiju udi u hrvatski standardni jezik ( u 19. vrsta. licencija. Stoljedu dozvoljavali su tek iznimnu uporabu štokavizma. narječje.latinski actualis.( nema lošu konotaciju ) e) između dvije posuđenice uvijek biramo onu koja je na višem stupnju prilagođenosti normama hrvatskog standardnog jezika npr klišej. a da mi to ne prepoznajemo ) . Kako se određuje pravilnost novotvorenica ili neologizma i prevedenica -prema 2 kriterija: a) potječu li iz narodnog jezika b) jesu li nastali po tvorbenom uzorku iz narodnog jezika ( npr latica.žargon. a zabranjivali uporabu kajkavizma i čakavizma. a ne kliše. a ne sorta. a ne pothvatnik ) -mnoge novotvorenice i prevedenica nastale su u 19 stoljedu i prije jer za te riječi nije bilo riječi u našem jeziku ( npr Bogoslov Šulek. črčkati. trgovina. usvojenice. odora. kišobran ) 2. zrakoplov.npr kajkavsko narječje: tjedan.pospan čakavsko narječje: spužva. razgovorni jezik ili izrazi iz jezika ) . ne treba j prilagođavati ponovno npr aktualan. a ne klavir. rođendan. a ne efikasan. klesar 3. eponimi. iako su u hrvatski standardni jezik ušle neke riječi iz kajkavskog i čakavskog. onda ju treba ostaviti npr On je vrlo primitivan čovjek.-puristička načela: 1. parfumerija) c)ako za neku posuđenicu imamo zamjenu onda se treba paziti podudara li se ona s posuđenicom i opsegom svoga značenja npr djelotvoran. glasovir. kilometar. poduzetnik.kolodvor. a ne uniforma.