Plaće U RH

234 AKTUALNI PROBLEMI PRIVREDNIH KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA
Danijel Nesti, eljko Lovrinevi i Davor Mikuli*
UDK 331.2.21:338:338.91(497.5) Izvorni znanstveni rad
PLAE U HRVATSKOJ - STANJE I MAKROEKONOMSKE IMPLIKACIJE RAZLIITIH SCENARIJA BUDUIH KRETANJA1

Autori analiziraju kretanja plaa u tranzicijskom razdoblju u Hrvatskoj, kako ukupnog gospodarskog stanja, tako i samih plaa, daju usporedbe kretanja plaa i drugih makroekonomskih pokazatelja tijekom vremena, meunarodne usporedbe razine plaa i njihove kupovne moi, analizu plaa po sektorima i analizu poreznog optereenja plaa. Razmatraju makroekonomske implikacije budueg kretanja plaa dajui etiri mogua scenarija kretanja plaa u iduim godinama, ovisno o varijanti koju izaberu nositelji ekonomske politike, odnosno koju dogovore socijalni partneri. Takva analiza trebala bi pomoi nositeljima ekonomske politike u definiranju osnovnih naela politike plaa u iduim godinama.
Uvod Hrvatska se danas suoava s ozbiljnim gospodarskih potekoama. Gospodarski je rast spor i nedostatan za ozbiljnije unapreenje ivotnog standarda graana. Strukturne karakteristike gospodarstva uvelike su nezadovoljavajue, pa je zato potrebno mijenjati takvo stanje. Nastavkom gospodarskih reformi radi stvaranja zdravog i prosperitetnog trinog gospodarstva bili bi ostvareni najbolji preduvjeti za bogatiju Hrvatsku, u
* D. Nesti, asistent Ekonomskog instituta, Zagreb. . Lovrinevi, doktor znanosti, vii asistent Ekonomskog instituta, Zagreb. D. Mikuli, vii asistent Ekonomskog instituta, Zagreb.. lanak primljen u urednitvu: 21. 03. 2001. Ovaj je rad neznatno izmijenjena i skraena verzija studije Analiza plaa i prijedlog naela politike plaa za idue trogodinje razdoblje iz rujna 2000., koja je nastala na poticaj Gospodarskosocijalnog vijea s namjerom da poslui kao podloga za pregovore o politici plaa u okviru Socijalnog sporazuma Partnerstvo za razvoj.
1
D. NESTI, . LOVRINEVI I D. MIKULI: Plae u Hrvatskoj - stanje i makroekonomske... EKONOMSKI PREGLED, 52 (1-2) 234-277 (2001)
235
kojoj bi onda i svi njezini graani mogli uivati plodove gospodarskoga napretka. Bez gospodarskog rasta veliki se napori drutva ulau u preraspodjelu postojeeg, a to je situacija u kojoj jedan ne moe imati vie, ako netko drugi nema manje. Gospodarski rast omoguuje da svima bude bolje i da svi participiraju u njegovim blagodatima, a da to nikome ne bude na tetu. Njime se stvaraju najbolji uvjeti za smanjivanje siromatva i poveavaju se anse za prosperitet svakog pojedinca. Zato se kao osnovni cilj politike plaa namee potreba potpore gospodarskome rastu. Komplementaran cilj mora biti i poveanje zaposlenosti, ali samo kao izvedenica gospodarskog rasta. Naa analiza gospodarskog stanja i plaa pokazuje da se ti ciljevi mogu postii dogovorom o umjerenom porastu realnih plaa, koji je manji od porasta proizvodnosti rada. Zaposleni bi i dalje mogli poveavati svoje realne plae, odnosno kupovnu mo svojih plaa, ali bi dio kolaa gospodarskog napretka u obliku tehnoloke rente prepustili gospodarstvenicima radi poveanja investicija, zaposlenosti i konkurentnosti. Ovaj je rad prije svega zamiljen kao analiza gospodarskih kretanja i plaa u Hrvatskoj, s nadom da e posluiti za lake donoenje odluka o politici plaa u iduem razdoblju. U skladu s tim definirana je struktura studije. Nakon uvoda, u drugom je poglavlju prikazana analiza opeg gospodarskog stanja s naglaskom na fiskalni sektor. Tree poglavlje zapoinje analizom kretanja plaa i proizvodnosti, a nastavlja se meunarodnom usporedbom razine plaa i njihove kupovne moi i prua niz meuvremenskih i meunarodnih usporedbi plaa. Projekcije gospodarskog razvitka uz etiri naina politike plaa dane su u etvrtome poglavlju jednako kao i glavne poruke koje proizlaze iz ove analize.
Osnovni pokazatelji gospodarskog stanja Da bismo to jasnije sagledali probleme u kojima se hrvatsko gospodarstvo trenutno nalazi i pokuali to objektivnije valorizirati analitike podloge za politiku plaa, valja se osvrnuti i na genezu predmeta prouavanja u okviru ukupnih gospodarskih kretanja.
Gospodarski rast Uz proces osamostaljenja, Republika je Hrvatska na poetku devedesetih kao i ostale tranzicijske zemlje nastojala uvesti to vie trinih elemenata u svoj gospodarski sustav. Tome je prilagoen pravni okvir, zapoeta je privatizacija dravnih poduzea i dan je poticaj razvitku privatnog poduzetnitva. U usporedbi s ostalim tranzicijskim zemljama, Republika Hrvatska bila je u relativno povoljnijoj poziciji, jer su odreeni trini elementi ve prije bili implementirani u gospodarski
236
sustav. No, oteavajua je okolnost za RH na poetku tranzicijskoga razdoblja bio poetak rata, ime je uz fiziko unitenje dijela proizvodnih kapaciteta dolo do gubitka trita bive SFRJ. Kao rezultat tranzicijskog troka, ali i navedenih dodatnih problema, u cijelom razdoblju izmeu godina1990.-1993. hrvatsko gospodarstvo biljei negativne stope rasta (tablica 1.). U razdoblju od 1994.-1998. u gospodarstvu RH zabiljeene su relativno visoke stope rasta, od oko 6%, premda je potrebno spomenuti da je osnovica za usporedbu bila godina 1993., s razinom BDP od oko 64% BDP iz godine 1990. Od godine 1993. do 1999. BDP se kumulativno poveao za oko 27%, ali se i dalje nalazio na oko 81% razine iz godine 1990. Struktura BDP (tablica 2.) pokazuje da je snaan gospodarski rast u razdoblju 1994.-1998. proizlazio ponajprije iz oivljavanja domae potranje (rekonstrukcija i obnova, s jedne, i kreditna ekspanzija i rast osobne potronje, sa druge strane). Veoma uska koreliranost stope rasta BDP, veliine deficita bilance plaanja i stope tednje iz tekueg dohotka u sektoru kuanstava jasno indicira prevladavajui utjecaj koji je ponaanje sektora kuanstava imalo na ukupni gospodarski sustav. Sa druge strane, raspored i veliina osobne potronje odreeni su oekivanjima ponaanja kuanstava o buduim primicima, gdje politika plaa prua osnovni informacijski skup za formiranje oekivanja. Ponaanje sektora stanovnitva, pored ostalih ekonomskih parametara, umnogome odreuje, ne samo dinamiku gospodarske aktivnosti, ve i brzinu dostizanja krajnje granice servisiranja inozemnih obveza izraenih kao omjer ukupnog duga ili izvoza prema BDP.
Osobna potronja Od godine 1994. do 1998. osobna potronja raste dvoznamenkastim stopama, a vrhunac je dosegla godine 1997., kada je rasla stopom od gotovo 20%. Znatno bri rast osobne potronje od bruto domaega proizvoda rezultirao je porastom udjela s oko 53% iz godine 1994. na oko 62% godine 1997. Tako snaan rast osobne potronje proizaao je iz znaajnog rasta realnih osobnih dohodaka veih od proizvodnosti, ali i iz pada stope tednje iz tekuega dohotka. Dalje je rastu potronje tih godina znaajno pridonijela i sve obilnija ponuda bankarskih i potroakih kredita kojima su se zbog otvorenosti gospodarstva i promjene preferencija koristili prije svega za kupnju uvoznih trajnih potronih proizvoda. Niske razine neto primanja u ratnome razdoblju utjecale su na starenje i smanjivanje fonda trajnih potronih dobara kod sektora kuanstva koji je posljednji put znaajnije obnovljen jo u dalekim sedamdesetima, a u manjoj mjeri opet u osamdesetima. Prestankom rata i kontinuiranim rastom primanja formiraju se visoka oekivanja o buduem rastu
237
Tablica 1. NEKI POKAZATELJI STANJA HRVATSKOG GOSPODARSTVA

1991. Realni BDP (% promjene) Trokovi ivota (% promjene) Saldo tekueg rauna bilance plaanja (% BDP-a) -21,1 124,2 1992. -11,7 634,9 1993. -8,0 1994. 1995. 5,9 6,8 1996. 1997. 6,0 4,3 6,8 4,1 1998. 2,51 6,4 1999. -0,31 3,5
1486,3 107,2 4,0
5,5 -
3,0 -1,8
-7,7 -0,7
-5,8 -0,4
-11,6 -1,2
-7,11 0,62
-7,31 -2.02
Saldo sektora ukupne drave (%BDP-a) 1
preliminarno; 2 konsolidirana sredinja drava (prema gotovinskom naelu) Izvor: BDP i trokovi ivota DZS: Mjeseno statistiko izvjee, razni brojevi; Saldo tekueg rauna HNB, Ministarstvo financija.
Tablica 2.
BRUTO DOMAI PROIZVOD REPUBLIKE HRVATSKE 1994.-1999. 1994. Osobna potronja kuanstava Potronja drave Bruto investicije - bruto investicije u osnovna sredstva - promjena zaliha Izvoz robe i usluga manje: Uvoz robe i usluga BRUTO DOMAI PROIZVOD Osobna potronja kuanstava Potronja drave Bruto investicije - bruto investicije u osnovna sredstva Izvoz robe i usluga manje: Uvoz robe i usluga BRUTO DOMAI PROIZVOD Udio nacionalne tednje u BDP 46575 25738 15191 12210 2981 40086 40149 87441 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 23.6 1995. 1996. 1997. 77028 31973 34858 29952 4905 50281 70328 1998. 82540 36263 32047 32857 -809 55400 67858 1999. I/2000. 82304 38525 33318 32753 565 58338 68984 21130 9962 8483 7068 1415 11797 16179 35193 .. .. .. .. .. .. .. ..
BDP u tekuim cijenama (milijuni kuna) 62882 65367 28917 29154 17313 23689 15398 22089 19156 1599 37951 43402 48681 53632
98382 107981 123811 135.0 112.4 114.0 126.1 94.7 121.3 112.5 9.6 140.3 113.3 155.9 180.9 108.3 133.6 123.5 16.1 165.4 124.2 229.5 245.3 125.4 175.2 141.6 16.7
138392 143500 177.2 140.9 211.0 269.1 138.2 169.0 158.3 16.0 176.7 149.7 219.3 268.2 145.5 171.8 164.1 15.9
Indeksi BDP-a po komponentama rashoda (1994=100)
Izvor: Dravni zavod za statistiku RH: Ljetopis 1998. i priopenje Procjena bruto domaeg proizvoda RH, 2000., lipanj 2000.
238
dohodaka. Tome pridonose i skidanje kreditnih ogranienja za veinu kuanstava i dodatna repatrijacija kapitala iz inozemstva ili, pak, aktiviranje starih deviznih uteda. Poveana potranja dovodi do potroakog booma koji je dobrim dijelom zbog neodgovarajue strukture domae ponude prenesen na poveanje potranje za uvoznom robom, produbljujui strukturni deficit vanjskotrgovinske razmjene. irenju deficita pridonosi i bolje institucionalno praenje uvoznih roba kreditima u odnosu na domae proizvodne programe koji su veoma teko pronalazili kreditnu podrku (npr., znaajni iznosi kredita za nabavu automobila, nasuprot stambenim kreditima). U tijeku 1998. zaustavljen je eksplozivan rast osobne potronje, a u godini 1999. zabiljeen je realni pad (od 3%), prvi put nakon godine 1994. Iako realne neto plae i dalje rastu iznad razine rasta BDP, razlog usporavanju rasta potronje jest, s jedne strane, rezultat dovoenja fonda trajnih potronih dobara na zadovoljavajuu razinu, a sa druge strane, rezultat poveanih obveza servisiranja dugova. Stoga se stope tednje iz tekuega dohotka kod sektora kuanstava vraaju na prijeratnu razinu od oko 8%. Za vrijeme potroakog buma 1995., a osobito godine 1997., stope tednje dosegle su rekordno nisku razinu od 0,3%. To su najnie u posljednjih trideset godina zabiljeene stope tednje iz tekuega dohotka u Hrvatskoj. U prva dva kvartala godine 2000. osobna potronja opet znaajnije oivljava i sve govori da se scenarij iz 1997. ponavlja, samo s blaim oscilacijama i s negativnim investicijama.
Potronja drave Finalna potronja sektora drave zadrava se na visokoj razini u cijelome razdoblju 1994.-1999. Godine 1999. udio dravne potronje u BDP iznosio je oko 27%, a to je znatno vie od razine dravne potronje u ostalim tranzicijskim zemljama i u zemljama EU2. Osim potreba za vojnim izdacima, mnogi su drugi faktori utjecali na formiranje takve razine dravne potronje. Tako se u godini 1998. poveanje poreznih prihoda zbog uvoenja PDV i jo uvijek visoke razine osobne potronje odrazilo i na porast dravnih rashoda. No, visoka razina osobne potronje, slui kao dobar izvor za punjenje dravnog prorauna, iako postaje jasno da ta razina osobne potronje, uz stope tednje koje su na povijesno niskim razinama, nije odriva u srednjoronom razdoblju. Naalost, fiskalna se politika u dobroj
Kategorija dravne potronje iz statistike nacionalnih rauna razlikuje se od kategorije veliine dravnih izdataka (odnosno veliine izdataka prorauna i fondova) iz statistike javnih financija. Dravna potronja u ovom sluaju ukljuuje samo izdatke za plae zaposlenih i izdatke za nabavu ostalih dobara i usluga.
2
239
mjeri i poslije u svojim projekcijama vodila injenicom da je rije o odrivom proraunu, zanemarujui injenicu da se radi o privremenoj devijaciji u osobnoj potronji odnosno o trenutnom obnavljanju fonda trajnih potronih dobara. Takva je politika rezultirala iznimno visokom razinom socijalnih i inih prava, za koje je postalo jasno da se padom osobne potronje i dovoenjem potroaa na dugorone stope tednje nee moi financirati. To je samo dodatno pridonijelo fenomenu nenaplaenih potraivanja, jer drava apsorbira sve vie tekue likvidnosti i stvara pritisak na tritu kredita u smjeru rastuih kamatnih stopa. Javni se dug poveava, a prijetnja postaje i deficit javnoga sektora. Pri promiljanju o odrivosti dravnog deficita dodatnu mjeru opreza treba imati s obzirom na injenicu da se ak i relativno uravnoteeni proraun ostvarivao na vrlo visokoj razini udjela ukupnih rashoda u BDP-u, te da je dobrim dijelom on bio zatvaran kapitalnim prihodima od prodaje poduzea u dravnom vlasnitvu. Deficit konsolidirane drave bez kapitalnih prihoda mogao bi u godini 2000. dosei visokih 6% bruto domaeg proizvoda.
Investicije Premda su investicije u fiksni kapital u posljednjih nekoliko godina zabiljeile znatan rast, potrebno je imati na umu da se taj rast zasnovao na veoma niskoj osnovi i da je tek u razdoblju 1997.-1998. premaio vrijednost amortizacije. To nije bio sluaj 1999., kao ni, sada je to ve sigurno, godine 2000. Iz toga proizlazi da su neto investicije, odnosno poveanje vrijednosti fiksnog kapitala, kao kumulativ za cijelo razdoblje nedostatne za budui snaniji rast i da je gospodarstvo tek na poetku ciklusa restrukturiranja, osobito u sektoru industrije. Sa druge strane, deficiti tekueg rauna i veliina vanjskoga duga ve su dosegli visoku razinu, ime se dovodi u pitanje mogunost znaajnijeg zaduivanja u inozemstvu i podizanja stopa rasta u kratkom razdoblju na viu razinu. Isto tako, zadravanje postojeega stanja, uz samo obaranje dravne potronje i zaustavljanje rasta osobne potronje, radi ouvanja makroekonomske stabilnosti, jo uvijek ne znai bitan pozitivan pomak, jer najvee industrijske grane nisu restrukturirane.
Vanjska trgovina i bilanca plaanja U razdoblju izmeu godina 1995.-1999. izvoz je imao manje ili vie stabilan udio u bruto domaem proizvodu, odnosno on raste priblino istim stopama kao i nominalni BDP, a udio izvoza u 1998. ak se i smanjuje. Povoljnija su kretanja zabiljeena u prvome tromjeseju godine 2000. s oivljavanjem uvozne potranje trita EU, koje je u uzlaznoj fazi gospodarskoga ciklusa, trajanje kojeg zbog rasta
240
cijena naftnih derivata nije izvjesno. Uvoz je godine 1997. dosegao visok udio (udio u BDP te godine iznosio je oko 57%), pa se moe oekivati da e nakon realnog opadanja u godinama 1998. i 1999. slijediti putanju rasta BDP s koeficijentom elastinosti oko 1,2 (ako se gospodarski sustav nastavi kretati po inerciji i dalje voen rastom potranje). O mogunostima ekspanzije izvoza (elastinost je s obzirom na rast uvozne potranje u EU 0,8) ovisit e brzina zatvaranja deficita platne bilance, odnosno stabiliziranja stanja vanjskoga duga. Deficit na tekuem raunu platne bilance dosegao je godine 1997. zabrinjavajuu razinu od 11,6% BDP. Iako se deficit u godinama 1998. i 1999. smanjio na neto vie od 7% BDP, a u 2000. bi zahvaljujui dobroj turistikoj sezoni mogao iznositi oko 5,9% to je jo uvijek veoma visoka razina koja se ve i u srednjem roku moe pokazati neodrivom. Time bi bila dovedena u pitanje stabilnost cijelog gospodarskog sustava. Visoki deficiti na tekuem raunu platne bilance ostvareni u poststabilizacijskome razdoblju utjecali su na porast vanjskoga duga3, koji bi iako jo uvijek nije dosegao neodrivu razinu, mogao postati bitno ogranienje daljem razvitku. Za dugoronu odrivost vanjskoga duga presudan je odnos izmeu granine proizvodnosti kapitala i kamata koje plaaju hrvatski gospodarski subjekti na meunarodnom tritu kapitala. Iskustvo drugih tranzicijskih gospodarstava pokazuje da se u nekom srednjoronom razdoblju moe raunati na udio izravnih stranih investicija u bruto domaem proizvodu u povoljnom sluaju od oko 3% pa takve investicije zatvaraju dio deficita tekueg rauna, oito je da ostaje problem zatvaranja ostatka deficita na tekuem raunu uz zadane parametre (razinu proizvodnosti, realni teaj i brzinu transfera tehnologije). Veina je zemalja u takvim situacijama prila smanjivanju domae potranje i dovoenju deficita bilance plaanja na razinu koja ne ugroava osnovna monetarna sidra na kojima se zasniva stabilizacijski program.
Nacionalna tednja Nacionalna tednja, kao razlika izmeu bruto raspoloivog nacionalnog dohotka i finalne potronje (osobne i dravne), na niskoj je razini od oko 16% BDP godine 1999. (prosjek za zemlje EU iznosi oko 20% BDP). Budui da e u narednome razdoblju svakako biti potrebno poticati investicije, i to prije svega one usmjerene na izvozni sektor, radi potrebe zatvaranja deficita platne bilance, kao potreban uvjet namee se poveanje stope nacionalne tednje. Tu prije svega valja raunati na
3 Prema podacima HNB vanjski je dug u razdoblju od svretka 1993. do svretka 1999. porastao sa 2637,8 mil. USD na 9763,7 mil. USD (dijelom je to rezultat zabiljebe starih obveza prema Parikom i Londonskom klubu, ali najveim dijelom rezultat financiranja deficita na tekuem raunu platne bilance).
241
porast tednje u sektoru kuanstava. Uz sve ostale zadane elemente, stopa nacionalne tednje od oko 17% objektivno ne osigurava dovoljno prostora za izvoenje restrukturiranja bez ulaska u znaajnije deficite (od oko 5%-6% BDP).
Fiskalni sektor u meunarodnim usporedbama Jedna od glavnih znaajki hrvatskoga gospodarstva u tranzicijskom razdoblju jest i stalan porast dravnog sektora, koji moemo ilustrirati rastom rashoda ope drave (tablica 3.)4. Rashodi ope drave poveani su sa 44,1% BDP na vie od 54,5% u godini 1999. (posljednji raspoloivi podaci). Da je takva razina dravnih izdataka 1999. visoka moe se vidjeti u usporedbi sa drugim tranzicijskim zemljama, ali i s razvijenim zemljama EU ili OECD. Hrvatska je, potpuno suprotno od zemlja OECD-a i zemalja EU, svoje dravne rashode poveavala, dok je u veini drugih zemalja taj udio smanjivan, izmeu ostaloga kao dio priprema za uvoenje eura i jedinstvenog trita, odnosno kao dio napora tih zemalja da se priblie Europskoj uniji (Maarska, Poljska, eka, s iznimkon godine 1999.).
Tablica 3. UKUPNI IZDACI OPE DRAVE Kao % od nominalnog BDP 1993. OECD Europska unija Zona eura 11 zemalja EU eka Maarska Poljska Hrvatska 40,6 50,3 50,3 40,6 .. 54,3 . 1994. 39,7 49,2 49,3 44,0 .. 49,1 44,1 1995. 39,6 48,8 48,9 43,1 .. 47,7 48,9 1996. 39,3 48,5 49,2 41,7 .. 46,6 50,7 1997. 38,2 47,0 47,9 40,0 50,1 46,0 49,8 1998. 37,9 46,2 47,1 40,6 48,4 44,3 52,1 1999. 37,8 45,9 46,8 46,0 46,9 44,5 54,5
Izvor: OECD Economic Outlook, No. 67, OECD, June 2000.; za Hrvatsku Godinje izvjee Ministarstva financija za 1999. godinu, MF i Mjeseni statistiki prikaz MF, br. 61.
Opa drava u terminologiji javnih financija ukljuuje sredinji dravni proraun, sve izvanproraunske fondove, i proraune lokalnih razina vlasti.
4
242
Visoka razina dravnih izdataka popraena je veoma visokim poreznim optereenjem (tablica 4.). Hrvatska je godine 1998. prikupila poreza u visini od 46,6% BDP. To znai da ima priblino jednako porezno optereenje kao bogate skandinavske zemlje, poput Danske i vedske. Takvo je porezno optereenje vee od prosjeka OECD, EU, ili srednjoeuropskih tranzicijskih zemalja. Visoki su porezi jedan od razloga zbog kojih je Hrvatska skupa zemlja, kako za svoje graane, tako i za poslovanje. Visoki porezi smanjuju motivaciju za rad i poduzetnitvo, poveavaju motivaciju za irenje sivog gospodarstva i jaaju znaaj dravnog aparata s moguim negativnim utjecajem u pogledu jaanja birokracije i korupcije.
Tablica 4. POREZNI PRIHODI OPE DRAVE, 1995. Porezni prihodi, (% BDP) Struktura poreza (% ukupnih poreznih prihoda) Porez na Porez na Dopri- Porez na dohodak dobit nosi dobra i usluge 40,6 20,9 31,5 37,3 53,7 34,8 13,9 27,3 11,8 31,1 30,7 26,2 21,4 18,9 2,13 .. 18,9 44,2 25,9 18,0 23,8 14,7 3,7 6,7 8,1 4,1 5,3 3,7 2,8 6,2 3,0 8,5 8,7 15,2 12,2 17,5 .. 7,5 12,0 9,2 8,0 5,5 0,0 33,2 31,0 16,5 3,1 26,5 39,9 37,1 30,2 8,1 13,7 27,6 32,7 8,0 23,0 .. 33,8 0,0 22,0 25,5 31,3 29,2 27,7 25,9 25,5 32,4 29,7 27,3 27,8 40,5 48,8 40,7 27,3 15,1 42,6 27,1 55,7 27,4 33,3 38,6 43,5 28,7
Ostali porezi 15,5 14,6 4,9 12,6 6,6 3,7 15,2 5,1 11,2 9,0 6,5 10,3 15,5 18,3 11,0 .. 12,4 10,3 4,3 4,9 10,8
Australija Austrija Belgija Kanada Danska Finska Francuska Njemaka Grka Island Irska Italija Japan Koreja Luksemburg Meksiko Nizozemska Novi Zeland Norveka Portugal panjolska
30,7 42,4 46,5 37,2 51,3 46,5 44,5 39,2 41,4 31,2 33,8 41,3 28,5 22,3 44,0 16,0 44,0 38,2 41,5 33,8 34,0
243
Nastavak tablice 4. vedska vicarska Turska Ujedinjeno Kraljevstvo SAD eka Maarska Poljska EU prosjek OECD prosjek Hrvatska 1995. Hrvatska 1998. 49,7 33,9 22,5 35,3 27,9 44,3 39,2 42,7 41,8 37,4 44,4 46,6 35,3 31,5 21,6 27,4 36,3 12,4 16,7 22,9 26,4 27,0 13,1 12,5 6,1 5,7 6,7 9,5 9,4 12,3 4,8 7,7 6,9 8,0 3,2 5,4 28,4 23,5 11,0 17,0 23,8 36,1 26,8 30,4 26,7 22,1 31,9 29,8 24,3 18,5 37,6 34,7 17,9 33,1 44,9 35,2 31,0 32,4 29,3 34,4 5,8 20,8 23,1 11,4 12,5 6,2 6,9 3,7 9,0 10,4 22,5 17,9
Izvor: OECD in Figures 1999, OECD, Godinje izvjee Ministarstva financija za 1999., MF.
U svojim poreznim prihodima Hrvatska se godine 1998. iznadprosjeno oslanjala na prihode od poreza na dobra i usluge (prihodi od PDV), barem kada se usporeuje sa zemljama OECD ili EU. Takav je oslonac na prihode od poreza na potronju ei kod manje razvijenih zemalja, izmeu ostalih i kod drugih zemalja u tranziciji. Hrvatsku karakteriziraju i razmjerno visoki relativni prihodi od doprinosa za socijalno osiguranje (29,8% poreznih prihoda u 1998.), to prije svega odraava potrebu financiranja mirovinskog i zdravstvenog sustava. U tome Hrvatska nije iznimka, a to potvruje usporedba sa srednjoeuropskim tranzicijskim zemljama. U strukturi ukupnih poreznih prihoda porez na dohodak i porez na dobit imaju ispodprosjean udio, ako se sudi prema meunarodnim usporedbama. Hrvatski porezni sustav tako razmjerno malo oporezuje svoje graane porezom na dohodak. Zakljuci vezani uz ope gospodarsko stanje Gospodarski rast u razdoblju 1994.-1998. proizlazio je uglavnom iz oivljavanja domae potranje (osobne i dravne). Snaan rast osobne potronje bio je posljedica znaajnog rasta realnih plaa, ali i pada stope tednje iz tekueg dohotka. Poveana domaa potranja poveavala je potranju za uvoznom robom, produbljujui deficit vanjskotrgovinske razmjene. Visoka razina osobne potronje sluila je, uz postojei porezni sustav, kao dobar izvor za punjenje dravnoga prorauna, to je onda omoguilo veoma visoke razine dravne potronje. Dostignute razine osobne i dravne potronje, uz stope tednje koje su na povijesno niskim razinama, nisu odrive u srednjoronom razdoblju.
244
Neto investicije, odnosno poveanje vrijednosti fiksnog kapitala, ostvarene u prethodnom razdoblju nedostatne su za budui snaniji rast. Istovremeno, deficiti tekueg rauna bilance plaanja i veliina vanjskoga duga dosegli su visoku razinu, ime se dovodi u pitanje mogunost znaajnijeg zaduivanja u inozemstvu i podizanja stopa rasta u kratkom razdoblju na viu razinu. Uz takvo se stanje kao rjeenje namee potreba smanjivanja dravne potronje i zaustavljanja rasta osobne potronje, to bi pomoglo u ouvanja makroekonomske stabilnosti. No, za stvarne pomake valja poveati stopu investicija, bilo iz domaih izvora, bilo uz pomo inozemnih ulagaa. eli li Hrvatska svoje gospodarstvo uiniti kompatibilnim i prihvatljivim za EU, eli li ga uiniti konkurentnijim, eli li pojaati svoje izglede za gospodarski rast, tada je smanjivanje utjecaja dravnog sektora u gospodarstvo imperativ ekonomske politike za due vremensko razdoblje. Mnoge su studije o gospodarskom rastu ukazivale na snanu negativnu vezu izmeu veliine dravnoga sektora i rasta. Manji dravni sektor i manje porezno optereenje pogoduju gospodarskom rastu5.
Analiza plaa u Hrvatskoj Kretanje plaa i proizvodnosti na agregatnoj razini Na poetku devedesetih godina realne plae u Hrvatskoj doivjele su drastian pad, koji je godine 1992. iznosio ak 43,5%, ali tu brojku valja uzeti s oprezom zbog veoma visoke inflacije, jednako kao i podatak o rastu plaa u 1995. zbog promjene definicije neto plae. Zaposleni su nakon 1995. imali snano rastue nominalne neto plae6. Kumulativni rast nominalnih neto plaa od 1995. do lipnja 2000. iznosio je 83,1% (tablica 5.). Istodobno je i rast realne plae bio impresivan. Realna neto plaa rasla je od 1995. pa dalje po prosjenoj godinjoj stopi od 8,9%, a proizvodnost je rasla po prosjenoj godinjoj stopi od 4,3%.
Vidi, npr., studiju EIZa Makroekonomska politika i gospodarski rast, u Privredna kretanja i ekonomska politika, br., 73., 1999. Npr., regres i naknada za topli obrok bili su prije tretirani kao naknade, a od 1995., pa dalje oni su dio plae.
6
245
Tablica 5. PROSJENE NETO PLAE, PROIZVODNOST I STOPA NEZAPOSLENOSTI U HRVATSKOJ, 1990.2000. Prosjena neto plaa (u kunama) 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000.lipanj 4,786 8,045 33,340 526 1247 1818 2033 2377 2681 3055 3329 Indeks realne plae (1990.=100) 100,0 75,0 42,3 42,1 48,2 67,5 72,4 81,3 86,2 94,9 97,9 Prosjena neto plaa (u DEM) 684 519 194 245 338 498 562 668 741 788 850 Indeks proizvodnosti (1990.=100) 100,0 85,9 83,1 77,0 81,8 87,6 94,1 100,6 102,3 103,7 .. Stopa nezaposlenosti 11,1 16,4 16,6 15,7 16,0 16,1 17,4 18,4 19,1 20,2 21,5
Godinje stope promjena (u%) 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 68,1 314,4 1477,7 137,1 45,8 11,8 16,9 12,8 14,0 -25,0 -43,5 -0,5 14,4 40,2 7,2 12,3 6,0 10,1 -24,1 -62,6 26,2 38,0 47,5 12,9 18,8 10,8 6,4 -14,1 -3,2 -7,4 6,2 7,1 7,4 6,9 1,7 1,3 .. .. .. .. .. .. .. .. ..
NAPOMENA: Plae su deflacionirane indeksom trokova ivota. Proizvodnost je izraunana kao BDP po zaposlenom. Broj je zaposlenih serija iz baze podataka EIZ, a radi se o seriji pripremljenoj na osnovi podataka DZS o broju zaposlenih u pravnim osobama i obrtu, uz korekciju za razlike u obuhvatu da bi se dobila serija usporediva u vremenu. Stopa nezaposlenosti izraunana je ukljuivanjem serije zaposlenosti iz baze podataka EIZ. Ona se od postojee stope nezaposlenosti koju objavljuje DZS razlikuje po tome, to se u broj zaposlenih ne ukljuuju individualni poljoprivrednici. Izvor:DZS Mjeseno statistiko izvjee, razliiti brojevi; Hrvatska narodna banka; Izrauni EIZ.
246
Dio razloga za takva kretanja mogao bi se pronai u iznimno niskoj razini realnih plaa 1992. i 1993., koje su bile potisnute zbog visoke inflacije i zbog potrebe financiranja obrane zemlje i izgradnje drave. U razdoblju nakon godine 1993. divergentna su kretanja nastavljena. Tako dugotrajno i tako snano odstupanje kretanja izmeu realne plae i proizvodnosti ozbiljno ugroava uravnoteen gospodarski razvitak. Problem se, izmeu ostaloga, oitovao u rastuoj nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti narasla je od 16,1% u godini 1995. na 21,5% u lipnju 2000. Posebno je neprimjeren rast realnih neto plaa u godini 1999. za 10,1% u uvjetima kada je realni BDP pao za 0,4%, broj nezaposlenih povean je za 11,9%, a proizvodnost narasla za samo 1,3%. Neprimjerenost kretanja prosjenih plaa u odnosu na ostale karakteristike gospodarstva vidi se u usporedbi s kretanjima kod drugih zemalja. Na slici 1. prikazano je kretanje BDP, proizvodnosti, plaa i jedininih trokova rada u Hrvatskoj i u izabranim srednjoeuropskim tranzicijskim zemljama. Hrvatska je u razdoblju 1994.-1999. zabiljeila razmjerno visoke stope rasta, u prosjeku 4,6% godinje, no to joj ipak nije pomoglo da popravi zaposlenost, koja je u tome razdoblju smanjivana po stopi od oko 0,5% godinje. Proizvodnost rada (BDP po zaposlenom) rasla je po razmjeno visokim stopama, a to je uglavnom ostvarivano tzv. pasivnim restrukturiranjem, tj. smanjivanjem zaposlenosti. Realne su plae, meutim, u tome razdoblju ostvarile rast koji rijetko biljee i najuspjenija gospodarstva - prosjeno godinje 13,5%. Rezultat takvih kretanja jest rast jedininih trokova rada po prosjenoj stopi od gotovo 8% godinje. A upravo su jedinini trokovi rada (odnos troka rada i proizvodnosti rada) jedna od osnovnih determinanti cijena proizvoda i konkurentnosti nacionalne ekonomije. Hrvatska je, sudei prema kretanju jedininoga troka rada, znaajno pogorala svoj konkurentski poloaj u odnosu na promatrane tranzicijske zemlje. Potrebno je napomenuti da u ovom sluaju promatramo jedno kratko vremensko razdoblje, to sprjeava donoenje vrih zakljuaka. Ipak, ova usporedba upuuje na barem tri zakljuka prvo, gospodarski rast nije donio rast zaposlenosti; drugo, snaan rast realnih plaa dogaao se istovremeno sa smanjivanjem zaposlenosti; i tree, u usporedbi s drugim relevantnim zemljama u okruenju, Hrvatska je zabiljeila daleko najsnaniji rast jedininih trokova rada, to ju je stavilo u relativno nepovoljan konkurentski poloaj prema tim zemljama.
247
Slika 1. GOSPODARSKI RAST, PROIZVODNOST I PLAE (Prosjene godinje stope rasta, 1994.-1999.)
Izvor: UN: Economic Survey of Europe 2000., nacionalne statistike; OECD: Main Economic Indicators, August 2000., EIZ baza podataka za zaposlenost u Hrvatskoj.
Meunarodna usporedba razina plaa i njihove kupovne moi U Hrvatskoj je prosjena bruto plaa izraena u amerikim dolarima prema tekuem teaju vea nego u svim ostalim tranzicijskim zemljama osim Slovenije (u tablici 6. podaci su za srednjoeuropske tranzicijske zemlje). Bruto plae u USD u ovom su sluaju aproksimacija za ukupne trokove rada. A upravo je to jedna od osnovnih varijabli koja zanima inozemnog investitora. Hrvatska je tu u relativno nepovoljnom poloaju.
248
Tablica 6.
PLAE I KUPOVNA MO PLAA, 1999.

Prosjena mjesena bruto plaa USD prema tekuem teaju Udio poreza i doprinosa iz plaa u bruto plai (u %) Prosjena mjesena neto plaa u USD prema tekuem teaju Nacionalna razina cijena, Hrvatska=100 Kupovna mo neto plaa u USD prema njegovoj kupovnoj snazi u hrvatskim prilikama
Maarska eka Poljska Slovenija Hrvatska
325 347 429 881 633
29,6 22,5 18,0 36,6 34,1
229 269 351 558 417
67,0 62,2 75,7 99,1 100,0
342 433 464 563 417
Izvor: Statistiki godinjaci i izvori na internetu nacionalnih statistika za bruto plae; OECD (1997.) i izrauni EIZ za udio poreza i doprinosa; izrauni EIZ na osnovi World Development Indicators Database, World Bank, 8/2/2000. (www.worldbank.org) za nacionalnu razinu cijena.
Neto plaa (bruto plaa nakon odbitka poreza i doprinosa) izraena u USD prema tekuem teaju jo uvijek pokazuje visoku i za zaposlene relativno povoljnu razinu plaa, barem u odnosu na susjedne zemlje. No, Hrvatska je razmjeno skupa zemlja, tako da, osim Slovenije koja ima priblino istu razinu cijena, ostale zemlje imaju za treinu ili etvrtinu nie cijene. Relativni odnosi neto plaa po zemljama osjetno se mijenjaju, ako se plaa izrazi prema svojoj kupovnoj moi. U posljednjoj je koloni tablice 6. kupovna mo plaa izraena u USD prema njihovoj kupovnoj moi u Hrvatskoj. Tako je, npr., eki radnik sa svojom prosjenom plaom od 269 USD u 1999. mogao kupiti toliko robe i usluga kao da u Hrvatskoj dobiva plau od 433 dolara, to je vie od plae hrvatskog radnika koji dobiva 417 USD. Dakle, kupovna mo prosjene plae u Hrvatskoj nia je nego u Sloveniji, u Poljskoj ili u ekoj. Tako usporedba dolarskog izraza trokova rada i kupovne moi neto plaa u Hrvatskoj objanjava zbog ega poslodavci smatraju da im je rad u Hrvatskoj preskup, a radnici da su im plae premale.
249
Tablica 7. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD PO STANOVNIKU I STOPE NEZAPOSLENOSTI, 1999. BNP po stanovniku, BNP po stanovniku WB Atlas u USD, prema metoda, u USD, paritetu tekui teaj kupovne moi Odnos prosjene godinje neto plae i BNP po stanovniku Stopa nezaposlenosti (meunarodno usporediva metodologija prema ILO) 7,0 8,9 11,4 7,6 13,6
Maarska eka Poljska Slovenija Hrvatska
4650 5060 3960 9890 4580
10479 12289 7894 15062 6915
0,59 0,64 1,06 0,68 1,09
Izvor: World Development Indicators database, World Bank, 8/2/2000. (www.worldbank.org) za BNP; Prosjena godinja neto plaa dobivena je mnoenjem prosjene mjesene neto plae iz tablice 6. sa 12.; Economic Survey of Europe 2000., UN Secreteriat of the Economic Commision for Europe, Geneve za stopu registrirane nezaposlenosti; Slovenian Economic Mirror, IMAD, Ljubljana, svibanj 2000. za stope nezaposlenosti; EIZ izraun stopa nezaposlenosti za Hrvatsku na osnovi Priopenja DZS Anketa o radnoj snazi.
Ipak, prilikom zakljuivanja o kupovnoj moi plaa valja biti oprezan zbog nekoliko razloga. Naime, podaci o nacionalnoj razini cijena, iako dolaze iz pouzdanog izvora podataka, ne rjeavaju do kraja problem kvalitete robe i usluga koje se usporeuju7. Drugo, za ocjenu kupovne moi vana je i vanjska kupovna mo, tj. sama visina nominalne plae izraena u nekoj stranoj valuti, npr., u DEM. Naime, hrvatski zaposlenici mogu svoju kupovnu mo popraviti kupnjom jeftinijih proizvoda i usluga u susjednim zemljama, ime se, npr., relativna kupovna mo plae hrvatskog radnika u odnosu na maarskoga moe popraviti, a obrnuto se ne moe dogoditi. Hrvatski zaposlenik sebi moe relativno lake dopustiti turistiki boravak u inozemstvu. Prema podacima iz Atlasa Svjetske banke, bruto nacionalni proizvod (BNP) Hrvatske u godini 1999. iznosio je 4580 USD po stanovniku (tablica 7.). Maarska, eka i Slovenija prema ovom su pokazatelju razvijenosti bogatije zemlje, a Poljska je neto siromanija zemlja. Nakon korekcije za kupovnu mo, proizlazi da su sve te zemlje bogatije od Hrvatske.
Podaci Svjetske banke veoma su slini istraivanjima u okviru UN-ovog Meunarodnog projekta u usporedbi u kojem sudjeluje Dravni zavod za statistiku.
7
250
Omjer prosjene godinje plae u Hrvatskoj i BNPa po stanovniku iznosi 1,09 i vii je od ostalih zemlja (tablica 7.). Prema ovom pokazatelju proizlazi da je u odnosu na stupanj razvijenosti prosjena plaa u Hrvatskoj via nego u ostalim promatranim zemljama. Visoka stopa nezaposlenosti jedna je od posljedica takvoga stanja. ini se da ta pravilnost vrijedi i kod ostalih zemalja. Razmjerno nie plae povezane su s razmjeno niom stopom nezaposlenosti. Koeficijent korelacije za pet zemalja iz tablice 7. izmeu pokazatelja plae/BDP i stope nezaposlenosti iznosi 0,94. Iz toga dalje proizlazi da bi dalji rast prosjenih plaa vei od proizvodnosti (BNP po stanovniku) mogao dovesti do rastue nezaposlenosti, a rast plaa manji od rasta proizvodnosti do smanjivanja nezaposlenosti. Rast plaa nii od rasta proizvodnosti jo uvijek omoguuje rast realnih plaa (kupovne moi plaa), i to sve dok proizvodnost raste, odnosno dok postoji gospodarski rast. Iz toga proizlazi da je jedan od moguih naina za poveanje standarda zaposlenih sniavanje razine cijena u Hrvatskoj. To se moe postii snanijom integracijom u svjetske trgovinske i kapitalne tokove (izmeu ostalih daljom liberalizacijom trgovine), jaanjem konkurencije na domaem tritu, sniavanjem poreznog optereenja i sniavanjem jedininih trokova rada (trokova rada po jedinici proizvoda).
Izdaci za zaposlene prema statistici nacionalnih rauna Izdaci za zaposlene jednaki su ukupnom iznosu trokova poslodavaca na ime angairanja proizvodnog faktora rada. Oni ukljuuju neto plae, poreze i doprinose na dohodak, jednako kao i ostale naknade poslodavaca, poput naknada za prekovremeni rad i rad u smjenama, terenske dodatke i slino. Budui da su izdaci za zaposlene znaajan udio u ukupnoj vrijednosti proizvodnje, njihova visina izravno utjee na konkurentnost gospodarstva. Za godine prije 1990. ne raspolaemo podacima o udjelu sredstava zaposlenih u bruto proizvodnji po usporedivoj metodologiji. U tablici 8. moe se vidjeti da udio sredstava zaposlenih u bruto vrijednosti proizvodnje na razini itavoga gospodarstva od godine 1992. kontinuirano raste, ali da tek godine 1998. (29,74%) prelazi udio iz 1990. (29,6%). Prilikom usporedbe s godinom 1990. ipak valja biti oprezan, jer da je godina 1990. bila atipina u gospodarskim kretanjima, a i zbog injenice da je Hrvatska tada bila samo dio Federacije8. Poetak hrvatske samostalnosti bio je obiljeen ratnim okolnostima, koje su, uz ostale imbenike, utjecale na znaajniji pad proizvodnje, ali jo vie i na pad
8 U toj je godini udio sredstava zaposlenih vjerojatno bio vii nego prije, kao posljedica pokuaja provoenja neuspjenog stabilizacijskog programa, o emu svjedoe ekspanzija osobne potronje i porast deficita robne razmjene.
251
realnih primanja, tako da je udio sredstava zaposlenih u bruto proizvodnji u 1992., odnosno u godini 1993. bio razmjerno nizak (18% godine 1992., odnosno 18,8% u godini 1993.). Osim smanjivanja prosjene realne plae, tome je pridonio i proces smanjenja broja zaposlenih, pri emu je proizvodnost padala sporije od prosjene realne plae. Inae, statistiki podaci pokazuju da je ukupna proizvodnost u Hrvatskoj padala jo od daleke godine 1979., pa sve do godine 1993.9, to samo svjedoi o tehnolokom zaostajanju Hrvatske i dubini ekonomskih poremeaja koji su naslijeeni na poetku devedesetih, odnosno prije ratnih razaranja. Stabiliziranje gospodarstva u godini 1994., uz proces remonetizacije ekonomije, pridonijelo je oporavku osobne potronje i ukupne gospodarske aktivnosti, to je uz poreznu reformu omoguilo izdanije punjenje dravnog prorauna. Fiskalne vlasti, to e se poslije pokazati, nisu u svojim projekcijama vodile previe rauna o razlikovanju odrive, odnosno neodrive razine dravnih izdataka. Od godine1994. realne plae poinju rasti, pri emu dominiraju plae u dravnome sektoru. Tako se udio sredstava zaposlenih u bruto proizvodnji od godine1994. kontinuirano poveava sve do godine 1998., kada dolazi na razinu viu od razine iz godine1990. (29,7%). Iako realne plae rastu i u sektoru preraivake industrije, procesom otputanja zaposlenih i porastom proizvodnosti udio sredstava zaposlenih u bruto proizvodnji u tome sektoru bitno se ne poveava, odnosno stagnira na razini od 22%-23%. No, u javom sektoru, tonije u javnoj upravi, u zdravstvu i u obrazovanju, izdaci za zaposlene apsorbiraju sve vei dio bruto proizvodnje. Budui da industrijski sektor ipak posluje u konkurentskom okruenju, vjerojatno je da on vei udio izdataka za zaposlene ne bi mogao podnijeti. Oni koji su mogli, smanjili su broj zaposlenih i poveali su proizvodnost; oni koji to nisu uspjeli, dospjeli su u potekoe. Javni sektor ne posluje u konkurentskom okruenju, pa je bilo mogue poveati relativni udio izdatka za zaposlene, ali uz smanjenje ostalih izdataka, izmeu ostalih investicija i odravanja. Dugorono gledano, takva je tendencija neodriva. U strukturi ukupnih izdataka za zaposlene na razini drave, udio djelatnosti javna uprava i obrana povean je od 14,1% u godini 1995. na 15,7% godine 1998. (tablica 9.). U istom je razdoblju udio djelatnosti obrazovanja povean sa 5,9% na 6,6%, a zdravstva sa 5,4 na 7,4%. Najvei pad udjela zabiljeen je u preraivakoj industriji (pad udjela sa 27,6% u godini 1995. na 22,7% u godini 1998.). Udio sredstava zaposlenih u djelatnostima javna uprava, obrazovanje i zdravstvo zajedno, povean je sa 25,9% ukupnih sredstava zaposlenih u godini 1993. na 29,8% u godini 1998.10
9
To se lako moe provjeriti u Statistikom godinjaku Republike Hrvatske 1994.
Do godine 1995. po JKD, a nakon toga po NKD. Usporedba po jednakoj klasifikaciji pokazala bi jo vei porast udjela te tri djelatnosti jer se na godini premosnici (1995.) njihov udio smanjuje sa 29,3% po JKD klasifikaciji na 25,4% po NKD klasifikaciji, to jest za otprilike 4 postotna boda.
10
252
Struktura mase izdataka za zaposlene pokazuje da se industrijski sektor relativno smanjuje, i to kontinuirano ve dui niz godina, a poveava se javni sektor. Poveani udio javnoga sektora rezultat je zadravanja zaposlenosti na priblino istim razinama i rasta prosjenih plaa, a poslovni sektor smanjuje zaposlenost i poveava plae.
Masa plaa u javnom sektoru prema raunovodstvu javnih financija U okviru ekspanzije dravnih rashoda iznadprosjeno su rasli i izdaci za plae javnoga sektora, odnosno plae koje se izravno isplauju na teret ope drave (tablica 8.). Ti su izdaci narasli sa 10,4% BDP u 1994. na 12,6% u 1999. Pritom neto bre rastu plae koje se isplauju na teret lokalnih (opinskih, gradskih i upanijskih) prorauna. One poveavaju svoj udio u BDP sa 0,63% u 1994. na 1,0% u 1999. Zaposlenici koji su dobivali plau iz lokalnih prorauna 1997. znaajno su popravili svoj poloaj u odnosu na korisnike sredinjeg dravnog prorauna i fondova. Potrebno je zapaziti da se ovdje promatra udio bruto plaa, a u promatranom je razdoblju povean udio neto plae u bruto plai, pa je udio mase isplaenih neto plaa u BDP za korisnika prorauna i fondova jo vie porastao. Ako bruto plau umanjimo za doprinose zaposlenih i za porez na dohodak, tada je udio neto plaa poratao sa 6,0% u 1994. na 8,7% u 199911. Udio neto plaa ope drave (prema evidenciji fiskalne statistike) u masi neto plaa (prema evidenciji ZAP) porastao je sa 33,9% na 37,5%. To pokazuje znaajno relativno popravljanje poloaja zaposlenih koji dobivaju plae iz prorauna. Transferi stanovnitvu ope drave poveavaju svoj udio u BDP od 9,5% na 14,5% u razdoblju 1994.-1998., ime apsorbiraju sve vei dio dravnih izdataka. Najvei se dio transfera stanovnitvu odnosi na izdatke za mirovine. Izdaci za mirovine narasli su sa 7,2 % na 12,7% BDP. Takva tendencija upuuje na potrebu i na hitnost strukturnih prilagodbi toga dijela javnoga sektora. Odnos mase mirovina i mase neto plaa prema ZAP-ovim evidencijama kontinuirano je rastao u korist mirovina, od 40,6% u 1995. na 47,4% u 1999. To samo pokazuje da bi, u sluaju da nije bilo pomoi dravnoga prorauna u financiranju isplata mirovina, bilo potrebno znaajno poveanje stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje. Prilikom vremenske usporedbe neto plaa iz evidencije ZAP valja znati da je obuhvat neto plae u 1994. bio neto ui nego u godinama poslije. To se moe uoiti promatranjem udjela mase neto plaa u BDP.
Bruto plau umanjili smo prema stopama iz tablice 15. koju prikazujemo poslije u dijelu o poreznoj politici.
11
253
Tablica 8. RASHODI KONSOLIDIRANE OPE DRAVE I MASA PLAA, 1994.-1999. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999.* Udio u BDP (u%) Ukupni rashodi ope drave Plae ope drave (bruto) - od toga plae lokalne samouprave Transferi stanovnitvu ope drave - od toga izdaci za mirovine Masa isplaenih neto plaa ZAP Neto plae ope drave - procjena 9,5 7,2 17,6 6,0 44,1 10,4 48,9 11,9 0,63 11,2 8,5 22,4 7,7 50,7 11,2 0,66 12,7 9,3 22,0 7,1 Omjeri (u%) Masa neto plaa drava/ukupno ZAP (u %) Masa mirovina/masa neto plaa ZAP (u %) Neto plae lokalne/ope drave (u %) 33,9 40,9 .. 34,3 37,9 5,3 32,2 42,1 5,9 32,7 47,8 8,3 36,0 50,3 8,0 37,5 54,9 7,9 49,8 11,0 0,91 14,3 10,7 22,3 7,3 52,1 11,8 0,95 14,5 11,2 22,3 8,0 54,5 12,6 1,00 .. 12,7 23,1 8,7
*BDP za 1999. procjena je DZS, tako da svi izraunani omjeri nemaju karakter konanoga podatka. Masa isplaenih plaa i naknada za opu dravu u 1999. izraunana je kao zbroj isplaenih plaa iz sredinje drave, izvanproraunskih fondova i lokalne samouprave. To znai da nije uinjena konsolidacija, ali je ta pogreka po svojoj veliini najvjerojatnije neznatna. Izvor: Mjeseno statistiko izvjee DZS, br. 6, 2000. za podatke o BDP, Godinjak MF 1998. i 1999. za podatke o rashodima ope drave; Statistiki bilten Zavoda za platni promet (razliiti brojevi) za masu plaa.
Udio mase neto plaa (prema ZAP-ovoj evidenciji) u BDP od 1995. do 1998. stabilan je, s blagim rastom u 1999. Zbog toga se ini da na razini mase plaa za itavo gospodarstvo ne postoji ozbiljniji problem. Problem postoji u strukturi mase plaa, gdje sve snanije dominira javni sektor. Problem postoji zbog rastue nezaposlenosti i u razini prosjenih plaa. Relativno skupa radna snaga jedan je od razloga, kako niske konkurentnosti, tako i razmjerno visoke razine cijena u Hrvatskoj i slabog procesa stvaranja novih radnih mjesta.
254
Tablica 9.
IZDACI ZA ZAPOSLENE U JAVNOM SEKTORU Udio u BDP (u%) Australija * 1) Austrija 1) Kanada * 1) Danska 2) Finska 1) Francuska 3) Njemaka 3) Irska 1) Italija 3) Nizozemska 2) Novi Zeland 1) Portugal 1) panjolska 3) vedska 3) vicarska 3) Ujedinjeno Kraljevstvo 2) SAD * 2) eka 2) Maarska 3) Poljska 3) OECD neponderirani prosjek Hrvatska 1997. Hrvatska 1998. 8,4 9,8 10,7 17,3 14,5 13,0 10,4 10,2 9,1 7,8 9,6 14,3 11,6 16,1 11,1 11,1 7,8 7,9 11,6 12,2 11,2 14,5 15,7
* Podaci se odnose na masu bruto plaa; 1)1997.; 2)1996.; 3)1995. Izvor: Public Sector Pay and Employment, OECD and National Accounts, OECD (www.oecd.org); EIZ baza podataka za Hrvatsku na osnovi statistike nacionalnih rauna, interna dokumentacija Dravnog zavoda za statistiku.
Ukupni izdaci za zaposlene u javnome sektoru u Hrvatskoj razmjerno su visoki, sudei prema usporedbi sa zemljama OECD (tablica 9.). Prema podacima iz statistike nacionalnih rauna izdaci za zaposlene, kao udio u BDP u Hrvatskoj godine1998. iznosili su 15,7% BDP, a u svim je ostalim promatranim zemljama, s iznimkom Danske, taj omjer nii. Prosjek za zemlje OECD iznosio je 11,2%.
255
Usporedba plaa u javnome i poslovnome sektoru Prosjene neto plae u javnome sektoru od godine 1992. kontinuirano (s iznimkom godine 1996.) rastu bre nego plae u industrijskome sektoru, ime zaposleni u tome sektoru dolaze u relativno povoljniji poloaj (tablica 12.). Poloaj je to povoljniji, ako se uzme u obzir sigurnost zaposlenja koju nudi dravni sektor. U industrijskom je sektoru u lipnju 2000. zaposlenost smanjena za vie od 35% u odnosu na 1992.12 Potrebno je znati da je godine 1992. bila ratna godina, a pri eventualnoj usporedbi s prijanjim godinama vano je znati da tada Hrvatska nije imala izgraenu samostalnu dravnu upravu, ve ju je u velikoj mjeri dijelila s upravom bive Federacije, to je utjecalo i na broj zaposlenih i na njihovu strukturu. Relativno zaostajanje plaa zaposlenih u javnim i dravnim slubama u ranim ratnim godinama zbog tednje u proraunu, a i neto poslije zbog reguliranja plae radi osiguranja uspjeha stabilizacijskog programa (osobito snano 1996.) prema ovim je pokazateljima vie nego nadoknaeno kretanjima nakon godine 1996. Odnos prosjenih plaa u javnome sektoru u odnosu na privatni sektor u Hrvatskoj je iznimno naklonjen javnome sektoru, barem kada se promatraju dostupne meunarodnu usporedbe (tablica 10.). Bez obzira kako definirali privatni sektor (isti privatni sektor, ili poslovni sektor koji bi u razvijenom trinom gospodarstvu morao vie ili manje u cijelosti postati privatni), odnosno kako definiramo javni sektor (za ostale zemlje uzimaju se korisnici prorauna), javni sektor ima plae od oko 30% vie nego privatni sektor, to je omjer koji, osim Kanade, nema nijedna druga zemlja. tovie, u Maarskoj su zaposleni u javnome sektoru slabije plaeni od onih u privatnome sektoru. Pitanje prikrivanja stvarne visine isplaenih plaa u privatnome sektoru ostaje problem u hrvatskome sluaju, no vjerojatno slian problem postoji i u Maarskoj i u Poljskoj.
12
Prema Priopenja DZS Zaposleni radnici i proizvodnost rada u industriji , razni brojevi.
256
Tablica 10.
PROSJENE NETO PLAE U JAVNOME SEKTORU U ODNOSU NA INDUSTRIJU Neto plae u javnome sektoru (industrija=100) 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. (1. polugodite) 125,3 143,0 127,3 99,2 104,8 110,6 113,1 108,7 112,3 122,0 134,5 139,9
NAPOMENA: Pod javnim sektorima u razdoblju 1989.-1996. podrazumijeva se neprivreda, a u razdoblju 1997.-2000. to je skupni naziv za djelatnosti javne uprave, zdravstva i obrazovanja (bez vojske i policije). Prosjena plaa u javnoj upravi u razdoblju 1997.2000. dobijena je kao ponderirani prosjek u navedene tri djelatnosti, a kao ponderi koriteni su podaci o broju zaposlenih. Za razdoblje 1989.-1996. napravljena je korekcija za razliku u obuhvatu javnog sektora i industrije, pa je serija usporediva u cijelom promatranom razdoblju. Izvor za originalne podatke: DZS.
257
Tablica 11. ODNOS PROSJENIH BRUTO PLAA U JAVNOME SEKTORU I PROSJENIH BRUTO PLAA U PRIVATNOME SEKTORU Odnos plaa javni/privatni sektor Australija 1) Kanada 3) Finska 2) Francuska 2) Novi Zeland 1) panjolska 2) vicarska 4) Ujedinjeno Kraljevstvo 2) SAD 2) Maarska 1) Poljska 2) Hrvatska-dravne pravne osobe/privatne pravne osobe* Hrvatska-javni sektor/poslovni sektor* Hrvatska-korisnici prorauna/privatne pravne osobe* Hrvatska-korisnici prorauna/poslovni sektor* Hrvatska-korisnici prorauna/preraivaka industrija* 1,27 1,40 1,04 1,11 1,13 1,24 1,20 1,01 1,12 0,86 1,09 1,32 1,28 1,39 1,30 1,35
NAPOMENA: 1)1997.; 2)1996.; 3)1995; 4) 1994; *Svi podaci za Hrvatsku odnose se na lipanj 2000., usporeuju se prosjene bruto plae po zaposlenome, prema evidencije ZAP na osnovi tzv. SPL obrasca, podaci za vojsku i policiju nisu ukljueni. Privatne su pravne osobe pravne osobe u privatnom i preteito privatnome vlasnitvu. Dravne pravne osobe pravne su osobe u dravnom ili preteito dravnome vlasnitvu, ukljuujui i proraunske korisnike. Javni sektor ukljuuje pravne osobe u javnoj upravi, u obrazovanju i u zdravstvu (podruja L-N prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti). Poslovni sektor ine pravne osobe u gospodarskim djelatnostima (podruja A-K prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti), bez obzira na vlasnitvo. Korisnici prorauna pravne su osobe financirane iz prorauna, fondova i sami fondovi na lokalnoj i dravnoj razini. Preraivaku industriju ine pravne osobe u djelatnosti D prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, bez obzira na vlasnitvo. Izvor: PSPE data base, OECD (www.oecd.org): i EIZ za Hrvatsku na osnovi podataka ZAP Informacija o isplati plaa i naknada veznih uz radni odnos u lipnju 2000..
258
Zaposlenost u izabranim sektorima, djelatnostima i poduzeima Usporedba strukture zaposlenosti prema podrujima djelatnosti izmeu Hrvatske i drugih srednjoeuropskih tranzicijskih zemalja otkriva da je zaposlenost u hrvatskoj industriji manja nego u industriji ostalih zemalja (tablica 12.). Udio zaposlenih u trgovini na usporedivim je razinama. Zaposlenost u javnoj upravi, iako neto via od prosjeka, ipak je manja nego, npr., u Maarskoj ili u Slovakoj. Zaposlenost u obrazovanju najnia je meu promatranim zemljama, zaposlenost u zdravstvu neto je nia od prosjeka. Ukupna zaposlenost u javnome sektoru (javna uprava, obrazovanje i zdravstvo) via je nego u Sloveniji i priblino je na istim razinama kao u ekoj i Poljskoj (podaci jo uvijek ne ukljuuju vojsku).
Tablica 12. STRUKTURA ZAPOSLENIH PREMA IZABRANIM PODRUJIMA DJELATNOSTI, 1997. Preraivaka industrija eka Maarska Poljska Slovaka Slovenija Hrvatska 1999. 27,8 23,7 21,0 26,1 32,3 21,7 Trgovina Javna uprava 6,5 8,1 5,2 7,4 4,0 7,1 Obrazovanje Zdravstvo Javni sektor (ukupno) 18,2 22,6 18,3 21,7 14,6 18,2
13,4 13,6 13,1 11,6 11,9 13,4
6,2 8,1 6,2 7,6 5,9 5,4
5,5 6,4 7,0 6,7 4,7 5,7
Izvor: Yearbook on Labor Statistics 1998, ILO, Geneve, i Priopenje DZS Anketa o radnoj snazi, br. 9.2.7/2. od 7. lipnja 2000.
Podaci iz tablice 12. govore da Hrvatska tek djelomino ima problema s previsokom zaposlenou u javnom sektoru, i to vie u javnoj upravi, nego u javnom zdravstvu i javnom obrazovanju, barem u usporedbi sa srednjoeuropskim tranzicijskim zemljama. No u kombinaciji s njihovom relativno visokom plaom, to u masi plaa predstavlja problem. Maarska ima brojan javni sektor, ali su plae u javnome sektoru nie. Svjetske preporuke idu u smjeru manjeg i uinkovitijeg javnog sektora, iji bi zaposlenici tek u tom sluaju mogli imati razmjerno visoke plae. Javni je sektor u velikoj mjeri zapoljavao visoko i vie obrazovane osobe (tablica 13.). U hrvatskim je poduzeima izvan javnoga sektora od ukupnog broja
259
zaposlenih osoba 13,8% visoko i vie obrazovanih, a u javnome sektoru gotovo polovina zaposlenih ima visoku ili viu obrazovnu razinu. Pritom prednjai obrazovanje s gotovo 70% takvih osoba. To je jedan od razloga viih plaa u javnome sektoru u odnosu na privatni.
Tablica 13. ZAPOSLENI U PRAVNIM OSOBAMA PREMA STUPNJU STRUNOG OBRAZOVANJA, Stanje 31. oujka 1999. Visoka i via obrazovna razina Poslovni sektor - preraivaka industrija Ukupno javni sektor - javna uprava - obrazovanje - zdravstvo Ostale drutvene i uslune djelatnosti 13,8 10,9 49,0 42,6 69,5 30,7 24,7 Srednja i nia obrazovna razina 40,8 32,9 36,3 51,9 16,7 47,7 45,1 Razliiti stupnjevi kvalifikacija radnika 45,4 56,2 14,8 5,5 13,8 21,6 30,2
Izvor: DZS, Priopenje br. 9.2.3., 1999.
Zaposlenost i plae prema djelatnostima Prosjena mjesena bruto plaa isplaena u javnome sektoru via je za oko 28% nego u poslovnome sektoru, to pokazuje evidencija ZAP (tablica 14.). Taj je odnos u korist javnoga sektora jo vei, ako se promatra u odnosu na preraivaku industriju. Unutar javnoga sektora najvie prosjene plae isplaene su u javnoj upravi. Privatni sektor, odnosno pravne osobe u privatnom ili veinskom privatnom vlasnitvu isplauju osjetno nie plae nego neprivatni sektor. Razlika je priblino 32% u korist neprivatnog sektora. Tu, naravno, valja podsjetiti na problem neprikazivanja stvarno isplaenih plaa, koji je ei u privatnom sektoru. Potrebno je upozoriti na injenicu da je zaposlenost u privatnome sektoru tek neto vea nego u neprivatnom sektoru (bez obrtnika i samostalnih zanimanja). Omjer je oko 55:45
260
u korist privatnoga sektora, to upuuje na problem slabog napretka u privatizaciji i na sve mogue budue probleme u postupku restrukturiranja koji oekuju neprivatizirani sektor.
Tablica 14. ZAPOSLENOST I BRUTO PLAE U IZABRANIM SEKTORIMA I SKUPINAMA PODUZEA, LIPANJ 2000. Broj zaposlenika kojima je isplaena plaa UKUPNO Poslovni sektor (djelatnosti A-K prema NKD) - preraivaka industrija Javni sektor (javna uprava, obrazovanje, zdravstvo) - javna uprava - obrazovanje - zdravstvo Privatne pravne osobe Neprivatizirani sektor - 11 poduzea (javna poduzea i trgovaka drutva) Korisnici prorauna, fondova, fondovi i ostali - korisnici na razini drave - korisnici na lokalnoj razini - ostali 822.201 607.512 199.688 186.869 49.297 75.847 61.725 449.577 372.624 87.488 200.672 154.506 32.768 13.398 Prosjena mjesena bruto plaa 4771 4471 4304 5725 6396 4949 6131 4168 5499 5708 5798 5836 5534 5998
NAPOMENA: Podaci ne obuhvaaju vojsku i policiju, niti obrt i slobodne profesije (osim ako imaju otvoren raun u ZAP). Izabranih 11 javnih poduzea i trgovakih drutava u dravnom ili u veinskom dravnom vlasnitvu jesu HEP, INA, Hrvatske ume, H, HRT, Croatia osiguranje, Hrvatska pota, Hrvatski telekom, Narodne novine, Jadrolinija i Plovput. Izvor: ZAP Informacija o isplati plaa i naknada vezanih uz radni odnos u lipnju 2000., Zagreb, kolovoz 2000.
261
Prosjene plae u 11 izabranih javnih poduzea i dravnih trgovakih drutava na priblino su istim razinama kao i prosjene plae za javni sektor u cjelini1 3. Broj osoba koje dobivaju plau iz prorauna i fondova bolje odraava veliinu javnoga sektora, nego broj osoba zaposlenih u javnoj upravi, zdravstvu i u obrazovanju, jer osobe zaposlene u zdravstvu i obrazovanju mogu biti dio privatnoga sektora. Toan broj osoba koje dobivaju plau iz dravnoga prorauna nije nam poznat. Podatak iz tablice 14. o oko 200 tisua osoba ne sadri vojsku i policiju. Ako ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj koji primaju plau, prema podacima iz tablice 14. (822.201), uveamo za oko 70 tisua osoba zaposlenih u vojsci i policiji, pa za jo oko 200 tisua zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, tada proizlazi da u Hrvatskoj oko 1,1 milijun osoba dobiva plau. Od toga broja, priblino 25% ine korisnici prorauna.
Porezna politika Ukupno oporezivanje rada u Hrvatskoj kontinuirano se smanjuje od godine 1994. Zbroj svih doprinosa koje plaa poslodavac, kao i onih koje plaa zaposlenik, zajedno s prosjenim teretom poreza na dohodak iznosio je oko 53% ukupnog troka rada u 1994. i smanjen je na oko 40% u godini 2000. (u tablici 17. prikazan je izraun za samca s prosjenom plaom industrijskog radnika). Rezultat je to ublaivanja tereta poreza na dohodak za zaposlenika s prosjenom plaom i smanjivanja stopa doprinosa u nekoliko navrata. Najvei dio poreza na dohotke od rada odnosi se na doprinose za socijalno osiguranje (zdravstveno i mirovinsko osiguranje). No, iako se ine visokima, ti doprinosi ni godine 1999. nisu osiguravali fondovima dovoljno sredstva za isplatu obveza za mirovine i za zdravstvenu skrb, pa je dravni proraun nadoknaivao manjak, ili su kumulirane neizvrene obveze. Obveza poreza na dohodak u godini 2000. inila je oko 10 % bruto plae, to se u meunarodnim okvirima moe smatrati niskom stopom (vidi usporedbu prihoda od poreza na dohodak u tablici 4.). Smanjivanje poreznog optereenja rada pozitivna je tendencija, jer se time poveava motivacija za rad, smanjuje se motivacija za utaju poreza i za prelazak radnika u sivo gospodarstvo. Time se smanjuju i ukupni trokovi rada, ime se poveava konkurentnost, a poveavaju se i izgledi za novo zapoljavanje. Smanjivanje poreznog optereenja rada ipak nije vidno utjecalo na smanjivanje ukupne
Posebno praenje plaa u izabranih 11 poduzea posljedica je prijanjeg stand-by aranmana s MMF-om, kada su plae u tim poduzeima bile jedan od kriterija provoenja dogovorene ekonomske politike.
13
262
cijene rada, jer se najvei dio dosadanjih smanjenja prelijevao u neto plae zaposlenih. Meunarodne usporedbe poreznog klina (udio svih poreza i doprinosa na rad u troku rada) pokazuju da je u godini 2000. u Hrvatskoj postignuta razina koja vrijedi za prosjek Europe (tablica 15.). To je jo uvijek stopa via nego u izvaneuropskim zemljama OECDa, ali nia nego u nama konkurentnim srednjoeuropskim tranzicijskim zemljama. Valja spomenuti da Hrvatska to smanjenje u stopama doprinosa nije postigla racionalizacijom sustava socijalnog osiguranja, nego prebacivanjem dijela tereta financiranja tih sustava na sredinji dravni proraun. U smanjivanju optereenja porezom na dohodak, to je kompenzirano snanim oporezivanjem potronje, npr. porezom na dodanu vrijednost i troarinama. Za takav pristup postoji opravdanje kratkorono, i u situaciji gdje su prihodi dravnog prorauna visoki i stabilni.
Tablica 15. UDIO POREZA I DOPRINOSA U UKUPNOM TROKU RADA, 1996. U postocima Porezni klin OECD (uklj. eku, Maarsku i Poljsku) - neponderirani prosjek OECD Europa (bez eke, Maarske i Poljske) - neponderirani prosjek OECD izvan Europe - neponderirani prosjek eka Maarska Poljska Slovenija Hrvatska 1996. Hrvatska 2000. Izvor: OECD (1997.), izrauni EIZ za Sloveniju i Hrvatsku. 37,2 41,0 22,9 42,6 52,0 44,7 47,1 47,8 40,5
U godini 2000. dravni je proraun zabiljeio znatan manjak. Takva se situacija oekuje i u iduim godinama. Zato je veoma teko oekivati da proraun u takvoj
263
situaciji prihvati dalje smanjivanje poreznih prihoda. to se tie doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, poeljno je najprije provesti reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, pa bi tek potom valjalo vidjeti ima li prostora za dalje smanjivanje doprinosa. Doprinos za nezaposlene u kratkome roku isto se tako ne bi mogao smanjivati zbog poveanih potreba u obliku sve veeg broja nezaposlenih. Doprinos za Hrvatsku gospodarsku komoru nije velik, ali s isto ekonomske strane ne postoji mnogo opravdanja da se njime optereuje troak rada. Ipak, takva je praksa uobiajena u mnogim zemljama kontinentalne Europe (ali ne postoji u zemljama anglo-saksonske tradicije). Porez na dohodak je, vidjeli smo, razmjeno nizak i znaajnije utede u obliku smanjivanja troka rada sve je tee postii. Optereenost porezom na dohodak ipak je vaan problem sa stajalita progresivnosti oporezivanja dohodaka, osobito u naem sustavu gdje veina poreznih prihoda dolazi od PDV. Stoga savjetujemo da se u kratkom roku (godina-dvije) ne smanjuju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, kao ni za zapoljavanje. To vjerojatno nee biti mogue ni u srednjem roku. Promjene stopa tih doprinosa morale bi biti povezane s reformama mirovinskog i zdravstvenog sustava i sa stanjem na tritu rada. U kratkome roku, zbog tednje u dravnom proraunu, ne bi bilo potrebno dalje smanjivati optereenost porezom na dohodak, koji je ionako nizak. Ipak, u sluaju da se dravni proraun nae u povoljnom poloaju, moe se razmisliti o poveanju osobnog odbitka kod poreza na dohodak.
Zakljuci vezani uz analizu plaa Realna neto plaa rasla je u posljednjim godinama po stopama od oko 4,5% veima od stopa proizvodnosti rada. Dugotrajno i snano odstupanje kretanja izmeu realne plae i proizvodnosti ozbiljno ugroava uravnoteen gospodarski razvitak. Vanjska je konkurentnost zemlje time smanjena, jer su nama konkurentne tranzicijske zemlje u istome razdoblju zabiljeile umjereniji rast plaa u odnosu na rast proizvodnosti. Ponekad se takva kretanja opravdavaju dostizanjem razina plaa iz nekih davno proteklih godina. Bive su razine odraz biveg stanja i one ne mogu sluiti kao referentna razdoblja. Uvjeti koji su vrijedili prije desetak godina vie se ne mogu ponoviti, pa tako ni vraanje na davnu razinu koja je bila prihvatljiva nema puno smisla. Poeljna kretanja i razine moraju se izvoditi iz trenutnog stanja i nae elje za buduim stanjem, a ne iz prolosti. Prosjena bruto plaa izraena u USD prema tekuem teaju u Hrvatskoj je vea nego u svim ostalim tranzicijskim zemljama, osim Slovenije. Razina cijena u Hrvatskoj via je nego u svim ostalim srednjoeuropskim tranzicijskim zemljama.
264
Proizlazi da je kupovna mo prosjene plae u Hrvatskoj niska, usprkos razmjerno visokim plaama. Postoji problem da je rad u Hrvatskoj skup za poslodavca, a jeftin za radnika. Jedan od moguih naina za poveanje standarda zaposlenih bez poveanja troka rada jest sniavanje razine cijena u Hrvatskoj. To se moe postii snanijom integracijom u svjetske trgovinske i kapitalne tokove, jaanjem konkurencije na domaem tritu, sniavanjem poreznog optereenja i sniavanjem jedininih trokova rada. Imamo li problem previsoke razine plaa po zaposlenome? Vjerojatno da. Prema razini razvijenosti, prosjena je plaa u Hrvatskoj relativno visoka. Jedna je od posljedica i visoka razina nezaposlenosti. Ako se mora birati izmeu vee zaposlenosti i viih plaa, poeljno je izabrati veu zaposlenost, jer ona s ekonomskog stajalita bolje utjee na ivotni standard ukupne drutvene zajednice i socijalno je mnogo prihvatljivija. Poveanje plaa uz nisku zaposlenost poveava drutvene nejednakosti izmeu onih koji rade i onih koji ne rade. Ako je jedan od drutvenih ciljeva borba protiv siromatva, a siromatvo je iznadprosjeno upravo kod nezaposlenih osoba, tada je potrebno poveavati izglede za zapoljavanje14. Umjereni rast plaa jedan je od potrebnih koraka za to. Porast realnih plaa industrijski je sektor morao kompenzirati poveanjem proizvodnosti i smanjivanjem zaposlenosti. Javni sektor nije smanjivao zaposlenost. Time on u masi isplaenih plaa poprima razmjere koji postaju velik teret za dravne financije, a odatle i za itavo gospodarstvo. Problem s javnim sektorom prevelika je masa isplaenih plaa (to pokazuju meunarodne usporedbe). ini se da postoji i problem relativno prevelike pojedinane plae, barem kada se javni sektor usporeuje s privatnim. Postoji li problem na razini zaposlenosti u javnome sektoru u ovom je trenutku teko rei, jer ima veoma malo usporedivih podataka, a dodatna je prepreka nepostojanje informacija o tonom broju zaposlenih. Ako to ve nije uinjeno, potrebno je poduzeti akciju snimanja stanja zaposlenosti u javnome sektoru, to bi tada moralo biti podloga za donoenje kvalitetnog programa restrukturiranja toga sektora. Ukupno oporezivanje rada u Hrvatskoj kontinuirano se smanjuje od godine 1994. Meunarodne usporedbe pokazuju da u godini 2000. Hrvatska nije pretjerano oporezivala rad, jer je postignuta razina koja vrijedi za prosjek Europe. ini se da u kratkome roku nema puno prostora za dalje smanjivanje oporezivanja rada.
14 Vidi nedavno prikazano istraivanje Svjetske banke o siromatvu u naoj zemlji Hrvatska: Studija o ekonomskoj ranjivosti i socijalnom blagostanju.
265
Scenariji gospodarskoga razvitka uz razliite politike plaa Pretpostavke i obrazloenja U ovom su dijelu prikazani razliiti naini odreivanja politike plaa za korisnike prorauna i za javna poduzea i poduzea u veinskom vlasnitvu drave, a i utjecaj odabira politike plaa na osnovne makroekonomske parametre u razdoblju 2000.-2003. Za privatna poduzea (pravne subjekte i obrtnitvo), odnosno za poduzea u veinskom privatnom vlasnitvu u osnovnim se scenarijima pretpostavlja da e rast prosjenih plaa slijediti rast proizvodnosti. U jednoj podvarijanti politika plaa u ovim pravnim subjektima slijedi osnovna naela i smjernice politike plaa u javnome sektoru. Simulacije pojedinih naina politike plaa proizlaze, kako iz analize gospodarskih kretanja, tako i iz osnovnih smjernica fiskalne politike za naredne tri godine prema prijedlozima Ministarstva financija iz dokumenata Okviri strategije i stabilnosti hrvatskog gospodarstva i Prijedlog naela fiskalne politike u razdoblju 2001.-2003. (iz rujna 2000.). No, pri naem definiranju razliitih scenarija neke varijante odstupaju od najavljenih projekcija dravnoga prorauna za idue tri godine, to je napravljeno da bi se prikazali uinci neto drugaijeg kretanja dravne potronje. Ponuena su tri osnovna scenarija. Uz svaki od tih scenarija navedeni su njegovi uinci na rast BDP, promjenu strukture BDP, deficit bilance plaanja, kretanje investicija i nacionalne stope tednje i kretanje (ne)zaposlenosti. Iako numeriki pokazujemo podatke za vremensko razdoblje 2000.-2003., sve uinke i posljedice pojedinog scenarija mogue je spoznati i u srednjoronom razdoblju. Premda se razlikovne karakteristike odabira pojedinog scenarija mogu ponekad uiniti malima, jer je razdoblje kratko, valja imati na umu dinamine srednjorone uinke pri prosudbi o poeljnosti odabira predloenih scenarija. U simulacijama razliitih scenarija koriteni su rezultati brojnih dosadanjih istraivanja vezanih uz izvoz i uvoz i njihove determinante, kretanje osobne potronje i njezine osnovne determinante, kretanje osnovnih pokazatelja uinkovitosti investicija u dosadanjem razdoblju i iskustva zemalja u tranziciji (ICOR-incremental capital-output ratio), odnos bruto investicija u fiksni kapital kao postotka BDP i realne stope rasta BDP, odnos tekue tednje i investicija, struktura cijene kotanja proizvoda i usluga po djelatnostima i kategorijama pravnih subjekata s posebnim naglaskom na troak inputa dravnih jedinica, itd. Simulacije su rezultat koritenja parcijalnih ekonometrijskih jednadbi iz kvartalnog modela hrvatskoga gospodarstva u izradi, uz primjenu elemenata modela financijskog programiranja15.
15 Podrobna metodoloka objanjenja i rezultati istraivanja navedenih kategorija mogu se nai u studijama i u dokumentaciji Ekonomskog instituta, Zagreb.
266
Projekcije gospodarskog razvitka u okviru scenarija 1. Scenarij 1. najmanje je restriktivan prema veliini izdataka za potronju konsolidirane drave i mase plaa u javnim poduzeima i u poduzeima u preteito dravnom vlasnitvu. Mogli bismo rei da on daje rezultate sporog prilagoivanja javnoga sektora. Pretpostavke koritene kod ovog scenarija ovakve su: (1) Masa realnih izdataka za zaposlene (masa realnih bruto plaa) iz prorauna ope drave i za zaposlene u javnim i dravnim poduzeima raste realno godinje za polovinu stope rasta realnog BDP (npr. masa realnih plaa raste realno 2%, ako realni BDP raste realno 4%). Ako realni BDP pada, masa realnih plaa pada po upola veoj stopi od stope pada BDP (npr. masa realnih plaa pada realno 6% ako realni BDP pada realno 4%). (2) Realni izdaci za dobra i usluge drave ostaju konstantni. (3) Prosjena realna plaa u privatnome sektoru gospodarstva kree se kao i proizvodnost rada. Moe se vidjeti da se u ovom scenariju predvia manje restriktivan rast dravnoga sektora nego to je to u projekcijama Ministarstva financija. Osnovni su makroekonomski pokazatelji ovi (tablica 16.): prosjena godinja stopa rasta BDP u razdoblju 2001.-2003. iznosila bi 3,5%. Izvoz raste prema ovom scenariju po prosjenoj godinjoj stopi od 6,9%, a uvoz od 4,2%. Udio izvoza u BDP sa sadanjih se (2000.) 41,4% penje na 45,6% u 2003. Udio uvoza u BDP sa sadanjih 47,6% penje se na 48,6% BDP. Time se udio deficita tekueg rauna bilance plaanja u BDP dovodi na prosjenu razinu od 6,6%, to predstavlja relativno visoki udio i znaajno pogorava parametre servisiranja vanjskoga duga, koji dolaze na granice odrivih.
267
Tablica 16. SAETAK PROJEKCIJA ZA SCENARIJ 1. 2000. Realni BDP (stopa rasta u %) Izvoz (stopa rasta u %) Uvoz (stopa rasta u %) Osobna potronja (stopa rasta u %) Dravna potronja (stopa rasta u %) Investicije (stopa rasta u %) Deficit bilance plaanja (% BDP) Stopa nacionalne tednje (% BDP) Stopa investicija u fiksni kapital (% BDP) 3,5 5,5 2,6 8,1 -6,3 -1,9 5,8 16,2 20,9 2001. 3,4 7,2 4,8 4,8 0,9 -1,7 6,5 14,4 20,1 2002. 3,5 7,6 5,3 2,6 0,9 4,6 6,9 14,3 20,6 2003. 2001.2003. 3,7 5,9 2,6 1,8 1,0 5,1 6,5 14,9 20,9 3,5 6,9 4,2 3,0 0,9 2,7 6,6 14,5 20,5
Prosjena je stopa rasta investicija 2,7% s tim da investicije ubrzavaju rast 2002. i 2003. Osobna se potronja u cijelome razdoblju kree neto sporije od rasta BDP, a prosjena stopa rasta za cijelo razdoblje iznosila bi 3,0%. Tako bi se udio osobne potronje sa sadanjih 59,9% smanjio na 59,0% BDP. Stopa rasta dravne potronje u razdoblju 2001.-2003. iznosi prosjeno godinje 0,9%, ime se udio potronje konsolidirane drave u BDP mjeren prema metodologiji SNA sa 26,8% u 1999. svodi na 22,5% u godini 2003. Stopa nacionalne tednje u ovom scenariju iznosi relativno niskih 14,5% u razdoblju 2001.-2003., stoga su i deficiti tekue bilance plaanja relativno visoki. Ukupno trokovno rastereenje gospodarstva iznosi prosjeno 1,2% godinje ili 3,7% kumulativno u razdoblju 2000.-2003.
Projekcije gospodarskog razvitka u okviru scenarija 2. Scenarij 2 manje odstupa od projekcija fiskalne politike Ministarstva financija, a to znai da je u smislu fiskalne politike restriktivniji od scenarija 1., ali je u pojedinim kategorijama manje restriktivan od trogodinjih projekcija prorauna MF. Pretpostavke koritene kod scenarija 2. jesu: (1) Masa realnih plaa u sredinjem dravnom proraunu, izvanproraunskim fondovima i lokalnoj upravi i samoupravi, ostaje u razdoblju 2001.-2003. konstantna ako realni BDP raste. Ako realni BDP pada, masa realnih plaa pada istom stopom. Nominalna masa plaa raste kao indeks trokova ivota.
268
(2) Nominalni izdaci za dobra i usluge drave preuzeti su iz projekcija Ministarstva financija. (3) Masa plaa u javnim poduzeima ostaje nominalno ista u razdoblju 2000.2003., odnosno realno manja za indeks trokova ivota. (4) Prosjena realna plaa u privatnom sektoru gospodarstva kree se kao i proizvodnost rada. Osnovni rezultati ovoga scenarija prikazani su u tablici 20. Prema ovom scenariju prosjena bi godinja stopa rasta BDP iznosila 3,7%. Godinja stopa rasta izvoza za razdoblje 2001.-2003. iznosila bi 7,2%, a stope rasta uvoza prosjeno bi u cijelom razdoblju iznosile 0,9%. Kao rezultat takvih kretanja udio deficita tekueg rauna bilance plaanja u BDP iznosio bi prosjeno 5,9% s tendencijom daljeg opadanja. U odnosu na scenarij 1 pokazatelji vanjske zaduenosti bili bi povoljniji.
Tablica 17. SAETAK PROJEKCIJA ZA SCENARIJ 2. 2000. Realni BDP (stopa rasta u %) Izvoz (stopa rasta u %) Uvoz (stopa rasta u %) Osobna potronja (stopa rasta u %) Dravna potronja (stopa rasta u %) Investicije (stopa rasta u %) Deficit bilance plaanja (% BDP) Stopa nacionalne tednje (% BDP) Stopa investicija u fiksni kapital (% BDP) 3,5 5,5 2,6 8,1 -6,3 -1,9 5,8 16,2 20,9 2001. 3,5 7,5 0,4 3,5 -6,2 0,1 6,0 15,3 20,6 2002. 3,6 7,9 2,4 1,5 -2,3 4,4 6,1 15,3 20,9 2003. 2001.2003. 3,9 6,2 -0,1 0,9 -3,0 5,2 5,6 16,0 21,2 3,7 7,2 0,9 2,0 -3,8 3,2 5,9 15,6 20,9
Investicije se kreu slino kao i u scenariju 1. u razdoblju 2001.-2003., ali razlike izmeu dva scenarija postaju oiglednije kako razdoblje postaje due (do 2006.) i njihova je efikasnost vea mjereno ICOR-om za 2% u odnosu na investicije iz scenarija 1., premda udjelu investicija u BDP nisu bitno razliiti u tome razdoblju. Rije je o intenzivnijoj promjeni strukture investicija koju provodi drava u korist poduzea i obrta. Stoga se s gotovo istim udjelom investicija u BDP, ali s veom uinkovitou postie prosjeno via stopa rasta BDP.
269
Osobna potronja prema ovome scenariju raste prosjeno godinje 2,0%, a to je manje nego u scenariju 1. Dravna potronja u razdoblju 2001.-2003. pada prosjeno godinje 3,8% realno, s tim da je 2001. najvei pad 6,2%, a 2002. i 2003. taj je pad manji. Time bi se udio potronje konsolidirane drave u BDP iz 1999. sa 26,8% sveo na 19,4% u godini 2003. Stopa nacionalne tednje neto je via nego u scenariju 1. i iznosi u godinama 2001.-2003. prosjeno 15,6%, to se odraava, uz nepromijenjeni udio investicija u BDP, u prosjeno manjem udjelu deficita bilance plaanja od 5,9% s daljom tendencijom smanjivanja poslije godine 2003. Ukupno trokovno rastereenje gospodarstva iznosi prosjeno 3,5% godinje ili 10,7% kumulativno u razdoblju 2000.-2003., a to je gotovo tri puta vie nego u scenariju 1.
Projekcije gospodarskoga razvitka u okviru scenarija 2.A Kao podvarijanta scenarija 2. moe se dodatno razmotriti situacija u kojoj bi i privatni sektor podnio dio tereta u restrukturiranju, jer se u varijanti 2. eksplicitno prepoznaju drava i javni sektor, odnosno zaposleni u njemu, kao oni koji bi platili relativno veu cijenu u odnosu na ostatak gospodarstva. Takva je podvarijanta oznaena sa 2a, i analizira situaciju u kojoj bi i masa realnih plaa u privatnome sektoru ostala konstantna u razdoblju 2001.-2003, pored zadravanja svih ostalih pretpostavki iz varijante 2. Posve je jasno da drava samo moe odrediti politiku plaa za onaj dio gospodarstva u kojem je i vlasnik, ali bi isto tako bi privatni dio gospodarstva morao politiku plaa u dravi uzeti kao danu smjernicu i na neki nain je slijediti u svojim kolektivnim pregovorima u tome dijelu gospodarskog sustava Republike Hrvatske.
270
Tablica 18.
SAETAK PROJEKCIJA ZA SCENARIJ 2.A 2000. Realni BDP (stopa rasta u %) Izvoz (stopa rasta u %) Uvoz (stopa rasta u %) Osobna potronja (stopa rasta u %) Dravna potronja (stopa rasta u %) Investicije (stopa rasta u %) Deficit bilance plaanja (% BDP) Stopa nacionalne tednje (% BDP) Stopa investicija u fiksni kapital (% BDP) 3,5 5,5 2,6 8,1 -6,3 -1,9 5,8 16,2 20,9 2001. 3,9 8,2 0,9 2,6 -6,2 4,0 4,9 17,2 21,4 2002. 4,3 8,6 0,4 0,4 -2,3 4,8 5,1 17,0 21,7 2003. 2001.2003. 4,6 6,9 0,0 1,4 -3,0 6,0 4,4 18,0 21,9 4,3 7,9 0,5 1,5 -3,8 5,0 4,8 17,4 21,7
Kao to je prikazano u tablici 18., u varijanti 2.a bilo bi mogue ostvariti prosjenu stopu gospodarskog rasta od oko 4,3% u razdoblju 2001.-2003., dok bi izvoz rastao po prosjenoj godinjoj stopi od 7,9%, a uvoz po stopi od 0,5% godinje. Osobna potronja raste po prosjenoj godinjoj stopi od 1,5%. Udio deficita bilance plaanja kree se na prosjeno oko 4,8% bruto domaega proizvoda i ne ugroava servisiranje vanjskoga duga i omoguuje dalju promociju Hrvatske u smislu investicijske destinacije za zainteresirane vanjske investitore. Stopa nacionalne tednje nalazi se na prosjeno 17,4% s tendencijom rasta na svretku razdoblja (2003.), a investicije rastu bre od BDP i nalaze se u prosjeku u tijeku razdoblja na 22,2% BDP.
Projekcije gospodarskog razvitka u okviru scenarija 3. Scenarij 3. uglavnom se pridrava projekcija Ministarstva financija iz rujna 2000. o buduoj fiskalnoj politici16. On je neto restriktivniji od ponuenih scenarija u smislu fiskalne politike, ali i najintenzivniji u smislu pritiska na restrukturiranje poduzea. Pretpostavke koritene kod scenarija 3. jesu: (1) Masa nominalnih plaa u sredinjem dravnom proraunu, izvanproraunskim fondovima i lokalnoj upravi i samoupravi i u javnim i dravnim poduzeima ostaje u razdoblju 2001.-2003. konstantna.
271
(2) Nominalni izdaci za dobra i usluge drave preuzeti su iz projekcija Ministarstva financija, a realni padaju za stopu inflacije. (3) Prosjena realna plaa u privatnome sektoru gospodarstva kree se kao i proizvodnost rada. Tablica 19. pokazuje osnovne rezultate te projekcije. Prosjena bi godinja stopa rasta BDP s gornjim pretpostavkama iznosila 4,1%. Godinja stopa rasta izvoza za razdoblje 2001.-2003. iznosi 7,7%, jer su i trokovne utede koje se mjere realnim efektivnim teajem na osnovi jedininog troka rada najvee. Sa druge strane, uvoz bi rastao prosjeno godinje stopom od 0,7%, to je manje nego u scenariju 1 i 2. Udio deficita tekueg rauna bilance plaanja u BDP iznosio bi prosjeno prema ovome scenariju 4,9% s tendencijom daljeg opadanja, pa su i pokazatelji vanjske zaduenosti i servisiranja duga povoljniji od prijanjih scenarija.
Tablica 19. SAETAK PROJEKCIJA ZA SCENARIJ 3. 2000. Realni BDP (stopa rasta u %) Izvoz (stopa rasta u %) Uvoz (stopa rasta u %) Osobna potronja (stopa rasta u %) Dravna potronja (stopa rasta u %) Investicije (stopa rasta u %) Deficit bilance plaanja (% BDP) Stopa nacionalne tednje (% BDP) Stopa investicija u fiksni kapital (% BDP) 3,5 5,5 2,6 8,1 -1,9 -6,3 5,8 16,1 20,9 2001. 3,8 8,0 0,2 2,2 -6,2 3,4 4,9 17,0 21,3 2002. 4,1 8,4 2,7 1,5 -2,4 5,3 5,3 16,8 21,6 2003. 2001.2003. 4,4 6,7 -0,4 1,2 -3,1 5,4 4,6 17,8 21,8 4,1 7,7 0,7 1,6 -3,9 4,7 4,9 17,2 21,6
Stope rasta investicija vee su od stopa rasta BDP i iznose 4,7% s tendencijom ubrzavanja i uinkovitije su 12% u odnosu na scenarij 1. i 10% u odnosu na scenarij 2. Promjena strukture investicija jo je intenzivnija u korist privatnih investicija. Ukupno trokovno rastereenje gospodarstva iznosi prosjeno 4% godinje ili 13% kumulativno u razdoblju 2000.-2003., a to je vie nego u prethodnim scenarijima. Sektor kuanstava u ovom scenariju podnio bi prilian teret restrukturiranja, jer bi osobna potronja rasla prosjenom godinjom stopom od 1,6%, a to bi smanjilo
16 Kasnije verzije projekcija Ministarstva financija bile su jo restriktivnije, osobito u kretanju plaa dravnih i javnih slubenika i namjetenika.
272
udio osobne potronje u BDP s dananjih (2000.) 59,9% na 57% BDP u godini 2003. Ipak bi najvei teret prilagodbe iznijeli zaposlenici u konsolidiranoj dravi, gdje se udio dravne potronje sa 26,8% u 1999. smanjuje na 19,4% BDP u godini 2003. ili u prosjeku 1,8% godinje. To je iznimno snana dinamika obaranja veliine dravne potronje, gotovo nezabiljeena, ne samo u tranzicijskim zemljama, ve i ire. Stopa nacionalne tednje iznosi u razdoblju 2001.-2003. prosjeno 17,2%, to uz blago rastui udio investicija u BDP ima za posljedicu udio deficita bilance plaanja od 4,9%.
Usporedbe rezultata razliitih scenarija Jasno je da se kao jedno od osnovnih ogranienja u gospodarskom razvitku RH nametnuo prevelik udio sektora drave koji se oituje u visokim poreznim stopama koje negativno utjeu na konkurentnost gospodarstva. Kao izvedenica preambicioznih planova za poveanje dravne potronje javlja se nemogunost dravnih jedinica da pravovremeno podmiruju svoje obveze, javljaju se nerealna oekivanja sektora kuanstva o buduim primicima od sektora drave na ime plaa i transfera, a sve je to zajedno utjecalo na visoke deficite platne bilance i na rast vanjskoga duga. Stoga je namjera smanjivanja udjela drave u gospodarstvu razumljiva i opravdana. Pitanje je samo dinamike i naina na koji e se ostvariti trokovno rastereenje gospodarstva. Od ponuena tri scenarija, usporedba kojih je prikazana u tablici 20., vidi se da je scenarij 3. najrestriktivniji u kretanju dravnih izdataka. No, time je omoguena najvea trokovna uteda, a to rezultira visokim oekivanim stopama rasta BDP, investicija i izvoza, viima nego u scenarijima 1. i 2., ali niima nego u scenariju 2a. Scenarij 3. u usporedbi s ostala dva scenarija osigurava u srednjoronom razdoblju visoku stopu rasta, izbjegavanje problema servisiranja vanjskoga duga i visoke stope rasta izvoza, uz rast osobne potronje znatno sporije od BDP. Prosjeno trokovno rastereenje gospodarstva vie je nego u scenarijima 1. i 2. i iznosi prosjeno 4% godinje, ali jo uvijek neznatno nie nego u scenariju 2.a u kojem troak restrukturiranja ne snosi samo javni i privatni sektor gospodarstva odricanjem od jednoga dijela rastue proizvodnosti u razdoblju 2000.-2003. Scenarij 3. ipak ima kratkorono negativne posljedice na zaposlenost. Dostignuta stopa nezaposlenosti u jednom bi kratkom razdoblju (idue 23 godine) mogla dostii gotovo 24%, nakon ega bi se morala poeti oporavljati zaposlenost u privatnome sektoru. Ukupna bi zaposlenost poela rasti tek godine 2004. Uostalom, to je karakteristino za projekcije u okviru svakoga od ponuenih scenarija.
273
Tablica 20. SVODNA TABLICA PROJEKCIJA U OKVIRU RAZLIITIH SCENARIJA Prosjek 2001.-2003. Scenarij 1. Realni BDP (stopa rasta u %) Izvoz (stopa rasta u %) Uvoz (stopa rasta u %) Osobna potronja (stopa rasta u %) Dravna potronja (stopa rasta u %) Investicije (stopa rasta u %) Deficit bilance plaanja (% BDP) Stopa nacionalne tednje Stopa investicija u fiksni kapital Trokovno rastereenje gospodarstva (u %, prosjeno godinje) Zaposlenost u privatnom sektoru (stopa rasta u %) Zaposlenost u dravi i javnim poduzeima (stopa rasta u %) Ukupne zaposlenost (stopa rasta u %) Stopa nezaposlenosti 3,5 6,9 4,2 3,0 0,9 2,7 6,6 14,5 20,5 1,2 -0,7 -2,4 -0,8 22,3 Scenarij 2. 3,7 7,2 0,9 2,0 -3,8 3,2 5,9 15,6 20,9 3,5 -0,7 -4,2 -1,4 22,6 Scenarij 2a 4,3 7,9 0,5 1,5 -3,8 5,0 4,8 17,4 21,7 4,2 -0,0 -2,6 -0,9 22,4 Scenarij 3. 4,1 7,7 0,7 1,6 -3,9 4,7 4,9 17,2 21,6 4,0 -0,2 -8,7 -1,8 23,2
Scenarij 1. najmanje je restriktivan, ali se u njemu ostvaruje i prosjeno najnia stopa rasta BDP, najnia stopa rasta izvoza, uz visok prosjean udio deficita bilance plaanja od ak 6,6%, to se moe pokazati kao dugorono neodrivo. Istina, on zahtijeva najmanje kratkorone rtve u smislu restrukturiranja, tako da e i kratkorono stopa nezaposlenosti biti oko 22%, a ne 24% kao u scenariju 3. Iako kratkorono izgleda primamljiviji nego scenarij 3., jer zahtijeva manje napora u restrukturiranju, rezultati ve u srednjem roku pokazuju da on ne stavlja dovoljan naglasak na potrebne promjene, ne smanjuje dovoljno porezno optereenje i time dovodi gospodarstvo u srednjem roku u teku poziciju. Problem nezaposlenosti moda privremeno moe biti i manje naglaen nego u scenariju 3., ali on ostaje tada problem i u dugome roku. Scenarij 2. po svim svojim je pokazateljima negdje izmeu restriktivnog scenarija 3. i nedovoljno restrukturirajueg scenarija 1., ali je injenica da se u osnovnoj varijanti scenarija 2. (jednako kao i kod scenarija 1. i 3.) trai najvie
274
odricanja od strane zaposlenih u sektoru drave i javnih poduzea, a za privatni se sektor pretpostavlja da sam autonomno odreuje politiku plaa, ovisno o trinim kriterijima. Ako bi privatni sektor prihvatio demonstracijski uinak i pridravao se smjernica kretanja u javnome sektoru, tada bi i politika plaa u privatnome sektoru mogla odstupiti od klasinoga naela rast plaa jednak rastu proizvodnosti, i to tako da se otvori dodatni prostor za utedu i poveanje uinkovitosti poduzea, o ijem ishodu na svretku ovisi cjelokupan proces restrukturiranja hrvatskoga gospodarstva. Takav je scenarij prikazan u podvarijanti 2.a. Praenjem smjernica koje bi dao dravni sektor u svojoj politici plaa, privatni bi sektor znaajno pripomogao dravi da bude manje radikalna u kratkoronim rezovima koje e ona oito morati uiniti. Varijanta 2a ima najbolje rezultate u smislu rasta bruto domaega proizvoda u razdoblju 2001.-2003. od prosjeno 4,3% i rasta izvoza od prosjeno 7,7% i odravanje deficita bilance plaanja na odrivih 4,9%. Svi su se navedeni scenariji koristili masom realnih (nominalnih) plaa kao varijablom kretanje koje se pretpostavlja. Ovisno o kretanju PROSJENE PLAE u sektoru konsolidirane drave i javnih poduzea, kao izvedenica se javlja broj zaposlenih u konsolidiranoj dravi i u javnim poduzeima. Ako se, na primjer, prihvati postulat usklaivanja prosjene plae u konsolidiranoj dravi i u javnim poduzeima prema rastu prosjenih plaa u ostatku gospodarstva, tada konsolidirana drava i javna poduzea moraju napraviti prilagodbu u broju zaposlenih u razdoblju 2001.-2003. kako slijedi: (1) U scenariju 1. broj zaposlenih u tome sektoru prosjeno bi se godinje smanjivao za 2,4%. (2) U scenariju 2. broj zaposlenih smanjivao bi se u tome sektoru prosjeno godinje za 4,2%. (3) U scenariju 2.a broj zaposlenih smanjivao bi se u tome sektoru prosjeno godinje za 2,6%. (4) U scenariju 3. broj zaposlenih smanjivao bi se u tome sektoru prosjeno godinje za 8,7%. Odstupanje od usklaivanja s prosjenim plaama u ostatku gospodarstva znai manju potrebu za smanjivanjem zaposlenosti za onaj postotak za koji bi realna plaa u dravnome sektoru relativno zaostajala za ostatkom gospodarstva. Jedan dio dravnih slubenika apsorbirao bi privatni sektor, u kojem bi trokovne utede nastale smanjivanjem udjela dravne potronje omoguile veu efikasnost poslovanja, ali procjene u sva tri scenarija ukazuju na vjerojatan porast stope nezaposlenosti. Prosjean verini indeks zaposlenosti u privatnome sektoru najbolje se kree u scenariju 2.a gdje iznosi 99,9, potom u scenariju 3. gdje iznosi 99,8, a najloiji je
275
u scenariju 1., gdje je pritisak na restrukturiranje najmanji i iznosi 99,3. No, u scenariju 1. prosjena je stopa rasta proizvodnosti gospodarstva najnia i iznosi 4,7% godinje. U scenariju 2. ona iznosi 5,1% u osnovnoj varijanti i 5,3% u podvarijanti 2.a, a u scenariju 3. iznosi 6,1%.
Pouke ponuenih scenarija i elementi za donoenje preporuka za buduu politiku plaa Prikazane projekcije u okviru etiri ponuena scenarija slue prije svega za dobivanje uvida u mogua makroekonomska kretanja ovisno o izabranim osnovnim smjernicama politike plaa. Osnovne pouke ovih scenarija jesu: - Rast plaa sporiji od rasta proizvodnosti, makar samo za javni sektor, uz restriktivne ostale elemente dravne potronje, poboljava ukupnu ekonomsku uinkovitost gospodarstva. - Moe se izabrati brzo obaranje dravne potronje, pri emu su dobici u obliku dobrih parametara uinkovitosti gospodarstva veliki, ali je visok i kratkoroan troak u obliku nezaposlenosti. - Ako se odabere blago obaranje dravne potronje, tada su dobici za gospodarstvo u cjelini slabi s veoma izvjesnim srednjoronim problemima o odrivosti stanja bilance plaanja i servisiranja vanjskoga duga. - Ako se privatni sektor uspije dogovoriti o politici plaa u kojoj bi plae rasle sporije od proizvodnosti, tada su dobici u obliku porasta proizvodnosti, konkurentnosti, makroekonomske stabilnosti i konano gospodarskoga rasta mnogo vee, nego ako to prihvati samo javni sektor, a trokovi u obliku rasta nezaposlenosti osjetno manji. Oito je da socijalni partneri (Vlada, sindikati i poslodavci) pri donoenju odluke o nainu politike plaa moraju uzeti u obzir parametre ekonomske uinkovitosti restrukturiranja, ali i nepovoljne kratkorone okove na strani zaposlenosti i socijalne sigurnosti. Procjenjujemo da bi politika plaa, poput one predviene scenarijem 2.a, bila najprihvatljivija u ovome trenutku. Teret restrukturiranja u tom bi se sluaju raspodijelio izmeu zaposlenih u dravi i zaposlenih u privatnome sektoru. Istina je da prethodna analiza ukazuje na mogui nesrazmjer u prosjenim plaama i u masama plaa u korist javnoga sektora. No, ukupni se drutveni dobici u ovome trenutku ine mnogo veima, ako i privatni sektor prihvati umjerenu politiku plaa.
276
LITERATURA:
1. 2. 3. 4. 5.
Barr, N.: Economic Theory and the Welfare State: A Survey and Interpretation Journal of Economic Literature, 30 (2), 1992., str. 741-803. Bernard Casey, Michael Gold: Social partnership and economic performance-The case of Europe, Edward Elgar, Cheltenham, UK, 2000. Campbell R. McConnel, Stanley L. Brue: Contemporary Labor Economics, McGraw-Hill, Inc. 1992, Economic Survey of Europe 2000., UN Secreteriat of the Economic Commision for Europe, Geneve European Employment Pact: Closer Cooperation to Boost Employment and Economic Reforms in Europe. Annex to the Presidency Conclusions - Cologne European Council, 1999. http://www.europa.eu.int/council/off/conclu/june99/june99_en.pdf Hrvatska: Studija o ekonomskoj ranjivosti i socijalnom blagostanju, Svjetska banka, 2000. Irelands national employment action plan, 2000. (www.entemp.ie) Strategija razvitka Hrvatska u 21. stoljeu, dio Makroekonomija. www.hrvatska21.hr Studiju EIZa Makroekonomska politika i gospodarski rast, u Privredna kretanja i ekonomska politika, br. 73., 1999. Tensey Paul: Ireland at Work: Economic Growth and the Labour Market, 1987-1997.
6. 7. 8. 9. 10.
Izvori podataka i dokumentacija: Bilten Hrvatske narodne banke; razliiti brojevi. Godinje izvjee Ministarstva financija za 1999. godinu, Ministarstvo financija RH. Mjeseni statistiki prikaz MF, razliiti brojevi. Mjeseno statistiko izvjee DZS-a, razliiti brojevi. OECD Economic Outlook, No. 67, OECD, June 2000. OECD in Figures 1999, OECD. OECD Main Economic Indicators, August 2000. Priopenje DZS Anketa o radnoj snazi, br. 9.2.7/2. od 7. lipnja 2000. PSPE data base, OECD (www.oecd.org). Public Sector Pay and Employment, OECD and National Accounts, OECD (www.oecd.org). Slovenian Economic Mirror, IMAD, Ljubljana, svibanj 2000. Statistiki bilten Zavoda za platni promet (razliiti brojevi) za masu plaa.
277
UN Economic Survey of Europe 2000. World Development Indicators database, World Bank, 8/2/2000. (www.worldbank.org). Yearbook on Labor Statistics 1998, ILO, Geneve. ZAP Informacija o isplati plaa i naknada vezanih uz radni odnos, razliiti brojevi.
WAGES IN CROATIA - CONDITION AND IMPLICATIONS OF DIFFERENT SCENARIOS OF FUTURE TRENDS Summary The subject of the paper is the analysis of wages trends in transitional period in Croatia and consideration of macroeconomic implications of several possible scenarios of future wages development. Such analysis should help the bearers of economic policy in defining main principles of wage policy in the forthcoming years. The increase of wages supply after 1994 was the main originator of personal consumption growth and one of the main factors of entire economic growth in the following years. Expenditures for public sector wages were increasing their share in anyhow strongly growing entire government expenditure. Growing domestic consumption also caused remarkable deficits of current account and growing foreign borrowing. Sustainable economic growth on these bases is not possible in Croatia any more. Therefore it has been considered what can be done in wage policy in order to change that. In the first part the paper gives the analysis of condition, both of entire economic and of wages themselves. It shows comparisons of wages trends and other macroeconomic indicators during the period of time, international comparisons of levels of wages and their purchasing power, as well as analysis of wages by sectors, and tax burden of wages. The second part shows implications of four possible scenarios of wages trends in following years. Depending on variant chosen by economic policy bearers or agreed upon by social partners, the results are different in view of economic growth, deficit, balance of payments, rates of investment, national savings and employment. Projections show that growth of wages which lags behind the GDP growth improves entire economic efficiency of economy. Stronger restriction of wages and employment in public sector accelerates economic growth but has short-term cost in the form of strongly growing unemployment. If private sector integrates with public in wage policy according to which average wages would grow more slowly than the growth of productivity, entire economic efficiency would be higher than if such policy is conducted only by public sector.

Plaće U RH

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Plaće U RH

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

234 AKTUALNI PROBLEMI PRIVREDNIH KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA

Danijel Nesti, eljko Lovrinevi i Davor Mikuli*

UDK 331.2.21:338:338.91(497.5) Izvorni znanstveni rad

PLAE U HRVATSKOJ - STANJE I MAKROEKONOMSKE IMPLIKACIJE RAZLIITIH SCENARIJA BUDUIH KRETANJA1

Tablica 1. NEKI POKAZATELJI STANJA HRVATSKOG GOSPODARSTVA

1486,3 107,2 4,0

Saldo sektora ukupne drave (%BDP-a) 1

Indeksi BDP-a po komponentama rashoda (1994=100)

PLAE I KUPOVNA MO PLAA, 1999.

Maarska eka Poljska Slovenija Hrvatska

325 347 429 881 633

29,6 22,5 18,0 36,6 34,1

229 269 351 558 417

67,0 62,2 75,7 99,1 100,0

342 433 464 563 417

Maarska eka Poljska Slovenija Hrvatska

4650 5060 3960 9890 4580

10479 12289 7894 15062 6915

0,59 0,64 1,06 0,68 1,09

To se lako moe provjeriti u Statistikom godinjaku Republike Hrvatske 1994.

13,4 13,6 13,1 11,6 11,9 13,4

6,2 8,1 6,2 7,6 5,9 5,4

5,5 6,4 7,0 6,7 4,7 5,7

Izvor: DZS, Priopenje br. 9.2.3., 1999.

You might also like