SEKJURITIZACIJA SEKUNDARNIH HIPOTEKARNIH KREDITA KAO JEDAN OD UZROKA GLOBALNE FINANCIJSKE KRIZE I MEHANIZAM TRANSMISIJE KRIZE IZ BANKARSKOG SEKTORA SAD NA DRAVU BOSNU I HERCEGOVINU
MAGISTARSKI RAD
TRAVNIK, JULI, 2013. 2
SVEUILITE/ UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
SEKJURITIZACIJA SEKUNDARNIH HIPOTEKARNIH KREDITA KAO JEDAN OD UZROKA GLOBALNE FINANCIJSKE KRIZE I MEHANIZAM TRANSMISIJE KRIZE IZ BANKARSKOG SEKTORA SAD NA DRAVU BOSNU I HERCEGOVINU
MAGISTARSKI RAD
Kandidat: Mentor:
TRAVNIK, JULI, 2013. 3
PREDGOVOR
Hipotekarna kriza na finansijskom tritu SAD produkt je neoliberalnog ekonomskog koncepta razvoja savremenih kapitalistikih drava. Zahvaljujudi ustrojenom globalnom sistemu kretanja roba, usluga i kapitala, iji pravni okvir je izgraen kroz sistem i praksu Meunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i Svjetske trgovinske organitacije, negativni efekti nacionalne ekonomske krize dobili su mondijalistike atribute. Drava je kao mjeru finansijskog ozdravljenja pristupila nacionalizaciji privatnih kompanija i finansijskih institucija od dravnog znaaja. Premda je nacionalizacija mjera vezana za socijalistiki period upravljanja privredom i dravom meunarodni privredno pravni okvir i izgraeni sistem odnosa upuduju na neophodnost promjena, ali u okviru kapitalizma sa humanim sadrajem. Kljune rei: trite, finansijska kriza, neoliberalizam, globalizacija, hipoteka
ABSTARCT
Mortgage crisis in the financial market of the USA is a product of neoliberal economics concept of the modern capitalist countries development. Thanks to global system of circulation of goods, services and capital whose legal frame is built through practice of IMF, World Bank and World Trade Organization, negative effects of national economy crises got global attributes. As a measure of financial recovery, the state started nationalization of private companies and finance institution of state importance. Although, nationalization is a measure of socialist period of state and economy governance, international economic and legal frame points to the necessity of changes, but within capitalism with humane contents. Key words: market, financial crisis, neoliberalism, globalism, mortgage.
4
Sadraj I DIO: METODOLOKA STRUKTURA RADA .......................................................................... 7 OBRAZLOENJE TEME MAGISTARSKOG RADA ...................................................................... 7 PREDMET ISTRAIVANJA I RADNE HIPOTEZE ..................................................................... 8 HIPOTEZE: ............................................................................................................................... 9 SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA ............................................................................................... 9 OCJENA DOSADANJIH ISTRAIVANJA ................................................................................. 10 ZNANSTVENE METODE KOJE DE SE KORISTITI U RADU ........................................................ 11 STRUKTURA I SADRAJ MAGISTARSKOG RADA ................................................................... 12 OEKIVANI REZULTATI ISTRAIVANJA .................................................................................. 14 ZNANSTVENI DOPRINOS I PRIMJENA REZULTATA ISTRAIVANJA........................................ 14 II DIO: FINANSIJSKA KRIZA .............................................................................................. 16 Kriza i njena forma ............................................................................................................... 27 OSVRT NA UZROKE SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE ............................................................ 28 HIPOTEKARNA KRIZA U SAD-u KAO OKIDA SVJETSKE KRIZE ........................................... 31 KRATKA ANALIZA DOSADANJEG STANJA I UZROKA ........................................................ 34 KRIZA I NJENE POSLJEDICE .............................................................................................. 35 SITIGRUP .................................................................................. Error! Bookmark not defined. TOJOTA ................................................................................................................................. 36 GENERAL MOTORS - GM ..................................................................................................... 37 KRIZA U 21 VIJEKU ................................................................................................................ 37 PROGNOZA DUINE TRAJANJA SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE .......................................... 40 III DIO: BANKARSKI SEKTOR I KRIZA ................................................................................. 43 Pojam krize i njeni uzroci ...................................................................................................... 43 TEORIJSKE ODREDNICE FINANCIJSKE KRIZE I BANKARSKE INDUSTRIJE BOSNE I HERCEGOVINE 44 TEMELJNE ZNAAJKE FINANCIJSKE KRIZE ............................................................................ 45 VANA OBILJEJA BANKARSKE INDUSTRIJE ......................................................................... 46 5
ANALIZA I OCJENA MEUODNOSA FINANCIJSKE KRIZE I BANKARSKE INDUSTRIJE U BOSNI I HERCEGOVINI ................................................................................................................. 48 PRESJEK STANJA TRANZICIJE U BOSNI I HERCEGOVINI NA KRAJU 2008 GODINE ................ 48 MAKROEKONOMSKA KRETANJA U BOSNI I HERCEGOVINI U PERIODU 2008 2010 GODINA 52 ANALIZA I OCJENA MEUODNOSA FINANCIJSKE KRIZE I BANKOVNE ZARAZE ................... 54 TEORIJA BANKOVNE ZARAZE ........................................................................................... 54 MODEL BANKOVNE ZARAZE KOJA PROIZILAZI IZ IDIOSINKRATSKOG OKA ........................ 56 MODEL BANKOVNE ZARAZE KOJA PROIZILAZI IZ MAKROEKONOMSKOG OKA ................ 57 RELEVANTNA OBILJEJA FINANCIJSKE KRIZE NA BANKARSKI SEKTOR KAO IMBENIKA KOJI UTJEDU NA RIZIK ZARAZE ................................................................................................ 60 INDIKATORI STANJA BANKARSKOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI .............................. 60 RAZMATRANJE OSTALIH KANALA BANKOVNE ZARAZE .................................................... 65 IV DIO: BASEL I NJEGOV UTICAJ NA KRIZU ....................................................................... 67 ISTORIJAT BAZELSKOG KOMITETA ZA SUPERVIZIJU ............................................................. 68 INFORMATOR BAZELSKOG KOMITETA ZA SUPERVIZIJU ...................................................... 76 lnstvo ................................................................................................................................ 76 BAZEL III ......................................................................................................................... 80 Konkretne posljedice bazela II i uticaj na krizu .................................................................... 84 Primjena standarda Basela III de ugroziti oporavak gospodarstva ...................................... 84 Od latentnih do konkretnih posljedica Basela ..................................................................... 85 ZAKLJUAK ..................................................................................................................... 87 Skraenice ...................................................................................................................... 89 Literatura ....................................................................................................................... 90 KNJIGE ..................................................................................... Error! Bookmark not defined. PUBLIKACIJE I LANCI ........................................................................................................... 92 OSTALI IZVORI ....................................................................................................................... 93 LINKOVI ................................................................................................................................. 94 6
I DIO: METODOLOKA STRUKTURA RADA OBRAZLOENJE TEME MAGISTARSKOG RADA Naslov teme magistarskog rada je:SEKJURITIZACIJA SEKUNDARNIH HIPOTEKARNIH KREDITA KAO JEDAN OD UZROKA GLOBALNE FINANCIJSKE KRIZE I MEHANIZAM TRANSMISIJE KRIZE IZ BANKARSKOG SEKTORA SAD NA DRAVU BOSNU I HERCEGOVINU Nulla calamitas sola Nijedno zlo ne dolazi samo. Zasigurno postoje razlozi zato je veliki slom iz 1929. Godine relevantan i za veliku krizu 2008. U oba sluaja vlada je znala to treba uiniti. U oba navrata odbila je to uiniti... James Kenneth Galbraith,Predgovor Suvremena je svjetska kultura, izuzimajudi asne iznimke, pretjerano ravnoduna i skeptina spram sposobnosti i dunosti nacionalnih drutava da predviaju vlastitu bududnost, ukljuujudi i turbulencije, kaos, rizik, nesigurnost.Normalnost koju prate povremena i naizmjenina blagostanja i silazna stanja, moe biti znak recesije ili ak duboke planetarne krize. Od druge polovine 19. Stoljeda, posebice od sredine 20. Stoljeda stalno se raspravlja o tri velike krize krizi kapitalizma, krizi socijalizma i krizi modernosti. Kriznost modernog svjeta, nakon Velike svjetske krize 1929., svoj je vrhunac dostigla u Prvoj istinskoj globalnoj krizi iz 2008. Godine. Aktualna globalna kriza nije samo financijska, nego i moralna, politika, gospodarska, kulturalna kriza sustava vrijednosti. Svi motivi napretka u vrijeme takve krize snano su poljuljani ili upitni. Posebice je uzdrman mit o beskrajnom napretku kao ideologiji neracionalne proizvodnje i potrronje kao uzroke pohlepe i rasipnog obilja. Uzroci globalne financijske krize mogu se identificirati kroz funkciju financijskog sustava SAD- a, te ulozi dolara u svjetskim financijama. SAD su se tijekom 90 ih godina prolog stoljeda, od zemlje vjerovnika transformisale u zemlju dunika. To se dogodilo posebno zbog gospodarske ekspanzije dalekoistonih zemalja i Kine. Financijska, a onda i gospodarska kriza nije zaobila ni Bosnu i Hercegovinu. Ozbiljna ekonomska kriza svjetske ekonomije je dovela do naglog pada BiH izvoza i novanih priljeva iz inozemstva, to je inilo da doe do ekonomske recesije u 2009. Godini. Vaan faktor djelovanja krize vjerovatno je bilo i podizanje kreditnih kriterija od strane banaka to je imalo snaan utjecaj na investicije, ali i na potronju trajnih potroakih dobara. 8
PREDMET ISTRAIVANJA I RADNE HIPOTEZE Predmet istraivanja ovog magistarskog rada bavi se uticajem financijske krize opdenito, a posebno u regiji te dobro poznavanje uloge i znaaja financijske krize na dravu Bosnu i Hercegovinu te procesu uticaja na poslovanje banaka u Bosni i Hercegovini. Globalna financijska kriza pokazuje znakove, imajudi u vidu deavanja u bankarskom sektoru i povlaenju znaajnog iznosa tednje graana. To de zasigurno utjecati i na rast kamatnih stopa na tritu i pootravanje uslova davanja kredita. Takoer nije nevana injenica da su Sjedinjene Amerike Drave u posljednjih 80 godina, po drugi put, bile epicentar Velike svjetske krize. Prva je nastala 1929., a druga 2007./2008 godine. Istraiti domadi bankarski sektor koji je zbog svoje bliske povezanosti sa eurozonom vrlo rano osjetio posljedice prvenstveno financijske, a onda i opde ekonomske krize koja se velikom brzinom poela iriti u drugoj polovici 2008. Godine. Negativni efekti veoma su oiti i nede nestati u kratkom roku. Produbljenje ekonomske krize u zemlji i vani ima sasvim sigurno veoma direktan utjecaj na uinke banaka koje sada moraju poslovati u izmjenjenim uslovima. Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini podloan je promjenama koje dolaze sa globalnog financijskog trita. Bez financijskih inovacija koje su omogudile bankama da prodaju hipoteke kao novi financijski proizvod s visokom zaradom, kriza bi ostala na tritu nekretnina u SAD a i ne bi se globalno proirila.
9
HIPOTEZE: Kao glavna hipoteza uzeta je: Bosna i Hercegovina sasvim sigurno nemoe ni na koji nain izbjedi dramatina ekonomska kretanja kroz koja prolazi cijeli svijet, a s realnom opasnodu da neke od ranijih, esto ignoriranih, ekonomskih slabosti eskaliraju u dublju i prolongiranu recesiju. Izabrano je vie pomodnih hipoteza: P.H.1: Novim spoznajama o teorijskim odrednicama financijske krize mogude je implicirati njene posljedice na bankarsku industriju Bosne i Hercegovine. P.H.2. Interdisciplinarnim i multidisciplinarnim spoznajama o globalnoj financijskoj krizi, mogude je analizirati i ocijeniti trenutnu financijsku krizu u bankarskoj industriji. P.H.3: Sustavnom analizom i sintezom financijske krize mogude je predloiti rjeenja za bankarsku industriju Bosne i Hercegovine.
SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA Tema magistarskog rada je interesantna sa vie aspekata, a naroito sa aspekata da vlada nije uinila nita, tovie, uinila je neto jo gore od toga: dopustila je da se stvori kombinacija niskih kamatnih stopa. Amerika vlada nije uinila nita da sprijei kaos hipotekarnih prijevara koje su zahvatile Sjedinjene Amerike drave. Naprotiv ponaala se piromanski. Stoga, tema je ved obraena na primjeru globalnog i domadeg bankarskog sektora Bosne i Hercegovine, a svrha i glavni cilj istraivanja je upoznati se sa financijskom krizom koja je globalno se proirila na cijeli svijet. Planirano istraivanje dade odgovor koliko de trajati sadanja globalna kriza, ako je suditi prema iskustvu one koja je nastala 1929. Godine. Da li de ljudi jo nekoliko godina ivjeti u socijalnoj nesigurnosti nezaposlenosti, siromatvu, reduciranju osnovnih ljudskih potreba. Temeljno je pitanje bududnosti, perspektivne odgovornosti prema ekonomskom rastu i razvoju, prema odrivom razvoju. Ako razumijemo novane zakone onda bi funkcija kreditora u krajnjem sluaju, trebala biti rukama CB. Narod bi trebao dijeliti dobit od takvog stvaranja kredita i novca, a imati korist i od stabilne valute. BiH nema, kao vedina zemalja, monetarnu instituciju sa ovladenjem da kreira 10
nove kredite. Tu ulogu preuzeo je MMF. Istraiti kako njegovi programi za strukturnu prilagodbu, ija je svrha pomodi zemlji da se prilagodi krizi utjeu na prevladavanje krize sa osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Planirano istraivanje dade odgovor na pitanje kako moderno drutvo moe uspjeno funkcionisati i razvijati se ako proizvodi pravila i dosljedno ih primjenjuje, a ne drutvo u kojem iskljudivo upravljaju zakoni trita. U istraivanju de biti koriteni sekundarni i primarni podaci. Objektivnom ocjenom stanja financijske krize podaci mogu imati naelnu i teorijsku valjanost, dok primarni podaci mogu dati prave i konkretne odgovore. Sukladno postavljenom problemu istraivanja, a vodedi se svrhom i ciljem istraivanja, da bi radna hipoteza bila dokazana potrebno je odgovoriti na brojna pitanja:
1. Na koji nain je tekao razvoj financijske krize? 2. Koje su temeljne znaajke financijske krize? 3. Koja su funkcije banke? 4. Kakav je utjecaj globalne financijske krize na BiH? 5. Koje su odrednice krize duga? 6. Kako prevladati krizu i doprinjeti oporavku? 7. Efekti ekonomske krize na BiH?
OCJENA DOSADANJIH ISTRAIVANJA Do trenutka podnoenja ove prijave, tematika globalne financijske krize i njena transmisija na dravu Bosnu i Hercegovinu kao i njen efekt bila je predmet mnogih istraivanja i naunih radova na svjetskom nivou, a i u regionu, ali efekat, razina i uvjeti koje je imala na dravu Bosnu i Hercegovinu da bi se u istoj postigao utjecaj na gospodarski razvoj i da li je to 11
uopde mogude nije u potpunosti nauno istraeno, obraeno i prezentovano u javnosti. Globalna financijska kriza je produbila svoje negativne utjecaje na realni sektor ekonomije Bosne i Hercegovine i to putem: pogoranja uvjeta pribavljanja kapitala (vie kamate i kradi rokovi otplate), smanjenja tranje na domadim i izvoznim tritima i pootravanjem konkurencije na regionalnom i evropskom tritu. To ozbiljno ugroava postojeda radna mjesta u BiH smanjuje perspektive novog zapoljavanja i prijeti pogoranju socijalnog stanja u zemlji. Mjere koje se moraju poduzeti u ovoj situaciji odnose se na ulogu vlada, kompanija i nauke. Vlade moraju u maksimalnim granicama pokuati neutralizirati pogoranje makroekonomske situacije i poslovne okoline, a kompanije maksimalno restruktuirati proizvodnju, podidi efikasnost i produktivnost kako bi u ovim uvjetima okoline odrale svoju trinu poziciju. U dosadanjem periodu pokazuje se da nikako ili malo djelovanje vlada pokazuje da one uopde nemaju predstavu o tome kakve sve prijetnje poslovanju privrede izaziva kriza. Subprime kriza u SAD u koja je vrhunac doivjela u kolovozu 2007., vue svoje korijenje iz politike malih kamatnih stopa. Prema tome, tri su initelja pridonijela aktualnoj krizi: 1. niska financijska pismenost amerikih domadinstava; 2. financjska inovacija koja je rezultirala masovnom sekuritizacijom nelikvidnih sredstava; 3. politika niskih kamatnih stopa.
ZNANSTVENE METODE KOJE DE SE KORISTITI U RADU U ovom magistarskom radu, a kroz znanstveno-istraivaki rad, nastojade se da se predmet istraivanja shvati, istrai i objasni, te da se doe do znanstvenih injenica i spoznaja. Koristide se sljedede znanstvene metode: 1. Induktivna metoda po kojoj de se od pojedinanih injenica i tvrdnji vezano za odreene financijske krize dodi do optih zakljuaka. Vrijednost induktivne metode raste sa povedanjem broja pojedinanih istraenih injenica. 2. Metoda analize temelji se na utvrivanju injenica kako i koliko pojedini dijelovi utiu na cjelinu. Analizom de se utvrditi kako i koliko svaki od elemenata financijske krize utiu na financijsku mod graana. 12
3. Metoda sinteze de pokazati koliko pojedinani dijelovi financijske krize ukupno i zajedno djeluju na domino efekat proirenja na ostale zemlje svijeta. Sintezom de se povezati odgovori dobijeni analizom u jednu cjelinu. 4. Komparativna metoda de se zasnivati na uporeivanju istih ili srodnih injenica i utvrivanju njihovog djelovanja u realizaciji irenja krize iz SAD ea..
Pored naprijed navedenih znanstvenih metoda koristide se u manjem obimu i: metoda dedukcije, metoda dokazivanja i opovrgavanja, metoda apstrakcije i konkretizacije, metoda generalizacije i specijalizacije, metoda deskripcije, metoda kompilacije i sl.
Sekundarno prikupljanje podataka temeljide se na bazi ved objavljenih izvjetaja i ostalih dokumenata.
STRUKTURA I SADRAJ MAGISTARSKOG RADA Struktura magistarskog rada postavljena je tako da obradi temu znanstvenog magistarskog rada sa svih aspekata koji su bitni za navedenu temu. Sadraj magistarskog rada primjeren je temi znanstvenog magistarskog rada, pri emu de se obraditi uvod u temu magistarskog rada, postaviti osnovna i pomodna hipotezu, obraditi problematika navedene teme, izloiti ostvareni rezultati i kroz zakljuke ukazati na ostvarene finalne rezultate magistarskog rada, odnosno potvrditi ili odbaciti postavljene hipoteze. Struktura magistarskog rada: Ovaj magistarski rad sastojade se iz sedam dijelova. Na poetku rada bide dat Saetak (Summary). 13
U prvom dijelu, UVODU, navedeni su problem, predmet i objekti istraivanja, temeljna nauna hipoteza i pomodne hipoteze, svrha i ciljevi istraivanja, ocjena dosadanjih istraivanja, naune metode i obrazloena je struktura rada. U drugom dijelu, dademo osnovne pojmovne odrednice sekjuritiacije, kao jedne od najvanijih finansijskih inovacija koja se javlja 70 ih godina 20. Vijeka u SAD. Bitne karakteristike, te izravan uticaj na golbalno finansijsko stanje u svijetu. Pored toga, bitno je navesti osobine koje su neophodne znati o samom pojmu sekjuritizacija. Naslov tredeg dijela rada je HIPOTEKARNO TRITE I BANKARSKI SUSTAV u kome su obraene dvije tematske jedinice to su hipotekarni krediti sa podnaslovima: kamatne stope na hipotekarne kredite, amortizacija hipotekarnog kredita, ustanove koje nude hipotekarne kredite, sekjuritizacija hipotekarnih kredita i bankarski sustav sa podnaslovima povijest razvoja banke, funkcije banke, karakteristike savremenog bankarstva. Tredi dio nosi naslov TEORIJSKE ODREDNICE I TEMELJNE ZNAAJKE FINANCIJSKE KRIZE u kome je analizirano etiri tematskih jedinica, i to: pojam i definicija financijske krize, uzroci globalne ekonomske krize, kriza i bankarski sektor, najvede svjetske financijske krize uzroci i posljedice. etvrti dio je naslova ANALIZA I OCIJENA MEUODNOSA FINANCIJSKE KRIZE I BANKOVNE ZARAZE u kome je elaborirano etiri tematskih jedinica, i to: teorija bankovne zaraze, model bankovne zaraze koji proizilazi iz idiosinkratskog oka, model bankovne zaraze koji proizilazi iz makroekonomskog oka, razmatranje ostali kanala bankovne zaraze. Naslov petog dijela rada je EFEKTI EKONOMSKE KRIZE NA OKRUENJE I BOSNU I HERCEGOVINU u kome su oraena istraivanja u pet tematskih jedinica, i to: europska unija, zemlje u okruenju, cijena nafte, kriza duga sa podnaslovima: izdavanje novca bez kamate, vanjski uzroci globalne krize, utjee li socijalizacija dijece kao potroaa na potroake obrasce odraslih?, i bankarski sektor u Bosni i Hercegovini: (podnaslovi): kanali transmisije financijske krize, stanje bankarskog sektora prije dolaska krize, redosljed i efekti krize u Bosni i Hercegovini. U estom dijelu koji nosi naslov PRIJEDLOG MIJERA ZA IZLAZAK IZ EKONOMSKE KRIZE su obraene sljedede tematske jedinice: definisanje mjera za izlazak iz krize, temeljni ciljevi mjera za ublaavanje mjera krize, antirecesione mjere razvijenih zemalja. 14
U posljednjem dijelu, ZAKLJUKU, data je sinteza rezultata istraivanja kojima je dokazivana postavljena temeljna nauna hipoteza. Na kraju magistarskog rada navest de se popis literature, popis ilustracija.
OEKIVANI REZULTATI ISTRAIVANJA Ovaj rad de se najvedim dijelom temeljiti na rezultatima istraivanja, odnosno analizi podataka i interpretaciji rezultata. S tim u vezi sprovede se istraivanje u skladu sa loginim redoslijedom postupaka kako bi se dolo do pouzdanih i valjanih informacija. Oekivani rezultati istraivanja treba da daju odgovor koji de potvrditi ili odbaciti hipotezu postavljenu na poetku ovoga rada, koja glasi: Bosna i Hercegovina sasvim sigurno nemoe ni na koji nain izbjedi dramatina ekonomska kretanja kroz koja prolazi cijeli svijet, a s realnom opasnodu da neke od ranijih, esto ignoriranih, ekonomskih slabosti eskaliraju u dublju i prolongiranu recesiju. U istraivanju de biti koriteni sekundarni i primarni podaci. Objektivnom ocjenom efekata globalne financijske krize, sekundarni podaci mogu imati naelnu i teoretsku valjanost, dok primarni podaci mogu dati prave i konkretne odgovore kako financijska kriza nastaje i munjevitom brzinom se iri na ostale dijelove svijeta, primjenjujudi mjere za za izlazak iz krize;, moe se poboljati likvidnost privrede, smanjiti javnu potronju , osnaiti financijski sektor itd. Sadanja globalna kriza, sa svim njezinim nacionalnim specifinostima, nije kraj modernizacije i neizbjeni povratak u prolost. Ona je nunost da se moderizira sama modernizacija.
ZNANSTVENI DOPRINOS I PRIMJENA REZULTATA ISTRAIVANJA S obzirom na injenicu da na temu sekjuritizacija sekundarnih hipotekarnih kredita kao jedan od uzroka globalne financijske krize i mehanizam transmisije krize iz bankarskog sektora SAD a na dravu Bosnu i Hercegovinu je istraena, oekivani znanstveni doprinos ovog magistarskog rada je da to vie priblii i objasni uzroke krize, na primjeru konkretne drave Bosne i Hercegovine, funkcionisanje i primjenu mjera za izlazak iz krize. Poseban doprinos znanstvenog magistarskog rada temelji se na stvaranju jasne slike o znaaju globalne financijske 15
krize koja se proirila iz SAD - e i posljedice i vanosti globalne ekonomske krize i mogudnosti upravljanja krizom, njegove dosljedne primjene na bankarski sektor. Rad de se temeljiti uglavnom na prikupljenim, ved postojedim, statistikim podacima iz sekundarnih izvora. Stoga njihovo prikupljanje, obrada i prezentovanje uveliko de biti temelj dobivanja pouzdanih i valjanih informacija. Neki od prikupljenih podataka bide unakrsno obraeni u vidu komparativne analize, na ijoj metodologiji se uveliko zasniva ovaj rad. S tim u vezi, oekivani rezultati istraivanja de biti ti koji de dati odgovor da li se glavna hipoteza, postavljena na poetku samoga rada, odbacuje ili ne.
16
II DIO: SEKJURITIZACIJA: STRUKTURA I ZNAAJ SEKJURITIZACIJE AKTIVE U USLOVIMA SAVREMENIH FINANSIJSKIH TRITA 2.1 UVOD Sekjuritizacija aktive je proces emitovanja i prodaje investitorima likvidnih dunikih hartija od vrijednosti na podlozi pula odreenih aktiva (nelikvidnih potraivanja), koje odbacuju redovne mesene prihode (prilive) i slue kao kolateral za datu emisiju hartija od vrijednosti. U najskorijoj prolosti bili smo svjedoci zloupotrebe ovog mehanizma iji razlozi lee u prekomjernoj deregulaciji poslovanja finansijskih institucija. Liberalno poslovanje finansijskih institucija, odnosno odsustvo jasno definisanih pravila za svoenje rizika od uruavanja finansijskih trita na minimum, pokazalo se kao pogreno, na primjeru amerikog hipotekarnog trita.
Sa druge strane, preko 100 zemalja poslovanje svog bankarskog sistema temelji na odredbama Baselskog sporazuma iz 2004. godine, koje se odnose na potovanje propisane visine regulatornog kapitala, na superviziju poslovanja i transparentnost koja podrazumjeva tano i objektivno izvjetavanje. Navedeni uslovi poslovanja smanjuju rizik od nelikvidnosti na optimalan nivo, ime se stvaraju preduslovi za primenu sekjuritizacije koja u svojoj sutini prua niz prednosti i pogodnosti, kako za uesnike, tako i za cio finansijski sistem. Cilj ovog rada je da kroz prikaz motiva i strukture sekjurutuzacije aktive prikae njene prednosti i doprinose razvoju finansijskih trita, kao i dalekosene negativne posljedice koje nastaju u sluaju zloupotrebe ovog mehanizma.
Pet injenica neophodnih za definisanje sekjuritizacije: 1. ta je sekjuritizacija? To su poslovi pretvaranje nelikvidne u likvidnu finansijsku imovinu pri kojim nelikvidna finanansijska imovina (npr. Portfelj kredita) najede slui kao osiguranje za izdavanje vrijedonosnih papira, ili poslovi prenosa rizika takve imovine. 2. emu slui sekjuritizacija? Olakava finansiranje novih kredita, olakava upravljanje kapitalom u finansijskim institucijama, nefinansijskim institucijama slui za bre dolaenje do likvidnih sredstava, a investitorima omogudava diverzifikaciju ulaganja. 17
3. Ko ima korist od sekjuritizacije? Tvrtke lake dolaze do likvidnih sredstava: velike tvrtke mogu na taj nain prodati svoja potraivanja od kupaca. I tvrtke za leasing mogu se finansirati na taj nain. Investitori mogu kupovati novu vrstu vrijednosnica. Banke lake upravljaju kapitalom i likvidnodu, jer inae nelikvidne kreditne portfelje pretvaraju u likvidnu imovinu ili prenose njihove gubitke. Pradenjem cijena vrijednosnica izdatih kroz poslove sekjuritizacije dinansijski regulatori mogu precizno pratiti cijenu koju trite pridaje raznim vrstama rizine finansijske imovine. Drava ima novi instrument za finansiranje javnih projekata na svim razinama vlasti. Opdenito, razvoj dobro reguliranih poslova sekjuritizacije smanjuje osjetljivost finansijskog sustava na poremedaj i pozitivno utie na mogudnost za ulaganje i gospodarski rast. 4. Nede li sekjuritizacija utjecati na bre povedanje vanjskog duga? Kroz poslove sekjuritizacije na domadem de se tritu pojaviti povedana ponuda vrijedonosnih papira. U podlozi tih papira, kao instrumenti osiguranja, nalazide se finansijski portfelji banaka, leasing kuda, velikih tvrtki, pa moda i drave, to znai, svih onih subjekata koji su rast imovine do sada uglavnom finansirali zaduivanje u inozemstvu. Potranju za vrijedonosnim papirima nastalim u procesima sekjuritizacije, stvarade mirovinski fondovi, investicijski fondovi, osiguravatelji, to znai finansijski posrednici koji akumuliraju domadi tednju. Poveu li se te dvije injenice, uvidjedemo da razvoj poslova sekjuritizacije u konanici dovodi do toga da se razmjerno vie domade tednje koriste za finansiranje investicija. Sekjuritizacija pridonosi povezivanju domade tedne i investicija. Sigurno je da de i stranci djelomino biti zainteresirani za kupnju vrijedonosnih papira, no ako se dana investicija u vedoj mjeri finansira iz domade tednje, to znai da bi se tempo prirasta vanjskog duga mogao smanjivati. 5. Nije li sekjuritizacija uzrokovala svjetsku krizu? Nije je uzrokovala sekjuritizacija, ved njena zloupotreba i loa regulacija. Upravo zbog toga, poslovi sekjuritizacije, kao i svi sloeni finansijski instrumenti, moraju biti regulirani. Cilj ovog projekta bio je osmisliti regulaciju poslova sekjuritizacije primjerenu domadim okolnostima.
Sekjuritizacija je prvobitno znaila zamjenu bankarskih kredita emitovanjem vrijednosnih papira. Kasnije, sekjuritizacija postaje proces transformacije nelikvidne finansijske aktive banke u utrive vrijednosne papire.
18
Osnova sekjuritizacije su hipotekarni stambeni krediti od kojih se formiraju pulovi i na osnovu njih emituju se vrijednosni papiri (MBS engl. Morgage backed securities). U drugom sluaju najede koritena aktiva za sekjuritizaciju su leasing ugovori, krediti za vozila i potraivanja po kreditnim karticama
Smisao sekjuritizacije je veda utrivost aktive. Znaaj se ogleda u oslobaanju kapitala koji moe da se upotrijebi za druge poslove kao i smanjenju kreditnog rizika.
2.2. Struktura generike sekjuritizacije aktive
Sekjuritizacija je proces emisije vrijednosnih papira na osnovu pula sline aktive koja slui kao kolateral. U pulu moe biti od nekoliko stotina pa do nekoliko hiljada kredita, na osnovu kojih se emituju vrijednosni papiri. Bankarski krediti su nelikvidna aktiva, to jest teko se mogu prevremeno naplatiti. Pomodu sekjuritizacije, bankama i drugim kreditorima prua se mogudnost da kredite pretvore u vrijednosne papire i dou do novanih sredstava prije roka dospjeda pomenutih plasmana. Sekjuritizacija, dakle, omogudava transformaciju nelikvidnih kredita u likvidne vrijednosne papire. U procesu sekjuritizacije najvedi znaaj ima hipotekarno trite jer se ona na hipotekarnom tritu prvi put pojavila. Institucija koja daje kredit (inicijator) moe da bude komercijalna, hipotekarna ili investiciona banka, zatim emitent kreditnih kartica, tedionica itd. Odobrene kredite zajmodavac grupie u pulove koji predstavljaju kolateral za emisiju vrijednosnih papira. U procesu sekjuritizacije zajmodavac prodaje odobrene kredite finansijskoj instituciji (special purpose vehicle, SPV) koja zatim emituje vrijednosne papire. U tom procesu dolazi do razdvajanja aktive i kompanije. SPV i zajmodavac su dva razliita pravna lica, tako da bankrot zajmodavca ne moe uticati na pul i emitovane vrijednosnih papira.
Uporedo sa otplatom kredita zajmoprimaca ispladuju se i sredstva investitoru u vrijednosnim papirima, tako da isplata obaveza prema kupcima novoemitovaih papira, zavisi od pladanja obaveza po kreditima. Zajmodavci zarauju, jer prodaju kredite po vedoj cijeni od cijene njihovog kotanja. Uprkos tome to prodaju kredit, oni najede nastavljaju da ga servisiraju, odnosno da prikupljaju kamate i glavnice. Prikupljena sredstva prosljeuju kupcu kredita i zato se vrijednosni papiri nastali sekjuritizacijom nazivaju proslijeeni papiri (pass throughs). Za ovu uslugu napladuju proviziju. Sutina sekjuritizacije je odvajanje aktive od finansijske institucije koja 19
je kredit odobrila i emisija vrijednosnih papira na osnovu nje. Odvajanje aktive dovodi do toga da je kvalitet vrijednosnih papira nezavisan od kreditnog rejtinga zajmodavca.
Na osnovu navedenih injenica, moe se redi da sekjuritizaciju aktive karakteriu tri centralna strukturna obiljeja :
Osnova sekjuritizacije proizvoda je definisani skup potraivanja. Kod sekjuritizacije, definisani skup potraivanja je izolovan od kreditnog rejtinga davaoca kredita. Transfer rizika i bilo kakvo refinansiranje su kod sekjuritizacije aktive struktuirani, odnosno postoje bar dvije pozicije koje imaju razliite nivoe prioriteta, nastale pri distribuciji rizika i tokova novca.
Glavni akteri koji uestvuju u sekjuritizaciji proizvoda su inicijator (prodavac), investitor i davalac usluge. Sve tri strane ostvaruju meusobnu komunikaciju posredstvom kompanije za posebne namjene (SPV). Obavljajudi poslovne aktivnosti, inicijator stvara aktivu u vidu potraivanja od dunika. Definisani skup potraivanja se zatim prenosi na SPV, koja se osniva upravo za tu svrhu. U tom smislu, SPV vri poboljavanje kredita, odnosno novonastalih obveznica (transformacijom rizika i prinosa u skladu sa eljama investitora), nakon ega ih prodaje investitorima. SPV zatim postavlja davaoca usluga, iji bi cilj trebao da bude sprovoenje tekudeg upravljanja i sakupljanje pomenutih potraivanja.
Postoji veliki broj drugih strana koji takoe uestvuje i sarauje u sekjuritizaciji aktive. Dogovor o sekjuritizaciji struktuira araner, koji obino procenjuje skup potraivanja. U procesu struktuiranja, meki rizici se smanjuju pojaavanjem kreditne sposobnosti (credit enhancer). Sponzor osniva SPV, koja moe biti organizacija istog tipa kao to su davalac ili povjerenik (esto se radi o investicionoj banci poto je njena specijalnost primarna emisija vrijednosnih papira). Povjerenik u korist investitora prati pravilno izvrenje transakcija kao i poslovne aktivnosti SPV i davaoca usluga. Ako SPV ublaavaju rizik uz pomod trita kapitala, onda kreditni kvalitet trani mora procijeniti rejting agencija, a trane na trite plasirati konzorcijum preuzimatelj.
20
Slika 1. Osnovna struktura sekjuritizacije proizvoda 2.3. Instrumenti upravljanja rizicima kod sekjuritizacije aktive
Meu instrumentima koji se koriste kod preuzimanja rizika, neophodno je povudi razliku izmeu: tradicionalnih instrumenata sekjuritizacije, i kreditnih derivata. U tradicionalne instrumente sekjuritizacije ubrajamo osiguranje kredita, garancije, akreditive ili kredite za likvidnost kako bi se premostili kratkoroni prekidi u pladanju.
Sa druge strane, kreditni derivati mogu se podeliti na: swap-ove kreditnog default-a (credit default swaps / CDS), i note vezane za kredit (credit-linked notes / CLN).
Kada se zakljui swap kreditnog default-a (CDS), lice koje preuzima rizik prihvata da uini uslovno pladanje prema prosleivau rizika ako nastane kreditni dogaaj. Ako kreditni dogaaj ne nastane, prosleiva rizika je duan da preuzimau rizika isplati odreenu naknadu. Iznos naknade zavisi od:
21
kreditnog rejtinga uzajmljivaa (to je rejting vedi, manja je verovatnoda default-a, naknada je manja); roka dospjeda (dui rok dospjeda, veda naknada); kreditnog rejtinga lica koje preuzima rizik (to je manji rejting, manja je naknada); i definicije nastanka kreditnog dogaaja (default-a).
Definicija kreditnog dogaaja (default-a) se obino standardizuje i unosi u glavni sporazum Meunarodnog udruenja za swap-ove i derivate (ISDA). Note vezane za kredit (CLN) su duniki vrijednosni papiri koje emituje prosljeiva rizika. Puna nominalna vrijednost ispladuje se po dospjedu (pladanje kupona) u sluaju da do tada ne nastupi kreditni dogaaj. Ako nastane kreditni dogaaj, obaveza pladanja lica koje je prosljedilo rizik se smanjuje za dogovoreno uslovno pladanje. Za razliku od kreditnih swap-ova za sluaj neizmirenja obaveze, note vezane za kredit obezbjeuju finansiranje izdavaoca. Kreditni derivati mogu da se koriste za transfer rizika kako od inicijatora do SPV, tako i od SPV do investitora.
Kod tradicionalne sekjuritizacije , vlasnitvo i rizici se prebacuju sa inicijatora na SPV prodajom potraivanja. SPV prenosi rizike na investitore izdavanjem obveznica koje su garantovane potraivanjima, odnosno komercijalnim papirima pokrivenih aktivom (asset- backed commercial paper / ABS). Oba pomenuta koraka obezbjeuju finansiranje pojedinanog prodavca. Do odreenog stepena, rizik je mogude ublaiti drugim instrumentima za ublaavanje rizika i proirenjima kreditnih kapaciteta, to ukljuuje osiguranje kredita, garancije, akreditive ili kredite za likvidnost, kako bi se premostili kratkoroni prekidi u pladanju. Proirenja kreditnih kapaciteta razlikuju se od kreditnih derivata i komercijalnih papira pokrivenih aktivom, po svojoj prirodi kao i injenicom da ih dodjeljuju kreditni davaoci i da se ne prodaju investitorima.
22
2. 4. Vrste vrijednosnih papira
Proces sekjuritizacije je doveo do stvaranja novih vrijednosnih papira, to ga ini jednom od najvanijih finansijskih inovacija na finansijskom tritu.
Osnovni vrijednosni papiri pokriveni hipotekom su hipotekarni pass-through papiri od vrijednosti. Nastaje stvaranjem pula hipotekarnih kredita, koji slui kao kolateral za emitovanje vrijednosnih papira. Davaoci hipotekarnih kredita prodaju paket tih kredita na sekundarnom tritu, odnosno prodaju svoje pravo na novani tok. Davalac najede nastavlja da servisira kredit, prikupljajudi kamate i glavnice. Prikupljena sredstva prosljeuje kupcu kredita. Novani tok se sastoji od mjesenih isplata kreditnih rata koje predstavljaju kamatu, isplate glavnice i eventualnu prijevremenu otplatu (prepayment). Isplate se vre vlasnicima vrijednosnih papira svakog mjeseca. Iznos novanih sredstava koji se prikupi od pula hipotekarnih kredita (od rata koje se svaki mjesec pladaju za svaki od kredita u pulu) i iznos koji se daje investitorima za vrijednosne papire nisu isti. Iznos koji se plada vlasnicima vrijednosnih papira je manji. Svako kanjenje moe da utie na pladanje vlasnicima vrijednosnih papira. Razvojem trita hipotekarnih papira nastale su derivativni hipotekarni papiri: obezbeena hipotekarna obligacija (CMO) i tzv. stripped papiri pokriveni hipotekom.
Do pojave CMO, emitovani su vrijednosni papiri sa rokom dospjeda do 30 godina, to je zainteresovalo manji broj investitora. Bilo je neophodno emitovati papire sa razliitim rokovima dospjeda. Nastale su podjelom novanih tokova (cash flow-a) na nekoliko klasa obveznica i emituju se na osnovu pula hipotekarnih kredita. Pojava CMO je omogudila da se hipotekarni pul razdvoji na jedinstvene godinje cash flow-ove za svaku od 30 godina. Trane se razlikuju po roku dospjeda, karakteristikama novanog toka i izloenosti riziku. Svaka od trani pod kojima se ovi 23
papiri emituju donosi razliite kamate. Kamata se ispladuje mjeseno, ali se isplata glavnice vri prvo za vrijednosne papire viih kategorija (trani). Prvo se ispladuju vie trane, pa nie ( trana A, B, C,...). Postoji razlika u isplati glavnice po tranama, dok kamatu dobijaju sve trane mjeseno. Glavnica se ispladuje po tranama i dok ne bude ispladena glavnica za viu tranu, ne moe poeti isplata za niu.
Druga vrsta obezbjeenih obligacija se nazivaju Z bonds. Ovi papiri imaju najvedi stepen izloenosti riziku. Kamata se ne ispladuje, ved se pripisuje glavnici. Zapravo, kamata se koristi za isplatu glavnice ranije klase obveznica. Vlasnici ovih papira ne dobijaju ni kamatu ni glavnicu dok sve prethodne trane ne budu ispladene. Finansijska inovacija su i takozvane stripped papiri od vrijednosti pokrivene hipotekom. Prvi put ih je emitovala amerika dravna agencija Fani Mej (FNMA) 1986. godine i zasnivaju se na razdvajanju glavnice i kamate, tako da se cjelokupna kamata alocira na jednu klasu (IO- interest only klasa), a glavnica na drugu klasu (PO- principal only klasa). Kod IO klase nema isplate glavnice, dok se PO prodaju uz diskont. Prinos koji investitori ostvare kupujudi PO klasu zavisi od otplate kredita prije roka. to je bra pretplata kredita, vedi je i prinos. Ako vedina korisnika kredita, na primjer, odlui da prijvremeno otplati kredit , prinos za imaoce je vedi i obrnuto. Dakle vlasnicima ovih papira je bolje da se isplata kredita izvri to prije. Kod IO klase, investitori ele da isplata bude duga, jer oni dobijaju samo kamatu koja zavisi iskljuivo od iznosa nepodmirenog dijela glavnice. to je manji iznos glavnice, manji je prihod za vlasnike ovih papira. U ekstremnom sluaju, ako bi bila izvrena prijevremena otplata kredita, investitor ne bi dobio ni iznos koji je u ove papire uloio. Jedinstvene su jer se njihova cijena krede u istom pravcu kao i kamatna stopa.
2.4.2 Vrijednosni papiri pokriveni aktivom (ABS) Aktiva koja predstavlja kolateral za emisiju papira moe biti raznovrsna. Najede se radi o razliitim vrstama potroakih kredita, studentskih kredita, zajmova po osnovu kreditnih kartica, lizing aranmana, visoko prinosnih obveznica, potraivanja itd. Cilj sekjuritizacije aktive je da se na osnovu emitovanja vrijednosnih papira (ABS) pobolja likvidnost. Korporacija moe da emituje obine obveznice ili papire pokrivene hipotekom. Ukoliko emituje MBS, takvi papiri imaju bolji kreditni rejting, jer postoji kolateral. Dakle, kompanija moe na ovaj nain emitovati papire koje su vedeg rejtinga nego njen sopstveni. Ona de rejting agenciji predstaviti kolateral, iji de rejting biti procenjen. Od emitenta moe biti zatraeno i da pobolja bonitet vrijednosnih papira. 24
Veoma je bitno da prepoznamo karakteristike sljededih tipova aktive koje bivaju sekjuritizovane: Aktiva mora imati visok kvalitet, odnosno redovne prilive, to znai da mora postojati mala vjerovatnoda default-a. Pozajmljena aktiva mora biti homogena, to znai da potraivanja moraju imati iste profile rizika. To je obino sluaj kod stambenih kredita. Agencije koje prate kreditni rejting takoe namedu odreene uslove za date strukture prilikom odreivanja rejtinga. Pojedinana potraivanja (aktive) moraju biti aktivna (to znai da je barem jedna otplata izvrena) i moraju biti osigurana (to vai za stambene kredite).
2.5. Koristi koje prua sekjuritizacija proizvoda
Banke imaju pet osnovnih motiva za sekjuritizacijom aktive ili nekog njenog dijela, i to:
diverzifikacija rizika; pristup likvidnim sredstvima; smanjenje zahtjeva za kapitalom; poboljanje obima proizvoda; i investicione prilike.
Prodajom dijela aktive Kompanijama za specijalne namjene (SPV), banke se u potpunosti oslobaaju rizika koje ta aktiva nosi. Za uzvrat one dobijaju likvidna sredstva. Rasteredenje lijeve strane bilansa stanja od rizika, veoma je pozitivno sa aspekta regulative, odnosno prvog stuba Bazelskog sporazuma, koji se tie zahtjeva za minimalnim kapitalom. Naime, banke moraju da imaju rezerve kapitala iji je iznos jednak 12% u odnosu na rizikom ponderisanu aktivu. To znai da to je aktiva manje opteredena rizicima, manje je kapitala potrebno da se ispuni ovaj regulatorni zahtjev, to popravlja njenu likvidnost. Vrijednosni papiri stvoreni sekjuritizacijom (ABS, MBS...) predstavljaju veoma atraktivnu ponudu za investitore zbog svoje fleksibilnosti, odnosno prilagodljivosti odnosa rizika i prinosa njihovim eljama. Zato je veoma atraktivno da banke u paleti svojih proizvoda u ponudi imaju i neke od papira ovog tipa.
25
Takoe, ovi papiri predstavljaju dobre investicione prilike zbog visokog kreditnog rejtinga i garancija koje imaju. Pored dobrih strana koje sekjuritizacija i njeni proizvodi donose, u skorijoj historiji desio se scenario koji je na povrinu izbacio negativne strane ove strukture. Naime SAD su sekjuritizaciju iskoristile da subprimarne kredite, iji je default bio izvjestan i lako predvidljiv prodaju i da time teret bankarske krize prenesu na berze irom planete. Krajnji rezultat je injenica da svi mi danas osjetimo finansijske tekode izazvane ovim potezom.
Kao posljedica zasidenosti amerikog hipotekarnog trita, pootravanja uslova zaduivanja i rasta referentne kamatne stope, dolazi do velikog pada tranje za nekretninama i neopravdanog rasta cijena, izazvanog skokom kamata (iji je iznos vezan za kretanje rks). Preopteredeni rastom iznosa kamata na subprimarne kredite, visokorizini dunici su u velikom broju proglaavali bankrot. U aktivama banaka je, umjesto novca, rastao broj nekretnina ija je trina vrednost bila ispod nivoa neispladenog duga. Sa tom spoznajom, krajem 2007. godine, dolo je do pucanja cjenovnog balona i otpoeo je talas bankrota zajmodavaca u SAD. Ubrzo nakon toga kriza bankarskog sektora proirila se i na berze irom svijeta i transformisala se u krizu meunarodnog trita kapitala. Pomenuta transformacija desila se zahvaljujudi zloupotrebi mehanizma sekjuritizacije u SAD, od strane nekih modnih inilaca njene strukture.
Naime, banke su subordinirane hipotekarne kredite smatrale visokorizinom nelikvidnom aktivom, jer ih je bilo teko naplatiti prije roka dospjeda. Po tom osnovu su grupisale ove kredite u pulove i prodavale ih Kompanijama za specijalne namene (SPV), od kojih su u SAD najpoznatiji Fannie Mae i Freddie Mac. Te kompanije su, na bazi kupljenog pula kao kolaterala, organizovale i sprovodile primarnu emisiju hipotekarnih vrijednosnih papira, koje su kupovali investitori irom svijeta. Pripadajuda isplata investitorima direktno je zavisila od isplate kamata i glavnice inicijalnih hipotekarnih kredita. Naravno, novoemitovani vrijednosni papiri bili su poboljani (transformacijom rizika i prinosa u skladu sa eljama investitora) osiguranjem inicijalnih hipotekarnih kredita od strane amerikih osiguravajudih kompanija visokog kreditnog rejtinga i dravnim garancijama (Nacionalna vladina asocijacija za hipoteke Ginie Mae), da u sluaju default-a nede izostati isplata kamate i glavnice prema investitorima. Rejting agencije su na tom osnovu davale novoemitovanim hipotekarnim papirima visok kreditni rejting, to ih je i uinilo atraktivnijim za investitore.
26
Slika 2. Mehanizam sekjuritizacije u Sjedinjenim amerikim dravama Kada je dolo do talasa bankrota zajmodavaca poela je da izostaje isplata kamate i glavnice investitorima, to je dravu izloilo ogromnim trokovima. Kreditni rejting hipotekarnih papira je poeo da opada, to se odrazilo na smanjenje vrijednosti portfolia institucionalnih investitora irom svijeta koji su u njih investirali. Mnogi za nastanak krize krive rejting agencije u SAD, koje su novoemitovanim papirima dodjeljivale ekstremno visoke kreditne rejtinge, zbog loe procjene rizika koja je bila u velikoj mjeri potkrijepljena pretjeranim povjerenjem u dravu i njene garancije. Na osnovu navedenog, moe se redi da je doao kraj finansijskim tritima i sistemima koji mogu da funkcioniu bez visokog stepena regulacije, jer trini mehanizam nedvosmisleno gubi bitku pod pritiskom zloupotreba pojedinanih modnih finansijskih institucija, iji je cilj sticanje profita bez obaziranja na postojedi sistem vrijednosti na kome se bazira progres itavog ovjeanstva.
27
III DIO: FINANSIJSKA KRIZA Kriza i njena forma Govoredi o krizi koja se danas desila, moe se redi da je u pitanju sveukupna kriza savremene civilizacije Zapada koja se prelila na sve dijelove svijeta. To pogotovo vai u sluaju SAD-a, gdje je tzv. finansijska kriza poela i gdje je eskalirala u ekonomsku krizu koja se prelila u druge dijelove svijeta pogotovo u one zemlje koje su imale isti ili slian vrijednosni sistem, kao to je sluaj sa Velikom Britanijom. Ekonomisti esto istiu da je nukleus Svjetske ekonomske krize kriza tzv. Hipotekarnih kredita. Meutim, oni predutkuju ili ne znaju da su zaposleni u bankama koji su davali te kredite, kao i zaposeleni u raznim revizorskim i rejting kudama esto obmanjivali potencijalne korisnike tih kredita, ubjeivali ih da oni mogu njih otpladivati, iako su znali da to nede biti mogude. Dakle, zbog nemorala zaposlenih u bankama i rejting kudama, dolo je do tzv. Hipotekarne krize. Do nje je dolo i zbog sve vede nepravde u raspodjeli prihoda ostvarenim dinaminim privrednim aktivnostima koja se ispoljava u simbolinom ili nikakvom rastu dohotka ogromnog procenta zaposlenih i istovremeno, enormnim rastom prihoda menadera i vlasnika kapitala. U posljednjih dvadesetak godina, tj. Prije i poslije prihvatanja tzv Reganomike u SAD-u i tzv. Taerizma u Velikoj Britaniji, ekonomska nauka je u tim zemljama svesrdno propagirala ekstremni neoliberalni kapitalizam, koji je , kako istiu ekonomisti, imao vrlo ozbiljnu sistemsku greku koja je morala dovesti do kolapsa tog tipa kapitalizma. Vrlo je vjerovatno da bi do kolapsa ved dolo da nisu upumpani ogromni iznosi sredstava kako u sferu uslunog, tako i u sferu proizvodnog sektora. Na alost, ekonomska nauka u tim, ali i drugim zemljama imala je ogroman doprinos u enormnom propagiranju tog modela ije su osnovne karakteristike deregulacija privrednoh tokova, iskljuenje drave u sferi privrede, potpuna dominacija trita (tzv. trini fundamentalizam), maksimalna liberalizacija spoljnje trgovine (bolje redi uvoza), maksimalna liberalizacija stranih direktnih investicija, sveobuhvatna privatizacija i sl. Umjesto kapitalizma u kome je dominirala Kejnzova makroekonomska politika, na scenu je stupila politika koju su propagirali tzv. momci iz ikaga na ijem je elu bio uveni nobelovac Fridman. Njihovo uenje su prihvatili Ronald Regan i Margaret Taer, a dosljedno su ih u tome sljedili Klinton i Bler, a do skora je to primjenjivao i Gordon Braun. I jedna od najutjecajnijih njemakih filozofa Jirgen Habarmas s pravom istie da je drutvano darvinistiki potencijal 28
slobodnog trita i to se sada odraava ne samo na politiku prema drutvu nego i na spoljnu politiku. On istie da su svi oni izgleda povjerovali jedino da neoliberalizam predstavlja vrhunac svjetske mudrosti i da se eto, dolo do vjene istine 1
U 1990.godini usvojen je, od strane MMF-a, Svjetske banke i Ministarstva za finansije SAD-a, tzv. vaingtonski sporazum koji propisuje deset stavova koje bi zemlje Latinske Amerike trebalo da primjenjuju pri voenju ekonomske politike ako pretenduju na dobijanje novih kredita. Nakon to je taj program praktino nametnut zamljama latinske Amerike, ovih deset bojih zapovjesti su nametnute i zemljama u tranziciji i polovini postojedih zemalja. U njemu je bilo i dobrih preporuka, ali su dominirali privatizacija, liberalizacija spoljne trgovine i stranih direktnih investicija i deregulacija privrednih tokova. I kao to je rekao navedeni filozof Habermas centralna poruka tzv. Vaingtonskog koncenzusa glasi: trickle dawn, tj. Pustite da bogati postanu jo bogatiji, a neke mrvice de onda ved da stignu do siromanih.
OSVRT NA UZROKE SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE Sa povedanjem broja zemalja koji su milom ili sugestijom MMF-a, Svjetske banke i SAD- a prihvatili pravila vaingtonskog koncenzusa, odnosno neoliberalizam, pregovori o stvaranju tredeg stuba svjetskog trojstva Svjetske trgovinske organizacija dobijali su sve vede anse za uspjeh i poetkom 1995.g, stupila je u ivot ova organizacija koja svim lanicama, ali i zemljama kandidatima za lanstvo, namede liberalizaciju spoljnje trgovine i stranih direktnih investicija. Broj lanica se vrlo dinamino povedavao sa 104 na 154 do kraja 2008. godine. Sve vanije zamlje u razvoju, sem Kine i Indije, su milom ili po sugestiji MMF-a, Svjetske banke i SAD-a prihvatile su koncept voenja ekonomske politike koji preporuuje Vaingtonski koncenzus, odnosno model neoliberalizma. Svim zemljama u tranziciji, sem Slovenije, bio je nametnut koncept reformi i pravila voenja ekonomske politike koji predlae Vaingtonski konsenzus, odnosno model neoliberalnog kapitalizma. To, naravno vai i za Bosni u Hercegovinu koja je poetkom 2001. godine prihvatila model reformi i ekonomske politike koje su nametali MMF, Svjetska banka i Svjetska trgovinska organizacija (iako ona nije bila jo uvijek lanica ove Organizacije).
Pored liberalizma spoljne trgovine, koja se znatno vie koristila u razvijenijim nego nerazvijenim zemljama, forsirana je i liberalizacija stranih direktnih investicija koja je najvie koristila sve modnijim i sve brojnijim transnacionalnim kompanijama, prije svega iz razvijenih zemalja. U devedesetim godinama prolog vijeka dolo je do liberalizacije protoka tzv. pekulativnog kapitala. Zahvaljujudi injenici da je dolar ostao jedina rezervna valuta kao i ogromnom prilivu stranog kapitala po bruto osnovama, SAD su dvije decenije troile znatno vie nego to je iznosio njihov bruto domdi proizvod, to se ispoljava kroz ogroman deficit tekudeg rauna platnog bilansa. Troenje bududeg dohotka postala je praksa na svim nivoima u toj zemlji od pojedinca, porodice, kompanije i drave u cjelini. Sve veda razlika izmeu ukupnog priliva stranog kapitala u zemlju od njegovog ukupnog odliva, omogudavao je viegodinje troenje od stvorenog BDP. Zbog toga se vrijednost akcija i nekretnina u SAD enormno povedavala. Zahvaljujudi ogromnom prilivu stranog kapitala u banke na teritoriji SAD-a, stvoren je i ogroman kreditni potencijal, pa su banke preko svoje agresivne kampanje dokazivale da de cijene stanova i kuda dinamino rasti i da je racionalno uzeti kredit za njihovu kupovinu ili izgradnju. I kao posljedica svega toga, odnos iznosa privatnih dugova prema BDP od poetka osamdesetih godina prolog vijeka, zakljueno sa 2008. Godinom, povedavala se sa 183% na ak 290%. Dugovi domadinstava prema BDP su se istovremeno povedali sa 48 na 100%. 2 I ba zbog toga, vrlo kompetentni strunjaci smatraju da napori federalnih rezervi da poboljaju likvidnost imaju samo ogranieno dejstvo. Ogroman priliv stranog kapitala u SAD omogudavao je i rast jeftinog uvoza, to je guilo domadu industriju i dovodilo do ogromnog spoljnotrgovinskog i platnog deficita, stimulisalo troenje i destimulisalo tednju, to je sve skupa moralo da dovede do teke ekonomske krize. Zbog te krize, izgubljenog povjerenja u vezi sa tim, Amerikanci ponovo ue kako da ponovo tedljivi, ali ako se tedljivost zaista razvije, nastade poznati Kejnsov paradoks anemina tranja i zbog toga nemogudnost oivljavanja privredne aktivnosti. U SAD-u, dravni sektor je maksimalno zamjenjivan privatnim sektorom. Sprovedena je privatizacija ak i penzijskog i zdravstvenog osiguranja, javnog saobradaja, snabdjevanja energijom, kolstva, univerzitetskog obrazovanja, kulture, pisanih i elektronskih medija, pa ak i zatvora i djelova armije. Krupan kapital, odnosno transnacionalna preduzeda postaju sve modniji akteri u svim oblastima drutvenog ivota. Oni bitno utiu na stvarnje javnog mnjenja.
Kultura, obrazovanje i nauka sve vie zavise od interesa ovih kompanija. Demokratija zapada u sve vedi krizu. Kapital postaje sve dominatniji u odnosu na politiku. Politika je sve vie orijentisana na realizaciji ostvarenja interesa domadih TNK, posebno kada je u pitanju stvaranje nednacionalnog, odnosno slobodnijeg svjetskog trita. I kao posljedica svega toga, nejednakost u prihodima i bogatstvu izmeu vrlo malog procenta bogatih i ogromnog procenta siromanih ili relativno siomanih biva sve veda, to ima niz negativnih ekonomskih i socijalnih posljedica. Zbog svega navedenog, kriza je morala da dobija dramatine razmjere. Sve u svemu, statistiki izraen impresivan rast BDP u SAD-u nije bio zasnovan na zdravim ekonomskim i drutvenim temeljima, te je kao i posljedica toga. Morala dodi drutvena i ekonomska kriza. Za vrijeme procvata neoliberalizma u SAD-u, niz ekonomista, na elu da uvenim M. Fridmanom su dobijali Nobelove nagrade. Nakon smrti, u kampusu ikakog univerziteta, Fridmanu je podignut spomenik. Prije nekoliko mjeseci, velika grupa profesora i asistenata sa tog univerziteta je sadanjem rukovodstvu predala peticiju sa zahtjevom da se taj spomenik skloni, jer je izraz jednoumlja. Mnogi intelektualci, prije svega u SAD-u, ali i u drugim zemljama, ak istiu da ekonomisti uopte ne zasluuju Nobelove nagrade, a mnogi zahtjevaju da neki od onih koji su dobili (zahvaljujudi propagiranju neoliberalizma i trinog fundamentalizma) vrate ove ugledne nagrade. Kao to smo napomenuli, pod ogromnim uticajem SAD, u vedoj ili manjoj mjeri neoliberalizam je prihvaden u vrlo velikom broju zemalja. Tako je Fridman zemljama u tranziciji, poetkom devedesetih godina prolog vijeka poruivao: privatizujte, privatizujte i samo privatizujte, ali poetkom ovog vijeka, priznao je da je pogrijeio konstatujudi da sada shvata da je vanije stvoriti pravnu dravu, jer su bez nje efekti privatizacije, najblae reeno, vrlo problematini. Sad su SAD agresivnim metodama izvozile svoj neoliberalni model drutvenog i ekonomskog naina ivota i sem ranije Jugoistone Azije, a od poetka ovog vijeka, nakon gorkog iskustva, posebno Argentine, taj model je napustio itav niz zemalja Latinske Amerike. Ekonomska i drutvena kriza koja je u SAD dobila dramatine razmjere i kojoj se ne vidi kraj, kao to je napomenuto, prelila se u sve dijelove svijeta i praktino u sve zemlje, a posebno u Island, Letoniju i Maarsku pa i Slovaku, a na podruju Balkana u Hrvatsku, Crnu Goru, Srbiju, Bugarsku, Rumuniju, pa i Grku. 3 Tragikomino je da je uveni ekgleski univerzitet Kembrid u kome je koncentrisana ogromna univerzitetska elita Engleske ostao bez 300 miliona funti koje je zbog visoke kamate, uloio u banke Islanda. irom svijeta, kako meu politiarima tako i meu
naunim radnicima iz vie drutvenih nauka, istie se da je neoliberalizam bio teak promaaj i da je donio mnogo vie tete nego koristi, te je zbog toga izgubljeno povjerenje naroda i da ga zbog toga treba to prije napustiti.
HIPOTEKARNA KRIZA U SAD-u KAO OKIDA SVJETSKE KRIZE Kriza koja je aktuelna najveda je od tridesetih godina XX vijeka. Poela je amerikim kolapsom u hipotekarnim kreditima (US mortgage collapse) u avgustu 2007. Kao i posljedica neusklaenosti ponude i potranje. Kriza amerikog trita nekretnina, koja nije odmah ozbiljno shvadena, prijeti razornom krizom u cijelom svijetu. Uzrok je, po miljenju ekoknomista, u besprizornoj primjeni neoliberalne ekonomske politike. Takoe, kriza amerikog trita nekretnina, koja nije odmah ozbiljno shvadena, prijeti razornom krizom cijelom svijetu. Uzrok je, po miljenju ekonomista, u besprizornoj primjeni kako smo rekli neoliberalne ekonomske politike. Kriza amerikog trita nekretnina, koja je ved hiljadama Amrikanaca donjela gubitak krova nad glavom, ali i izazvala razornu krizu na finansijskom tritu irom svijeta, vjerovatno de ostati upamdena kao dosad najtea finansijska kriza u istoriji SAD-a. Odgovorni u SAD-u, ali i Njemakoj i mnogim drugim dravama, meutim, jo podcjenjuju obim i znaaj te krize, ali mnogi ugledni ekonomisti i analitiari upozoravaju da se s tim stvarima ne treba aliti. Da se kriza hipotekarnog trita u SAD-u zaotrava i moe izazvati dramatine posljedice za cijelu svjetsku privredu, pri emu njena druga faza moe biti neuporedivo tvra od prve , smatraju mnogi ekonomisti. Osnovni problem u SAD-u jeste cjenovni balon koji je doveo do toga da su cijene kuda vjetaki dvostruko ili, dak, trostruko povedane u odnosu na realnu vrijednost. To vjetako povedanje izazvali su takozvani podprvoklasni, ili subprimarni hipotekarni krediti koji imaju vede i promjenjive stope koje su, recimo, sa poetnih 3.75% za dvije do pet godina dospjele na 8,25 pa i vie procenata. Ti krediti su odobravani korisnicima koji se nisu kvalifikovali za zajmove sa niim i fiksnim kamatnim stopama, a pogodni su za one ljude koji prvi put kupuju kudu, zbog poetnih povoljnijih uslova kredita. 32
Strunjaci ukazuju da su neki korisnici tih kredita u SAD-u, moda bile i rtve brokera. Zbog toga su mnogi korisnici pobjegli iz odreenih podruja, prije no to je vrijednost hipoteke, zbog stalnog rasta kamata, dostigla takav nivo da korisnici vie nisu mogli da ih otpladuju. U Klivlendu, u saveznoj dravi Ohajo, recimo, u pojedinim gradskim podrujima, samo u jednoj ulici je ak 20 od 30 porodica izgubilo cijelu svoju imovinu, jer nisu mogli vie da otpladuju kredite, a irom tog okruga zapljenjeno je do aprila ove godine vie od 70. 000 kuda. Nije samo problem to su ljudi prinueni da napuste svoje kude, ved poslije njihovog odlaska ostaje prava pusto, jer im neka porodica napusti zapljenjenu kudu , za nekoliko dana, pa ak i sati, takozvani sakupljai starog gvoa provaljuju u naputene domove, probijaju zidove i vade vodovodne cijevi, a sa tavanice skidaju bakarne elektrine instalacije i aluminijumsku izolaciju. Odnose ak i metalne lavaboe i kudne ureaje, koje kasnije prodaju poto sve to je metalno ima dobru prou na meunarodnom tritu. Tako zapljenjena kuda u sumornim predgraima mnogih amerikih gradova postaje samo prazna, bezvrijedna ljutura koja vie ne moe prodati. Istinske rtve krize su stanovnici predgraa koji su potovali pravila igre, pladali porez i sauvali svoju imovinu, a onda ostali da ive u takvom pustom kraju, posmatrajudi kako odlaze prve komije ija je imovina i cijela ivotna uteevina nepovratno izgubljena. Ukupan iznos hipotekarnih kredita u SAD-u dostigao je sumu od oko 12 biliona dolara, od kojih su za gotovo polovinu (5,3 biliona) garanti ili davaoci zajmova dvije najvede domade hipotekarne agencije Fredi Mek i Fani mej. Fani je meu desetak najvedih firmi na svijetu. 4 Kreditna kriza se upravo prelomila i na ove dvije hipotekarne kude, pretedi da njihovim uruavanjem povue za sobom i ameriku privredu. Svjestan velike opasnosti zbog duboke finansijske krize u zemlji, u pomod privredi priskoio je Predstavnidki dom amerikog Kongresa, usvajajudi program za podrku tritu nekretnina u SAD koji bi poreske obveznike mogao da kota ak 25 milijardi dolara. Ameriko trite nekretnina je u dubokoj krizi od prole godine, pri emu je sada dolo do pada prodaje, izgradnje i cijene nekretnina. Ta kriza povlai nizbrdo cijelu ekonomiju te zemlje, a preliva se i na evropski kontinent i mnoge drave i finansijske institucije u svijetu koje su, polakomljene mogudnodu dobrih zarada, ulagale novac u rizino ameriko hipotekarno trite. Posljedice hipotekarne i finansijske krize ne osjedaju samo amerike banke, ved de se i evropske
banke u naredne tri godine suoiti sa gubicima koji bi mogli da dostignu i 120 milijardi evra, proizilazi iz studije istraivakih i konsultantskih firmi Oliver Vajman i Intrum Justicija 5 . Pri tome de najvie biti pogoene banke u Velikoj Britaniji, paniji i Irskoj, zbog odobrenih hipotekarnih zajmov i potroakih kredita, a ved tokom ove godine mnoge najvede evropske banke, meu njima i vajcarske, bile su prinuene da otpiu milijardske novane iznose, zbog nemogudnosti naplate odobrenih hipotekarnih kredita. Procjenjuje se da de ovogodinji gubici banaka na starom kontinentu dostidi ukupno 34,7 milijardi eura, a dogodine 42,5 milijardi, pri emu bi samo u Britaniji gubici naredne godine mogli premaiti 21 milijardu evra est milijardi vie nego prole godine. Analitiari upozoravaju da za razliku od trita akcija, trite nekretnina reaguje sporije na poremedaje, pri emu ne dolazi odmah do kraha, naduvani cjenovni balon se nede probuiti naglo, ved do njegovog splasnuda dolazi polagano, tokom nekoliko godina. Prva faza pada tritna nekretnina je relativno mirna, ali je faza koja slijedi neuporedivo tvra, poto je tednja gotovo iscrpljena, kreditne linije bez izvora, a banke ostaju bez kiseonika. Ekonomisti smatraju da je dolo do velikog otedenja amerike drave i finansijskog sistema te zemlje, a u toj situaciji je Centralna banka bila primorana da u potpunosti ignorie inflaciju i orjentie se samo na rast i finansijsku stabilnost. U problemima se nalo jo mnogo banaka zbog toga to: kamate de ostati niske, inflacija de porasti, kurs dolara de i dalje slabiti prije svega, prema evru. Takva situacija je pogodila, prije svega, izvozno orjentisane privrede, kao to je recimo Njemaka. Nosilac Nobelove nagrade za ekonomiju i profesor na amerikom Univerzitetu Kolumbija, poznati antiglobalista Dozef tiglic, istie da je sadanja kriza posljedica besprizorne primjene neoliberalne ekonomske politike. Svijet, meutim, nije sazidan na postulatu da se trite regulie samo po sebi, kao to tvrde visoki svetenici neoliberalne politike. Prirodno, nijedan od tih sektora nije primjer za slobodno trite, a ba je to dio problema, jer se retorika o slobodnom tritu koristi selektivno, pri emu joj se daje znaaj samo kad slui neijim interesima. On je istakao da neoliberalni, trini fundamentalizam slui kao teoretska osnova za propagiranje privatizacije, liberalizacije i nezavisnosti centralnih banaka, koje tobo treba da se staraju samo o najnioj inflaciji i ni emu vie.
5 isto 34
To je uvijek bila politika doktrina koja je sluila odreenim interesima, smatraju ekonomisti, pri emu valja imati na umu injenicu da neoliberalna teorija nikada nije imala istorijsko uporite u drutvu, niti je ikada uivala iroku podrku. Ako bismo iz toga izveli pravilne zakljuke, onda bi nam to moglo dati nadu da bismo jednoga dana, ipak mogli da nazremo svjetlost na kraju tunela, izlaz iz mraka koji se nadvija nad svjetskom privredom, istakao je ekonomista tiglid.
KRATKA ANALIZA DOSADANJEG STANJA I UZROKA
Najsnaniji uticaj na meunarodno finansijsko trite imaju promjene na deviznim tritima, jer se preko njih uspostavljaju veze izmeu pojedinih nacionalnih finansijskih trita. Zato su najvjerovatniji razlozi izbijanja krize na meunarodnom finansijskom tritu deviznog porjekla. Namedu se nove dileme: neodrivost dolara kao svjetskog novca, potreba uspostavljanja novog meunarodnog novca, potreba uspostavljanja novih valutnih blokova kao odraza snage nacionalnih ekonomija. Dolar kao svjetski novac rezultat je procesa globalizacije koji namede Amerika. Dominacija SAD nakon Drugog svjetskog rata, njihova elja i nastojanja da se dolar koristi kao svjetski novac u itavom svijetu, uz enormno narastanje budetskog i platnog deficita Amerike, glavni su uzroci svjetske finansijske i ekonomske krize, koja se javila tokom jeseni 2008. Godine na finansijskom tritu u SAD-u. Kriza finansijskog trita najprije se manifestovala pucanjem balona na finansijskom hipotekarnom tritu u Americi. Meunarodni monetarni sistem poiva na sistemu u kome je dolar glavni denominator vrijednosti drugih valuta i glavni izvor meunarodne likvidnosti. U dolaru se izraava vrijednost unce zlata, cijena barela nafte, u dolarima se obavljaju meunarodna pladanja izmeu velikog broja zemalja, velika koliina dolara krui po svijetu van Amerike, u dolarima se vode depoziti, devizne rezerve. Uloga dolara je postala prenaglaena u odnosu na snagu amerike privrede i nesrazmjerna njenim proizvodnim mogudnostima, pa se sad postavlja pitanje realnog robnog pokrida. Kad je rije o dolaru u poleratnom meunarodnom monetarnom sistemu, moe se redi da je to fabrika greka napravljena u Breton-Vudeu pri stvaranju MMF, ali greka je namjerno napravljena. Taj sistem je podrazumjevao da dolar igra ulogu svjetskog novca: da se u dolarima 35
iskazuju devizni pariteti dugih valuta, vri meunarodna pladanja, prave kalkulacije i fakturiu cijene, da se dolari dre kao monetarna rezerva u drugim zemljama, da i stranci tede u dolarima. 6
Dolar je postao stub bretonvudskog monetarnog sistema, ali posle ukidanja zamjenjivosti dolara za zlaro 1971. Godine i dvije devalvacije dolara dolara 1971. I 1973. Godine dolo je do promjene meunarodnog monetarnog sistema (prelo se na sistem promjenjivih deviznih kurseva). Meutim, dolar ipak nije izgubio ulogu svjetskog novca zahvaljujudi injenici da on i dalje odlaze iz Amerike, kroz deficit platnog bilansa SAD-a. Enormi rast deficita ipak ima granice i kad-tad morao da pukne prenaduvanog deficita i ispolji se u vidu krize, najprije na amerikom, a poslije i na meunarodnom finansijskom tritu. 7
KRIZA I NJENE POSLJEDICE Kriza koja se desila uticala je na funkcionisanje mnogih velikih kompanija, na smanjenje njihovog profita i dovela do situacije u kojima su vlasnici bili prinueni na otputanje svojih radnika. Neke od velikih kompanija u kojima su se deavale takve i sline promjene:
CITYGROUP Citygroup, kompanija sa najvedom svjetskom mreom za pruanje finansijskih usluga, saoptila je da planira da u narednim mjesecima otpusti dodatnih 50.000 zaposlenih, u pokuaju da smanji trokove za personal za oko 20%. Broj zaposlenih u kompaniji je pao sa 352. 000 krajem septembra 2008. Godinena oko 300. 000.Sitigrup ved je ukinula 23. 000 radnih mjesta od poetka godine. U periodu jun-septembar uknjiila je neto gubitak od 2,8 milijardi dolara, zabiljeivi negativan saldo etiri kvartala zaredom. Vrijednost akcija kompanije pala je za ak 70% od poetka godine. Program smanjenja trokova ukljuuje i prodaju riskantnih akcija, uglavnom vezanih za krizu na hipotekarnom tritu, i kresanje ukupnih trokova za petinu. 8
TOYOTA Japanska Tojota (Toyota) je u tromjeseju zakljueno sa junom zabiljeila gubitak od 77,8 milijardi jena (819 miliona dolara). U saoptenju se navodi prognoza da de u fiskalnoj godini zakljueno sa martom 2010. Gubitak iznositi 4,7 milijardi dolara, to je nie u odnosu na ranije procjenjeni gubitak od 5.8 milijarni dolara.Tokom tri mjeseca zakljueno sa junom, 2009. Godine taj japanski proizvoa automobila zabiljeio i pad prihoda, koji su smanjeni za 38,3% na 40,4 milijarde dolara, to je posljedica smanjenja prodaje u gotovo svim regionima svijeta.Novi Tojotin hibridni automobil, koji vozi na benzin i elektrinu energiju, trenutno je najprodavaniji model u Japanu. Manji gubitak od oekivanog u prolom kvartalu ukazuje na to da Toyotin agresivni program obuzdavanja trokova, koji ukljuuje smanjenje broja radnih mjesta i proizvodnje, manje plate za rukovodioce i smanjenje investicija, ipak daje neke rezultate. Tojota je povedala prognozu prodaje svojih vozila u svijetu tokom tekude fiskalne 2009.godine na 6,6 sa 6,5 miliona automobila, to upuduje na rast prodaje na domadem tritu, zahvaljujudi mjerama vlade u Tokiju za podsticanje prodaje energetski tedljivijih vozila. Novi Toyotin hibridni automobil, koji vozi na benzin i elektrinu energiju, trenutno je najprodavaniji model u Japanu, to je prvi put da vodede mjesto u plasmanu zauzme neko hibridno vozilo, vlada u Tokiju je nedavno ukinula porez na kupovinu takvih vozila i pokrenula program ke za krntije. 9
GENERAL MOTORS - GM GM je jedan od vodedih proizvoaa automobila u svijetu i ubjedljivo najveda autokompanija u SAD-u. Ima 235 hiljada zaposlenih, a lani je iz proizvodnog pogona GM izalo 8,35 miliona putnikih i teretnih vozila. Vrijednost prometa posrnulog amerikog automobilnskog dina pala je tokom prvog kvartala za 47% na 22,4 milijarde dolara. Kvartalni gubitak GM-a po akciji, od 9,66 dolara bio je meutim za 1,31 dolar nii nego to je predviala grupa analitiara u anketi agencije Blumberg. Poslije informacije da je kvartalni gubitak GM bio nii od oekivanog, akcije kompanije su poskupele na amerikom tritu osam centi ili 4,8% na 1,74 dolara. 10
KRIZA U 21 VIJEKU Bitno je naglasiti da je ekonomska kriza do sada proizvela niz tekih ekonomskih i socijalnih posljedica koje de se vremenom samo povedavati. Meu najteim posljedicama su: Smanjenje svjetskog bruto domadeg proizvoda Povedanje nezaposlenosti; Smanjenje volumena, a pogotovo vrijednosti svjetske trgovine proizvoda i usluga; Bitno smanjenje stranih direktnih investicija Sve tee dobijanje kredita u inostranstvu i zapadanje u duniku krizu itavog niza zemalja; Smanjenje priliva deviza po osnovu doznaka radnika zaposlenih u inostranstvu; Protekcionizam koji praktikuje sve vedi broj zemalja; Sve vede gubljenje povjerenja, naroito poslije samita G-20 odranog poetkom aprila tekude godine;
10 http:/www.salonautomobila.rs/jedna_vest.php 38
Kriza Svjetske trgovinske organizacije, pogotovo nakon nagovjetaja najvedeg pobornika slobodne svjetske trgovine SAD-a da se mogu povudi iz te organizacije.
S obzirom na temu kojom se bavimo, istadi demo da de, po procjeni Svjetske trgovinske organizacije, u 2009. godini fiziki obim svjetske trgovine biti za preko 9% manji nego prethodne godine. Imajudi to u vidu, kao i da de, po projekcijama Svjetske banke, cijene niza proizvoda od nafte, obojenih metala, proizvoda crne metalurgije, pa sve do automobila i niza usluga u 2009. Godini biti znatno nie nego u 2008. godini, jasno je da de vrijednost svjetske robne trgovine i trgovine uslugama biti znatno manja nego to je bila prethodne godine. To je ved i sada teko pogodilo, a jo tee pogoditi zemlje koje imaju vrlo visoke tzv. izvozne koeficijente, kao to su Hong-Kong, Sigapur, Irska, Belgija, Holandija, Slovaka, Maarska, Slovenija, Malezija i dr. To de teko pogoditi zemlje u ijoj strukturi izvoza vrlo visoko uede imaju nafta, obojeni metali, proizvofi crne metalurgije, priprodnog kauuka i sl, pogotovo ako su njihovi izvozni koeficijenti vrlo visoki. Naravno da de to teko pogoditi i zemlje u ijoj strukturi deviznog priliva vrlo visoko uede imaju i prihodi od izvoza usluga, kao to je sluaj sa Egiptom, Grkom, Panamom, Hrvatskom. Kiprom, Kubom i sl. U ogromnim tekodama de se nadi desetak ekstremno visoko zaduenih zemalja, a bide i u jo vedoj nemogudnosti da obezbjede nove kredite da bi njima pokrili bar izdatke za servisiranje postojedih spoljnjih dugova. Jo vedi broj zemalja, zbog vrlo vjerovatnog smanjenja izvoznih prihoda i relativno visokog spoljnog duga i visokog iznosa dospjelih obaveza po osnovu servisiranja tih dugova nadi de se u statusu visoko zaduenih. Na kraju, sedestak zemalja od Indije, Vijetnama, Kine, pa do BiH bide pogoene vrlo vjerovatnim osjetnim smanjenjem doznaka njihovih graana koji rade u inostranstvu, jer de veliki broj ljudi ostati bez posla. MMF je iznio sumornu procjenu negativnih efekata globalne ekonomske krize u ovoj godini. Strunjaci ove institucije procjenjuju da de se svjetski BDP smanjiti za 1,3%, to je najvedi pad od zavretka Drugog svjetskog rata. Oni procjenjuju da de BDP u Japanu biti smanjen za 6,2% u Njemakoj za 5,6%, Italiji 4,4%, V. Britaniji 4,1%, u Francuskoj 3%, u evrozoni 4,2%, u SAD-u za 2,8%. Konstatuju da je globalna ekonomija u tekoj recesiji 39
izazvanoj finansijskom krizom i akutnim gubitkom poslovnog povjerenja. Predviaju da de posljedica teke ekonomske krize biti i masovno bjeanje investitora iz zemalja u razvoju, da de dodi do dramatinog skoka nezaposlenosti i da de se svjetska trgovina smanjiti za 11%. Izvrni direktor te institucije konstatuje da de 2009. Godina biti uasna za tekudi globalni finansijsko-ekonomski poredak, sa blago domadeg proizvoda trebalo da iznosi 1,9%. Ako se ima u vidu da je MMF samo prije nekoliko mjeseci (za svijet u cjelini) za 2009. Godinu prognozirao privredni rast od 3,9%, postavlja se pitanje da li se moe vjerovati njegovoj procjeni da de u idudoj godini dodi do blagog oporavka svjetske privrede. Zbog svega navedenog ogroman broj ozbiljnih zemalja preduzima dugorone i kratkorone mjere u cilju minimiziranja negativnih efekata svjetske ekonomske krize, smanjenja svjetske trgovine, smanjenja stranih direktnih investicija i vrlo vjerovatno smanjenja dotoka ostalih oblika stranog kapitala. Pored niza ranije iznjetih problema koji prate i koje de pratiti napore razvijenih zemalja da izau iz ekonomske krize i u vezi sa tim ulaganja ogromnih finansijskih sredstava, pored ranije navedenih , postavlja se niz drugih vrlo vanih pitanja kao to su: 1. Da li je realno oekivati da de se brzo povratiti teko poljuljano povjerenje kako privredde, tako i stanovnitva; 2. Da li ulaganje tih ogromnih sredstava de facto znai spasavanje i nastavak dosadanjeg neoliberalnog koncepta kapitalizma; 3. Koliko de vremena prodi dok se doe do prihvatljivog koncepta trinog kapitalizma uz optimalnu regulaciju, prije svega sektora bankarstva; 4. Nede li ulaganje pgrpmnih sredstava u cilju spasavanja posrnulih banaka i kompanija stimulisati banke i kompanije, osiguravajuda drutva u sl. Da olako ulaze u kazardne aktivnosti raunajudi da de ih, u sluaju neuspjeha, drava spasavati (tzv.moral- hazard); 5. Kako obezbjediti da se sredstva koja su do sada drave uloile i koje de ubudude ulagati u cilju izlaska iz ekonomske krize, zaista u predvieno vrijeme i vrate. 6. Da li je realno oekivati da de ulaganje finansijskih sredstava dati oekivane rezultate ako je u pitanju drutvena kriza prije svega u SAD-u i ako se nita ozbiljnijie ne preduzme da se ta kriza prevazie. 11
11 www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=11710) 40
PROGNOZA DUINE TRAJANJA SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE U razliitim tumaenjima uzroka nastanka ekonomske krize treba traiti i odgovor kada de biti ublaena i predi u benigno stanje. Zagovornici neoliberalnog koncepta ekonomije smatraju da je kriza nastala zbog pohlepe grupe ljudi i nedovoljne dravne kontrole u oblasti bankarstva i osiguranja. Dravna regulativa tijela ispustila su iz vida brojne mahinacije bankarskog i sektora osiguranja u Americi. Povedano uede drave u regulaciji novanih tokova i ubacivanje ogromnih koliina novca u finansijske sektore i kompanije predstavlja izlaz iz krize za neko vrijeme. Istina je da je sadanja kriza posljedica viedecenijske realgeopolike SAD-a stvorene nakon Drugog svjetskog rata u Breton Vudsu i Niksonovim naputanjem zlata kao podloge za dolar 1971. godine. Kriza na Volstritu ukazuje na jasan kraj takve politike i najvidljiviji je dokaz promjena u realnom svijetu. ta je sve potrebno da svjetska ekonomska kriza pree iz malignog u benigno stanje niko vie ne daje konkretne odgovore. Stavke koje utiu na cijenu proizvoda i stvaranje nove vrijednosti u realnoj ekonomiji su cijna radne snage, sirovina, energenata i drugih trokova proizvodnje. Kada ameriki radnici shvate da njihove plate nede vie biti najvie na svijetu jer ih vie ne subvencira dolar i amerika vojska, ispunide prvi uslov. Propagandna mainerija u SAD-u i dalje uvjerava stanovnitvo Amerike i ostalog dijela planete da su vojno ekonomska sila koja dominira svjetskom ekonomijom i uspjeno predvodi svijet. Meutim, SAD kao zemlja koja 83% svekoliko ekonomske aktivnosti obavlja unutar svojih granica i sa najboljim informacionim sistemom, SAD de najbre u dijelu evroatlantske grupe poeti oporavak prilagoen novoj geopolitikoj situaciji i za tri etiri godine ameriki radnici de biti vie zaposleni, ali sa dosta niim platama. Kada radnici u Kini budu pladeni dva puta vie nego sada i kad se njihov broj znatno poveda, poede da se uspostavlja ravnotea u cijeni radne snage, to vai i za ostala podruja u svijetu. Meutim, nasluduje se da ova drava civilizacija ovo vrijeme koristi da se obezbjedi energentima po povoljnijim cijenam (Iran, Venecuela, Rusija, Brazil,) i novim thnologijama (kupuje kompanije sa visokim tehnologijama) s namjerom da prva krene u novi razvoj uz svu pomod nauke i svog unutranjeg regulativnog kounistikog sistema. Kada cijene energenata budu formirane u skladu sa novom geoploitikom, uspostavide se ravnotea u tom sektoru. Kako je jo uvijek prisutna glad za energentima (a i u slijededih 30-40 godina situacija de biti nepromjenjena), realna geopolitika bitno de uticati na cijene energenata. Rusija de uz obnovljenu vojnu mod obezbjeivati ne samo svoje interese u toj oblasti, ved de u neku ruku biti zatitnik tog trita 41
kojim vie ne dominiraju SAD i Evropa. Arapske zemlje, Brazil, Venecuela i Rusija obezbjedide stabilnost trita energenata u svom interesu kao proizvoaa, a i u interesu novih velikih potroaa, kao to su Kina i Indija, pa i energentni nede biti predmet manipulacije svjetskih multinacionalnih kompanija i drava. Stoga u kratkim crtama i par reenica moemo rei glavne zakljuke. Velika depresija tridesetih odredila je sudbinu civilizacije u dvadesetom vijeku. Nesumnjivo je da de velika ekonomska kriza s poetka 21-og vijeka odrediti nau sudbinu i vjerovatno sutinski promjeniti privredni sistem i geopolitike odnose na planeti. Kako se najznaajniji svjetski ekonomisti ne slau o uzrocima i posljedicama kao i nainu izlaska iz krize tu du biti slobodna da kao neko ko tek ulazi u oblasti ekonomskih problematika iznesem i svoj stav. Porededi krizu s poetka XXI vijeka i Veliku depresiju evidentno je: Obje krize su nastale u SAD-u i odatle se prelile u ostatak svijeta; Kriza s poetka XXI vijeka se smatra dramatinijom od krize 1930-tih godina; Krizu Velike depresije karakterisao je brz slom (krah) berze, dok je pad berze koji se vezuje za krizu savremenog svijeta bio neto sporiji.
Uzroci krize su: Pad cijena trita nekretnina (hipotekarna kriza) Nepravda u raspodjeli prihoda ostvarena dinaminim privrednim aktivnostima; Iskljuenje drave iz sfere privrede; Maksimalna liberalizacija spoljne trgovina; Maksimalna liberalizacija stranih i direktnih investicija; Primjena neoliberalne politike i dr.
Posljedice krize su: Smanjenje svjetskog bruto domadeg proizvoda; Smanjenje obima prizvodnje to uzrokuje povedanje nezaposlenosti; Pojava radnikih trajkova u sve vedem broju zemalja; Duboko nepovjerenje graana i dr
42
Svi elementi ukazuju da bi posljedicce krize XXI vijeka mogle biti dramatinije od posljedica Velike depresije, a putevi izlaska iz krize znatno komplikovaniji. to se tie pravaca izlaska iz krize, mogude su slijedede opcije: Ukoliko je kriza ciklinog karaktera, onda je mogude uz razliite finansijsko ekonomske terapije (prje svega upumpavanja svjeeg novca u privredne tokove) oekivati oporavak za nekoliko godina; Ako je kriza sutinskog karaktera, onda de proces trajati dosta dugo, jer de se morati pronadi novi drutveno-ekonomski sistem koji de se bazirati na jasnim moralnim principima u privredi, na pravinoj preraspodjeli dobiti i na ujednaenoj preraspodjeli plata.
I na kraju posltavlja se pitanje, zato su obe krize generisane u SAD-u, ali je tp kod njih sistemska greka ili je ta greka elja za bezgraninom hegemonijom i dominacijom u svijetu ? Na to pitanje je nemogude odgovoriti. No, jedno je izvan sumnje: Svako carstvo je za svog vjeka.
43
IV DIO: BANKARSKI SEKTOR I KRIZA Pojam krize i njeni uzroci
Uzroci globalne financijske krize mogu se identificirati kroz funkciju financijskog sustava SAD- a, te uloge dolara u svjetskim financijama. SAD su se tijekom 90-tih godina prolog stoljeda, od zemlje vjerovnika transformirale u zemlju dunika. To se dogodilo poglavito zbog gospodarske ekspanzije dalekoistonih zemalja i Kine. Financijska, a onda i gospodarska kriza nije zaobila ni Bosnu i Hercegovinu. Financijske krize definiraju se kao poremedaji na financijskom tritu, koje karakterizira pad cijena imovine, te propast financijskih i nefinancijskih institucija. Javljaju se kod rasta nepovoljnih odluka i moralnog hazarda na financijskim tritima, koja ne mogu usmjeravati kapital uinkovito od tedia prema investitorima, to uzrokuje smanjenje ekonomske aktivnosti. Naravno, ovakvo ponaanje koje se temelji na oekivanjima, dovodi do ostvarivanja predvienih dogaaja. Svi vjeruju da de biti kriza, pa dolazi do smanjenja potronje i pojave krize. U sluaju da je kriza ved nastupila, ovakav oblik ponaanja samo pojaava negativne ekonomske uinke. Ekspanzivna financijska politika moe ublaiti slom, ali uz kreiranje inflacije. Globalna gospodarska kriza nije zaobila ni Bosnu i Hercegovinu. Ozbiljna ekonomska kriza svjetske ekonomije je dovela do naglog pada bosansko hercegovakog izvoza i novanih priljeva iz inozemstva, to je inilo kljune faktore ekonomske recesije u 2009. godini. Vaan faktor djelovanja krize vjerojatno je bilo i podizanje kreditnih kriterija od strane banaka to je zadalo snaan udarac investicijama, ali i potronji trajnih potroakih dobara. Pored utjecaja na realni sektor, svjetska ekonomska kriza je u 2009. znaajno umanjila vanjske priljeve po osnovi novanih poiljki i kompenzacija zaposlenih u inozemstvu koje su u razliitim godinama zajedno inile 10-15% raspoloivog dohotka domadinstava u Bosni i Hercegovini. Financijski sistem u svakoj zemlji je jedan dinamian sistem, koji je u korelacionoj vezi sa realnim sektorom. Za napredak ekonomije jedne zemlje vano je snaenje finansijskog sistema, postizanje njegove efikasnosti i stabilnosti. Centar financijskog sistema u zemlji su financijska trita, kao jedan jedinstven sistem modaliteta finansiranja. Kratko iskustvo s ovom krizom je ukazalo da su financijska trita jedan od kljudnih koridora putem kojih se kriza iri u kratkom roku iz ekonomije u ekonomiju. Domadi bankarski sektor je zbog svoje bliske povezanosti s eurozonom vrlo rano osjetio 44
posljedice prvenstveno financijske a onda i opde ekonomske krize koja se munjevitom brzinom poela iriti u drugoj polovici 2008. Godine. Indirektni negativni efekti su veoma oiti i vrlo je vjerovatno da nede nestati u kratkom vremenu. Produbljenje ekonomske krize i u zemlji i vani de sasvim sigurno imati veoma direktan utjecaj na uinke banaka koje sada moraju poslovati u vrlo izmjenjenim uslovima. Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini, ma koliko on bio ureen domadom regulativom, podloan je promjenama koje dolaze sa globalnog financijskog trita. Koncentracija je jedan od globalnih tendencija u bankarstvu. Kako se ona odraava na dugoroniji razvoj pojedinanih ekonomija za sada ne postoji univerzalni odgovor. Ekonomska povijest biljei i dobre i loe primjere velikih banaka. Dakle, koncentraciju u bankarstvu trebamo prihvatiti kao globalni proces, kao neminovnost vremene i prostora kome pripadamo, ali istovremeno, trebamo da je mjerimo, analiziramo njene efekte i kroz nadzor ograniavamo njene loe efekte. Pad profitabilnosti banaka i postepeno pogoravanje kvaliteta kredita pri kraju 2008. Godine ukazuju da je takav trend zapoeo i da su potrebne odlune mjere za osiguravanje funkcjonalnog bankarskog sistema.Bez financijskih inovacija, koje su omogudile bankama da prodaju hipoteke kao novi financijski proizvod s visokom zaradom, kriza bi ostala na tritu nekretnina u SAD i ne bi se globalno proirila. Kriza se nede rijeiti samo novim novcem, kao to centralne banke pokuavaju, ili otrijim nadzorom tekudeg financijskog sustava. Financijska kriza pretvara se u realnu recesiju ili i depresiju. Financijski sektor je neopravdano i neutemeljeno nadjaao realni sektor. Postojede razlika izmeu monetarne (fiatne) i realne ekonomije je neodriva!
TEORIJSKE ODREDNICE FINANCIJSKE KRIZE I BANKARSKE INDUSTRIJE BOSNE I HERCEGOVINE Sa stanovita uspjenosti, sam pojam kriterij podrazumijeva mjerilo. Ovo poglavlje posvedeno je osnovnim principima kao mjerilima uspjenosti bankarskog menadmenta. Njihove znaajke mogu se predoiti uz obradu sljededih tematskih jedinica: 1. temeljne znaajke financijske krize i 2. vanija obiljeja bankarske industrije.
45
TEMELJNE ZNAAJKE FINANCIJSKE KRIZE Uspjenost bankarskog menadmenta se ocjenjuje temeljnim sagledavanjem bilansnih pozicija i perfomansnosti banaka, pri emu se naglasak stavlja na analizu aktivnih i pasivnih pozicija u bilansu stanja i na analizu prihoda i rashoda u bilansu uspjeha banke. U tom pogledu, bilans uspjeha predstavlja refleksiju bilansa stanja banaka. Perfomansnost (bonitet) banaka se definie na osnovu pokazatelja uspjenosti, sistematizovanih u zavisnosti od: finansijske strukture i finansijske snage banaka, a prije svega likvidnosti, sigurnosti i profitabilnosti banaka i dr., ime se determinisani osnovni kriteriji za procjenjivanje uspjenosti bankarskog menadmenta, s napomenom da ne postoje dvije banke sa potpuno istim perfomansama. Poto su nesumnjivo rentabilnost, likvidnost i sigurnost osnovni ciljevi (principi) bankarskog poslovanja, sasvim je normalno da se u analizi finansijskog poslovanja banaka prvo polazi od toga kako se u kojoj mjeri ostvaruju ovi fundamentalni ciljevi, odnosno principi bankarstva. Za iru analizu i sagledavanje uspjenosti bankarskog menadmenta nuno je primjeniti obrazac CAMEL (analiza kapitala, aktive, menadmenta, prinosa, te likvidnosti i solventnosti). Najimpresivnija mjera uspjenosti bankarskog poslovanja je mjera tekude profitabilnosti, a najvaniji indikatori su: povrat na ukupna sredstva (ROA) i povrat na akcijonarski kapital banke (ROE), pri emu povrat predstavlja ostvarenu neto dobit banke. 12 Postoje odreeni kriteriji za procjenu uspjenosti bankarskog menadmenta, a koji su se mijenjali u zavisnosti od formulisanih bankarskih pravila, u period od zlatnog bankarskog pravila, koje je predvialo da bankarski plasmani po svemu odgovaraju depozitnim izvorima, depozitne teorije, po kojoj, u normalnim prilikama, dolazi do rone transformacije kratkoronih depozita u dugorone plasmane. Prema zakonskom propisu banke mogu da ulau u osnovna sredstva do 50% osnovnog kapitala, a u cilju stabilizacije bankarskog sektora. Bazelski sporazum je definisao, pored ostalog itav niz pravila za vrednovanje osnovnih bilansnih pozicija, a koja se koriste i za procjenu uspjenosti bankarskog menadmenta. Uspjenost bankarskog menadmenta procjenjuje se na osnovu kriterija koji predstavlja odnos ostvarene aktive po zaposlenom i meunarodnog standarda, po kome je rentabilna (uspjena) ona banka koja ima aktivu preko jedan milijun KM po radniku (u 2003. God.
12 Gligorid-Vujnovid B., Risk menadment, Fakultet poslovne ekonomije Banja Luka, 2008, str. 63. 46
aktiva po zaposlenom u bankama RS je 570 tisudi KM, to je otprilike 50% od meunarodnog standarda) . 13
VANA OBILJEJA BANKARSKE INDUSTRIJE Nuno je naglasiti da problemi (ne)efikasnosti domadeg bankarstva ne nastaju, prvenstveno, kao to se esto misli, zbog velikog broja banaka i zbog malog vlastitog kapitala kojim raspolau, nego zbog naina na koji posluju i okruenja u kojem posluju. Efikasnost predstavlja uspjenost, a to, prevedeno na teren bankarstva, podrazumijeva uspjenost u ostvarenju realno postavljenih osnovnih ciljeva i principa poslovnih banaka, a to su: rentabilnost, likvidnost i sigurnostUz osjetan pad industrijske proizvodnje (10,9 posto tijekom tri mjeseca) te pad izvoza i izostanak pravodobnih antirecesijskih mjera, oito je da je BiH duboko zagazila u probleme za ija rjeenja nema potrebnog konsenzusa meu odavno posvaanim politiarima. Prole godine registriran je rast BDP-a od 5,5 posto, a projekcije za ovu godinu najavljivale su rast od 3,5 %. Danas se zna da rasta nede biti. 14 Kako samo pametno izgledaju obidnom svijetu kad se lupaju "strunim" terminima kako su samo glup primjenjujudi "normalnu" ekonomsku teoriju na drzavu koja ne proizvodi gotovo pa nita osim struje, aluminija i primarnih sirovina, dravu koja ak ni svoju vodu ne moze prodati ni svojim gradjanima a kamoli nekome drugom, dravu koja u jednom dijelu ima gotovo pa stopostotne namete na plate, koja razvija povoljan poslovni ambijent na sva usta a inspekcijama kree sve privrednike od dva do tri puta kvartalno, dravu u kojoj je lakse prodati bubreg dunika i tako se naplatiti nego se naplatiti na legalan nadin preko medijacije ili utuzenja, dravu u kojoj svaki tender ne moze proi bez para plavih koverata sa uskavom sadrinom, dravu koja prodaje svoja bogatstva za jednu marku u trezor i milion u ministarski dzep, drzavu koja ima stopu nezaposlenosti mladih oko pedeset posto, drzavu koja ne izdvaja sredstva za istraivanje i razvoj, drzavu u kojoj da bi se dobila stimulacija za proizvodnju ili izvoz pola tog iznosa treba dati komisiji za odobravanje stimulacije, dravu u kojoj vise od ezdeset posto bruto domadeg proizvoda pojede aparat same te truhle drzave u kojem je zaposleno vie od pola ukupnog broja svih zaposlenih, dravu sa ogromnom krizom identiteta koju svojata kako ko stige a oni koji bi trebalo da se najvise bore za nju uopte na nju i ne misle, dravu za koju se jos uvijek i ne moe reci da je drava,
13 Krunid M., Uspjean bankarski menadment, Preduslovi i limit, Fakultet poslovne ekonomije Banja Luka 2006., str. 73. 14 http://www.seebiz.eu/bih/banke/kad-bi-rast-bio-barem-nula-posto,43651.html, 25.7.2013. 47
dravu eksperiment. 15 Ako razumijemo novane zakone onda bi funkcija kreditora u krajnjoj nudi, trebala biti u rukama CB. Narod bi trebao dijeliti dobit takvog stvaranja kredita i novca, a i imati korist od stabilne valute. BiH nema, kao vedina zemalja, monetarnu instituciju sa ovlaenjem da kreira nove kredite. Ulogu takvog kreditora preuzeo je MMF. Njegovi programi za strukturnu prilagodbu, ija je svrha pomodi zemlji da se prilagodi krizi i trajnoj nestabilnosti prouzroili su glad i nerede u mnogim zemljama, a ak i kad rezultati nisu bili tako pogodni, ak i kad su uspjeli navudi odreeno razdoblje rasta, esto su plodovi neravnomjerno odlazili bogatima, dok su oni na samom dnu katkad padali i jo dublje siromatvo.Najgori sluaj je to takve meunarodne institucije uporno forsiraju kreditiranje poljoprivrede, energetike i slinih nisko-akumulativnih djelatnosti koje nede siromanim zemljama donijeti BDP po glavi stanovnika na nivou EU. Ukoliko BiH nastoji i dalje da vie troi nego to stvara (tj. Ostvari deficit u robnom, deviznom odnosno platnom bilansu) ostade bez devizni rezervi, kada de joj biti potreban MMF kao kreditor. Sada se takav deficit vjetaki ublauje prodajom dravnih poduzeda. 16
Tabela 1: Struktura kredita poslovnih banaka BiH u periodu 2001- 2007. god. u mil. KM GODINA STANOVNITVO % PRIVATNA PREDUZEDA % OSTALI % UKUPNO 2001 681,9 20 1142,8 34 1514,3 45 3339 2002 1456,3 34 1442,2 34 1382,6 32 4281,1 2003 1996,4 38 1859,5 36 1295.6 25 5121,5 2004 2627,6 44 2478,2 42 821,3 14 5927,1 2005 3453,4 46 3244 43 846,7 11 7544,1 2006 4373,6 47 4075 44 858,8 9 9307,9 2007 5685,8 48 5288,1 44 989,7 8 11963,6 30.09.08 7359,0 50 6477,0 44 812,0 7 14648,0
Agencije za bankarstvo u RS I FBiH, Agencija za osiguranje depozita i Centralna banka BiH, glavne su regulatorne i supervizorske institucije bankarskog sektora u BiH i njenim entitetima. Osnovni cilj njihovog osnivanja je zdrav, tj. Siguran i stabilan bankarski sistem, zasnovan na primjeni meunarodnih standarda i principa, a to je preduslov za uspjenu realizaciju ekonomske reforme u cjelini. Institucijonalnim utemeljenjem agencija za bankarstvo stvorene su zakonske pretpostavke za supervizijski nadzor bankarskog poslovanja. Izuzmemo li bankarske institucije i agencije, zatim Agenciju za osiguranje depozita, te drutva za uprevljanje privatizacionim investicionim fondovima i same privatizacione investicione fondove, koji su proizvod odabranog modela privatizacije dravnog kapitala, do danas nisu ostvareni oekivani rezultati u pogledu institucionalne izgraenosti domadeg nebankarskog finansijskih institucija. Zbog nerazvijenosti finansijskog trita i nebankarskih finansijskih institucija izgubljeno je dragocijeno vrijeme, energija i znatan dio resursa za ulaganje tezaurisane tednje stanovnitva u zamjenu za odgovarajude finansijske instrumente (akcije, obaveznice), koristedi strunost finansijskih menadera (koju inae stanovnitvo ne posjeduje), i diverzifikujudi rizik investicionih ulaganja. 17
ANALIZA I OCJENA MEUODNOSA FINANCIJSKE KRIZE I BANKARSKE INDUSTRIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
PRESJEK STANJA TRANZICIJE U BOSNI I HERCEGOVINI NA KRAJU 2008 GODINE
Otvorenost prema svjetskom tritu te ukljuivanje u procese globalizacije i regionalizacije, pretpostavka je stabilnog ekonomskog rasta svake drave, pa i male kakva je Bosna i Hercegovina. Ovo znai da male drave moraju imati viziju vlastitog razvoja, odnosno znati kakvu ulogu i mjesto mogu imati u procesima globalizacije. Ukljuivanje u globalne procese odvija se danas kroz regionalne integracije, pri emu se male zemlje usmjeravaju prema integracijama kojima prirodno gravitiraju. Stoga, Europska Unija, kao prirodna orijentacija se namede kao put ulaska u globalne meunarodne ekonomske pravce Bosne i Hercegovine. Ovo je sluaj i sa ostalim zapadno balkanskim dravama.
17 Krunid M.,op.cit.,str 77 49
U globalnom okruenju, a posebno u posljednjim decenijama prolog vijeka deavale su se znaajne promjene koje su imale utjecaje na razvoj finansijskih trita, pa i deviznih, u irem smislu internacionalnih trita novca. 18 Bosna i Hercegovina je oduvjek i bila dio europskog politikog, kulturnog i ekonomskog prostora. Ona jo uvjek nije lanica Europske Unije, ved pretenduje da to bude u skorijoj bududnosti. Ekonomske prednosti lanstva se oituju u smanjenju investicionog rizika za strane investitore, u boljim pogodnostima pristupa jedinstvenom tritu, u odnosu na zakljuen sporazum o slobodnoj trgovini sa EU, te u lakem prodoru na ostala svjetska trita.Postoje odreene politike i ekonomske prednosti i za drave sadanje lanice EU proizile iz prijema novih lanica poput Bosne i Hercegovine. Najvanije politike prednosti su svakako porast sigurnosti i stabilnosti u Europi, te i dalje jaanje njene uloge. Ekonomske koristi za EU se ogledaju u proirenom jedinstvenom tritu, u porastu kretanja izravnih stranih ulaganja (FDI) na nova trita i u ekonomskoj rekonstrukciji proiziloj iz proirenja. Prostor Bosne i Hercegovine zauzima tek 4,1% prostora EU, a stanovnitvo BiH ini tek neto manje od 1% stanovnitva EU. Bruto drutveni proizvod (BDP) BiH je tek 0,14% europskog, a BDP po stanovniku u BiH iznosi tek 6,04 % onoga u EU. 19
Tabela 2: Pregled usporednih pokazatelja za BiH i EU 20
Povrina (000 km2) Stanovnitvo u milionima BDP (u milijardama USD) BDP po stanov. ( u 000 USD) Bosna i Hercegovina 51,209 3,8 11,342 1,263 EU - 15 1249,0 378,0 7894,5 20,9 BiH/EU(%) 4,1 1 0,14 6,04
Izvor: Uporedni podaci BiH i EU, http://worldbank.ba,(22.12.2013. godine).
18 Ferizovid M., Finansijska trita, Institucionalna i operativna konfiguracija finansijskih trita, Ekonomski fakultet u Bihadu 2004, str. 290. 19 European Commision Directtoreate General for economic and financial affairs, European Economy, Occasional Papers, N5 (2004) ,The Western Balkan in Transition. Str. 35 (online) available:http://europa.eu.int/comm/economy_finance/publications/occasional_papers/occasionalpapers5_en.ht. 20 http://worldbank.ba, (22.12.2013). 50
Bosna i Hercegovina je drava konstituirana od dva entiteta i Distrikta Brko (Federacije BiH FBiH i Republike Srpske RS, Distikt Brko) i zajednikih institucija vlasti. Ona ima realtivno malu ekonomiju u regionu, sa priblino oko 4 miliona stanovnika. Rauna se da obuhvata 12% GDP-a zapadnog Balkana i 17% stanovnitva (podaci iz 2002. godine). Sa GDP po glavi stanovnika od oko 1,400 Eura u 2002. godini, spada u jednu od najnerazvijenijih ekonomija. U 2003. godini, GDP-a je bio jo uvjek 60% od predratnog nivoa.Strukturu GDP-a u 2002. godini ine poljoprivreda sa 12%, industrija sa 21%, usluge sa 62% i graevinarstvo sa 5%. Postoje razlike po strukturi GDP-a na podruju oba entiteta BiH, iako su opdti trendovi slini. Tako, primarni sektor (poljoprivreda, ribarstvo, i umarstvo) ostaju i dalje vaan sektor u RS (20% GDP-a), dok su u Federaciji BiH spali na manje od 10% GDP-a. Sekundarni sektor (industrija i rudarstvo) odravao je nivo entitetskog GDP-a u FBiH. Deindustrijalizacija je bila primjetna u RS-u i ini oko 16% GDP-a, od ega 1/3 industrijske dodatne vrijednosti pokriva sektor proizvodnje elektrine energije. U uslunom sektoru, iako su financijske i poslovne usluge pokazivale stalan rast, vladine slube i dalje zauzimaju velik dio opdih usluga, posebno u FBiH. To odraava i kompleksniju administrativnu strukturu i vie plade u dravnoj upravi u FBiH nego u RS.U BiH je veoma otvorena ekonomija, sa odnosom izvoza i uvoza dobara i usluga od 85% GDP-u 2002. godine. Pa ipak, ovaj rezultat je posljedica vieg uvoza, nego izvoza. EU je glavni trgovaki partner sa BiH i rauna se da obuhvata 40% spoljne trgovine.Proces integririranja BiH u Europsku Uniju 21 preklapa se sa procesom tranzicije i ima dodatnu vrijednost, jer u ovom trenutku podstie nastavak sprovoenja ekonomskih reformi. Glavni cilj zapoete tranzicije je demokratizacija i razvoj zapadnoeuropskog tipa trine ekonomije. Paket tranzicije koji se provodi u BiH zasnovan je na pravilima Vaingtonskog koncenzusa 22 i u BiH se primjenjuje od 1996 godine, okonanjem ratnog perioda (1992-1995). Institucije koje vode tranziciju su: Meunarodni monetarni fond (MMF), Svjetska banka 23 , USAID i EU: Zahvaljujudi podrci ovih institucija, te ostalim donatorima, zadaci na strukturalnim reformama su nastavljeni, sve do dananjih dana.U poslijeratnom periodu EU i Svjetska banka procijenili su da BiH
21 http://www.cbbh.ba/files/eu_suradnja/tehnika_suradnja_eu_bs.pdf.. (12.07.2013). 22 Pitrid, G., Eurotranzicija. Vie detalja o Vaingtonskom konsenzusu, Beograd: Ekonomski institut str. 20-30. (22.07.2013). 23 Acin, ., Meunarodni ekonomski odnosi. Novi Sad, (22.03.2003), Pigmalion, str. 136-189.
51
treba neophodna sredstva u iznosu od 5,1 milijardi US dolara (oko 9,7 milijardi KM koliko je u tom momentu iznosilo), za period prvih pet godina poslijeratne rekonstrukcije, te su pozvali ostale bilateralne i multilatelarne donatore da se zajedno sa njima ukljue u ovu rekonstrukciju. U cilju provoenja prioritetnog programa obnove i rekonstrukcije u proteklom periodu bilo je organizirano pet donatorskih konferencija na kojima je najvede uede (participacija) bilo od strane Svjetske banke, Europske Unije, SAD i Japana.Navedena podrka EU i ostalih donatora u ovom periodu se uglavnom odnosila na rekonstrukciju javne infrastrukture, povratak progranih i raseljenih lica njihovim domovima, implementacija mira i uspostavljanje funkcioniranja institucija. Sva sredstva koja su obedana od strane donatorske zajednice za obnovu BiH se nisu realizirala u cjelosti. Moe se nadi vie razloga za svu nerealizaciju sredstava sa obje strane, ali ono to je sigurno je da ne moemo zanemariti ulogu EU i ostalih donatora u poslijeratnoj rekonstrukciji BiH. Zahvaljujudi provoenju reformi i pomodi Europske Unije BiH je uspjela postidi makroekonomsku stabilnost. Inflacija je smanjena, fisklani rauni su unaprijeeni, povjerenje u nacionalnu valutu je postignuto, teret vanjskog duga je smanjen i vanjske priuve su povedane. Preovladava miljenje da je BiH najvedi napredak ostvarila u oblastima financijskog sektora, trgovinske politike i u javnim financijama. Reforme financijskog sektora fokusirale su se na ukidanje zavoda za platni promet i uspostavu modernog platnog sustava, oslobaanje drave od vlasnitva nad bankarskim sektorom i uspjean ulazak stranih investitora u ovom sektoru, konsolidaciju bankarskog sektora uz niske fiskalne trokove, te uvoenje poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) od 17%, kao jedne grane fiskalnog sektora. Reforme trgovinskih politika su bile veoma izraene, uz usvajanje najliberalnijeg trgovinskog reima u podregionu i pregovore o bilateralnim trgovinskim sporazumima u jugoistonoj Europi koji su u skladu sa principima Pakta Stabilnosti.
52
MAKROEKONOMSKA KRETANJA U BOSNI I HERCEGOVINI U PERIODU 2008 2010 GODINA Bosna i Hercegovina, u daljem provoenju prioritetnih ekonomskih reformi koje je pribliavaju Europskoj Uniji, mora se pridravati deset ''zlatnih pravila'' Instituta za razvoj menadmenta, da bi njeno gospodarstvo i nadalje ostalo konkurentno a to su: stvoriti stabilno i predvidivo ekonomsko okruenje; stvarati fleksibilnu i elastinu gospodarsku strukturu; investirati u tradicionalnu i tehnoloku infrastrukturu; promovirati privatnu tednju i domade investicije; razvijati agresivnost na stranim tritima (preko izvoza), kao i atraktivnost zemlje za izravne investicije; forsirati kvalitet, brzinu i transparentnost u dravnoj administraciji; odravati optimalne odnose izmeu nivoa nadnica, produktivnosti i poreza; ouvati socijalnu strukturu otklanjanjem dispariteta plada i jaanjem srednje klase; maksimalno investirati u obrazovanje, posebno srednjeg nivoa, i dugorono obuavanje i usavravanje znanja radne snage; trajnog stvaranja bogatsva i zatite vrijedonosnog sistema koji graani ele. Naime, u Bosni i Hercegovini ostaje jo uvijek dosta toga da se uradi u narednom srednjoronom periodu, kako bi zemlja postigla odriv nivo ekonomskog razvoja i pribliila se makroekonomskim pokazateljima razvijenih zapadnih ekonomija. Potrebno je da se BiH vie okrene prema domadoj proizvodnji, da postojeda poduzeda unaprijede svoju produktivnost i konkurentnost, kako bi mogla izvoziti vie na EU trita 24 . Ovo znai da BiH mora razviti svoju ekonomiju proizvodnje (ponude) zasnovanu na razvoju velikog broja novih poduzeda, koja su oslonac njenog bududeg razvoja. Bez toga, ona nede biti u mogudnosti da ispotuje drugi kriterij iz Kopenhagena koji govori o uspostavljanju jake, efikasne trine ekonomije i osigura svoje mjesto u okviru EU jedinstvenog trita.Bududi da se trend opadanja
24 Kovaevid, M., Meunarodna trgovina ,Ekonomski fakultet Beograd, (2002), str. 260-261.
53
meunarodne pomodi u BiH nastavlja, najurniji makroekonomski izazov u narednom periodu je povedati domade javne i privatne investicije. Investicije bi omogudile otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje stope nezaposlenosti, koja je za sada jo uvijek meu najvedim u regionu. Strane investicije bi se uz potovanje dalje makroekonomske stabilizacije mogle povedati i ograniiti na stopu od 6% GDP-a, to je prosjean iznos koji se moe vidjeti kod uspjenih ekonomija u regionu.Kada se radi o fisikalnim reformama, vlasti se mogu pohvaliti sa porezom na dodanu vrijednost, to predstavlja kljunu reformu na stvaranju boljeg gospodarskog ambijenta za poslovanje. Uvoenjem PDV-a u zemlji se otvorila i veda financijska disciplina, te pitanje efikasne koordinacije raspodjele prihoda izmeu entiteta i drave BiH. S druge strane, budeti de morati da uzmu u obzir rizik za prihod, koji proistie iz uvoenja PDV-a. Cijeli pristup ima za krajnji cilj da omogudi pravilnu raspodjelu prihoda krajnjim nosiocima. Prihodi koji se prikupljaju na jedinstven raun Uprave za neizravno oporezivanje financiraju stavke potronje poput: obaveze zemlje vezane za servisiranje vanjskog duga, administrativne trokove zajednikih organa BiH, budet same Uprave za neizravno oporezivanje. Preostali dio prihoda raspodjelit de se izmeu entiteta i Distrikta Brko. Rjeavanje pitanja velikog iznosa unutranjeg domadeg duga de takoer predstavljati jedan od najvedih izazova u srednjoronom periodu za uopte uspjeno funkcioniranje drave i njenih entiteta. Za sada postoji koncenzus meu vladama za nemogudnost izmirenja tih dugova po nominalnoj osnovi, u tijeku je izrada strategije i zakonskog okvira, sa planovima za rjeavanje ovog pitanja. Klju za postizanje makroekonomske stabilnosti je i dalje smanjenje udjela javne potronje u GDP-u. Oprezno vanjsko zaduivanje de biti i dalje put ka kreditnoj sposobnosti. BiH je trenutno u grupi umjereno kreditno zaduenih zemalja srednjeg nivoa prihoda, i u poreenju sa nekim drugim zemljama vanjski dug nije visok. Otplate prvih poslijeratnih IDA aranmana i Stand by-a (aranmana) su poele sa naplatom i za sada ove isplate teku nesmetano. Vlasti trebaju paljivije razmotriti dalje naine da zemlja uspostavi kreditnu sposobnost, koja bi pruila mogudnost za odgovarajudi nivo kreditnog zaduenja usmjeren prema viem stepenu rasta i razvoja, projektovanog na vlastitim potrebama (npr. Krediti za putnu infrastrukturu, poduzetniku infrastrukturu, investicije u informacione tehnologije). 54
Ukupni (nominalni) GDP za BiH u 2008. godini (po proizvodnom pristupu) iznosi 24,7 milijardi KM, pri emu je nominalni rast u odnosu na predhodnu godinu 13,59%, a realni rast 5,42%. GDP p.c iznosi 6.435 KM (4.814 USD).25 ANALIZA I OCJENA MEUODNOSA FINANCIJSKE KRIZE I BANKOVNE ZARAZE
Ovo poglavlje mogude je prezentirati uz obradu sljededih tematskih jedinica: 1. Teorija bankovne zaraze, 2. Model bankovne zaraze koji proizilazi iz idiosinkratskog oka, 3. Model bankovne zaraze koja proizilazi iz makroekonomskog oka.
TEORIJA BANKOVNE ZARAZE Sistemski rizik koji proizilazi iz propasti bankarskih institucija oduvijek je zauzimao vano mjesto u raspravama o ekonomskoj politici. Razlog tome je u povezanosti izmeu stanja bankarskog sektora i ekonomskog rasta . Laka materijalizacija takvog rizika kroz bankarski sektor moguda je zbog samih obiljeja bankarskog sektora 26 : 1. strukture bilanca banaka, pri emu se provodi transformacija kratkorodnih obaveza (depozita) u dugorone plasmane, stoga stabilnost bankarskog sektora znatno ovisi o povjerenju depozitara 2. kompleksne mree izloenosti izmeu financijskih institucija kroz novano trite, sustav velikih pladanja, sustav namjere 3. intertempolarnog karaktera financijskih ugovora te stoga povezanog problema kredibiliteta (asimetrinost informacija vodi volatilnosti cijena imovine).
Do sada su se u teoriji najede razmatrale dvije mogude vrste sistemskog rizika bankovne zaraze, ovisno o kanalima njezina nastanka i irenja. Tako De Bandt i Hartman u svom sveobuhvatnom pregledu tematike sistemskog rizika razlikuju: izravnu zarazu koja nastaje kao rezultat direktnih veza izmeu banaka, putem meusobnih kreditni izloenosti te neizravnu zarazu koja se oslanja na raireno postojanje asimetrinih informacija u financijskom sustavu, pa je zaraza potaknuta navalom depozitara kao rezultat oekivanja glede zdravlja banaka te otpornosti financijskog sektora. No, recentna propadanja i recionalizacije investicijskih banaka u SAD-u i pojedinih banaka u zapadnoj Europi pokazala su snagu kanala zaraze, o kojem se nedovoljno razmilja, kanala prisilne rasprodaje imovine kao posljedice visoke ovisnosti o kratkoronim izvorima financiranja te slabe kapitaliziranosti banaka, a do kojega je dolo u trenutku slabije likvidnosti i nefunkcioniranja globalnoga meunarodnoga trita. Dodatni kanal zaraze o kojem se odnedavno neto vie raspravlja u literaturi, a posebno je relevantan za zemlje srednje i istone Europe te baltike zemlje s velikim udjelom banaka u stranom vlasnitvu, jest kanal prekoraene bankovne zaraze. Taj kanal odrava mogudnost zastoja u prelijevanju ili povlaenja kreditnih linija od strane banaka majki prema bankama kderkama, ime bi se banke kderi nale u problemima. Mogudnost pojave i irenja izravne zaraze prije svega ovisi o strukturi te veliini meunarodnog trita. Postoje tri glavne teoretske strukture meunarodnog trita. U svom radu Allen i Gale uvode pojam potpune i nepotpune strukture, te zakljuuju da de zaraza tee nastati ako je struktura potpuna, tj. Ako banka ima simetrine izloenosti prema svim ostalim bankama u bankarskom sektoru. Iako u sluaju takve strukture zaraza inicijalno tee nastaje, ona se bre iri sustavom. S druge strane, nepotpuna struktura meunarodnog trita, gdje su banke povezane s manjim brojem banaka, znaii bolju podlogu za nastanak meubankarske zaraze. I tredu varijantu strukture meunarodnog trita. Kod ove je strukture banka novani centar simetrino povezana s ostalim bankama, ali ostale nisu povezane meusobno. Stoga u sluaju takve strukture propast banke novanog centra ima potencijal izazivanja bankovne zaraze, dok bi propast periferne banke imala slab utjecaj na bankarski sektor. Izravna bankovna zaraza moe poprimiti formu idiosinkratskog oka, ako je inicijalna propast banke rezultat oka svojstvenog samo njoj, na primjer, propast banke zbog unutranjih propusta ili prijevara. 56
Druga je mogudnost da izravna bankovna zaraza nastane zbog makroekonomskog oka kojem su izloene sve banke 27 .
MODEL BANKOVNE ZARAZE KOJA PROIZILAZI IZ IDIOSINKRATSKOG OKA U pretenom dijelu empirijske literature koja se bavi meubankovnom zarazom prouavaju se efekti propasti pojedine banke na preostale banke u bankarskom sektoru. To je inicijalna propast banke pritom rezultat oka kojem je izloena samo ta banka. Uglavnom se istrauje da li bi propast jedne banke dovela dopojedinanih propasti drugih banaka. Pojednostavljujude pretpostavke takvih simulacija jesu 28 : 1) Izoliranje zaraze od bilo kakvih makroekonomskih okova 2) Zanemarivanje interakcije neispunjenja obaveza banaka i povlaenje depozita 3) Konstantnost portfelja i cijena portfelja banaka u vremenu 4) Zanemarivanje pravila senioriteta pri naplati potraivanja 5) Zanemarivanje kolateralizacije potraivanja 6) Propasti banaka nisu oekivane 7) Sredinja banka ne priskae u pomod bankama koje propadaju nudedi im svoje usluge zajmodavaca u krajnjoj nudi 8) Ne postoje dravne garancije po meubankovnim obavezama 9) Banke koje se nau u problemima nije mogude dokapitalizirati.
Neke od ovih pretpostavki pridonose podcjenjivanju efekta zaraze (1-3), za pojedine se ne zna u kojem smijeru pomiu simulaciju (4), dok se za neke moe sa sigurnodu utvrditi da precjenjuju efekte zaraze (5-9). Prvoj pretpostavci moe se zamjeriti da propasti banaka (8) stvarnosti ne dolaze same od sebe, ved su uglavnom pradene pogoranjem opdih makroekonomskih pokazatelja. Istodobne propasti banaka i povlaenje depozita, dogaaji o kojima se vodi rauna druga pretpostavka, takoer se u stvarnosti mogu odekivati. Treda i esta pretpostavka zanemaruju optimizirajude ponaanje banaka. Premda nije na prvi pogled vidljivo, treda pretpostavka implicira nepromijenjeno stanje likvidnosti i reizika druge strane na meubankovnom tritu, pa time zanemaruje utjecaj prisilne rasprodaje imovine zbog potrebe provedbe procesa smanjivanja financijske poluge (tj. Odnosa imovine i kapitala). Upravo je taj kanal zaraze najvie pridonio irenju financijske krize u SAD-u i zapadnoj Europi od sredine 2007. Godine naovamo. esta pretpostavka pak pridonosi precjenjivanju efekta simulacija zaraze jer se prema toj pretpostavci izloene banke ne pokuavaju zatititi od potencijalnih gubitaka koje ne mogu pridvidjeti. etvrta i peta pretpostavka nerealno impliciraju da de se svi vjerovnici suoditi s istim stopama gubitka. Upravo suprotno sedmoj i osmoj pretpostavci o pasivnosti sredinjih banaka i drava, povijesna iskustva bankarskih kriza, kao i recentna financijska kriza, pokazuje da se sredinje banke osiguravanjem potrebne likvidnosti ukljuuju u spaavanje banaka. Ako pak akcije sredinje banke ne postignu eljeni uinak te se banka nae pred bankrotom, krajnje rjeenje pronalazi se u nacionalizaciji banaka vanih za sustav. esto rijeenje za spas banaka u problemima jest dokapitalizacija, to upuduje na nerealnost devete pretpostavke.
MODEL BANKOVNE ZARAZE KOJA PROIZILAZI IZ MAKROEKONOMSKOG OKA
Za razliku od simulacija bankovne zaraze koje predstavljaju da do inicijalne propasti neke banke dolazi zbog oka koji je svojstven samo toj banci, postoji i simulacija zaraze koja predstavlja inicijalnu propast banke (banaka) kao rezultat makroekonomskog oka kojem je izloen bankarski sektor. Ovakva predpostavka je mnogo blia stvarnosti jer raspoloivi povijesni podatci upuduju na to da je vedina propasti banaka rezultat okova kojima je istodobno izloeno vie banaka. 58
Takvi okovi umanjuju otpornost preivjelih banaka, ime se ujedno povedava rizik zaraze. No, unato odbacivanju pretpostavke o izoliranosti od makroekonomskih okova, simulacije bankovne zaraze koje proizilaze iz makroekonomskih okova i dalje pate od ostalih pojednostavljujudih pretpostavki navedenih kod modela bankovne zaraze koja proizilazi iz idiosinkratskog oka. Model bankovne zaraze zbog makroekonomskog oka razvili su Elsinger, Lehar i Summer. Tim se modelom promatra utjecaj razliitih scenarija makroekonomskih okova: teaja, kamatnih stopa, cijena vrijednosnica i okova povezanih s poslovnim ciklusom. Kao posljedica tih okova banke ostvaruju gubitke s obzirom na trine i kreditne rizike, to utjee na njihovu vrijednost te sposobnost da podmire svoja dugovanja prema drugim bankama. Za razliku od zapadnoeuropskih zemalja gdje je prelijevanje krize iz jedne na drugu banku mogude, rizik bankovne zaraze u Bosni i Hercegovini, te u Hrvatskoj gotovo i ne postoji. Istraivanje koje je objavio HNB, istraujudi sistemski rizik na meubankovnom tritu, stavljajudi u sredite istraivanja meubankovni kreditni rizik. Zakljuak je da rizika nema jer su banke meusobno vrlo malo izloene. Isti zakljuak odnosi se i na izloenosti prema stranim bankama, prema kojima je kako na, tako i hrvatski bankarski sektor pet puta izloeniji nego to je veliina domadeg meubankovnog trita. Najgori mogudi scenarij uzrokovao bi gubitak neto manji od jedan posto imovine bankarskog sektora, to je osjetno manje u usporedbi s gubicima koji bi se biljeili u sluaju najgorih okova u zapadnoeuropskim zemljama, gdje bi se gubilo do 20 posto imovine 29 . Kad bi se simulirala bankovna zaraza koja proizlazi iz makroekonomskog oka, tada bi, postojala mogudnost njezine materijalizacije kod nekih malo vjerojatnih scenarija. Neka ranija istraivanja pokazala su da bi pad BDP-a ili deprecijacija domade valute utjecali na rast kamata. Otvoreno je i pitanje kako bi stanovnitvo reagiralo u sluaju propasti neke domade ili njezine strane banke majke. Kanal zaraze od kojeg potencijalno prijeti najveda opasnost jest prekogranina bankovna zaraza. Sredinja i istona Europa (SIE) regija je trita u nastajanju koja je dosad najsnanije pogoena prelijevanjem financijske krize iz gospodarski razvijenih zemalja. Razlog tako snanom utjecaju jest injenica da je ta regija svoju dugogdinju ekspanziju uglavnom financirala stranim zaduenjem, pa su tijekom toga procesa mnoge zemlje, meu kojima i susjedna Hrvatska, znatno probudile svoju vanjsku i unutarnju neravnoteu. Bududi da su vanjski izvori finanricanja u drugoj loopvici 2008. poeli presuivati, bilo je samo pitanje vremena kada de poeti prilagobda privatne
potronje i ulaganja u toj regiji. Prilagodba je ubrzana krajem 2008. i poetkom 2009, kada su zapadnoeuropske zemlje potonule dublje u recesiju i znatno smanjile potranju uvozne robe iz SIE-a. U mnogim zemljama SIE-a javni je sektor nekoliko mjeseci uglavnom ignorirao te dogaaje, ali se na kraju i on poeo prilagoavati. Kriza u glavnim svjetskim financijskim sreditima, koja je zapoela u kolovozu 2007, dulje je od godinu dana samo umjereno utjecala na SIE. Meutim od listopada 2008. SIE postaje jedna od najpogoenijih regija trita u nastajanju. Kriza u glavnim svjetskim financijiksim sreditima, koja je zapoela u kolovozu 2007, dulje je od godinu dana samo umjereno utjecala na SIE. Meutim od listopada 2008. SIE postaje jedna od najpogoenijih regija trita u nastajanju. Kriza se u brzom slijedu irila tritem dionica i obveznica te deviznim i meubankovnim tritem, dovodedi do znatnog pootravanja uvijata inozemnog financiranja i masovnog ukidanja inozemnih kredita 30 . Bosna i Hercegovina, s ocjenom rizinosti 6,1, spada u kategoriju zemalja visokog rizika i zauzima 78. mjesto na svjetskoj ljestvici. Istu ocjenu rizinosti meu 165 zemalja obuhvadenih istraivanjem imaju i Ekvatorijalna Gvineja, Meksiko i Jemen, te Maarska i Litva. Gotovo upola manje rizina od Hrvatske je susjedna Slovenija koja je, s ocjenom 3,8, svrstana tek na 150. mjesto EIU-ove ljestvice rizinosti prelijevanja krize u socijalne i politike vode. Istu ocjenu imaju Njemaka i Japan, koje skupina analitiara okupljenih oko tjednika The Economist svrstava meu zemlje niskog rizika 31 . Podaci za BiH su oskudni. S druge strane, vedi rizik od Hrvatske prisutan je u Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori, kao i u Albaniji. Rizinije od Hrvatske su i mnoge lanice Europske Unije (EU), poput Rumunjske, Grke, Estonije i Latvije. Najrizinija europska zemlja zapadno od bivih sovjetskih granica je Bosna i Hercegovina, kojoj je EIU dodijelio ocjenu 7,5, to je svrstava meu zemlje vrlo visokog rizika. Rizinije od BiH na Starom kontinentu jedino su jo Ukrajina i Moldavija. Zanimljivo je da odreeni rizik prelijevanja gospodarske krize u socijalnu i politiku sferu postoji i u SAD-u. tovie, najmodnija sila svijeta rizinija je od niza zapadnoeuropskih zemalja, to u EIU-u objanjavaju znaajnim problemima s manjinama u amerikom drutvu i niskim stupnjem socijalne zatite.
Indeks politike nestabilnosti rezultat je analiziranja 15 socijalnih i politikih pokazatelja. Od 165 zemalja u istraivanju, 95 ih spada u kategoriju visokog ili ak vrlo visokog rizika, 53 ih se smatra umjereno rizinima, a 17 zemljama niskog rizika 32
RELEVANTNA OBILJEJA FINANCIJSKE KRIZE NA BANKARSKI SEKTOR KAO FAKTORA KOJI UTJEU NA RIZIK ZARAZE
Prijedlog aktivnosti za poboljanje poslovanja banaka u Bosni i Hercegovini, mogude je prezentirati kroz sljedede tematske jedinice: 1. Indikatori stanja bankarskog sektora u Bosni i Hercehovini, 2. razmatranje ostalih kanala bankovne zaraze.
INDIKATORI STANJA BANKARSKOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI Financijska kriza produbljuje svoje negativne utjecaje na realni sektor ekonomije BiH i to putem: pogoranja uvjeta pribavljanja kapitala (vie kamate i kradi rokovi otplate), smanjenja tranje na domadem i izvoznim tritima i pootravanjem konkurencije na regionalnom i evropskom tritu. To ozbiljno ugroava postojeda radna mjesta, smanjuje perspektive novog zapoljavanje i prijeti pogoranju socijalnog stanja u zemlji. Realna je prijetnja pada stope rasta GDP na 3,5 do 4% u 2009. godini i manjih stopa rasta industrijske proizvodnje na 4-5%. Lina potronja bi mogla pasti i do 10%, a priliv stranih direktnih investicija bi se mogao prepoloviti. 33
Udari na realni sektor imaju izraenu sektorsku dimenziju. U prvoj fazi najvie su negativnim utjecajima izloeni sektori koji biljee najvii stupanj globalizacije i regionalizacije, ali de u drugoj fazi i ostali sektori biti vie izloeni negativnim utjecajima. Sektori orijentirani na domade trite imat de pad u ovisnosti od elastinosti tranje na promjene dohotka, to ukazuje da de sektor prehrane imati najstabilniju tranju. Nasuprot tome, najvedi udar moe osjetiti graevinarstvo i industrija graevinskih materijala. Mjere koje se moraju poduzimati u ovoj situaciji odnose se na ulogu vlada,
kompanija i nauke. Vlade moraju u maksimalnim granicama pokuati neutralizirati pogoranje makroekonomske situacije i poslovne okoline, a kompanije maksimalno restrukturirati proizvodnju, podidi efikasnost i produktivnost, kako bi u teim uvjetima okoline odrale svoju trinu poziciju.U dosadanjem periodu pokazuje se da nikakvo ili mlako djelovanje vlada pokazuje da one uopde nemaju predstavu o tome kakve sve prijetnje poslovanju privrede izaziva kriza. Vlade bi trebalo prioritetno da se posvete davanju odgovora na suprotstavljanje direktnim i indirektnim efektima krize, sa prioritetom na slijededim mjerama 34 : 1. poboljanju ponude novca ( kreditne linije za izvoznike i mala i srednja poduzeda i mikro biznis, aktivnija uloga razvojnih banaka u entitetima, veda budetska podrka za regresiranje kamata za investicije i komercijalnu proizvodnju u poljoprivredi, unapreenje tednje stanovnitva i drugo), 2. smanjenju javne potronje, pogotovo u pladama i trokovima administracije i vedoj kontroli izdataka za socijalne potrebe mimo zakonskih prava, 3. ubrzanoj realizaciji javnih investicionih projekata, pogotovu u program cesta, ali i otroj selekciji javne potronje u neproizvodne svrhe, razvijajudi za takve investicije oblike javnog i privatnog partnerstva, 4. unapreenju javne uprave koja servisira izvozno orijentiranu proizvodnju i kontrolira kvalitet uvoznih proizvoda, kako bi se sprijeila nelojalna uvozna konkurencija koja u krizi jo vie ugroava domadu proizvodnju, 5. procjeni okolnosti i uvjeta za privatizaciju u sadanjim uvjetima, kako za komercijalne, tako i za infrastrukturne kompanije, 6. ubrzanju reformi javne uprave, penzijskog, socijalnog, zdravstvenog i sektora obrazovanja, oslanjajudi se na projekte i financijsku podrku meunarodnih razvojnih agencija, 7. pripremu razvojnih projekata za financiranje iz fondova EU, Svjetske banke, EBRD i drugih meunarodnih razvojnih agencija i 8. unapreenje ambijenta za privlaenje stranih direktnih investicija i prihvatanje projekata seljenja proizvodnje iz EU u BiH 35 .
Vlade moraju stvoriti klimu da udar meunarodne krize stvara realnu prijetnju za BiH i njene graane, ali da programom mjera razvije uvjerenje da je mogude prevazidi negativnu situaciju i osigurati uvjete za dalji razvoj. Kompanije ne mogu oekivati od domadih vlada onaj nivo pomodi koji de uivati njihovi konkurenti na regionalnom i evropskom tritu. Osim smanjenja trokova, treba se posvetiti prestrukturiranju proizvodnje i trita, uvoenjem kriznog menadmenta, u kome se kratkorono mogu i rtvovati ciljevi profitabilnosti u korist stvaranja novih osnova produktivnosti. Pritisci na tritu de idi u pravcu snienja cijena, ali je dugorono potrebno slijediti kurs stvaranja novih izvora konkurentnosti kroz inovacije u nainu odvijanja proizvodnje ili pruanja usluga i u razvoju novih proizvodi i usluga. U tome je realni sadraj ideje da kriza moe stvoriti ansu. Privredne komore i asocijacije biznisa Naune institucije do sada ni na kakav nain nisu pozvane od vlada da daju procjene efekata krize ili da na bilo kakav drugi nain budu ukljuene u pripremu mjera za suprotstavljanju krizi. Nauni radnici su pojedinano istupali i ukazivali na efekte krize, ali to je nedovoljno spram pravih srazmjera problema sa kojima se susredemo. Zato se apeluje da nauka bude na odgovarajudi nain ukljuena u situacionu analizu zemlje i mjere koje treba hitno formulirati za djelovanje nastaloj situaciji. Savremena ekonomska povijest je zabiljeila mnoge i uestale ekonomske krize i recesije. Isto tako se u posljednjih desetak godina dogodilo vie ozbiljnih finansijskih kriza (Japan, Jugoistona Azija, Rusija, Argentina, vedska) i posljedice tih finansijskih kriza koje su bile ozbiljne prvenstveno za te zemlje i regijone, a u izvjesnoj mjeri i za globalnu ekonomiju. Bankarski sektor je doivio duboke promjene i moderizaciju koja je prednjaila u odnosu na ostale sektore ekonomije. Na osnovu te uspjene transformacije bankarski sektor je doivio vrlo dinaminu ekspanziju koja je bila potaknuta naglaenim kapitalnim prilivima, savremenim bankarskim menadmentom, unapreenjem poslovanja, novim metodama u upravljanju rizicima i uvoenjem novih instrumenata. Zbog veoma naglaene veze izmeu podrunica i majki banaka, domade meunarodno trite gotovo da i ne postoji. Manje od 1% aktive banaka se odnose na plasmane drugim bankama. Zato nema prelijevanja likvidnosti unutar sistema i time je distribucija likvidnosti praktino onemogudena. Stoga se obavezna rezerva namede kao osnovni instrument i dobiva jo vie na vanosti nego u sluaju postojanja aktivnog meubankarskog trita.
63
Tabela 3: Indikatori bankarskog sektora (kraj perioda, % ako nije drugaije navedeno)
Godine
Kapitaliziranost (neto kapital prema RWA) Kapitalni raun (u mil.KM) ROAA (Ppovrat na aktivu) ROAE (povrat na dioniki kapital) 2005. 17,8 1712,5 0,7 6,2 2006. 17,7 2071,8 0,9 8,4 2007. 17,1 2530.0 0,9 8,9 2008. 16,3 2978,6 0,4 4,3
Izvor: Hadiomerovid A., Bankarski sektor u BiH: Kriza bosanskohercegovake ekonomije, Forum Bosna, Sarajevo 2009, str. 195.
Iako su globalni potresi na financijskim tritima poeli jo u 2007. S krizom na subprime tritima u SAD-u, domadi bankarski sektor nije sve do jeseni 2008. Iskusio osjetnije negativne utjecaje. Tokom 2008. na europskim financijskim tritima se zapaao nadolazak krize koja je zapoela u SAD-u. Banke koje su imale izloenost prema tim subprime tritima su pretrpjele gubitke, a onda se ta zaraenost poela prenositi i na ostale financijske institucije. Nakon prvih signala o veliini i ozbiljnosti ove krize povjerenje u kompletan financijski sistem je poljuljao i dolazi do masovnog povlaenja investitora a neka od trita novca gotovo preko nodi nestaju. A onda dolazi financijski tektonski poremedaj poslije pada investicijske banke Lehman Brothers, koja je neposredno prije toga uivala najvii kreditni rejting 36 . Psiholoko dejstvo irenja krize se nezaustavljivo iri svijetom i u Bosni i Hercegovini narasta uvjerenje da se neto loe moe oekivati i u lokalnim bankama. Sredinom oktobra dolazi iznenadnog pritiska na banke, kada depoziti u nekoliko dana poinju povlaiti svoje depozite. Iako nijedna od dominantnih banaka u Bosni i Hercegovini u tom trenutku ne pokazuje znakove slabosti i ugroenosti, panika se poinje iriti i domade banke su po prvi put suodene sa situacijom masovnog povlaenja depozita. 37
36 Toma, R.: Koncentracija u bankarstvu Bosne i Hercegovine i njen utjecaj na razvoj, , Ekonomija ubrzanog razvoja, Forum Bosna, Sarajevo 2008.
37 Toma R.,Koncentracija u bankarstvu Bosne i Hercegovine i njen utjecaj na razvoj, , Ekonomija ubrzanog razvoja, Forum Bosna, Sarajevo 2008 , Str. 199. 64
U zadnjem kvartalu 2008. se naglo usporava plasiranje novih kredita., to se nastavlja poetkom 2009, te se biljei ak i negativan mjeseni rast za pojedine sektore ekonomije. Ovakav obrat predstavlja vrlo negativan ok za domadu ekonomiju, s obzirom na to da se znaajan dio domade potronje ranije financirao putem intenzivnog kreditnog rasta. Za sektor stanovnitva ovakav udar implicira da svoju trenutnu potronju treba uskladiti s aktuelnim nivoom prihoda, s obzirom na to da je u strukturi kreditnih plasmana vedina bila namijenjena za potrona dobra. Posljedica toga je smanjenje unutranje maloprodaje ( u prvom kvartalu je nia za 10% nego uistom periodu prole godine), a takoer i uvoza roba iroke potronje. Ali de ovakav pad potronje stanovnitva imati naglaeno negativan efekt na ukupni ekonomski uinak, s obzirom na ogromno uede line potronje u BDP-u (82% BDP-a u 2007) . 38
Figure 1: Krediti sektoru stanovnitva. Izvor: Hadiomerovid A., Bankarski sektor u BiH,Kriza bosanskohercegovake ekonomije, Forum Bosna, Sarajevo 2009, str. 198.
RAZMATRANJE OSTALIH KANALA BANKOVNE ZARAZE U ovom radu se istrauje samo direktna bankovna zaraza, odnosno naglasak se stavlja na ocjenu meubankovnoga kreditnog rizika jer ne postoje razvijene istraivake metode koje bi omogudile sveobuhvatni pogled na sistemski rizik u bankovnom sektoru. Razlog nepostojanja istraivakih metoda za ocjenu drugih kanala zaraze je taj to kod nekih od tih kanala izrazito dominiraju bihevioralni faktori (kanal povlaenja depozita), dok se o nekima tek hipotetino raspravlja (kanal prekogranine bankovne zaraze). U empirijskoj je literaturi nezanimanje za kanal zaraze putem navale depozitara opdenito argumentiralo povijerenjem stanovnitva u sustav osiguranja depozita u razvijenim zemljama jer je vedina depozita stanovnitva manja od iznosa punog osiguranja. Trenutak dostizanja vrhunca financijske krize u listopadu 2008. godine, koji se manifestirao propadu i nacionalizacijom vedeg broja banaka u SAD-u i zapadnoj Europi, dokazano je (suprotno prije spomenutim tvrdnjama) da rizik navala na banke nije nastao iz financijskih sustava razvjenih zemalja. Mnoge drave u svijetu su tako promptno reagirale povedanjem iznosa garancija depozita stanovnitva kako bi signalizirale stanovnitvu da je njihov novac u bankama siguran. Isto je uinila i Hrvatska povedanjem iznosa garancija depozita sa 100.000 kuna na 400. 000kuna (cca 100.000, 00 KM), to je u medijima bilo dobro popradeno, pa se moe redi da je to dodatno pridonijelo edukaciji hrvatskih graana o elementarnim obiljejima sustava osiguranja depozita 39 . Ipak i dalje ostaje pitanje kako bi stanovnitvo reagiralo u sluaju propasti neke domade banke ili njezine strane banke majke. Koliko bi njihovo ponaanje bilo odreeno iskustvima propasti banaka potkraj 1990-ih? Ujedno je pitanje i kako bi u svemu tome prole banke pojedinano. Na primjer, propast neke banke ili irenje glasina o mogudnosti propasti banke moglo bi dovesti do povlaenja depozita i iz drugih banaka, odnosno do nepovijerenja u cijelokupni bankarski sektor te drava novca u arapama. S druge strane, stanovnitvo povuene depozite moe deponirati u banku u koju ima povijerenje, pa je mogude da bi banke koje se percipiraju kao sigurne ostale priljeve depozita, ime one ne samo da ne bi bile izloene zarazi nego bi ak profitirale od propasti drugih banaka.
Tredi je mogudi sluaj (i nevjerovatniji) da depozitari ne reagiraju na propast okolnih banaka. S tehnike strane, simulacija zaraze putem kanala navale depozitara jednostavna je modifikacija testa ispitivanja otpornosti prema riziku likvidnosti, odnosno promatranja sposobnosti banke da svojom likvidnom imovinom podmiri odreeni postotak povueni depozita. Materijalizacija rizika prisilne rasrodaje imovine zahtijeva postojanje visoke ovisnosti banaka o izvorima s meubankovnog trita, pa time i o likvidnosti i stanju povijerenja (riziku druge strane) na tom tritu. Ovisnost financiranja vlastitog rasta o tuim fondovima obiljeje je investicijskih banaka u SAD-u te velikim europskim bankama. Odluke o minimalno potrebnim deviznim potraivanjima, hrvatske banke velik dio imovine dre na raunima banaka u inozemstvu ili u trezorskim zapisima zemalja s visokim kreditnim rejtingom, pa i kad bi dolo do aktiviranja spomenutoga kanala, znaajan udio strane likvidne imovine upuduje na to da on ne bi imao izaene efekte na smanjivanje cijenaa imovine banaka. Kanal zaraze od kojeg potencijalno prijeti veda opasnost hrvatskim bankama jest mogudnost prekogranine bankovne zaraze, tj. Opasnost da se domade banke u stranom vlasnitvu suoe sa smanjivanjem ili povlaenjem kreditnih linija od svojih banaka majki ako se banka majka nae u problemima. Pravilno ocjenjivanje opasnosti aktivacije ovog kanala teko je utvrditi. Temi prekogranine bankovne zaraze pristupa na dva naina. Prvo, deskriptivnom analizom podataka o priljevu kredita u ekonomije u nastajanju iz bankarskih sektora razvijenih zemalja koje dostavljaju podatke Banci za meunarodne namjere. Pojedini izuavaju indekse zajednikoga kreditora, ime ocjenjuju koje zemlje imaju najbliu strukturu zajednikih kreditora, to onada implicira gdje se nalazi rizik prelijevanja negativnih efekata iz jedne ekonomije u drugu preko zajednikoga kreditora. Drugi je pristup ocijenjivanje osjetljivosti kreditnog rasta u banci kderi na njezine specifine pokazatelje, specifine pokazatelje njezine banke majke te na pojedine makroekonomske varijable 40 .
40 http://www.scribd.com/doc/28137314/Utjecaj-globalne-krize-na-malo-i-srednje-poduzetni%C5%A1tvo-u- Hrvatskoj, 15.5.2013.
67
V DIO: BASEL I NJEGOV UTICAJ NA KRIZU BAZELSKI KOMITET Bazelski komitet za bankarski nadzor (Basel Committee on Banking Supervision), osnovan krajem 1974.godine kao jedan od komiteta pri BIS banci 41 , i ima za cilj unapreenje bankarskog nadzora na nivou cijelog svijeta. Do skora su ga inile zemlje lanice deset najrazvijenijih zemalja sveta plus Luksemburg i panija. Izvorni mandat Komiteta za bankarski nadzor bio je da se bavi izazovima meunarodne bankarske regulacije u svijetu koji se poetkom sedamdesetih godina XX vijeka suoio sa velikim rastom meunarodnog bankarstva. Iste godine kada je osnovan, Bazelski komitet za bankarski nadzor suoio se sa meunarodnom krizom uzrokovanom propadu Hertat banke 42 (Herstatt Bank) koja nije bila u mogudnosti da izmiri pladanja koja su dospevala prema drugim bankama (u iznosu od 60 miliona dolara), to je izazvalo veliki meunarodni poremedaj u pladanjima koji je potrajao nekoliko dana. Taj dogaaj je jasno pokazao da finasijske krize nisu vie ograniene samo na jednu zemlju i da je neophodna meunarodna koordinacija da bi se sprijeilo prelijvanje bududih kriza preko nacionalnih granica. Ved je prvi prijedlog Bazelskog komiteta koji je uslijedio 1975.godine, kasnije poznat kao Bazelski konkordat ustanovio pravila koja u poslovanju meunarodno aktivnih banaka odreuju odgovornost regulatora i zemlje domadina i zemlje iz koje banka potie. Bazelski komitet za bankarski nadzor je forum za raspravu izmeu nacionalnih organa za nadzor i mijesto za meusobnu razmjenu informacija, ukljuujudi razmenu iskustava o uspjenosti metoda i tehnika nadzora aktivnosti meunarodno aktivnih banaka.Na njemu je vie puta dogovarana grupa minimalnih standarda koje nacionalni regulatori treba da postave u svom nacionalnom nadzoru da bi se dobio eljeni stepen nadzora u meunarodnom bankarstvu. S vremen n vrijeme, Komitet koristi ovj zjedniki forum d rzviju smijernice i supervizorske stndrde u oblstim u kojim su poeljne. U tom smislu, Odbor je njpozntiji po njegovim meunrodnim stndrdima o dekvtnosti kpitl; Osnovni principi z efektivnu bnkrsku superviziju, ko i Ugovor o prekogrninom bnkrskog ndzoru.
41 Banka za meunarodne obraune BIS (Bank for International Settlements) osnovana je 1930. na konferenciji u Hagu, a sedite joj je u vajcarskom gradu Bazelu. Zadatak ove banke je da se kroz saradnju meu centralnim bankama zemalja lanica brine o stabilnosti meunarodnog finansijskog sistema. U njenom radu uestvuju samo centralne banke i meunarodne finansijske institucije 42 Hertat banka (Herstatt bank) je nemaka banka koja je pala pod steaj zbog gubitaka na deviznom tritu. Bio je to prvi znaajniji kolaps jedne banke na evrotritu, to je poslije uzimano kao primer za opasnost koje nastaju iz nesolidarnog poslovanja 68
Komitet podstie kontkte i srdnju meu svojim lnovim i drugim bnkrskim supervizorskim orgnima.On cirkulie u superviziji irom svijeta i putem objvljenih i neobjvljenih rdov dje smijernice z rjeavanje pitanja bankarske supervizije. Kontkte dodtno ojva Meunrodn konferencij bnkrskih supervizor (ICBS), koji se odrava svke dve godine. Posljednja ICBS je odrn u Singpuru u jesen 2010.godine 43 . Sekretrijt Komiteta se nlzi u BIS banci u Bzelu, vjcrsk, i uglvnom je kdrovski osposobljen sa profesionlnim supervizorima koji se privremeno tu upuduju iz lnica institucij. Pored tog to preduzim sekretrski poso z Komitet i njegove brojne strune pod odbore, Sekretarijat je spreman d dje svjete ndzornim orgnima u svim zemljm. Gospodin Stefn Volter je generlni sekretr Bzelskog komitet.
HISTORIJAT BAZELSKOG KOMITETA ZA SUPERVIZIJU Naftni ok koji je potresao svijet poetkom osme decenije 20.vijeka (1973./74.) brzo se proirio na bankarski sektor. Niz rastudih poremedaja doveo je do bankrotstva Bankhaus Herstatt sredinom 1974. godine. Sa ciljem preduzimanja preventivnih mjera kako bi se izbjegle vede negativne posljedice u oblasti bankarstva, krajem iste godine guverneri zemalja lanica G10 su osnovali Bazelski komitet za kontrolu banaka. Komitet se redovno sstje etiri put godinje.On im etiri glvne rdne grupe koj se tkoe redovno sstju. Danas lanstvo u Komitetu ima 13 zemalja: 1. Belgija, 2. Holandija, 3. Francuska, 4. Kanada, 5. Japan, 6. Luksemburg,
43 Izvor: http://www.bis.org/bcbs/history.htm 69
7. Nemaka, 8. Italija, 9. panija, 10. Velika Britanija, 11. SAD, 12. vedska i 13. vajcarska.
Zemlje predstvljaju njihove centrlne bnke, kao i vlsti s formlnom odgovornodu z kontrolu bonitet bnkrskog poslovnj kada predstavnik nije centrln bnk.Trenutni predsjednik Odbor je gospodin Nout Vellink, guverner Bnke Holndije, koji je nslijedio g. Hime Krun 1.jul 2006. godine. Komisij ne posjeduje nijedan formlni ndncionlni ndzorni orgn, i njegovi zkljuci nikd nisu ni nmjervli d imju prvnu sngu. Umjesto tog, on formulie iroke supervizorske stndrde, smjernice, izjve i preporuuje njbolje prkse u oekivnju d de pojedinne vlsti preduzeti korke d ih sprovedu kroz detljne rnmne - zkonske ili n drugi nin - koje su njbolje z njihove ncionlne sisteme. N ovj nin, Komitet ohrbruje priblivnje k zjednikim pristupim i zjednikim stndrdima, bez pokuj detljnog usglvnj ndzornog tehnik zemlj lnic. Komitet podnosi izvjetj guvernerima centrlnih banaka svojih zemlj lnic i efovima ndzora. On tri njihovo odobrenje z svoje glvne inicijtive. Ove odluke pokrivju vrlo irok spektr finnsijskih pitnj. Komitet je imao kao prvobitni cilj uspostavljanje kontakta izmeu regulatornih vlasti zemalja lanica. Kroz zajedniko zalaganje oekivalo se popunjavanje praznina u mrei kontrolora i unapreenje procesa kontrole.
70
Komitet je definisao tehnike kojima bi se postavljeni ciljevi ostvarili: prvo, kroz razmjenu informacija; drugo, kroz povedanje efikasnosti tehnika za kontrolu banaka koje posluju na meunarodnom nivou, i trede, postavljanjem minimalnih standarda tamo gdje se to zahtjeva.
Posebno zalaganje Komiteta ostvareno je na polju kontrole banaka koje posluju internacionalno, i u te svrhe su postavljena dva cilja: 1. ne dopustiti bilo kojoj stranoj bankarskoj instituciji da izbjegava kontrolu na bilo kom nivou, i 2. kontrola i nadgledanje treba da budu adekvatni. Sa ciljem to potpunijeg ostvarenja ovih zahtjeva donijet je prvi dokument jo 1975. godine poznat pod nazivom Konkordat.
Od mnogo vedeg znaaja je dokument izdat maja 1983. pod nazivom Principi kontrole bankarskih stranih institucija kojima je detaljno ureena tematika raspodjele nadlenosti izmeu domadeg i stranog regulatora. On predstavlja revidiranu verziju Konkordata, u kojoj je u odnosu na stari dokument proirena tematika na nove trine uslove i nove propise iz oblasti konsolidovanog izvjetavanja meunarodnih bankarskih grupa. Osamdesetih godina prolog vijeka na pomolu je bila jo jedna kriza kriza prezaduenosti, to je ostavilo uticaja na rizike na meunarodnom nivou. Koeficijenti adekvatnosti kapitala su se znatno pogorali i sve je govorilo u prilog tekim vremenima pred kojima se nalazi svijetsko bankarstvo. Jo jedanput Komitet je pokuao da nizom svojih aktivnosti pobolja tadanje stanje. Akcenat je stavljen na razvoj novih modela za mjerenje rizika i u skladu sa tim i za merenje adekvatnosti kapitala. Rezultat prvobitnog zalaganja je bio skup standarda pod nazivom Bazel I koji je donijet 1988.godine. Prema ovom okviru neophodno je bilo da banke odravaju koeficijent adekvatnosti kapitala na nivou od minimalno 8% sve do 1992. 71
Krajem 1991.godine ovaj okvir je doiveo jo jednu transformaciju ili preciznije reeno, bio je dopunjen dijelovima u kojima su preciznije data objanjenja u vezi sa optim odredbama za primenu Sporazuma kao i objanjenjima koja su se odnosila na potencijalne stavke u podobnom kapitalu banke (rije je o optim rezervama za gubitke po kreditima). Dvije godine kasnije, u septembru 1993.potvreno je da su sve banke iz grupe G10 ije je poslovanje bilo meunarodnog tipa ispunile osnovne zahtjeve u vezi sa odlukama iz 1988. Prednosti i pozitivni efekti primjene Bazel I standarda 44 : Porast adekvatnosti kapitala meunarodno- aktivnih banaka Relativno jednostavna struktura Primjena u razliitim zemljama irom svijeta Jaanje konkurencije banaka na meunarodnom nivou Porast discipline u procesu upravljanja kapitalom Benchmark za procjenu banaka od strane uesnika na finansijskom tritu.
Meutim, iako je Bazel i predstavljao zanaajan pomak u upravljanju rizicima i superviziji banaka, vremenom su njegovi nedostaci doli do izraaja, a to su 45 : Adekvatnosti kapitala zavise od kreditnog rizika, dok su ostali rizici izostavljeni iz analize; U ocjeni kreditnog rizika nema razlike izmeu dunika razliitog kvaliteta i rejtinga; Akcenat je na knjigovodstvenim, a ne trinim vrijednostima; Neadekvatno sagledavanje rizinosti i efekata upotrebe modernih finansijskih instrumenata, kao i tehnika ublaavanja rizika
Pri tom, najvie je zamjerano to to je prvenstveno tretirao kreditni rizik. Pri tome, zamjerke su bile upudene na nain na koji se pristupalo razliitim klasama kredita - za sve kredite, nezavisno od stepena rizinosti, primjenjivan je isti koeficijent od 8% u razvijenim zemljama, odnosno u zemljama sa vedim izloenostima riziku koristio se i vedi koeficijent (kod nas u BiH i u Srbiji 12%) 46 . Neki od nedostataka Bazel I standarda, posebno oni koji se tiu trinog rizika, otklonjeni su kroz primjene i dopune preporuka 1993. i 1996. godine i to kroz uvoenje novog instrumenta za ocjenu trinog rizika VaR - Value at Risk (ili na BHS jeziku vrijednost pod rizikom, vrijednost izloena riziku). Meutim, neotklonjeni nedostaci i dalji razvoj djelatnosti banaka uslovili su viegodinjii rad Komiteta i nastanak novih preporuka i standarda 2004.godine, poznatih pod nazivom Bazel II. Tako je u aprilu 1993. godine izdat niz normi u kojima se po prvi put pominje, pored kreditnog, postojanje trinih rizika (definisanih kao kamatni, devizni, robni i cjenovni rizik). Na detaljan nain je bio utvren pristup novim rizicima.Ovaj dokument je postao sastavni deo Bazel II standarda, i ugraen je u Standardni model. S obzirom na znaaj trinih rizika, Komitet je krenuo u dalji razvoj ove tematike. Sljededa stepenica je bio razvoj modela kojima se bankama dozvoljavalo da same odrede svoje potrebe za kapitalom uz koridenje sofisticiranih modela. U Bazel II standardima ovaj dio se odnosi na Interne pristupe procjene kapitala. Prethodne faze vodile su stvaranju novog sporazuma poznatog pod nazivom Bazel II, iji je prijedlog sainjen poetkom 1999. godine, dok je konana verzija usvojena u junu 2004. Iako rezultati rada komiteta na poetku nisu imali obavezujudi karakter uvoenje Bazel II standarda za zemlje EU je postalo zakonski obavezujude od januara 2007. dok je u SAD primjena kasnila pola godine (jul, 2007). Kao to je opte poznato Bazel II se sastoji od tri meusobno povezana skupa pravila koji se u argonu zovu stubovi: 1. minimalni zahtjevi za kapitalom, 2. proces ispitivanja koja vri supervizor i 3. trina disciplina.
Prvi stub obuhvata i detaljno definie minimalne zahtjeve za kreditni, trini i operativni rizik. Bankama je data i mogudnost fleksibilnijeg izraunavanja rizika, imajudi u vidu da de banke imati interne sisteme za mjerenje rizika (ARIB Advanced Internal Rating-Based), koji de biti prilagoeni potrebama i specifinostima svake banke, odnosno karakteristikama odreenih portfolia unutar banke. Mogudnost diferenciranja hartija od vrijednosti (HOV) po rizicima, prua opciju odabira najprofitabilnijih plasmana za zadati nivo rizika, kome je banka spremna da se izloi, kao i ostvarivanje zahtjevanog profita uz najmanji rizik. Posledica ovog pristupa je smanjivanje minimalne stope zahtjevanog kapitala, pa tako, neka istraivanja pokazuju da se ova stopa, pri punoj primjeni Bazel II standarda, u prosjeku smanjuje za 1,2%, to moe uticati na smanjenje trokova poslovanja. Drugi stub uvodi novi pristup upravljanju rizicima i procjeni adekvatnosti kapitala od strane banaka i ukazuje na neophodnost primjenjene efikasne supervizije iji je akcenat na analizi procesa interne adekvatnosti za pokride svih rizika kojima su u ovom poslovanju izloene, ukljuujudi i rizike koji nisu u potpunosti obuhvadeni Stubom 1. Supervizor, dakle, treba da analizira i procjeni adekvatnost ovog internog precesa banke, radi odreivanja da li menadment banke primenjuje korektnu procjenu svih rizika i da li je izdvojio adekvatan kapital u odnosu na obim i vrstu svojih poslovnih aktivnosti.
Proces supervizije bazira se na etiri principa diji je cilj unapreenje internih sistema upravljanja rizicima i kontrole, a to su: 1. Proces interne procjene adekvatnosti kapitala (ICAAP) 2. Proces supervizije (SREP) 3. Kapital iznad minimalnog nivoa 4. Intervencije supervizora
Figura 3: Osnovni principi supervizorskog nadzora. 48
Stub 3 podstie informisanje trita o baninoj izloenosti rizicima (to de uticati na porast transparentnosti). Na taj nain, omogudava se smanjenje opteg trinog rizika, i povedava uporedivost i fer konkurencija meu bankama. Supervizori imaju irok spektar mjera koje mogu koristiti da zahtjevaju od banaka da ine objelodanjivanja relevantnih informacija. Nain na koji supervizor odgovara ukoliko principi objelodanjivanja nisu ispotovani, zavise uveliko od
zakonskog ovladenja koje supervizor ima, i kredu se od opomena i smjernica do manje ili vie strogih kazni. Bazel II standardi predstavljaju dopunu amandmana iz 1995./1996. uz tri naroito bitne izmjene: Prvo, uz kreditni i trini rizik uvodi se sve izraeniji operativni rizik. Drugo, u Standardizovanom pristupu znaajno mjesto se daje eksternim kreditnim agencijama iji autputi slue za klasifikaciju svih kompanija iz portfolija banke, to u krajnjoj instanci utie na nivo kapitalnih zahtjeva. Trede, omogudava se bankama da same ustanove modele za mjerenje rizika u njihovom poslovanju i u skladu sa tim rezultatima da izdvajaju neophodni kapital. Ovo je i najveda novina koju su doneli Bazel II standardi. Savremene finansije i istraivanja u oblasti rizika, omogudili su razvoj sofisticiranih kvantitativnih pristupa mjerenja rizika plasmana i vjerovatnode neizvrenja dogaaja. Kljuni faktor u upravljanju rizikom postaje VaR - Value at Risk ili na srpskom vrijednost pod rizikom, vrijednost izloena riziku. On se izraunava za svaku od tri grupe rizika i u skladu sa tim se odreuje visina ekonomskog kapitala.
INFORMATOR BAZELSKOG KOMITETA ZA SUPERVIZIJU Funkcije Komitet dje forum z redovnu srdnju n bnkrskim supervizorskim pitnjim. Tokom posljednjih godin, on se rzvio u tijelo z odreivnje stndrd u svim spektim bnkrske supervizije. lnstvo Visoki zvninici odgovorni z bnkrsku superviziju ili finnsijske stbilnosti u centrlnim bnkm i vlsti s formlnom odgovornodu z kontrolu bonitet bnkrskog poslovnj gdje to nije centrln bnk. Zemlje lanice Bazelskog komiteta Argentina Koreja Australija Luksemburg Belgija Meksiko Brazil Nizozemska Kanada Rusija Kina Saudijska Arabija Francuska Singapur Njemaka Juna Afrika Hong Kong SAR panija Indija vedska Indonezija vicarska Italija Turska Japan Velika Britanija SAD
Bazelski komitet i osoblje Predsjednik: Nout Vellink, predsednik Bnke Holndije. Sekretrijt: Generlni sekretr: Stefn Vlter, uz podrku osoblj do 14 godin. Uestlost sstnk: Bzelski komitet se obino sstje etiri put godinje. Izvjetvnj: Bzelski komitet z superviziju bnk izvjetva Zjedniki komitet guvernera centrlnih bnk i efova ndzor iz njenih zemlj lnic (ne centralne banke).
Jnje prudencijlnih supervizorskih stndrda na svim glvnim tritim iziskuje: rzvoj i irenje politike rdov sa irokim spektrom pitanja o nadzoru irom svijet; potrg z supervizijskom srdnjom kroz podrku z regionlni supervizijski komitet i sponzorstvo meunrodne konferencije svke dvije godine; srdnj s FSI 51 u prunju ndzorne obuke u Bzelu i n regionlnom ili loklnom nivou.
Glavne podgurpe Bazelskog komiteta 1. Grupa za implementaciju standard (Standards Implementation Group SIG) 2. Grup z rzvojnu politiku (Policy Development Group PDG) 3. Rdn grup z runovodstvo (Accounting Task Force ATF) 4. Bzel konsultativna grupa (Basel Consultative Group BCG)
51 Financial Stability Institute (FSI) Institut za finansijsku stabilnost u Bazelu 78
Figura 6: Zgrada bazelskog komiteta 52
SIG je prvobitno osnovn s ciljem d dijeli informcije i promovie dosljednost u implementciji Bzel II okvira. U jnuru 2009. godine, njen mndt je bio proiren i n implementciju uputstv i stndrd Bzelskog komitet uopte. Njom predsedv g. Jose Mri Roldn, generlni direktor za bnkrsku regultivu u Bnci pnije. Trenutno SIG im dvije podgrupe koje dijele informcije i diskutuju o odreenim pitnjim veznim z implementciju Bzel II. Vlidciona Podgrup istruje pitnj vezn z vlidciju sistem koji se koriste z generisnje i ocjene prmetr koji slue ko ulzi u unutrnje ocene zsnovne na pristupu kreditnom riziku. Opertivni rizik Podgrup se bvi pitnjim koj se odnose prije sveg n implementciju nprednih pristup z mjerenje opertivnog rizik u bankama. Mr. Mitsutoshi Adchi, zmjenik ef bnke Jpn, predsedava ovom grupom.
Osnovni cilj PDG je d podri Komitet identifikovnjem i pregledanjem nastalih supervizijskih pitnj i, po potrebi, predle i rzvij politiku koj promovie zdrv bnkrski sistem i visoke supervizorske stndrde.Grupom je predsjedvo gospodin Stefn Vlter, generlni sekretr Bzelskog komitet. Sedm rdnih grup podnosi izvetj PDG: 1. Grupa za uprvljnje rizikom i modelirnje (RMMG), 2. Operativna grupa za istrivnje (RTF), 3. Rdn grup z likvidnost, 4. Podgrup za definiciju kapitala, 5. Grup z nadgledanje kapitala, 6. Grupa za trgovake knjige (TBG) i 7. Grupa za prekogrnine bnkarske rezolucije.
ATF radi na tome da se osigur d meunrodni runovodstveni i revizorski stndrdi i u prksi promoviu vrsto i ispravno uprvljnje rizicim u bnkm, podri trinu disciplinu kroz trnsprentnost, i oj sigurnost i stbilnost bnkrskog sistem. D bi se ispunila ova misija, Rdn grup rzvij smjernice za oprezno izvjetavanje i uzim ktivnu ulogu u rzvoju meunrodnih runovodstvenih i revizorskih stndrd. Gospo Silvij Mthert, zmjenik generlnog direktor, Frncusk bnk, predsjedava ovom grupom. BCG pru forum z produbljivnje angaovanja Komiteta s supervizorim irom svijet o bnkrskim supervizorskim pitnjim.On omogudv irok ndzornih dijlog s zemljm nelnicm o novim inicijtivm Odbor, rano u procesu okupljanja visokih predstvnik iz rzliitih zemlj, meunrodnih institucij i regionlne grupe bnkrskih supervizor koji nisu lnovi odbor.BCG je predsedvo g. Krl Cordevener, zmjenik generlnog sekretr Bzelskog komitet.
80
BAZEL III Bazelski komitet je 12.septembra 2010 godine izglasao odluku o uvoenju najnovijih Bazel III standarda na razvijenim tritima. Bazel III predstavlja nadgradnju Bazela II. Novi set pravila de, izmeu ostalog, podrazumijevati povedanje oprativnog kapitala, odnosno odvajanje dodatne sume, to bi sluilo kao "buffer" u sluaju dodatnih nestabilnosti na tritu. Pravila podrazumijevaju da bankarski sektor prikupi stotine milijardi eura kako bi ispunio zahtjeve.Od banaka se zahtjeva da odnos kapitala i njihove ukupne imovine iznosi 7%, ali je dugi rok za poetak primene tih propisa umirio strahovanja da de kreditori morati pouriti da prikupe kapital. Novi zahtjev koji propisuje koeficijent kapitala prema imovini predstavlja znaajno povedanje u odnosu na trenutni zahtjev od 2%, ali je nii u odnosu na oekivanja banaka sa poetka godine. Osim toga, rok za primjenu propisa je u nekim sluajevima produen sve do januara 2019.godine. Banke u Evropi de u vedini sluajeva morati povedati kapital, posebno u Nemakoj, paniji i jo nekim zemljama. Bide potrebno prikupiti stotine milijardi eura. Banke de morati godinama zadravati ostvareni profit, koji nede modi podjeliti dioniarima ili utroiti za isplatu bonusa. Nadalje, neke banke de morati nabaviti dodatna sredstva na tritu kapitala. Prvobitna oekivanja su bila da de Bazel III pri implementaciji imati isti uticaj kao i dolazak krize 2008. godine, to bi ugrozilo rast ekonomija, meutim rok do 2019. godine omogudava postepeno prilagoavanje banaka novim uslovima. I dok je u bankarskom sektoru bilo protivljenja, sa druge strane, uvoenje Bazel III standarda podrali su Evropska komisija, Meunarodni monetarni fond, Komitet evropskih bankarskih supervizora (CEBS) i gotovo sve vlade zapadnih zemalja ukljuenih u rad Bazelskog komiteta.
81
Figure 7: aljiv prikaz dogovora za uvoenje Bazela III 53
Banke na naem tritu su pristupile uvoenju standarda na razliite naine. Odreena grupa banaka de kupiti gotov softver, dok su neke banke poele izradu i konstrukciju svojih softvera koji de biti koriteni pri zadovoljavanju Bazel standarda. U Bosni i Hercegovini nemamo jo kvalitetno rjeenje (domade), dok npru Srbiji jedini domadi proizvod koji se namede kao jedinstveno reenje pri uvoenju Bazel standarda je RiskGuard* 54 , koji je proizvod dugogodinjeg rada Centra za investicije i finansije (CIF).Nesumnjivo je da de banke biti suoene sa trokovima, koji obuhvataju obuavanje kadrova za nove zadatke, kao i prilagoavanje informacionih sistema novim potrebama. Meutim, oekivanja su da de benefiti uvoenja novih standarda daleko prevazilaziti trokove, jer de banke konano imati izvjetaje koji ne ispunjavaju samo formu, ved de sadrati krucijalne informacije za donoenje odluka. Sa druge strane, NBS de imati uvid u pravu sliku stanja u bankarskom sektoru, to de dovesti do optimizacije pri donoenju odluka. Specifinost naeg trita je injenica da de odreeni broj banaka dobiti podrku iz svojih matica u inostranstvu, to ini vedinu bankarskog sektora. To moe uticati na ubrzavanje procedure, ali se mora uzeti u obzir i potreba prilagoavanja naem tritu.
Praktino, na osnovu novih odluka koje se tiu harmonizacije domade regulative sa Bazel II standardima, nae banke su u obavezi da razvijaju sveobuhvatni sistem za upravljanje rizicima koji de biti u potpunosti prilagoen njihovom poslovanju, to je uostalom i jedan od osnovnih zahtjeva drugog stuba Bazela II. Drugim rijeima, potpuno preputanje upravljanja rizicima matinim bankama bez odgovarajudeg transfera znanja nede biti mogude. Proces uspostavljanja takvog sistema moda jeste zahtjevan, ali u mnogome doprinosi izgradnji ljudskih i informacionih kapaciteta, koji su od sutinske vanosti ne samo za budude upravljanje rizicima, ved i za cjelokupno poslovanje. Kao to je sluaj bio u zapadnim ekonomijama, smanjivanje potrebnog kapitala moe dovesti do smanjenja trokova poslovanja banaka, i nadalje, smanjivanja kamatnih stopa.Meutim, mora se uzeti u obzir specifinost naeg bankarskog sektora.
CATEGORY 1d 2 - 7 d 8 - 15 d 16 - 30 d 31 - 90 d 91 - 180 d 181 - 365 d 1y - 5y 5+ y Assets 81.209 16.660.843 10.016.820 42.402.741 144.543.216 432.767.541 666.555.306 824.524.313 511.752.925 Liabillities -16.124.127 - 61.605.809 - 64.125.139 - 124.405.287 -333.084.156 -266.878.229 -232.766.936 -10.535.768 0 GAP -16.042.918 - 44.944.966 - 54.108.319 -82.002.546 -188.240.940 165.889.312 433.788.910 813.988.546 511.725.925 Marginal GAP -9.163.353 -27.894.227 -106.238.394 354.130.252 267.899.598 380.199.636 -302.235.621 Cumulative GAP - 99.053.285 - 136.110.865 -270.243.486 -22.351.628 599.678.222 1.274.777.456 1.325.741.471
Figura 8: Pradenje kretanja imovine i obaveza tokom vremena pomodu ALM koncepta. 56
Konkretne posljedice bazela II i uticaj na krizu Kao posljedica burnih godina u svjetskom bankarskom sektoru u prethodnim decenijama, Bazelski komitet za superviziju banaka predloio je 1999.godine set pravila, nazvan Bazel II standardi, koji su usvojeni 2004. godine. Iako prvobitno ova pravila nisu imala obavezujudi karakter, ved 2007.godine primjena Bazela II standarda u zemljama Evropske unije postala je zakonska obaveza. Bazel II standardi osmiljeni su kao skup pravila koji de omoguditi bankama bolji uvid u rizik sa kojim se suoavaju, bolje regulisati minimalne zahtjeve kapitala, ali i odrediti supervizora za bankarske poslove i povedati trinu disciplinu.
Primjena standarda Basela III de ugroziti oporavak gospodarstva Sredinom septembra u vicarskom gradu Baselu sastali su se guverneri i financijski regulatori gospodarski najjaih zemalja svijeta okupljenih oko Baselskog odbora za nadzor banaka (Basel Committee on Banking Supervision-BCBS). Kako smo rekli da BCBS djeluje od 1974. godine i okuplja 27 lanica: SAD, Velika Britanija, Njemaka, Japan, Kina, Italija, Saudijska Arabija, Francuska, Hong Kong, Brazil, Rusija, Kanada, vicarska, Juna Koreja, Singapur, Australija, Indonezija, Argentina, vedska, panjolska, Nizozemska, Juna Afrika, Luksemburg, Belgija, Meksiko, Indija i Turska. Sastanak u Baselu organiziran je kako bi se potvrdio konani dogovor oko Basel standarda III, kojim se regulira poslovanje banaka, a ija bi primjena trebala sprijeiti nastanak novih globalnih financijskih kriza.. Sastanak u Baselu obiljeio je na odreeni nain 15. rujna 2008. godine, kada je svijetom odjeknula vijest o propasti amerike investicijske banke Lehman Brothers, to je najvedi steaj u povijesti bankarstva i oznaava poetak globalne financijske krize koja jo uvijek traje. Od septembra 2008. godine do danas, prema procjeni, u svijetu su vlade ubacile u financijski sektor najmanje 15 bilijuna amerikih dolara, to predstavlja gotovo tredinu ukupnog svjetskog bruto drutvenog proizvoda, od ega su samo europske vlade odobrile oko 5 bilijuna dolara zajmova i jamstava za spaavanje bankovnog sektora. Pune dvije godine trajali su pregovori najrazvijenijih zemalja svijeta, koji su doveli do usvajanja standarda Basel III, koji de zamijeniti dosadanji standard Basel II. 85
Od latentnih do konkretnih posljedica Basela Novim standardom Basel III povedavat de se tzv. tier 1 omjer kapitala sa sadanjih 2,0 na 4,5 posto, te adekvatnost kapitala banaka sa sadanjih 2,5 na 7,0 posto. Tier 1 omjer kapitala znai da de banke ubudude na svakih 100 amerikih dolara depozita biti obvezne u trezoru drati najmanje 4,5 dolara likvidne imovine, te je po potrebi povedavati ako doe do ekspanzije i naglog rasta kreditne aktivnosti. Uz to, banke de na 100 dolara aktive biti u obvezi osigurati najmanje 7,00 dolara jamstvenog kapitala. Banke koje ne budu ispotovale navedene standarde nede smjeti isplatiti dividendu svojim dioniarima ni bonuse svojim menaderima. Najvedi otpor donoenju standarda Basel III pruala je Njemaka. Njemaki financijski sustav temelji se na sustavu dravnih pokrajinskih banaka koje prema odredbama standarda Basel III trebaju prikupiti i dokapitalizirati svoje bilance s najmanje 105 milijardi eura. Politika se nije mogla izbjedi pri donoenju novih standarda.SAD i Velika Britanija zalagali su se za jo stroe uvjete glede adekvatnosti kapitala jer su htjeli financijski natetiti Njemakoj. Zbog potreba dokapitalizacije banke de potrebna sredstva prikupljati kroz nove emisije dionica. Ako eli zadrati vedinski utjecaj u pokrajinskim bankama, njemaka drava bit de prisiljena uplatiti potrebni kapital iz vlastitih izvora. Izvlaenje novca iz prorauna potaknut de rast poreznih, stopa i usporiti oporavak njemakog gospodarstva. Njemako gospodarstvo u prvih est mjeseci ove godine zabiljeilo je povedanje za 2,2 posto. To je najvia stopa rasta meu zemljama Euro-zone i mnogo vie od 0,4 posto, koliko je u istom razbolju iznosio rast amerikog gospodarstva. Novim emisijama dionica smanjit de se zarada po dionici (earning per share-EPS) unutar bankovnog sektora, to de dovesti do pada trine cijene dionica njemakih banaka. Smjernice BCBS nisu obvezujude, ali se prema njima ravnaju sve vodede financijske institucije u svijetu i zbog toga imaju veliki znaaj za ukupno financijsko okruenje. Zanimljivo je kako guverneri nisu dogovorili poetak primjene standarda Basel III. O tome de odluivati elnici dvadeset najjaih gospodarskih sila svijeta (Skupina G-20) na svom redovitom summitu koji de se odrati u Seoulu, u studenome ove godine. Analitiari procjenjuju da de 86
primjena novog standarda Basel III povedati kamatne stope na kredite i tako smanjiti utjecaj vrudeg novca na inflaciju i gospodarstvo. Objava vijesti o usvajanju standarda Basel III snano se osjetila na BH tritu kapitala. Na tritu kapitala se javio strah kako de se inozemne banke, zbog primjene novog standarda, odluiti za povlaenje novca iz RH kroz isplatu dividendi i povrate pozajmica koje banke-matice potrauju od svojih banaka-kderi u BiH. Ugroen oporavak privrede BiH.Inozemne banke matice kod domadih banaka- kderi imaju znaajne iznose pozajmica. Na svoja potraivanja po pozajmicama inozemne banke obraunavaju kamate koje su vie od kamatnih stopa na plasmane u matinim zemljama. Obveza primjene standarda Basel III mogla bi potaknuti inozemne banke da povuku sredstva pozajmica iz BH banaka kako bi umanjile vlastitu aktivu, te na taj nain smanjile potrebne iznose za osiguranje adekvatnosti kapitala u vlastitim bilancama i ujedno osigurali likvidna sredstva za dostizanje odgovarajudeg tier 1 omjera kapitala.
Povlaenje sredstava iz bh banaka dodatno bi ugrozilo kreditnu aktivnost u BiH i potpuno osuilo likvidnost na bh tritu kapitala. Bez pojaane kreditne aktivnosti nije mogude raunati na bilo kakav oporavak domadeg gospodarstva u duem vremenskom razdoblju.
87
ZAKLJUAK Prije svega vezano za hipoteze kojima smo poeli ovaj magistarski rad, Bosna i Hercegovina sasvim sigurno nemoe ni na koji nadin izbjedi dramatina ekonomska kretanja kroz koja prolazi cijeli svijet, a s realnom opasnodu da neke od ranijih, esto ignoriranih, ekonomski slabosti eskaliraju u dublju i prolongiranu recesiju. Domadi bankarski sektor je zbog svoje bliske povezanosti s Eurozonom vrlo rano osjetio posljedice prvenstveno financijske a onda i opde ekonomske krize koja se munjevitom brzinom poela iriti u drugoj polovici 2008. Godine. Iz tih razloga i postavljene radne hipoteze ovog rada,te predmeta i problema istraivanja moe se na kraju izvesti konaan zakljuak da je radna hipoteza u ovom radu dokazana i da uz prijedlog konkretnih aktivnosti koje sam ponudila u ovom radu kojim bi se bitno afirmiralo stanje bankarske industrije u BiH, bankarska industrija moe bitno pozicionirati i poboljati svoju poziciju na tritu usluga u Bosni I Hercegovini. Produbljenje ekonomske krize i u dravi i vani de sasvim sigurno imati veoma direktan utjecaj na uinke banaka koje sada moraju poslovati u vrlo izmjenjenim uslovima. Isto tako je oito da bankarski sektor ima gotovo kljunu ulogu u procesu oporavka i da bi trebali dati prve pozitivne impulse ostatku ekonomije. Sistemska vanost bankarskog sektora zahtjeva da mu se u ovom trenutku posveti velika panja, prvenstveno s ciljem da se prezentiraju ozbiljne bankarske krize i gubitci koji iz tog proizilaze. Iako u bankama u Bosni i Hercegovini dominira privatni inostrani kapital i odvijaju se procesi spajanja i preuzimanja banaka, nivo koncentracije je nizak, tako da su, za sada, neopravdani strahovi od posljedica rasta bankarskog sektora u cjelini i dominacije velikih banaka.Izvori financiranja bosanskohercegovakih kompanija kderi velikih bankarskih grupacija nisu potpuno prekinuti, ali znatno su smanjeni. Smanjen je i potencijalni kapital banaka koji se moe oploditi davanjem kredita privredi i stanovnitvu, pa graani trae utoite u bankama u domadem vlasnitvu. Domade banke uglavnom su okrenute klasinom bankarstvu i nemaju rizinih operacija na inozemnom tritu. Njihovo poslovanje odvija se prema strogim propisima entitetskih agencija za bankarstvo koji, osim to su usklaeni s Bazelskim principima, u nekim su sluajevima ak i stroi nego u Europskoj uniji. Sve to pridonijelo je da bh. bankarski sustav u prvi mah uspjeno odoli udaru svjetske financijske krize. Iako to nijedan bankar nede javno priznati, kriza je u BiH prisutnija nego to se to misli. U Federaciji BiH rast bankarskog sektora u 2008. godini bio je 50 posto manji nego u prethodne dvije godine. Rast bilanne sume od sedam posto ili jedne milijarde u izvorima najvedim 88
dijelom financiran je rastom depozita (za osam posto ili 821 milijun KM), dok su uzeti krediti imali rast od samo dva posto ili 30 milijuna KM, a kapital jedan posto ili osam milijuna KM. Financijska kriza se u zemljama regije direktno odrazila na financijska trita, uzrokujudi znaajno smanjenje vrijednosti indeksa svih regionalnih burzi. Meutim, za razliku od razvijenih zemalja, financijska kriza za sada nije imala naroito snaan negativan utjecaj na financijski sektor zemalja regije. Financijski sektor u zemljama regije je stabilan prvenstveno zahvaljujudi strooj regulativi bankarskog sektora. Izloenost prema stranim bankama, prema kojima je BH, ali i susjedne hrvatske bankarski sektor pet puta izloeniji nego to je veliina domadega meubankovnoh trita, dolazi se do istog zakljuka o nemogudnosti nastanka bankovne zarazekoja proizilazi iz idiosinkratskog oka, sluedi se vrstom definicijom insolventnosti. ak se i modificiranjem simulacije, promatranjem utjecaja idiosinkratskih okova na stope adekvatnosti kapitala te pretpostavkom maksimalne stope gubitka pokazuje da bi efekti tih okova bili relativno mali. Pokazuje se da unoto tomu to je bankarski sektor znatno izloeniji prema stranim bankama nego prema domadim te bi stoga I medijalni gubitci u sluaju propasti stranih banaka bili znatno vedi nego u sluaju propasti domadih banaka, zbog usporedivosti odnosa bilateralnih izloenosti I jamstvenoga kapitala, u prosijeku bi ti okovi imali tek neznatno vedi utjecaj na stope adekvatnosti kapitala banaka.Oporavak od rizika prelijevanja ovisi o vanjskoj potranji i povedanju izvoza, a to moe potrajati. Kao ni da velike javne investicije ne mogu se oekivati bez vedeg zaduenja, a to de se pokuati izbjedi. Upravo aktualni primjer Grke moe biti dobra lekcija da provoenje reformi nema alternative, a ulazak u EU ne rjeava strukturne probleme, ved samo odgaa posljedice izostanka reformi.
89
Skradenice
BiH - Bosna i Hercegovina CBBiH - Centralna Banka Bosne i Hercegovine EC - European commission (Europska komisija) EU - European Union (Europska Unija) EMU - European Monetary Union (Europska Monetarna Unija) EUR - Novana jedinica Europske Unije DEM - Biva novana jedinica Savezne Republike Njemake FBiH - Federacija Bosne i Hercegovine IPA - Instrument for Preacession Assistance (Pretpristupni financ. fond) KM - Konvertibilna marka (novana jedinica Bosne i Hercegovine) PDV - Porez na dodatnu vrijednost RS - Republika Srpska ECB - European Central Bank (Europska Centralna Banka) SIE - Sredinja i istona Europa
90
Literatura 1. Dirovid B.; Bankarstvo Brigide company Beograd 2001. 2. Coper George.;Uzroci financijskih kriza, Masmedija Zagreb 2009. 3. Ferizovid M.; Finansijska trita ( institucionalna i operativna konfiguracija finansijskih trita), Bihad april 2004. 4. Ferizovid, M.: Institucionalna i operativna konfiguracija finansijskih trita, Univerzitet u Bihadu, Ekonomski fakultet, Bihad april 2004. 5. Ferizovid, M.: Strateki menadment, planiranje i poslovna politika, Univerzitet u Bihadu, Ekonomski fakultet, Bihad septembar 2005. 6. Galogaa Milan P.; Poslovne finansije, kola europskih znanja Prvo izdanje, 2007. 7. Greuning H. Bratanovic i Brajovic S.; Analiza i upravljanje bankovnim rizicima, drugo izdanje Mate Zagreb 2006. 8. Hadiomerovid, A.: Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini: prevladati krizu i doprinijeti oporavku, Kriza bosanskohercegovake ekonomije, Forum Bosna, Sarajevo 2009. 9. Kandija V. ivko I.: Poslovna politika banaka, Mostar Rijeka, 2004. 10. Kindleberger Charles P. i Aliber Robert Z.; Najvede svjetske financijske krize Manije, panike i slomovi, peto izdanje Masmedia Zagreb 2006. 11. Krugman P. Fighting of Depression. Ney York Times, 2009. 12. Krugman P. School for Scoundrels. Ney York Times, 2009. 13. Krugman P. The Conscience of a Liberal. Ney York, London: W.W. Norton & Company 2008. 14. Krunid, M.: Uspjean bankarski menadment, preduslovi i limiti, Fakultet poslovne ekonomije Banja Luka,Banja Luka 2006. 15. Kumalid J.; Finansijski menadment, Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihadu, Bihad novembra 2004. 16. Kumalid J.; Poslovne finansije, Ekonomski fakultet Bihad, 2007. 17. Lukid, M. S.: Krizni menadment, Panevropski univerzitet Apeiron, Banja Luka 2008. 18. Mishkin S. Frederic, Eakins G. Stanley,: Financijska trita i institucije, etvrto izdanje Mate Zagreb 2005. 91
19. Reinhart, Carmen i Kenneth Rogof The Aftermath of Financial Crises American Economic Review 2009. 20. Reinhart, Carmen M. The economic and fiscal consequences of financialcrises 26. Sijenja 2009. 21. Reinhart, Carmen M. i Keneth S. Rogoff This Time is Different: Eight Hundred Years of Financial Folly. Princeton: Princeton University Press 2009. 22. Rose S. Peter, Hudgins C. Sylvia,; Bankarski menadment i finansijske usluge, eto izdanje Beograd 2005. 23. Samuelson Paul A. Nordhaus William D.; Ekonomija, petnaesto izdanje. 24. Stojanov D.; Meunarodne finansije u globalnoj ekonomiji, etvrto izdanje Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2000. 25. Toma, R.: Koncentracija u bankarstvu Bosne i Hercegovine i njen utjecaj na razvoj, , Ekonomija ubrzanog razvoja, Forum Bosna, Sarajevo 2008. 26. Vujnovid-Gligorid,B.: Demaskiranje nepotenog monetarnog sistema, Zbornik radova, Fakultet poslovne Ekonomije Travnik, knjiga 1, Travnik, 2009. 27. Vujnovid-Gligorid,B.: Panevropski univerzitet Apeiron, Fakultet poslovne ekonomije Banja Luka,Banja Luka 2008. 28. Zelenika, R.; Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka 2000. 29. Zelenika, R.; Pisana djela na poslijediplomskim znanstvenim magistarski studijima, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2011. 30. Dirovid, M., (2006) Bankarstvo, 2. izd., Beograd, European Center for Peace and Development. 31. Fabozzi, J. F., Modigliani, F., (2003) Capital markets, institutions and instruments, 3th edition, Prentice Hall. 32. Kothari, V., (2006) Securitization : The Financial Instrument of the Future, Wiley Finance. 33. Liaw, K. T., (2006) The Business of ivestment banking- a comprehensive overview, New Jersy, 2th edition John Wiley and Sons. Inc. 34. Mayo, B. H. (2006) Basics finance An introduction of Financial Institutions, Investments and Mnagement, 9th edition. Thomson south-western, Mason OH. 35. Rose, S. P., Hudgins, S., (2005) Bankarski menadment i finansijske usluge, Beograd, Data status. 92
PUBLIKACIJE I LANCI
1. Zbornik radova.; Mjere za ublaavanje utjecaja globalne ekonomske krize na ekonomiju BiH, Broj jedan Fakultet poslovne ekonomije u Travniku, Travnik 2009. Dr. Kozarid K. (Stanje bankarskog sektora u BiH i potencijalni rizici za realni sektor) str. 14-17. 2. Zbornik radova.; Mjere za ublaavanje utjecaja globalne ekonomske krize na ekonomiju BiH, Broj jedan Fakultet poslovne ekonomije u Travniku, Travnik 2009. Dr. Mahmutovud H. Ekonomski fakultet Zenica (Razvoj partnerskih odnosa bankarskog i biznis sektora u periodu globalne ekonomske krize u BiH) str. 41-50. 3. Zbornik radova.; Mjere za ublaavanje utjecaja globalne ekonomske krize na ekonomiju BiH, Broj jedan Fakultet poslovne ekonomije u Travniku, Travnik 2009. Dr. Gligorid Vujnovid B. (Demaskiranje nepotenog monetarnog sistema) str. 85-92. 4. Zbornik radova.; Stanje privrede i mjere ekonomske politike u 2010. Godini, Broj dva Fakultet poslovne ekonomije u Travniku, Travnik 2010. Kumalid J. (Globalni aspekti recesije i njen utjecaj na BiH ekonomiju i mjere za izlazak iz ekonomske krize) str. 31-41. 5. Zbornik radova.; Stanje privrede i mjere ekonomske politike u 2010. Godini, Broj dva Fakultet poslovne ekonomije u Travniku, Travnik 2010. Keetovid I. (Imaju li monetarna politika i bankarski sektor Bosne i Hercegovine odgovor na krizu?) str. 49-52. 6. Forum bosne,; Kriza bosanskohercegovake ekonomije Poetak kraja ili kraj poetka, Izdanje broj 47/09, Sarajevo juni 2009. Godin, Papid . (Politika ekonomija krize) str. 7-25. 7. Forum bosne,; Kriza bosanskohercegovake ekonomije Poetak kraja ili kraj poetka, Izdanje broj 47/09, Sarajevo juni 2009. Godine, Hadiomeragid A. (Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini: prevladati krizu i doprinijeti oporavku) str. 186-208. 8. Forum bosne ,; Ekonomija ubrzanog razvoja, izdanje broj 43/08 Sarajevo april 2008. Godine Toma R. (Koncentracija u bankarstvu Bosne i Hercegovine i njen uticaj na razvoj) str. 197 220. 9. Zbornik radova,; Sa prve internacionalne konferencije Kako upravljati u vrijeme krize, Univerzitet u Tuzli Ekonomski fakultet, Tuzla 3 -5 decembar 2009. Begtid R. (Velika ekonomska kriza i utjecaj na BiH) str.15 20. 10. Zbornik radova,; Sa prve internacionalne konferencije Kako upravljati u vrijeme krize, Univerzitet u Tuzli Ekonomski fakultet, Tuzla 3 5 decembar 2009. Stojanov D. (Suvremenost Marxove teorije ekonomskih kriza: nenauene lekcije povijesti) str.22 38. 93
11. Zbornik radova,; Sa prve internacionalne konferencije Kako upravljati u vrijeme krize, Univerzitet u Tuzli Ekonomski fakultet, Tuzla 3 5 decembar 2009. Petrovid D. ogid R. Memid A. (Povezanost banaka i poduzetnitva u funkciji efikasnijeg suprotstavljanja globalnoj ekonomskoj krizi) str. 181 188. 12. Zbornik radova,; Sa prve internacionalne konferencije Kako upravljati u vrijeme krize, Univerzitet u Tuzli Ekonomski fakultet, Tuzla 3 5 decembar 2009. Grgid D. (Transmisijski mehanizam krize sekundarnih hipotekarnih zajmova na gospodarstvo Bosne i Hercegovine) str. 304 310. 13. Zbornik radova,; Finansijski sistem i ekonomski razvoj, Petnaesti meunarodni simpozij, Neum 20-22. IX 2012. Godine Zaklan D. (Perfomanse i perspektive primjene currency board aranmana u Bosni i Hercegovini) str .535 568.
OSTALI IZVORI 14. Agencija za bankarstvo FBiH (http://www.fba.ba/) ZAKON O BANKAMA ("Sl. novine Federacije BiH" broj 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03) 15. Agencija za bankarstvo RS (http://www.abrs.ba/) (Odluke iz oblasti nadzora i kontrole rada banaka) 16. Agencija za statistiku BiH (Statistiki pregled) 17. Centralna banka BiH (www.cbbh.ba ) (Godinje izvjede) 18. Meunarodni Monetarni Fond ( www.imf.org ) IMF (Meunarodni monetarni fond u Bosni i Hercegovini)
Tabele Tabela 1: Struktura kredita poslovnih banaka BiH u periodu 2001- 2007. god. u mil. KM...... 47 Tabela 2: Pregled usporednih pokazatelja za BiH i EU ............................................................. 49 Tabela 3: Indikatori bankarskog sektora (kraj perioda, % ako nije drugaije navedeno) ........ 63
Grafikoni Figure 1: Krediti sektoru stanovnitva...................................................................................... 64 Figure 1: Tri stuba Bazela II ...................................................................................................... 73 Figure 2: Osnovni principi supervizorskog nadzora. ................................................................ 74 Figure 3: Evolucija bazelskih standarda. .................................................................................. 75 Figure 4: Zemlje lanice bazelskog komiteta. .......................................................................... 76 Figure 5: Zgrada bazelskog komiteta ....................................................................................... 78 Figure 6: aljiv prikaz dogovora za uvoenje Bazela III ........................................................... 81 Figure 7: Kretanje vrijednosti profita i njegova volativnost i struktura. .................................. 82 Figure 8: Pradenje kretanja imovine i obaveza tokom vremena pomodu ALM koncepta. ...... 83