VISOKA KOLA CEPS- CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJEKISELJAK

SEMINARSKI RAD IZ
PREDMETA UPRAVLJANJE RIZICIMA-
UPRAVLJANJE RIZICIMA UPOTREBOM
FINANCIJSKIH DERIVATIVA U RH


PROFESOR: Prof. Dr. MILINKO RANILOVI
STUDENT: MIHAELA LAZI




U KISELJAKU, 2013.

2

SADRAJ
1. UVOD............................................................................................................................3
2. OSNOVNA OBILJEJA I PREGLED INSTRUMENATA TRITA
DERIVATIVA..............................................................................................................5
3. ULOGA DERIVATIVA U TRGOVANJU I ZNAENJE U UPRAVLJANJU
TRINIM
RIZICIMA....................................................................................................................8
4. TRGOVANJE DERIVATIVIMA U SVIJETU I U HRVATSKOJ.............................9
5. REZULTATI TRGOVANJA DERIVATIVIMA U HRVATSKOJ PROBLEMI I
MOGUA RJEENJA...............................................................................................12
6. ZAKLJUAK............................................................................................................15
7. LITERATURA...........................................................................................................16



















3

1. UVOD

Koncept rizika ima tri nuna elementa:
percepciju da li se neki tetan dogaaj zaista mogao dogoditi,vjerojatnost da e se on zaista
dogoditi i posljedice tetnog dogaaja koji bi se mogao dogoditi. Rizik je, dakle, rezultat
sinergije interakcija ova tri elementa.
Pojednostavljeno, najea definicija rizika uzima u obzir mogunost gubitka, nastanak tete
ili nastupanje nepovoljnog dogaaja. Ali , nema suglasja oko koncepta rizika.
S obzirom da mnoge situacije, kao i ekonomska stvarnost, ukljuuju i postojanje rizika,
potrebna je opa definicija rizika. Za sve te situacije vaan je krajnji ishod. Pri tom se smatra
da rizik ukljuuje dvije neizostavne komponente: izloenost i neizvjesnost. Zato Holton rizik
definira k ao izloenost pretpostavci koja ukljuuje neizvjesnost. (Defining Risk, Financial
Analyst Journal, Vol. 60, No. 6, 2004, p. 19-25 ).
U suvremenom okruenju sve snanije konkurencije ali i vee rizinosti poslovanja u
kojem banke i ostale financijske institucije te poslovni subjekti obavljaju svoju djelatnost,
trend globalizacije i ostale pojave i promjene koje ga prate, poput deregulacije, volatilnosti
trita, disintermedijacije i reregulacije, zahtijevaju posveivanje vee pozornosti
rjeavanju problema uinkovitog upravljanja trinim i ostalim financijskim rizicima.
Sigurnost poslovanja uz ogranienu izloenost rizicima i maksimalizacija profita glavni su
ciljevi poslovanja prije svega banaka kojima su to glavni ciljevi, a tako i ostalih financijskih
institucija i poslovnih subjekata.
Financijski su derivativi ve due vrijeme u svijetu prepoznati kao efikasni i nezaobilazni
instrumenti za upravljanje rizicima u financijskom upravljanju, posebno u segmentu
trinih rizika (valutnog, kamatnog i rizika volatilnosti cijena dionica i dionikih
indeksa). Za razvoj trita derivativa zasluni su spomenuti trendovi i pojave koje su zahvatile
svijet u novije vrijeme i pokazale da je nuno primijeniti nove financijske instrumente
za smanjivanje izloenosti rizicima. Na svjetskom se financijskom tritu zadnjih
tridesetak godina primjenjuje iri spektar financijskih derivativa kojima se aktivno trguje,
a koji bi se potencijalno mogao i trebao poeti primjenjivati i na hrvatskom financijskom
tritu, na kojem do danas gotovo da i nema znaajnijeg trgovanja financijskim derivativima
4

jer je trite derivativa tek u zaetcima. Zasad su najzastupljeniji unapredni poslovi
(forwards) i valutne zamjene (foreign exchange swaps).
Prepreke brem razvoju i uvoenju trgovanja novim derivativnim instrumentima na
domae financijsko trite te problemi na koje se pritom nailazi su brojni: mala likvidnost
trita, mali broj sudionika i kod veine nedovoljno poznavanje derivativa, mala kapitalizacija
i brojni drugi. Nuno je stoga utvrditi kakvo je suvremeno znaenje i uspjeh postignut
trgovanjem financijskim derivativima u svijetu da bi se ukazalo na njihove prednosti i
koristi, a to bi uputilo na nunost vee zastupljenosti u trgovanju u budunosti. Temeljem
saznanja dobivenih istraivanjem prakse trgovanja derivativima u svijetu i njihove uloge u
trgovanju u nas, cilj rada je dati zakljuke i prijedloge koji bi doprinijeli razvoju trgovanja
derivativima na domaem financijskom tritu, te omoguili lake praenje izloenosti
pojedinim rizicima.
Derivatni finacijski proizvodi (ili skraeno Derivati) su sloeni financijski instrumenti
izvedeni iz bazinih jednostavnih financijskih proizvoda. Kod derivata glavnica nikad ne
mijenja vlasnika nego se samo dogovara izmjena novanih tokova, kompenzira razlika u
cijeni, kompenzira kreditni rizik ili se na neki drugi nain kompenziraju prednosti i nedostaci
bazinih proizvoda iz kojih je izveden odreeni derivat. Paradoksalno koriste se najee u
dijametralno suprotne svrhe - ili u pekulantivne svrhe za rizicima sklone investitore ili kao
instrument zatite imovine za vrlo konzervativne investitore.
Derivati se obino dijele prema vrsti bazinih proizvoda iz kojih se izvode. Tako razlikujemo:
a) kreditne derivate
Credit Default Swap - kupoprodaja rizika nekog izdavatelja za odreenu premiju
Total Return Swap - kupoprodaja rizika i svih priljeva od nekog potraivanja za odreenu
premiju i protupriljev
Credit Spread Option - pravo na kupnju ili prodaju nekog vrijednosnog papira ukoliko se
spread u odnosu na dogovoreni kriterij promijeni za vie od unaprijed dogovorenog iznosa.

b) derivate na devize
Forward (terminska kupoprodaja strane valute) predstavlja fiksiranje cijene teaja s
dospijeem duim od dva radna dana. Omoguava klijentu fiksiranje teaja na tono odreeni
dan u budunosti kada e transakcija zbog koje se klijent titi zaista izvriti. Opcija
5

predstavlja pravo terminske kupnje ili prodaje odreene valute na tono odreeni datum u
budunosti. U sluaju kad je klijentu trini teaj povoljniji, klijent opciju ne mora izvriti.

c) derivate na vrijednosne papire
Forward (terminska kupoprodaja vrijednosnih papira) - ugovor o kupoprodaji nekog
vrijednosnog papira u budunosti po odreenoj cijeni
Put (Call) Options - pravo bez obveza na prodaju (kupnju) vrijednih papira u budunosti po
odreenoj cijeni.

d) derivate na kamatne stope
Forward Rate Agreement - fiksiranje kamatne stope na odreeni rok s poetkom u
budunosti
Interest Rate Swaps - zamjena novanih tokova iz fiksnih (varijabilnih) potraivanja za
novane tokove iz varijabilnih (fiksnih) obveza
Interest Rate Caps ili Interest Rate Floors - opcija ukoliko kamatne stope porastu (padnu)
iznad (ispod) odreene vrijednosti da e izdavatelj opcije plaati imatelju razliku.


2. OSNOVNA OBILJEJA I PREGLED INSTRUMENATA
TRITA DERIVATIVA

Derivativi su financijski instrumenti izvedeni iz obveznica, dionica, valuta, kamatnih
stopa, robe ili ak temeljeni na specifinim dogaajima poput vremenskih promjena.
Mogu se sastavljati za raznovrsnu imovinu, od opipljive materijalne do nematerijalne
financijske imovine. Postoje dvije temeljne skupine derivativa :prvu skupinu
ine oni instrumenti koji mijenjaju svojstva potraivanja proizalih iz neke financijske
imovine, a drugu skupinu ine derivativi koji su u interakciji s imovinom na koju se
odnose, odnosno za koju su sastavljeni. Derivativi se mogu smatrati instrumentima ija je
cijena odnosno vrijednost izvedena iz cijene neke vezane imovine za koju se sastavljaju,
6

najee neke vrijednosnice, obino imaju razvijeno sekundarno trite a odlikuje ih i
visok stupanj likvidnosti. Njihova se vrijednost temelji na instrumentu za koji se stvaraju
odnosno njihova se vrijednost izvodi iz vrijednosti osnovnog instrumenta, nemaju samostalnu
vrijednost niti mogu postojati bez vezane imovine za koju se stvaraju. Trite financijskih
derivativa je izrazito dinamino i obuhvaa brojne instrumente, a najrazvijenije
sekundarno trite imaju opcije, ronice i terminski poslovi.
Derivativni instrumenti postoje ve stoljeima, prvotno su se razvili kao instrumenti
upravljanja rizicima promjene cijena robe na robnim burzama i sve varijacije iskljuivo
robnih derivativa su ostale jedini derivativni instrumenti tristotinjak godina, sve do pojave
financijskih derivativa. U novije vrijeme je zapoet razvoj trita financijskih derivativa,
od 1970-ih godina nadalje, pa je trite financijskih derivativa jedno od najmlaih na
cjelokupnom financijskom tritu.
Potreba za primjenom derivativa u svrhu ispunjenja njihove osnovne funkcije pojavila
se u kaosu naftne krize u svijetu, fluktuacije teaja i neravnomjernih konjuktura privreda
u svijetu, posebice nakon ukidanja vezanih deviznih teajeva. Derivativi su u takvom
okruenju trebali omoguiti poboljanje trine uinkovitosti diverzifikacijom i preuzimanje
dijelova rizika, te sigurnije planiranje investicija, uz minimalni troak. Nagli rast trita
financijskih derivativa 80-ih godina 20. st. moe najvie zahvaliti interesu gospodarskih
subjekata koji su polako poeli shvaati nunost primjene derivativa u zatiti svog
portfelja od rizika kojima su izloeni u svakodnevnom poslovanju i prednosti derivativa u
pogledu zarade na pekulativnim poslovima i arbitrai. Ulazak u 21. st. donio je nove
izazove u trgovanju derivativima, trite postaje sve zahtjevnije, stoga je potrebna stalna
prilagodba novim potrebama sudionika na tom tritu tako da se lepeza derivativa kojima
se trguje svakim danom sve vie iri, primjerice, na sve sloenije varijante opcija i
strukturirane
proizvode.

7

Skupina financijskih derivativa moe se podijeliti prema karakteru osnovnih instrumenata
na derivative trita novca, derivative deviznog trita i derivative trita kapitala.
Njima se trguje na organiziranim tritima ali i na neformalnim tritima, ovisno o svojstvima
pojedinih financijskih derivativa.
Derivativi novanog trita ili kamatni derivativi izvedeni su financijski instrumenti
usmjereni prvenstveno na upravljanje kamatnim rizikom. Navedeni instrumenti imaju
uglavnom dospijee do 1 godine, kratkoronog su karaktera i tite od rizika promjene
kamatnih stopa. Ovoj skupini pripadaju terminski ugovori o kamatnoj stopi, financijske
ronice novanog trita i kamatne zamjene. Kamatni derivativni instrumenti su prepoznati
u svijetu ve due vrijeme i uspjeno ih koriste brojne financijske i nefinancijske
institucije. U Hrvatskoj meutim zasad jo nisu razvili trite u mjeri adekvatnoj potrebama
s obzirom da i kamatni rizik, uz izloenost valutnom riziku, sve vie utjee na poslovanje
razliitih poslovnih subjekata.
Derivativi deviznog trita odnosno valutni derivativi obuhvaaju tri osnovne skupine:
valutne zamjene, valutne opcije i valutne terminske ugovore - terminske poslove i
valutne ronice. Njima se upravlja valutnim rizikom ili rizikom promjene deviznog teaja
koji utjee na vrijednost aktive i pasive nekog subjekta denominirane u stranim valutama.
Derivativi trita kapitala su izvedeni financijski instrumenti ija su vezana imovina
instrumenti trita kapitala, poput obveznica, dionica, dionikih indeksa i ostalih izvedenih
instrumenata koji se temelje na dugoronim financijskim instrumentima. Tako se u
ovu skupinu ubrajaju dionike opcije, opcije na dionike indekse, opcije na financijske
ronice, caps, floors, opcije na zamjene, ronice na obveznice...





8

3. ULOGA DERIVATIVA U TRGOVANJU I ZNAENJE U
UPRAVLJANJU TRINIM RIZICIMA

Promjene u regulatornoj politici, politika zbivanja, gospodarski okovi na tritu,
makroekonomska kretanja u vidu porasta inflacije, nezaposlenosti i brojna druga nepovoljna
kretanja i stresovi, imbenici su koji utjeu na porast izloenosti trinim rizicima
banaka, ostalih financijskih institucija, ali i nefinancijskih subjekata.
Rizici s kojima se suoavaju financijske institucije, obuhvaeni su u sljedeim skupinama

1. Kreditni rizik rizik da obeani novani tokovi od kredita i vrijednosnih papira
financijske institucije nee biti u potpunosti plaeni (kreditni rizik specifian za
tvrtku rizik od neplaanja za tvrtku pozajmljivaa povezan sa specifinim tipom
projektnog rizika te tvrtke i sustavni kreditni rizik)

2. Rizik likvidnosti rizik naglih promjena na strani pasive koje mogu od financijske
institucije zahtijevati likvidaciju aktive u kratkom razdoblju po niskoj cijeni

3. Rizik promjene kamatne stope rizik financijske institucije u sluaju kamatne
neusklaenosti aktive i pasive

4. Trini rizik - rizik koji nastaje kod trgovanja zbog promjena u kamatnim stopama,
teajevima i ostalim cijenama

5. Izvanbilanni rizik rizik financijske institucije kao rezultat njezinih aktivnosti
povezanih s nepredvidivom aktivom i pasivom


9

6. Valutni rizik rizik da e promjene teaja utjecati na vrijednost aktive i pasive
financijske institucije denominirane u stranim valutama

7. Rizik drave rizik neizvrenja plaanja stranih pozajmljivaa zbog uplitanja
strane vlade ili drugih politikih entiteta

8. Tehnoloki rizik rizik da tehnoloka ulaganja nee stvoriti oekivane utede

9. Operativni rizik rizik da postoje tehnologija i sustavi podrke nee dobro
funkcionirati, da moe doi do problema koji e utjecati na aktivnosti financijske
institucije, i/ili rizik od pojave vanjskih sila (poplava, uragana...)

10. Rizik nesolventnosti rizik da financijska institucija nee imati dovoljno kapitala
za pokrivanje iznenadnog smanjenja vrijednosti svoje aktive u odnosu na pasivu.

Financijski derivativi su se razvili zahvaljujui pojavi rastue nestabilnosti na financijskim
tritima, slino kao to su se razvili i robni derivativi. Pravilnom primjenom
financijskih derivativa najei rizici u financijskoj praksi - rizik likvidnosti, trini rizici
(valutni, kamatni i rizik promjene cijena roba) i default rizik, mogu se svesti na minimum.

4. TRGOVANJE DERIVATIVIMA U SVIJETU I U HRVATSKOJ
U prilog opravdanosti, sve veoj zastupljenosti i uspjehu primjene derivativa u svrhu
zatite od rizika, ali i uspjehu njihove primjene u pekulativne svrhe, idu i rezultati koji
dokazuju ekspanziju njihove primjene na globalnom financijskom tritu. U travnju 2007.
g. prosjeni dnevni promet na deviznom tritu (BIS, slubeni podaci) dosegao je 3.210
milijarde USD, to je poveanje 71% u odnosu na 2004. g. kada je iznosio svega 1.880
milijarde USD, a unutar toga je najvie poraslo trgovanje valutnim zamjenama, 81% u
10

odnosu na 2004. g. (sa 185 milijarda na 233 milijarde USD). Na globalnom OTC tritu je
zabiljeen porast trgovanja valutnim zamjenama, opcijama i kamatnim derivativima.
Prosjean dnevni promet derivativima na ovom tritu povean je s 1.220 milijarda USD u
2004. g. na 2.090 milijarda USD u travnju 2007. godine.
OTC (over-the-counter) trita odnosno neformalna, dealerska trita, takoer ostvaruju
znaajne rezultate u trgovanju derivativima te kao i burzovno trgovani biljee zamjetan
rast iz godine u godinu. Prosjean se dnevni promet valutnim derivativima na globalnom
OTC tritu utrostruio od 1995. do 2007. godine, a onaj kamatnih derivativa se
poveao jedanaest puta
Analiza podataka godinjih izvjea HNB (2004., 2005., 2006., 2007.) u konsolidiranim
bilancama banaka ukazuje na razvoj domaeg trita derivativa, posebno od 2004.g.
nadalje. Prema podatcima HNB-a, na kraju 2004.g. vie od polovine hrvatskih banaka u
svojoj aktivi ili pasivi biljeilo je derivativnu financijsku imovinu, odnosno obveze, u
emu je prednjailo est velikih banaka. Iako je to u konsolidiranoj bilanci banaka jo
uvijek bio vrlo mali udio (u odnosu na 229.305,2 milijuna kuna koliko je u to vrijeme
vrijedila ukupna aktiva, na derivative se odnosilo 152 milijuna kuna to je 0,07% aktive ),
znaajno je to to est mjeseci ranije u bilanci uope nije bilo derivata. U 2004.g. u ukupnoj
pasivi konsolidirane bilance banaka u iznosu 229.305,2 milijuna kuna, na derivative je
otpalo 238,8 milijuna kuna (0,1%). S bilannim iskazivanjem derivativne financijske
imovine odnosno obveza banke poinju tek od 2004. g. nadalje. I idue 2005. g. rast
derivativne
imovine banaka bio je usklaen s rastom ukupne aktive, 147,3 milijuna kuna u
odnosu na oko 260.277,6 milijuna kuna ukupne imovine banaka (0,06%), a taj trend slijedile
su i derivativne obveze, derivativi su u pasivi zauzimali 223,7 milijuna kuna (0,09%).
Stanje se u 2006.g. nije znaajnije mijenjalo u pogledu udjela derivativa u aktivi odnosno
pasivi konsolidirane bilance banaka, 280,9 milijuna kuna derivativne imovine u ukupnoj
aktivi 304.605,3 milijuna kuna (0,09%), odnosno 221,6 milijuna derivativnih obveza
11

(0,07%), premda je vidljivo da je udio derivativa u aktivi banaka blago porastao, odnosno
na strani pasive se malo smanjio u odnosu na prethodne dvije godine. Tako je omjer okrenut
u korist aktive, vei je udio derivativne imovine u ukupnoj imovini u odnosu na udio
derivativnih obveza u ukupnoj pasivi. U 2007.g. udio derivativne imovine (276 milijuna
kuna) u ukupnoj aktivi koja je iznosila 344.998,0 kuna, iznosio je 0,08%.
Kod izloenosti rizicima veina analiziranih domaih banaka (lanice ZIBOR grupe)
naglaava i osvre se na kreditni rizik, rizik likvidnosti, operativni rizik te na trine rizike:
valutni rizik, kamatni rizik i rizik promjene cijene dionica. Derivativni instrumenti koji su
zastupljeni u trgovanju na domaem financijskom tritu, primjenjuju se u zatiti od
spomenutih
rizika, ali i u pekulativne svrhe. Temeljem analize podataka u godinjim izvjema o
aktivi najveih 8 domaih banaka moe se zakljuiti kako su u pogledu trgovanja
derivativnim
instrumentima i rezultatima ostvarenim trgovanjem najzastupljeniji unapredni poslovi,
valutne zamjene, a neke banke spominju i valutne opcije te opcije na portfelj vrijednosnica.
Neke banke navode i kamatne zamjene, opcije na indeks dionica i ostale vlasnike
instrumente
te ronice na obveznice (npr. Bund futures), no njihov je udio u ionako maloj zastupljenosti
derivativa u trgovanju na domaem financijskom tritu vrlo mali, a na to ukazuju i
prethodno spomenuti podatci HNB-a iz konsolidirane bilance banaka.








12

5. REZULTATI TRGOVANJA DERIVATIVIMA U HRVATSKOJ PROBLEMI I
MOGUA RJEENJA
Poetke trgovanja financijskim derivativima na domaem tritu obiljeile su unaprednice
i valutne zamjene kojima se poelo trgovati 1996. odnosno 1997. godine zbog
potrebe za zatitom od teajnog rizika. Za razvoj i poetke trgovanja financijskim
derivativima
vanu ulogu su imale strane banke sa svojim pritiscima i potrebama u tom segmentu
poslovanja. Ipak, zadnjih nekoliko godina razvoj derivativnog trita je stagnirao.
Hrvatsko financijsko trite u najveoj mjeri karakterizira razvijenost trgovanja
obveznicama i dionicama na tritu kapitala, trita spot transakcija na deviznom tritu i
trita meubankarskih depozita na tritu novca te se veina prihoda ostvaruje od trgovanja
osnovnim financijskim instrumentima na tim tritima, dok se iz poslovanja derivatima u
Hrvatskoj jo ne ostvaruju znaajni prihodi. Do danas je trgovanje derivativima na domaem
tritu ostalo privilegija najveih banaka koje su neto vie upoznate s praksom trgovanja.
Razlog dosadanje ograniene ponude financijskih derivativa mogu se pronai u
nepostojanju domaeg organiziranog trita derivativa, to je nemogue bez dugorone
kunske krivulje prinosa pa se trenutano mogu koristiti samo one rokom dospijea do
godinu dana. Analiza financijskih izvjea domaih banaka ukazuje na iskazivanje
derivativne imovine i obveza u bilancama tek od 2004. godine nadalje, udio prihoda po
osnovi kamata u ukupnim prihodima banaka polako pada, dok prihodi od naknada i
provizija rastu, a takoer i prihodi ostvareni trgovanjem derivativima.
Derivativi koji su kod nas zasad najvie zastupljeni u trgovanju, odnose se na unapredne
poslove i valutne zamjene, a kamatne zamjene i valutne opcije su zastupljene vrlo
slabo. Domae banke u skoroj budunosti oekuju rast trgovanja derivativima, afirmaciju
derivativa na domaem financijskom tritu i daljnji rast prihoda iz trgovanja derivativima,
to je neizbjeno s obzirom na potrebu za njihovom primjenom, posebno u segmentu
upravljanja rizicima. U skorijoj budunosti oekuje se i razvoj ostalih segmenata
financijskih derivativa uz unaprednice i zamjene (npr. ronice, valutne opcije i derivativne
13

instrumente koji se odnose na kreditne rizike, kao npr. Credit Default Swaps).
Strane banke su iskazale veliki interes za razvojem segmenta financijskog trita koji
se odnosi na derivativne instrumente, posebice za proizvode u koje e biti ukljuene kamate
na kunu. Trenutno se sa stranim bankama u tom segmentu najvie odrauju valutne
zamjene (valutni parovi EUR/HRK i USD/HRK) i forward transakcije. Za domae trite
potrebno je razraditi i ponudu kamatnih zamjena s obzirom na porast utjecaja i prisutnost
kamatnog rizika. Interes postoji i za indekse koji prate hrvatsko dioniko trite te za
strukturirane proizvode i derivativne instrumente koji se temelje na dionikim indeksima s
obzirom da je jugoistoni dio Europe i dalje vrlo zanimljiv stranim investitorima, a
strukturirani proizvodi su ti koji im omoguuju da izmeu ostalog, kupe i "izloenost" prema
hrvatskom tritu, a da ne moraju kupiti pojedinane dionice. Uglavnom, moe se izvesti
zakljuak kako je praksa upravljanja rizicima pomou derivativnih instrumenata prisutna
u pogledu valutnog rizika dok kamatni rizik i dalje nije dovoljno pokriven i tu postoji
prostor koji bi budui razvoj trgovanja derivativima svakako trebao obuhvatiti. I za ostale
trine rizike (rizik promjene cijene dionica i vrijednosti dionikih indeksa) postoji tako-
er prostor i potreba za razvojem i implementacijom na domaem tritu (primjerice u
obliku ronica i opcija na CROBEX).
Jedan od problema s kojima su se susrele domae banke u pogledu dosadanjeg trgovanja
derivativima bio je njihovo raunovodstveno praenje. esto su transakcije s
derivativima bile krivo knjiene, a to se dogaalo zbog nedovoljne upuenosti i neadekvatne
strune osposobljenosti kadra iji je to zadatak, kao i tehnike podrke, stoga je
potrebna suradnja i pomo od stranih banaka koje imaju znanja u tom pogledu. Vano je
rijeiti i problem mjerenja volatilnosti, potrebno je stvoriti adekvatan model koji e je
mjeriti i procjenjivati. Mjera koju je HNB nametnuo u obliku granine obvezne priuve,
strane banke stavlja u neeljen poloaj tako to ih gura iz kotiranja kunskih proizvoda.
Problem koji se javlja prilikom trgovanja derivativima sa stranim bankama kod burzovnog
trgovanja, nunost je izbora brokerske kue preko koje e se trgovanje odraditi, uz uplatu
14

margina (u odreenom postotku od vrijednosti ugovora). Problem je to jo nije omogu-
eno ni nettiranje - prebijanje koje bi uvelike smanjilo kreditni rizik. Uz dosad navedeno,
valja istaknuti da veina domaih banaka mora poraditi i na dodatnoj tehnikoj opremljenosti
potrebnoj za uspjenu primjenu i porast trgovanja derivativima: softver potreban za
trgovanje, brz pristup trinim cijenama, vanim informacijama i dogaanjima na svjetskom
financijskom tritu. Kljuno je i uspostaviti clearing settlement klirinku namiru
preko SDA te obraunsku jedinicu za raunanje margina to je vaan i neizostavan imbenik
burzovnog trgovanja. Sve domae banke koje bi uvele sustav trgovanja derivativima,
trebale bi i same postati klirinke kue u kojima bi se omoguilo raunanje margina
za svakog klijenta. Sve to iziskuje velike trokove za nabavu nove adekvatne opreme,
softvera za derivative kojima bi se trgovalo. Da bi trgovanje derivativima zaivjelo, potrebna
je znaajna edukacija i front i back officea, ali i risk menadmenta kako bi im se pribliili
derivativi i kako bi razumjeli nunost, vanost i korist njihove primjene. Postoji
takoer i potreba razgranienja hedginga u odnosu na tradeing - koritenja derivativa u
svrhu upravljanja rizicima ili pak u svrhu istog trgovanja i pekuliranja. Potrebno je
precizno definirati za to se odreeni derivativ koristi u odreenoj situaciji.











15

6. ZAKLJUAK
Upravljati rizicima znai gledati u budunost, unaprijed razmiljati o potencijalnim
dogaajima, uincima i posljedicama s kojima se korisnik prorauna moe suoiti u
budunosti te pravovremeno poduzimati mjere kako bi se rizici minimalizirali, a time
nepovoljni uinci izbjegli odnosno smanjili.
Pravovremeno uoiti kljune rizike i poduzeti odgovarajue kontrolne aktivnosti znai izbjei
one financijske uinke koji e se nuno javiti da bi sanirali problem, ali i izbjegla negativna
reputacija zbog propusta u poslovanju.
Rukovoditelji odgovorni za poslovanje i realizaciju postavljenih ciljeva, ujedno su i kljune
osobe odgovorne za upravljanje rizicima i to trebaju shvatiti kao sastavni dio svog poslovanja,
osobito prilikom donoenja odluka.
Financijsko trite Hrvatske je jo uvijek nerazvijeno u segmentu financijskih derivativa,
nedovoljno su zastupljeni na tritu u Hrvatskoj s obzirom da zahtijevaju vii stupanj
analize i upravljanja rizicima. Derivativi su i po definiciji i funkciji instrumenti koji omogu-
uju uinkovitije upravljanje rizicima na nain da se osigura odreena vrijednost na ugovoreni
dan u budunosti, ali isti omoguuju i ostvarenje zarade njihovim samostalnim trgovanjem.
Primjenom derivativa mogue je razbiti rizik na dijelove kojima je onda lake upravljati.
Odrivost derivativa poiva na komparativnim prednostima njihove primjene u
upravljanju rizicima u odnosu na relativne trokove koji mogu nastati izlaganjem rizicima
bez njihove primjene. Na nunost primjene upravljanja rizicima uvoenjem i upotrebom
novih oblika financijskih derivativa od domaih sudionika financijskog trita, posebice u
segmentu dionica i dionikih indeksa (ronice i opcije na dionike indekse), sve snanije
upuuju izmeu ostalog i stalne fluktuacije na tritu kapitala.
Na domaem financijskom tritu je unazad nekoliko godina, uvjetno reeno zabiljeen
napredak obzirom da tek od 2004. godine banke evidentiraju i iskazuju derivativnu
imovinu i obveze u svojim bilancama to je donekle omoguilo praenje razvoja trgovanja
koje je zasad skromno. Derivativi su u svakom pogledu snani financijski instrumenti i,
osim to omoguuju visok stupanj financijske poluge, prvenstveno pruaju mogunost zatite
od trinih rizika i upravljanje njima, znatno smanjujui potencijalne trokove i tete
koje bi nastale uslijed nepovoljnih trinih kretanja, a s druge strane pruaju mogunost
16

znatnih zarada pekuliranjem na kretanje trinih cijena vezane imovine. Derivativi su
svojevrsni
instrumenti transfera trinih rizika prikladni za primjenu u svim trinim situacijama,
a moe se zakljuiti da njihovo vrijeme na domaem financijskom tritu tek dolazi.


7.LITERATURA
1. Allen, L. (1997.), Capital Markets and Institutions: A Global View, J. Willey & Sons,
USA
2. Bank for international settlements (March 2005.): Triennial Central Bank Survey of
Foreign exchange and derivatives market activity in 2004., www.bis.org
120 Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 7, br.1., 2009.
3. Bank for international settlements (December 2006.): Semiannual OTC derivatives
statistics at end June 2006., www.bis.org
4. Bank for international settlements (May 2007.) Triennial Central Bank Survey of
Foreign exchange and derivatives market activity in April 2007., www.bis.org
5. Bank for international settlements (May 2007.): OTC derivatives market activity in
the second half of 2006., www.bis.org
9. Godinja izvjea HNB (2004., 2005., 2006., 2007.g.), www.hnb.hr