Koji su kvantitati. kriterijumi prepoznavanja malog biznisa?

Kvalitativni kriterijumi uglavnom se koriste kao dodatni faktor

prepoznavanja malih, srednjih i velikih preduzea. Vlasnik firme je
najee i menader firme, vlasnik sam donosi poslovne odluke
uz povremeno ukljuivanje drugih lanova familije (savjetnika),
vlasnik najee direktno komuniira sa zaposlenim, relativno je
malo trino uee preduzea u tranji njegovih kupaa,
preduzee je fundamentalna !aza njenom vlasniku za
preduzetnike i inovaijske napore, poslovni rezultati preduzea
su najee jedini izvor egzistenije porodie, veliki !roj malih i
srednjih preduzea ne radi za finalno trite ve za proizvodno"
usluno trite ili kooperaijske svrhe, mala i srednja preduzea
rijetko samostalno izvoze svoje ro!e ve to ine putem svojih
asoijaija ili uz posredstvo velikih preduzea.
Koji su najei razlozi propadanja malih preduzea?
#ajei uzrok propadanja firmi je nekompetentnost
(nesposo!nost vo$enja preduzea, psihika, moralna ili
intelektualna). %judi prejenjuju svoje kvalitete i smatraju da ih ne
tre!a po!oljavati. &o skupo plaaju. 'rugi je faktor neuspjeha
neiskustvo i skupo plaanje njegovog stjeanja kroz greke.
(omankanje menaderskog iskustva (malo ili nikakvo iskustvo u
upravljanju zaposlenima i drugim resursima prije pokretanja
preduzea). #eujednaeno iskustvo menadera (nedovoljno
poznavanje marketinga, finansija, na!ave i proizvodnje). #emar
(nedostatno pridavanje panje preduzeu kao posljedia loih
navika, sla!oga zdravlja ili !ranih nevolja). (revara ili nesrea
(prevara )zavaravajue* ime, laan finansijski izvjetaj, namjerna
prekomjerna kuplnja ili nepropisno raspolaganje imovinom.
#esrea, poar, poplava, provala, prevara od strane zaposlenih ili
trajk). #epoznato (neotkriveni uzroi).
Koje su naee slabosti velikih preduzea u usporedbi sa
malim preduzeima?
+ velikim komapnijama preduzetnitvo dosee zavidan nivo
me$utim ono zaostaje u odnosu na intenzitet i uspjehe
preduzetnitva u malim i srednjim preduzeima.
(rednosti malih i srednjih preduzea u odnosu na velike
komapanije su sljedee,
- .ogunost da se u vrlo kratkom vremenskom roku spoznaju
elje i namjere kupaa i da ima se !rzo iza$e u susret u
rjeavanju pro!lema. %judi ponekad imaju speifine potre!e ili
povremene potre!e za koje nije potre!na serijska proizvodnja pa
ima takav pro!lem ne mogu ili ne ele rjeavati velika preduzea,
dok mala mogu udovoljiti takvim zahtjevima z!og povoljnog
odnosa trokova i prihoda, !lizine kupaa i mogunosti !rzog
reagovanja.
- /rzo prilago$avanje promjena na tritu, dok velika preduzea
uoe promjene na tritu i pokrenu glomaznu operativu ka
prilago$avanju mala za to vrijeme ve stiu izvui korist od tih
promjena. .ale firme ive od promjena i za promjene na tritu.
- 0fikasnije koritenje raspoloivih resursa. 1ijetko se deava da
maine za proizvodnju, transportno sredstvo kod malog
!iznismena stoje due vrijeme neiskoriteni jer ih on ili eksploatie
ili ih daje u zakup, lienu pokuava da izna$e nove, dodatne
poslove kojima e zaposliti i aktivirati opremu dok sve to u velikim
firmama ide sporije.
-0fikasno i fleksi!ilno koritenje radne snage. Kod malih
!iznismena zaposlenost je intenzivna, jer nema du!inske podjele
rada i jedan zaposleni po potre!i radi vie operaija. adaptiranje
izme$u radnika i poslovnih proesa je !re, povremeno
zaposljavanje lake izvodljivo, pregled ostvarenih uinaka
pojedinaa vei sve to vodi veoj efikasnosti.
- .ali !iznismen !rzo i jednostavno komuniira sa trinim
okruenjem (na!ava,prodaja,distri!uija) rjeava pro!lem
neposredno i !ez zastoja. 2am odluuje, ponekad odmah i za
razliku od velikih preduzea ne eka konsultaije, sastanke da !i
se donijela odluka o poslovnim aktivnostima.
Koje su neposredne anse za mali biznis?
2vaka od klasinih djelatnosti imat e anse za razvoj u
!udunosti i to po modelu malih i srednjih preduzea.
Vjerovatnoa za takve tvrdnje namee redosljed ansi u
grupaijama i to proizvodnja, trgovina i usluge. (roizvodnja"
3anse za mali !iznis u vezi sa proizvodnjom su dvojake, anse
indirektnog i direktnog karaktera. 4animanja koja su indirektno
vezana za proizvodne proese i od kojih moe da zavisi njena
efikasnost !ila !i, priprema oso!lja za proizvodne aktivnosti kroz
edukaiju i treninge manjih grupa svuda gdje nema potre!e za
masovnim o!razovanjem, !avljenje finansijskim uslugama i
menadzmentom za mala preduzea putem mikrofinansijskih
agenija, proizvodnja pomonih materijala i drugih supstani za
potre!e industrije, proizvodnja speijalizovanih dijelova maina za
potre!e malih i srednjih preduzea i sline aktivnosti. &rgovina"je
posrednika"distri!uiona aktivnost na relaiji proizvodnja"
potronja. trgovina se javlja prije proizvodnje, nakon proizvodnje,
intermedijarno u trinim z!ivanjima i prema uesniima u
prometu ro!a, neposredno uz potronju stoga ima mnogo ansi a
u !udunosti e ih !iti i vie za angaovanje malih preduzetnika u
tom sektoru. 'odatnu ansu prua i mogunost da su manji
mogui rizii ulaganja u trgovinu nego u proizvodnju, da trgovako
zanimanje trai manje kapitala, da tehnoloki proesi nisu tako
sloeni kao u proizvodnji. Velike potre!e za trgovakom !ranom i
mogunost osnivanja firme uz relativno malo kapitala ine
trgovinu aktivnom za mali !iznis. 5!last usluga"ine vrlo iroku
o!last zanimanja. (oveanje !roja malih preduzea u podruju
usluga podstiae i porast zahtjeva za usluge od strane velikih
preduzea, dravnih instituija, raznih asoijaija i preduzea s
podruja svih vrsta malog !iznisa.
ta je preduzetnitvo i da li postoji jedinstvo u definisanju
preduzetnitva. Dajte svoje miljenje?
(reduzetnitvo, znanje i o!razovanje idu uporedo u pravu
ostvarivanja postavljenog ilja, ono podrazumjeva duh, marljivost i
ideje. (reduzetnitvo je proes ostvarivanja novih proizvoda ili
usluga pa tako i novih preduzea i instituija na osnovama
orginalne ideje, hra!rosti i sposo!nosti i u uslovima datog
okruenja.
Da li poznajete glavne faktore preduzetnitva? Navedite
njihove glavne karakteristike
#ema malog !iznisa !ez preduzetnosti vlasnika firme i !ez veeg
!roja faktora koji vode uspjehu. Vlasnik male firme koji sam izvodi
sve ili veinu poslovnih podhvata mora menaderski !iti
osposo!ljen u mjeri koja je potre!na za nivo sloenosti operaija.
.ora se neprestano tragati za novim vjetinama i spoznajama
kako da napravi pomake u unaprije$enju poslovanja i razvoja
svoje firme. (reduzetnik je vizionar u datoj sredini i za odre$eno
podruje. 5n je sanjar i imaginator u povezivanju sadanjosti i
!udunosti, on je i veliki strateg, inovator i kreator stvaranja novog
)proizvoda, usluge) i njihovog pentriranja na trite.
Koji su pokazatelji uspjenosti preduzetnika i koje bitne
odlike potenijalnog preduzetnika?
#e !ivaju svi preduzetnii uspjeni ali ipak najvie je onih iz kruga
uspjenih koji imaju sljedee oso!ine,
- samopouzdanje i autoritativnost,
- hra!rost, optimizam i elju preuzimanja kontrolisanog rizika
- kapaitet sa naporom, rad, disiplina, marljivost i perfek.,
- am!iiju, istrajnost, odlunost i spremnost da se ostvari ilj,
liderske sposo!nosti, rezolutnost, efikasnost i sposo!nost
delegiranja ovlaenja,
- timski duh i !riga za druge,
- sposo!nost rjeavanja pro!lema, o!ez!je$enja sredstava,
inventivnost i organizaione sposo!nosti, fleksi!ilnost i
- integrativnost i odgovornost za visoki standard kvaliteta
- snalaljivost, inteligeniju i do!ro prosu$ivanje.
ta treba da preduzima dr!ava u razvoju preduzetnitva i
malih preduzea?
'rava moe !iti veliki sauesnik neostvarivanja do!rih ideja kao
to moe !iti pozitivan faktor njihovog ostvarivanja. Kada drava
pravi zakone svjesno ili nesvjesno stvara do!ar ili lo am!ijent za
ostvarivanje preduzetnikih ideja. 4a ostavrivanje preduzetnike
namjere nisu dovoljne line sposo!nosti preduzetnika"menadera
pa ak i kada ima nova ako am!ijent koji stvara drava ne
omoguuje njeno ostvarivanje. #ejasni ili rigidni zakoni, mnotvo
regulativa, nepovoljni porezi, !rojna !irokratija naj!olji su primjer
takve konstataije.
Koji su najznaajniji pokazat razvoja malog biznisa u "#D?
26' je me$u prvima promovisala iljeve i metode snane
podrke razvoja malih privatnih preduzea i koja je prva poela
iriti sistemske mjere za ostvarivanje tih iljeva. (eovla$ujui
proenat inovaija u svijetu potie iz 26' a preovla$ujui
proenat inovaija u toj zemlji uvode male preduzetnike firme.
5datle je vlada 26' vrlo !rzo shvatila u kom pravu tre!a
usmjeriti napore svoje ekonomske politike a to je otvorilo nove
puteve prosperiteta. 6merika se !rzo prilagodila dinaminim
proesima gu!ljenja radnih mjesta u velikim kompanijama i
stvaranja novih radnih mjesta posvuda, u razvijenim dijelovima
zemlje mala privreda je nosila nove moderne privredne strukture
a u manje razvijenim krajevima ona je nosila u!rzanog razvoja
regija. (ose!an razvoj malog !iznisa zasniva se na modelu
inu!atora malog !iznisa. #jihov razvoj podstie se simultano ne
samo ueem drave i vladinih agenija ve i niza drugih
instituija profitnog ili neprofitnog karaktera. 2vaka drava lania
26' ima entar za mali !iznis loiran pri univerzitetu drave ili pri
edukativno snanom koledu. 7entri imaju nie podentre
loirane na nivou regije ili vekih gradova. 5vi entri daju
konsultaije, programe, pu!likuju prirunike, organizuju seminare i
treninge.
Koje su bitne karakteristike razvoja malog biznisa u zemljama
$vropske %nije?
0vropska unija se opredjelila na koordinirajui pristup razvoju
malih i srednjih preduzea i na taj nain mala i srednja preduzea
tangiraju dvije strategije. (rva je strategija zemlje u kojoj je firma
registrovana i druga je strategija 0vropske unije koja podstie
po!oljanje ukupnog okruenja za razvoj .2( u svim laniama.
Koje su bitne karaktertike razvoja malog biznisa u &apanu?
+ 8apanu i nekim drugim podrujima 6zije privredni uspjeh je na
nivou najrazvijenijih zemalja upravo zahvaljujui dostignuima
razvoja malog !iznisa. 8apan slui za primjer ne samo svojim
susjedima ve itavom svijetu kako se razvija mala i velika
privreda. + podstiaju razvoja malih privatnih preduzea vlada
kontinuitet. (ri tome latentno dominiraju sljedee mjere
ekonomske politike, mjere strukturne transformaije preduzea,
istraivanje faktora koji nepovoljno utiu na poslovne tokove,
podstiajne mjere za male firme i podstiajne mjere fiskalne
politike. Vlast na svim nivoima podstiu rad malih preduzea i sve
instituije privrednog i neprivrednog karaktera da sara$uju s
malim i srednjim preduzeima.
Navedite speifinosti razvoja malog biznisa u zemljama u
razvoju 'kapitalistike drutveno ekonomske orijentaije(?
4a svaku od zemlaja koju se tek nastale kao drave i koje su tek u
prvoj fazi tranziije od velike koristi mogu !it iskustva onih koje su
ve postigle odre$ene rezultate u tranziiji i u tom kontekstu
rezultate u razvoju malog !iznisa. + 9ekoj 1epu!lii .2( su na
nivou sistemskih mjera zemlje do!ila status kakav takva
preduzea imaju u razvijenim zemljama. 5stvaren je planski
pristup razvoja .2( u drugom roku utvr$ene neke mjere podrke,
rjeeno pitanje definisanja .2( i uspostavljena mrea agenija za
njihov razvoj. (oljska je zemlja u kojoj mala preduzea imaju
znaajnu ulogu. 5d ukuponog !roja registrovanih preduzea na
mala i srednja odnosi se oko ::; i u kojima radi oko <=;
zaposlenih. .a$arska je zemlja koja se vrlo !rzo otvorila za
ulazak stranog kapitala i u tom kontekstu kapitalistikog modela
ekonomskog razvoja. &a opredjeljenja u makroekonomiji dovela
su mala i srednja preduzea u prvi plan. 2lovenija je u
strategijskom opredjeljenju svog razvoja .2( stavila u prvi plan
jo dok je !ila u sastavu !ive 8ugoslavije i dok je !ila
soijalistika repu!lika.
1ezultat tih opredjeljenja je da se danas :>,?; preduzea odnosi
na .2( od ukupnog njihovog !roja. 5#a doprinose generisanju
drutvenog proizvoda u iznosu od !lizu <@; Arvatska se u mnogo
emu pa i u pogledu .2( ogleda na 2loveniju. 5datle su im
strategijska opredjeljenja razvoja .2( vrlo slina mada su u
Arvatskoj postignuti rezultati daleko sla!iji u uspored!i sa
2lovenijom, odnosno sa istom paralelnou kao u drugim sferama
privrede. 4emlje u tranziiji pokuavaju ostvariti !rz tempo razvoja
.2( ali su rezultati jo skrromni jer su proesi privatizaije i
prelaska na prinipe trine ekonomije nedovreni.
Koje su bitne karakteristike razvoja malog biznisa u )*+?
/BA ima samo jedan iz!or za u!rzani razvoj u !udunosti, to je
razvoj malih i srednjih preduzea svih !rani. 5slanjati se na
razvoj na !azi krupnih i konglomeratih preduzea kakva su
postojala prije rata !ilo je !esmisleno. /BA mora pokuati da ijelu
dravu pretvori u savremeno trite na !azi ekspanzivnog
preduzetnitva na svim nivoima. 'emokratska vlast tre!a da tei
uvo$enju takvih sistema mjera koje vode suvremenom razvoju
privrede na osnovama o kojima se ne smatra samo razvoj
preduzetnitva na !azi privatnog vlasnitva i na !azi
menadmenta ve i u privlaenju industrija, kapitala i !iznismena
iz drugih zemalja.
ta znai stjeanje proizvoda i kako se odvija?
Vlasnii na !azi praktinih iskustava !rzo shvataju potre!u za
novim nainom po!oljanja postojeeg proizvoda ili dodavanjem
nekog novog artikla postojeoj proizvodnoj liniji. 5ponaanje
tu$eg proizvoda ili tu$eg !iznisa nije prihvatljivo a ponekad moe
!iti pogu!no. #ekoliko je naina stjeanja novih proizvoda ,
C. kupovinom poduzea, a samim time i proizvoda tog
poduzea
D. kupovinom patenta
E. kupovinom liene ili franize
<. razvojem novih proizvoda
#ajvrijedniji put je svakako razvoj novih proizvoda, ali se!i takav
put ne mogu priutiti sva poduzea jer se uz takav nain stjeanja
novih proizvoda vee veliki iznos finansijskih sredstava.
Finansijska sta!ilnost je preduvjet takvom razvoju jer se razvoj
kvalitetnih novih proizvoda moe protegnuti na dui period i
njegov paG"!ak period (period kad e proizvod vratiti uloena
sredstva) je vei od ovih ostalih alternativa.
Kakve su veze izme,u razvoja proizv i merketing konepije?
1azvoj novog proizvoda se uglavnom ostvaruje na dva naina,
razvoj novog proizvoda vlastitim snagama i razvoj proizvoda na
!azi ugovora sa institutima i istraivaima. + o!a sluaja tee
inovaijski proes. 5n se razvija u vie interaija koje su
me$uso!no uslovljene i proeduralno povezane. /ilo ko da radi
na iznalaenju proizvoda mora !iti svjestan neophodnosti razvoja
inovaijskog proesa koji zapoinje sa apstraktnom idejom a
zavrava konkretnom idejom i ako se steknu uslovi ideju rezultira
priozvodnjom. 2ami izvori ideja za proizvod mogu dolaziti od
potroaa, istraivakih instituija, drugih vlasnika proizvoda na
tritu, zaposlenih strunjaka u proizvodnji i marketingu ili se
izvori ideja rpe na sajmovima, izlo!ama, sminarima itd.
ta je apstraktna a ta konkretna ideja i ta treba da bude
njen rezultat? -bjasnite detaljno
/ilo ko da radi na iznalaenju proizvoda mora !iti svjestan
neophodnosti razvoja inovaijskog proesa koji zapoinje sa
apstraktnom idejom a zavrava konkretnom idejom i ako se
steknu dati uslovi ideja rezultira proizvodom.
ta znai patent i patentiranje novog proizvoda?
(atent sugerie mogui uspjeh proizvoda na trite. 2am pojam
patenta znai da se radi o dokumentu kojim se zatiuje ostvareni
pronalazak i osiguravaju prava pronalazau (poduzetnika) koja su
sadrana u samom patentu. (atentiranje se zasniva na
zakonskom aktu koji o!uhvata, ta se patentom moe ili ne
zatititi, vrijeme trajanja patenta, uzroi prestanka patenta,
oduzimanje ili ponitavanje patenta. 'a !i se proizvod mogao
prijaviti za patent on mora !iti nov, dotad neposnat i upotre!ljiv za
potroae.
Koje su prednosti i nedostai pokret biznisa u vlasttoj kui?
(rednosti, nizak rizik poslovanja, nizak nivo upravljanja, pose!an
(jednostavan) poetak !iznisa, fleksi!ilan nain ivota (rad i
stanovanje), jednostavna kontrola tokom rada usljed neposrednog
prisustva, svi uzrasti porodie uestvuju u radu, mla$i lanovi !rzo
ue raditi od starijih. #edostai, preteno se ostaje na nivou mini
!iznisa (mikro!iznisa), vizija !iznisa ne polazi dovoljno od
planskog i programskog aspekta, !anke nerado podravaju ovaj
tip !iznisa i menaderske sposo!nosti su skromne.
Koje forme malog biznisa poznajete?
%judi !ez iskistva sa skromnim radnim iskustvom mogu iskoristiti
povoljne uslove za osnivanje !iznisa. &o su trgovina u vlastitoj
kui, servisiranje vozila ili kunih aparata, poslovi prevoza, njega
kunih ju!imaa, poljoprivredna proizvodnja. 2tart"up sa iznosom
C@@@"D@@@ K. oni ne zahtjevaju vie kapitala nego to se moe
do!iti mikrokreditom ako je potre!no. Veina poslova koji se
pokreu sa tako malim sumama nova su neformalni poslovi
(otkup, preprodaja,tezga). 2tart"up sa iznosom D@@@"=@@@ K.
ovaj !iznis zahtjeva pretplaniranje, neophodni nova za startanje
moe dolaziti od prijanje tednje ili linih finansijskih aktivnosti.
Finansiranje ovog !iznisa vjerovatno ne zahtjeva !ankarski kredit.
2tart"up sa sumom =@@@"C@@@@ K. ti poslovi trae prethodnu
tednju i prikupljanje nova za poslovni poetak neophodno je
osnovno predvi$anje i planiranje, ponekad se za start"up trai
partner koji posjeduje iskustvo i neto nava. 2tart"up sa sumom
C@@@@"E@@@@ K. u okviru kretanja ove novane mase mogue je
o!ratiti se !ani, neophodno je imati listu glavnih komitenata.
(otre!an je !iznis plan kojim se !ani dokazuje vrsta !iznisa,
sposo!nost preduzetnika, trine anse finansijske snage i
nedostajua sredstva koja se trae kao kredit od !anke. 2tart"up
sumom E@@@@ K. 4a poetak !iznisa ovog nivoa nuno je
na!aviti maine, speijalne alate, imati adekvatan prostor.
&raenje sredstava i traenje partnera za ovaj !iznis zasniva se
na do!rom !iznis planu. /iznis plan tre!a da sa viie preiznosti
prikae marketing plan, plan proizvodnje, plan finansijam ash
floH i plan kadrova.
ta je inkubator i koje su mu karakteristike?
Bnku!ator je organizovani pristup dolaska do vlastite firme u kojem
uestvuju organi vlasti,finansijske instituije, asoijaije,o!razovne
ustanove,donatori,preduzetnii i pojedini. 5ni omoguavaju da
pod jednim krovom zapone rad vie malih preduzea uz povoljan
zakup prostora,zajedniko koritenje infrastrukture,usluga,
opreme i ravnopravnih mogunosti koritenja odre$enih
finansijskih tehnikih i marketinkih programa.
Ko su po!eljni uesnii razvoja inkubatora?
&o su , " predstavnii vlasti (gradonaelnik,lanovi gradske
skuptine ili vlade zadueni za razvoj,lanovi vlade zadueni za
zapoljavanje i slu!a za razvoj !iznisa)
" predstavnii potenijalni uesnii (!iznismeni za
nekretnine,gra$evini,arhitekte,pravnii za nekretnine i
vlasnitvo,predstavnii raunovodstvenih firmi,ininjering
kompanije)
" finansijske organizaije(!anke, mikrokreditne
organizaije,osiguravajue drutvo,investiioni fond,potenijalni
udruioi kapitala)
" asoijaije (predstavnik komore,udruenje samostalnih
privrednika,udruenje zanatlija)
" nauno o!razovne instituije(predstavnii
univerziteta,predstavnii instituta za istraivanje i razvoj,direktori
entara za mali !iznis,profesori za menadment malim !iznisom)
" ostali uesnii (predstavnii javnog sektora,movinari i kulturni
radnii)
Koje postupke osnivanja inkubatora poznajete i ta
preporuujete?
(ostupak osnivanja inku!atora tre!a razraditi u vie faza,
- faza za poetak ( utvr$ivanje radne grupe,definisanje iljeva i
zadataka,analiza lokalne ekonomske !aze,ojena mree podrke
malom !iznisu,prikaz preliminarnog finansiranja izved!ene
studije,drugi pregled izvjetaja podataka)
- faza uspjene implementaije(identifikaija i iz!or poloaja i
prednosti lokaije,razvoj plana upravljanja,finansiranje
inku!atora,razvoj strategije marketinga)
Kako funkionie menad!ment inkubatora?
.enadment inku!atora preduzima aktivnosti servisnog karaktera
sa iljem minimiziranja trokova rada lanova inku!atora.
(rogramski pristup funkionisanja menadmenta je uslov
uspjene implementaije sistema inku!atora.(ose!nu panju
tre!a o!ratiti na,
- organizaionu strukturu (kreditna sposo!nost,mogunost
privlaenja investitora,mogunost primanja donaija i raznih
doprinosa,prilagodljivost sa lokalnim i drugim
programima,mogunost privlaenja univerzitetskih
instituija,anse za poreske olakie,mogunost postizanja drugih
vidova podrke),
- upravni od!or( tre!a da !rine o izvrenju svih aktivnosti u
inku!atoru i omoguavanju kredi!iliteta u ostvarenju projekta)
- operatvini menadment
- iz!or lanova(poduzetnika)u inku!atoru
- usluge inku!atora
./. Definiite klaster i dajte komparaiju sa model inku!atoraI
Klasteri su nov i speifian model razvoja .2(.(oeli su se
razvijati zahvaljujui praksi inku!atora.Klasteri preduzea,svrstani
po prinipu djelatnosti na prigodnom lokalnom ili regionalnom
tritu omoguuju da alimentiraju maksimum iz trinog i
ekonomskog okruenja.
D=. Koje su !itne karakteristike razvoja klasteraI
Karakteristike razvoja klastera,
- razvijaju se na speifinim lokalitetima u !lizini
najvanijih resursa za !iznis,!lizini velikih industrija i
trita ro!a finalne potronje
- visok stepen firmi poetnika i visok stepen inovaijskih
proesa u njima
.0.Koje su poslovne strategije klastera?
a) originalne klaster strategije koje zahtijevaju ekonomsku !azu
sposo!nu da promovie razvoj klastera
!) presa$ene klaster strategije koje svoje strategije pokaavaju
graditi preko atraktivnih vanjskih kompanija ili podstianja
sna!djevaa
) hi!ridna strategija" kada program uzima u o!zir vanjske
investitore.
.1.Kako se vri selekija klastera?
Kriterij za izradu programa tre!a da uo!zire poslovne i razvojne
mogunosti inkorporiranih djelatnosti u klasterima i
zadovoljavanje interesa jelokupnog lokalnog okruenja.&ako se
u o!zir uzimaju stopa rasta trinog uea,stopa rasta
proizvodnje i zaposlenosti,kreiranje novih poslova i radnih
mjesta,koritenje domaih infrastruktura itd. 'ruga varijanta
selekije se zasniva na razvojnim programima
regiona,raspoloivim kadrovskim potenijalima i mogunostima
dugoronog izvoza.
.2.Koje su proedure razvoja klastera po modelu
-$3D4a?
" utvr$ivanje iljeva i geografskog vidokruga za politiku i iniijative
" iniiranje razvojnog proesa klastera od strane lidera javnog i
privatnog sektora
" utvr$ivanje klastera i lokaijskih prednosti u kontekstu
ekonomskih proesa
" utvr$ivanje pripritetnih aktivnosti nakon to se definitivno utvrde
svi !itni resursi
" ela!oraija uloga vanih inilaa iz sfere javnog
sektora,odgovornih instituija i pojedinaa u kontekstu svakog
tano definisanog klastera
" o!ez!je$enje informaija vanih za razvoj klastera
" o!razovanje kljunih grupa i pojedinaa vanih za klaster
" utvr$ivanje odgovarajue organizaije za sveukupne proese u
klasterima
" postavljanje lidera za vo$enje pripremnih proesa
" investiranje u vane elemente infrastrukture,treninge i
istraivanja
" koordiniranje privatnih i javnih aktivnosti radi jaanja
kompetitivnosti klastera
" evoluiranje i preiziranje iljeva,uloge uesnika,iniiranje
progresa,ulaza ili izlaza u klaster
.5.Kakve postupke zahtijeva kupovina firme?
(rimjena modela projene vrijednosti firme , istraivanje motiva
prodava da se odlui na prodaju i istraivanje trinih ansi
preduzea u drugom roku.
67.Kako otkriti prave motive prodava za prodaju firme?
#ajee motivi prodaje su, strah od !udunosti,strah od
finansijskog kraha,strah od mogunosti gu!ljenja !ogatstva koje
je sadrano u firmi,strah od zastarjevanja proizvoda i tehnologija.
68.Kako izvriti projenu firme?
(osao projene povjerava se projeniteljima..etode projene
mogu !iti statike ili dinamike.2tatike metode se koriste u
projenama vrijednosti nekretnina i za projene likvidnosti
preduzea. #e pridravaju se vremenskih perioda poslovanja.
'inamike metode polaze od vremenskog aspekta i efekata koji
su se ostvarivali u prolosti i koji e se ostavrivati u !udunosti.
6..ta je franiza?
8e ugovor izme$u dvije strane gdje se kupu(franizant)daje
pravo da prodaje proizvod ili uslugu prodavaa(franizera) u
kojem prodava stavlja na raspolaganje svoj imid, znanje,
marketinku i drugu tehniku da se primjenjuje uz naknadu.
66.Koje su prednosti franiznog odnosa za franizera i
franizanta?
'avala franize (franizer) ostavaruje razvoj uz relativno niske
trokove, prodaju proizvoda i usluga uz jedinstvenu poslovnu
strategiju i efikasnije ulaganje u dodatna istraivanja i
unapre$enje poslovanja. (rimala franize(franizant)ostvaruje
svoje interese i to, osnivanje firme uz manje rizika i nova,!re
ulaenje na trite,raionalni menadment i organizovanje
proesa rada.
6/.% kojim sluajevima dolazi do raskida ugovora o franizi?
+govori o franizi se zakljuuju na =,C@ ili D@ godina.Kad ugovor
istekne sklapa se novi s istim o!avezama. #eki franizeri
sklapaju ugovore na neodre$eno vrijeme uz mogunost najave
raskida od strane franizanta.
69.Kakva je uloga lokaije u modelu frenajza?
5tprilike C=@ kvadratnih metara poslovnog prostora
Frekventna pjeaka zona
+ entru maloprodajnog o!jekta, supermarketa, trgovine
/lizu kola, univerziteta, instituta
+ poslovnim zgradama, dravnim resorima
(regledan, pristupaan parking (sa ulie i iz
prodavnie),
adekvatan za utovar Jistovar ro!e
#eposredna !lizina do!rih sao!raajnia Juz do!re
sao!raajnie
60.Definiite biznis plan?
/iznis plan je nezao!ilazan instrument osnivanja firme i isto toliko
instrument pravilnog vo$enja poslovanja.#ije namijenjen samo
vlasniku firme nego i zaposlenima u !ani i poslovnim partnerima
u odre$enim poslovnim proesima.
61.Koje koristi bisznis plan donosi vlasniku firme?
(oslovni plan donosi sljedee koristi vlasniku firme.
- daje put koji !i tre!alo slijediti,formira !udunost
odnosno ono to !i eljeli !iti
- omoguava lagano u!aivanje vaeg nova u akiju
- moe !iti alat za komunikaiju kad je potre!no da
orjentiete prodaju,do!avljae i ostale aktivnosti
- moe pomoi u razvoju vas kao menadera.
62.Koji su bitni dijelovi biznis plana?
&o su, naslovna stranaKpregled sadrajaKsaetakKizjava o
misijiKmenadment timKprofil djelatnostiKprofil !iznisaKtrini
segment firmeKplan marketingaKplan upeavljanjaKoperativni
planKfinansijski planKplan aktivnosti u !udunostiKprilog uz !iznis
plan i pisanje rezimea.
65.Kako biste definisali inokosno vlasnitvo?
Bnokosno vlasnitvo se javlja u sluajevima kada jedan vlasnik
posjeduje preduzee sa milionski vrijednom imovinom i velikim
!rojem zaposlenih. 2utina inokosnog vlasnitva je da je va
!iznis vaa imovina a kapital koji se angauje u razvoj firme mora
potiati samo od uloga njenog vlasnika ili iz kredita.
/7.Koja je uloga dr!ave u proesima regostrovanja
preduzea?
1egistraija firmi zasnovana je zakonskoj o!avezi koju namee
drava svakom vlasniku !ilo koje vrste !iznisa.(ropisane su
forme i proedure registrovanja firmi iz raznih djelotnasti kao i
o!rasi i druga dokumenta na !azi kojih se i o!avlja
registraija.Llavne instituije regostrovanja su sud i optina, ali su
proedurama ukljuene i mnoge druge slu!e kao optinski
organi,poreska uprava, !anke, statistiki zavod i dr.

Nova postaje ilj, sredstvo moi i mjera statusa u drutvu. #ova
mora da irkulie, jer je to njegovo prirodno svojstvo i to je u
interesu ijelog drutva. C.) #ova moemo uloiti u !anku i tamo
ga uveavati raunajui na vremensku distanu. D.) +z pomo
!anke moemo pri!avljati nova tj. uzimati kredite da !i se
zapoelo sa nekim poslom. /anka o!avlja !ankarske poslove da
!i ostvarila profit po zakonima trita nova. 5d !ankarskih
usluga pose!nu panju zasluuju, uvanje gotovine klijenta u
svrhu tednje, omoguuje se tediama da upravljaju sa svojim
novem, davanje kratkoronih kredita u poslovne svrhe, davanje
dugoronih kredita u investiione svrhe. (oto je znaajan iz!or
!anke kao partnera tre!a imati u vidu, koga oda!rati za partnera,
odnosno kome povjeriti nova, gdje je loiran, kakav je nivo
o!aveza i o!ligaionih povezanosti, kakva je sigurnost za ulagnje
nova. 2vojina nad novem donosi vlasniku kamatu ako ga ulae
u !anku. 'ividenda je do!it koju svaka dionia donosi svom
vlasniku.
:lastiti portfolio preduzetnika, Formula za poetnike,
Bnvestiioni uspjeh M znanje N iskustvo N emoija N ilj. 4nanje
je poimanje da postoje ekonomski i drugi podstiaji koji
preuzetnika usmjeravaju do upravljanja nova. Bskustvo je z!ir
vjetina koje preduzetnik preuzima da !i ostvario ilj. 0moije su
znaajan segment kvalitetnih oso!ina linosti. 2vako tre!a da zna
kako postii ilj. &re!a voditi rauna o !ilansu ili ravnotei imovine
i o!aveza.
3iljevi ulaganja, 7iljevi ulaganja su speifiirani na sljedei
nain, speifinost (tre!a znati ta elimo), vremenska
povezanost ( tre!a znati do kada elimo postii ilj), kvantifikaije
(koliko e kotati ostvarivanje ilja), rezultatska orijentaija ( ilj
tre!a da je postavljen ka ostvarenju unaprijed preferiranih
rezultata), ostvarljivost (ilj tre!a da je povezan sa finansijskim
izvorima
4*zvori nova, Bzvori kapitala se dijele na vlastite i tu$e. B4V51B
V%62&B&5L K6(B&6%6 O su, ranije zara$en nova, tekua
zarada, nova rod!ine, nova poslovnog partnera, nova ulagan u
!iznis klu! s namjerom investiranja. B4V51B &+P0L K6(B&6%6 O
6) 5d !ankarskih instituija kao zajmodava mogui su izvori
(dravne !anke, komerijalne !anke, hipotekarne !anke, tedno"
kreditne zadruge). /) 5d dravnih instituija (lokalni zajmovi od
optina, kantonalni"regionalni zajmovi, zajmovi drave). 7) Bzvori
me$unarodnih finansijskih instituija 26' (+26B'), finansijskih
izvora drugih zemalja, nevladinih humanitarnih organizaija. Bzvori
finansijskih kapitala za potre!e malih preduzea u 26',
zagarantovani zajmovi, zajmovi za izvoz, direktni zajmovi, zajmovi
za preseljavanje preduzea, zajmovi za raionalno koritenje
energije, zajmovi s iljem lokalnog razvoja, zajmovi preduzeima
iji su vlasnii ene, zajmovi za firme hendikepiranih lia, zajmovi
s iljem zatite ovjekove okoline.
/anke projenjuju sposo!nost svakog poduzetnika, trae dodatno
o!ez!je$enje povrata kao, garaniju od drugog uspjenog
!iznismena, osiguranje povrata zajma kod osiguravajueg
drutva.
4;inansijske instituije u )*+< se mogu grupisati na sljedei
nain, .e$unarodne kreditne instituije, Komerijalne !anke,
2peijalizirane !anke za .2(, mikrokreditne organizaije,
#evladine humanitarne organizaije.
4=edzunarodne finansijske instituije< su pokreta i
implementator ukupnog finansijkog mehanizma u zemlji,
pokretaki su faktor izlaska iz krize i z razvoj /iA. 2V80&2K6
/6#K6 O primjenjuje sljedee prinipe, nepovratnih sredstava,
povoljnih zajmova (E="<@ god.), pozajmie na kreditnoj osnovi.
#jena strategija je da njen kapital !ude glavni koji na programiran
nain udruen sa kapitalom donatora i domaih firmi, !ude
podstiaj za razvoj /iA. (rojekti o!uhvataju direktno ili zajedniko
ulaganje u finansijski portfolio privatnih preduzea, sa pose!nim
osvrtom na mala preduzea. 2vjetska !anka razvija pose!ne
kreditene linije putem komerijalnih !anaka, mikrokreditnih
organizaija, nevladinih humanitarnih organizaija.
Druge me,unarodne finansijke instituije su, 0vropska !anka
za rekonstrukiju i razvoj, 2audijski fond za razvoj, 2F51,
1azvojni programa +#, +26B'"(rogram razvoja !iznisa, +26B'"
finansijski polsovi i dr.
$vropska komisija za )i+ !rine o podstiajima u /iA da !i se
ona to prije ukljuila u glo!alnu ekonomiju. 5na koordinira
instituije 0+, te me$unarodne i lokalne instituije. + ovom
proesu su dominantna dva podruja, finansijske usluge i
savjetodavne usluge. Finansijske usluge" kreditne linije putem
lokalnih !anaka i druge finansijske podrke O garanije, podstiaj
izvoza. 2avjetodavne usluge O u vidu konsaltinga, treninga i
informisanja za .2(. Konsalting se odnosi na to kako poeti,
!iznis, razviti planski pristup razvoju !iznisa, na!aviti o!rtni kapital
i opremu za rad, upravljajti firmom i njenim resursima,
unapre$ivati efikasnost zaposlenih, do!iti kredit itd.
"Komerijalne banke< =e,unarodni monetarni fond ==;
insistira na transformaiji !anaka, naroito na poveanje kapitala
u !ankama i integrisanje vie manjih !anaka u vee !anke. 7ilj se
ostvaruje to se grania minimalnog kapitala poveava sa = na
>,= zatim na C@ i na kraju na C= miliona K.. Vlasnika struktura
!anaka je iroka. (ostoje tri o!lika vlanitva i to, !anke sa
pretenim ueem dravnog kapitala, !anke sa pretenim
ueem privatnog udjela kapitala i !anke u potpunom privatnom
vlasnitvu. +sluge komerijalne !anke su na niskom nivou. 1je$e
se fokusiraju prema .2(. Bznosi kredita su razliiti od minimalnih
C@ pa do =@@ hiljada K.. Konsalting usluge su tako$e skromne,
uvode se na glo!alan nain putem skromnih promoionih
aktivnosti.
4"peijalizovane banke =">, + /iA egzistira samo jedna
speijalizovana !anka za .2(. &o je .0/".iro enterprise !ank.
5snovale su je me$unarodne organizaije, B/1', BF7, B.B, K&Q, i
F.5 s iljem da preteno kreditira .2(, a u manjem o!imu da
kreditira stanove i rekonstrukiju. /azni uslovi kredita .0/ su
registrovana preduzea s najmanje ? mjesei iskustva. Veliina
kredita se kree od =@@ do C=@.@@@ K.. (rosjena kamata je na
nivou veine !anaka. 4a projekte o!rtnog kapitala povrat kredita
dospijeva od ?"D< mjesei, a za investiione projekte do = godina.
.0/ zahtijeva hipoteku za kredite koji prelaze D@.@@@ K., mora
postojati dokaz o vlasnitvu i projena vrijednosti od vjetaka.
.0/ prua svojim klijentima korisne konsalting usluge.
4=ikrokreditne instituije< su nastale u me$uprostoru izme$u
komerijalnih !anaka i humanitarnih nevladinih instituija za
podrku razvoja malog !iznisa i samozapoljavanja. #ajvei
pro!lem se odnosi na finansijsku stranu. .aksimalni kredit za
.2( u razvijenim zemljama je od D=.@@@ +2', a u nerazvijenim i
zemljam u tranziiji do C@.@@@ K.. .ikrokreditno finansiranje se
razvija u kontekstu vie vanih premisa, finansiranje
mikropreduzea omoguuje po!oljanje soijalnog stanja,
formatiranje malog !iznisa, razvoj i transformaiju malog !iznisa,
uspjean organizaioni plan permanentnosti, organizaije !i
mogle teiti ka finansijskom samozadovoljenju. 2vaka
organizaija postavlja svoj ilj, zadatak i mjere ostvarenja.
"=ikrokreditne organi?aije u )*+, Llavni zadatak lokalne
iniijative u /iA je da se implementiraju mali zajmovi za
poduhvate poduzetnika. 6plikanti za %5B#"a dolaze iz populaije
preduzetnika koji nemaju dovoljno vlastitog kapitala i nemaju
pristupe komerijalnim !ankama. D@@D godine %5B# se
transformie u 5'164"odrivi razvoj. 5'164J%5B# O
posrednika instituija koja usmjerava sredstva 2vjetske !anke,
drugih finansijera i donatora na .K5 (mikrokreditne organizaije)
u o!a entiteta i na regionalnoj osnovi. %5B# odgovara 5d!oru
povjerenika i vladama F!iA i 12. (ose!ni zadai %5B#"a su,
finansiranje i nadziranje regionalnih .K5, podstiaj
samoodrivosti, rad na unapre$enju pravnih okvira za
mikrofinansijki sektor. .K5 alimentiraju sredstva na !azi
utvr$enih standarda. (rojekat %5B#"a raspolae kapitalom koje su
o!ez!jedile vlade, 6ustrije, Aolandije, #orveke, Btalije, 8apana,
+#'("a, 2vjetske !anke, +#A71"a, 3vajarska. .K5 daje
kredite ne vee od C@.@@@ K..
=ikrofinansiranje ima etiri forme i to, mikrokreditne
organizaije, finansijske kompanije, tedne i kreditne instituije,
mikrofinansijske instituije.
"Nevladine organizaije @NA-< su humanitarne i razvojne
agenije s iljem djelovanja na skali, humanitarne pomoi,
zdravlja, psiho"soijalna o!last, o!nova, povratak, o!razovanje.
+loga #L5 B .K5 se isprepliu.Veina .K5 su osnovale
#L5.%oirane su u regionalnim entrima B pokrivaju gravitaiona
podruja.
"(rojena novanih potre!a, prije nego to se pristupi projeni
potre!a za novem, preduzetnik mora jasno postaviti plan
namjeravanih poslovnih poduhvata. &o e izvui iz poslovnog
plana. &ako se postavljaju pitanja i daju odgovori na sljede,
koliko nova trai ulaganje u preduzetniki poduhvatI Kako e se
ulagati novaI 3ta se oekuje od ulaganjaI
Da li e se uspjeno vraati kredit? 4a ovo tre!a da poslui
projena vlastite ekonomske poziije pojedinog preduzetnika.
#eophodna je saradnja preduzetnika i finansijskog strunjaka.
>B-B#C%N *N:$"D*3*&# E# "D#FN# * -)BDN# "B$D"D:#
se izvodi na elementima projene vrijednosti postojee imovine i
vrijednosti dodatnih ulaganja.
"-tplata kredita< dunik tre!a da vri otplatu kredita na nain
kako je predvi$eno planom otplate kredita. 5tplata kredita tre!a
da ima prednost u odnosu na neke druge trokove, jer se !anka
kao partner ne smije izigrati, ne isplati se plaati zatezne kamate
ukoliko ne !ismo otplaivali kredit na vrijeme. .oe se desiti da
ne moemo izvriti otplatu jedne ili vie rata, tada tre!amo
otvoreno razgovarati sa !ankom pa da nam da nove rokove
plaanja. 6ko se neuspijemo dogovoriti sa !ankom tada !anka
moe, zatraiti otplatu duga u jelosti, pokrenuti postupak kod
suda vezano za dug, izvriti hitnu naplatu !ez odlaganja, iskoristiti
odred!e ugovora o hipotei. Korai koje tre!a preduzeti prema
!ani, sastaviti na vrijeme valjanu informaiju o poslovnim
potekoama i plan kako se izvui iz toga, !iti otvoren sa !ankom
i zatraiti saradnju, napraviti novi finansijski proraun i plan otplate
kredita, ponuditi dodatne elemente o popisu hipoteke.
4Krediti prema rokovima vraanja<
K16&K5159#B krediti su krediti u toku jedne poslovne godine,
mada i kredit do E godine se smatra kratkoronim. 5ni se trae za
finansiranje, savladavanje pro!lema gotovinskog toka, pose!nih
nastupa na tritu, sezonskih utiaja, nepredvi$enih rashoda
poslovanja, pokria trokova zaliha, poslova izvoza i uvoza i dr.
'+L5159#B krediti se trae za, zamjenu starih novim osnovnim
sredstvima, investiranje u osnivanje preduzea, proirivanje
o!ima poslovanja, dugorona ulaganja u osvajanje trita,
zajednika ulaganja sa inopartnerima itd.
Kod nas se do!ri programi za osnivanje malih preduzea ne
ostvaruju ili se ostvaruju sporo ne samo z!og toga to nema
dovoljno kapitala ve i z!og toga to !anke nemaju izgra$en
sistem !rzog odo!ravanja kredita, prihvatanje razumnih i realnih
garanija i zaraunavanje realnih kamatnih stopa. 8edino se
kom!inaijom komerijalnog, dravnog i privatnog kapitala mogu
umanjiti pro!lemi finansiranja u nova preduzea.
"Bedosljed izvora sredstava, naj!olja rang lista izvora je
sljedea, sopstveni izvori, od lanova familije, od prijatelja i
poznanika, pozajmie od !iznis klu!ova i finansijskih zadruga,
pozajmie od vladinih instituija, od mikrokreditnih organizaija,
od komerijalnih !anka. V%62&B&B nova je naj!olji kapital.
naj!re se do!ije, najlake troi i kontrolie.
B4V51 K6(B&6%6 5' 9%6#5V6 F6.B%B80 O je drugi naj!ri i
najlaki vid o!ez!je$enja sredtava. 4ahtijeva manje proedure i
!ez kamate je. .ogue je angaovanje lanova familije u !iznis.
B4V51 K6(B&6%6 5' (1B86&0%86 B (54#6#BK6 O moe !iti
legaliziran !ez klasinih proedura, a povrat moe imati razliita
vremenska ogranienja i vidove trani (u ratama, u jelosti, u
materijalnom o!liku i sl). moe prerasti u partnerske odnose,
potre!an je oprez jer partnerski odnosi podrazumjevaju uee u
donoenju odluka i u upravljanju firmama. (5468.B70 5'
/B4#B2 K%+/5V6 O tre!a pristupiti planirano, putem lanstva,
malih uloga, kupona i sl. (reporuuje se prikljuenje ovakvim
asoijaijama.
(5468.B70 5' .BK15K10'B&#BA 51L6#B467B86 O
proedure do!ijanja kredita su jednostavne i kratke. &re!a
dokazati u koje emo svrhe uloiti sredstva, te da ve imamo
jedan dio sredstava i da emo moi vraati na vrijeme. (ostoji
vie tipova mikrokreditnih linija, prema djelatnostima
(poljoprivreda, zanatsvto, usluge), prema preduzetnikom
poduhavatu (za poetnike, proirenje djelatnosti), prema lokalitetu
preduzetnika (gradski, prigradski, selo). .ikrokreditne
organizaije nude svojim klijentima edukaije, konsalting i druge
vidove saradnje.
"Kako preferirati tip kredita, aspekti preferiranja tipa kredita su
sljedei, ijena kredita, vrijeme i hitnost, rizik, kolateral,
fleksi!ilnost i jednakost. 7B80#6 O mora !iti jasna i prepoznatljiva.
Visina kamate i plaanje provizije mogu utiati na efikasnost
poslovanja. V1B80.0 O kreditor nudi krai rok, a traiou kredita
odgovara dui rok, odgoda poetka otplate i sl.1B4BK"je
neiz!jezan ali mu tre!a prii analitiki sa sto manje
rizika,K5%6&016%"je vid sigurnosti za povrat
kredita,F%0K2B/B%#52&,K5#&15%6.
">roedure u novanim tokovima, 4a pokretanje !iznisa nije
potre!an samo nova, ve i drugi faktori. 9etiri su resursa
proizvodnje, sredstva kao osnovni resurs rada, kapital koji se
angauje kao sredstvo ulaganja i plaanja, radno vrijeme,
preduzetnike i upravljake vjetine. 5dluke !anke koje se
donose u vezi sa zahtijevima za kreditiranje, visina nova koja se
trai u zajamI Ldje e i kako !titi utroen traeni novaI + kom
e roku !iti otplaen zajamI
>B$D:*G#N&$ N-:C#N-A D-K# O predvi$eni operativni
trokovi i profiti tre!a da se realno projenjuju.
+*>-D$K# O to su najee vrijednosti imovine koju zajmoprima
nudi !ani da sa njima raspolae da !i naplatila neotplaeni
zajam. (rodaje imovinu dunika, naplauje i eventualni viak
vraa duniku. (redmet hipoteke mogu !iti, sigurna naplativa
potraivanja, nekretnine, maine, automo!ili i sl. B lina imovina se
moe ukljuiti u hipoteku kao, kua, o!veznie, dionie, ivotno
osiguranje i sl.
>B*&$DF-A -D>F#D$ E#&=# O dogovor izme$u !anke i
primaoa zajma zavisi od elje !anke da ulae u !iznis, iznosa
nova koji se trai, tekue kamatne stope i dr.
">roedure u odnosu sa bankom< &re!a da sadri novane i
nefinansijske podatke i iznos nova koji traimo, detalje plana
otplate. Vlasnik firme tre!a da, zakae sastanak kod !anke i
prezentira svoj poslovni plan, jasno upozna !ankara sa svojim
iljevima, vrstom posla, uz prezentaiju poslovnog plana
prezentira i druga dokumenta ako je potre!no, sastanku
o!avezno tre!a da prisustvuje raunovo$a, dati informaije o
finansijskim mogunostima i hipotei, ponuditi !ankaru i druge
informaije.
"Kako razmatrati zahtijev za kredit< kada se !ani prezentira
!iznis plan, tada traimo odgovor od !anke kada emo !iti
o!avijeteni. (oslovne !anke u svijetu daju odgovore u roku od =
dana, a komplikovaniji se razmatraju i do dvije sedmie.
(roedura na kojoj !anka insistira provodi se u < koraka i to,
intervju, o!rada zahtijeva, prihvaanje zahtijeva, dokumentaija o
zajmu.
*ND$B:&% O tre!a preizno da se odgvori na postavljena pitanja.
.oe !iti govora o !iznisu, zanimanju u prolosti, sadanjosti i u
!udunosti. 4naajna su zapaanja predstavnika !anke o
menaderskim sposo!nostima, strunosti i linosti.
-)B#D# E#+D*&$:# O rad oko D"E dana da !i se sagledalo
stanje i izvrile pripreme za konanu odluku. Kreditni slu!enik
priprema prijedlog, te predaje supervizoru u !ani, sa naznakom
na sla!e i jake strane traioa. (1BAV6R6#80 46A&B80V6 O ako
ekspert u !ani razmotri prijedlog, supervizor odo!ri, va zajam
e !iti odo!ren.
D-K%=$D#3*&# - E#&=% O kada zajam !ude prihvaen, sva
dokumenta se uredno kompletiraju i potpisuju od strane davaoa i
primaoa kredita. #akon toga se formulie kredit.
4"azetak ;*N#N"*B#N&$ >B$D%E$DN*CK*+ >-D%+:#D#
/ilo koje vrste predstavlja najvaniju komponentu svake firme.
2vaki preduzetnik tre!a da zna vie o, samom novu i njegovoj
ulozi u ekonomiji, raionalnom troenju i ulaganju nova, gradnji
vlastitog portfolia. 1aionalno investiranje na !azi vlastitog i tu$eg
kapitala, tre!a znati, utvr$ivati preizne potre!e za kapitalom,
traenje izvora, razvijanje odnosa sa !ankom te uspjeno
vraanje kredita.
"%okaija firme ,pri iz!oru lokaije mora se imati u vidu pojam
makro i mikrolokaije . .6K15%5K67B86 O o!uhvata lokaiju
kao z!ir komponenti kao to su izvori resursa u nekoj regiji,
postojanje sao!raajne infrastrukture, energije, izvori strune
radne snage u ur!anoj sredini, potranja za nekim ro!ama.
.BK15%5K67B86 O je znaajan faktor osnivanja firme s aspekta
suptilnih elementa. .ikrolokaijom se iz!jegava nerealno uee
nekih trokova u proesu rada i iz!jegavanje uskih grla u radu ili
druge smetnje.
(ri iz!oru lokaije tre!a o!ratiti pose!nu panju !lizini trita i
potroaa, !lizina sao!raajnia i druge infrastrukture, zahtijevima
zaposlenih radnika.
"6naliza lokaije , o!uhvata vie strategijskih faktora i to, analiza
trgovake regije, mogunost parkiranja, vrste ro!a za prodaju ili
vrste usluga, dostupnost lokaije, aspekt ekonomije, aspekt
iz!ora, regulisanje zona, analiza sao!raaja, strategijski faktori.
DBA-:#CK# B$A*&# se dijeli na, primarnu, sekundranu i
terijarnu. 2&16&0LB82KB F6K&51B u analizi o!uhvataju, nivo
prihoda, karakteristike lokaije, analiza zanimanja i o!razovnih
nivoa, analiza konkurenije, drutvene mogunosti, projena
mogunosti sna!dijevanja. Faktori koji su tako$e !itni u analizama
lokaije za !iznis su, starost stanovnitva, !roj vlasnika kua i
stanova, kretanje populaije mladih, nivo zaposlenosti, mogunost
iznalaenja novog posla. #ivo prihoda je tako$e vaan faktor.
Visina linih primanja stanovnitva osnova je do!rog standarda.
Kupovna snaga u okruenju firme najvaniji faktor jer od njega
zavisi mogui ukupni prihod preduzetnika i njegovo trino uee
u odnosu na konkurente. 4a projenu kupovne moi, uzimaju se
sljedei pokazatelji, !roj domainstva u okruenju, prosjena
primanja domainstva, distri!uija porodinih primanja. (otre!no
je o!noviti analizu tendenije kod konkurenije u pogledu glavnih
strategijskih, marketinkih i razvojnih komponenti.
".arketinke karakteristike, .arketinko istraivanje tre!a da da
odgovore na sljedea pitanja, kakvo je stanje privredeI Bma li firmi
sa istim predmetom poslovanjaI 'a li su preduzea zdrava i sa
kojim kapaitetom radeI Kakvi su ur!anistiki i drugi zahtijevi
lokalitetaI Kakvi su sao!raajni kapaitetiI
Kada se radi o proizvodnim kapaitetima, vane su informaije
vezane za sirovine, energetsku i drugu infrastrukturu, radnu
snagu i ekoloke okolnosti.
"(ristupanost lokaije, %imitirajui faktor za loiranje veine
!iznisa su, nepovoljan prostor za kretanje potroaa, nepovoljnost
za kretanje vozila, nemogunost parkiranja i sl. &re!a teiti
optimalnosti lokaije. 5jena optimuma !i mogla !iti vezana za
maksimalnu mogunost ostvarenja prihoda zahvaljujui
lokaionom poloaju firme. &rokovi zavise od vrste djelatnosti,
vrste i nivoa posjedovanja nekretnina, a to su, trokovi investiija
ili zakupa, trokovi odravanja, porezi i takse, komunalije, mogui
trokovi javnog sao!raaja. 4one su dijelovi grada i predgra$a u
kojima se razvijaju pojedine vrste posla. #ajee se javljaju
sljedee zone, rezidentalna, poslovna i industrijska. Koje vrste
!iznisa tre!a da se razvijaju odluuju uprave gradova, distrikta ili
opina. 'onosi se odluka o tipu o!jekta, kapaitetu i nainu
gradnje. 'o!ra se dijele na trajna, kratkotrajna i usluge. &168#6
do!ra su do!ra koja mogu izdrati vie upotre!a. &o su npr.
friideri, poreti, namjetaj, posu$e, maine, alati, skupa odjea i
sl. (rodavnie tre!a da su prostrane, a njihova lokaija da je na
mjestima koja povezuju vie stam!enih o!jekata sa adekvatnim
parkingom. %oiranost prodaje je preporuljiva u ro!nim kuama,
oping entrima, diskontima.
"%okaije u trgovini na malo K5.017B86%#6 '5/16 O su ona
koja gra$ani kupuju svakodnevno ili vrlo esto uz minimalan
napor. (reduzetnik tre!a da stavi u prvi plan iz!or povoljnog
mjesta. 35(B#L ili pose!na do!ra O su do!ra koja potroai
kupuju imajui u vidu funkionalnost, kvalitet, dizajn i ijenu.
(rodavnie takvih ro!a tre!a da su loirane u strogim trgovakim
zonama grada, sreditima naselja, u ro!nim kuama i oping
entrima. 2(07B86%#6 '5/16 O su pose!na do!ra s o!zirom
na karakteristiku, marku i kvalitet. &u spadaju ro!e koje neki kupi
hoe da na!ave po svaku ijenu. &o su proizvodi visokog modnog
stila, stilski namjetaj, automo!ili, pose!no dizajnirana tehnika.
'5'6&#6 5(10.6 B 6%6&B" mnogo kupaa koristi ta do!ra i
ona u trgovini tre!a da !udu pristupana, mjesta tre!a da su
sao!raajno pristupana i prepoznatljiva.
%"F%A$ O imaju irok dijapazon. &u spadaju razne vrste servisa i
usluga odravanja, savjetodavne, mediinske usluge. (ose!no se
misli na usluge gdje je neophodna posjeta klijenta mjestu
o!avljanja usluga.
"%okaije u trgovini na veliko .ali veletrgovi o!ino distri!uiraju
ro!u na uskom lokalnom ili regionalnom tritu. (ose!no su vani
transportni trokovi, sao!raajna komunikaija i parking. 6spekt
zoniranja je neiz!jean.
"%okaije za mali !iznis u prizvodnji %okaija proizvodnje je tako$e
vaan faktor uspjeha. &re!a analizirati sljedee faktore,
makrolokalitet i speifina mjesta, trite i sirovi materijal,
transport, radna snaga i plae, drutvene okolnosti, komunalne
usluge i dr. .akrolokalitet se oda!ire prema infrastrukturnim
mogunostima i drugim zahtijevima. .ali preduzetnik mora
identifikovati svoje potre!e za inputima i istraiti izvore na!avke.
2Hot analiza tre!a da omogui iz!jegavanje greke u oda!iru
lokaije. 'o!ar iz!or lokaije je onaj koji je !lii sao!raajniama.
%okaija tre!a da ima povoljnju poziiju o!ez!je$enja i
prido!ijanje radne snage uz povoljne ijene rada.
4;undamentalnost uloge menedzera, menadment u malom
!iznisu ima zadatak da pokree i usmjerava ukupni rad
preduzea, a da !i se ostvarili njegovi iljevi. .isija o!uhvata
fundamentalnu poslovnu orijentaiju firme kojom se ele ostvariti
njeni iljevi u dugom roku. 5na o!uhvata predmet poslovanja,
trite, potroae, metode upravljanja i !azne interese dioniara i
zaposlenih. 5ni koji nemaju pravu viziju nisu preduzetnii. 6nalize
kod stratekog planiranja o!uhvataju, analizu trinih okolnosti
(kako !i se upoznale potre!e i elje kupaa, upoznala
konkurenija), predvi$anje. .enader ima glavnu ulogu u
preduzeu, njegova poziija ima razliite dimenzije u zavisnosti od
mnogo faktora, veliine firme, faktora okruenja, ivotnog iklusa
u kojem se firma nalazi, intenziteta zapolsenosti, !roja radnika,
nivoa o!razovanosti kadrova i dr. .enader ima zadatak da
ostvari menaderski ilj. 5n pravi plan i stvara anse da se to
ostvari. 6merika definiija rukovo$enja, raditi neto tu$im
rukama. (osao menadera je razvrstan u tri skupine, funkije s
podruja me$uljudskih odnosa, s podruja informaija, s podruja
donoenja odluka.
4-rganizaija kao faktor ostvarivanja zadataka, 5d organizaije
se zahtijeva da !ude jedinstvena i skladna kom!inaija parijalnih
dijelova uvezanih u jelinu organizaionog sklopa firme. .ala
preduzea ne mogu imati razvijenu i iroku organizaionu formu
funkija. Llavni menader firme u malim preduzeima ne o!avlja
samo jednu funkiju, ve najmanje dvije.
Funkionisanje malog preduzea odvija se u smjeru,
.0#6'S01 B4V13B57B (15FB&
=enad!er ima pred oima ilj koji tre!a ostvariti, u tom ilju
odre$uje taktiku rada i usmjerava izvrioe da djeluju po
zartanim metodama. 1adne operaije su najee vezane za
proizvodnju, uslugu, na!avljanje, prodaju, finansiranje,
raunovodstvo.+ partnerskim odnosima organizaija do!ija
sloeniju formu s o!zirom na to da partneri vode firmu kolektivno.
1aionalno je da zadatke podijele prema strunim
sposo!nostima. 5vaj tip organizaije moe !iti efikasan ukoliko se
partneri do!ro razumiju i !rzo donose olduke. 1azvoj firme donosi
nove organizaione pro!leme, to se ispoljava kod disperzije
lokaliteta poslovnih jedinia. (lanski zadai malog preduzea
utvr$uju se za godinu dana unaprijed i razra$uju se na kraa
razdo!lja. (lan sadri, plan prihoda od prodaje, plan trokova,
plan do!iti, plan investiionih ulaganja, plan na!ave, proizvodnje i
finansija.
"Kadrovi u menadzmentu ="> neophodan je strategijski i
planski pristup prema kadrovima, planiranje potre!a, prijem,
usavravanje, napredovanje i nagra$ivanje. Kod iz!ora kadrova
tre!a provesti test zainteresovanih i odluiti se za one koji su
sposo!ni. 6ko se o!avlja testiranje onda tre!a napraviti jasan i
nedvosmislen upitnik koji e sadravati pitanja koja omoguuju,
projenu sposo!noti za efikasan rad, ojenu znanja rada na
raunaru, ojenu znanja stranog jezika, test inteligenije, test
linosti. (roes zapoljavanja tre!a zasnivati na potre!i
organizaije i mogunostima ljudi. 4akonske zahtijeve
zapoljavanja tre!a primjenjivati u kontekstu optih trendova
upravljanja ljudskim resursima i trendova trine ekonomije.
-tputanje radnika se moe desiti u sljedeim sluajevima, kada
radnik ne udovoljava zahtijevima radnog mjesta, kada radnik eli
da napusti firmu, kada ide u mirovinu. .otivaija zaposlenih
stalna je !riga menadera. 'o!ra zarada znai i do!ra motivaija.
/itni inioi motivaije su, ugodna radna atmosfera, tretman
pretpostavljenih prema podinjenim, zdrava kolegijalnost, uslovi
radnog mjesta, visina plae, ugled firme u okruenju i dr.
4aposlene kadrove tre!a podstiati da i sami ulau u po!oljanje
svoje strunosti, potre!no je organizovanje seminara, strunih
skupova, treninga.
"%pravljanje marketingom,je poslovni proes koji pokusava
zadovoljiti potre!e kupaa na naj!olji nain !olje od
konkurenije,uz ijenu koja im odgovara,na pravom mjestu u pravi
vrijeme
";unkija marketinga< o!uhvata praenje i istrazivanje
rtzista,prodaju, na!avu,trzisnu distri!uiju,ekonomsku
propagandu,odredzivanje ijena..ali !iznismen marketinsko
orijentisan uspostavlja sljedei redoslijed nastupa na trzistu"
B2&164BV6#80 &14B2&6"20L.0#&B16#80"7B%8 &14B2#6
L1+(6"5'#52 (10.6 K5#K+10#7B8B"(15BTV5' B
6251&B.6#"K6#6% (15'680 O5'0'BV6#80 7B80#6"
(15.57B86 O5'#52 2 86V#527+
"2nage i sla!osti marketinga .2(, sla!osti se ispoljavaju kao
nedovoljno o!razovanje iz podruja marketinga, nedostatak
marketinskog iskustva, zanemarivanje marketing plana,
savremenih vidova promoije,neadekvativna analiza trzista
prodaje, nedovoljna o!uka kadrova prodaje i sl. .arketing u
malom !iznisu moze o!ez!jediti do!ru poziiju na trzistu ako se
posveti adekvatna paznja.
"Konepija marketing miHa, izrazava proizvod"ijena"mjesto"
promoija
+ proizvodni miU se ulaze, kvalitet ,dizajn,
marka,pakovanje,veliina,usluga i sl.
+ jenovni miU u!rajaju se, ijena, popusti, !onifikaija i rok
plaanja. + distri!uioni miU se ukljuuju, kanali, pokrivenost
trita, asortiman, lokaija i fizika distri!uija. + promoionu miU
se u!rajaju, unapre$enje prodaje, propaganda, direktni marketing
i odnosi s javnou.
">roizvod kao bazni elemenat (roizvod je do!ro koje je
namijenjeno zadovoljenju proizvodno"uslunih ili linih potre!a
potroaa. 2vaka usluga se smatra proizvodom. Llavna o!iljeja
proizvoda su, dizajn, kvalitet, sigurnost, garanija, marka,
pakovanje i etiketa. 'B468# O dizajnom se proizvod jednog
proizvo$aa diferenira od proizvoda konkurenije. KV6%B&0& O
je mjera varija!iliteta i performansi proizvoda. 2am pojam znai
oso!ina, svojstvo, karakteristika.
"*A%BN-"D O podrazumjeva stalnost proizvodnje i plasman i na
!azi toga stalnost ekonomskog i razvojnog kontinuiteta.
L616#7B86O smanjuje rizik koji kupi osjeaju u momentu
kupovine. .oe se vezati za kvalitet, ali i za sam proizvod. 'aje
se u skladu sa pose!nim uzansama za promet ro!e i u skladu s
ostalim o!iajima i standardima. (reduzea osnivaju sopstvene
servise radi ispunjavanja o!aveza garanije. .61K6 O slui za
identifikaiju jednog proizvoda ili itave proizvodne linije. 2vaka
marka proizvoda tre!a da sadri ime proizvoda i zatitni znak.
(6K5V6#80 O ilj da se proizvod zatiti od fizikih, vremenskih i
drugih spoljnih utiaja. (akovanje ima transportnu i marketinku
funkiju. &ransportna (zatita proizvoda u transportu, skladitenju
i distri!uiji), marketinka ( kvalitetno i dizajnirano pakovanje tre!a
da privue panju kupa i da ga motivira da ga kupi). 0&BK0&6O
je listi koji sadri !itne informaije o svojstvu proizvoda i
elemente propisane vaeim standardima za neku ro!u.
"3jenovni miH 7ijena je novani iznos vrijednosti koji prodava
zahtijeva od kupa za jediniu proizvoda ili usluge koje nudi.
(rodava ima razliite jenovne iljeve i to, to veom ijenom
eli ostvariti stanovitu sumu nova da !i povratio uloena
sredstva, njegova ijena moe !iti pratea liderskim ijenama. 2
aspekta marketing miUa za utvr$ivanje ijena uzima se u o!zir
sljedea injenia, trokovni pristup (uslovi i mogunosti uspjene
ponude), kupev aspekt (mogunost kupovine), konkurentno
stanje. (olitika ijena je znaajan segment poslovne politike
preduzea. 5snovni ilj politike ijena je, razvoj utiaja na
ponaanje kupaa i kontrola ponaanja i uskla$ivanja ijena sa
zakonskim propisima. Llavni isntrumenti politike ijena su popusti,
jedinstvene ijene, transportni trokovi i ijena, diferenijranje
ijena, garanije u vezi sa ijenama i sl.
(5(+2& #6 7B80#+ O izraz za popust je ra!at. Bma vie
varijanti, pojedinani (ima za ilj podstianje na!avke veih
pojedinanih kupovina), kumulativni (odo!rava se s iljem da se
kupa motivira na kontinuitet sukesivnih kupovina kako !i
ostavrio pravo na maksimalan popust na kraju godine), koliinski
(izraen u koliini ro!e) i kasa"skonto ( kada kupa plati fakturu u
datom roku).
&16#2(51&#B &153K5VB O u uslovima prodaje se uvruje
jedna od klauzula, fo kupa (trokove transporta snosi
prodava), fo prodava ( trokove snosi kupa), fo vagon
utovarna stania (o!je strane partipiiraju u trokovima).
&$D*N*CN$ 3*&$N$ @ proizvo$a unifiira prodajnu ijenu , mora
davati takav ra!at iz koga e preprodavi pokriti trokove
poslovanja i ostvariti do!it. 'alje ijene mogu !iti, diferenirane,
po prinipu nadmetanja (prodava formira ijenu ponude, a ijena
prodaje se formira nadmetanjem. 1o!u do!ije onaj ko ponudi
najveu ijenu. /erzanska metoda formiranja ijene je metoda
zasnovana na neposrednom prisustvu ponude i tranje), !lok
ijene (u okviru jedne ponude kom!inuje se vie ro!nih artikala).
'istri!utivni miU ".arketing posrednii sa savremenom
terminologijom nazivaju se marketing kanali, kanali distri!uije ili
kanali prodaje. Llavni nosioi su, trgovine na veliko i .2(,
trgovine na malo i .2(.
DBA-:*N$ N# :$F*K- O na!avlja ro!u od proizvodnih ili
uvoznih firmi i dalje je prodaje industriji (sirovine, poluproizvodi,
maine), a gotove proizvode trgovini na malo i velikim
potroaima (armija, !olnie i sl). (o metodama rada trgovina na
veliko ima forme klasine trgovine na veliko, distri!utivnih entara,
samousluivanja na veliko i razne forme uslunih klasinih
posrednika.
DBA-:*N# N# =#F- O o!uhvata sve vidove prodaje ro!a
krajnjim potroaima radi podmirenja njihovih linih potre!a. 5na
se javlja kao predstavnik potroaa prema proizvodnji i tritu i
predstavnik proizvo$aa prema krajnjim potroaima. (rema
predmetu asortimana trgovina na malo se moe podijeliti u dvije
osnovne skupine i to, prodavnie irokog asortimana i
maloprodaja sa prodavniama jedne linije proizvoda. (rema tipu
vlasnitva, samostalne nezavisne, prodavnie kao lanie
zadruge u trgovini, kooperativna udruenja proizvo$aa. (rema
metodama rada i primjeni tehnike, klasine prodavnie,
samousluge, supermarkete, ro!ne kue, oping entre, dragstori,
diskontne prodavnie. #jih prate speifini tipovi prodaje, dostava
u stan potroaa, prodaja putem kataloga, prodaja uz pomo
telefona, internetom, pokretna trgovina.
#ajvanije oso!ine trgovine o kojima tre!a voditi rauna su,
podo!nost lokaije (pristupanost, mogunost parkiranja, pogodni
sao!raajni uslovi), podo!nost asortimana (irina asortimana,
du!ina asortimana, !roj glavnih odjeljenja u prodavnii), ijena
proizvoda i usluga, napori prilikom prodaje, unutranjost
prodavnie, zadovoljstvo poslije prodaje.
>romoioni miH je proes komuniiranja prodava sa
potenijalnim kupima da !i se stvorio povoljan stav o
predmetima nu$enja i njihovog prihvatanja u proesu
kupoprodaje. 2astavni dijelovi promoije su, lina prodaja,
prodajna promoija i propaganda.
F*CN# >B-D#&# O prodaja predstavlja sve napore koje uini
prodava da !i dolo do razmjene ro!e za nova. .enadment u
prodajnoj funkiji tre!a da ima oda!rano i pripremljeno oso!lje
koje tre!a da posjeduje sljedee, marketinko poznavanje
proesa prodaje, poznavanje asortimana koje prodaje,
am!izioznost za napredovanje, poznavanje konkurentskih
proizvoda, iskrenost, otvorenost, kreativnost i inovativnost, lju!av
prema profesiji i firmi. %ina prodaja je prodaja" fae to fae O
izme$u kupa i prodava. (15'68#6 (15.57B86 O se
ispoljava u vidu, oglasnih materijala, panoa, plakata, !roura,
ure$enje izloga, demostraija proizvoda, sajmovi, premije i
tom!ole, pokloni (kalendari, olovke i dr). 0K5#5.2K6
(15(6L6#'6 O postoji vie medija koji se mogu koristiti
(novine, &V, radio, katalozi, plakati i lei itd). +laganje u
propagandu se odvija na vie naina, prethodno planiranje
sredstava u vidu fonda za propagandu, utvr$ivanje proenta od
jedinie prodaje za propaganden svrhe.
"&ehnike prodaje (%6#B16#80 (15'680 O plan prodaje
predstavlja preiziranje aktivnosti prodaje u datom vremenskom
periodu radi ostvarivanja iljeva politike prodaje. &re!a da se
zasniva na, realno projenjenoj sposo!nosti trita, realno
oijenjenoj snazi konkurenije, realna projena mogunosti
preduzea da ostvari politiku i plan prodaje. (10'VBP6#80
(15'680 O na !azi predvi$anja se zasniva razvojna strategija
preduzea, marketing strategija, strategija marketing miUa i dr.
5no se javlja kao, kratkoroni, srednjoroni i dugoroni.
(52&6V%86#80 B 16416'6 (%6#6 (15'680 O potre!a
preduzea je da utvr$uje tekue (odnose se na godinje
planiranje) i perspektivne planove prodaje. (lanom tre!a da se
odgovori na sljedea pitanja, ta i koliko prodavatiI Kada
prodavatiI Ldje prodavatiI (omou koga prodavatiI #a koji
nain i u kom o!likuI (o kojoj ijeniI. 1azrada plana se moe
izvriti na vie naina, ali najee prema proizvodnim linijama,
prema prodajnim regijama, segmentima kupaa. .ora !iti
zasnovana na valjanim i analitikim pokazateljima.
>B-3$" *E:B$N&# >B-D#&$ O interni karakter o!uhvata
sljedee aktivnosti, sastavljanje i slanje ponuda, prijem i
evidenija narud!i, fakturisanje, evidenija prodaje, analiza
poslovanja, sastavljanje izvjetaja. 0ksterni karakter, praenje
doga$aja na tritu, ekonomsku propagandu, promoiju na
sajmovima izlo!ama, prodaju direktnim i indirektnim kanalima
prodaje.
>B*>B$=# prodajnog proesa O o!uhvata, upite i o!radu upita,
ponude i o!rade ponuda, narud!e i izvrenje narud!i,
kalkulaije. (onuda moe !iti individualna i opta. + sadraj
ponude ulazi, vrsta i koliina ro!e, kvalitet ro!e, ijena , rok
isporuke, rok plaanja, transportne klauzule, garanije, servisi.
(onuda koju alje prodava tre!a da je o!avezna za period koji
e on naznaiti. 5!rada narud!i dolazi na red ako ili kada kupa
prihvati uslove ponude. 5na predstavlja zahtijev kupa prodavu
da mu izvri isporuku ro!e u skladu sa ponudom. (odrazumjva
iz!or narud!i prema vanosti, hitnosti i sigurnosti izvrenja. 4a
ro!u koja se priprema za dispoziiju ispostavlja se dokument pod
nazivom otpremnia, ona prati ro!u do kupa, slui za uknji!u u
skladinoj kartotei. 7ilj isporuke ro!e je fakturisanje, a ilj
fakturisanja je naplata vrijednosti isporuene ro!e. 2amo
fakturisanje se odvija sljedeim tokom, priprema za fakturisanje,
izrada fakture, slanje fakture kupu. Bspostavljanje fakture se
evidentira u knjizi izlaznih faktura (KBF). #aplata potraivanja je
zavrna faza proesa prodaje.
"0videnija prodaje 2e zasniva na sljedeim prinipima, tanim i
svjeim pokazateljima, podatke tre!a kontrolirati, sre$ivati i
aurirati, podatke tre!a pravilno i efikasno koristiti. 0videnija
proizvoda " o!uhvata strukturu asortimana, ro!ne artikle koji se
do!ro prodaju i zato, koji se sla!o prodaju i nikako. 0videnija
kupaa O vodi se prema tipovima kupaa, trgovina na veliko,
trgovina na malo, uslune organizaije i dr. &re!a da o!uhvati,
naziv, sjedite, telefon, faU, nivo prometa, finansijsku disiplinu
kupaa, o!avljene kontakte, odaziv kupa na ponude. 0videnija
narud!i O slui da !i imali pregled primljenih i ispunjenih
narud!i. 5!uhvata, podatke o kupu, proizvode sadrane u
narud!i, !roj i datum narud!e, o!radu narud!e, koliinu, ijenu
i vrijednost naruene ro!e. 0videnija ijena O o!uhvata ijenu po
artiklima, F5/, 7BF, ra!ate i kasa"skonta. 0videnija trokova
prodaje O o!uhvata trokove prodajne operative. Bzvjetaji
trgovakih putnika O tre!a da o!uhvati sve o!avljene posjete,
rezultate posjeta.
"6naliza prodajnog poslovanja zadatak je da utvrdi !itne
o!jektivne i su!jektivne faktore koji su pozitivno ili negativno
utiali na kretanje prodaje. 7ilj je da se pozitivni faktori zadre, a
negativni eliminiu. 6#6%B46 B4V130#86 (%6#6 (15'680 "
tre!a da ukae na realnost postavljanja plana prodaje, saglasnost
planiranja i ostvarivanja prodaje, te stepen izvrenja plana u
datom periodu. 6#6%B46 (15'+K&BV#52&B 16'6 " moe se
izraziti na razne naine, o!imom prometa po zaposlenom radniku
koji neposredno radi u prodaji, prema ukupnom !roju zaposlenih,
po prodajnom prostoru.
#N#F*E# K%>#3# O osnovni rezultat ove analize je !olje
prilago$avanje marketinga prodaje zahtijevima kupaa,
unapre$enje prodaje , razjaanjavanje poslovnih odnosa
prodava"kupa.
#N#F*E# DB-K-:# >B-D#&$ O tre!a da pokae gdje su
najnii trokovi prodaje, koji segmenti kupaa su najrenta!ilniji,
koji kanali distri!uije su prihvatljivi, koje trine regije izazivaju
najnie trokove prodaje.
4>rodaja ="> na inostranom trzistu, je potre!na pomi vladinih
instituija , komora , !anaka da !i nastupile ma medzunarodnom
trzistu.najvei pro!lemi su osjeaj nesposo!nim da izvoze jer
nemaju atraktivan proizvod,neke male firme ostvaruju !olju
prodaju na domaem trzistu,nepoGnavanje inostranog trzista,
nepristupanost !anaka isl.'a !i .2( istupio na inostarno trziste
mora imati izvozni plan."iz!or trzista,"plan i priprema
,"implementaija,"priprema dokumentaije"isporuka,"prevoz,"
kolekija dokumenata
>osrednii na ino tr!itu
6genti o!ez!je$uju naru$!e kupaa pruaju informaije
zainteresovanim stranama i o!avljaju druge poslove predvi$ene
ugovorm o angaovanju.
Beprezentant'predstavnik) je speifina vrsta agenta koji
generalno zastupa i operie unutar speijalno oda!rane regije i
koji prodaje vezane linije proizvoda.
'istri!uter na stranom tritu sna!dijeva lokalne kupe
proizvodima vaeg vlasnitva kao izvoznika na to trite.
"elekija posrednika
2elekija ino posrednika trai !rz i adekvatan proeduralni
pristup. (reduzetnik izvoznik mora definisati tip agenta ili
distri!utera koji !i naj!olje odgovarao njegovim marketinkim
zahtjevima na iljanom tritu, mora znati kako da do$e do
relevantnih podataka o do!rim marketarima na tom tritu.
&rgovake kue esto koriste novi izvoznii koji ne ele ili ne
mogu koristiti posrednike usluge. 5ne su do!ro mjesto i metod
za prodaju proizvoda s o!zirom na to da praktikuju
viedimenzionlnost trgovakog marketinga i s o!zirom da na
takvim trgovakim takama gravitira veliki !toj kupaa.
'irektni marketing na samom tritu moe da omogui veu
zaradu po jedinii proizvoda nego to je to mpgue koritenjem
drugih metoda prodaje, mogue je ponuditi i neto nie ijenu
imati neposredan kontakt sa potroaima i s tim u vezi !olje
krajnje marketinke rezultate.
#a !azi partnerskog poslovanja o!je strane mogu ostavriti
slijedee koristi,
" svaki partner unosi u !iznis sve to je !olje mogue
" partneri dijele ravnopravno rizik i do!it
" ideje i drugi potezi koji se ugra$uju u !iznis jednako su
izazovni za o!je strane
" izvoznik uz pomo partnera na stanom triu koristi
prednosti tamonje razvijene ekonomije
" partner omoguuje !rzi i jednostavan ulazak na iljno
trite, a to !i na druge naine !ilo daleko tee
" openito partneri efikasnije koriste resurse i mogu da
postiu i sinergetske prednosti.
Vano pitanje partnerstva je pitanje forme partnerstva koja
moe !iti ,joint ventures, lising, zajednika proizvodnja,
kooperativni marketing ili frenajz.
2vaka od faza marketinga tre!a da na$e mjesta u primjeni
kao to su,
" istraivanje trita
" konipiranje marketing miUa
" marketing planiranje
" razvoj nastupa na domaem i inostranom tritu
" razvoj odnosa sa javnim okruenjem i druge faze.
N#)#:N- >-"F-:#N&$ % =">
4naaj na!avnog poslovanja
#a!ava skupa s aprodajom predstavlja !aznu operativnu trinu
funkiju preduzea, o!ez!je$uje povezivanje preduzea sa
tritem njegovih materijalnih i uslunih inputa i instituija koje se
na njemu nalaze.
+ proizvodnim preduzeima na!avka se svodi na sna!dijevanje
matrijalima za proes proizvodnje. + trgov.preduz.predmet
na!avki su ro!e koje slie kao osnovaza o!avljanje trgovinske
funkije.
4adai na!avne funkije u malom !iznisu
4ahtjeva intezivno izvravanje svih aktivnosti na!ave a uspjeno
izvravanje njene funkije opredjeljuje uspostavljanje datog
organizaionog modela i !roja izvrilaa u njoj.
Funkija na!ave se odvija u vie vidovai to,
a) pripremni zadai(formiranje na!vne politike, istraivanje
trita na!ave, planiranje na!ave, gajenje poslovnih
veza s partnerima na tritu na!ave i sl.)
!) operativni komerijalni zadai(uspostavljanje kontakata
sa do!avljaima, iz!or najpovoljnije ponude,
pregovaranje i ugovaranje)
) izvrenje kupoprodajnih o!aveza(doprema, preuzimanje,
plaanje)
d) rjeavnje potekoa u proesima na!ave(rjeavnje
reklamaija, otklanjanje potekoa)
e) zadai evidentiranja i praenje na!avnog poslovanja
#a tritu se javlja vie tipova kanala kojima na!avna slu!a
moe na!aviti proizvodekao,
" direktno kod proizvo$aa
" u stvaritu ili predstavnitvu proizvo$aa
" na skmovima i izlo!ama
" na akijama i !ezama
" preko trgov.preduz. na veliko
" putem niza uslunih trgov.su!jekata , agenata i
predstavnika
5no to je !itno za ponaanje na!ave u odnosu na kanale
na!ave jeste aktivno i samostalno djelovanje na na!avnom
tritu.
*zbor dobavljaa
5snovni ilj je oda!rati do!avljaa koji zasluuje najvei rang i
panju. Bnformaije kojima raspolaemo o do!avljaima,
sistematizujemo tako da !ismo mogli uspjeno donijeti sud o
njima, odluku o uspostavljanju poslovnih odnosa sa njima.
+ konkretnom smislu iz!or do!av. 2e zasniva na projeni
slijedeih faktora,
" vrste i karakteristike proizvoda do!avljaa za koje imamo
interesa
" Bnteziteta tranje tih proizvoda mogua defiitiranost i sl.
" lokaija do!avljaa i njegove udaljenosti od kupa
" ijene proizvoda
" uslova pod kojim se prodaje proizvod
" naina o!avljanja fizike distri!uije
" transportnih klauzula
" potre!a za servisom i ostalim post prodajnim uslugama
" mogui pose!ni zahtjevi do!avljaa
#ove do!avljae tre!a podvrgnuti pose!noj ojeni, jer nem
iskustva u radu a tako$e i postojee tre!a stalno preispitivati.
&re!a imati na umu da do iz!ora do!avljaa ne moe doi ili on
moe !iti krajnje ogranien,
" kad postoji monopolna struktura na na!avnom tritu
" kad je samo jedan do!avlja tehniki u stanju izraditi i
isporuiti traeni proizvod
" kad je z!og internih prilika kod kupa iz!or do!avljaa
ogranien
" kad postoje dugoroni skupni ugovori o isporukama i kad
se iz!or moe riti samo unutar postojeih skupina
ugovora o isporukama.
>olitika kvaliteta u nabavi
Kvalitet materijala i asortimana koji se na!avljaju direktno utie na
kvalitet proizvoda koji se proizvodi i na povoljnije koritenje
proizvodno"tehnolokih proesa, stoga na!ava mora ispotovati
zahtjeve speifikaija i standarda koje pred nju stavlja sli!a ili
prodaja , kada se radi o na!avama radi dalje prodaje.
Kada se radi o tritu kupa gdje je tripte do!ro sna!djeveno
ro!ama i repromaterijalima, na!avna slu!a moe zadovoljiti
svaku definiiju zahtjevanog kvaliteta i svaku speifikaiju i opis
traenog materijala.
.e$utim kada se radi o tritu prodava gdje je ponuda u ijelini
siromana, na!avna slu!a ne moe uvjek o!az!ijediti adekvatne
predmete na!ave.
>olitika nabavnih ijena
7ijena je jedan od najznaajnijih faktora na!ave. 7ijena i njihova
dinamika direktno se odravaju na ekonominost i renta!ilnost
poslovanja preduzea. Bpak se ne moe smatrati da najpovoljnija
ijena predstavlja i najpovoljniju ponudu prodava. 7ilj jeste
osigurati sto niu ijenu po jedinii proizvoda ali to ne smije ii na
tetu nivoa kvaliteta ili uslova kupoprodaje.
(oduzetniiJmenaderi pri ugovaranju kupoprodajne na ijenu
tre!a da gledaju samo u sklopu uzajamne povezanosti, kao to su
, glo!alni odnosi ponude i potranje za nekim proizvodom,
speifinost samog proizvoda, kvalitet i druga o!iljeja proizvoda,
uslovi plaanja, nain preuzimanja, transportni trokovi, pose!ni
uslovi"ra!at itd.
-ptimum koliine narud!be " (ostavljaju se D prinipa, a) da se
pravovremenom na!avmo materijala uvjek osiguraju potre!e
zaliha i !) da zalihe istovremeno !udu to manje.
(rvi zahtjev tei to veim i stalnim zalihama koje tre!a da
o!ez!ijede sigurnost i kontinuitet proizvodnje ili prodaje to trai
vea novana sredstva dok drugi zahtjev tei ka smanjenju
angaovanja finansijskih sredstava u zalihe i smanjenju
operativnih trokova u skladitu. Koriste se prorauni na !azi E
osnov.parametra. a) ta na!avljati, !) koliko na!vljati i ) kada
na!vljati. Kada se radi o zalihama za proes proizvodnje tre!a
utvrditi dnevne, mjesene , kvartalne i godinje potre!e i
mogunosti !lagovremene na!ave i finan.mogunosti kupa.
>olitika dopreme " 2vodi se na odre$ivanje metoda i sredstava
kako !i se na!vljeni materijal ili ro!a dopremili najkraim
moguim putem na vrijeme !ez oteenja i gu!itka i uz najnii
rizik i trokove. &o sepostie porastom produktivnosti u o!avljanju
fizike distri!uije koritenjem savremene organiuaije i efektnih
transportno"manipulativnih sredstava.
>laniranje nabave
"adr!aj plana nabave
&o su materijali, oprema, ro!a i usluge. 4a sve njih nuno je
ostvariti redovne na!avke uz najniu ijenu, optimalne zalihe i
do!ar o!rt a to je jedino mogue uz do!ro planiranje. (laniranje
na!ave predstavlja sistematski izraen skup zadataka
dimenzioniran numerikim i nenumerikim pokazateljima.
>lan nabave obuhvata
" vrstu i !itna o!iljeja predmeta na!ave, koji e se
na!vljati u planskom periodu
" koliina pojedinanih predmeta na!ave, po artiklima za
isti predvi$eni period
" koliinu dopreme svake pojedinane na!avke
" rokove do!ave na!avljenih artikala
" oznake izvora na!ave za svaku ro!nu vrstu koja se
unosi u plan
" vrijednost na!ave i izvor sredstava za o!ez!je$enje
na!ave
/ez ove emeJredoslijeda ne !i se mogla planirati na!ava
" plan razvoja
" plan proizvoda
" plan prodaje
" plan zaliha
" proizvodni plan (kapaitet)
" plan potre!a
" plan snienja trokova
" plan investiije
" planna!ave
" plan kadrova
>laniranje nabave u proizvodnim firmama
.aterijalni !ilans, plan materijala i plan na!ave se najee
izvode u okviru na!avne funkije ili uz neposrednu strunu
asisteniju planerima od strane predstavnika na!ave.
a) materijalni !ilans O predstavlja sistematian metod
utvr$ivanja potre!nih koliina na!ave.
pojedinani materijalni !ilans o!uhvata,
" planirani fiziki o!im proizvodnje konkretnog proizvoda
" materijal po vrsti i o!imu po jedinii proizvoda
" vrste i koliine materijala za pojedine artikle unutar skale
proizvoda
" ijen materijala po jedinii mjere dakadnog mjernog
sistema i
" ukupno izraunata vrijednost materijala
!) plan materijala O materijalni !ilans ukupne potre!e
preduzeaza materijalima usaglaeno sa planom
proizvodnje.
) (lan na!avnih operaija O ovaj plan moe !iti postavljen
realno i preizno samo ako se !azira na prethodnim
fazama plana na!ave, svodi se na , utvr$ivanje sadrine
plana materijala po vrstama , sadina plana materijala po
rokovima na!ave, izradu plana materijala po
do!avljaimai sastavljanje plana materijala po koliinama
i pojedinim porud!inama u odnosu na vrijeme i izvore
na!ave.
>laniranje nabave u trgovini
4a izradu ovog plana na!ave u trgovini slui plan prodaje.
Kada se radi o trg.na malo preizno planiranje izostaje z!og niza
faktora koji utiu na dinamiku i strukturu prometa. .aksimalno
prilago$avanje kupima trai veu elastinost u planiranju
Kod veleprodaje trgo.preduzea stepen potre!ne preiznosti
plana na!ave pri!liava se onomekoji vai za proizvodna
preduzea. 2 o!zirom na to da sna!dijevaju najee standardne
kupe oni moraju planirati adekvatnu zalihu proizvoda iz svog
osnovnog asortimana i na !azi toga utvr$ivati sadrinu, o!im i
dinamiku na!ave.
Dehnika nabave 5!uhvata vie faza,
a) prijem zahtjeva za na!avu
!) zahtjevi za ponudu (upit do!avljaima)
) prijem ponuda i iz!or najpovoljnijeg partnera
d) naruivanje predmeta na!ave
e) ugovaranje na!ave
f) doprema na!avljene ro!e (materijala)
g) prijem poiljke u preduzeu
h) reklamiranje prispjele ro!e
i) skladitenje predmeta na!ave
j) likvidaija rauna za preuzetu ro!u
0videnija na!avnog poslovanja
2vaki komerijalni posao pa i onaj koji se odnosi na na!avu mora
!iti uredno evidentiran. /ez preizne evidenije nema urednog
praenja poslovnih tokova, pa z!og toga niti poslovnih rezultata.
(otre!no je voditi evideniju primljenih ponuda, sklopljenih
ugovora, upuenih narud!i, evideniju do!avljaa, na!vnih
ijena, isl.
#naliza i kontrola nabavnog poslovanja
7ilja analize i kontrole sastoji se u utvr$ivanju faktora i injenia
koji pozitivno ili negativno utiu na rezultate poslovanja. &i!or
Karpati navodi najvanije zadatke,
C) da li su podai planiranja na!ave u skladu s ekonominou,
D) utiaj faktora na!ave, pose!no trini, proizvodni i
finansijski, E) zadataka predstavljenih u planu na!ave i to
planiranje potre!a, zaliha i kupovina,
<) realnosti i !oniteti sadraja planiranja na!ave i to kvantiteta i
kvaliteta planiranih predmeta rada, zatim trokova na!ave,
rokova na!ave idr.
Kadrovi u nabavnoj slu!bi
+spjeh na!ave snano zavisi od kadrova koji na tim poslovima
rade. 2truni kadrovi moraju do!ro da poznaju trite predmeta
na!ave, propise i komerijalnu tehniku, finansijske transakije
koje su u vezi sa komerijal.poslovanjem, finans.mogunosti
preduzea pa ak i tehnologiju rada svog preduzea itd.
B#C%N-:-D"D:- * ;*N#N"*&$ % =">
1aunovodstvo O znaaj raunovodstva
Vo$enje knjiga rauna naziva se raunovodstvo. + irem smislu
to je dedna od najvanijih i neiz!jenih funkija preduzea.
4akrljalost ove funkije moe izazvati propast preduzea.
1aunovodstvena funkija pomae da se utvrdi i prati kretanje
nivoa prihoda, rashoda i profita, vrijednosti firme, !oniteta itd.
Koristei se raunovodstvom svaki preduzetnik moe lake da
otkloni nedostatke u polovanju.
'o!ar raunovo$a e pomoi poduzetniku da ,
" uspostavi organizaiju raunovodstva prilago$enu datoj
firmi i zakonskim propisima
" analizira fina.situaiju radi uoavanja pro!lema i
projene daljih finan.kretanja
" pri!avi kredite u odnosima sa !ankama
" utvrdi finan. (lan i druge planove
" raionalno se ponaa u ostvarivanju poreskih i drugih
o!aveza
" uredno predvi$a i prati novane tokove itd.
:rste raunovodstvenih poslova
a) izvjetaj o do!itku (finansijskom rezultatu)
!) uspostavljanje raunovodstvene veze
) !ilans stanja O iskaz finan.situaije preduzea na
odre$eni dan za odre$eni period
Dekua aktiva @ predstavlja radni kapital za ostvarivanje vitalnih
zadataka preduzea
>asiva O predstavlja sve ono to preduzetnik ima za
finansiranjeJplaanje !ilo da je vlastito ili tu$e.
)ilansne tendenije< odnosi i koefiijenti
(rinip !ilansa je ravnotea, z!og ega se nastala razlika unosi u
pasivi kao vid kratkoronog duga. 'o!ro je da poduzetnik ima
stalno na umu tekui odnos koji ukazuje na vane tendenije.
4a preduzetnika je znaajno pratiti !ilans stanja i !ilans dohodka
u D vida tj. #a !azi o!rauna i na !azi gotovinskog toka.
;inansijski menad!ment u =">
4naaj upravljanja poslovnim finansijskim tokovima u .2(
(oduzetnik kao vlasnik firme i odgovorne oso!e na koje on
delegira glavne poluge poslovanja, moraju do!ro poznavati
finansijsko stanje firme i tendenije finasijskih tokova.osnovni
elementi poslovanja firme o kojima tre!a to vie znati su,
" zasto je !itan !ilans firme, ta znai i ta predstavlja
aktiva i pasiva
" po kom redoslijedu se redaju sredstva u aktivi i pasivi
" ta je radni kapital i koliko tre!a da !ude njegov nivo da
!i firma uspjeno posl.
" ta je gotovinski tok i kako se upravlja
" ta su kratkoroni krediti i koja im je uloga
" na koje sve naine se moe finansirati poslovanje firme
idr.
-dnos prema radnom kapitalu
Kada su poslovi u punom intenzitetu oni zahtijevaju maksimalan
iznos radnog kapitala ili o!rtnih sredstava a kada su niskog
intenziteta potre!e za kapitalom su minimalne. 4!og toga politika
radnog kapitala zahtijeva dvije !azne odluke,
C) prva odluka je o nivou ulaganja u tekua sredstva
(tekuu aktivu)
D) druga odluka vezana je za modalitete finansiranja
radnog kapitala
Dendenije u radnom kapitaluI
" poveanje gotovine kako !i se podralo novo plaanje
" poveanje potraivanja od novih kupaa
" poveanje zaliha
" poveanje do!avljaa
" poveanje o!raunatih trokova
" poveanje unaprijed plaenih trokova i ostalo
-dnos prema tipovima nebankarskih dugova
#eki dugovi firme su latentni. (ostavlja se pitanje njihovog nivoa,
duine trajanja i podnoljivosti. + kraem roku mogu !iti korisni za
firmu a u duem tetni. &o su,
" nagomilane i neisplaene plae
" negomilani i neisplaeni porezi
" neisplaeni trgovaki rauni O dug do!avljaima
" neisplaene dividende O zadrani kapital dioniara
" druge neisplaene o!aveze
-dnos prema bankovnim kreditima
/iznismeni se esto nalaze u sloenoj poslovnoj poziiji koja
zahtijeva kredit. 5n moe !iti prisiljen da trai kredit ali moe !iti u
poziiji davaoa kredita.
4a potre!e uzimanja kredita tre!a imati do!ar pregled svih
moguih izvora , !ankarskih ili ne!ankarskih, tipova njihovog
finansijskog servisa.
2truktura moguih !ankarskih kredita, to su,
" potroaki krediti u sektoru maloprodaje i usluga
" gotovinski krediti O kreditne kartie
" krediti za nekretnine
" !iznis krediti za na!avku repromaterijala i poslovne
operaije
(oslovni ljudi tre!a da ulaze u kreditni odnos na !azi preiznog
prorauna, predvi$anja trinih kretanja i !iznis plana. (ravilo
koga se tre!a pridravati je , uzimajte kredit samo kada zaista
morate. /azni elemnti kojima se u !iznis planu iznalaze razlozi za
kreditno zaduenje su,
" porast prodaje i trinog uea
" !olje zadovoljenje preferenija potroaa
" jaanje konkurenije
" porast poslovne efikasnosti i profita.
%pravljanje gotovinskim tokom
Vanost upravljanja gotovinskim tokom
2utina pro!lema gotovinskog toka je shvatanje da on ini krvotok
poslovnih proesa, ko to shvati zna da mora uvjek imati dovoljno
nova za plaanje o!aveza i da zara$eni nova nije isto to i
raspoloivi nova na raunu !anke ili u kasi firme.
(oduzetnii se oslanjaju naizvjetaje o dohodku i na !ilanse a
gotovinske tokove gu!e iz vida a on u osnovi znai planiranje
priliva i odliva u stanovitom narednom periodu, to omoguuje da
se iz!jegne njegov nedostatak u odsutnom trenutku.
#a gotovinski tok utiu,
" novani priliv od prodaje
" drugi navani prilivi
" preneseni neto profit iz prethodnog perioda
" vrijeme naplate od kupaa
" plaanje do!avljaima (odliv)
" plaanje za izvrenje poslovnih operaija
" plaanje zaposlenima i za administrativne trokove
" otplate kredita i plaanje kamata
" drugi realno potre!ni odlivi.
*zvjetaji o gotovinskim tokovima
'aju !lagovremenu sliku promjena i stanja na raunima. &re!aju
!iti pregledni, jasni i sugestivni za donoenje odluka u
finansijskom menadmentu.
#naliza poslovnih rezultata
6nalize su korisna faza poslovnog menad. 5ne su do!ra
podloga za ojene rezultata iz prolosti i planiranje !udunosti.
4akljui analiza pomau da sve poslovne poteze i injenie koji
doprinose do!rim rezultatima to due zadrimo i afirmiemo, a
one loe i nepovoljne koji umanjuju poslovne rezultate to prije
zamijenimo !oljim faktorima.
B*E*3* * -"*A%B#N&$ >-"F-:#N&#
2vaki poslovni potez a i jelokupno upravljanje preduzeem
vezano je za mogunost rizika. Vano je da svaki preduzetnik
!ude svestan rizika, poznavala naina predupre$enja rizika i u
jelini tre!a !iti u stanju da upravlja rizikom. 6ko se po$e od defin.
'a rizik znai mogunost nastanka tete usljed nekog
nepredvidivog ili neoekivanog doga$aja tada moemo !iti svjesni
gdje moe nastati i kako ga preduprijediti.
Dipovi rizika
" isti O su nepredvidivi i ne mogu se sa sigurnou
preduprijediti. 5ni mogu rezultirati gu!itkom i nikada ne
poteniraju do!it
" spekulativni O postoji mogunost do!iti i gu!itka, za
preduzetna ulaganja i oekivani profit od toga mogu
nepredvi$eni doga$aji izazvati suprotan rezultat"gu!itak
" temeljni O je rizik koji ne nudi alternative. 5n kada nai$e
poga$a sve poslove i ne zao!ilazi nikoga.
>rogramirano upravljanje riziima
#ajee se praktikuju slijedei naini zatite od rizika,
" iz!jegavanje rizika O porazumjeva nepreduzimanje radnji
koje mogu rezultirati gu!itkom
" prevenija rizika ili kontrola gu!itka O podrazumjeva
primjenu svih onih aktivnosti koje preveniraju poslovno
nepovoljne doga$aje
" transfer rizika O podrazumjeva pre!aivanje rizika iz
vlastite firme na druge mogue nosioe rizika
" pretpostavljanje rizika O podrazumjeva lino osiguranje
od mogue tete izdvajajui dio nova kao sumu koja
moe pokriti eventualni gu!itak.
-siguranje od rizika
5siguranjem se rizik pre!auje na nekoga izvan firme, kupuje se
polia osiguranja koja omoguuje naknadu u sluaju kada stvarno
nastane teta.
Vrste usluga osiguranja
" poara i slinih opasnosti
" kvara loma rasipa isl.
" (rovalne kra$e i raz!ojnitva
" 5dgovornosti na !azi registrovane djelatnosti
" 1uenje o!jekata prigradnji i montai
" 2ao!raajnih nesrea i slinih rizika
" 2luaja smrti O ivotno osiguranje
" +manjenja radne sposo!nosti O invaliditeta idr.
>-B$E* * -DN-" >B$D%E$DN*K# >B$=# >-B$E*=#
+loga poreza
(orezi su zakonom propisane o!aveze davanja u novu u korist
drave i !ez !ilo kakve neposredne protunaknade. (oreska
davanja zasnovana su na poreskim naelima zemlje.
"truktura savremenih poreza
+ savremenim ekonomijama javlja se vie tipova poreza, C@ vrsta
koji su neizostavni, porez na dohodak, porez na do!it, porez na
dodajnu vrijednost, akize, arine, doprinosi (porezi)za soijalno
osiguranje, porez na nezaposlenos, porez za promet, porez na
imovinu i ostali porezi.
Disiplina poreskih obveznika
(oreski o!veznii moraju !iti svjesni da od plaenih poreskih
iznosa imaju koristi. 'rava o!avlja svoju funkiju i mnoge vane
usluge gra$anima. #eplaanje poreza donosi dravi tetu a
preduzetniku pro!leme jer kada ih na kraju !ude morao platiti !ie
to uz kamatu i druge dodatne trokove.
(reduzetnii u odnosu na poreze ispoljavaju E mogua stava,
C) disiplinovano izvravanje poreskih o!aveza,
!ez postavljanja pitanja i osporavanja te
o!aveze
D) otklon plaanja nerealnog dijela poreza i
>oreska evidenija i kontrola
(oreska evidenijao!rauni i plaanje moraju !iti aurni. +
raunov.evideniji poresku administraiju tre!a postaviti po
medelu koji propisuje poreski organi.
(rogram posjeta poreskih inspekija se ostvaruje na razne
naine. (lanirano sa najavom, planirano !ez najave, redovne
godinje kontrole i ad ho posjete z!og opravdanih sumnji, pa ak
po pozivu poreskog o!veznika.
E) iz!jegavnje plaanja poreza.