RIMSKA KNJIEVNOST

(Povijest svjetske knjievnosti 2, LiberM!"#ost, $"%reb&

RIMSKA KNJIEVNOST
Grka i rimska knjievnost za Europu su uzorne knjievnosti, kako po svojim unutarnjim razlozima (metrika, topika, tematika,
stilski postupci), tako i po vanjskim (ugledanje mlae knjievnosti na stariju).
Grci su razvili:
tri pjesnika roda (liriku, epiku i dramu
filozofiju, govornitvo,
retoriku, poetiku, !istoriografiju
i time su uspostavili osnove odnosa prema
ljepoti i znanosti
Ri'!j"ni i( n"s!je)*j*
"ipino rimske vrste
(originalne vrste i one kojima su #imljani uda!nuli osnovni
$iljeg):
satira
elegija
pjesnika poslanica
prozno knjievno pismo
epigram
%od rimskom knjievno&u podrazumijevamo knjievnost na latinskom jeziku to je nastajala u razdo$lju od '. st. pr. (r. do ).
st. p. (r.
*atinskom knjievno&u nazivamo cjelokupnu knjievnost latinskog izriaja od '. st. pr. (r. do danas.
+,-."/( #01/
23'. pr. (r. prema povijesnim izvorima osnovan je grad #im u srednjoitalskoj pokrajini *aciju. %rema
plemenu *atina, koje ju je nastavalo, jezik je nazvan latinskim, a drava, prema gradu #imu, rimskom.
+d poetaka svoje povijesti #imljani su u uskom dodiru s Grcima 4 od nji! su preuzeli a$ecedu,
mnoge rijei i izraze iz razliiti! podruja, pa i umjetnosti i znanosti: npr. rije poeta. .skoro dolazi do
!elenizacije rimske drave to je vidljivo i u sustavu i imenima $ogova te utjecaju likovne umjetnosti i
knjievnosti.
RA$+IO,A RIMSKE KNJIEVNOSTI
-. o# osn*tk" Ri'" #o 2/0. 1r. Kr. 2 naziva se jo i pretknjievnim razdo$ljem
naime, #imljani slu$enim poetkom smatraju 567. pr. (r. "o je razdo$lje sla$o sauvane usmene
knjievnosti koju su rimski pisci nisu naroito cijenili
2. "r("jsko r"3#ob!je (2/0. 40. 1r. Kr.& 2 #imljani postaju svjetskom velesilom
+vo je razdo$lje dalo:
prvi nacionalni ep (-evije)
prvi ep grkog tipa i grkog sti!a (Enije)
najve&eg komediografa (%laut)
razvoj prozni! vrsta 4 !istoriografska i govornika ((aton)
prvog satiriara (*ucilije)
5. 3!"tni vijek (40. 1r. Kr. -/. 1. Kr.&
2 6i7eronovo #ob" (40. 50. 1r. Kr.&
2 A*%*stovo #ob" (50. 1r. Kr. -/. 1. Kr.&
arhajsko razdoblje 240. !0. "r. Kr.
%iu se epovi i dramske vrste (tragedije i komedije) po uzoru na grku knjievnost i satire.
8#/1,(E 9#,"E:
4 tragedije i komedije grkog tipa (*ivije /ndronik) i rimskog tipa (Gnej -evije)
(+1E80:/ grkog tipa (fa$ula palliata 4 nazvana po grkom ogrtau) i rimskog tipa (fa$ula togata 4
rimski kostimi i tematika)
. zaecima rimske komedije nalazimo ATELAN8 4 lakrdiju koja se razvila iz italske puke farse.
(njievna atelana ustalila je tipine likove i maske, npr.: 1accus (seljak lakrdija), ;ucco (deronja i
$r$ljavac), %appus (glupavi starac), 8ossennus (lukavi gr$avac). %ri izvoenju atelane vanu je ulogu
imala improvizacija.
/telana je $itno utjecala na pojavu renesansne commedie dell<arte (improvizirana farsa ili lakrdija sa
stalnim tipovima) u =). st. u 0taliji.
1
RIMSKA KNJIEVNOST
(Povijest svjetske knjievnosti 2, LiberM!"#ost, $"%reb&
.z atelanu razvija se i MIM (mimus) 4 realistiko oponaanje sliica iz svakodnevnog ivota.
TIT MAK#IJE $%A&T ('.>5. st. pr. (r. 4 oko 536. 4 =?6.)
-ajve&i rimski komediograf 4 pripisivalo mu se oko ='7 komedija, no sauvana je 5= komedija.
-ajpoznatije i najizvoenije su:
/.*.*/#0:/, (prevedena kao @(#"/A), u stvari B(omedija o loni&uC
D9/*0,/90 9+:-0( i
1E-/EAD10
%lautovo je kazalite naslijedilo grku novoatiku komediju (1enandar), ali se od nje razlikuje po
7"nti7"'" 4 pjesme ili recitativne partije pjevane uz glaz$u i pantomimski ples(u grkoj komediji to su
$ile diver$ije 4 govoreni dijalozi).
9Ea %lauta su karakteristine ko'e#ije intri%e (komedije situacije i ver$alana komika), a s
/ulularijom (@krcem) zacrtao je put razvoja ko'e#ije k"r"kter" (psi!oloke komedije).
9.pravo &e tom prvom komedijom karaktera %laut izravno utjecati na razvoj europske komedije 4 od
renesanse prema naim danima.
9. europskoj se knjievnosti istie cijela galerija likova krtaca po uzoru na %lautova Eukliona
(komedije: ,!akespeare B1letaki trgovacC, 8ri& B,kupC i B8undo 1arojeC, 1oliere B@krtacCF
romani: Gogolj B1rtve dueC, ;alzac BEugenie GrandetC, /ndri& BGospoicaC)
9+d %lauta europska renesansna komedija preuzima mnoge gotove, <dovrene< tipove:
4 !valisavi vojnik
4 komini krti starac (seneG comicus)
4 ostarjeli lju$avnik
4 lik kurtizane
4 lik ro$a (sluge) koji naje&e ima ulogu intriganta ili du!ovita puanina nadmo&nog gospodaru
u lukavosti i inteligenciji
4 likovi raspojasani! mladi&a
9%lautovska komedija stvara:
4 niz ti1i:ni( k"r"kter" (npr. krtac, zajedljivac, !valisavac, ostarjeli lju$avnik...),
4 ti1i:ni( sit*"7ij" (svaa oca i sina, starac zalju$ljen u mladu djevojku...) koje se
4 r"3rje;"v"j* n" ti1i:ne n":ine (o$ino veliku ulogu pri tome ima !*k"vi rob i!i s!*%")
SATIRA
G/: *.A0*0:E (5. st. pr. (r.) zaetnik je satire kao knjievne vrste
zla'() *)jek #)+ero(o*o doba ,!0. -0. "r. Kr..
A/0/s'o*o doba ,-0. "r. Kr. 14. ". Kr..
-i prije ni poslije nije $ilo toliko veliki! stvaralaca u tako kratkom vremenskom rasponu. %ovjesniari
kau da je to do$a zlatnim nazvao 9oltaire, stavljaju&i ga uz $ok %eriklovom do$u u Grkoj.
#I#ERONOVO 2O3A (?7. 4 '74 pr. (r.)
MARKO T&%IJE #I#ERON (=. st. pr. (r.) najve&i je rimski govornik i pisac koji je rimsku proznu
knjievnost doveo do vr!unca sjedinivi u se$i elemente starije grke, atike proze i rimskoga stila
(uzvienost, patetika i jednostavnost, neiscrpan !umor i gorka ironija, igra rijei, slike iz
svakodnevnice).
8jelovao je 67 godina na podruju govornitva, politike, sudstva, kulture, filozofije i umjetnosti i
o$likovao je normu rimskog i europskog proznog stila H 7i7eroni3"' 4 pojam klasinog latinskog
jezika i stila od %etrarke do konca =I. st. %ose$no je utjecao na europski !umanizam i graanski
pokret.
TIT %&KRE#IJE KAR 4 najve&i pjesnik didaktikog epa kojim je snano utjecao na razvoj europske
znanstvene misli, pose$ice filozofije H spjev O PRIRO+I 4 velia prirodu, snagu uma i ljudskog
napretka, poklonik je Epikurove filozofije 4 svojim spjevom stvara temelje moderne slo$odne misli.
2
RIMSKA KNJIEVNOST
(Povijest svjetske knjievnosti 2, LiberM!"#ost, $"%reb&
9-jegov je svijet $ez $ogova, vanjski svijet o$janjava atomima i nji!ovim svojstvima, govori o du!u
i dui, osjetima i miljenju, o razvoju kulture i razliitim prirodnim pojavama.
4AJ VA%ERIJE KAT&% (?'. 4 36. pr. (r.) 4 ivio je za lju$av, umjetnost i za$ave, po strani od stranaki!
politiki! suko$a.
9%ripadao je pjesnikoj koli -E+"E#0(/ (poetae novi) 4 ugledali su se na grku umjetnost
aleksandrijskog do$a.
9-apisao je z$irku od ==) pjesama iji sredinji dio ine E%0*0:E 4 mali epovi u du!u aleksandrijske
poezije (tematski mitoloke prie).
9%isao je ve&inom manje pjesnike o$like: elegije, politike epigrame (utjecao na 1arcijala) i
nada!nutu !j*b"vn* 1oe3ij* pod utjecajem ,apfine lirike posve&ene svojoj velikoj lju$avi 4 lijepoj,
umnoj ali i nestalnoj (lodiji.
9.tjecao je na kasnije rimske pjesnike "i$ula, +vidija i %ropercija i novovjekovne ;Jrona i Goet!ea.
A&4&STOVO 2O3A ('74 pr. (r. 4 =6. p. (r.)
/ugust, pravim imenom Gaj 9alerije, vladao je kao car 67 godina i sam je rekao da je #im zatekao u
opekama, a ostavlja ga u mramoru. #im je u njegovo do$a $io velegrad s oko milijun stanovnika.
/ugust je dovrio gradnju foruma i $azilike :ulija Aezara, podigao je dva kazalita, jedan amfiteatar i u
njegovo je vrijeme izgraen %anteon.
9 89+#,(+ %:E,-0@"9+
/ugustovo je do$a i do$a najsjajniji! djela rimskog pjesnitva koje nazivaju dvorskim jer je /ugust
poticao knjievno stvaranje.
9 -akon godina graanski! ratova nastojao je uvesti mir i rad kao put k moralnom ozdravljenju.
Eakonima se $orio protiv raskoi $ogati!, protiv neraanja djece i za o$navljanje o$iteljskog ivota i
tradicionalni! vrijednosti starorimske repu$like.
9 . njegovo do$a stvaraju dvojica najve&i! pjesnika 9E#G0*0:E i D+#/A0:E, koje zovu v"tes
(proroci).
VER4I%IJE (27. 4 =I. pr. (r.)
.z Aicerona najznamenitiji i najutjecajniji rimski pisac i europski klasik, kako ga naziva suvremeni
pjesnik ". ,. Eliot.
9 %rvo znamenito djelo jesu ,8KOLIKE (%astirske pjesme kasnije nazvane i 0za$rane pjesme 4
EA*+G/E) H to su po uzoru na "eokrita pastirske idile, a dijelom i politike alegorije, u krajoliku
/#(/80:E. *egendarna /rkadija za pjesnika znai utoite mira, ljepote i $ez$rinosti. . njoj
o$itavaju mitoloka i fantastina $i&a i stvarni likovi iz 9ergilijeva do$a u atmosferi sna. %oezija
;ukolika izraava du$oke suko$e ljudske tragedije i idile, $olne stvarnosti i sanja.
9 8idaktiki ep <EOR<IKE koji o$rauje poljodjelstvo, ratarstvo, vo&arstvo i ostalo drve&e,
stoarstvo i pelarstvo.
9 :unaki ep ENEI+A u =5 knjiga, I?I) !eksametara, kojim je opjevao slavu rimskog naroda i
njegova cara /ugusta.
-ezadovoljan djelom, ne stigavi ga dotjerati kako je zamislio, traio je da se djelo nakon njegove
smrti uniti, ali to nije dopustio /ugust, iju je politiku 9ergilije iznimno cijenio.
KVINT 5ORA#IJE 6%AK ()3. 4 ?. pr. (r.)
9 ,in imu&na oslo$oena ro$a koji mu je omogu&io izvrsnu nao$raz$u u /teni i #imu. %remda
repu$likanac uz 9ergilija se postupno vezao uz /ugustovu politiku i postao poklonikom i promicateljem
njegove politike i u svojim djelima.
9 ,auvan je njegov cijeli vrlo $ogat pjesniki opus. %isanje je poeo E%+8/1/ (po uzoru na
/r!ilo!a) i ,/"0#/1/ u kojima se u finoj ironiji izruguje izopaenostima rimskoga drutva i svojim
knjievnim protivnicima.
9 Eatim slijede lirske %:E,1E (A/#10-/) nazvane jo i +8/E i konano dvije knjige %+,*/-0A/
(E%0,".*/) namijenjeni! odreenim oso$ama, s tematikom iz svakodnevnog ivota, moralnim,
filozofskim i knjievnim pitanjima.
3
RIMSKA KNJIEVNOST
(Povijest svjetske knjievnosti 2, LiberM!"#ost, $"%reb&
9 -ajznamenitija od poslanica je tre&a u drugoj knjizi 4 %+,*/-0A/ %0E+-01/, ve& u antici
nazvana %:E,-0K(+ .10:ELE (/#, %+E"0A/) koja predstavlja Doracijevu estetiku s pose$nim
osvrtom na dramu H oso$ito je $ila utjecajna u do$a klasicizma (-icolas ;oileau).
9 Doracije u du!u Epikurove filozofije sre&u nalazi u 3!"tnoj sre#ini ("*re" 'e#io7rit"s& H
zadovoljstvo malim stvarima osigurava psi!iku sta$ilnost i sigurnost.
$&3%IJE OVI2IJE NA7ON (6'. pr. (r. 4 =?. p. (r.)
,klon prolaznim vrednotama ivota u mondenom velegradu u mirnodopsko vrijeme /ugustove
vladavine nije $io optere&en snanim i oz$iljnim nacionalno, vjersko i moralno nada!nutim temama.
9 -a poetku svoga stvaranja izdaje tri knjige *:.;/9-0D %:E,/1/ (amores),
slijede %+,*/-0AE :.-/(0-:/ (ili DE#+08E),
izgu$ljena tragedija 1E8E/,
parodino4didaktiki ep *:.;/9-+ .10:ELE
9 METAMOR=O$E (Pretvorbe& H najve&e i najpoznatije djelo u =3 knjiga i ==II3 !eksametara.
E$irka sadri 537 mitoloki! pria, od prijelaza kaosa u kozmos do pretvor$e :ulija Aezara u zvijezdu.
"o je pjesnika novelistika z$irka u kojoj svaka novela zavrava nekom pretvor$om (metamorfozom).
Enamenite su npr.: o /polonu i pretvor$i 8afne u lovoriku, mit o -arcisu, o lju$avi %irama i "iz$e, o
:azonu i 1edeji, o 8edalu i 0karu, pria o +rfeju i Euridiki ... %jesnika zaokuplja tema prolaznosti i
promjenjivosti, slika lju$av kao snagu koja moe nadvladati sve prepreke pa i smrt i za$orav.
9 0z nedovoljno razjanjeni! razloga car /ugust prognao je +vidija iz #ima na crnomorsku o$alu.
%ovratak koje je esto traio u svojim mol$ama upu&enim #imu nikad mu nije odo$ren i umro je u
progonstvu. . tom je razdo$lju napisao dvije z$irke elegija:
".M/*:(E i
POSLANI6E I$ PONTA (E1ist*!"e e> Ponto&
koje su pune gorine i tuge, enje za nepovratno izgu$ljenim domom i time je postao utemeljiteljem
elegije kao knjievne vrste.
9eliki rimski pjesnici elegija $ili su jo "0;.* i %#+%E#A0:E, a kao utemeljitelj epigrama kao
pjesnike vrste istie se 1/#A0:/*.
4