BAROK Europa

vremensko i prostorno odreenje 157O. - 167O.,

kolijevka baroka Italija
port. barrocco dragi kamen nepravilna oblika, neobraena perla; rasko u kojoj nema
prave mjere i ukusa. takvo prvotno !na"enje u smislu nepravilno, i!vrgnuto, groteskno
danas je potisnuto#
- $ao knji%evna epo&a barok se 'ormira i!meu 157O. - 167O., a tijekom
druge polovi(e )*II. st. prela!i u epo&u klasi(i!ma.
- $olijevka baroka Italija i! koje se iri u druge !emlje +urope,
-panjolsku, .ran(usku, +nglesku, /jema"ku, /i!o!emsku, 0rvatsku ...
1arok je na!iv !a repre!entativan i dekorativan, novi 23I4 u europskoj umjetnosti ar&itekturi,
kiparstvu, slikarstvu, dekorativnoj umjetnosti i knji%evnosti# od kraja )*I. do polovi(e )*III.
st., tj. u doba dvorskog apsoluti!ma i proture'orma(ije.
SINONIMI ZA BAROKNI STIL
MANIRIZAM u Italiji barokne 'orme javljaju se krajem )*I. stolje5a u Italiji kao 67/I8I976.
6aniri!am je provobitno stilski prava( u likovnoj umjetnosti, a o!na"ava tenden(iju ka pretjeranom
naglaavanju pojedinosti. :mjetni(i maniristi ponavljaju teme i te&nike veliki& majstora, ali djelu uvijek
nastoje dati vlastito obilje%je.
: knji%evnosti maniri!am je !avisno od !emje u kojoj se ra!vijao dobijao ra!li"ita imena,
MARINIZAM u Italiji po pjesniku ;iambattisti 678I/: 156<-16=5.#,
GONGORIZAM u -panjolskoj po pjesniku 4uisu de ;O/;O8I 1561- 16=7.#,
KULTIZAM ili KULTERANIZAM !a pjesni"ki stil panjolskog baroka prema (ulto - u"en#,
PRECIOZNOST u .ran(uskoj prema pre(ieuse - %ena koja govori "istim, pomalo i!vjeta"enim je!ikom #,
na!iv >pre(io!a> dobile su dame i! 'ran(uskog visokog drutva koje su dr%ale salone plavi salon marki!e de
8ambouillet# u kojima su se skupljali najve5i predstavni(i 'ran(uske knji%evnosti i! prve polovi(e )*II.
stolje5a,
EUFUIZAM u +ngleskoj po romanu +:.:+2, ili anatomija du&a, 157?. @o&na 4AlAja,
LESKA PJESNIKA KOLA u /jema"koj kojoj pripadaju pjesni(i, 6artin Opit! 15<7 - 16B<.#, 7ndreas
;rAp&ius 1616 - 166C.# i dr.
DRUTVENE ODREDNICE
1arok je ra!novrsnija umjetni"ka epo&a od renesanse umjetni"ka praksa baroka druk"ija je
u dvorskim i katoli"kim krugovima Italije, -panjolske i .ran(uske, a druk"ija u protestantskim i
graanskim !ajedni(ama /i!o!emske, /jema"ke i +ngleske#.
/a pojavu baroka utje"u politi"ke, drutvene i gospodarske prilike a osobito pokret
proture'orma(ije prilagodba proture'orma(ijskoj (rkvenoj kontroli nad du&ovnim
stvaralatvom i dobu apsoluti!ma.
PROTUREFORMACIJA - a!oo"#o$a u#u%ar &a%o'()&* +r&$*, !avrava oko 16DD.
3ridentski kon(il, koji s prekidima traje 1? godina od 15C5. do 156B.# donosi
va%ne odluke o obnovi katoli(i!ma u !emljama koje su pale pod utje(aj
re'orma(ije,
oduprijeti se protestanti!mu u"enju 6artina 4ut&era#,
vratiti ugled katoli(i!mu osnovan isusova"ki red koji je imao !adatak da otvara kole i
odgaja dje(u u proture'orma(ijskom, katoli"kom du&u#,
(rkva postaje pokrovitelj umjetnosti u najirim ra!mjerima 8im %eli u"initi najljepim
gradom kr5anskog svijeta >u slavu 1oga i (rkve>#, tj. u!ima umjetnost pod kontrolu to
poti"e ra!voj stila koji te%i !anatskoj vjetini i gomilanju ornamentalni& detalja,
isusov(i irom +urope grade dekorativno i bogato ukraene (rkve u 0rvatskoj npr.
/adbiskupska pala"a u 9agrebu, Erkva svete $atarine u 9agrebu, Erkva svetog *la&a u
Fubrovniku, Erkva u!aa5a 6arijina u *ara%dinu#.
DOBA APSOLUTIZMA
1
1
6o5ni apsolutisti"ki vladari i aristokra(ija toga ra!doblja pri&vatili su repre!entativni barokni
na"in graenja i ukraavanja *ersailles - kraljevska re!iden(ija pokraj Gari!a u .ran(uskoj
simbol je apsolutisti"ke monar&ije utjelovljene u 4uju )I*.#
F:0O*/7 $4I67
- osloboeni renesansni "ovjek vrlo je br!o s&vatio dvojaki karakter slobode s jedne
strane svijest o sebi, vjera u sebe, u prirodu, u %ivot i radost postojanja, a s druge strane
osje5anje osamljenosti i bespomo5nosti u svijetu u kojem se suo"ava s relativno5u i
prola!no5u svega pa i vlastitog %ivota.
RENESANSA BAROK
2klad prirode i "ovjeka
"ovjek sredite svemira
optimi!am,
stalo%enost du&a
tjelesna nesputanost
jasno5a i!ra!a,
odmjerenost
analiti"nost,
realisti"nost
usamljenost, bespomo5nost
spo!naja o relativnosti postojanja i prola!nosti, pesimi!am
nemir, podvojenost, ra!apetost i!meu tijela i du&a
potreba pokajanja prije smrti
stra& od grije&a i bo%je ka!ne
vra5anje vjeri i 'ilo!o'iji
bijeg od stvarnosti
neumjerena rasko, ki5enost
Z#a)a-&*.
u likovnim umjetnostima nemirni obli(i, jaki kontrasti svjetla i tame sjene#,bogatstvo i
ki5enost,
u knji%evnosti du&ovnost, misti(i!am, stilsko pretjerivanje i i!vjeta"enost.
IZRA/AJNE OSOBINE
bogatstvo pjesni"ki& ukrasa "u-#* !*%a0or*, &o#%ra%(, para1o&( ( 2(p*r"o'*
u mnogim slu"ajevima i!ra%ajna virtuo!nost postaje sama sebi svr&om.
te%nja barokni& pjesnika da i!ra!e nestalnost i prividnost svega u svijetu pa "ak i vlastitog
%ivota.
bogata 'anta!ija
sen!ualni opisi
Igra rije"i "esto postaje sama sebi svr&om - i! toga slijedi neumjerenost, pretjerana
rasko i!ra!a.
religio!ni sadr%aji i motivi
stroge klasi"ne 'orme u poe!iji
%enski likovi "esto erotski oslikani sen!ualnost petrarkist. utje(aj#
viteki sadr%aji
Co#+*%%o
2tilska 'igura koja se pojavila u 17. st., vjetina pronala%enja sli"nosti i!meu pojava i
predmeta koji su nai!gled potpuno ra!li"iti npr. komara(, %ivi !uj, o"i drage, dva (rna
strijel(a#
barokni pjesni(i po svaku (ijenu %ele i!nenaditi "itatelja +o#+*%%o o!na"ava "udnovate, vrlo
detaljne, "esto is'orsirane usporedbe koje su plod konstruk(ija lieni& pravog nada&nu5a
vjetina pronala%enja sli"nosti i!meu pojava i predmeta koji su potpuno ra!li"iti#.
/aj"e5i su obli(i (on(etta a#%(%*3a, para1o& ( 2(p*r"o'a.
Baro&#a a#%(%*3a najbolje odgovara du&ovnom osje5anju svijeta pjesnika baroka to je
suprotstavljanje dvaju pogleda na %ivot i!ra!ito svjetovan do%ivljaj, nesputanost
petrarki!am, renesansni vitali!am i &edoni!am# nasuprot religio!no-du&ovnom s&va5anju
%ivota kao prola!ne 'a!e "ovjeka koji !bog toga mora neprestano misliti na pokajanje i smrt
TEMATIKA BAROKA
2
2
P*-a4#a %*!a%(&a
Griroda je baroknim pjesni(ima bila nepresuan i!vor nada&nu5a. 2vi oni koji su %eljeli
pobje5i od tjeskobne stvarnosti, nala!ili su uto"ite u raskonoj ljepoti prirode. Imali su ve5
gotove u!ore u bogatom anti"kom naslijeu gr"kim idilama i rimskim bukolikama# i bogatoj
pejsa%noj liri(i renesansni& pjesnika. 9ato nas i ne trebaju "uditi sve te vile, pastiri(e, nim'e,
boginje polja i uma koje se tako "esto pojavljuju u pjesmama i ponajbolji& barokni& pjesnika.
:nato" konven(ionalnosti i i!vjeta"enosti koje "esto prepo!najemo u pejsa%ima i! toga
vremena, i! nji&ovi& sti&ova !ra"i gotovo religio!no divljenje pred misti"nom ljepotom prirode.
M(ao#a %*!a%(&a
2po!naja o vlastitoj prola!nosti, nemir i osje5aj i!gubljenosti u svijetu i %ivotu
smrt kao sigurna realnost smrt postaje nji&ova opsesivna tema.
R*'(5(o3#a %*!a%(&a
8enesansno samopou!danje i optimi!am ustupaju svoje mjesto u ra!doblju baroka osje5aju
nesigurnosti i tjeskobe. : svijetu u kojem se sve neumoljivo mijenja i nestaje, "ovjek )*II.
stolje5a ponovo se okre5e vjeri u kojoj tra%i utje&u i mir u dui. :%as od tragi"ne spo!naje
relativnosti svega u!mi"e pred rado5u koju barokni pjesnik nala!i u jedinoj vje"noj istini -
1ogu.
Gjesni(i ponovo otkrivaju 1ibliju kao i!vor nada&nu5a, para'ra!iraju mnoge biblijske teme,
pjevaju o Isusu i 6ariji, o grije&u, pokajanju i 1o%joj milosti.
bujnu meta'ori"nost i slikovitost pateti"nost ili "ak povrnost, ali prepo!najemo i brojne
istinske dr&taje ljudske due.
L-u"a$#a '(r(&a
pro'injena osje5ajnost, bujna meta'ori"nost, otroumna dosjetljivost i savrena 'ormalna
dotjeranost.
2en!ualnost, otvorena %udnja i %elja !a u%itkom
Opijenost ljubavlju pretvara se u obo%avanje ljepote i samog %ivota.
3
3
OSNOVNE KNJIEVNE VRSTE BAROKA
EPIGRAMATSKA DOSJETKA po u!oru na 6ar(ijalove epigrame, naglaena otroumnost, antite!a pjesma se
"esto sastoji od jedne jedine ra!raene meta'ore
EP
barokni ep je ep vergilijanskog tipa
glavne karakteristike baroknog epa i!nio je G(ro'a!o V(1a u svojoj Goeti(i,
pra$('a.
- religio!no ispravan
- didakti"an a ne !abavan
- te!e moraju biti jasne
- "vrste strukture mora i!bjegavati brojne epi!ode
- tema aktualna i na(ionalna
u!orni ep baroknog tipa, 3orHuato 3asso, Osloboeni @eru!alem#
F@+47,
3orHuato 3asso, Osloboeni @eru!alem
@o&n 6ilton, I!gubljeni raj
1rne $rnaruti5, *a!etje 2igeta grada prvi ep vergilijanskog tipa u &rvatskoj knji%evnosti
!a"etnik na(ionalne epopeje, prvi opjevao smrt /ikole -ubi5a 9rinskog 1566. u sigetskoj
bitki#
Getar 9rinski, 7drijanskoga mora 2irena prijevod i preradba maarskog epa njegovog brata
/ikole 9rinskoga druga obrada iste teme#
Gavao 8itter *ite!ovi5, Odiljenje sigetsko tre5i ep na istu temu#
Ivan ;unduli5, Osman na najbolji barokni ep#
RELIGIOZNA POEMA
bila je omiljena vrsta u baroknoj poe!iji. 3ema pokore ispovijedi# susre5e se "esto u kr5anskoj umjetnosti od
srednjega vijeka pa dalje a posebno je popularna u doba proture'orma(ije kao plod nastojanja Erkve da potakne
tovanje sakramenata, napose pokore ispovijedi# s morali!atorskom poukom, ostavi !emaljska dobra i prigrli
du&ovna.
- tema religio!na
- ve!ana naj"e5e u! lik %ene pokajni(e
- sen!ualnost
- $r%a u3a ( u31a2a
F@+47,
4uigi 3ansillo da /ola, 2u!e svetog Getra 4e la(rima di 2an Gietro#
+rasmo di *alvason, 2u!e svete 6agdalene
Ivan ;unduli5, 2u!e sina ra!metnoga
Ivan 1uni5-*u"i5, 6andalijena pokorni(a
Ignjat Iurevi5, :!dasi 6andaljene pokorni(e
7ntun $ani%li5, 2veta 8o%alija $ani%li5eva poema nastala je u )*III. st., dakle, u doba
prosvjetiteljstva, ali po na"inu obrade, stilu, dotjeranosti sti&a i vi!iji %ivota smatra se
najuspjelijim djelom katoli"ke proture'orma(ije u sjevernoj 0rvatskoj#
4
4
ALJIVO-KOMINI EP
- ne !ala!i duboko u probleme,
- slavi radosti %ivota ili pjeva o sitnim slabostima
- rado se slu%i erotskim aso(ija(ijama,
- karakteristi"an je dinami"an je!ik i literarna dosjetka to je najdra%e stilsko sredstvo barokni& pjesnika.
-aljivo-satiri"na poe!ija #a5'a6*#(! paro1(ra#-*! '-u"a$#o5 pr*#*!a5a#-a u sti&ovima pojavila se u drugoj
polovi(i )*. stolje5a u Italiji. 9a"etnik je 4oren!o deJ 6edi(i s nadimkom Il 6agni'i(o *eli"anstveni# sa svojim
kra5im spjevom /en(ia i! 1arberine /en(ia da 1arberino#. 2eljak *allera %arko ljubi svoju /en(iu, ni%e ljubavne
i!jave, tu%i se na &ladno5u nje!ina sr(a, a sve to je!ikom i na"inom kojim govore seljani. /je!ina je bjelina kao
slanina, njemu je ona slaa nego p"elama med, ljepa mu je nego repin (vijet itd. :glaeni gospodin ruga se
prostoti seljaninove ljubavi, ali odmjereno i s ukusom.
-aljivo-podrugljiva poe!ija imala je plodno tlo meu Fubrov"anima koji su imali mnogo smisla !a alu i rado pisali
pe(kave sti&ove.
Go"etkom )*II. st. parodiranje ljubavne poe!ije i to u svim nje!inim obli(ima od kratke pjesme do dugi&
pastoralni& spjevova postaje i!ra!ito popularno u Fubrovniku.
F@+47
2tijepo Iurevi5 D*r$(6
- Grvo i jedno od najbolji& djela takve vrste je Fervi, !aljubljeni stara( koji pada pred
vratima lijepe kaurke i!nose5i svoje ljubavne i!jave i jade. $omi"no je to je ljubavnik
>dedo> i jo dervi.
Ivan 1uni5-*u"i5 Gor6%a&, drugi je takav spjev u dubrova"koj knji%evnosti.
Ignjat Iurevi5 u spjevu Su3* Maru#&o$* nastavio je s tradi(ijom podsmije&a i poruge
ljubavnom prenemaganju.
POEZIJA
- virtuo!nost i i!nenaenja, "udesne slike, bogatstvo pjesni"ki& oblika sti&ova i stro'a# te posebno bogatstvo
stilski& 'igura meu kojima je na prvom mjestu +o#+*%%o
- Igre rije"ima antite!e, paradoksi, gomilanje epiteta, meta'ore, &iperbole# "esto is'orsirane i same sebi svr&om
- : %elji da to vie !a"ude i i!nenade "itatelja pjesni(i baroka populari!iraju vrstu 24I$+ G@+26+ lat. (armina
'igurata#. 2ti&ovima ra!li"ite du%ine i gra'i"kog oblika ostvaruju sliku, kri%a, sr(a, jabuke ili drveta te na taj
na"in i gra'i"kim oblikom pjesme uka!uju na simboli"ko !na"enje pjesme.
/ada&nu5e nala!e u prirodi, ljubavi, religiji, 'ilo!o'iji i stvarnosti koja i& okru%uje.
Go temama i pjesni"kim obli(ima koje njeguju prepo!najemo naslijee renesanse, ali oboga5eno novim
do%ivljajem svijeta u kojem se mijeaju istina i 'ik(ija, san i java, mudrost i ludost.
- : '-u"a$#o- '(r(+( %ena je i dalje ideali!irana savrena ljepoti(a. I pjesni(i baroka spominju ljubavne rane,
snove i u!da&e !bog neu!vra5ene ljubavi, ali 5e se u nji&ovim pjesmama pojaviti otvorena sen!ualnost i po!iv
na radosno u%ivanje u ljubavi.
- pastoralni motivi priroda je i dalje idili"an svijet pastira i pastiri(a, vila i viljenaka, ali !a pjesnika baroka ona
postaje uto"ite u kojem pjesnik pokuava na5i smirenje
- r*'(5(o3#o-1u2o$#a re'leksivna poe!ija# : sklonosti prema 'ilo!o'skim, religio!nim, "esto i misti"nim
temama prepo!najemo srednjovjekovno nasljee. : tajanstvenosti i bi!arnosti barokni je pjesnik tra%io i!la! i!
osamljenosti u svijetu u kojem se osje5ao !bunjen pred vlastitom prola!no5u.
varljivost svijeta, tema prola!nosti, tema smrti, pri!ori nasilja i ubojstva#
Gis(i liri"ari
3alijanski pjesnik ;I7/1733I237 678I/O a'irmirao je novi ukus ne samo u Italiji nego i u
drugim europskim !emljama marini!am
-panjolska knji%evnost,
4:I2 F+ ;O/;O87 A 7rgote, naj!na"ajniji je pjesnik stare panjolske knji%evnosti.
Inten!ivnu, bujnu meta'oriku ;ongora dovodi do vr&un(a, pa govorimo o 5o#5or(3!u to je
sinonim !a &u'%*ra#(3a!.
G+F8O E74F+8O/ F+ 47 178E7, glasoviti je panjolski pjesnik koji nije pisao !asebne
pjesme, ali je !ato u svojim dramama bio veliki pjesnik.
.87/EI2EO F+ K:+*+FO i
5
5
4OG+ F+ *+;7.
.ran(usko barokno pjesnitvo,
3eop&ile de *iau, 2atiri"ki Garnas, 16=B.
/jema"ka barokna poe!ija
Gaul .leming
Gredstavni(i t!v. leske kole, 6artin Opit! i 7ndreas ;rAp&ius.
+ngleska knji%evnost
@O0/ 6I43O/ 2lavni pisa( veliki& epova I!gubljeni raj i Gonovo ste"eni raj# pisao je i
pjesme i sonete u kojima se osje5a du& meta'i!i"ki& pjesnika.
+ngleski !*%a0(3()&( p-*#(+( te%e 'ilo!o'i"nosti, otoumnoj meta'ori i misti(i!mu te i& te
karakteristike nji&ovog pjesnitva pove!uju s baroknim pjesni(ima na kontinentu.
Gredstavni(i, @O0/ FO//+, ;+O8;+ 0+81+83, 7/F8+L 678*+44 i drugi.
: &rvatskoj knji%evnosti )*II. stolje5a prepo!najemo sve teme i stilske i!ra%ajne osobine
europskog baroka. 1arokni pjesni"ki i!ra! (vjetao je u djelima I*7/7 ;:/F:4IM7, 23I@+G+
I:8I+*IM7, I*7/7 1:/IM7-*:NIM7, I;/@737 I:8I+*IM7, .87/@+ $823+
.87/$OG7/7.
DRAMA
- 2pajanje suprotnosti to je jedno od najuo"ljiviji& karakteristika baroka o"ituje se i u samoj strukturi drame
- nestaje stroga grani(a i!meu tragi"nog i komi"nog, mijea se san i java, !bilja i 'ik(ija, pojavljuje se gla!ba i
ples.
: panjolskoj knji%evnosti )*II.st. drama je do%ivjela svoj vr&una(. 3ada stvaraju slavni
dramati"ari,
4OG+ F+ *+;7 i G+F8O E74F+8O/ F+ 47 178E7.
: engleskoj knji%evnosti )*I. i )*II. ne!aobila!no je ime LI44I767 207$+2G+78+7,
najve5eg dramskog stvarao(a svjetske knji%evnosti. Gremda 2&akespeare pripada ra!doblju
renesanse, u njegovim dramama, posebno >roman(ama> tragikomedijama# prepo!najemo
mnoge karakteristike baroka. 3akve su njegove drame npr. 2an Ivanjske no5i i Oluja.#
PASTORALA
Gastorala je dramski oblik koji se ra!vio u )*I. st. u Italiji, a njegovala se i bila je vrlo popularna u )*II. stolje5u.
/aj"e5e teme pastorale su ljubav i radost %ivota u prirodi, radnja se odvija u idili"nom, arkakadijskom ambijentu,
a likovi su pastiri, pastiri(e, satiri, vile i vilenja(i.
: staroj dubrova"koj knji%evnosti pastorala je bila vrlo popularna.
I*7/ ;:/F:4IM Fubravka u kojoj prepo!najemo i elemente melodrame liri"nost, gla!ba,
ples#
@:/I@+ G746O3IM mijea elemente pastorale i melodrame.
MELODRAMA
6elodrama je nova knji%evna i gla!bena vrsta nastala po"etkom )*II. stolje5a u Italiji. 8a!vila se kao i!ra! nove
mode koja je vladala dvorskim po!orni(ama.
7ko je pisa( %elio posti5i uspje& kod publike, onda je njegov ka!alini komad morao biti raskoni spektakl, s
graom i! mitologije ili i! renesansni& epova.
6elodrama ima slo%eniju radnju od pastirske drame i pribli%ava se tragediji ali sa sretnim !avretkom. *remenom
je u melodrami prevladala gla!ba, raskona s(enogra'ija i balet.
M*'o1ra!a -* pr*%*)a op*r*.
Grvi kompo!itori !a novi ka!alini rod bili su @7EOGO G+8I, ;I:4IO E7EEI/I i E47:FIO 6O/3+*+8FI, a prvi
koji je !a nji& pisao tekstove bio je O337*IO 8I/:/EEI/I.
Grvo djelo ostvareno suradnjom pjesnika i gla!benika bila je F7./+ tekst O. 8inun((ini, gla!ba @. Geri# i!vedena
u .iren!i 15<C.,
slijedi +:8IFI$7 O. 8inun(ini, @.Geri# 16DD. te
78I@7F/7 O. 8inun((ini, E. 6onteverdi# 16D?.
6
6
6eu prvima koji su pri&vatili novu s(ensko-gla!benu vrstu bili su stari Fubrov"ani. Oni su do
16=D. godine imali prilike vidjeti 8inun((inijevu +uridiku koju je preveo i priredio Gaskoje
Grimovi5 i 7rijadnu u prepjevu I. ;unduli5a.
6ladena"ke drame I. ;:/F:4IM7 nastale su pod utje(ajem talijanske melodrame. 3o su
uglavnom prijevodi ili slobodne preradbe gotovi& drama ili dramati!irane epi!ode i! 3assovog
Osloboenog @eru!alema.
@:/I@+ G746O3IM godinama je pisao i !abavljao dubrova"ku publiku dopadljivim
melodramama.
1rojni su pis(i melodrama u Fubrovniku )*II. stolje5a, npr., @aketa Galmoti5 Fionori5, -iko
;unduli5, *i(e Gu(i5 2oltanovi5.
Iako su dubrova"ki melodramski pis(i oponaali talijanske u!ore, dubrova"ka se melodrama
ipak ra!likuje od u!ora na osnovi koji& je nastala. : prvom redu naa melodrama daje
prednost umjetni"kom tekstu nad gla!bom i baletom, moralisti"na je i didakti"na u du&u
katoli"ke obnove.
7
7
BAROK U EUROPSKIM ZEMLJAMA
Baro& u I%a'(-(
3O8K:73O 3722O 15CC - 15<5.#
!ar(#(3a!
Gjesnik ;I761733I237 678I/O 156< - 16=5# !a"etnik je tog pjesni"kog prav(a koji je po
njemu dobio ime.
Z'a%#( $(-*& 6pa#-o'&* &#-(4*$#o%( 78VI9 ( 8VII. %9:
8enesansa u -panjolskoj bila je originalnija nego igdje drugdje. : knj%evnim djelima uo"ava
se novi renesansni du& s&va5anja %ivota, ali je panjolska knji%evnost )*I. st. sa"uvala i
tradi(ionalnu religio!nost i strogost. $nji%evni(i su nastojali prona5i pravu mjeru i!meu te
dvije suprotnosti.
MIGUEL DE CERVANTES, 15C7-1616., svojim djelom pripada i ra!doblju renesanse i
ra!doblju baroka#
Godvojenost du&a i!meu misti(i!ma i ovo!emaljskog u%itka sna%no je i!ra%ena u
panjolskoj knji%evnosti.
misaona religio!na lirika
u o!ra"ju proture'orma(ije misti"nost, religio!nost, ra!apetost i!meu due i tijela, omiljene
su lirske teme.
-panjolska knji%evnost baroka dala je !na"ajan doprinos svjetskoj knji%evnosti u liri(i i pro!i,
a naj!na"ajniji u dramskoj knji%evnosti.
Dra!a
Finami"na radnja puna i!nenaenja imala je vrlo va%nu ulogu. : svojim dramama pis(i su
mijeali komi"no i tragi"no, smije& i su!e, pjesmu i ples.
: panjolskoj drami prevladavaju tri osje5aja, religio!no, monar&isti"no i osje5anje "asti.
8eligio!nost je u du&u proture'orma(ije, monar&i!am se o"itovao u potivanju kralja koji je
uvijek prika!an kao oli"enje pravde i njemu se duguje apsolutna odanost, a "ast je imala
posebno mjesto u %ivotu -panjola(a.
Grema strogim pravilima svaka je uvreda morala biti osve5ena jer ako bi osveta i!ostala,
ka!alina predstava je bila nemilosrdno i!vi%dana,
Pr*1%a$#(+(.
LOPE DE VEGA puno ime 4ope .eliks de *ega Earpio, 156=- 16B5.;
Groveo ka!alinu re'ormu,
klasi"nu dramu sveo s 5 na B "ina
odba(io aristotelovska jedinstva mjesta i vremena
uveo pu"ki sti& ?-era(#
mijea komi"no i tragi"no, stvarnost i legendu, prolost i sadanjost, radost i tugu
uveo lik intriganta lakrdijaa
TIRSO DE MOLINA pravo ime ;abriel 3elle!, oko 1571 - 16C?.#;
PEDRO CALDERON DE LA BARCA 16DD - 16?1.#
L(r(&a
LUIS DE GONGORA i
FRANCISCO DE ;UEVEDO < VILLEGAS
Lop* 1* V*5a i
P*1ro Ca'1*ro# 1* 'a Bar+a.
;ongora i Kuevedo vodili su otre rasprave o tome u "emu je bit poe!ije. ;ongora je
!astupao &ladni arti!am bio je nenadmani majstor sti&a, veliku je pa%nju posve5ivao je!iku,
tvora( je i!u!etno slikoviti& meta'ora#, a Kuevedo smatra da je u poe!iji na prvom mjestu
misao i otrina du&a, t!v. &o#+*p%(3a!.
GONGORIZAM ILI KULTERANIZAMO 2rodan je marini!mu u Italiji i pre(io!nosti u
.ran(uskoj
8
8
Baro& u 0ra#+u&o- &#-(4*$#o%(
u prvoj polovi(i )*II. st. klasi(i!am je tek u nastajanju, a barok je u punom (vatu.
4irske vrste
+legija, &imna, oda, sonet, madrigal naj"e5e su lirske vrste u 'ran(uskom baroku.
Gredstavni(i
3&eop&ile de *iau 15<D-16=6.# naj!na"ajniji je predstavnik barokne poe!ije u .ran(uskoj.
Pr*+(o3#o%
Gre(io!nost je oblik barokne knji%evnosti u .ran(uskoj. 2rodna je talijanskom marini!mu,
panjolskom gongori!mu i engleskom eu'emi!mu.
Gre(io!na knji%evnost ra!vila se u >salonima> koje su dr%ale predstavni(e najvieg plemstva.
Nuvena je 6odra soba 6arki!e de 8ambouillet koja je bila sredinje mjesto mondenog %ivota
u prvoj polovi(i )*II. st. u Gari!u. : drugoj polovi(i stolje5a pis(i se okupljaju u salonu
6adeleine de 2(uderA. /a!iv dola!i prema 'ran(. >pre(ieuse>- %ena koja se odlikovala "istim i
dostojanstvenim govorom.
: salonima se okupljao privilegirani drutveni sloj koji je ra!vio kult otmjenog ponaanja,
i!ra%avanja i !abave. : takvom okru%ju nastaju knji%evna djela istan"anog je!ika i stila.
8omani
: du&u salonskog ukusa nastaju t!v. idealisti"ki romani. $arakteristike ti& romana su, vrlo
matovita i !amrena radnja, juna"ka djela junaka, "uda i "arobnja(i, lirski opisi prirode i
,dakako, uglaeni stil i otmjen je!ik.
Gredstavni(i
V(#+*#% Vo(%ur* 15<?-16C?.# naj!na"ajniji je pre(io!ni pjesnik prve polovi(e )*II. st.
Ma1*'a(#* 1* S+u1*r= 16O7-17O1.#, roman Elelie tiskan u nastav(ima i!meu 165C. i
166O#
.ran(uska akademija
$ardinal 8i(&elieu prvi ministar 4ouisa )III.# kao reak(iju na salone osniva 16=6. g.
.ran(usku akademiju koja postaje slu%beno tijelo 16B5. g.
E#5'*&a &#-(4*$#o% 8VII9 9%o'-*>a
2jetno raspolo%enje, intelektuali!am, 'ilo!o'i"nost, bujna meta'ora i (on(etto prisutni su i u
engleskoj knji%evnosti )*II. stolje5a.
Eu0u(3a!
I!vjeta"eni, ki5eni stil vrlo popularan u engleskoj pro!i krajem )*I. stolje5a. /a!iv je dobio
prema romanu @O0/7 4P4P@7, +:G0:+2, ili anatomija du&a, 157?. 8oman sadr%i malo
radnje, mnogo dijaloga, govora i pisama kojima je glavni (ilj da prika%u novi stil pisanja. 3aj
novi stil sastoji se od redanja antite!a i paraleli!ama, a svaka misao je popra5ena brojnim
poredbama i slikama i! srednjovjekovne !oologije i klasi"ne mitologije.
4AlA je %elio pru%iti u!or umjetni"ke pro!e. Goao je od krive pretpostavke da je pro!a toliko
vie umjetni"ka koliko se udalji od obi"nog govora.
M*%a0(3()&( p-*#(+(
: engleskoj knji%evnosti u prvoj polovi(i )*II. st. pojavljuju se pjesni(i koji svjesno prekidaju
s renesansnom pastoralnom i petrarkisti"kom poe!ijom koja je bila popularna u )*I. st. Oni
piu intelektualisti"ku i 'ilo!o'sku poe!iju. /ji&ov je je!ik teko ra!umljiv, bogat meta'orama i
poredbama vrlo "esto i! svijeta !nanosti teologije, astronomije i matematike#.
9a"etnik i naj!na"ajniji predstavnik takve poe!ije je JO?N DONNE. : suvremenoj engleskoj
kriti(i meta'i!i"ke pjesnike na!ivaju i >Fonnova kola>.
JO?N MILTON 16D?-167C.#
9
9
@o&n 6ilton je naj!na"ajniji predstavnik engleske knji%evnosti u )*II. st. /jegov je knji%evni
rad tijesno ve!an u! englesku graansku revolu(iju. Gisao je politi"ke rasprave u kojima je
branio slobodu i prava naroda.
- I!gubljeni raj 1667. i 167C.#
- /anovo ste"eni raj 1671.#
10
10
BAROK Europa @ABO9 - @CBO
- $olijevka baroka Italija i! koje se iri u druge !emlje +urope, -panjolsku,
.ran(usku, +nglesku, /jema"ku, /i!o!emsku, 0rvatsku ...
SINONIMI ZA BAROKNI STIL
MANIRIZAM u Italiji
: knji%evnosti maniri!am je !avisno od !emje u kojoj se ra!vijao dobijao ra!li"ita imena,
MARINIZAM u Italiji - ;ianbattista 678I/O
GONGORIZAM u -panjolskoj - 4uis de ;O/;O87
KULTIZAM ili KULTERANIZAM prema (ulto - u"en# sinonim !a kulterani!am Q -panjolska
PRECIOZNOST u .ran(uskoj prema pre(ieuse - %ena koja govori "istim, pomalo i!vjeta"enim je!ikom #,
EUFUIZAM u +ngleskoj - po romanu +:.:+2, ili anatomija du&a, 157?. @O0/7 4P4P@7
LESKA PJESNIKA KOLA u /jema"koj - pjesni(i, 6artin Opit!, 7ndreas ;rAp&ius i dr.
RENESANSA BAROK
2klad prirode i "ovjeka
"ovjek sredite svemira
optimi!am,
stalo%enost du&a
tjelesna nesputanost
jasno5a i!ra!a,
odmjerenost
analiti"nost,
realisti"nost
usamljenost, bespomo5nost
spo!naja o relativnosti postojanja i prola!nosti,
pesimi!am
nemir, podvojenost, ra!apetost i!meu tijela i du&a
potreba pokajanja prije smrti
stra& od grije&a i bo%je ka!ne
vra5anje vjeri i 'ilo!o'iji
bijeg od stvarnosti
neumjerena rasko, ki5enost
Z#a)a-&*.
u likovnim umjetnostima nemirni obli(i, jaki kontrasti svjetla i tame sjene#,bogatstvo i ki5enost,
u knji%evnosti du&ovnost, misti(i!am, stilsko pretjerivanje i i!vjeta"enost.
I987R7@/+ O2O1I/+
bogatstvo pjesni"ki& ukrasa "u-#* !*%a0or*, &o#%ra%(, para1o&( ( 2(p*r"o'*
u mnogim slu"ajevima i!ra%ajna virtuo!nost postaje sama sebi svr&om.
te%nja barokni& pjesnika da i!ra!e nestalnost i prividnost svega u svijetu pa "ak i vlastitog %ivota.
bogata 'anta!ija
sen!ualni opisi
Igra rije"i "esto postaje sama sebi svr&om - i! toga slijedi neumjerenost, pretjerana rasko i!ra!a.
religio!ni sadr%aji i motivi
stroge klasi"ne 'orme u poe!iji
%enski likovi "esto erotski oslikani sen!ualnost petrarkist. utje(aj#
viteki sadr%aji
Co#+*%%o (on(etto o!na"ava "udnovate, vrlo detaljne, "esto is'orsirane usporedbe koje su plod konstruk(ija
lieni& pravog nada&nu5a vjetina pronala%enja sli"nosti i!meu pojava i predmeta koji su potpuno
ra!li"iti#.
/aj"e5i su obli(i (on(etta a#%(%*3a, para1o& ( 2(p*r"o'a.
Baro&#a a#%(%*3a to je suprotstavljanje dvaju pogleda na %ivot i!ra!ito svjetovan do%ivljaj, nesputanost
petrarki!am, renesansni vitali!am i &edoni!am# nasuprot religio!no-du&ovnom s&va5anju %ivota kao prola!ne
'a!e "ovjeka koji !bog toga mora neprestano misliti na pokajanje i smrt
11
11
TEMATIKA BAROKA
Gejsa%na tematika
6isaona re'leksivna# tematika
8eligio!na du&ovno-re'leksivna# tematika
4jubavna lirika
OSNOVNE KNJI/EVNE VRSTE BAROKA
EPIGRAMATSKA DOSJETKA po u!oru na 6ar(ijalove epigrame, naglaena otroumnost, antite!a pjesma se
"esto sastoji od jedne jedine ra!raene meta'ore
EP barokni ep je ep vergilijanskog tipa glavne karakteristike baroknog epa i!nio je GIROLAMO VIDA u svojoj
Goeti(i,
pra$('a.
- religio!no ispravan
- didakti"an a ne !abavan
- te!e moraju biti jasne
- "vrste strukture mora i!bjegavati brojne epi!ode
- tema aktualna i na(ionalna
u!orni ep baroknog tipa, 3orHuato 3asso, Osloboeni @eru!alem#
1-*'a.
3O8K:73O 3722O, Osloboeni @eru!alem
@O0/ 6I43O/, I!gubljeni raj
18/+ $8/78:3IM, *a!etje 2igeta grada, 15?C. prvi ep vergilijanskog tipa u &rvatskoj knji%evnosti !a"etnik
na(ionalne epopeje, prvi opjevao smrt /ikole -ubi5a 9rinskog 1566. u sigetskoj bitki#
G+378 98I/2$I, 7drijanskoga mora 2irena, 166D. prijevod i preradba maarskog epa njegovog brata /ikole
9rinskoga druga obrada iste teme#
G7*7O 8I33+8 *I3+9O*IM, Odiljenje sigetsko, 16?C. tre5i ep na istu temu#
I*7/ ;:/F:4IM, Osman na najbolji barokni ep#
RELIGIOZNA POEMA 3ema pokore ispovijedi# kao plod nastojanja Erkve da potakne tovanje sakramenata,
napose pokore ispovijedi# s morali!atorskom poukom, ostavi !emaljska dobra i prigrli du&ovna.
- tema religio!na
- ve!ana naj"e5e u! lik %ene pokajni(e
- sen!ualnost
- $r%a u3a ( u31a2a
djela,
4:I;I 37/2I44O da /ola, 2u!e svetog Getra 4e la(rima di 2an Gietro#
+8726O FI *74*72O/, 2u!e svete 6agdalene
I*7/ ;:/F:4IM, 2u!e sina ra!metnoga
I*7/ 1:/IM-*:NIM, 6andalijena pokorni(a
I;/@73 I:8I+*IM, :!dasi 6andaljene pokorni(e
7/3:/ $7/IR4IM, 2veta 8o%alija $ani%li5eva poema nastala je u )*III. st., dakle, u doba prosvjetiteljstva, ali po
na"inu obrade, stilu, dotjeranosti sti&a i vi!iji %ivota smatra se najuspjelijim djelom katoli"ke proture'orma(ije u
sjevernoj 0rvatskoj#
ALJIVO-KOMINI EP
- ne !ala!i duboko u probleme,
- slavi radosti %ivota ili pjeva o sitnim slabostima
- rado se slu%i erotskim aso(ija(ijama,
- karakteristi"an je dinami"an je!ik i literarna dosjetka to je najdra%e stilsko sredstvo barokni& pjesnika.
-aljivo-satiri"na poe!ija #a5'a6*#(! paro1(ra#-*! '-u"a$#o5 pr*#*!a5a#-a u sti&ovima pojavila se u drugoj
polovi(i )*. stolje5a u Italiji. 9a"etnik je 4oren!o deJ 6edi(i s nadimkom Il 6agni'i(o *eli"anstveni#.
Go"etkom )*II. st. parodiranje ljubavne poe!ije i to u svim nje!inim obli(ima od kratke pjesme do dugi&
12
12
pastoralni& spjevova postaje i!ra!ito je popularno u Fubrovniku.
djela
23I@+GO I:8I+*IM - Fervi
I*7/ 1:/IM-*:NIM Q ;ortak
I;/@73 I:8I+*IM - 2u!e 6arunkove
POEZIJA
- ljubavna lirika
- pastoralni motivi
- religio!no-du&ovna
- re'leksivna poe!ija
Gis(i liri"ari
;I7/1733I237 678I/O
4:I2 F+ ;O/;O87
G+F8O E74F+8O/ F+ 47 178E7
+ngleski !*%a0(3()&( p-*#(+( - @O0/ FO//+, ;+O8;+ 0+81+83,
7/F8+L 678*+44
DRAMA
- nestaje stroga grani(a i!meu tragi"nog i komi"nog, mijea se san i java, !bilja i 'ik(ija, pojavljuje se gla!ba i
ples.
4OG+ F+ *+;7 i
G+F8O E74F+8O/ F+ 47 178E7
PASTORALA
/aj"e5e teme pastorale su ljubav i radost %ivota u prirodi, radnja se odvija u idili"nom, arkakadijskom ambijentu,
a likovi su pastiri, pastiri(e, satiri, vile i vilenja(i.
: staroj dubrova"koj knji%evnosti pastorala je bila vrlo popularna.
I*7/ ;:/F:4IM Fubravka u kojoj prepo!najemo i elemente melodrame liri"nost, gla!ba, ples#
@:/I@+ G746O3IM mijea elemente pastorale i melodrame.
MELODRAMA
6elodrama je nova knji%evna i gla!bena vrsta. 8a!vila se kao i!ra! nove mode koja je vladala dvorskim
po!orni(ama.
- ka!alini komad morao je biti raskoni spektakl, s graom i! mitologije ili i! renesansni& epova.
- ima slo%eniju radnju od pastirske drame i pribli%ava se tragediji ali sa sretnim !avretkom.
- s vremenom je u melodrami prevladala gla!ba, raskona s(enogra'ija i balet.
M*'o1ra!a -* pr*%*)a op*r*.
Grvi kompo!itori !a novi ka!alini rod bili su @7EOGO G+8I, ;I:4IO E7EEI/I i E47:FIO 6O/3+*+8FI, a prvi
koji je !a nji& pisao tekstove bio je O337*IO 8I/:/EEI/I.
Grvo djelo ostvareno suradnjom pjesnika i gla!benika bila je F7./+ tekst O. 8inun((ini, gla!ba @. Geri# i!vedena
u .iren!i 15<C.,
slijedi +:8IFI$7 O. 8inun(ini, @.Geri# 16DD. te
78I@7F/7 O. 8inun((ini, E. 6onteverdi# 16D?.
djela,
6ladena"ke drame I. ;:/F:4IM7 nastale su pod utje(ajem talijanske melodrame.
JUNIJE PALMOTID
Iako su dubrova"ki melodramski pis(i oponaali talijanske u!ore, dubrova"ka se melodrama ipak ra!likuje od
u!ora na osnovi koji& je nastala. : prvom redu naa melodrama daje prednost umjetni"kom tekstu nad gla!bom i
baletom, moralisti"na je i didakti"na u du&u katoli"ke obnove.
13
13