Skripta Medjunarodno Krivično Pravo

SKRIPTA:
Meunarono krivino pravo

Prof. dr Miodrag N. Simovi
Meunarodno krivino pravo
1
SKRIPTA:
P r v i d e o
OPTA PITANJA MEUNARODNOG MATERIJALNOG KRIVINOG PRAVA
I - POJAM MEUNARODNOG MATERIJALNOG KRIVINOG PRAVA

Pravo kao drutvena pojava moe se posmatrati i doivljavati na vie naina:
Samo jedna u nizu mnogobrojnih drutvenih pojava koje u tom sluaju pokuavamo
razlikovati od drugih pojava te vrste.
Ogromna masa pravnih pravila kojima se ureuju raznorodni drutveni odnosi.
Sistem prava kojeg treba razlikovati od pojma pravnog poretka. !aime dok se
pravni poredak sastoji iz
o normativnog elementa " iz pravnih normi #optih i pojedinanih$
o %aktikog elementa " stvarnog ljudskog ponaanja
Pravni sistem je tvorevina koju ine
pravne ustanove #institu&ije$ kao nii i
pravne grane kao vii element tog sistema.
' pravnoj teoriji postoje razne podjele pravnih sistema od kojih je za nas najvanija ona
koja pravne sisteme dijeli na
unutranje #pravni sistem odreene drave$ i na
meunarodni pravni sistem #sistem meunarodnog prava$.
' okviru ovih sistema sva njihova pravna pravila sistematizuju se u odreene pravne
grane pa se tako meunarodna krivinopravna pravila sistematizuju u granu
meunarodnog prava koja se naziva meunarodnim krivinim pravom\ o ijem se pojmu i u
doma(oj krivinopravnoj teoriji susre(u razliita tumaenja )*+.
Medunarodno krivino pravo odreuje kao skup propisa medunarodne zajedni&e
drava ili ugovora izmeu pojedinih drava kojima se radi zatite medunarodnih
odnosa #meunarodnog mira i bezbjednosti ovjeanstva$ odreduju medunarodna
krivina djela i sank&ije prema njihovim uinio&ima. ),+
Meunarodno krivino pravo predstavlja skup pravila i propisa sadranih u aktima
meunarodne zajedni&e i ugovorima zakljuenim izmeu pojedinih zemalja kojima
se odreuju meunarodna krivina djela i sank&ije u &ilju ouvanja meunarodnog
mira i bezbjednosti ovjeanstva kao i skup propisa kojima se predviaju uslovi o
pruanju medunarodne pravne pomo(i u pogledu primjene krivinih sank&ija prema
uinio&ima krivinih djela )-+.
Medunarodno krivino pravo odreuje kao ukupnost krivinopravnih normi vezanih
za meunarodne odnose ).+.
/naajna je i de%ini&ija prema kojoj meunarodno krivino pravo obuhvata 0kako
meunarodnopravneaspekte krivinog prava tako i krivinopravne aspekte
meunarodnog javnog prava. Osim toga ono obuhvata i suprana&ionalno krivino
pravo koje je tek u nastajanju0 )1+. Meunarodno krivino pravo se pravno
upotpunjuje kroz unutranje pravne sisteme na koji nain se uspostavlja jedna nova
veza izmeu drava )2+.
Poseban znaaj ima odnos
meunarodnog krivinog prava prema meunarodnom javnom pravu kao i odnos
meunarodnog krivinog prava i meunarodnog privatnog prava.
3ada govorimo o odnosu meunarodnog javnog i meunarodnog krivinog prava, onda se
2
SKRIPTA:
prvenstveno misli na njihove dodirne take iako se ove dvije grane prava ponegdje i
sutinski razlikuju.
!a primjer dok je u meunarodnom javnom pravu dovoljno postojanje naela nullum
crimen sine iure za meunarodno krivino pravo nuno je naelo nullum crimen sine lege.
'z to direktna primjena meunarodnog prava moe se samo izuzetno dozvoliti i to samo
ukoliko unutranje pravo neko drutveno negativno ponaanje ne predvia kao krivino
djelo a postoji opta saglasnost da se radi o takvom djelu. 4o je jedan od naina stvaranja
suprana&ionalnog krivinog prava)5+.
!o ne bi se smjelo dozvoliti da naelo zakonitosti po svom kvalitetu bude loije od onog
to vai u na&ionalnom #unutranjem$ krivinom pravu)6+. Meunarodno javno pravo
proima meunarodno krivino pravo duhom interna&ionalizma ime se ublaava
egoistika kon&ep&ija apsolutnog suvereniteta drava a kon&ep&ija medunarodnog
povezivanja dolazi do izraaja.)7+
/a odnos meunarodnog krivinog prava i meunarodnog javnog prava moemo re(i da je
to odnos proimanja i dopunjavanja meunarodno krivino pravo nita ne oduzima od
meunarodnog javnog prava nego samo detaljnije razraduje pojedine njegove norme i to
u domenu krivinog prava i njegovih institu&ija)*8+.
/ajednika karakteristika meunarodnog krivinog prava i meunarodnog privatnog
prava[11] je elemenat inostranosti kao i pitanja koja se odnose na dravljanstvo dravnu
teritoriju lexfori i sl.
Pri tome treba imati u vidu i uti&aj meunarodnog javnog prava na meunarodno privatno
pravo i meunarodno krivino pravo prije svega putem odgovaraju(ih konven&ija.
S druge strane ve(ina normi meunarodnog privatnog prava spada u privatno pravo dok
meunarodno krivino pravo u &ijelosti spada u kategoriju javnog prava.
Pored toga meunarodno krivino pravo je po svojoj prirodi obavezno pravo (ius cogens),
dok u meunarodnom privatnom pravu postoji autonomija volje.
0' meunarodnom krivinom pravu doma(i sud primjenjuje lex fori dok u meunarodnom
privatnom pravu ijeavaju(i sukob zakona doma(i sud moe do(i u situa&iju da na
odreeni privatnopravni odnos primijeni strani zakon. ' meunarodnom privatnom pravu
primaran je izbor zakona koji na jedinstven nain a radi pravne sigurnosti regulie
odreeni privatnopravni odnos u iroj zajedni&i. ' meunarodnom krivinom pravu vano je
da neko krivino djelo bude inkriminisano u svim dravama ili bar u ve(ini drava kako
eventualni uinila& ne bi migra&ijom iz jedne u drugu dravu izmakao gonjenju0)*,+.
zbog svoje nedovoljne izgraenosti vrlo esto oslona& trae i nalaze u unutranjem
materijalnom krivinom pravu pojedinih zemalja ili to kao u sluaju 9:4; sam 4ribunal
mora da reava mnoga teka pitanja opteg dijela predstavlja samo spe&i%inost ove grane
medunarodnog prava. !o u tom smislu i unutranje materijalno krivino zakonodavstvo
ima izvjesne spe&i%lnosti zbog kojih nije samo sebi dovoljno ve( se u svojoj primjeni
nuno mora naslanjati na meunarodno pravo.
4ako na primjer doma(i sud koji sudi za krivino djelo ratnog zloina protiv ratnih
zarobljenika #iz lana *51 3/<i=$ nuno se mora oslanjati na pravila meunarodnog prava
prilikom donoenja odluke u svakom konkretnom sluaju. Ovo zbog toga to dispozi&ija tog
krivinog djela ima blanketni karakter s obzirom na to da optueni moe odgovarati za ovo
krivino djelo samo ako je krei pravila meunarodnog prava prema ratnim
zarobljeni&ima naredio ili uinio koje od djela navedenih u lanu *51 pomenutog zakona.
3ako vidimo doma(i zakonodava& u zakonskom bi(u ovog krivinog djela samo pominje
0pravila meunarodnog prava0 ne pre&iziraju(i pri tom koja su to pravila a naroito ne
navode(i njihovu konkretnu sadrinu. Stoga se moe zapaziti kako se i unutranje
materijalno krivino pravo nuno naslanja na medunarodno pravo u svojoj primjeni to nije
smetnja da se ono izdvoji u zasebnu granu prava i tako izloi.
3
SKRIPTA:
9z iznesenih razloga dakle navedene dvije velike grupe pravila meunarodnog krivinog
prava iako meusobno zavisne mogu se izdvojiti u zasebne grane tog prava i tako
izlagati mada u pravnoj nau&i o ovom pitanju postoji i suprotno shvatanje
,-
.
Sada je potrebno odrediti pojam medunarodnog materijalnog krivinog prava. ' vezi sa tim
pitanjem za potrebe ovog rada pod tim pojmom podrazumijeva(emo spe&i%ine odredbe
materijalnopravne prirode #materijalnopravna pravila$ sadrane u medunarodnim optim
pravnim aktima te u na&ionalnim krivinim zakonodavstvima kojima su ureeni osnovna
naela i instituti opteg dijela krivinog prava na meunarodnom nivou kao i obiljeja
pojedinih meunarodnih krivinih djela u uem smislu. 0>ko bi se postavilo pitanje ta
imamo meunarodno u ovom dijelu sadraja onda se moe re(i da pridjev meunarodni
ne mora da bude vezan samo za izvore prava nego to moe da bude i objekat a to su
upravo oni krivinopravni predmeti koji u sebi sadre elemenat inostranosti. Pravila koja
vae za te predmete premda su sadrana u na&ionalnom zakonu stvorena su uz uzimanje
u obzir medunarodnih rela&ija sa meunarodnim elementima kao %aktikim.0
,.
3ada na ovaj nain odreujemo pojam meunarodnog materijalnog krivinog prava jo
jednom napominjemo da to inimo za potrebe ovog rada te istiemo da u vezi sa tim
pojmom postoje i druga shvatanja. Svako od tih shvatanja pri odreivanju ovog pojma
polazi od predmeta njegovog prouavanja. Prema jednom od tih shvatanja koje je dugo
bilo dominantno pod tim pojmom se podrazumijevalo reavanje pitanja prostornog vaenja
na&ionalnih krivinih zakona. Ovo shvatanje dakle polazi od toga da je predmet
prouavanja meunarodnog krivinog prava reavanje sukoba izmeu na&ionalnih krivinih
zakona. Prema drugom shvatanju sadraj ovog pojma obuhvata skup
meunarodnopravnih akata iz kojih za drave koje su ih prihvatile proizilaze obaveze da u
svom zakonodavstvu odredena ponaanja propiu kao krivina djela i predvide kazne za
njih. Postoje i shvatanja koja ovaj pojam proiruju na pitanja ekstradi&ije pruanja
medunarodne krivinopravne pomo(i te priznavanja odluka stranih sudova donijetih u
krivinim predmetima.
!a kraju ako bi ukratko rezimirali ta ini sadraj meunarodnog krivinog prava onda su
to: odgovaraju(e norme meunarodnog javnog prava #odreeni meunarodni zloini prava
i slobode ovjeka imuniteti medunarodna jurisdik&ija$ zatim odredene norme iz
regionalnog meunarodnog javnog prava #pravo ?vropske unije anglosaksonsko pravo$
kompleks normi na&ionalnog krivinog prava postuliran meunarodnim konven&ijama kao i
odredbe na&ionalnog krivinog zakona o grani&ama represivne vlasti drave te kompleks
pro&esnopravnih normi #pruanje pravne pomo(i$ kao i pitanje dejstva stranih sudskih
presuda i stranih pro&esnih radnji)*-+. Meunarodnom pravu je imanentno da slui kao
sredstvo koordina&ije i kontrole odreenih drutvenih odnosa i pro&esa u medunarodnoj
zajedni&i kako bi se omogu(ilo %unk&ionisanje svjetske privrede i obezbijedio svjetski mir.
)*.+ Meutim treba naglasiti da odreeni elementi koordina&ije i kompromisa nisu iskljueni
ni iz unutranjeg pravnog poretka #u vrijeme klasnih borbi$ kao to ni iz meunarodnog
poretka nisu iskljueni svi prinudni elementi ali je injenica da je meunarodno pravo u
principu pravo koordinacije, a unutranje pravo - pravo subordinacije)*1+.
Pored ovih napomena treba ista(i kako se nain na koji smo naprijed odredili
meunarodno materijalno krivino pravo odnosi na taj pojam kao granu meunarodnog
prava. Mi (emo dakle u nastavku nae izlaganje ograniiti na meunarodno materijalno
krivino pravo shva(eno u tom smislu.
Meutim izrazom medunarodno materijalno krivino pravo se kao i u sluaju na&ionalnog
krivinog materijalnog prava moe odrediti i nauka tog prava. ' tom smislu meunarodno
materijalno krivino pravo bi za predmet imalo naunu obradu krivinopravnih pojmova i
instituta njihovu sistematiza&iju ali i izlaganje ne samo o tom pravu kakvo ono u datom
trenutku jeste #izlaganje de lege lata) ve( i kakvo bi u &ilju njegovog poboljanja trebalo da
bude #izlaganje de lege ferenda) radi uspjenije borbe sa raznim obli&ima kriminaliteta na
4
SKRIPTA:
meunarodnom planu.
3ada smo naprijed odreivali pojam meunarodnog materijalnog krivinog prava ukazali
smo na spe&i%inost njegovih pravila. 4a spe&i%inost ogleda se u injeni&i da sve do
nedavno ova pravila nisu mogla biti pronaena na jednom mjestu u nekom jedinstvenom
pravnom aktu #kao u sluaju odgovaraju(ih zakona u unutranjem pravu drava$ ve( su
bila sadrana u pravnim aktima pojedinih ad hoc meunarodnih krivinih tribunala.
@onoenjem i usvajanjem Aimskog statuta 9:: uinjen je veliki korak naprijed u tom
pogledu jer taj statut kako (emo vidjeti sadri odredbe o najvanijim institutima ove grane
prava #o osnovnim naelima krivinom djelu krivinoj odgovornosti vinosti zabludi o
nekim krivinim sank&ijama$. 9stina ne moe se re(i da su te odredbe do kraja razvijene ali
je vjerovatno upravo zbog toga zadatak nauke meunarodnog materijalnog krivinog prava
da ukae na te nedoreenosti i predloi ijeenja za njihovo poboljanje u budu(nosti.
Ovako odreena sadrina pojma medunarodnog materijalnog krivinog prava odreuje i
sadrinu naeg daljeg izlaganja. ' nastavku (emo to izlaganje usmjeriti na izvore osnovna
naela tog prava i osnovne institute njegovog opteg dijela dok (emo u posebnom dijelu
izloiti obiljeja samo meunarodnih krivinih djela u uem smislu tj. onih djela kod kojih su
njihov meunarodni karakter i zainteresovanost meunarodne zajedni&e posebno izraeni
#to su sljede(a krivina djela: geno&id ratni zloini i zloini protiv ovjenosti a
odgovaraju(u panju posveti(emo i krivinom djelu agresije tj. problemima koji se u
medunarodnoj zajedni&i pojavljuju u vezi sa njegovim obiljejima$)*2+.
Meutim prije nego to preemo na ovaj osnovni dio naeg izlaganja u uvodu (emo
napraviti kratak istorijski osvrt na osnovne prepreke koje su stajale na putu razvoja ove
grane prava kao i na sam njen razvoj.
H - PREPREKE U RAZVOJU MEUNARODNOG MATERIJALNOG KRIVINOG PRAVA
Meunarodno krivino pravo se sporo ali sistemski a u posljednjim de&enijima BB vijeka i
ubrzanije oblikuje iz poetnih meudravnih odnosa povodom krivinih djela s elementima
inostranosti u samostalno pravo medunarodne zajedni&e koje ima sve vie univerzalnih
karakteristika)*5+. 9ako se danas moe govoriti o postojanju ove grane meunarodnog
prava)*6+ potrebno je ista(i kako je do stvaranja pravnih ustanova unutar nje dolo tek u
skorije vrijeme.)*7+ 3rivino pravo je bilo 0sve donedavna strogo teritorijalno i na&ionalnoC
unutar svojih grani&a drave su imale iskljuivo pravo da zakonom predvide koja se djela
smatraju krivinim da propiu sank&ije tite(i na taj nain interese i bezbjednost svojih
graana i svoju politiku organiza&iju0),8+.
Postoje dva razloga za to koji su u stvari predstavljali svojevrsne prepreke u razvoju ovog
prava. Dedan od tih razloga je u sutini pravne prirode jer mu u pozadini stoji odreeno
pravno uenje dok je drugi razlog politike naravi),*+.
Prvi razlog predstavlja uenje o suverenosti drava ije osnove su postavljene jo u BE9
vijeku. !jegov tvora& je %ran&uski pravnik i politiki teoretiar Fan <oden koji je svoju teoriju
o suverenosti iznio u svom djelu 0Gest knjiga o republi&i0 *152. godine. On suverenost
de%mie kao 0najviu vlast nad podani&ima i graanima koja nije ograniena zakonima0 pri
emu glavnu sadrinu suverenosti ini 0vlast donoenja zakona svojom slobodnom niim
nevezanom voljom0.),,+ 3ako vidimo glavna sadrina ovog pojma je nezavisnost u
donoenju zakona kojom su obuhva(ena i ostala obiljeja suverenosti #neotudivost i
nedjeljivost$. Odreena ovako suverena vlast je to je od posebnog znaaja za pitanje
kojim se bavimo znaila iskljuivo pravo dravnog suverena na odreivanje radnji koje se
imaju smatrati krivinim djelima kao i koje sank&ije za ta djela mogu biti izreene. !a ovaj
nain sutina suverenosti je odreena negativno #kao nezavisnost dravne vlasti od bilo
kog drugog$ mada je <oden u svojim razmatranjima ovog pojma taj pojam odreivao i
5
SKRIPTA:
pozitivno),-+.
Aazvoj ideje o dravnoj suverenosti od tada se moe pratiti u tri %aze),.+ o kojima govori
ittichaisaree u svojoj knjizi 0Meunarodno krivino pravo0. !a ovom mjestu ukratko (emo
izloiti taj razvoj prema knjizi navedenog autora),1+.
' prvoj %azi njenog razvoja rimski papa i &ar Svetog rimskog &arstva predstavljali su
apsolutnu vlast u ?vropi pod tim &arstvom),2+. 4ridesetogodinji rat izmeu nekoliko
evropskih sila #*2*6"*2.6$ zavren je Eest%alskim mirom *2.6. godine koji je doveo do
pojave suverenih drava u ?vropi. !jihovi vladari prihvatili su i branili teoriju o suverenosti
kako bi se oslobodili papske vlasti pri emu je u tom pro&esu suprema&ija njihove vlasti
najprije bila obrazlagana njenim boanskim porijeklom a zatim apsolutnom vla(u drave.
@akle drave i njihovi vladari su u vrenju svoje vlasti unutar grani&a drave bili
apsolutno),5+ slobodni i nezavisni kako na unutranjem tako i na spoljanjem planu.
Sutina tog pro&esa #pro&esa oslobadanja od vrhovne papske vlasti$ ogledala se u prelazu
sa suprema&ije <oga na suprema&iju drave tj. od suprema&ije prirodnog prava na
pozitivizam u meunarodnom pravu. Ovaj pozitivizam je znaio da je obavezuju(e pravo u
meunarodnoj zajedni&i postalo ono pravo oko kojeg su se sve drave ili ve(ina njih
sloile kroz obiaje i praksu u njihovim meunarodnim odnosima),6+. ' periodu od *2.6.
do *6*1. godine meunarodno pravo obuhvatalo je pravila nemijeanja u poslove drugih
drava. !a kongresu u <eu *6*1. godine drave uesni&e tog kongresa sloile su se oko
toga da zabrane trgovinu robljem i piratstvo na otvorenom moru te su se obavezale da (e
krivino goniti uinio&e ovakvih krivinih djela i to svaka prema svom unutranjem pravu.
Suverenost je u sutini u pravnom smislu znaila sljede(e: suveren u dravi imao je
iskljuivo pravo vrenja vlasti unutar grani&a dravne teritorijeC u meusobnim odnosima
drave su tretirane kao pravno jednakeC drave su mogli obavezivati samo oni
meunarodni ugovori obiaji i opta naela prava koje su one priznale),7+.
Ovako postavljena pravila svoju potvrdu dobi(e mnogo godina kasnije od strane Stalnog
suda meunarodne pravde koji je u sluaju !otus, u sporu izmeu Hran&uske i 4urske u
svojoj odlu&i iz *7,5. godine izmeu ostalog naglasio da meunarodno pravo regulie
odnose izmeu ne"avisnih drava. Ogranienje koje meunarodno pravo postavlja ovom
naelu odnosi se na to da drave svoju suverenu vlast u bilo kom obliku ne mogu vriti na
teritoriji druge drave.
@ruga %aza u kojoj dolazi do svojevrsnog oivljavanja doktrine o suverenosti drava
nastupa usvajanjem Povelje 'jedinjenih na&ija poslije @rugog svjetskog rata. Prema lanu
, stav * te povelje organiza&ija 'jedinjenih na&ija zasnovana je na naelu suverene
jednakosti svojih lani&a dok stav 5 istog lana zabranjuje mijeanje u unutranje stvari
bilo koje drave. !a ovaj nain doktrina o suverenosti drava dobila je svojevrsno
meunarodnopravno priznanje u najviem pravnom aktu 'jedinjenih na&ija.
!ajzad tre(a %aza u kojoj se ukazuje i zagovara vanost dravne suverenosti nastupa
pedesetih i ezdesetih godina BB vijeka. !ove a%rike i azijske drave nastale u pro&esu
dekoloniza&ije koji je dalje ojaao doktrinu suverenosti drava otro su kritikovale bilo
kakav oblik mijeanja u njihove unutranje poslove.
Ovo kratko podsje(anje na razvoj i praktinu primjenu uenja o suverenosti drava za nas
je od vanosti jer se na osnovu njega izmeu ostalog moe razumjeti zato je dosta kasno
u meunarodnom pravu dolo do pojave da se pojedina ponaanja meunarodnim
propisima odreuju kao krivina djela #zloini$ kao i da njihovi uinio&i pred meunarodnim
ad hoc tribunalima budu osueni za ta djela. !aime uenje o suverenosti drava nuno je
za posljedi&u imalo to da su iskljuivo suverene drave u svojim pravnim pore&ima mogle
propisivati koja djela se imaju smatrati krivinim djelima te ureivati ostale institute
materijalnog krivinog prava. 4ek po zavretku @rugog svjetskog rata kada su osnovana
dva meunarodna ad hoc krivina tribunala po prvi put u istoriji na meunarodnom nivou
odreena djela bila su propisana kao krivina djela odreene su kazne za njih i utvrdena
naela medunarodnog krivinog prava. Ova naela predstavlja(e kasnije osnovu 3omisiji
'jedinjenih na&ija za meunarodno pravo da *718. godine %ormulie sedam prin&ipa od
6
SKRIPTA:
kojih jedan sadri krivina djela #zloine protiv mira ratne zloine i zloine protiv
ovjenosti$ dok se ostali odnose na odredena opta naela krivine odgovornosti
sauesnitvo i druga krivinopravna pitanja.
Meutim pored pravne doktrine o suverenosti drava i razlozi politike prirode bili su
prepreka u razvoju meunarodnog krivinog prava)-8+. !aime u istoriji su zabiljeeni
sluajevi kada su mo(ne drave iz svojih politikih interesa znale blokirati ovaj pro&es)-*+.
Primjer koji slikovito pokazuje kako su razlozi politike prirode bili prepreka u razvoju
medunarodnog krivinog prava prua nam sluaj koji je vezan za Prvi svjetski rat. !aime
po zavretku tog rata saveznike sile lanom ,,5 Eersajskog ugovora javno su optuile
njemakog &ara Eiljema 99 0za najviu povredu meunarodnog morala i osvetenog
potovanja ugovora0 )-,+ zbog ega je bilo predvieno i %ormiranje spe&ijalnog suda koji bi
sudio ovom njemakom vladaru. Medutim do toga nije dolo jer je =olandija na iju
teritoriju je &ar izbjegao jednostavno odbila da izvri njegovu ekstradi&iju.
m - RAZVOJ MEUNARODNOG MATEBUALNOG KRIVINOG PRAVA
@osadanje izlaganje pokazuje kako je do pojave meunarodnog krivinog prava dolo
dosta kasno. !jegovi temelji su kako se istie u nau&i udareni kroz kodi%ika&iju !irnberkih
prin&ipa i de%misanje novih krivinih djela)--+. Ove injeni&e su istovremeno razlog zbog
kojeg smo najprije govorili o preprekama koje su stajale na putu razvoja ove pravne
dis&ipline jer one po logi&i stvari ne predstavljaju sam razvoj tog prava. Otuda potreba da
se o njima govori odvojeno od samog razvoja meunarodnog materijalnog krivinog
prava)-.+. Aazvoj ove grane prava moe se pratiti u dva odvojena prav&a. Dedan od njih
odvijao se kreiranjem statuta posebnih ad hoc tribunala i 9:: dok se drugi prava& odnosio
na razne meunarodne opte pravne akte #konven&ije paktove$ sa krivinopravnom
sadrinom kojima su drave njihove lani&e prihvatale obavezu da u doma(em krivinom
zakonodavstvu izvre inkrimina&iju odreenih ponaanja u raznim oblastima ivota. Stoga
(e izlaganje koje slijedi u nastavku pratiti ova dva prav&a)-1+
-.*. Statuti meunarodnih krivinih tribunala od znaaja za razvoj medunarodnog
materijalnog krivinog prava
-.*.*. Statuti !irnberkog tribunalai 4ribunalau 4okiju
Strahote na&istikog sistema koje su se izmeu ostalog ogledale u sistematskom i
planskom istrebljenju itavih naroda bile su povod da se jo u toku @rugog svjetskog rata
od strane saveznikih sila pristupi donoenju odluke o sudenju i kanjavanju li&a
odgovornih za izvrene zloine. Poetni korak u tom prav&u preduzet je na Moskovskoj
kon%eren&iji *7.-. godine na kojoj su vlade S>@ 'jedinjenog 3raljevstva SSSA"a i 3ine
donijele odluku da (e ratni zloin&i ija djela nisu vezana za odreeno geogra%sko podruje
biti kanjeni zajednikom odlukom saveznikih vlada. !akon kon%eren&ije u Postdamu
*7.1. godine na kojoj su saveznike sile potvrdile svoju rijeenost da to prije doe do
ostvarenja &iljeva postavljenih na Moskovskoj kon%eren&iji 6. avgusta *7.1. godine na
kon%eren&iji u Iondonu potpisan je Sporazum o ustanovljenju Meunarodnog vojnog
tribunala)-2+ i kanjavanju glavnih ratnih zloina&a evropskih osovinskih sila. Ovom
sporazumu pridodat je Statut Medunarodnog vojnog suda koji je od vanosti zbog toga to
je njime po prvi put na meunarodnom planu dolo do propisivanja odreenih krivinih
djela)-5+. Prilikom iznalaenja pravnog osnova za suenje na&istikim vodama autori
Statuta !irnberkog tribunala poli su od medunarodnih akata legislativnog karaktera "
=akih i Fenevskih konven&ija <rijan" 3elogovog pakta i Eersajskog ugovora kao i
dvostranih ugovora !jemake sa =olandijom @anskom Iuksemburgom i SSSA"om iz
*7,2 *7,7. i *7-7. o mirnom ijeavanju sporova i nenapadanju. S tim u vezi od posebne
je vanosti lan 2 Statuta jer su njime bile propisane tri kategorije krivinih djela:
#*$ #loini protiv mira[38]$ Ovi zloini su svojim obiljejem obuhvatali radnje planiranja
pripremanja zapoinjanja ili voenja agresivnog rata kojima se kre meunarodni ugovori
sporazumi ili jemstva odnosno ue(e u zajednikom planu ili zavjeri radi izvrenja nekog
od naprijed navedenih djela.
#,$ %atni "loini$ Ova kategorija krivinih djela obuhvatala je krenja zakona i obiaja
7
SKRIPTA:
ratovanja. ' Statutu je s tim u vezi propisano da ovo krivino djelo izmeu ostalog
ukljuuje ali i da nije ogranieno na sljede(e radnje: ubistvo zlostavljanje deporta&iju
&iviinog stanovnitva sa okupirane teritorije radi prinudnog rada ili ostvarenja drugog &ilja
ubistvo ili zlostavljanje ratnih zarobljenika ili li&a na moru ubijanje tala&a pljakanje javne ili
privatne imovine te obijesno razaranje gradova varoi ili sela koje nije opravdano vojnim
potrebama.
#-$ #loini protiv ovjenosti$ Ovo krivino djelo za koje je odgovornost mogla postojati i
ako je uinjeno za vrijeme mira takoe je obuhvatalo vie radnji kao oblika njegovog
izvrenja. 4ako su ovo krivino djelo predstavljali ubistvo istrebljenje porobljavanje
deporta&ija i druge radnje protiv &ivilnog stanovnitva prije ili u toku rata odnosno progon
na politikoj rasnoj ili vjerskoj osnovi ako su preduzeti prilikom izvrenja ili u vezi sa
izvrenjem nekog od krivinih djela iz nadlenosti !irnberkog tribunala.
Statut !irnberkog tribunala je prvi meunarodni dokument koji je objedinio sve tada
poznate oblike meunarodnih krivinih djela protiv humanosti i meunarodnog prava.)-7+
Pored ve( pro%ilisanih i optepriznatih meunarodnih krivinih djela ratnih zloina Statut je
predvidio i dvije uslovno nove kategorije meunarodnih delikata " zloin protiv mira i zloin
protiv ovjenosti).8+. @odue sva ova djela nisu pojedinano propisana ve( grupno sa
nedovoljno kon&iznim %ormula&ijama. Ee(ina od opisanih radnji izvrenja koje ine
supstan&u navedenih krivinih djela meusobno se proimaju i prelivaju stvaraju(i
poteko(e oko uzajamnog razgraniavanja kako po vrsti tako i po obimu odgovornosti
koju svaka od kategorija propisanih delikata nosi sa sobom).*+. 4ime se naravno nikako
ne umanjuje njihov ukupni kvalitet.
Statut ne pominje izriito geno&id ali ga deskriptivno postavlja unutar jedne ire pravne
kategorije " zloin protiv ovjenosti).,+. >ko se uporedi opis radnje ovog zloina sa
de%ini&ijom geno&ida u kasnije usvojenoj 3onven&iji o geno&idu iz *7.6. godine moe se
zakljuiti da je ova konven&ija u pogledu osnovnih elemenata geno&ida preuzela ijeenja
iz Statuta !irnberkog tribunala tj. odredila ga na skoro isti nain na koji je u Statutu
odreen zloin protiv ovjenosti).-+. ' tom smislu zloin protiv ovjenosti predstavlja
normativni preludijum i idejni okvir geno&ida)..+.
@e%ini&ija zloina protiv ovjenosti onako kako je data u Statutu !irnberkog tribunala
sadri vane elemente koji su vaniji od samih opisa radnji imanentnih kasnijem krivinom
pojmu geno&ida. Aadnje izvrenja zloina protiv ovjenosti uglavnom se mogu na(i u
opisima ostala dva delikta iz lana 2 Statuta posebno kada su u pitanju ratni zloini
5
. 4a
djela su pravno sank&ionisana i zastupljena u hakim i enevskim konven&ijama i nisu
uopte sporna. Meutim ni u jednom meunarodnom dokumentu prije nirnberkog Statuta
ta nedjela nisu okvali%ikovana kao protivpravna zbog toga to su uinjena na 0rasnoj
politikoj i vjerskoj osnovi0 #lan 2 taka &$ Statuta$. Sljede(a vana karakteristika de%mi&ije
zloina protiv ovjenosti odnosi se na njegovu vremensku dimenziju. 9ako se u tekstu
de&idirano ne odreuje da se ovi zloini mogu vriti u miru i u ratu iz %ormula&ije 0prije ili za
vrijeme trajanja rata0 se moe izvesti takav zakljuak).1+. !ajzad posebno je znaajno i to
to se kod odredbe zloina protiv ovjenosti uspostavlja prin&ip suprema&ije
meunarodnog prava u odnosu na na&ionalna zakonodavstva. ' dijelu paragra%a take &$
lana 2 Statuta odreeno je da se nadlenost 4ribunala propisuje za bilo koje 0zloine iz
nadlenosti suda...bez obzira da li se time vre ili ne vre povrede zakona one zemlje gdje
su zloini izvreni0).2+. Ovaj prin&ip (e biti ugraen u pojam geno&ida i predstavlja(e jednu
od njegovih najvanijih karakteristika).5+.
Osim po propisivanju navedenih krivinih djela Statut !imberkog tribunala dalje je od
znaaja i po tome to je u lanu 5 propisano da slubeni poloaj optuenog li&a bez obzira
da li se radi o e%u drave ili vladinom slubeniku ovoga ne oslobada od odgovornosti niti
se moe uzeti kao olakavaju(a okolnost. ' lanu 6 Statuta propisano je da injeni&a da je
optueni neko od krivinih djela iz nadlenosti 4ribunala uinio na osnovu naredbe svog
nadreenog optueno li&e ne oslobaa od odgovornosti ali se moe uzeti kao
olakavaju(a okolnost prilikom odmjeravanja kazne ako 4ribunal utvrdi da interesi
8
SKRIPTA:
pravinosti to zahtijevaju. !ajzad u pogledu krivinih sank&ija 4ribunalu je lanom ,5
Statuta dato ovla(enje da optuenog koji je oglaen krivim za neko od krivinih djela iz
nadlenosti 4ribunala moe osuditi na smrtnu kaznu ili drugu kaznu za koju smatra da je
pravedna
2*
.
Suenje 0glavnim ratnim zloin&ima0 je otpoelo *6. oktobra *7.1. godine u <erlinu a onda
se od ,8. novembra *7.1. odvijalo u !irnbergu gdje je izmeu -8. septembra i *. oktobra
*7.2. godine izreena i objavljena presuda koja je sadravala *, smrtnih kazni tri kazne
doivotnog zatvora tri vremenske zatvorske kazne i tri osloboenja od optube.).6+Pored
toga odreene njemake organiza&ije #pravna li&a " kolektiviteti$ proglaene su za
zloinake: SS #elitne njemake partijsko"vojne jedini&e zatitni odredi$ S@ #sluba
bezbjednosti$ Jestapo #tajna dravna poli&ija$ i vode(i organ !S@>P #na&ional"
so&ijalistika njemaka radnika partija$).7+. 0Ovim je u stvari promovisan i poseban oblik
krivine odgovornosti pravnih li&a tj. organiza&ija odnosno odreenih taksativno i
limitativno nabrojanih kolektiviteta to je vie imalo posredno dejstvo jer je svako li&e za
koje su postojali dokazi da je bilo lan neke od zloinakih organiza&ija moglo da na
temelju toga bude optueno ali je u praksi ipak zahtijevano da se dokae njegova lina
odgovornost za odreen zloin jer samo po sebi lanstvo ipak nije tretirano kao delikt sa
stanovita krivinog prava. Meutim ono je bilo osnov za tzv. postupak dena&i%ika&ije to
se u stvari svodilo na suavanje inae garantovanih graanskih prava u odreenom
vremenskom periodu odnosno uskra(ivanje odreenih graanskih prava zabranu vrenja
odreenih dunosti i slubi nametanje odreenih posebnih obaveza i sl.0)18+
Po ugledu na ovaj tribunal bio je osnovan i Meunarodni vojni tribunal za @aleki istok sa
sjeditem u 4okiju. Meutim za razliku od !irnberkog tribunala koji je bio osnovan
ugovorom izmeu Saveznikih sila 4ribunal u 4okiju osnovan je *7. januara *7.2. godine
proklama&ijom vrhovnog komandanta saveznikih snaga za @aleki istok amerikog
generala @aglasa Mek>rtura (&ouglas 'ac(rtur$ prema na&rtu koji je napravio ameriki
pravnik 3inan #eenan$ a koji je potom postavljen za glavnog tuio&a pred tim sudom. 9
ovaj tribunal je bio nadlean da sudi za tri grupe krivinih djela i to najviim japanskim
o%i&irima politiarima i diplomatama. On se najvie bavio ratnim zloinima koji su i inae
saveznike najvie pogaali a to su ratni zloini protiv ratnih zarobljenika koje su Dapan&i
iroko praktikovali. Jrupu > su predstavljala krivina djela protiv mira koja su u bitnom bila
odreena na nain na koji je to uinjeno i u Statutu !irnberkog tribunala. Jrupu < su inili
ratni zloini koji su kao i u sluaju Statuta !irnberkog tribunala obuhvatali krenja zakona
i obiaja ratovanja. !ajzad grupu : su inili zloini protiv ovjenosti kod kojih u odnosu
na Statut !irnberkog tribunala nije bio predvien progon na vjerskoj osnovi. '
subjektivnom pogledu zahtijevano da su odgovorna li&a imala saznanja ili makar da iz
nehata nisu znala da se u odnosu na zarobljenike vre zloupotrebe.
Eanost ovih ad hoc sudova a posebno !irnberkog tribunala)1*+ lei u injeni&i da njegov
statut kao i kasnija tzv. )irn*erka presuda, sadre niz naela koji su Aezolu&ijom broj
71#*$ od **. de&embra *7.2. godine potvreni od strane Jeneralne skuptine 'jedinjenih
na&ija kao optevaea naela meunarodnog prava$ 9ako smo neke od njih ve( izloili u
nastavku (emo navesti sva ta naela kako su utvrena pomenutom rezolu&ijom Jeneralne
skuptine 'jedinjenih na&ija. Aije je o sljede(im naelima: #*$ svako li&e koje uini djelo
koje predstavlja krivino djelo po meunarodnom pravu odgovorno je za njega i za to djelo
se kanjavaC #,$ injeni&a da na&ionalno zakonodavstvo ne propisuje kaznu za djelo koje
predstavlja krivino djelo po meunarodnom pravu ne oslobaa njegovog uinio&a od
odgovornosti po meunarodnom pravuC #-$ injeni&a da je neko li&e uinilo djelo koje
predstavlja krivino djelo po meunarodnom pravu djeluju(i kao e% drave ili kao
odgovorno li&e vlade ne oslobaa ga od odgovornosti po meunarodnom pravuC #.$
injeni&a da je neko li&e djelovalo po naredenju njegove vlade ili pretpostavljenog ne
oslobaa to li&e od odgovornosti po meunarodnom pravu pod uslovom da je u stvarnosti
imalo mogu(nost izbora. ' Aezolu&iji je u njenom engleskom tekstu ovaj uslov izraen
sljede(im rijeima: (+,$provided a moral choice -as in fact possi*le to him+)\ #1$ svako li&e
9
SKRIPTA:
optueno za krivino djelo po meunarodnom pravu ima pravo na pravino suenjeC #2$
sljede(a krivina djela su kanjiva kao krivina djela po medunarodnom pravu: a$ zloini
protiv mira. ' ova krivina djela spadaju: planiranje pripremanje pokretanje i preduzimanje
agresije ili rata kojima se kre meunarodni ugovori sporazumi ili jemstva kao i
uestvovanje u zajednikom planu ili zavjeri upravljenim na injenje nekog od navedenih
krivinih djelaC b$ ratni zloini. ' ova krivina djela spadaju iste one radnje koje smo ve(
naveli kada smo govorili o ratnim zloinima prema Statutu !irnberkog tribunalaC &$ zloini
protiv ovjenosti. 9 ova krivina djela su u osnovi odreena na nain na koji je to bilo
uinjeno u Statutu !irnberkog tribunalaC #5$ sauesnitvo u izvrenju zloina protiv mira
ratnih zloina ili zloina protiv ovjenosti takoe predstavlja krivino djelo po
medunarodnom pravu.
Ova naela su naknadno bila %ormulisana od strane 3omisije 'jedinjenih na&ija za
medunarodno pravo a zatim prihva(ena od Jeneralne skuptine 'jedinjenih na&ija *,.
de&embra *718. godine)1,+.
-.*.,. Statut Medunarodnog krivinog tribunala za bivu Dugoslaviju
!akon zavretka rada !irnberkog tribunala i 4ribunala u 4okiju nastupilo je viegodinje
zatije u pogledu osnivanja ovakvih ad hoc tribunala koje (e potrajati sve do prve polovine
devedesetih godina prolog vijeka. 4ada (e Savjet bezbjednosti 'jedinjenih na&ija u vezi
sa ratnim dogaanjima na teritoriji bive SHAD najprije osnovati 9:4;. 4o je uinjeno
Aezolu&ijom Savjeta bezbjednosti broj 686 od ,,. %ebruara *77-. godine. !akon toga ovaj
organ 'jedinjenih na&ija je razmotrivi 9zvjetaj generalnog sekretara 'jedinjenih na&ija
na sjedni&i od ,5. maja *77-. godine donio Aezolu&iju broj 6,5 kojom je jednoglasno
usvojen Statut ovog meunarodnog krivinog tribunala)1-+.
Statut Meunarodnog krivinog tribunala za bivu Dugoslaviju propisuje etiri vrste krivinih
djela #ianovi ,"1 Statuta$:
" teka krenja Fenevskih konven&ija od *7.7. godine
26
C
RezoIucije koje se odnose na Statut: rezoIucija broj 1503 od 28. avgusta 2003,
rezoIucija broj 1504 od 4. septembra 2003. i rezoIucija broj 1504 od 26. marta 2004.
godine.
Statut ICTY donio je Savjet bezbjednosti pa ga, prema tome, jedino Savjet moze
mijenjati i dopunjavati. RezoIucijom 1166 (1998.) od 13. maja 1998. godine dodato je
trece pretresno vijece i troje novih sudija. SagIasno tome, izmijenjeni su i dopunjeni
cI. 11,12 i 13 Statuta ICTY.
RezoIucijom 1329 (2000.) od 30. novembra 2000. godine osnovana je grupa ad litem
sudija u ICTY i povecan broj sudija u zaIbenim vijecima ICTY i ICTR "kako bi
omogucio narodnim tribunaIima da svoj rad sto brze privedu kraju". U skIadu s tim
izmijenjeni su i dopunjeni cI. 12,13 i 14 Statuta ICTY. To je ucinjeno na zahtjev
predsjednika ICTY i ICTR.
RezoIucija 1411 od 17. maja 2002. godine tice se samo pitanja dvostrukog
drzavIjanstva sudija. Ian 12 Statuta dopunjen je stavom 4.
68 U dokumentima humanitarnog prava postoje odredene odredbe o obavezama
drzava da obezbijede krivicne sankcije i gonjenje pojedinaca za ozbiIjne povrede
Ijudskih prava. Medutim, stroga razIika je napravIjena izmedu "teskih povreda" i
ostaIih povreda.
Sistem "teskih povreda" sadizan je u cetiri Zenevske konvencije iz 1949. i ProtokoIu
I, a primjenjuje se iskIjucivo na medunarodne oruzane sukobe. Po ovom sistemu,
svaka drzava ugovornica mora da traga za pojedincima odgovornim za teske
povrede Konvencija iIi ProtokoIa broj 1 "bez obzira na drzavIjanstvo" i da ih izvede
pred svoje sudove iIi da ih preda na sudenje drugoj drzavi ugovornici: ovo se tumaci
tako da pruza univerzaInu nadIeznost po praviIu "aut dedere aut iudicare" koja spada
u kategoriju obavezne univerzaIne nadIeznosti. Ovaj sistem jaca zastitu Ijudskih
prava tako sto se osIanja na domacu nadIeznost za obezbjedivanje i provodenje
sankcija protiv pojedinaca za teske povrede, a pojacava i medunarodnu saradnju u
10
SKRIPTA:
humanitarnom pravu. Ian 89 ProtokoIa broj I pruza: "U situacijama tezih povreda
Konvencija iIi ovog protokoIa, visoke strane ugovornice preuzimace na sebe
obavezu da djeIuju, zajednicki iIi pojedinacno, u saradnji sa Ujedinjenim nacijama i u
skIadu s PoveIjom Ujedinjenih nacija".
U oruzanim sukobima koji nemaju karakter medunarodnih sukoba, ne moze se
pozivati na ovaj sistem da bi se pojedinac pozvao na odgovomost po
medunarodnom pravu. Isto se odnosi i na ProtokoI II. U predmetu Tadic, ZaIbeno
vijece ICTY je smatraIo da: "U sadasnjem stanju razvoja ovog zakona, cIan 2 Statuta
ICTY-a (teze povrede Konvencije) samo se primjenjuje na djeIa pocinjena u
kontekstu medunarodnih oruzanih sukoba", te je tako odbacena ideja da se teze
povrede mogu prosiriti na zajednicki cIan 3. Stoga, prema humanitarnom pravu,
"teze povrede" nastaju samo u medunarodnim sukobima i oni samo mogu dovesti
do provodenja obavezne univerzaIne nadIeznosti. Dok obaveza postoji samo u
pogIedu medunarodnog sukoba, takva odgovomost sve do skoro nije biIa utvrdena u
kontekstu unutrasnjeg sukoba. Obaveza upotrebe kaznenih mjera za obustavu
povreda zajednickog cIana 3 biIa je neizvjesna, a ProtokoI II ne sadrzi izvrsne
odredbe.
Po medunarodnom pravu, tradicionaIno, jedina djeIa koja se smatraju kaznjivim kada
se pocine u oruzanim sukobima koji nemaju karakter medunarodnih, jesu "zIocini
protiv covjecnosti" i "genocid", ier se oni primjenjuju bez obzira na kIasifikaciju
sukoba i na to da Ii su pocinjeni u vrijeme mira iIi rata. Ian 1 Konvencije o
sprecavanju i kaznjavanju zIocina genocida navodi da je genocid zIocin prema
medunarodnom pravu "biIo da je pocinjen u vrijeme mira iIi rata", stavise, prema
ICTY, drzave imaju duznost da potisnu i sprijece ovaj zIocin po Konvenciji biIo da je
on medunarodni iIi unutrasnji. ZaIbeno vijece ICTY je u presudi Tadic naveIo da je
"do sada vec utvrdeno praviIo obicajnog medunarodnog prava da zIocini protiv
covjecnosti ne moraju biti u vezi s medunarodnim oruzanim sukobom".
Stoga, sve do nedavno, teske i sistematske povrede Ijudskih prava u toku
unutrasnjih sukoba nisu se smatraIe krivicno kaznjivim po medunarodnom
humanitarnom pravu. Zajednicki cIan 3 nije podrazumijevao pojedinacnu
odgovornost u medunarodnoj areni. No, postoji znacajna drzavna praksa u smisIu da
iz povrede praviIa unutrasnjeg sukoba proiziIazi krivicna odgovornost. Drzave su
poceIe da kriminaIizuju povrede zajednickog cIana 3 u svojim vojnim prirucnicima;
izjave nekih drzava su dokaz o rastucem opinio iuris poput tvrdnje SAD-a, Evropske
unije i nekoIiko evropskih drzava da iracko koriscenje hemijskog oruzja protiv
kurdskih civiIa 1988. predstavIja povredu Zenevskog protokoIa iz 1925. iIi cinjenica
da Statut ICTR ekspIicitno predvida krivicnu odgovomost za krsenje zajednickog
cIana 3 i ProtokoIa II. Konacno, u predmetu Tadic, ZaIbeno vijece ICTR je smatraIo da
se, na osnovu drzavne prakse, odredbe Statuta ICTR koje se odnose na povrede
zakona iIi obicaja ratovanja primjenjuju i na unutrasnje i medunarodne oruzane
sukobe. Prema tome, sve je sire prihvaceno gIediste da ozbiIjne povrede
medunarodnog humanitamog prava pocinjene u oruzanom sukobu koji nema
karakter medunarodnog, takode predstavIjaju ratni zIocin. Moze se zakIjuciti da
dopustiva univerzaIna nadIeznost postoji kao obicajni princip medunarodnog prava
za takve povrede.
"krenje zakona i obiaja rataC
" geno&idC
" zloini protiv ovjenosti.
Osim toga ovaj statut je od znaaja za meunarodno materijalno krivino pravo i zbog toga
to uspostavlja odreena naela vezana za krivinu odgovornost. S tim u vezi od
posebnog znaaja su l. 2 i 5 Statuta.
' lanu 2 Statuta sadrane su odredbe o linoj krivinoj odgovornosti prema kojima ovaj
tribunal ima nadlenost nad %izikim li&ima #pojedin&ima$ kao uinio&ima naprijed
11
SKRIPTA:
navedenih krivinih djela. 4o drugim rijeima znai da pred 9:4; ne mogu krivino
odgovarati pravna li&a #drave i druge organiza&ije$.
Klan 5 Statuta sadri odredbe o individualnoj krivinoj odgovornosti. S tim u vezi ovaj lan
na naelan nain propisuje da: #*$ li&e koje je planiralo podsti&alo naredilo uinilo ili na
drugi nain pomoglo ili podstrekavalo na planiranje pripremu ili izvrenje nekog od
navedenih krivinih djela lino je odgovomo za krivino djeloC #,$ slubeni poloaj
optuenog li&a bilo da je e% drave ili vlade ili odgovorno li&e u vladi ne oslobada to li&e
od krivine odgovornosti niti se moe uzeti kao olakavaju(a okolnost kod odmjeravanja
kazneC #-$ injeni&a da je neko od navedenih krivinih djela uinjeno od strane potinjenog
ne oslobada od odgovornosti njegovog pretpostavljenog ako je on #pretpostavljeni$ znao ili
imao razloga da zna da (e potinjeni uiniti krivino djelo ili da ga je uinio a
pretpostavljeni je propustio da preduzme neophodne i razumne mjere da sprijei takvo
djelo ili da kazni njegovog uinio&a. Ovo naelo je od posebne vanosti jer se radi o tzv.
komandnoj odgovornosti pri emu je od vanosti i to to se uspostavlja mogu(nost
odgovornosti i za nehat pri izvrenju krivinog djela pretpostavljenog #osnov za to prua
navedena %ormula&ija u dijelu u kom se kae 0ili ima razloga da zna0$. O ovom obliku
odgovornosti vie rijei (e biti u dijelu posve(enom optim institutima meunarodnog
materijalnog krivinog pravaC #.$ injeni&a da je optueno li&e neko od navedenih krivinih
djela uinilo na osnovu naredbe vlade ili svog pretpostavljenog ne oslobaa to li&e od
krivine odgovornosti ali se ova injeni&a moe uzeti u obzir kao olakavaju(a okolnost pri
kanjavanju ako 9:4; utvrdi da to zahtijevaju interesi pravinosti.
-.*.-. Statut Meunarodnog krivinog tribunala za Auandu
Ovaj tribunal je osnovan Aezolu&ijom broj 711 Savjeta bezbjednosti 'jedinjenih na&ija od 6.
novembra *77.. godine. Osnivanju tribunala prethodio je izvjetaj 3omisije 'jedinjenih
na&ija za ljudska prava u kom je utvreno da je za tri mjese&a tokom *77.. u Auandi
izvren geno&id u kom je ubijeno izmeu 188.888 i milion ljudi mahom &ivila iz plemena
4utsi)1.+. Smjeten u 4anzanijskom gradu >rua ovaj tribunal ima nadlenost za sljede(a
krivina djela:
" geno&idC
" zloini protiv ovjenosti i
" krenja lana - o zatiti rtava rata zajednikog za sve etiri Fenevske konven&ije od
*,. avgusta *7.7 kao i dodatnog Protokola 99 od 6. juna *755. godine.
Ova nadlenost ograniena je teritorijalno (ratione loci) na teritoriju Auande kao i
vremenski (ratione temporis) na sva navedena krivina djela uinjena u periodu od *.
januara do -*. de&embra *77.. godine.
Statut ovog tribunala)11+ u bitnom institut individualne krivine odgovornosti ureduje na
nain na koji je to uinjeno i u Statutu 9:4; a kada je rije o komandnoj odgovornosti "
moe se re(i da su njegove odredbe o tome identine onim sadranim u Statutu 9:4;.
Medutim u teoriji se ukazuje i na razlike izmeu 9:4A i 9:4;. Aazlika se najprije ogleda u
injeni&i da je nadlenost 9:4A ratione temporis ograniena pre&izno i odnosi se na
navedena krivina djela pod uslovom da su uinjena na teritoriji Auande u periodu izmeu
*. januara i -*. de&embra *77.. godine dok su ova pitanja u sluaju 9:4; ureena na
drukiji nain. !aime u stavu , Aezolu&ije Savjeta bezbjednosti broj 6,5 utvreno je da se
nadlenost 9:4; vremenski prostire na period od *. januara *77*. godine pa do dana koji
utvrdi Savjet bezbjednosti po uspostavljanju mira.
Sljede(a razlika je u tome to 9:4; ima nadlenost za krivina djela uinjena u
medunarodnom ili unutranjem oruanom sukobu dok je nadlenost 9:4A ograniena
samo na unutranji oruani sukob. /bog ove razlike krivina djela iz nadlenosti 9:4A
vezana za ratne zloine i jesu odreena tako da u svom obiljeju obuhvataju samo krenja
pomenutog lana - o zatiti rtava rata zajednikog za sve etiri Fenevske konven&ije kao
i dodatnog Protokola 99 uz te konven&ije . 4ime se dakle moe objasniti zato bi(e ovog
krivinog djela iz nadlenosti 9:4A #lan . Statuta$ glasi:
12
SKRIPTA:
0Medunarodni tribunal za Auandu ima nadlenost da goni li&a koja su uinila ili naredila da
se uine ozbiljna krenja lana - zajednikog Fenevskim konven&ijama od *,. avgusta
*7.7. godine o zatiti rtava rata kao i dodatnog Protokola 99 uz te konven&ije od 6. juna
*755. godine. Ova krenja ukljuuju ali nisu ograniena na:
#a$ nasilje nad ivotom zdravljem tjelesnim ili duevnim blagostanjem ljudi a posebno
ubistvo i okrutna postupanja kao to su muenje saka(enje ili bilo koji oblik tjelesnog
kanjavanjaC
#b$ kolektivno kanjavanjeC
#&$ uzimanje tala&aC
#d$ djela terorizmaC
#e$ povrede linog dostojanstva a naroito poniavaju(e ili uvredljivo postupanje
silovanje prisilna prostitu&ija i svaki oblik nepristojnog napadaC
#%$ pljakanjeC
#g$ izri&anje i izvravanje kazni bez prethodnog suenja od strane redovno ustanovljenog
suda propra(enog svim sudskim garan&ijama koje &ivilizovani narodi priznaju kao
neophodneC
#h$ prijetnje da se uini neko od naprijed navedenih djela0.
!ajzad bitna razlika izmedu ova dva tribunala vezana je za krivino djelo zloina protiv
ovjenosti. !aime 9:4; u vezi sa ovim zloinima ima nadlenost samo ako su uinjeni u
toku oruanog sukoba dok 9:4A ima nadlenost za zloine protiv ovjenosti samo ako su
uinjeni na na&ionalnoj politikoj etnikoj rasnoj ili vjerskoj osnovi tj. kada su uinjena sa
diskriminiu(om namjerom
5,
-.*... Statut Spe&ijalnog suda za Sijera Ieone
Od marta *77*. godine Sijera Ieone je bio rtva graanskog rata koga je karakterisalo
masovno nasilje. Mirovni sporazum
5-
potpisan u Iomeu 4ogo 5. jula *777. godine i to
izmeu demokratski izabrane vlade predsjednika >hmeda 4eana 3abaha i
Aevolu&ionarnog ujedinjenog %ronta #A'H$ amnestiravi vou A'H"a Hodaja Sankoha i
njegove sljedbenike. Savjet bezbjednosti je *.. avgusta ,888. godine 0duboko zabrinut
zbog veoma ozbiljnih zloina poinjenih na teritoriji Sijera Ieonea...i preovlauju(eg stanja
nekanjenosti0 usvojio ve(inom glasova rezolu&iju *-*1 trae(i od generalnog sekretara
3o%ija >nana 0da pregovorima doe do sporazuma sa vladom Sijera Ieonea o stvaranju
nezavisnog spe&ijalnog suda saglasno ovoj rezolu&iji...0 i izrazio 0spremnost da bez
odlaganja preduzme nove korake...0
5.
. Sporazum izmedu 'jedinjenih na&ija i vlade Sijera
Ieonea o osnivanju Spe&ijalnog suda za Sijera Ieone potpisan je *2. januara ,88,. godine
u Hritaunu
51
. /akonodavni akt za Spe&ijalni sud donijet je *7. marta ,88,. godine. Ovaj akt
je u skladu sa 'stavom Sijera Ieonea stupio na snagu nakon to ga je potvrdio
predsjednik Sijera Ieonea i to ,7. marta ,88,. godine.
52
Spe&ijalni sud je tre(i ad hoc meunarodni krivini sud poslije 9:4; i 9:4A a prvi u kojem
(e jedni pored drugih zasjedati meunarodne #'!$ i doma(e sudije #na 3osovu sudovi rade
na drukijoj pravnoj osnovi
55
i neposredno su pod '! misijom$
6
. ' njegovom nazivu kao
to vidimo ne koristi se izraz 0tribunal0 ve( 0sud0 ali to ne utie na injeni&u da se radi o
organu koji ima spe&ijalnu nadlenost i privremeni karakter.
Osnivanju ovog suda prethodio je dugogodinji graanski rat #od marta *77*$ koji je
okonan mirovnim sporazumom potpisanim u glavnom gradu 4ogoa #Iomeu$ 5. jula *777.
godine.
/a vrijeme rata u Sijera Ieoneu su se desila masovna i rasprostranjena nasilja pri emu
jednu od njegovih karakteristika ini sistematska i rasprostranjena regruta&ija dje&e radi
vrenja tih nasilja. Ova injeni&a je kako (emo vidjeti bila razlog zbog kojeg se u obiljeju
jednog od krivinih djela iz nadlenosti ovog spe&ijalnog suda takvo postupanje prema dje&i
posebno inkriminie.
72 Kittichaisaree, str. 27.
73 Lome Peace Agrement, S/!!!/"""#
74 S/RES/-1315)2000.
13
SKRIPTA:
75 Sporazum su potpisaIi Hans KoreI, pravni savjetnik UN-a i Bereva, ministar
pravde Sijera Leonea.
76 Ambasador AIije Ibrahim Kanu, zamjenik staInog predstavnika Sijera Leonea i
Hans KoreI, pravni savjetnik UN-a, 16. apriIa 2001. godine, razmijeniIi su instrumente
kojima je Sporazum stupio na snagu, a 19. apriIa 2002. generaIni sekretar UN-a je
imenovao Dejvida Krejna za gIavnog tuzioca i Robina Vinsenta za sekretara
SpecijaInog suda.
77Nezavisno, nepristrasno i muItietnicko sudstvo na Kosovu pokusao je da izgradi i
ustanovi UNMIK, i to kroz intervenciju UN-a. Prvi medunarodni sudija je poIozio
zakIetvu u Okruznom sudu u Mitrovici, 15. februara 2000. godine, a prvi medunarodni
tuziIac postavIjen je u Mitrovici 17. februara 2000. godine, da bi radiIi zajedno sa
domacim sudijama i tuziocima. Medunarodne sudije su zatim postavIjene u svih pet
okruznih sudova na Kosovu i u Vrhovni sud Kosova. Oni se bave iskIjucivo krivicnim
predmetima, i to vecinom onim osjetIjivim, koji se ticu mogucih ratnih zIocina,
odnosno teskih krivicnih djeIa i meduetnickog nasiIja.
78 Dzouns-PauIs, str. 21.
28
Sporazum izmeu '!"a i vlade Sijera Ieonea o osnivanju Spe&ijalnog suda za Sijera
Ieone i Statut Spe&ijalnog suda za Sijera Ieone predstavljaju okvir za gonjenje pojedina&a
koji su odgovorni za ratne zloine u gradanskom ratu u Sijera Ieoneu. Prvi dokument se
bavi samo osnivanjem Suda a drugi njegovim nadlenostima i %unk&ijama. /a razliku od
9:4; odnosno 9:4A koji sude pojedin&ima samo za krivina djela po meunarodnom
pravu Spe&ijalni sud za Sijera Ieone prema pomenutom sporazumu ima nadlenost da
sudi pojedin&ima kako za krivina djela po meunarodnom pravu tako i za krivina djela iz
doma(eg prava. Spe&ijalni sud ima uporednu nadlenost sa doma(im sijeraleonskim
sudovima ali (e mo(i u svako doba da zvanino zatrai od doma(eg suda da mu ustupi
nadlenost pa (e tako imati prednost nad doma(im sudovima #lan 6 Statuta$ potuju(i
naelo ne *is in idem #lan 7 Statuta$.
Spe&ijalni sud je nadlean za 0gonjenje li&a koja snose najve(u odgovornost za ozbiljne
povrede medunarodnog humanitarnog prava i sijeraleonskog prava poinjene na teritoriji
Sijera Ieonea od -8. novembra *772. godine0 #lan * Sporazuma i lan * stav * Statuta$.
Ova injeni&a dakle predstavlja razlog zbog kojeg se prema Statutu ovog suda sva
krivina djela iz njegove nadlenosti mogu podijeliti u dvije grupe.
Prvu grupu ine krivina djela po meunarodnom pravu u koju spadaju zloini protiv
ovjenosti #lan , Statuta$ povrede zajednikog lana - Fenevskih konven&ija i
@opunskog protokola 99 #lan - Statuta$ te druge teke povrede meunarodnog
humanitarnog prava #lan . Statuta$.
<i(e krivinog djela zloini protiv ovjenosti %ormulisano je tako da postoji ako su u okviru
rasprostranjenog ili sistematskog napada na ma koje civilno stanovnitvo uinjene neke od
sljede(ih radnji: ubistvoC istrebljenjeC porobljavanjeC deporta&ijaC zatvaranjeC muenjeC
silovanje seksualno ropstvo prisilna prostitu&ija prisilna trudno(a i svaki drugi oblik
seksualnog nasiljaC progon na politikoj rasnoj etnikoj ili vjerskoj osnovi i druga
neovjena djela.
<i(e krivinog djela iz lana - Statuta ovog spe&ijalnog suda u osnovi je odreeno na nain
na koji je to uinjeno i u sluaju lana . Statuta 9:4A.
Obiljeje krivinog djela drugih tekih povreda meunarodnog humanitarnog prava glasi:
0Spe&ijalni sud je ovla(en da goni li&a koja su uinila teke povrede medunarodnog
humanitamog prava: #a$ namjerno usmjeravanje napada na &ivilno stanovnitvo kao takvo
ili na pojedinane &ivile koji ne uestvuju neposredno u neprijateljstvimaC #b$ namjerno
usmjeravanje napada na osoblje postrojenja materijal jedini&e ili vozila ukljuene u
humanitamu pomo( ili misiju odravanja mira u skladu sa Poveljom 'jedinjenih na&ija sve
dok imaju pravo na zatitu koja se prua &ivilima ili &ivilnim objektima prema
meunarodnom pravu oruanog sukobaC #&$ regrutovanje ili ukljuivanje dje&e mlade od *1
14
SKRIPTA:
godina u oruane snage ili grupe i njihovu aktivnu upotrebu u neprijateljstvima.0
@rugu grupu krivinih djela iz nadlenosti ovog tribunala ine krivina djela prema pravu
Sijera Ieonea koja su navedena u lanu 1 Statuta Spe&ijalnog suda. 4o su: #a$ krivina
djela koja se odnose na zloupotrebu djevoji&a u skladu sa doma(im /akonom o
spreavanju okrutnosti prema dje&i. Ovo krivino djelo obuhvata sljede(e oblike izvrenja:
zloupotrebu djevoji&e mlae od *- godinaC zloupotrebu djevoji&e izmedu *- i *. godinaC
te otmi&u djevoji&e iz nemoralnih pobudaC #b$ krivina djela koja se odnose na obijesno
unitavanje imovine u skladu sa doma(im /akonom o zlonamjernoj teti. ' ovu grupu
spadaju sljede(e radnje izvrenja: paljenje stambenih zgrada " ku(a u kojima ima ljudiC
paljenje javnih zgrada te paljenje drugih zgrada.
Osim po navedenim odredbama krivinomaterijalnog karaktera Statut Spe&ijalnog suda za
Sijera Ieone je od vanosti za meunarodno materijalno krivino pravo i zbog odredbi o
njegovoj nadlenosti nad maloljetni&ima. !aime zbog injeni&e da je kako smo
rekli veliki broj dje&e sistematski bio regrutovan i obuavan za vrenje okrutnih djela u toku
gradanskog rata koja djela su ova maloljetna li&a zatim i inila postavilo se pitanje njihove
krivine odgovornosti. Ovo pitanje rijeeno je lanom 5 Statuta Spe&ijalnog suda za Sijera
Ieone tako to je najprije iskljuena nadlenost ovog tribunala za ona li&a koja su u vrijeme
kada su uinila neko od krivinih djela iz nadlenosti tribunala bila mlada od *1 godina. /a
li&a izmedu *1 i *6 godina tribunalu je stavljeno u obavezu da prema njima postupa sa
dostojanstvom vode(i rauna o njihovim godinama i potrebi da se pomogne njihovoj
rehabilita&iji so&ijalnoj reintegra&iji i preuzimanju konstruktivne uloge u drutvu u skladu sa
L
medunarodnim standardima ljudskih prava. Prema ovoj kategoriji li&a ako utvrdi njihovu
krivinu odgovornost tribunal ne moe izre(i zatvorsku kaznu ve( neku od sljede(ih mjera:
nalog o uputstvima i nadzoru nad brigomC nalog o radu za zajedni&uC savjetodavne uslugeC
hraniteljstvoC popravne obrazovne i programe strune obukeC odobrene kole te programe
razoruavanja demobiliza&ije i reintegra&ije ili programe slubi za zatitu dje&e)12+.
-.,. Statut Meunarodnog krivinog suda
>ktivnosti na osnivanju ovog suda oivljene su osamdesetih godina prolog vijeka kada su
latinoamerike drave predvoene 4rinidadom i 4obagom uputile prijedlog u tom prav&u
Jeneralnoj skuptini 'jedinjenih na&ija. ' osnivanju ovog suda te zemlje su kako se istie
vidjele posljednje sredstvo za gonjenje meunarodnih krijumara droge)15+. 4okom *77..
3omisija 'jedinjenih na&ija za meunarodno pravo zamoljena za to od strane Jeneralne
skuptine izradila je na&rt Statuta ovog suda koji (e nakon nekoliko razmatranja i izmjena
biti usvojen etiri godine kasnije. @o toga je dolo na @iplomatskoj kon%eren&iji 'jedinjenih
na&ija o osnivanju 9:: odranoj u Aimu jula *776. godine. @o **. aprila ,88,. godine
Statut je rati%ikovalo 28 drava a stupio je na snagu *. jula ,88,. godine)16+.
Statut 9::)17+ ima viestruko znaenje za razvoj meunarodnog materijalnog krivinog
prava zbog ega predstavlja svojevrsnu krunu u tom pro&esu. Posebno je vano to se po
prvi put na jednom mjestu u meunarodnopravnom dokumentu mogu na(i odredbe opteg i
posebnog dijela materijainog krivinog prava. 9ako (emo o mnogim odredbama tog statuta
govoriti i kasnije ovdje (emo ukratko izloiti one od njih koje se odnose na krivina djela iz
nadlenosti ovog suda kao i one koje se odnose na opte institute ove grane prava. Pri
tome treba stalno imati na umu da se odredbe Statuta koje se odnose na opte institute
materijalnog krivinog prava odnose samo na ona krivina djela koja su u nadlenosti ovog
suda.
9:: je prema lanu 1 Aimskog statuta nadlean za 0najtea krivina djela koja izazivaju
zabrinutost itave medunarodne zajedni&e0. Aadi se o krivinim djelima koja zadiru u sr
#0core crimes+) prema meunarodnom pravu. Erijednost &itirane odredbe Statuta je u
injeni&i da predstavlja svojevrsnu de%ini&iju medunarodnog krivinog djela)28+ u kojoj je
primat dat materijalnoj strani u pojmu krivinog djela. lnae radi se o sljede(im krivinim
djelima:
" zloin geno&idaC
15
SKRIPTA:
" zloini protiv ovjenosti)2*+C
" ratni zloiniC)2,+
" zloin agresije.
Ovi zloini prema lanu ,7 Statuta ne podlijeu zastarijevanju ali se mora imati u vidu i
odredba lana ** Statuta prema kojoj se nezastarivost krivinog gonjenja odnosi samo na
navedene zloine koji su uinjeni nakon to je Statut stupio na snagu. Pri tome se vrijeme
stupanja na snagu Statuta u odnosu na dravu koja mu je pristupila nakon *. jula ,88,.
godine rauna od trenutka kada je Statut stupio na snagu u odnosu na tu dravu.
' vezi sa krivinim djelom agresije treba re(i da (e prema lanu 1 stav , Statuta 9::
postati nadlean za kanjavanje uinila&a ovog krivinog djela 0tek ukoliko se sedam
godina po stupanju na snagu Statuta usvoji njegova odgovaraju(a dopuna0 pri emu bi
ako za to bude volje kako se istie tada nadlenost 9:: 0trebaio proiriti i za zloine
meunarodnoga terorizma0)2-+ @opuna Statuta u vezi sa krivinim djelom agresije morala
bi se odnositi na odreivanje njegovog bi(a kao i na utvrivanje uslova pod kojima bi Sud
stekao nadlenost za ovaj zloin.
/loin geno&ida propisan je u lanu 2 Statuta i pod njim se podrazumijeva svako od
navedenih djela ako je uinjeno u namjeri potpunog ili djeliminog unitenja na&ionalne
etnike rasne ili vjerske grupe kao takve. 4a djela pod uslovom postojanja navedene
namjere su:
" ubistvo ianova grupeC
" teka povreda tjelesne ili duevne &jelovitosti pripadnika grupeC
" namjerno podvrgavanje grupe ivotnim uslovima koji treba da dovedu do njenog
potpunog ili djeliminog unitenjaC
" mjere upravljene na spreavanje radanja u okviru grupeC
" prinudno premjetanje dje&e iz jedne grupe u drugu.
/loini protiv ovjenosti propisani su u lanu 5 Statuta. 3onstruk&ija ovog krivinog djela je
dosta sloena jer se za njegovo postojanje zahtijeva da je neko od djela iz
inae veoma irokog spiska uinjeno kao dio rasprostranjenog ili sistematskog napada
uperenog protiv bilo kog &ivilnog stanovnitva uz znanje njegovog uinio&a o tom napadu.
3rivino djelo ratnih zloina propisano je u lanu 6 Statuta i kao u sluaju zloina protiv
ovjenosti sadri veoma irok spisak mogu(ih radnji njegovog izvrenja. Ove radnje
mogu biti preduzete u meunarodnom ili unutranjem oruanom sukobu pri emu je na
poetku ovog lana odreeno da Sud ima nadlenost za ratne zloine 0posebno kada su
uinjeni kao dio plana ili politike ili kao dio masovnog izvrenja tih zloina0. @akle M
postojanje odreenog plana ili politike kao ni masovno izvrenje nisu uslov za postojanje
ovog krivinog djela ve( se samo naglaava da Sud pose*no ima nadlenost za ove
zloine ako su uinjeni na taj nain.
' vezi sa ovim krivinim djelima potrebno je re(i da iako neka od njih kako smo rekli
sadre iroke spiskove mogu(ih radnji izvrenja ipak nisu dovoljno pre&izno %ormulisana
zbog ega je u Statut #lan 7$ ugraena odredba o elementima krivinih djela. 4i
elementi)2.+ pomau 9:: u tumaenju i primjeni l. 2 5 i 6 Statuta a usvajaju se to je
veoma vano zbog naela zakonitosti ne od strane sudija Suda ve( dvotre(inskom
ve(inom lanova Skuptine drava lani&a ovog statuta. Sudije 9:: tuio&i kao i drave
lani&e mogu predlagati izmjene i dopune tih elemenata ali se i izmjene i dopune usvajaju
dvotre(inskom ve(inom lanova Skuptine drava lani&a. 3onaan na&rt teksta elemenata
krivinih djela usvojila je Pripremna komisija za Meunarodni krivini sud -8. juna ,888.
godine.
3ada je rije o optim institutima materijalnog krivinog prava ovaj statut u poreenju sa
odgovaraju(im statutima ad hoc tribunala sadri mnogo vie odredbi. One se naiaze u
dijelu - #2*. ,,"--$ i dijelu 5 Statuta #l. 55 i 56$.
Klanovi ,, i ,- Statuta sadre dva osnovna naela materijalnog krivinog prava (inullum
crimen, nulla poena sine lege$. Prvim od tih naela propisano je da li&e nije krivino
odgovorno saglasno tom statutu osim ako je njegovo ponaanje u vrijeme kada je
16
SKRIPTA:
uinjeno predstavljalo krivino djelo iz nadlenosti Suda. Statut s tim u vezi izriito
zabranjuje iroko tumaenje obiljeja krivinog djela #zabranjuje analogiju$ ali i propisuje
primjenu naela in du*io pro reo u sluaju nejasno(a pri tumaenju nejasnih odredbi iz
obiljeja krivinih djela u konkretnom sluajii. Prema lanu ,- Statuta optueno li&e moe
biti kanjeno samo u skladu sa tim statutom tj. samo kaznama koje su u skladu sa
Statutom.
!adlenost suda ratione personae odnosi se samo na %izika li&a koja su u vrijeme
izvrenja krivinog djela koje im se stavlja na teret imala *6 i vie godina. @akle Statut ne
predvida mogu(nost sudenja maloljetnim uinio&ima krivinih djela iz nadlenosti Suda.
3rivina odgovornost %izikog li&a prema Statutu postoji ako uini krivino djelo iz
nadlenosti Suda na jedan od sljede(ih naina:
" kao pojedina& zajedno sa drugim ili preko drugog li&a #posredno izvriiatvo$ bez obzira
da li to drugo li&e snosi krivinu odgovornost. @akle Statut ne vee krivinu odgovornost
uinio&a za krivinu odgovornost nekog drugog li&a pomo(u kojeg je ili sa kojim je uinila&
ostvario radnju izvrenja nekog od krivinih djela iz nadlenosti SudaC
" ako naredi vrbuje ili navodi na izvrenje krivinog djela. Pri tome da bi postojala krivina
odgovornost djelo mora biti uinjeno ili barem pokuanoC
" ako pomae podrava ili na drugi nain doprinosi izvrenju krivinog djela ili pokuaju
njegovog izvrenja kako bi olakao njegovo izvrenje ukljuuju(i obezbjedenje sredstava
za njegovo izvrenjeC
" ako doprinosi na bilo koji drugi nain da grupa li&a koja djeluje sa zajednikim &iljem
izvri ili pokua da izvri krivino djelo. Pri tome ovaj doprinos mora biti namjeran #dakle
iskljuuje se nehatni oblik doprinosa$)21+C
" ako u sluaju zloina geno&ida neposredno i javno podstie druge da izvre taj
zloinC
" ako pokua da izvri neko od krivinih djela iz nadlenosti Suda preduzimanjem radnje
koja predstavlja znatan korak ka izvrenju zloina ali ne dode do izvrenja krivinog djela
zbog okolnosti nezavisnih od namjera tog li&a. Statut s tim u vezi propisuje osloboenje
od kazne za li&e koje nakon to ju je zapoelo prekine radnju izvrenja krivinog djela ili
ako na drugi nain sprijei dovrenje tog djela pod uslovom da se dobrovoljno i potpuno
odreklo krivine svrhe.
9 ovaj statut propisuje kanjivost %izikih li&a bez obzira na svojstvo koje su imali pri
izvrenju krivinog djela iz nadlenosti Suda. Statut to ini tako to u lanu ,5 propisuje da
se njegove odredbe jednako primjenjuju 0na sva li&a bez razlike zasnovane na slubenom
svojstvu0. Pri tome se posebno naglaava da 0slubeno svojstvo e%a drave ili vlade lana
vlade ili skuptine izabranog predstavnika ili vladinog slubenika nipoto ne izuzima li&e iz
krivine odgovornosti0 u skladu sa Statutom niti samo po sebi moe biti osnov za
ublaavanje kazne. Od posebne vanosti je odredba stava , istog lana. @a bismo je
razumjeli potrebno je prethodno podsjetiti na neka pravila meunarodnog prava. !aime u
teoriji se istie kako nastalo u spontanom obiajnom pro&esu 0od pamtivijeka postoji
pravilo
8 imunitetu od krivinog progona glavara strane drave i stranih diplomatskih
agenata0)22+. Medutim Statut 9:: pomenutom odredbom unosi novinu na tom polju
propisuju(i upravo suprotno od navedenog pravila obiajnog meunarodnog prava. Prema
toj odredbi 0imunitet ili posebna pro&esna pravila koja mogu sljedovati uz slubeno
svojstvo li&a kako prema doma(em tako iprema meunarodnom pravu+ #na kurziv$ ne
predstavljaju prepreku za 9:: da vri svoju nadlenost prema optuenom li&u bez obzira
na to to ima ili je u vrijeme uinjenog krivinog djela imao svojstvo e%a drave lana
vlade i sl.
Od odgovornosti ovih li&a Statut razlikuje krivinu odgovornost vojnih zapovjednika
* drugih pretpostavljenih li&a koja stvarno djeluju kao vojni zapovjedni&i)25+ ali (emo o
tome neto vie re(i kada budemo govorili o komandnoj odgovornosti.
Od ostalih krivinomaterijalnih odredbi Statuta spomenu(emo one koje se odnose na vinost
17
SKRIPTA:
i uraunljivost uinila&a krivinih djela iz nadlenosti 9:: te na kako stoji u Statutu
injeninu i pravnu greku.
' vezi sa vino(u Statut #u lanu -8$ naelno propisuje da je za krivinu odgovornost
optuenog li&a potrebno da su elementi bi(a svakog od krivinih djela iz nadlenosti 9::
ostvareni sa namjerom i znanjem. @akle neophodan je ne samo umiljaj ve( i namjera
pod kojom se u krivinom materijalnom pravu podrazumijeva predstava uinio&a krivinog
djela o odreenom &ilju koji moe posti(i izvrenjem krivinog djela i koja na njega djeluje
kao motiv za izvrenje djela. Potreba za postojanjem ovog oblika vinosti je razumljiva s
obzirom na krivina djela iz nadlenosti 9::. !aime ako za primjer uzmemo zloin
geno&ida razumljivo je da se s obzirom na bi(e ovog zloina htijenje njegovog uinio&a
kada ubija lanove zati(ene grupe ne is&rpljuje samo na toj posljedi&i #lienju ivota tih
li&a$ ve( on za konaan &ilj #svoju namjeru$ ima potpuno ili djelimino unitenje zati(ene
grupe kao takve.
/nanje kao konstitutivni element iz navedene odredbe lana -8 Statuta takode predstavlja
odredenu predstavu uinio&a ali ne o &ilju kao kod namjere ve( o odreenim okolnostima
koje su od znaaja za postojanje krivinog djela. Ovaj elemenat se kako smo vidjeli izriito
pominje u %ormula&iji bi(a krivinog djela zloina protiv ovjenosti. ' lanu -8 Statuta
propisano je da namjera postoji:
" u odnosu na djelo kada li&e ima namjeru da izvri djeloC
" u odnosu na posljedi&u kada li&e ima namjeru da prouzrokuje tu posljedi&u ili je svjesno
da (e do nje do(i pri uobiajenom toku stvari.
/nanje pak prema istom lanu Statuta podrazumijeva svijest da postoje okolnosti ili da (e
pri uobiajenom toku stvari do(i do posljedi&e. @akle statut ovaj pojam ne vezuje samo za
okolnosti od znaaja za postojanje krivinog djela ve( i za njegove posljedi&e.
Od naelnog stava da je za krivinu odgovornost optuenog li&a potreban umiljaj uz
postojanje namjere i znanja Statut meutim predvia izuzetke. 4o je uinjeno uoptenom
%ormula&ijom da se navedena pravila primjenjuju +ako nije drukije predvieno+$ 4ime je
ostavljena mogu(nost za postojanje krivine odgovornosti i po osnovu nehata to kako
smo vidjeli kao mogu(nost postoji u sluaju krivine odgovornosti vojnih komandanata i
drugih pretpostavljenih li&a. Meutim Statut pojam nehata ne pominje niti ga blie ureuje.
' vezi sa uraunljivo(u Statut kao i u sluaju doma(eg krivinog zakonodavstva
odreuje je na negativan nain propisuju(i kada (e se smatrati da uinila& nekog od
krivinih djela iz nadlenosti 9:: nije uraunljiv. ' ovom sluaju to prema lanu -* Statuta
predstavlja osnov za iskljuenje krivine odgovornosti. Aije je o dva takva osnova koji
moraju postojati u vrijeme izvrenja krivinog djela:
" ako optueno li&e pati od duevne bolesti ili nedostatka koji razara njegovu sposobnost
da pro&jenjuje nezakonitost ili prirodu svog djela ili sposobnost da kontrolie svoje
ponaanje da bi udovoljio zakonskim uslovimaC
" ako stanje opijenosti tog li&a razara njegovu sposobnost da pro&ijeni nezakonitost ili
prirodu svog djela ili sposobnost da kontrolie svoje ponaanje da bi udovoljio zakonskim
uslovima. Medutim u ovom sluaju kao i u doma(em zakonodavstvu ovo stanje se ne
moe uzeti u obzir kao osnov za iskljuenje krivine odgovornosti ako je opijenost bila
dobrovoljna pod okolnostima pod kojima je to li&e znalo ili prenebreglo opasnost da (e
usijed opijenosti vjerovatno uiniti krivino djelo (actiones li*erae in causa)$
Pored ovih osnova za iskljuenje krivine odgovornosti Statut u istom lanu predvia jo
dva osnova za iskljuenje te odgovornosti od kojih jedan u bitnom po svojoj %ormula&iji
predstavlja nunu odbranu. !aime u lanu -* stav * taka #&$ Statuta kao osnov
iskljuenja krivine odgovornosti propisana je situa&ija u kojoj uinila& 0postupa razumno da
bi odbranio sebe ili drugo li&e ili u sluaju ratnih zloina da bi odbranio imovinu koja je
bitna za opstanak tog ili drugog li&a ili imovinu bitnu za ostvarenje vojnog zadatka od
neposredne i nezakonite upotrebe sile na nain srazmjeran stepenu opasnosti koja prijeti
tom ili drugom li&u ili zati(enoj imovini0. Meutim injeni&a da to li&e uestvuje u
odbrambenim dejstvima svojih snaga sama po sebi prema Statutu ne predstavlja osnov
18
SKRIPTA:
za iskljuenje krivine odgovornosti.
3ao osnov iskljuenja krivine odgovornosti Statut predvida i krajnju nudu i prinudu #taka
#d$ lana -*$. One predstavljaju ovaj osnov ako su nastale kao posljedi&a 0prijetnje
neposredno predstoje(om smr(u ili trajnom ili neposrednom ozbiljnom tjelesnom povredom
tog ili drugog li&a0 te ako to li&e 0postupa na neophodan i razuman nain da bi izbjeglo tu
prijetnju ukoliko ne namjerava da uzrokuje ve(u tetu od one koju eli da izbjegne0. Ove
opasnosti mogu poti&ati od drugih li&a ili od drugih okolnosti van kontrole tog li&a.
Kinjenina greka je takoe osnov iskljuenja krivine odgovornosti pod uslovom da porie
duevni elemenat kod uinio&a #lan -- stav * Statuta$. 3od ovog osnova Statut ne ureduje
blie ta se smatra injeninom grekom ali bi to mislimo mogle biti one situa&ije u kojima
uinila& u vrijeme izvrenja krivinog djela nije svjestan nekog njegovog obiljeja #stvarna
zabluda o bi(u djela$ odnosno ako pogreno smatra da postoje okolnosti prema kojima bi
da su one stvarno postojale to djelo bilo doputeno #stvama zabluda o okolnostima koje
iskljuuju protivpravnost$.
/a razliku od injenine greke pravna greka prema lanu -- stav , Statuta u naelu
nije osnov za iskljuenje krivine odgovornosti. Ovaj institut koji u osnovi odgovara pojmu
pravne zablude jer se svodi na uinioevu greku o tome da li je njegovo ponaanje u
konkretnom sluaju krivino djelo iz nadlenosti 9:: ipak moe predstavljati osnov
iskljuenja krivine odgovornosti ako porie duevni elemenat kod uinio&a kao uslov za
postojanje krivinog djela.
!ajzad Statut Meunarodnog krivinog suda je od znaaja za razvoj meunarodnog
materijalnog krivinog prava i po krivinim sank&ijama koje propisuje. Prema lanu 55
Statuta uinio&u nekog od krivinih djela iz svoje nadlenosti 9:: moe izre(i sljede(e
krivine sank&ije:
" zatvor u odredenom trajanju koje ne moe biti due od -8 godinaC
" doivotni zatvor. Ovu kaznu 9:: moe izre(i kada to opravdavaju izuzetna teina
krivinog djela i line okolnosti optuenogC
" novanu kaznuC
" trajno oduzimanje prihoda imovine i dobara koji su neposredno ili posredno nastali
izvrenjem krivinog djela. 9zri&anjem ove krivine sank&ije ne dira se u prava tre(ih li&a
pod uslovom da su ta li&a u odnosu na oduzete stvari postupala *ona fide$
-.-. Pro&es stvaranja i prihvatanja meunarodnih optih pravnih akata i njihov znaaj za
razvoj meunarodnog materijalnog krivinog prava
Osim na do sada opisani nain razvoj medunarodnog materijalnog krivinog prava odvijao
se u jo jednom prav&u. Aije je o nizu meunarodnih optih pravnih akata usvajanih u
okviru organiza&ije 'jedinjenih na&ija ili drugih organiza&ija #npr. Savjeta ?vrope$ koji
sadre odredbe krivinomaterijalnog karaktera. !iz je takvih optih pravnih akata
donoenih u dugom vremenskom periodu koji je zbog toga predstavljao a i dalje
predstavlja jedan veoma sloen pro&es. S obzirom na ove injeni&e zbog kojih bi pisanje
na tu temu zahtijevalo rad mnogo ve(i od ovog u nastavku (emo se ograniiti samo na
navodenje nekih od tih akata kako bismo praktinim primjerima pokazali nain na koji su ti
akti bili od znaaja za razvoj ove grane prava.
@anas je opteprihva(eno naelo materijalnog krivinog prava naelo prema kojem se niko
ne moe osuditi za djelo koje prije nego to je uinjeno nije bilo zakonom propisano kao
krivino djelo i za koje zakonom nije bila propisana kazna. 9ako je ovo naelo bilo izraeno
jo u taki 6 %ran&uske @eklara&ije o pravima ovjeka i graanina)26+ svoju meunarodnu
potvrdu ono (e dobiti najprije u 'niverzalnoj deklara&iji 'jedinjenih na&ija o pravima
ovjeka iz *7.6. godine #u lanu ** stav , te deklara&ije$ a zatim u Meunarodnom paktu
'jedinjenih na&ija o graanskim i politikim pravima #usvojen Aezolu&ijom Jeneralne
skuptine broj ,,88 > #BB9$ od *2. de&embra *722 a stupio na snagu ,-. marta *752.
godine$. ?vo kako je to naelo odreeno u lanu *1 stav * Pakta: 0!iko ne moe biti
osuen zbog djela ili propusta koji u vrijeme kada su uinjeni nisu bili odreeni kao krivino
19
SKRIPTA:
djelo po doma(em ili po meunarodnom pravu. 4akoe ne moe se izre(i tea kazna od
one koja bi se primjenjivala u vrijeme kada je krivino djelo uinjeno. >ko poslije izvrenja
ovog krivinog djela zakon predvia laku kaznu kriva& treba da se koristi time0.
3ako vidimo &itirana odredba iz Pakta ne sadri samo pomenuto naelo ve( i naelo da
uinila& nakon uinjenog krivinog djela ne moe biti kanjen stroijom kaznom od one
koja je bila propisana u vrijeme izvrenja tog djela.
Medunarodni pakt o graanskim i politikim pravima kako se istie spada meu
najobuhvatnije viestrane ugovore o ljudskim pravima jer ima *-, rati%ika&ije i pet
potpisa
7,
.
Ovaj meunarodni opti pravni akt dakle predstavlja osnov i obavezu za sve drave koje
su ga rati%ikovale ili saglasno unutranjem pravnom poretku na drugi nain prihvatile kao
dio tog poretka da svoje krivinomaterijalno zakonodavstvo usklade sa navedenim
naelom. Stoga se i odredbe krivinomaterijalnih zakona u <i= koje sadre ovo naelo u
biti pravno oslanjaju na navedenu odredbu Pakta jer je i <i= lani&a tog pakta.
Postojanjem ove odredbe Pakta takode se moe objasniti injeni&a da i Statut *:: #u
lanu ,.$ propisuje da 0niko nije krivino odgovoran za djelo izvreno prije nego to je
Statut stupio na snagu0 kao i da 0u sluaju promjene u pravu primjenjivom na dati predmet
prije pravnosnane presude primjenjuje se pravo koje je povoljnije za li&e koje je pod
istragom koje se goni ili je osueno0.
3ao sljede(u ilustra&iju ovog prav&a razvoja meunarodnog materijalnog krivinog prava
uze(emo zloin geno&ida. Ovaj zloin prvi put je inkriminisan 3onven&ijom o spreavanju i
kanjavanju zloina geno&ida koju je Organiza&ija 'jedinjenih na&ija donijela *7.6. godine
#Aezolu&ijom Jeneralne skuptine broj ,28 > #999$ od 7. de&embra te godine$. 4om
konven&ijom je #u lanu 99$ odreeno bi(e ovog krivinog djela tako da znai:
0neku od sljede(ih radnji uinjenih sa namjerom potpunog ili djeliminog unitenja
na&ionalne etnike rasne ili vjerske grupe kao takve:
#a$ ubijanje pripadnika grupeC
#b$ nanoenje teke tjelesne ili duevne povrede pripadni&ima grupeC
#&$ smiljeno nametanje grupi ljudi takvih ivotnih uslova koji dovode do potpunog ili
djeliminog %izikog unitenja grupeC
#d$ nametanje mjera kojima je &ilj spreavanje raanja unutar te grupeC
#e$ prisilno preseljenje dje&e iz te u drugu grupu.0
Ovako odreen zloin geno&ida bi(e zatim preuziman u krivina zakonodavstva zemalja
lani&a te konven&ije pa je tako biva Dugoslavija ovu konven&iju rati%ikovala *718. godine
nakon ega je ovaj zloin bio odreen kao krivino djelo pod tim imenom u unutranjem
krivinom zakonodavstvu. !avedena odredba je ponovljena u statutima 9:4; i 9:4A
odnosno u Aimskom statutu 9::. !ajzad ovo krivino djelo propisano u 3/<i= kako se
istie 0odreeno je gotovo na istovjetan nain kao u lanu 2 Aimskog statuta0
7-
.
Eidimo dakle kako su kroz pro&es stvaranja a zatim i prihvatanja u unutranje pravne
sisteme navedeni meunarodni opti pravni akti vrili snaan uti&aj na krivina
zakonodavstva drava potpisni&a tih akata. !aravno niz je drugih takvih meunarodnih
dokumenata od kojih (emo u nastavku pomenuti samo jo neke.
4ako je Meunarodnom konven&ijom o ukidanju svih oblika rasne diskrimina&ije
7.
u lanu .
stav * taka #a$ odreeno da se drave lani&e ove konven&ije naroito obavezuju 0da
92 Dimitrijevic-Paunovic, str. 63.
93 Komentari krivicnih/kaznenih zakona u BiH, str. 559.
94 Ova konvencija usvojena je RezoIucijom GeneraIne skupstine
Ujedinjenih nacija broj 2106 A (XX) od 21. decembra 1965, a stupiIa je na snagu 4.
januara 1969. godine.
-2 utvrde kao krivino djelo svako irenje ideja zasnovanih na superiornosti ili rasnoj
mrnji svako podsti&anje na rasnu diskrimina&iju kao i sva djela nasilja ili izazivanja na
takva nasilja uperenih protiv svake rase ili svake grupe li&a druge boje ili drugog etnikog
porijekla kao i pruanje pomo(i rasistikim aktivnostima podrazumijevaju(i tu i njihovo
20
SKRIPTA:
%inansiranje0.
3onven&ijom o kibernetikom kriminalu izmeu ostalog u lanu 6 je odreena obaveza
zemalja lani&a te konven&ije da usvoje 0zakonodavne i druge mjere koje su potrebne da bi
se okvali%ikovalo kao krivino djelo shodno internom pravu namjerno i bespravno
nanoenje tete na tuoj svojini putem:
a$ unoenja mijenjanja brisanja ili ukidanja kompjuterskih podataka
b$ svakog oblika napada na %unk&ionisanje kompjuterskog sistema s namjerom prevare ili
bespravnom namjerom da se bespravno pridobije ekonomska dobit za sebe ili za drugoga.0
Eanost &itirane odredbe je ne samo u tome to predstavlja obavezu za svaku dravu
lani&u ove konven&ije ve( i u tome to ona #&itirana odredba$ u bitnom ve( sadri
obiljeja krivinog djela ili barem uputstvo dravama lani&ama kako bi u njihovom
krivinom zakonodavstvu trebalo da bude odredeno bi(e ovog krivinog djela pri emu
treba ista(i i to da je navedenim lanom 3onven&ije ovom krivinom djelu dat naziv
03ompjuterska prevara0. <osna i =er&egovina je postala lani&a ove konven&ije nakon to
ju je rati%ikovalo Predsjednitvo)27+.
Sljede(i primjer prua nam 3onven&ija o pranju traganju privremenom oduzimanju i
oduzimanju prihoda steenog krivinim djelom. Klanom 2 ove konven&ije drave njene
lani&e preuzele su obavezu da usvoje 0zakonodavne i druge mjere neophodne da bi kao
krivina djela u svoje interno zakonodavstvo uvele sljede(a djela ukoliko su uinjena sa
umiljajem:
" konverzija ili prenos imovine za koju se zna da predstavlja nezakonit prihod sa svrhom
da se prikrije ili maskira nezakonito porijeklo takve imovine ili pomogne bilo kom li&u
ukljuenom u izvrenje glavnog krivinog djela da izbjegne zakonske posljedi&e svojih
djelaC
" prikrivanje ili maskiranje prave prirode porijekla mjesta raspolaganja premjetanja te
postojanja prava odnosno vlasnitva na imovinu za koju se zna da predstavlja nezakonit
prihodC
" sti&anje posjedovanje ili upotreba imovine za koju se u vrijeme primanja zna da je
predstavljala nezakonit prihodC
" uestvovanje u izvrenju udruivanje ili zavjera radi izvrenja pokuaj izvrenja i
pomaganje podstrekavanje olakavanje i davanje savjeta u izvrenju bilo kog od krivinih
djela utvrenih u skladu sa ovim lanom.0
Ovu konven&iju je Predsjednitvo <i= rati%ikovalo ,6. de&embra ,881. godine ime je <i=
preuzela obavezu da svoje krivino zakonodavstvo uskladi sa tom konven&ijom)58+.
IV - IZVORIMEUNARODNOG MATERIJALNOG KRIVINOG PRAVA
' teoriji medunarodnog prava se pojam izvora prava koristi u materijalnopravnom i
%ormalnopravnom znaenju. 3ada se imaju u vidu %ormalni izvori meunarodnog krivinog
prava oni se dijelom nalaze u medunarodnom javnom #obiajnom i konven&ionalnom$ a
dijelom u unutranjem #na&ionalnom$ pravu.
3ada smo govorili o pojmu medunarodnog materijalnog krivinog prava ukazali smo na
njegovu jo nedovoljnu izgradenost zbog ega se vrlo esto u svojoj primjeni oslanja na
unutranje krivino zakonodavstvo drava. Ova injeni&a je od vanosti upravo kada se
govori o izvorima meunarodnog materijalnog krivinog prava jer se ovi najprije dijele na
meunarodne i na&ionalne. 4a granina linija zapravo i nije strogo postavljena iz razloga
to su na&ionalna zakonodavstva nerijetko inspirisana odgovaraju(im ijeenjima iz
odreenih medunarodnih akata a s druge strane i meunarodna zajedni&a esto
preuzima kao svoje norme ono to je usvojeno u ve(ini na&ionalnih zakonodavstava)5*+.
9zlaganje u nastavku prati(e ovu podjelu.
..*. Meunarodni izvori
' vezi sa ovom vrstom izvora meunarodnog materijalnog krivinog prava u teoriji se
najprije polazi od Statuta Medunarodnog suda pravde. Prema lanu -6 stav * tog statuta
ovaj sud 0ija je dunost da svoje odluke u sporovima koji su iznijeti pred njega donosi
saglasno medunarodnom pravu primjenjuje: #a$ meunarodne konven&ije bilo opte bilo
21
SKRIPTA:
posebne koje predstavljaju pravila izriito priznata od strane drava u sporuC #b$
meunarodni obiaj kao dokaz opte prakse koja je prihva(ena kao pravo)5,+C #&$ opta
pravna naela koja priznaju prosvije(eni narodiC #d$ u grani&ama odredbe lana 17 sudske
odluke i uenja najpozvanijih strunjaka meunarodnog javnog prava razliitih naroda kao
pomo(no sredstvo za utvrivanje pravnih pravila0)5-+.
Moe se dakle zakljuiti da ugovori obiaji i opta pravna naela predstavljaju glavne
izvore a sudska praksa i doktrina " dopunske izvore medunarodnog javnog prava.
)5.+lnae u literaturi se istie nepodobnost za neposrednu primjenu u krivinom pravu
0optih pravnih prin&ipa priznatih od strane svih na&ija0 kao na primjer prin&ip bi bio da ne
moe krivino odgovarati li&e koje nije dostiglo dovoljan starosni uzrast a koji je to uzrast
propisuje se normom a to je u razliitim zemljama razliito)51+. Dedan od glavnih izvora
medunarodnog krivinog prava svakako je Aimski statut 9::)52+.
' ovom nabrajanju koje predstavlja svojevrsnu hijerarhiju izvora na prvom mjestu su
meunarodni ugovori. Oni posebno danas predstavljaju najvaniji izvor meunarodnog
prava a posebno meunarodnog materijalnog krivinog prava. 3ao i svaki ugovor i
meunarodni ugovor predstavlja saglasnost volja njegovih potpisnika s &iljem proizvodenja
odredenih pravnih e%ekata. Pravni e%ekti se ogledaju u nastajanju odreenih prava i
obaveza ijom realiza&ijom se ele posti(i odreeni &iljevi. Spe&i%inost ovih ugovora
ogleda se u injeni&i da su im potpisni&i meunarodnopravni subjekti #drave i
medunarodne organiza&ije$ a zavisno od toga ko je uestvovao u njihovom zakljuivanju
mogu se razlikovati: #*$ univer"alni meunarodni ugovori . kada su donijeti u okviru i pod
okriljem Organiza&ije 'jedinjenih na&ija i #,$ regionalni meunarodni ugovori . kada su
donijeti od strane regionalnih organiza&ija #npr. Savjeta ?vrope kakva je ?3IDP iz *718.
godine)55+$)56+. Ono to je bitno kod ovih ugovora je to to 0u naelu jednako obavezuju
sve njihove stranke. 4o vrijedi bez obzira na organ neke drave koji ih je sklopio ili na akt
kojim su rati%i&irani #potvrdeni$ #zakon uredba dekret ili drugi podzakonski akt$0. 4akode je
potrebno naglasiti da naelno 0ne postoji izmeu ugovora hijerarhija slina hijerarhiji
pravnih normi i pravnih akata u unutranjem pravu0)57+ od ega je izuzetak Povelja
'jedinjenih na&ija kojom je u lanu *8- propisan primat te povelje nad drugim
meunarodnim ugovorima u sluaju sukoba izmedu obaveza koje za drave lani&e ove
organiza&ije proizilaze iz te povelje i obaveza koje za njih proizilaze iz drugih meunarodnih
ugovora. 9zlaganje o razvoju meunarodnog materijalnog krivinog prava kao i ono u
nastavku pokazuje da su meunarodni ugovori najvaniji i osnovni izvor medunarodnog
materijalnog krivinog prava to je i razumljivo budu(i da se odreena ponaanja mogu
odrediti kao medunarodna krivina djela samo na osnovu saglasnosti drava. 9stina ovu
saglasnost ne treba shvatiti u apsolutnom smislu kao saglasnost svih drava lani&a
'jedinjenih na&ija ve( kao saglasnost odredenog znaajnog broja tih drava potrebnog da
bi neki medunarodni ugovor sa krivinopravnim odredbama stupio na snagu.
>ko je meunarodni ugovor najvaniji meunarodni obiaj)68+ je svakako najzamreniji
izvor medunarodnog prava)6*+. 9z &itirane odredbe Statuta Meunarodnog suda pravde
moe se zapaziti da se za postojanje medunarodnog obiaja zahtijeva da je rije o optoj
praksi i da je ona prihvaena kao pravo.)6,+ Ovo su dva elementa koja zajedno grade
pojam meunarodnog obiaja kao izvora meunarodnog prava. 4a dva elementa su
nerazdvojna jer sama praksa nije dovoljna za stvaranje obiajnog prava)6-+. Prvi od tih
elemenata naziva se materijalnim ili objektivnim a drugi psihikim ili subjektivnim i
uglavnom su vezani za drave kao subjekte meunarodnog prava. ' vezi sa prvim
elementom u teoriji meunarodnog javnog prava istie se da se taj elemenat mora
0izraavati kroz jednoobrazno sukcesivno ponavljanje istog spoljnjeg akta od strane
lanova meunarodne zajedni&e0 kao i da jednostrano ponavljanje 0od strane samo jednog
ili manjeg broja drava ili povremeno ispresije&ano ne moe stvoriti opte ili univerzalno
obiajno pravilo0.)6.+Meutim sama viekratno ponavljana praksa nije dovoljna da bi se
uspostavio ovaj izvor medunarodnog prava ve( se trai postojanje i pravne svijesti kod
22
SKRIPTA:
subjekata meunarodnog prava o obaveznosti takvog njihovog ponaanja. Ovo ponaanje
moe se ogiedati u obavezi injenja ali i proputanja injenja. !avedeni element se esto
izraava latinskim izrazom opinio iuris sive necessitatis, te se istie 0kao osnovni kriterijum
razlikovanja obiajnih pravnih pravila od prostih obiaja kao i pravila kurtoazije0)61+. 9
upravo kod ovog elementa nastaju poteko(e u shvatanju ovog izvora meunarodnog
prava jer nije teko u spoljnjem svijetu uoiti neku ustaljenu praksu odreenog injenja
odnosno proputanja injenja ali je svakako teko odrediti kada se uzima da je nastaia
pravna svijest subjekata meunarodnog prava o obaveznosti odreenog ponaanja. Ovaj
problem je bio povod nekim pis&ima da kako se istie ovo postepeno stvaranje obiajnih
pravila duhovito uporeduju sa postepenim nastankom seoskog puta preko neke livade)62+.
/bog zanimljivosti ovog naina uporeivanja u nastavku (emo ga iznijeti u &ijelosti pri
emu (emo kurzivom ukazati na onaj trenutak i nain na koji jedna ustaljena praksa prelazi
u pravnu svijest o obaveznosti odreenog ponaanja. 4o inimo zbog toga to su taj
trenutak odnosno nain od vanosti za zauzimanje stava o znaaju ovog izvora prava za
meunarodno materijalno krivino pravo. ?vo kako to uporeivanje glasi:
0!a toj livadi najprije nastaju mnogobrojne nesigurne i jedva zamjetne staze pjeaka.
Potom iz neo*janjivoga razloga veina prola"nika "ajedniki usvaja samo jednu stazu. 9z
toga nastaje "ajedniki osjeaj koji daje prednost samo tome prolazu koji se otada priznaje
kao jedini ispravan put a da se ne moe ustanoviti u kojem se trenutku ostvarila ta
transformacija$ 4ime se prije disparatna praksa pretvara u opinio juris a da se Aubikon koji
razdvaja puki obiaj od obiajnog pravnog pravila prela"i utke, nesvjesno i *e"
proklamacija+[87]$
:itirano uporeivanje ne samo zbog duhovitosti veoma je vano jer nam pokazuje kako
neto to je iz neo*janjivog razloga prihva(eno od odreenih subjekata #drava$ kao
pravilo za koje se ne moe utvrditi u kom trenutku je nastalo svakako ne moe biti nain
odreivanja krivinih djela niti propisivanja kazni za njih. >ko bi se suprotno zakljuivalo to
bi bilo protivno osnovnim opteprihva(enim naelima ove grane prava #poput naela
nullum crimen, nulla poena sine lege scripta, sine lege praevia odnosno sine lege certa),
to bi onda vodilo u pravnu nesigurnost. /bog toga se s pravom istie da iskljuivo 0u
onim oblastima gdje nije rije o tome da se ustanovljavaju krivina djela i krivine sank&ije
obiajno pravo i opti pravni prin&ipi mogu imati znaaj dopunskog izvora meunarodnog
krivinog prava0)66+. Prema tome medunarodni obiaj zasigurno moe imati samo
ogranienu primjenu u meunarodnom krivinom pravu.
Pro&esno medunarodno krivino pravo zasnovano je na vrstim garan&ijama sloboda i
prava ovjeka u krivinom postupku. /bog toga je u njemu teko obezbijediti primjenu
obiajnog prava. Meutim 0bez obzira na ogranienu ulogu obiajnih pravila u
medunarodnom krivinom pravu danas oni se kao izvor prava ne mogu zanemariti0)67+
#npr. u vezi sa meunarodnim imunitetima kada obavezuju i one drave koje jo nisu
rati%ikovale meunarodne konven&ije o ovoj problemati&i ili u vezi sa pravom azila odnosno
pravnim statusom brodova i vazduhoplova odnosno njihovim posadama$.
'pravo navedeni razlozi uvode nas u sljede(i izvor prava kojeg predstavljaju opta pravna
naela koja priznaju prosvije(eni narodi)78+. Ova naela kao i svako drugo naelo ne
ureuju neke konkretne pravne odnose a jo manje se putem njih moe inkriminisati
odreeno ponaanje kao krivino djelo i propisati kazna. Aije je kako im i sam njihov
naziv govori o optim naelima koja imaju znaenje osnovnih vrijednosti na kojima poiva
savremeno krivino materijalno pravo. /bog tog svog svojstva ona mogu biti od pomo(i i
kao pomo(ni izvor kada se u nedostatku neke jasne odredbe u meunarodnim ugovorima
ili meunarodnim obiajnim pravilima mogu koristiti radi tumaenja nejasnih odredbi. Aije
je o nekoliko takvih naela:
" naelo prema kojem se ljudska i graanska prava i slobode mogu ograniavati samo
zakonom a ne i podzakonskim aktom. 4o dalje znai da se krivina djela i kazne za njih #a
kazne su oblik ogranienja tih prava i sloboda$ mogu propisivati samo zakonom. Ovo
naelo jo se izraava i rijeima nullum crimen sine lege scripta/
23
SKRIPTA:
" svako li&e moe se oglasiti krivim i kazniti samo za svoje djelo koje je u vrijeme kada je
uinjeno predstavljalo krivino djelo prema doma(em ili meunarodnom pravu. @akle
djelo mora biti unaprijed odreeno kao krivino djelo to se izraava maksimom nullum
crimen sine lege praevia/
" kada odreuje neko djelo kao krivino djelo zakon mora biti pre&izan tj. elementi bi(a
krivinog djela moraju biti odredeni na pre&izan nain (nullum crimen sine lege certa)$ 4o
dalje znai da primjena analogije u krivinom pravu nije dozvoljena a nejasne zakonske
odredbe trebaju se tumaiti u korist optuenog (in du*io pro reo)/
" ako je nakon uinjenog krivinog djela zakon izmijenjen jednom ili vie puta primjenjuje
se zakon koji je najblai za optuenog (lex mitius)/
" najzad kazna za krivino djelo takode treba biti zakonom unaprijed propisana (nulla
poena sine lege praevia)
000
$
!aela koja se izraavaju maksimama nullum crimen sine lege scripta, nullum crimen sine
lege praevia, nullum crimen sine lege certa i nulla poena sine lege praevia mogu se
podvesti pod jedno jedino naelo " naelo zakonitosti u krivinom materijalnom pravu. 4o
zbog toga to je u osnovi svih ovih maksima kako vidimo jedna " nullum crimen sine lege$
/ato je >shNorth u pravu kada kae da su znaenja naela zakonitosti tako raznolika
* O6
.
!aelo zakonitosti je u dananje vrijeme opteusvojeno kako u doma(em tako i u
meunarodnom krivinom pravu)7*+. /bog toga bi danas teko bilo zamisliti situa&iju da se
krivina djela i kazne za njih propisuju ili izriu krenjem tog naela. Medutim istorijski
giedano ne tako davno postojale su situa&ije u meunarodnom krivinom pravu kada su se
meunarodni krivini tribunali suoavali sa problemom kako odgovoriti na situa&ije u kojima
odredena ponaanja prije nego to su uinjena nisu bila odreena kao krivina djela.
3onkretan primjer koji 3aseze ima u vidu odnosio se na !irnberki tribunal. S tim u vezi
ovaj autor izmedu ostalog ukazuje na to da se 4ribunal u !irnbergu 0pozabavio pitanjem
ex post facto prava samo u pogledu zloina protiv mira #naroito agresije$ ali se uopte nije
oglasio o nita manje delikatnom pitanju " da li zloini protiv ovjenosti predstavljaju novu
vrstu krenja prava ili ne0. 'kazavi na ovo 3aseze zatim istie sljede(e:
0Po svemu sude(i izgleda da je !irnberki tribunal primjenjivao novo pravo #na kurziv$ ili
sutinski novo pravo kada je naao da su neki optueni krivi samo za zloine protiv
ovjenosti ili za te zloine zajedno s drugim. Meutim time nije krio neku optu normu
koja bi striktno zabranila retroaktivnost u krivinom pravu0.
3ao obrazloenje za ovakav stav 3aseze navodi da se:
0...naelo nullum crimen sine lege moglo #se$ neposredno poslije @rugog svjetskog rata
smatrati za moralno pravilo ponaanja koje treba da ustukne pred viim zahtjevima uvijek
kada bi se " odbijanjem da uini odgovornim li&a koja su izvrila uasna zvjerstva "
suprotstavljalo pravdi. ' meunarodnom pravu jo uvijek nije izraena striktna zabrana
primjene prava ex post facto\ u najmanju ruku izgleda da ona nije opte pravno naelo
koje univerzalno prihvataju sve drave0.
/atim u vezi s upravo navedenim 3aseze zatim &itira o tome i stav !irnberkog tribunala
prema kojem je: 0maksima nullum crimen sine lege$1 opte naelo pravde0 koje dozvoljava
kanjavanje za djela koja nisu bila zabranjena u vrijeme njihovog injenja ako bi bilo
0nepravednoP da se 0dozvoli da ostanu nekanjena 0)7,+.
3ako vidimo iz ovog primjera naelo zakonitosti u praksi meunarodnih krivinih tribunala
znalo je biti odbaeno pozivanjem na opte naelo pravde. Meutim ostaje barem nama
nejasno da li se ovdje mislilo na pravnu pravdu kao tipinu pravnu vrijednost ili pak na
moralnu odnosno religijsku pravdu koje kako se istie u odnosu na pravnu pravdu
potpunije ostvaruju pravdu.)7-+
!ajzad u vezi sa sudskom praksom i doktrinom kao izvorima prava treba imati u vidu
sljede(e. Ovo su izvori koji se navode u Statutu Meunarodnog suda pravde koji nije imao
niti ima krivinopravnu nadlenost)7.+. Otuda njegova dosadanja praksa teko da moe
posluiti kao izvor u rjeavanju isto krivinopravnih pitanja. 3ada je pak rije o sudskoj
praksi dosadanjih meunarodnih ad hoc tribunala treba re(i to vai i za doktrinu kao
24
SKRIPTA:
izvor prava da ona moe i treba biti izvor ne zbog toga to potie od odreenog organa ili
pojedin&a per se, ve( zbog snage argumenta&ije koja stoji iza odreenog stava od znaaja
za rjeavanje konkretnog sluaja u budu(nosti.
Meunarodni sud pravde pa tako i &itirana odredba njegovog statuta od vanosti je
prilikom rjeavanja sporova izmeu drava jer je taj sud organ 0u iju nadlenost spada
rjeavanje sporova izmeu drava i davanje savjetodavnih miljenja o pravnim
pitanjima0)71+. @akle Meunarodni sud pravde nema nadlenost za suenje pojedin&ima
za uinjena meunarodna krivina djela zbog ega navedeni izvori 0vrijede u
meunarodnom pravnom poretku suverenih drava i drugih subjekata meunarodnog
prava0)72+. !o ova pravila o izvorima meunarodnog prava su od vanosti jer ih u osnovi
sadri i Aimski statut 9:: u lanu ,* o kojem (e lanu u nastavku biti rijei s tim to (emo
govoriti i o pravu koje je primjenjivao ad hoc tribunal u !irnbergu odnosno koje primjenjuju
ad hoc tribunali u =agu i >rui.
Prije toga treba ista(i kako se u odgovoru na pitanje ta su izvori meunarodnog
materijalnog krivinog prava prethodno moraju imati u vidu neke injeni&e. !aime problem
izvora ovog prava pojavljuje se u situa&iji u kojoj treba odgovoriti na osnovno pitanje a to je
da li je odredeno ljudsko ponaanje #radnja$ krivino djelo. Odgovor na ovo pitanje nije
teko dati kada se radi o unutranjem pravnom poretku suverenih drava jer (e doma(i
sudovi odgovor na njega potraiti u doma(em krivinom zakonodavstvu. 4i sudovi na ovaj
nain moraju postupiti jer ih na to obavezuje osnovno naeio krivinog prava prema kojem
se krivino djelo i kazna mogu propisati samo zakonom #nullum crimen, nulla poena sine
lege)$ 4o to je njihova drava eventualno postala lani&a neke meunarodne konven&ije
na osnovu koje je preuzela obavezu da odreeno ponaanje propie kao krivino djelo)75+
ne daje za pravo doma(em sudiji da neposredno na osnovu te konven&ije presudi odreeni
krivini sluaj. 9ako se dakle radi o krivinom djelu po meunarodnom pravu ono (e to
postati i sa stanovita unutranjeg dravnog prava tek kada se unese u doma(e krivino
zakonodavstvo. 4ek tada i na osnovu doma(eg krivinog zakonodavstva doma(i sud (e
ako utvrdi postojanje krivinog djela i krivinu odgovornost odreenog li&a mo(i to li&e
oglasiti krivim. Aazlog za ovo lei u injeni&i to konven&ije koje odreuju krivina djela za
njih 0nikada ne propisuju raspon kazni0)76+. Pored ovog razloga koji se istie u teoriji treba
re(i da bi propisivanje i kazni u takvim konven&ijama pretpostavljalo postojanje
zakonodavnog organa na svjetskom nivou to se u doglednoj budu(nosti teko moe
oekivati)77+. 3ada doma(i zakonodava& postupi na navedeni nain time stvara
mogu(nost za doma(e sudove da primjenjuju meunarodne konven&ije i u onom njihovom
dijelu koji ima blanketni karakter. @a bismo ovo objasnili vrati(emo se na ve( pomenuto
krivino djelo ratnog zloina protiv ratnih zarobljenika iz lana *51 3/<i=. /akonsko
obiljeje ovog krivinog djela glasi:
03o kre(i pravila meunarodnog prava prema ratnim zarobljeni&ima naredi ili uini koje od
ovih djela:
a$ lienje drugih li&a ivota #ubistva$ namjema nanoenja li&ima snanog tjelesnog ili
duevnog bola ili patnje #muenja$ neovjeno postupanje bioloke medi&inske ili druge
naune eksperimente uzimanje tkiva ili organa radi transplanta&ijeC
b$ nanoenje velikih patnji ili ozljeda tijela ili povreda zdravljaC
&$ prisiljavanje na slubu u neprijateljskim oruanim snagama ili liavanje prava na
pravino i nepristrasno suenje
kazni(e se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.0
9z ovog obiljeja najprije vidimo da zakon odmah na poetku upu(uje na krenje pravila
meunarodnog prava to znai da se u svakom konkretnom sluaju da bi postojalo ovo
krivino djelo mora utvrditi koja odredba i koje meunarodne konven&ije su bile prekrene
od strane uinio&a. 3od pojedinih naina izvrenja ovog krivinog djela vidi se da se ono
moe uiniti i tako to se ratni zarobljenik lii prava na pravino i nepristrasno suenje.
Meutim zakon kod ovog krivinog djela ne odreuje kada (e se smatrati da je ratni
zarobljenik bio lien ovog prava pa se odgovaraju(e odredbe o tome moraju potraiti
25
SKRIPTA:
upravo u Fenevskoj konven&iji o postupanju s ratnim zarobljeni&ima)*88+.
Stoga izvori meunarodnog materijalnog krivinog prava imaju dvostruki znaaj za
unutranje krivino zakonodavstvo drava. Oni su najprije meunarodnopravni osnov za
odgovaraju(u inkrimina&iju u tom zakonodavstvu a zatim i kao blanketni propis kod
pojedinih krivinih djela propisanih tim zakonodavstvom. Ovo su dakle pravila o kojima
doma(i sudovi kada je rije o izvorima meunarodnog materijalnog krivinog prava
prethodno moraju voditi rauna.
Medutim pitanje izvora tog prava postavlja se na sasvim drukiji nain u situa&iji kada
odluku o tome da li odredeno ponaanje predstavlja krivino djelo #koja podrazumijeva i
odluku o optim institutima materijalnog krivinog prava kao to su npr. umiljaj
uraunljivost i dr.$ treba donijeti neki meunarodni tribunal. Ovo pitanje naroito je aktuelno
nakon osnivanja stalnog 9::. Stoga (emo u odgovoru na pitanje ta su izvori tog prava
panju posvetiti i odredbama o tome sadranim u Aimskom statutu 9:: kao i pravu koje su
primjenjivali odnosno koje primjenjuju ad hoc tribunali u !irnbergu =agu i >rui.
' sluaju !irnberkog tribunala treba re(i da je radi primjene Povelje kojom je osnovan i
krivinih djela koja su njom bila propisana ovaj tribunal primjenjivao meunarodno obiajno
pravo. Meutim s obzirom na injeni&u da to pravo izuzev ratnih zloina u vrijeme rada
tribunala nije sadravalo pravila o zloinima protiv ovjenosti i zloinima protiv mira sudije
tribunala su kako se istie odgovore na pojedina krivinopravna pitanja #kao to je npr.
prinuda$ traili u svojim na&ionalnim krivinim zakonodavstvima i jurispruden&iji kao i u
opteprihva(enim naelima krivinog prava)*8*+.
9:4; je u sluaju upreki i drugi u vezi sa pitanjem izvora prava koje primjenjuje
pozivaju(i se i na rezolu&iju Savjeta bezbjednosti o njegovom osnivanju najprije istakao da
je on meunarodni tribunal. Polaze(i od te injeni&e u presudi se dalje kae da je
meunarodno pravo onaj normativni korpus koji ovaj tribunal treba da primijeni pri
odluivanju. Medutim takoe se istie da se tribunal moe osloniti i na na&ionalno pravo
kako bi popunio eventualne praznine u Statutu 9:4; odnosno u meunarodnom obiajnom
pravu)*8,+. S tim u vezi 9:4; je bio jo odredeniji kada je Pretresno vije(e u sluaju
2laki, odluuju(i o prigovoru odbrane da krenja predviena u lanu -. zajednikom za
sve etiri Fenevske konven&ije iz *7.7. godine #o unutranjem oruanom sukobu$ ne
povlae krivinu odgovornost odbilo taj prigovor. Ovakav stav Pretresno vije(e je izmeu
ostalog odbilo i zbog toga to je kako je navelo 03rivini zakon Dugoslavije koji je *77,.
preuzet kao 3rivini zakon <osne i =er&egovine #gdje se zloin navodno dogodio$
predvidio da ratni
zloini poinjeni bilo u meunarodnom ili unutranjem oruanom sukobu povlae krivinu
odgovornost izvrio&a0
*-*
. !a ovom mjestu ista(i (emo i nain na koji prema stavu 9:4;
treba koristiti na&ionalno pravo kao izvor. Ovaj stav 9:4; izraen je u predmetu broj 94"71"
*5Q*"4 u presudi pretresnog vije(a protiv optuenog >nte Hurundije. S tim u vezi 9:4;
istie: 0*56. 3ad god neki pojam iz krivinog prava nije de%inisan meunarodnim krivinim
pravilima opravdano se osloniti na na&ionalno zakonodavstvo pri emu trebaju biti
ispunjeni sljede(i uslovi: #i$ osim ako je u meunarodnom pravilu drukije navedeno ne
valja se pozivati samo na jedan na&ionalnopravni sistem npr. samo na common la- ili
samo na zemlje civil.la- sistema. !aprotiv meunarodni sudovi moraju &rpsti iz optih
pojmova i pravnih instituta koji su zajedniki svim velikim pravnim sistemima svijeta. 4o
pretpostavlja pro&es identi%ika&ije zajednikih nazivnika u tim pravnim sistemima kako bi se
utvrdilo koji su im temeljni pojmovi zajednikiC #ii$ budu(i da 0meunarodna sudenja
pokazuju brojne odlike po kojima se razlikuju od na&ionalnih krivinih postupakaP
*-,
kod
kori(enja pojmova iz na&ionalnog prava mora se uzeti u obzir spe&i%inost medunarodnih
krivinih postupaka. !a taj nain se prenebregava mehaniko presaivanje ili transpozi&ija
iz na&ionalnog prava u medunarodne krivine postupke kao i iskrivljenje jedinstvenih
karakteristika tih postupaka koje prate takvo presaivanje0.
*--
Ovakva shvatanja u sutini vae i kada je rije o 9:4A.
26
SKRIPTA:
' vezi sa pitanjem izvora prava koje primjenjuju ovi tribunali je i stav 9:4; izraen u
presudi optuenom @uku 4adi(u. !aime u paragra%ii ,6,. te presude albeno vije(e ovog
tribunala je u vezi sa tumaenjem lana 1 Statuta 9:4; koji se odnosi na krivino djelo
zloina protiv ovjenosti istaklo da je 0'prkos injeni&i da je sa pravne take gledita
Statut 9:4; instrument koji se znatno razlikuje od medunarodnog ugovora0 prilikom
njegovog tumaenja a to znai i prilikom tumaenja pomenutog lana 1 dozvoljeno voditi
se prin&ipom koji je Meunarodni sud pravde primijenio na tumaenje ugovora u svom
Savjetodavnom miljenju o nadlenosti Jeneralne skuptine za primanje drave u
'jedinjene na&ije: 0Osnovna dunost suda koji je pozvan da tumai i primjenjuje odredbe
nekog ugovora jeste da pokua da ih sprovodi prema njihovom prirodnoni i uobiajenom
znaenju u kontekstu u kojem se pojavljuju.0
*-.
4o znai da se u sluaju jasnih odredbi u
meunarodnim pravnim izvorima one imaju doslovno tumaiti dok se u sluaju sumnje u
njihov sadraj " takve odredbe imaju tumaiti u saglasnosti sa meunarodnim obiajnim
pravom. /bog toga se istie da se i u sluaju tumaenja statuta ova dva tribunala trebaju
primijeniti ista pravila koja vae i u medunarodnom obiajnom pravu a to su pravila
kodi%ikovana u l. -* i -, Reke konven&ije o medunarodnom ugovornom pravu iz *727.
godine.
*-1
Odmah treba ista(i kako to ne znai da se krivina djela mogu stvarati putem
obiaja ve( da se pravila medunarodnog obiajnog prava o tumaenju ugovora koja su
kodi%ikovana u pomenutoj konven&iji trebaju primijeniti prilikom tumaenja nejasnih odredbi
u statutima ova dva tribunala #pa i odredbi koje se tiu bi(a krivinih djela iz nadlenosti tih
tribunala$.
' nastavku (emo izloiti kako glase l. -* i -, <eke konven&ije o meunarodnom
ugovornom pravu jer su oni vani ne samo za tumaenje odredbi sadranih u statutima
pomenutih tribunala ve( i za tumaenje Aimskog statuta 9:4; s obzirom na to da ovaj
131 Kaseze, str. 60.
132 Citirane rijeci u ovom paragrafu presude Pretresno vijece
koristi iz izdvojenog, nesIazuceg misIjenja sudije Kasezea (paragraf 5 tog misIjenja),
iznijetog u predmetu ICTY broj IT-96-22-A od 7. oktobra 1997. godine. Rijec je o
predmetu protiv optuzenog Drazena Erdemovica.
133 Citirano prema
http://www.un.org/ictyMs/cases/fumndzija/judgements/ 981210/ fur-tj 98121
Omain.htm.
134 Presuda Dusku Tadicu u sIucaju broj IT-94-A, ICTY App.Ch.
Izvor: http://www. un.org/icty/ bhs/cases/tadic/judgements/990715/tad-aj990715.pdf.
135 Kittichaisaree, str. 46.
.2 statut u sutini predstavlja meunarodni dokument ugovornog karaktera usvojen na
osnovu saglasnosti drava njegovih lani&a.
:lan -* <eke konven&ije glasi:
0*. 'govor se mora dobronamjerno tumaiti prema uobiajenom smislu koji se mora dati
izrazima u ugovoru u njihovom kontekstu i u svjetlosti njegovog predmeta i njegovog &ilja.
,. ' &ilju tumaenja ugovora kontekst obuhvata osim teksta uvoda i ukljuenih
priloga:
a$ svaki sporazum u vezi sa ugovorom koji postoji izmeu lani&a prilikom zakljuivanja
ugovoraC
b$ svaki instrument koji saine jedna ili vie lani&a prilikom zakljuenja ugovora a koji
prihvate ostale lani&e kao instrument koji se odnosi na ugovor.
-. 3ao i o kontekstu vodi(e se rauna:
a$ o svakom do&nijem sporazumu izmeu lani&a u pogledu tumaenja ugovora ili
primjene njegovih odredabaC
b$ o svakoj do&nijoj praksi u vezi sa primjenom ugovora kojim je postignut sporazum
izmeu lani&a u pogledu tumaenja ugovoraC
&$ o svakom relevantnom pravilu medunarodnog prava koje se primjenjuje u odnosima
izmeu lani&a.
27
SKRIPTA:
.. 9zraz se uzima u posebnom smislu ako se utvrdi da je takva bila namjera strana
ugovorni&a.0
Klan -, 3onven&ije glasi:
SMoe se pozivati na dopunska sredstva tumaenja posebno na pripremne radove)*8-+
kao i na okolnosti u kojima je ugovor bio zakljuen u &ilju da se potvrdi smisao koji
proizilaziiz primjene lana -* ili da se odredi smisao kada je tumaenje dato prema lanu
-*:
aidvosmisleno ili nejasno ili
b5Tlovodi do rezultata koji je oigledno apsurdan ili nerazuman0)*8.+.
/a razliku od statuta ad hoc tribunala za bivu Dugoslaviju odnosno za Auandu Statut 9::
ima dosta pre&izne odredbe o pravu koje ovaj sud primjenjuje. One su sadrane u lanu ,*
Aimskog statuta koji glasi:
0*. Sud primjenjuje:
#a$ prvo Statut ?lemente krivinih djela i svoj Pravilnik o postupku i dokazivanjuC
#b$ drugo kada je to primjereno odgovaraju(e meunarodne ugovore i naela i pravila
medunarodnog prava ukljuuju(i utvrena meunarodnopravna naela oruanog sukobaC
#&$ ukoliko to nije u stanju opta pravna naela koja Sud izvodi iz doma(ih pravnih
sistema u svijetu ukljuuju(i kada je to primjereno doma(e zakone drava koje bi u
normalnim okolnostima bile nadlene za to krivino djelo pod uslovom da ta naela nisu
nesaglasna sa ovim statutom i meunarodnim pravom i meunarodno priznatim normama i
standardima.
,. Sud moe da primjenjuje naela i pravna pravila onako kako su protumaena u
njegovim ranijim odlukama.
-. Primjena i tumaenje prava saglasno ovom lanu moraju biti u skladu sa
meunarodno priznatim 9judskim pravima i ne smiju praviti negativne razlike po osnovima
kao to su rod uzrast rasa boja jezik vjera ili uvjerenje politiko ili drugo miljenje
na&ionalno etniko ili drutveno porijeklo bogatstvo roenje ili drugi status.0
3ako vidimo Statut uspostavlja svojevrsnu hijerarhiju izvora prava koje moe primjenjivati
9:: u krivinom postupku protiv optuenog li&a. Ova pravila za nas su od vanosti upravo
zato to imaju(i u vidu da je 9:: institu&ija osnovana sa namjerom da bude stalna mogu
pruiti odogovor na pitanje izvora meunarodnog materijalnog krivinog prava.
:itirana odredba ukazuje da je 9:: duan na prvom mjestu primjenjivati odredbe Statuta.
Meutim imaju(i u vidu da obiljeja krivinih djela iz njegove nadlenosti nisu uvijek
%ormulisana na nain koji omogu(uje njihovu nesmetanu primjenu u praksi Statut upu(uje
na primjenu ?lemenata krivinih djela koje kako smo rekli usvaja dvotreinska ve(ina u
Skuptini drava lani&a ovog statuta.
!a drugom mjestu u ovoj hijerarhiji izvora su meunarodni ugovori i naela i pravila
meunarodnog prava. 4o mogu biti ugovori koji imaju krivinopravni znaaj u konkretnom
sluaju kao to su na primjer 3onven&ija 'jedinjenih na&ija o ukidanju svih oblika rasne
diskrimina&ije Medunarodni pakt o graanskim i politikim pravima i dr. Pored ovih izvora
Statut upu(uje na primjenu i utvrenih meunarodnopravnih naela oruanog sukoba koja
su sadrana u Fenevskim konven&ijama iz *7.7 kao i u @opunskim protokolima iz *755.
godine.
4ek ako nije u stanju da u nekom od navedenih izvora prava pronae odgovor na odreeno
pitanje koje mu se postavlja u konkretnom sluaju Statut dozvoljava 9:: da posegne za
optim pravnim naelima iz doma(ih pravnih sistema u svijetu. Pri tome *:: se moe
kada je to primjereno u konkretnom sluaju pozvati na opta pravna naela ohe drave
koja bi u normalnim okolnostima bila nadlena za krivino djelo. S tim u vezi moraju se
imati u vidu odredbe lana *5 Statuta. !aime ovaj sud raspravljaju(i o prihvatljivosti
predmeta u pravilu (e odluiti da je predmet neprihvatljiv ako odreeno li&e za djelo iz
nadlenosti 9:: ve( goni drava lani&a. Medutim 9:: ne(e donijeti takvu odluku ako
drava nije spremna ili stvarno sposobna da sprovede gonjenje. 3ada (e se pak smatrati
da je drava nespremna za krivino gonjenje odreenog li&a predstavlja %aktiko
28
SKRIPTA:
pitanje)*81+ ali (emo za potrebe ovog rada uzeti da je ta nespremnost utvrdena da postoji
usljed rata i ratnih razaranja zbog kojih pravosudni sistem ne %unk&ionie. Pretpostavi(emo
da je rije o nekoj od drava sa teritorije bive Dugoslavije ijim krivinim zakonodavstvima
je zajedniko opte naelo prema kojem i maloljetna li&a odreene starosne dobi mogu biti
odgovorna za krivino djelo. >ko bi takvo li&e #mlai ili stariji maloljetnik$ i uinilo neko od
krivinih djela iz nadlenosti 9:: taj sud mu ne bi mogao suditi jer se ne bi mogao pozivati
na pravo da primjenjuje pomenuto opte pravno naelo krivinog zakonodavstva neke od
navedenih drava koje bi u normalnim okolnostima bile nadlene za to krivino djelo.
Aazlog je to je pomenuto naelo u suprotnosti sa lanom ,2 Statuta 9:: prema kojem
9:: nije nadlean za li&a koja su bila mlada od *6 godina u vrijeme izvrenja krivinog
djela.
Statut dozvoljava 9:: da primjenjuje ranije svoje odluke u onim njihovim dijelovima u
kojima su sadrana tumaenja vezana za primjenu naela i pravnih pravila. Eanost ove
odredbe je u tome to ograniava 9:: na njegovu sudsku praksu ali i zbog toga to Statut
kada odreuje mogu(nost primjene ovog izvora to ne ini na imperativan nain. !aime
Statut kae da se tumaenja sadrana u ranijim odlukama ovog suda mogu primijeniti. @a li
(e do njihove primjene i zaista do(i to kako smo ve( rekli treba da zavisi od snage
argumenta&ije sadrane u ranijim odlukama 9::.
3ada primjenjuje bilo koji od navedenih izvora prava 9:: to mora initi u skladu sa
meunarodno priznatim ljudskim pravima bez diskrimina&ije po osnovu pola roenja
uzrasta rase boje koe jezika vjere na&ionalnog etnikog ili drutvenog porijekla ili
drugog statusa.
..,. !a&ionalni izvori
Ova vrsta izvora meunarodnog materijalnog krivinog prava sadrana je u unutranjem
#na&ionalnom$ zakonodavstvu. Svakako najvaniji izvor jesu na&ionalni krivini zakoni u
kojima su sadrane odredbe o osnovnim institutima materijalnog krivinog prava i
pojedinim krivinim djelima.
3od nas ove izvore s obzirom na sloeno dravno ureenje i njim uzrokovanu raspodjelu
nadlenosti izmeu <i= i entiteta ine etiri krivina zakona #3/<i= 3rivini zakon
Aepublike Srpske 3rivini zakon Hedera&ije <i= i 3rivini zakon <rko distrikta$. '
nastavku (emo dati pregled onog dijela 3/<i= u kom su propisana krivina djela od
znaaja za meunarodno materijalno krivino pravo.
' tom zakonu ova grupa krivinih djela propisana je u Jlavi BE99 koja nosi naziv 03rivina
djela protiv ovjenosti i vrijednosti zati(enih meunarodnim pravom0 #l. *5*" ,8-$. /akon
ne vri razdvajanje ovih krivinih djela u posebne grupe ali se sva ona barem za potrebe
ovog rada mogu svrstati u tri grupe.
3rvu grupu ine sljede(a krivina djela: geno&id #lan *5*$ zloini protiv ovjenosti #lan
*5,$. Ono to je zajedniko ovim krivinim djelima zbog ega ih i svrstavamo u jednu
grupu jeste to to se ine prema odredenim zakonom predvienim grupama ljudi sa
odreenom namjerom #u sluaju geno&ida$ odnosno kao dio irokog ili sistematinog
napada #zloini protiv ovjenosti$. /ati(ena skupina ljudi u sluaju krivinog djela
geno&ida jeste na&ionalna etnika rasna ili vjerska grupa a kod krivinog djela zloina
protiv ovjenosti to je &ivilno stanovnitvo)*82+.
' drugu grupu spadaju ona krivina djela koja su u vezi sa ratom odnosno oruanim
sukobom. @akle ova okolnost je injeni&a koja navedena krivina djela povezuje u istu
grupu. 4o su sljede(a krivina djela: ratni zloin protiv &ivilnog stanovnitva #lan *5-$C ratni
zloin protiv ranjenika i bolesnika #lan *5.$: ratni zloin protiv ratnih zarobljenika #lan
*51$C organizovanje grupe ljudi i podstrekavanje na izvrenje krivinih djela geno&ida
zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina #lan *52$C protivpravno ubijanje i ranjavanje
neprijatelja #lan *55$C protivpravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na bojitu #lan
*56$C povreda zakona ili obiaja rata #lan *57$C povreda parlamentara #lan *6*$C
neopravdano odlaganje povratka ratnih zarobljenika #lan *6,$C unitavanje kultumih
istorijskih i religijskih spomenika #lan *6-$ i zloupotreba meunarodnih znakova #lan *6.$
29
SKRIPTA:
)*85+.
3/<i= u vezi sa ove dvije grupe krivinih djela u lanu *68 propisuje pravila o
individualnoj i komandnoj krivinoj odgovornosti za krivina djela geno&ida zloina protiv
ovjenosti kao i navedena krivina djela iz l. *5- *5. *51*55 *56 i *57 tog
zakona)*86+.
!ajzad treu #najbrojniju$ grupu krivinih djela ine ona koja se po svom zakonskom
obiljeju ne mogu svrstati u neku od navedenih grupa a imaju svoj osnov u
medunarodnom pravu #meunarodnim ugovorima$ na osnovu kojih su i propisani u
doma(em krivinom zakonodavstvu. Aadi se o sljede(im krivinim djelima:
" zasnivanje ropskog odnosa i prevoz li&a u ropskom odnosu #lan *61$. Osnov za
propisivanje ovog krivinog djela nalazi se u @opunskoj konven&iji o ukidanju ropstva
trgovine robljem i ustanova i praksi slinih ropstvu koja je usvojena *712 a stupila na
snagu -8. aprila *715. godineC
" trgovina ljudima #lan *62$. Meunarodnopravni osnov za ovu inkrimina&iju je
3onven&ija 'jedinjenih na&ija protiv transna&ionalnog organizovanog kriminala kao i
Protokol za spreavanje zaustavljanje i kanjavanje trgovine 9judima kojim je dopunjena
ova konven&ijaC
" meunarodno vrbovanje radi prostitu&ije #lan *65$. ' vezi sa ovim krivinim djelom
treba spomenuti 3onven&iju 'jedinjenih na&ija o zabrani trgovine ljudima i iskori(avanja
prostitu&ije drugih. 3onven&iju je usvojila Jeneralna skuptina 'jedinjenih na&ija *7.7 a
stupila je na snagu ,1. jula *71*. godineC
" nezakonito uskra(ivanje identi%ika&ijskih dokumenata #lan *66$. Ovo krivino djelo po
svojim zakonskim obiljejima moe se svrstati i u grupu krivinih djela protiv sloboda i
prava ovjeka i gradaninaC
" krijumarenje li&a #lan *67$. Meunarodnopravni osnov ove inkrimina&ije je 3onven&ija
'jedinjenih na&ija protiv transna&ionalnog organizovanog kriminala kao i Protokol protiv
krijumarenja migranata kopnenim morskim i vazdunim putem kojim je izvrena dopuna
navedene konven&ijeC
" muenje i drugi obli&i surovog neovjenog i poniavaju(eg postupanja #lan *78$.
Osnov ove inkrimina&ije nalazi se u 3onven&iji 'jedinjenih na&ija protiv torture i drugih
surovih neljudskih ili poniavaju(ih kazni i postupakaC
" uzimanje tala&a #lan *7*$. Obaveza propisivanja ovog krivinog djela sadrana je u
Medunarodnoj konven&iji 'jedinjenih na&ija protiv uzimanja tala&a koja je usvojena od
strane Jeneralne skuptine 'jedinjenih na&ija *757. godineC
" ugroavanje li&a pod meunarodnopravnom zatitom #lan *7,$. Ovo krivino djelo
propisano je na osnovu 3onven&ije 'jedinjenih na&ija o spreavanju i kanjavanju krivinih
djeia protiv li&a pod meunarodnom zatitom ukljuuju(i i diplomatske agenteC
" neovla(eni promet orujem i vojnom opremom kao i proizvodima dvojne upotrebe
#lan *7-$C
" nedozvoljeno oruje i druga borbena sredstva #lan *7-a$. Osnov ove inkrimina&ije je
3onven&ija o zabrani razvoja proizvodnje gomilanja i upotrebe hemijskog oruja i o
njegovom unitavanju. ' vezi sa ovom konven&ijom treba re(i da je <i= donijela poseban
zakon o njenoj implementa&iji)*87+ koji kada je rije o ovom krivinom djelu sadri
odredbe blanketnog karakteraC
" neovla(eno pribavljanje i raspolaganje nuklearnim materijalom #lan *7.$. Ovo krivino
djelo propisano je na osnovu 3onven&ije o %izikoj zatiti nuklearnog materijala #iz *768.
godine$C
" neovla(eni promet opojnim drogama #lan *71$. Obaveza propisivanja ovog krivinog
djela proizilazi iz 3onven&ije 'jedinjenih na&ija protiv nezakonitog prometa opojnih droga i
psihotropnih supstan&i #konven&ija iz *766. godine$C
" piratstvo #lan *72$. 9ako je ovo krivino djelo u medunarodnom pravu nastalo obiajnim
putem obaveza njegovog propisivanja odreena je i dvjema konven&ijama 'jedinjenih
na&ija #3onven&ija o otvorenom moru iz *716. i 3onven&ija o pravu mora iz *76,. godine$C
30
SKRIPTA:
" otmi&a vazduhoplova ili broda #lan *75$. Osnov ove inkrimina&ije sadran je u tri
konven&ije #3onven&ija o krivinim djelima i nekim drugim aktima izvrenim u
vazduhoplovima iz *72-. " tzv. 4okijska konven&ija 3onven&ija o suzbijanju nezakonite
otmi&e vazduhoplova iz *758. " tzv. =aka konven&ija i 3onven&ija o suzbijanju nezakonitih
akata uperenih protiv sigurnosti &ivilnog vazduhoplovstva iz *75*. " tzv. Montrealska
konven&ija$C
" ugroavanje sigurnosti vazdune ili pomorske plovidbe #lan *76$. Osnov za ovu
inkrimina&iju je u ve( pomenutoj Montrealskoj konven&iji zatim u 3onven&iji o suzbijanju
nezakonitih djela protiv sigurnosti pomorske plovidbe #tzv. Aimska konven&ija koja je
stupila na snagu *77,. godine$ te u dva protokola #Protokol o suzbijanju nezakonitih djela
protiv sigurnosti stalnih plat%ormi smjetenih u epikontinentalnom pojasu i Protokol o
suzbijanju nezakonitih akata nasilja na aerodromima koji slue medunarodnom &ivilnom
vazduhoplovstvu$C
" unitenje i uklanjanje znakova koji slue sigumosti vazdunog saobra(aja #lan
*77$C
" zloupotreba telekomunika&ionih znakova #lan ,88$. Osnov ove inkrimina&ije su tri
medunarodne konven&ije o telekomunika&ijama #iz *7.5*71,. i *717. godine$C
" terorizam #lan ,8*$. 9ako ne obavezuje na ovu inkrimina&iju ?vropska konven&ija o
suzbijanju terorizma iz *756. godine vri snaan uti&aj na na&ionalne zakonodav&e u
?vropi da radnje odreene tom konven&ijom propiu kao krivino djelo terorizmaC
" %inansiranje teroristikih aktivnosti #lan ,8,$. Osnov ove inkrimina&ije nalazi se u
Medunarodnoj konven&iji 'jedinjenih na&ija o suzbijanju %inansiranja terorizma #iz *777.
godine$C
" neizvravanje naredbi i presuda Meunarodnog krivinog suda #lan ,8-$. Ovo krivino
djelo moe se uiniti samo u odnosu na naredbe i presude 9:4; to proizilazi iz lana *
stav #-*$ 3/<i=. !aime tom zakonskom odredbom sadranom u pomenutom lanu kojim
se odreuju znaenja pojedinih izraza upotrijebljenih u zakonu propisano je da navedeni
izraz 0podrazumijeva Meunarodni krivini sud za podruje bive Dugoslavije0C
" neovla(eni promet hemikalijama #lan *7-b$. Ovo krivino djelo u vezi je sa
3onven&ijom o zabrani razvijanja proizvodnje gomilanja i kori(enja hemijskog oruja i
njegovom unitavanju)**8+C
" najzad iako nije sadrano u ovoj grupi krivinih djela treba pomenuti i krivino djelo
%alsi%lkovanja nov&a #lan ,81$ za koju inkrimina&iju osnov lei u 3onven&iji o suzbijanju
pravljenja lanog nov&a #iz *7,7. godine$.
Od svih navedenih krivinih djela u entitetskim krivinim zakonima i 3rivinom zakonu
<rko @istrikta sadrana su samo tri: uzimanje tala&a terorizam i %inansiranje teroristikih
djelatnosti)***+.
V - PROSTORNO VAZENJE KRIVINOG PRAVA
' vezi sa na&ionalnim izvorima krivinog materijalnog prava veoma vano pitanje su
grani&e prostora u kojem ono vai. !esumnjivo je da to zakonodavstvo vai za teritoriju
drave ijem pravnom poretku ono pripada ali svaka drava nastoji da u odreenim
sluajevima vanost svog krivinog zakonodavstva protegne i izvan svojih teritorijalnih
grani&a. S obzirom na to da se radi o veoma vanom pitanju drave u svom krivinom
zakonodavstvu propisuju pravila koja sadre odgovore na ovo pitanje. /a ovakvo
rjeavanje tog pitanja postoji i interes u meunarodnom krivinom pravu jer bi u
suprotnom bez postojanja tih praviia mogao nastupiti haos.
' uvenoj presudi donijetoj 5. septembra *7,5. godine u sporu izmeu Hran&uske i 4urske
#sluaj !otus), tadanji Stalni sud meunarodne pravde izmeu ostalog morao se baviti i
pitanjem prostornog vaenja unutranjeg krivinog zakonodavstva. S tim u vezi ovaj sud je
imao u vidu injeni&u kako je u svim na&ionalnim pravnim sistemima naelo teritorijalnog
karaktera krivinog zakonodavstva osnovno ali je istakao kako je isto tako injeni&a da
svi ili gotovo svi na&ionalni sistemi proiruju vanost svog krivinog zakonodavstva i na
krivina djela izvrena izvan dravne teritorije te da to ine na nain koji varira od drave
31
SKRIPTA:
do drave. /bog toga je taj sud zakljuio kako teritorijalno naelo o vanosti doma(eg
krivinog zakonodavstva nije apsolutno naelo u meunarodnom pravu te da u
medunarodnom pravu ne postoji generalna zabrana dravama da proire primjenu svog
krivinog zakonodavstva i na li&a imovinu i djela uinjena izvan njene teritorije u
spe&i%inim sluajevima.)**,+
S obzirom na ovakav stav suda koji kako pokazuje uporedna praksa drava vai i danas
postavlja se pitanje kojim naelima se pored teritorijalnog kao osnovnog ureuje prostorno
vaenje na&ionalnog krivinog zakonodavstva. Odgovor na ovo pitanje mora se u svakom
sluaju traiti u krivinim zakonodavstvima onih drava koje imaju vezu sa odreenim
krivinopravnim dogaajem. /a potrebe ovog rada mi (emo meutim izloiti odgovaraju(a
ijeenja koja u vezi s tim sadri 3/<i= i /3P<i= #za jedno od naela$ uz napomenu da i
entitetski krivini zakoni i 3rivini zakon <rko @istrikta odnosno entitetski zakoni o
krivinom postupku i /akon o krivinom postupku <rko @istrikta sadre odredbe
8 ovom pitanju.
' pozitivnom zakonodavstvu <i= postoji pet naela pomo(u kojih se ureduje njegovo
prostorno vaenje. 4o su:
" teritorijalno naeloC
" naelo personaliteta u okviru kojeg se razlikuju aktivni i pasivni personalitetC
" realno ili zatitno naeloC
" univerzalno naeloC
" naelo ustupanja krivinog gonjenja stranoj dravi. Strogo govore(i ovim posljednjim
naelom ne ureuje se prostorno vaenje krivinog zakonodavstva <i= #tj. drave koja
ustupa krivino gonjenje$ ve( mogu(nost ustupanja krivinog gonjenja odreenih li&a
stranoj dravi u sluaju kada su ta li&a uinila krivino djelo na teritoriji <i=. Stoga bi se na
prvi pogled moglo zakljuivati da to i nije naelo prostornog vaenja krivinog prava.
Meutim takav zakljuak ne bi bio ispravan jer bi gubio iz vida injeni&u da se primjenom
ovog naela u navedenom sluaju ipak omogu(uje primjena krivinog prava istina ne
krivinog prava <i= ve( krivinog prava strane drave. Oito je dakle da je
*kod ovog naela rije o prostornom vaenju krivinog prava samo ne na nain kao u
sluaju
ostala etiri naela)**-+. !aime u sluaju ostala etiri naela uvijek se primjenjuje krivino
pravo <i= dok se kod ovog posljednjeg naela omogu(uje primjena krivinog prava strane
drave na krivinopravni dogadaj koji se zbio izvan njene teritorije.
Prije nego to preemo na izlaganje o svakom od navedenih naela potrebno je ista(i
jedno vano pravilo. !aime kod primjene bilo kog od navedenih naela doma(i sudija #a i
tuila&$ treba voditi rauna o tome da prilikom rjeavanja sluajeva koji se nau pred njim
a u kojima ima elemenata inostranosti uvijek primjenjuje na&ionalno pravo svoje drave.
!a ovakvo postupanje obavezuje ga naelo suvereniteta njegove drave koje do naroitog
izraaja dolazi upravo u polju primjene na&ionalnih krivinih zakonodavstava)**.+. Osim
toga i meunarodno pravo potvruje ovo pravilo a kao primjer se moe uzeti 3onven&ija
'jedinjenih na&ija protiv transna&ionalnog organizovanog kriminala iz ,888. godine. Prema
lanu . ove konven&ije drave njene lani&e svoju meusobnu saradnju radi ispunjenja
obaveza iz konven&ije ostvaruju na naelima suverene jednakosti i teritorijalne &jelovitosti
drava pri emu nijedna drava ne moe vriti sudsku vlast na teritoriji druge drave
lani&e.
1.*. 4eritorijalno naelo
Ovo naelo je osnovno pri odreivanju prostorne vanosti na&ionalnog krivinog
zakonodavstva. 9skazuje se i latinskim izrazom lex loci delicti commissi$ !jegova sadrina
svodi se na to da se krivino zakonodavstvo drave primjenjuje na svakoga ko na njenoj
teritoriji uini krivino djelo propisano tim zakonodavstvom. Od ovakve sadrine
teritorijalnog naela postoje izuze&i koji se odnose na li&a koja uivaju imunitet od
krivinog gonjenja #naroito e%ovi stranih drava diplomatski predstavni&i$ te na objekte
koji su nepovredivi #npr. zgrade stranih ambasada$.
32
SKRIPTA:
' sadrini teritorijalnog naela nije teko zapaziti kako su jedan od kljunih izraza rijei
0teritorija drave0. Gta obuhvata ta teritorijaU Ovaj pojam obuhvata kopneno podruje
drave #sa zemljinom utrobom$ i sve rijeke i jezera unutar grani&a tog podruja pomorske
teritorijalne vode kao i vazduni prostor iznad suvozemnog i vodenog dijela dravne
teritorije. 4eorijski gledano suverenitet drave kada je rije o vazdunom prostoru prostire
se #po vertikali u odnosu na njene kopnene grani&e$ u beskonanost a praktino do one
take do koje ona u tom prostoru ima mo( da dopre to zavisi od nivoa njenog tehnikog
razvoja. /a razliku od vazdunog prostora kada je rije o zemljinoj utrobi suverenitet
drave se u prostornom smislu suava prema zemljinoj jezgri.
Eazduni prostor potrebno je razlikovati od pojma nadvazdunog prostora #kosmosa$. Ova
razlika svoje uporite ima upravo u meunarodnom pravu. !aime meunarodnim
'govorom o naelima djelatnosti drava u oblasti istraivanja i miroljubivog kori(enja
kosmosa ukljuuju(i mjese& i druga nebeska tijela #'govor od *8. oktobra *725. godine$
izvrena je pravna podjela vazdunog i nadvazdunog prostora. Ova podjela za pravnu
posljedi&u je imala to da je dravama suverenitet priznat do grani&a vazdunog prostora
dok je prostor iznad te grani&e #kosmos$ proglaen za opte dobro ovjeanstva " res
communis omnium
m
$ !o ono to je nedostatak ovog ugovora je injeni&a da nije odreena
grani&a #visina$ na kojoj zavrava vazduni odnosno od koje poinje kosmiki prostor. 4o je
razlog zbog koga su se u nau&i javila razna shvatanja o ovoj grani&i pa tako prema jednom
kod odreivanja te grani&e kao osnov treba uzimati %izike ili geo%izike elemente prema
drugom vazduno prostranstvo treba biti podijeljeno u tri zone kao to je uinjeno pri diobi
morskog prostranstva dok prema tre(em ova grani&a treba biti %iksno odreena #u rasponu
od ,8 do 688 km$)**1+.
3ada je rije o grani&ama dravne teritorije na moru izvori prava o tom pitanju sadrani su
u 3onven&iji o pravu mora iz *76,. godine. ' vezi sa dravnim grani&ama na tom prostoru
moraju se razlikovati sljede(i pojmovi: unutranje morske vode teritorijalno more spoljni
morski pojas epikontinentalni pojas i otvoreno more.
4nutranje morske vode obuhvataju dijelove mora 0koji lee iza polazne ili bazne linije0 a u
te vode spadaju 0u(a rijeka morski prostori luka zalivi zatvorena mora dijelovi mora
izmeu niza ostrva i kontinentalnog dijela teritorije more izmeu ostrva i more izmeu linije
niske vode #osjeke$ i najvieg nivoa mora #plime$0)**2+.
5eritorijalno more obuhvata morski prostor koji se nalazi 0izmeu unutranjih morskih voda i
otvorenog mora #ili iskljuive ekonomske zone ako je obalna drava proklamovala$0)**5+.
Prema lanu - 3onven&ije o pravu mora obalna drava ima pravo odrediti svoje
teritorijalno more do grani&e koja ne prelazi *, nautikih milja mjereno od polazne linije.
' prostoru unutranjih morskih voda i teritorijalnog mora obalna drava vri suverenu vlast
to znai da na tom prostoru kao i vazdunom prostoru iznad njega vai njeno krivino
zakonodavstvo. Od toga postoji izuzetak koji se odnosi na teritorijalno more jer na tom
prostoru obalna drava trpi ogranienja u vidu prava stranih brodova na nekodljiv i
neo%anzivan prolaz.
9zrazom spoljni morskipojas oznaava se 0morski prostor koji se naslanja na spoljnu ivi&u
teritorijalnog mora0. 3onven&ija o pravu mora je u vezi sa irinom ovog pojasa ostavila
pravo obalnim dravama da u okviru pomenutih *, nautikih milja 0prema svom nahoenju
konstituiu odnos irine teritorijalnog mora i irine spoljnog morskog pojasa0. S tim u vezi
vai pravilo da obalna drava 0nema pravo da vaenje svojih zakona i propisa proiri na
spoljni pojas koji je po de%ini&iji dio otvorenog mora0 ali joj se priznaje pravo da u tom
pojasu vri 0preventivnu kontrolnu i represivnu nadlenost u &ilju zatite carinskih,
fiskalnih, sanitarnih interesa kao i interesa u ve"isa useljavanjem0)**6+ #na kurziv$.
6pikontinentalni pojas je 0onaj dio morskog dna i pod"emlja #na kurziv$ u kome obalna
drava ima ekskluzivno pravo istraivanja i iskori(avanja prirodnih bogatstava0 u kom joj
se 0priznaju suverena prava u svrhu istraivanja i kori(enja njegovih prirodnih
bogatstava0 .
Prestankom morskog prostora na koje se odnose ovi pojmovi poinje prostor otvorenog
33
SKRIPTA:
mora na koji kao prostor res communis omnium nijedna drava ne moe proiriti vanost
svog krivinog zakonodavstva. Prema lanu 65 stav * #prva reeni&a tog stava$ 3onven&ije
o pravu mora ovaj morski prostor je otvoren za sve drave bez obzira na to da li njihova
teritorija i inae izlazi na more.
4eritorijalno naelo predvieno je i u 3/<i= u lanu **. Ovaj lan glasi:
0#*$ 3rivino zakonodavstvo <i= se primjenjuje prema svakom ko uini krivino djelo na
teritoriji <i=.
#,$ 3rivino zakonodavstvo <i= se primjenjuje prema svakom ko uini krivino djelo na
doma(em plovilu bez obzira gdje se plovilo nalazilo u vrijeme izvrenja krivinog djela.
#-$ 3rivino zakonodavstvo <i= se primjenjuje prema svakom ko uini krivino djelo u
doma(em &ivilnom vazduhoplovu dok je u letu ili u doma(em vojnom vazduhoplovu bez
obzira gdje se vazduhoplov nalazio u vrijeme izvrenja krivinog djela.0
1.,. !aelo personaliteta
!aelo personaliteta kako mu i njegov naziv govori tie se vaenja na&ionalnog krivinog
zakonodavstva prema licima #%izikim ili pravnim$ i ima dva oblika zavisno od toga da li je
rije o doma(im ili stranim dravljanima. ' prvom sluaju rije je o aktivnom a u drugom o
pasivnom personalitetu.
1.,.*. !aelo aktivnog personaliteta
Ovo naelo je odraz personalnog suvereniteta drave. ' ovom sluaju suverenitet drave
se dakle ne ispoljava kroz odnos izmeu nje i njene teritorije ve( kroz njen odnos prema
svojim dravljanima u sluaju kada njeni dravljani uine krivino djelo u inostranstvu.
3ao opravdanje za postojanje ovog naela istie se vie razloga. Dedan od njih je vezan
upravo za injeni&u da se ovo naelo izvodi iz suvereniteta drave prema njenim
dravljanima zbog ega se dravi priznaje pravo da svoje dravljane poziva na krivinu
odgovornost i u sluaju kada su krivino djelo uinili u inostranstvu. /atim se istie da loe
ponaanje njenih dravljana koje bi ostalo nekanjeno od strane te drave teti njenom
ugledu u inostranstvu. Ovo naelo se posmatra i kao izraz solidarnosti izmeu drava u
smislu da se time doprinosi ostvarenju pravnog poretka strane drave. !aime ako ne bi
postojalo ovo naelo dravljanin bi povratkom u svoju zemlju izbjegao od krivine
odgovornosti to bi u krajnjem onemogu(ilo primjenu pravnog poretka drave u kojoj je
uinio krivino djelo to ne eli nijedna drava pa ni ona iji je on dravljanin. ' vezi sa
ovim razlogom je i onaj koji se navodi u sluaju drava koje ne dozvoljavaju izruenje svojih
dravljana drugim dravama. ' tom sluaju primjenom ovog naela doma(i dravljani se
onemogu(uju da povratkom u svoju zemlju dobiju azil za krivina djela koja su uinili u
inostranstvu. /bog toga za ovo naelo vai izreka aut dedere, aut iudicare #ili izrui ili sudi$.
9maju(i u vidu ovaj razlog smatramo da se radi primjene naela aktivnog personaliteta u
svakom konkretnom sluaju ne trai re&ipro&itet tj. nije neophodno da ovo naelo propisuje
i krivino zakonodavstvo strane drave na ijoj teritoriji je doma(i dravljanin uinio krivino
djelo. Aadi ostvarenja naela nullum crimen, nulla poena sine lege neophodno je da ovo
naelo bude unaprijed propisano u doma(em krivinom zakonodavstvu te da postoji
identitet normi. Pod identitetom normi se podrazumijeva situa&ija u kojoj je odnosno
ponaanje doma(eg dravljanina propisano kao krivino djelo ne samo u krivinom
zakonodavstvu strane drave na ijoj teritoriji je uinio krivino djelo ve( i u krivinom
zakonodavstvu drave iji je dravljanin. 9nae ako ne bi postojalo ovo pravilo doma(i sud
bi bio doveden u situa&iju da primjenjuje krivino zakonodavstvo strane drave to je kako
smo naprijed ve( ukazali neprihvatljivo a bilo bi protivno i naelu nullum crimen, nulla
poena sine lege$ 9dentitet norme ne bi trebalo shvatati kao potpunu identinost u zakonskim
obiljejima bi(a krivinih djela ili u rasponu kazne propisane za to djelo ve( kao identitet u
samom postojanju inkrimina&ije odreenog ponaanja u krivinim zakonodavstvima
doma(e i strane drave. Ovo pravilo obino se ne izraava ovim rijeima ve( se o potrebi
njegovog postojanja mora posredno zakljuivati za ta nam kao primjer moe posluiti
3/<i=. !aime u tom zakonu naelo aktivnog personaliteta je propisano u lanu *, stav #,$
i glasi: 03rivino zakonodavstvo <i= primjenjuje se prema dravljaninu <i= koji izvan
34
SKRIPTA:
teritorije <i= uini bilo koje drugo krivino djelo osim onih koja su obuhva(ena odredbom
stava * ovog lana0)**7+.
Eidimo dakle kako se u ovoj odredbi zakona izriito ne pominje pravilo o identitetu normi.
Meutim ako se imaju u vidu rijei da se u ovakvoj situa&iji na doma(eg dravljanina
primjenjuje krivino "akonodavstvo 2i7 jasno je da njegovo ponaanje #radnje$ koje je
inae preduzeo u inostranstvu i u tom zakonodavstvu moraju biti propisane kao krivino
djelo.
1.,.,. !aelo pasivnog personaliteta
@ravljanstvo kao pravni odnos ine odreena prava i obaveze koji iz tog odnosa proizilaze
ne samo za dravljanina nego i za dravu iji je on dravljanin. Dedna od obaveza koja iz
tog odnosa proizilazi za dravu tie se upravo ovog naela. !aime u ovom sluaju doma(a
drava uzimaju(i ga kao rtvu krivinog djela koje je strana& prema njemu uinio u
inostranstvu svom dravljaninu prua pravnu zatitu time to unaprijed odreduje da se
njeno krivino zakonodavstvo primjenjuje prema strancu koji izvan njene teritorije uini
krivino djelo prema njenom dravljaninu. 3od ovog naela dakle doma(i dravljanin je
trpio odreenu radnju na sebi #bio je pasivan$ pa se zbog toga ovdje radi o pasivnom
personalitetu za razliku od prethodnog sluaja kod kojeg je doma(i dravljanin bio aktivan
u preduzimanju neke radnje u inostranstvu koja predstavlja krivino djelo. 9stina putem
ovog naela drava kako (emo vidjeti kroz primjer ovog naela u 3/<i= ostvaruje pravnu
zatitu i svojih interesa kada je prema njoj u inostranstvu uinjeno krivino djelo u
sluajevima u kojima ona svoje interese ne titi putem realnog naela. !aelo pasivnog
personaliteta u 3/<i= propisano je u lanu *, stav - na sljede(i nain: 03rivino
zakonodavstvo <i= primjenjuje se prema stran&u koji izvan teritorije <i= prema <i= ili
njenom dravljaninu uini bilo koje krivino djelo koje nije obuhva(eno odredbama stava *
ovog lana0)*,8+.
3ada je rije o identitetu normi u sluaju ovog naela 0trebalo bi ga0 kako se istie
0usloviti0)*,*+. Meutim ovakav stav moe otvoriti polemiku. !aime ne samo teorijski ve( i
realno je mogu(a situa&ija u kojoj je odreeno djelo uinjeno u inostranstvu propisano kao
krivino djelo u krivinom zakonodavstvu <i= ali ne i u krivinom zakonodavstvu strane
drave na ijoj teritoriji je uinjeno. >ko bi se i za ovu situa&iju traio identitet normi tj. da je
i prema krivinom zakonu strane drave to djelo propisano kao krivino djelo dolo bi se u
situa&iju da doma(a drava ili njen dravljanin ne dobiju krivinopravnu zatitu.
1.-. Aealno ili zatitno naelo
' vezi sa ovim naelom istie se da pomo(u njega drave propisuju primjenu svog
krivinog zakonodavstva prema li&ima koja su u inostranstvu uinila krivino djelo upereno
protiv njenih vitalnih interesa. Ovo je svakako tano ali (emo na odgovaraju(im primjerima
vidjeti da se putem ovog naela u odgovaraju(im situa&ijama ostvaruje i zatita interesa
doma(ih i stranih dravljana. !esumnjivo je da drava i u tim situa&ijama pomo(u ovog
naela primarno titi svoje vitalne interese ali se moe desiti da tite(i te interese drava
titi i interese pomenutih li&a.
/a razliku od interesa drave koji se tite naelom pasivnog personaliteta #interesi od kojih
rekli bismo ne zavisi njen opstanak kao drave$ u sluaju realnog naela drava njime titi
svoje najvanije interese tj. interese bez ije pune zatite bi bio doveden u pitanje sam
njen opstanak. Osim toga ovim naelom drava kako (emo vidjeti titi svoj %inansijski i
ekonomski sistem odnosno rad slubenih ili odgovornih li&a u njenim institu&ijama. S
obzirom na to sasvim je razumljivo to meunarodno pravo u sluaju ovog naela ne trai
da pravilo o identitetu normi bude ispotovano.
Aealno ili zatitno naelo propisano je u lanu *, stav * ta. a$ b$ i d$ 3/<i= na sljede(i
nain:
0#*$ 3rivino zakonodavstvo <i= primjenjuje se prema svakome ko izvan njene teritorije
uini:
a$ bilo koje krivino djelo protiv integriteta <i= iz glave BE9 (rivina djela protiv integriteta
2i7) ovog zakona)*,,+C
35
SKRIPTA:
b$ krivino djelo %alsi%ikovanja nov&a ili %alsi%ikovanja hartija od vrijednosti <i= krivino
djelo %alsi%ikovanja znakova za vrijednost ili %alsi%ikovanja znakova za obiljeavanje robe
mjera i tegova izdatih na osnovu propisa institu&ija <i= iz 2*. ,81",86 ovog zakonaC
d$ krivino djelo protiv slubenog ili odgovornog li&a u institu&ijama <i= u vezi s njegovom
slubom.0
lstina ovaj stav lana *, ima i taku &$ ali nju ovdje nismo &itirali zbog toga to je u njoj
smatramo sadrano naelo univerzaliteta za ta potvrdu nalazimo i u 3omentarima
krivinihQkaznenih zakona u <i=)*,-+.
9z &itiranih odredbi zakona vidi se da drava primjenom ovog naela titi svoje vitalne
interese #taka a$$ svoj %inansijski i ekonomski sistem #taka b$$ odnosno rad slubenih ili
odgovornih li&a u njenim institu&ijama #taka &$$. Meutim kako smo ve( rekli primjenom
ovog naela drava u odreenim situa&ijama posredno titi i interese svojih i stranih
dravljana. Primjer takve situa&ije moe se na(i u sluaju iz &itirane odredbe pod takom
b$. !aime radnja %alsi%ikovanja nov&a nije sama sebi &ilj jer se to ini u namjeri da se
%alsi%ikovani nova& stavi u opti&aj bez kojeg se ne moe ostvariti imovinska korist. 3ada je
takav nova& stavljen u opti&aj nesumnjivo je ote(ena drava ije je on plateno sredstvo
ali ne i samo ona nego i njeni ili strani dravljani od kojih kada se utvrdi da je rije o
lanom nov&u mora biti oduzet. /bog toga su i ta li&a pretrpila tetu pa je u ovakvom
sluaju propisivanje ovog naela itekako znaajno za pravnu zatitu i njihovih interesa.
1... !aelo univerzaliteta
' osnovi ovog naela je pravilo o postojanju odreenih krivinih djela koja predstavljaju
najtee meunarodne zloine prema ijim uinio&ima &ijela medunarodna zajedni&a ima
interes da budu kanjeni. Stoga je ovo pravilo medunarodnim optim pravnim aktima
ustanovljeno kao obaveza drava po meunarodnom pravu #ta obaveza se od strane
drave naravno ispunjava prije svega odgovaraju(om inkrimina&ijom takvih zloina u
doma(em krivinom zakonodavstvu$. 3od ovog naela dakle nije bitno mjesto izvrenja
krivinog djela niti dravljanstvo njegovog uinio&a. S obzirom na prirodu ovih krivinih
djela iz koje i proizilazi zainteresovanost medunarodne zajedni&e za kanjavanje njihovih
uinila&a kod ovog naela ne trai se potovanje pravila o identitetu normi)*,.+.
!iz je meunarodnih konven&ija koje sadre obavezu drava njihovih lani&a za
inkrimina&iju krivino gonjenje i kanjavanje uinila&a najteih meunarodnih zloina. Mi
(emo spomenuti dva takva primjera uz napomenu da ovakva obaveza za dravu moe
proizilaziti ne samo iz multilateralnih ve( i iz bilateralnih meunarodnih ugovora)*,1+.
3onven&ijom o pravu mora piratstvo je odreeno kao medunarodni zloin a prema lanu
*88 ove konven&ije #koji nosi naziv 0@unost saradnje u suzbijanju piratstva0$ sve drave
lani&e preuzele su obavezu da u potpunosti meusobno saraduju u suzbijanju piratstva na
otvorenom moru ili na bilo kom dnigom mjestu izvan njihove nadlenosti.)*,2+
@rugi primjer pruaju sve etiri Fenevske konven&ije od kojih (emo ovdje spomenuti
odredbu lana .7 stav * prve Fenevske konven&ije. Prema toj odredbi sve drave lani&e
ove konven&ije obavezale su se da u svom zakonodavstvu predvide kanjavanje li&a koja
izvre ili narede da se izvri bilo koji od oblika tekog krenja pravila humanitarnog prava
odreenih u lanu 18 ove konven&ije)*,5+.
!aelo univerzaliteta u doma(em krivinom zakonodavstvu #zakonodavstvu na nivou <i=$
propisano je najprije u lanu *, stav * taka &$ 3/<i=. 4a odredba ovog lana giasi:
0#*$ 3rivino zakonodavstvo <i= primjenjuje se prema svakome ko izvan njene teritorije
uini:
&$ krivino djelo koje je <i= obavezna kanjavati prema propisima meunarodnog prava
meunarodnih ili medudravnih ugovora.0
Pored toga ovo naelo propisano je i u stavu . istog lana 3/<i= prema kojem se njeno
krivino zakonodavstvo primjenjuje prema svakom ko izvan njene teritorije 0prema stranoj
dravi ili prema stran&u uini krivino djelo za koje se po tom zakonodavstvu moe izre(i
kazna zatvora od pet godina ili tea kazna0.
3ako vidimo uslov za primjenu ovog stava je da se prema krivinom zakonodavstvu strane
36
SKRIPTA:
drave za odgovaraju(e krivino djelo moe izre(i zatvorska kazna od pet godina ili tea
kazna. ' vezi sa ovim stavom zakona smatramo potrebnim ukazati na jedan mogu(i
problem. !aime iz &itirane odredbe se vidi da krivino djelo treba biti uinjeno prema
stranoj dravi, a to izmeu ostalog moe biti i krivino djelo protiv njenog ustavnog
uredenja #koje ne mora biti i napad na ustavni poredak <i=$. !a zakonodava& s tim u
vezi nije napravio bilo kakav izuzetak s obzirom na to da je propisana %ormula&ija
generalna (+krivino djelo za koje se...0$ pa se uzima da to moe biti bilo koje djelo koje je
zakonom odreeno kao krivino djelo. ' takvoj situa&iji dakle zatitni objekt je ustavno
uredenje strane drave a u krivinom zakonodavstvu <i= nije propisano kao krivino djelo
napad na ustavno ureenje #ustavni poredak$ bilo koje strane drave ve( samo napad na
ustavni poredak <i= #lan *12$)*,6+. Stoga sve i kad je prema stranoj dravi uinjeno djelo
koje prema njenom krivinom zakonodavstvu predstavlja krivino djelo napada na njen
ustavni poredak za koje se prema tom zakonodavstvu moe izre(i kazna zatvora od pet
godina ili tea kazna to ne obavezuje doma(i sud da uinio&a ovakvog djela oglasi krivim
jer takvo njegovo djelo nije propisano kao krivino djelo u krivinom zakonodavstvu
<i=)*,7+. /bog ovakvih i slinih mogu(ih situa&ija primjena naela univerzaliteta prema
navedenoj odredbi zakona smatramo ima ogranien domaaj. Ono se naime moe
primijeniti samo na one situa&ije koje su u skladu sa pravilom o identitetu normi)*-8+ tj. na
situa&ije u kojima djelo koje je u inostranstvu uinjeno prema stranoj dravi predstavlja
krivino djelo i prema krivinom zakonodavstvu <i= #npr. radnja ote(enja ili unitenja
zgrade ambasade ili konzulata strane drave u inostranstvu ili krada pokretnih stvari u
vlasnitvu strane drave i sl.$.
1.1. !aelo ustupanja krivinog gonjenja stranoj dravi
Primjenom ovog naela omogu(uje se prenos nadlenosti krivinog gonjenja nekog li&a sa
jedne drave na drugu. ' ovom sluaju se ako su ispunjeni zakonom propisani uslovi
omogu(uje da uinio&u krivinog djela bude sudeno ne u dravi na ijoj teritoriji je uinio to
djelo ve( u nekoj drugoj dravi #naje(e u dravi iji je dravljanin ili u kojoj ima
prebivalite$ to znai da (e tada prema njemu biti primijenjeno krivino zakonodavstvo te
drave #lex fori)$ Dedan od uslova za primjenu ovog naela je da se strana drava ne protivi
preuzimanju krivinog gonjenja.
!aelo ustupanja krivinog gonjenja kod nas nije propisano 3/<i= ve( njenim
/3P<i=)*-*+. Odredbe o tome sadrane su u lanu .*, /3P<i=. Prema tom lanu
zahtijeva se ispunjenje nekoliko uslova za primjenu ovog naela. !ajprije se mora raditi o
situa&iji u kojoj je strana& uinio krivino djelo na teritoriji <i=. /atim je neophodno da se
strana drava na ijoj teritoriji strana& ima pre*ivalite
080
tome ne protivi ali i u tom sluaju
ustupanje ne(e biti dozvoljeno ako bi strana& mogao biti izloen nepravednom postupku
nehumanom i poniavaju(em postupanju ili kanjavanju. Odluivanje o ovim pitanjima
zahtijeva prethodno upoznavanje tuio&a odnosno sudije za prethodno sasluanje sa
odgovaraju(im odredbama krivinog zakonodavstva #pro&esnog i materijalnog$ strane
drave s obzirom na to da odluku o ustupanju donosi tuila& <i= prije podizanja optuni&e
a nakon toga pa do dostavljanja predmeta sudiji odnosno vije(u radi zakazivanja glavnog
pretresa " odluku o ustupanju donosi sudija za prethodno sasluanje Suda <i=. 9z ovoga se
moe zakljuiti da je ustupanje dozvoljeno samo do trenutka dok predmet nije dostavljen
sudiji pojedin&u odnosno sude(em vije(u #predsjedniku tog vije(a$ u rad radi zakazivanja
glavnog pretresa.
Primjena ovog naela dolazi u obzir za sva krivina djela iz nadlenosti Suda <i=)*-,+za
koja se prema 3/<i= moe izre(i kazna zatvora do deset godina. !o i u tom sluaju ne
moe se primijenti ovaj lan zakona ako je ote(eno li&e dravljanin <i= koji se protivi
ustupanju krivinog gonjenja ali ako je dato obezbjeenje za ostvarivanje njegovog
imovinskopravnog zahtjeva " moe do(i do ustupanja i pored protivljenja ote(enog.
' vezi sa ovim naelom treba jo re(i da se na njega nailazi i u meunarodnim pravnim
aktima. 4ako je lanom ,* #koji ima naslov 0Prenos krivinog postupka$ 3onven&ije
'jedinjenih na&ija protiv transna&ionalnog organizovanog kriminala)*--+ predvieno da (e
37
SKRIPTA:
drave lani&e ove konven&ije razmotriti mogu(nost prenoenja postupka jedna drugoj u
&ilju gonjenja uinila&a krivinih djela obuhva(enih 3onven&ijom u sluajevima kada se
smatra da je taj prenos u interesu pravilne primjene pravde a posebno kada se radi o
sluajevima kod kojih nekoliko drava ima nadlenost za njihovo krivino pro&esuiranje.
D r u g i d i o
OPTIINSTITUTIMEUNARODNOG MATERIJALNOG KRTVINOG PRAVA
I - OPTIPOJAM MEUNARODNOG KRIVINOG DJELA
3ao u sluaju nauke na&ionalnog krivinog prava u kojoj pitanja u vezi sa krivinim djelom
spadaju u red osnovnih i u meunarodnom materijalnom krivinom pravu ta pitanja su
osnovna. !aime s obzirom na to da meunarodno krivino djelo predstavlja osnovni pojam
ove grane prava svakako da se na poetku kao osnovno pojavljuje pitanje sadraja pojma
meunarodnog krivinog djela. 4aj pojam se opet moe shvatati na dva naina. !aime on
se najprije moe shvatati kao pojam kojim bi bili obuhva(eni elementi koje moemo na(i u
sadraju bilo kog meunarodnog krivinog djela dok bi u drugom sluaju ovaj pojam
obuhvatao elemente karakteristine samo za bi(e odreenog meunarodnog krivinog
djela. /bog toga se moe govoriti o optem pojmu meunarodnog krivinog djela te o bi(u
pojedinih meunarodnih krivinih djela kao i o njihovim elementima.
Svakako da u vezi sa ovom podjelom ne bi bilo dobro pre(i na razmatranje posebnih bi(a
meunarodnih krivinih djela bez prethodnog odreivanja opteg pojma meunarodnog
krivinog djela. 4aj pojam pak izgraden je od nekoliko elemenata i na zadatak u ovom
dijelu rada je utvrivanje tih elemenata.
!o prije nego to predemo na izlaganje o ovim elementima potrebno je uiniti jednu
napomenu. Ona je na neki nain semantikog karaktera i u vezi je sa eventualnim pitanjem
ta sadrajno obuhvata sintagma 0medunarodno krivino djelo0. @a li ona dakle obuhvata
samo ona krivina djela koja su propisana u medunarodnim optim pravnim aktima ili pak
njen sadraj obuhvata i odreena krivina djela propisana u na&ionalnim krivinim
zakonodavstvimaU Paljivom itao&u (e se vjerujemo ovakvo pitanje na ovom mjestu
uiniti nepotrebnim imaju(i u vidu izlaganje u prethodnom dijelu ovog rada. Meutim
smatramo potrebnim da s obzirom na to da (emo u nastavku govoriti o optem pojmu
meunarodnog krivinog djela jo jednom napomenemo ta predstavlja njegov sadraj.
!jegov sadraj dakle obuhvata ne samo krivina djela propisana meunarodnim pravom
ve( i ona krivina djela sadrana u na&ionalnom krivinom zakonodavstvu koja svoj pravni
temelj imaju u medunarodnim optim pravnim aktima.
' vezi sa elementima opteg pojma medunarodnog krivinog djela stvari se kao i u
na&ionalnom krivinom pravu mogu razmatrati sa dva stanovita: %ormalnog i materijalnog.
9ormalno shvatanje dalje moe biti normativno i realistiko zavisno od toga ta se uzima
za primarno u pojmu meunarodnog krivinog djela.
Prema normativnom stanovitu sutina meunarodnog krivinog djela ispoljavala bi se u
povredi pravne norme zbog ega se to djelo smatra iskljuivo pravnim pojmom. Suprotno
ovom stanovitu realistiko shvatanje meunarodnog krivinog djela ukazuje na znaaj
radnje i posljedi&e koja je nastala usljed te radnje zbog ega se opti pojam
medunarodnog krivinog djela kao i u unutranjem krivinom pravu odreuje u odnosu na
radnju i njenu posljedi&u.
Meutim ovakva razmatranja sama za sebe ne bi bila dovoljna za odredivanje opteg
pojma krivinog djela.
' prvom sluaju kod normativnog stanovita razmatranje bi u sutini ostalo u okvirima
jednog idealnog svijeta #svijeta pravnih normi$ ime ne bismo mogli utvrditi stvarnu sutinu
postavljenog pitanja u vezi sa meunarodnim krivinim djelom koje je prije svega pojava u
spoljnjem #realnom$ svijetu. /bog toga se ovo stanovite ne moe prihvatiti.
' drugom sluaju kod realistikog shvatanja nesumnjivo je da su u odreivanju opteg
pojma meunarodnog krivinog djela radnja kojom se ono ostvaruje i posljedi&a do koje
usljed te radnje dolazi bitni sastavni elementi tog pojma ali to nisu i jedini njegovi elementi.
S obzirom na injeni&u da se kod svakog krivinog djela kao njegov uinila& pojavljuje
38
SKRIPTA:
ovjek #bilo kao pojedina& ili kao lan neke grupe odnosno organiza&ije koja moe biti i
pravno li&e$ sasvim opravdano se postavlja pitanje da li u navedeni pojam ulazi i njegov
psihiki odnos prema radnji i posljedi&i krivinog djela. @anas je opteprihva(eno gledite
da se u razmatranju opteg pojma krivinog djela mora uzeti u obzir i taj odnos uinio&a
prema svom djelu. Ovakvo gledite u vezi je sa primjenom krivinih sank&ija na uinio&a
krivinog djela #naroito rekli bismo kazne zatvora$ jer se postavlja pitanje da li se li&u za
koje je utvrdeno da je preduzelo neku radnju usljed koje je nastupila odreena posljedi&a
moe izre(i kazna samo na osnovu toga. Sasvim je izvjesno da se samo na osnovu ovih
injeni&a takvom li&u ne moe izre(i kazna ve( se za njenu eventualnu primjenu prema
njemu zahtijeva prethodno utvrdivanje da li je to li&e u vrijeme preduzimanja radnje bilo
svjesno onoga to ini te da li je htjelo to to je uinilo. /ahtijeva se dakle odredeni
psihiki odnos #vinost$ uinio&a prema svom djelu kao uslov za njegovu krivinu
odgovornost. Ovaj uslov mora biti ispunjen i u sluaju meunarodnog krivinog djela pa je
tako i vinost jedan od njegovih elemenata.
!o ni sve do sada navedeno jo nije dovoljno da bi se zatvorila konstruk&ija zvana opti
pojam meunarodnog krivinog djela. !aime da bi se primijenila kazna prema li&u koje je
svjesno preduzelo neku radnju kojom ho(e nastupanje odreene posijedi&e nesumnjivo je
da prethodno u pravnom poretku mora postojati pravni propis kojim se zabranjuje
preduzimanje takve radnje. Ovo je neophodno jer postoje situa&ije na primjer u ratu u
kojima je za vrijeme borbe dozvoljeno ubiti neprijateljskog vojnika. Medutim kada taj isti
vojnik poloi oruje ili bude onesposobljen za borbu postaje ratni zarobljenik s kojim se
mora postupati ovjeno to izmeu ostalog znai da u takvoj situa&iji ne smije biti lien
ivota niti se smije dovoditi u opasnost njegovo zdravlje od strane pripadnika oruane sile
u ijoj je vlasti. Ovakve zabrane sadrane su u odgovaraju(im optim pravnim aktima #za
konkretan primjer to je Fenevska konven&ija o postupanju sa ratnim zarobljeni&ima od *,.
avgusta *7.7. godine$. 3ada se to propie onda se moe re(i da su radnja uinio&a kao i
nastupjela posljedi&a #npr. ubistvo ratnog zarobljenika$ protivne pravnim propisima
pozitivnog pravnog sistema. 4o znai da je i protivpravnost elemenat u optem pojmu
meunarodnog krivinog djela.
Sljede(i elemenat u tom pojmu je odreenost meunarodnog krivinog djela. 3od ovog
eiementa dolaze do izraaja naelo nullum crimen, nulla poena sine lege uz odreene
spe&i%inosti vezane za pojam zakona o kojima (e odmah biti rijei kada budemo govorili o
svakom od elemenata iz ovog pojma.
!ajzad postoji jo jedan elemenat koji je vezan za materijalnu stranu svakog krivinog
djela pa tako i meunarodnog krivinog djela. !jegova materijalnost lei u injeni&i da se
bez ovog elementa teko moe dati potpuni odgovor na pitanje zato je zakonodava& neko
sa vino(u uinjeno djelo koje za rezultat ima odreenu posljedi&u koje je protivpravno i
zakonom odreeno kao krivino djelo odredio ba kao takvo. Ae(i da je to zbog toga to je
takvo djelo protivpravno to je uinjeno sa vino(u i to je kao krivino djelo odreeno
zakonom nije dovoljno jer se takav odgovor zadrava na %ormi ne ulaze(i pri tom u
materijalnu stranu postavljenog pitanja. Ovu stranu krivinog djela pa tako i meunarodnog
krivinog djela rasvjetljava jedino elemenat koji se u teoriji naziva drutvenom opasno(u
krivinog djela. Ova opasnost je kako (emo vidjeti od posebne vanosti upravo u optem
pojmu meunarodnog krivinog djela pri emu se kod drutvene opasnosti ovog djela
mora imati u vidu da se radi o opasnosti ne za drutvo unutar grani&a odreene drave
ve( o opasnosti za iru meunarodnu zajedni&u. Ova injeni&a se mora imati u vidu zbog
toga to i kad je uinjeno unutar grani&a samo jedne drave kao u sluaju ratnih zloina u
unutranjem oruanom sukobu ira meunarodna zajedni&a osje(a opasnost od takvih
krivinih djela i potrebu da njihovi uinio&i budu krivino gonjeni i osueni u skladu sa
zakonom.
Aezimiraju(i do sada navedeno moe se re(i kako u konstruk&iju meunarodnog krivinog
djela ulaze sljede(i elementi:
" djelo #ponaanje$ ovjeka u koje u stvari spadaju radnja njena posljedi&a i uzrona
39
SKRIPTA:
veza koja postoji izmeu njihC
" vinost uinio&aC
" protivpravnost djelaC
" odreenost djela u zakonuC
" drutvena opasnost djela.
Ovi elementi mogu se dalje razliito grupisati. 4ako se najprije moe izvriti njihovo
grupisanje na objektivne i subjektivne elemente.
:*jektivne elemente u ovom pojmu ine djelo protivpravnost djela njegova odreenost u
zakonu i drutvena opasnost dok je vinost elemenat su*jektivne prirode$ 'nutar objektivnih
elemenata moe se vriti dalje grupisanje na elemente %ormalnog i materijalnog karaktera.
9ormalni elementi su djelo protivpravnost i odredenost djela u zakonu dok je drutvena
opasnost djela njegov materijalni elemenat$
3ombina&ijom ovih elemenata dobija se opti pojam meunarodnog krivinog djela
zajedniki za sva pojedinana krivina djela te vrste. 9maju(i dakle u vidu sve ove
elemente moe se re(i da meunarodno krivino djelo predstavlja djelo ovjeka uinjeno
sa vinou, opasno "a iru meunarodnu "ajednicu, koje je protivpravno i odreeno u
"akonu kao krivino djelo$
<rojnost i znaaj navedenih elemenata ukazuju da je rije o kompleksnom pojmu
meunarodnog krivinog djela koji se treba de%inisati kom*inacijom formalno.materijalnih i
o*jektivno.su*jektivnih elemenata$
Ovako odreeni opti pojam meunarodnog krivinog djela kako vidimo u sebi sadri sve
elemente koje sadri i opti pojam krivinog djela u unutranjem pravu drava a razlika
izmeu njih ogleda se u injeni&i to meunarodno krivino djelo u sebi sadri elemenat
inostranosti. 4aj elemenat je obavezan za ovaj pojam bilo zato to su radnja izvrenja
njena posljedi&a uinio&i djela ote(eni ili krivino gonjenje i suenje vezani za dvije ili
vie drava odnosno za medunarodni sudski organ ili pak zato to uinjeno djelo
predstavlja krivino djelo po meunarodnom pravu. @akle inostranost kao elemenat 0na
razliite naine moe da bude povezan sa krivinim djelom pa tako krivino djelo sa
elementom inostranosti0 kako se istie 0postoji u sljede(im sluajevima:
*$ ako je strana& izvrio krivino djelo u odreenoj dravi
,$ ako je u odreenoj dravi krivino djelo izvrio doma(i dravljanin na tetu stran&a ili
stranog dobra
-$ ako bilo koje li&e izvri krivino djelo na tetu strane drave
.$ ako je krivino djelo izvrio doma(i dravljanin u inostranstvu
1$ ako se u odreenoj dravi sudi stran&u za djelo koje je izvrio u inostranstvu
2$ ako je krivino djelo izvreno na teritoriji vie drava
5$ ako je krivino djelo izvreno na teritoriji koja je izvan suvereniteta bilo koje
drave
6$ ako je krivino djelo izvreno od strane li&a koje uiva diplomatski imunitet " imunitet
iz meunarodno pravnih razloga
7$ ako se radi o krivinom djelu koje je ranije ve( presueno u inostranstvu
*8$ ako se radi o krivinom djelu za koje se vodi krivini postupak u inostranstvu
**$ ako jedna drava prua drugoj dravi odredenu meunarodnopravnu pomo(
*,$ ako jedna drava trai od druge drave izruenje #ekstradi&iju$ nekog li&a koje u njoj
uiva pravo azila
*-$ ako se radi o krivinom djelu koje je predvieno odredbama medunarodnog prava #u
ovom smislu se pojam krivinog djela sa elementom inostranosti i medunarodnog krivinog
djela poklapaju u potpunosti$
*.$ ako se radi o krivinom djelu kod koga je od znaaja ranija osuivanost uinio&a u
inostranstvu
*1$ ako se radi o krivinom djelu koje je izvrilo neko li&e kao pripadnik stranih oruanih
snaga sa spe&ijalnim posebnim statusom
*2$ ako je predviena nadlenost medunarodnih sudskih organa u rjeavanju sudskih
40
SKRIPTA:
predmeta i postup&ima u vezi sa njima
*5$ ako se radi o krivinom predmetu na kome treba posredno ili neposredno primijeniti
strano krivino pravo0)*-.+.
n - OSNOVE ELEMENATA OPSTEG POJMA MEUNARODNOG KRIVINOG DJELA
2.1. DjeIo (ponasanje) covjeka
Ovo je prvi elemenat u optem pojmu meunarodnog krivinog djela i svojevrstan uslov za
postojanje ostalih. !aime da bi se moglo govoriti o ostalim elementima neophodno je
prethodno odrediti koje ljudsko ponaanje treba biti inkriminisano a toga nema bez
prethodnog odreivanja ljudske radnje kojom se uzrokuje odreena posljedi&a ije
nastupanje drutvo ne eli. 9z ovoga se dalje moe zakljuiti kako sintagma 0djelo ovjeka0
svojim sadrajem obuhvata: ljudsku radnju posljedi&u koja je usljed te radnje nastala kao i
uzronu vezu izmeu radnje i posljedi&e.
' odgovoru na pitanje ta predstavlja pojam radnje treba po(i od objektivno" subjektivnog
pojma krivinog djela to znai da se mora imati u vidu ne samo tjelesni pokret ovjeka
kao spoljna mani%esta&ija njegovog ponaanja ve( i njegov psihiki odnos prema toj radnji.
/bog toga se radnja u njenom krivinopravnom znaenju moe odrediti kao djelatnost
ovjeka koju on preduzima sa svije(u i odreenim psihikim odnosom kako prema njoj
tako i prema posljedi&i koja usljed te radnje nastupa.
Aadnja izvrenja meunarodnog krivinog djela naje(e se preduzima nekim tjelesnim
pokretom #npr. lienjem ivota nekog li&a ili vie njih u sluaju zloina protiv ovjenosti$ ali
se ona moe preduzeti i verbalno #npr. u sluaju pozivanja na izvrenje zloina geno&ida
zloina protiv ovjenosti ratnog zloina protiv &ivilnog stanovnitva ratnog zloina protiv
ranjenika i bolesnika ili ratnog zloina protiv ratnih zarobljenika to je kao krivino djelo
propisano u lanu *52 stav . 3/<i=$. Pored toga radnja meunarodnog krivinog djela
moe se sastojati i u neinjenju. Primjer za to prua nam lan *68 stav , 3/<i= u sluaju
komandne odgovomosti. !aime tim lanom je propisana krivina odgovornost nadreenog
li&a za sluaj kada je njemu podredeno li&e uinilo na primjer zloin geno&ida ako je
nadredeno li&e znalo ili moglo znati da se to njemu podreeno li&e sprema uiniti takav
zloin ili ga je ve( uinio a nadreeni je propustio da preduzme odgovaraju(e mjere da se
zloin sprijei odnosno da njegov uinila& bude kanjen. ' ovom sluaju dakle nadredeno
li&e (e takoe odgovarati za zloin geno&ida zbog neinjenja. Meutim da bi ovakvo ili
slino neinjenje biio od krivinopravnog znaaja mora unaprijed postojati obaveza na
odreeno injenje jer se tek tada proputanjem unaprijed utvrdene obaveze injenja
nekom li&u moe staviti na teret odreeno krivino djelo zbog neinjenja. 4akva obaveza
pak moe nastati na osnovu zakona #krivinog ili nekog drugog zakona$ drugog propisa
pro%esionalne dunosti prethodnog injenja kojim je stvorena odreena opasnost na
osnovu radnog odnosa #obaveza iz radnog odnosa$ putem pravnog posla #npr. ugovora$
kao i iz odnosa povjerenja.
Aadnja meunarodnog krivinog djela ne ispoljava se samo kroz preduzimanje radnje
njegovog i"vrenja ve( i kroz podstrekavanje, pomaganje ili organi"ovanje "loinakog
udruenja$ 3ao primjer za ovaj posljednji sluaj ponovo (emo uzeti ve( pomenuti lan *52
3/<i=. Stavom * tog lana kao radnja ovog krivinog djela odreeno je organi"ovanje
grupe ljudi radi izvrenja nekog od meunarodnih krivinih djela odreenih tom zakonskom
odredbom.
' vezi sa radnjom izvrenja kod odreenih meunarodnih krivinih djela trai se da budu
izvrena na odreeni nain #npr. krenjem pravila meunarodnog prava kakav je sluaj
kod ratnog zloina protiv ratnih zarobljenika$ odnosno prema odreenim li&ima i grupama
#prema ranjeni&ima bolesni&ima brodolomni&ima ili sanitetskom ili vjerskom osoblju u
sluaju ratnog zloina protiv ranjenika i bolesnika ili prema na&ionalnoj ili vjerskoj grupi u
sluaju zloina geno&ida$.
!eka medunarodna krivina djela mogu se izvriti samo dok postoje odreene okolnosti ili
stanje #kao u sluaju zloina protiv ovjenosti koji se moe uiniti u okolnostima irokog ili
sistematinog napada usmjerenog protiv &ivilnog stanovnitva$.
41
SKRIPTA:
Sredstvo izvrenja meunarodnog krivinog djela #npr. sila$ moe biti i jeste u odreenim
sluajevima element radnje njegovog izvrenja. 4akav primjer prua nam radnja izvrenja
zloina protiv ovjenosti propisana u lanu 5 stav * taka #g$ Aimskog statuta 9::. 4om
odredbom je propisano da ovaj zloin uz ispunjenje naravno i ostalih elemenata iz
njegovog bi(a predstavljaju prisilna prostitu&ija i i"nuena trudno(a.
Odreena meunarodna krivina djela mogu se uiniti samo u odredeno vrijeme #kao na
primjer ratni zloin protiv &ivilnog stanovnitva iz lana *5- 3/<i= s obzirom na to da se
ovo krivino djelo moe uiniti samo za vrijeme rata oruanog sukoba ili okupa&ije$.
/a postojanje krivine odgovornosti odreenog li&a kod nekih meunarodnih krivinih djela
dovoljno je da je uz ispunjenje ostalih uslova radnja izvrenja preduzeta i samo jednom.
4akav primjer prua nam ve( spomenuti lan 5 Aimskog statuta 9::. ' stavu * taka #a$
tog lana propisano je da ubistvo #a to moe biti i jedno ubistvo koje je na primjer izvreno
jednom radnjom " jednim hi&em ispaljenim iz vatrenog oruja$ predstavlja zloin protiv
ovjenosti uz uslov da je ova radnja izvrena kao dio rasprostranjenog ili sistematskog
napada protiv bilo kog stanovnitva uz znanje uinio&a za taj napad.
Meutim kod odreenih oblika nekih meunarodnih krivinih djela teko je zamisliti da se
mogu uiniti jednom radnjom. 4ako je lanom 2 stav * taka #d$ Aimskog statuta 9::
propisano da zloin geno&ida predstavljaju 0mjere uperene[135] na spreavanje radanja u
okviru grupe0. Ovo je takav oblik za koji je ve( iz &itirane odredbe Statuta jasno da govori o
mjerama a ne o jednoj mjeri to podrazumijeva viekratne djelatnosti koje za &ilj imaju
spreavanje radanja u okviru zati(ene grupe.
@rugi elemenat kojeg svojim sadrajem obuhvata pojam 0djelo ovjeka0 jeste posljedi&a.
Ona se moe odrediti kao proizvedena promjena ili stanje u spoljnjem svijetu. 9stina
posljedi&a koja nastupi usljed krivinog djela moe se odnositi i na unutranji svijet ovjeka
#njegovu psihu$ kao u sluaju zloina geno&ida koji se ini nanoenjem tekih duevnih
povreda pripadni&ima grupe ljudi zati(ene ovim krivinim djelom. Posljedi&a odreena
bi(em nekog medunarodnog krivinog djela moe i da ne nastupi u konkretnom sluaju
zbog ega se u tom sluaju moe raditi o pokuaju krivinog djela a ne o svrenom
krivinom djelu.
' sluaju ve(ine krivinih djela posljedi&a je unijeta u zakonsko bi(e krivinog djela ali to
ne mora biti niti je sluaj sa svim %&rivinim djelima. Ova injeni&a predstavlja osnov za
podjelu krivinih djela na materijalna #sa posljedi&om$ i formalna #bez posljedi&e$. Meutim
treba re(i da svako krivino djelo ima posljedi&u s tim to se kod nekih od tih djela
posljedi&a unosi u njihovo zakonsko bi(e dok se kod drugih krivinih djela to ne ini.
!ajve(i broj meunarodnih krivinih djela ima posljedi&u unijetu u njihovo zakonsko bi(e ali
postoje i takva kod kojih to nije uinjeno. Primjer za ovu drugu vrstu krivinih djela moemo
na(i u ve( pomenutom lanu *52 stav . 3/<i=. 4om odredbom zakona bi(e ovog oblika
pomenutog krivinog djela je odreeno na sljede(i nain:
03o poziva ili podstrekava na izvrenje krivinih djela iz l. *5*"*51 ovog zakona kazni(e
se kaznom zatvora od jedne do deset godina.0
9z ovakvog zakonskog obiljeja se vidi da zakonodava& u njega nije unio odredbu o tome
koja posljedi&a mora nastupiti usljed izvrenja ovog krivinog djela ali se zakljuak o tome
moe posredno izvesti. !aime ovakvo obiljeje ukazuje na to da ve( samim pozivanjem ili
podstrekavanjem na izvrenje navedenih krivinih djela dolazi do ugroavanja zati(enih
dobara #ovjenosti i vrijednosti zati(enih medunarodnim pravom$ tj. do izazivanja
opasnosti za ta dobra s obzirom na to da u ovom sluaju kako se istie 0nije bitno je li
pozivanje ili poti&anje bilo uspjeno odnosno da li je kod li&a u odnosu na koje je preduzeta
radnja pozivanja ili podsti&anja stvorena odluka za izvrenje navedenih krivinih djela0)*-2+.
Posljedi&a meunarodnog krivinog djela moe se ispoljiti u dva vida: u povredi ili
ugroavanju zati(enog dobra. Ovi vidovi su osnov za podjelu na krivina djela povrede i
krivina djela ugroavanja.
3od posljedi&e u vidu povrede dolazi do unitenja ote(enja ili injenja neupotrebljivim
42
SKRIPTA:
zati(enog dobra. 3od krivinih djela ugroavanja ugroavanje se moe ogledati u
konkretnoj i apstraktnoj opasnosti.
' prvom sluaju usljed radnje izvrenja nastupila je opasnost tj. neko ili neto je zaista
dovedeno u opasnost. ' drugom sluaju kod apstraktne opasnosti smatra se da je
opasnost mogla da nastupi radnjom izvrenja ali u konkretnom sluaju ona nije nastupiia.
3od meunarodnih krivinih djela ugroavanja konkretnom opasno(u postojanje te
opasnosti se u svakom konkretnom sluaju mora dokazati dok se kod apstraktne
opasnosti uvijek pretpostavlja njeno postojanje pa dokazivanje u suprotnom prav&u nije
dozvoljeno. Aazlog za to je u injeni&i da je sama apstraktna opasnost motiv zakonodav&u
da odreenu radnju inkriminie #tzv. zakonodavni motiv inkrimina&ije$.
Primjer za obje vrste meunarodnog krivinog djela ugroavanja prua nam lan *7.
3/<i=. 4im lanom propisano je krivino djelo neovla(enog pribavljanja i raspolaganja
nuklearnim materijalom a meunarodnopravni osnov za ovu inkrimina&iju nalazi se u
3onven&iji o %izikoj zatiti nuklearnog materijala otvorenoj za potpisivanje -. marta *768.
godine)*-5+. ' stavu * pomenutog lana *7. kao radnje izvrenja ovog krivinog djela
izmeu ostalih predviene su pribavljanje posjedovanje skladitenje i odlaganje
nuklearnog materijala. Same ove radnje dakle predstavljaju oblik izvrenja navedenog
krivinog djela jer se polazi od toga da bi usljed njih mogla da nastupi opasnost za
bezbjednost ljudi ili imovine. 4o znai da se kod ovog oblika radi o apstraktnoj opasnosti
koja je zakonodavni motiv inkrimina&ije. Meutim u stavu , istog lana propisan je takav
oblik ovog krivinog djela kod kojeg se posljedi&a jedino moe ispoljiti u vidu konkretne
opasnosti. 4o je uinjeno sljede(im rijeima:
03o krivinim djelom iz stava * ovog lana izazove opasnost za ivot ljudi ili opasnost ve(ih
razmjera za imovinu kazni(e se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.0
!ajzad da bi postojalo meunarodno krivino djelo neophodno je da izmeu radnje i njene
posljedi&e postoji uzrona veza. Ova veza se posmatra i utvruje odvojeno od vinosti
uinio&a krivinog djela)*-6+ pri emu se mora razlikovati uslov od uzroka posljedi&e.
'tvrdivanje ove uzrone veze uglavnom ne predstavlja problem u sudskoj praksi. Meutim
zbog znaaja uzronosti kod krivinih djela neinjenja podsjeti(emo na stav u teoriji
krivinog prava o uzronosti kod ovih krivinih djela. S tim u vezi istie se kako
0proputanje odreene dunosti moe biti uzrok posljedi&e: a$ ako je postojala dunost na
otklanjanje posljedi&eC b$ ako je bilo izvjesno ili bar veoma vjerovatno da bi posljedi&a
preduzimanjem obavezne radnje bila otklonjena ili bi znatno kasnije nastupila ili bi u znatno
manjoj mjeri nastupila i &$ ako je uinio&u bilo mogu(e da preduzme obaveznu radnju
kojom bi otklonio posljedi&u0)*-7+.
,.,. Einost uinio&a
Ee( je reeno kako za primjenu krivine sank&ije prema uinio&u medunarodnog krivinog
djela nije dovoljno da je samo uinjeno to djelo nego je potrebno utvrditi i to da li je kod
njegovog uinio&a postojao odreeni psihiki odnos prema djelu. Ovaj odnos u stvari
predstavlja skup psihikih odnosa izraenih kroz svijest i volju uinio&a prema odredenom
djelu koji se oznaavaju terminom vinost[140]$ !o da bi se u svakom konkretnom sluaju
moglo govoriti o vinosti uinio&a mora se prethodno utvrditi postojanje neega to bi se
moglo nazvati temeljom vinosti. 4aj temelj predstavlja uraunljivost uinio&a koja opet
predstavlja psihiko stanje uinio&a. O svim ovim pojmovima bi(e neto vie rijei kada
budemo govorili o institutu krivine odgovornosti u medunarodnom materijalnom krivinom
pravu.
,.-. Protivpravnost djela
Ee( sam izraz protivpravnost i kada se ne odnosi na krivino pravo ukazuje na to da se
njime eli obuhvatiti #iskazati$ neto to se protivi pravu. Ona je u krivinom pravu od
znaaja ako je rije o djelu #injenju ili neinjenju$ koje je suprotno odredenoj pravnoj normi.
3ako pak pravna norma moe naiagati odreeno ponaanje ili ga zabranjivati to se moe
govoriti o prohibitivnim normama #onim koje zabranjuju neko ponaanje$ kao i o
imperativnim normama #koje nareuju odreeno ponaanje$. Pravne norme mogu biti i jesu
43
SKRIPTA:
sadrane u raznim pravnim propisima to znai ne samo u onim krivinopravnog
karaktera. Ova injeni&a od vanosti je upravo za pojam protivpravnosti djela jer ona znai
protivnost bilo kojoj normi sadranoj u navedenim propisima.
Ovakvo shvatanje protivpravnosti od vanosti je i u meunarodnom materijalnom krivinom
pravu s tim to u ovom sluaju postoji odreena spe&i%inost. Ona je vezana za injeni&u
da se pojam pravnih propisa u ovom sluaju ne moe ograniiti samo na unutranji pravni
sistem odreene drave jer postoji i itav niz meunarodnih propisa kojim su utvrena ne
samo meunarodna krivina djela ve( su kao u sluajevima meunarodnog ratnog i
humanitarnog prava propisane i druge obaveze i zabrane koje kada se posmatraju
izolovano ne predstavljaju krivino djelo ali su od vanosti kada je u konkretnom sluaju
neophodno utvrditi da li je uinjeno meunarodno krivino djelo. @akle protivpravnost kao
elemenat ovog krivinog djela znai prije svega protivnost propisima
medunarodnopravnog karaktera pri emu se to odnosi i na one od tih propisa koji nisu
krivinopravnog karaktera. 4ek kada odreena drava postane na primjer lani&a neke
meunarodne konven&ije nakon ega ta konven&ija postane dio i njenog unutranjeg
pravnog poretka onda protivpravnost djela moe znaiti njegovu protivnost svakoj normi
sadranoj u bilo kom pravnom propisu i tog na&ionalnog poretka.
Spe&i%inost na koju smo ukazali naroito dolazi do izraaja u sluajevima medunarodnih
ad hoc tribunala i 9:: s obzirom na to da ova meunarodna pravosudna tijela kao izvor
prava prije svega koriste meunarodne pravne propise.
3ada se govori o pojmu pravnih propisa u navedenom smislu treba re(i kako taj pojam u
medunarodnom materijalnom krivinom pravu ne treba vezivati iskljuivo za meunarodne
propise ugovornog karaktera nego treba imati u vidu i propise obiajnog prava. 3ao primjer
za to moe nam posluiti druga 'artensova klau"ula koja se nalazi u uvodu etvrte =ake
konven&ije o zakonima i obiajima suvozemnog rata od *6. oktobra *785. godine. Prema
toj klauzuli 0stanovnitvo i uesni&i u ratu ostaju pod zatitom i vla(u naela
meunarodnog prava onakvim kakva ona proizilaze iz o*iaja #na kurziv$ ustanovljenih
meu &ivilizovanim narodima iz zahtjeva ovjenosti i zahtjeva javne svijesti0. Otuda se i o
ovakvim propisima mora voditi rauna pri raspravljanju o protivpravnosti odreenog
9judskog ponaanja. !a obavezu primjene i ovakvih propisa kod raspravljanja i odluivanja
o protivpravnosti upu(uju i zakonska obiljeja nekih krivinih djela. Primjer za to prua nam
krivino djelo povrede zakona ili obiaja rata propisano u lanu *57 3/<i=. Prema stavu *
tog lana ovo krivino djelo ini li&e koje za vrijeme rata ili oruanog sukoba naredi da se
povrijede zakoni ili o*iaji rata ili ih sam povrijedi.
Od protivpravnosti kao elementa u optem pojmu meunarodnog krivinog djela potrebno
je razlikovati protivpravnost kao posebno obiljeje nekog od tih krivinih djela. Ovo
razlikovanje u vezi je sa injeni&om da se protivpravnost shva(ena kao element ne unosi
u obiljeje bi(a meunarodnog krivinog djela. 4ako se na primjer u 3onven&iji o
spreavanju i kanjavanju zloina geno&ida #u lanu 99 u kom su odreena obiljeja ovog
zloina$ ne kae da geno&id znai bilo koje od djela koja su zatim nabrojana u ovom lanu
uinjenih sa namjerom da se potpuno ili djelimino protivpravno uniti jedna na&ionalna
etnika rasna ili vjerska grupa. 3ada bi se u ovakvom sluaju unijela protivpravnost to ne
samo da bi bilo apsurdno ve( bi se moglo tumaiti i kao mogu(nost da u nekim situa&ijama
nije protivno pravu unititi neku od navedenih ljudskih grupa.
Medutim postoje i takva medunarodna krivina djela kod kojih je protivpravnost njihovo
posebno obiljeje. Primjer ovakvog krivinog djela prua nam lan 6 stav , taka #viii$
Aimskog statuta 9::. 4om odredbom Statuta propisan je poseban oblik krivinog djela
ratnog zloina koji se ini protivpravnom deporta&ijom ili preseljenjem ili protivpravnom
interna&ijom. 3ada se unese kao posebno obiljeje nekog krivinog djela u tom sluaju je
protivpravnost od znaaja za vinost uinio&a jer se tada za postojanje njegovog umiljaja
zahtijeva da je u vrijeme izvrenja bio svjestan protivpravnosti svog djela.
,... Odreenost djela u zakonu
Ovaj elemenat u vezi je sa jednim od osnovnih naela krivinog prava koje se kako smo
44
SKRIPTA:
rekli izraava maksimom nullum crimen, nulla poena sine lege. Odredenost djela u zakonu
treba razlikovati od njegove protivpravnosti. 4a razlika se ogleda u injeni&i to
protivpravnost znai protivnost naredbi ili zabrani sadranoj u bilo kom pravnom propisu
dok je odredenost djela vezana samo za jednu vrstu tih propisa koji se oznaava rijeju
"akon$ 9 upravo u vezi sa tim izrazom neophodno je ukazati na sljede(e.
!aime izraz "akon se uobiajeno koristi za oznaavanje ove vrste optih pravnih akata u
unutranjem #na&ionalnom$ pravnom poretku drava dok se na njega ne moe nai(i u
meunarodnom pravu #barem do sada$. !o to ne znai da meunarodni opti pravni akti u
kojim su propisana pojedina medunarodna krivina djela nemaju svojstvo zakona. Primjer
takvog akta prua nam Aimski statut 9:: koji je #taj statut$ po nainu donoenja
medunarodni ugovor. Od ovakvih akata treba razlikovati statute ad hoc krivinih tribunala
#npr. onih za bivu Dugoslaviju odnosno Auandu$ i krivina djela propisana u njima. !aime
ove statute usvojio je Savjet bezbijednosti 'jedinjenih na&ija to ne utie na to da se radi o
aktima sa u sutini zakonskom snagom naroito za drave na koje se odnosi.
Od ovakvih ugovora odnosno statuta treba razlikovati one meunarodne opte pravne akte
#konven&ije paktove$ koji sadre obavezu drava njihovih lani&a da u svom
zakonodavstvu propiu odreena krivina djela. ' prvom dijelu ovog rada ve( smo ukazali
na takve primjere a na ovom mjestu u vezi sa njima podsje(amo da u sluaju takvih
meunarodnih ugovora oni sami za sebe ne mogu biti osnov na&ionalnom sudu da neko
li&e oglasi krivim za odreeno krivino djelo bez obzira na to to ovi ugovori sadre
odredbe o tome kako bi trebala da glase bi(a tih krivinih djela. !a&ionaini sud (e mo(i to
uiniti tek nakon to na&ionalni zakonodava& u doma(em zakonu propie krivino djelo.
lstina u ovom sluaju i takav ugovor je za dravu njegovu lani&u zakon ali ne u smislu
krivinog prava. @a bi se razumjelo zato se i u ovakvom sluaju radi o zakonu samo ne u
smislu krivinog prava mora se imati u vidu da meunarodni ugovor nakon to je
odreena drava postala njegova lani&a postaje sastavni dio njenog pravnog poretka u
kojem ima jau pravnu snagu od zakona
*55
. Stoga bi se moglo re(i kako se u sluaju
ovakvih meunarodnih ugovora iako
177 U sIucaju BiH ne treba zaboraviti da se prema cIanu II/2 Ustava BiH, EKLJP, kao i
njeni protokoIi, neposredno primjenjuje u BiH i imaju prioritet nad svakim drugim
zakonom. Takode, treba imati u vidu da Aneks I na Ustav BiH sadrzi znacajan broj
medunarodnih opstih pravnih akata sa krivicnopravnim odredbama, koji ce se
primjenjivati u BiH. Takve su, na primjer, Konvencija o sprecavanju i kaznjavanju
ziocina genocida, sve cetiri Zenevske konvencije sa dopunskim protokoIima,
Medunarodni pakt o gradanskim i poIitickim pravima sa dodatnim fakuItativnim
protokoIima, Medunarodna konvencija o ukidanju svih obIika rasne diskriminacije,
Konvencija protiv mucenja i drugih svirepih, neIjudskih iIi ponizavajucih postupaka i
kazni. 1 Ustav Federacije nemaju taj naziv radi o zakonima u materijalnom smislu pod
kojima se u teoriji prava 0smatra samo onaj pravni akt koji sadri opte norme dakle " svaki
opti akt i to bez obzira na to kakva mu je %orma0)*.*+.
Pored ovih razloga treba imati u vidu i pravila o dejstvu meunarodnih ugovora prema
meunarodnom pravu. ' vezi s dejstvom tih ugovora treba re(i da je on za drave njegove
lani&e "akon da za njih vae naela izraena u maksimama ;ontractus contrahenti*us
lex esto[142], ;ontractus ex conventione legem accipiunt
*6
V odnosno 3acta dant leges
l
<\ te
da se te drave prema lanu ,5 <eke konven&ije o pravu ugovora iz *727. godine ne
mogu pozivati na odredbe svog unutranjeg prava da bi opravdale neizvrenje ugovora ije
su stranke i koji je za njih na snazi.
Stoga izvrenjem ovih ugovora od strane drava njihovih lani&a medunarodna krivina
djela bivaju odreena na&ionalnim krivinim zakonodavstvom. ' vezi sa tim izvrenjem
treba ista(i jo neto. !aime sa izuzetkom krivinih sank&ija koje oni ne odreuju #ni po
vrsti niti po visini$ meunarodni ugovori kako smo rekli odreuju bi(a krivinih djela koja
na&ionalni zakonodava& treba unijeti u svoje krivino zakonodavstvo nakon to drava
postane lani&a tog ugovora. 4o pak znai da je na&ionalnom zakonodav&u na ovaj nain
45
SKRIPTA:
meunarodnim ugovorom odreden svojevrstan okvir u kojem se treba kretati prilikom
inkrimina&ije odreenog ponaanja izvan kojeg on kako praksa pokazuje ne izlazi. !iz je
takvih primjera od kojih (emo ovdje navesti samo dva. 4ako je 3onven&ijom o spreavanju
i kanjavanju zloina geno&ida odreen sadraj bi(a ovog krivinog djela kojeg u biti
preuzima i 3/<i= . @rugi primjer su sve etiri Fenevske konven&ije tanije njihov lan -
zajedniki svim tim konven&ijama na osnovu kojeg drave lani&e ovih konven&ija imaju
obavezu da u svom krivinom zakonodavstvu propiu krivina djela ija obiljeja su
odreena tim lanom konven&ija.
Prema Aimskom statutu 9:: niko nije krivino odgovoran za djelo koje u vrijeme izvrenja
nije bilo krivino djelo iz nadlenosti 9:: #lan ,, stav *$. Ovim je ustanovljeno naelo
zakonitosti na nain koji je usklaen sa klasinim shvatanjem dejstva ovog naela to
znai da vai: #*$ lex scripta, jer da bi neko bio u smislu Aimskog statuta krivino
odgovoran bitan je uslov da je njegovo djelo u vrijeme izvrenja bilo propisano kao krivino
djelo iz nadlenosti 9:: i #,$ lex certa s obzirom na to da su sva krivina djela koja spadaju
u stvarnu nadlenost 9:: pre&izno opisana. Samo pod uslovom da je tano i odreeno
propisano u emu se konkretna radnja krivinog djela sastoji moe se za takvu radnju
krivino odgovarati pred 9:: a pri tom se i propisi kojima se odreuje bi(e krivinog djela
moraju tumaiti restriktivno #lan ,, stav , Aimskog statuta$. Pored ova dva aspekta koja
direktno proizilaze iz pravila nullum crimen sine lege u Aimskom statutu #lan ,, stav ,$ je
sadrana i izriita zabrana primjena analogije povezana i sa obavezom restriktivnog
odnosno uskog tumaenja svih propisa kojima se odreduje bi(e krivinog djela ime je
uspostavljen i zahtjev lex stricta
m
$ Eai i prin&ip in du*io pro reo jer u sluaju sumnje u
odnosu na znaenje odredenog propisa on se tumai uvijek u korist osumnjienog #lan ,,
stav , Aimskog statuta$.
,.1. @rutvena opasnost djela
Svi elementi o kojima smo do sada govorili u odgovoru na pitanje zato neko ponaanje
ovjeka predstavlja meunarodno krivino djelo polaze od toga da je to zato to je djelo
uinjeno sa vino(u zato to je protivpravno ili pak zato to je kao takvo odreeno u
zakonu. 4o je svakako tano ali se odmah zatim moe postaviti i dalje pitanje na neke od
tih odgovora. !aime moemo se dalje zapitati zato je to djelo protivpravno ili zato je
zakon rekao da je rije o krivinom djelu. !a ovakvo pitanje ne moemo odgovarati na isti
nain kao to je uinjeno naprijed jer bi to predstavljalo tautologiju i okretanje u krugu
(circulum vitiosus)$ Dasno je dakle da su navedeni odgovori nepotpuni zbog ega je
neophodno u(i u materijalnu stranu problema i utvrditi sutinski osnov egzisten&ije nekog
meunarodnog krivinog djela. 4aj osnov se kao i u sluaju krivinog djela u na&ionalnom
krivinom zakonodavstvu nalazi u drutvenoj opasnosti meunarodnog krivinog djela. Pri
tome drutvenu opasnost ovog djela treba shvatati u irem smislu tj. kao opasnost ne
samo za drutvo unutar grani&a odreene drave ve( kao opasnost za medunarodnu
zajedni&u. 9stina pojam medunarodna zajedni&a moe biti ui i iri zavisno od toga da li se
radi o medunarodnim ugovorima regionalnog karaktera #regionalnog u odnosu na svjetsku
zajedni&u drava$ ili pak o takvim ugovorima koji se zakljuuju u okviru Organiza&ije
'jedinjenih na&ija.
Primjere ugovora regionalnog karaktera pruaju nam ?vropska konven&ija o suzbijanju
terorizma ili ?vropska konven&ija o spreavanju muenja i neljudskih ili poniavaju(ih
postupaka i kazni.
' vezi sa ugovorima usvojenim u okviru Organiza&ije 'jedinjenih na&ija koji sadre
odredbe krivinopravnog karaktera nekoliko njih smo do sada ve( pominjali tako da nema
potrebe da to i ovdje ponovo inimo.
Ono to je u vezi sa elementom drutvene opasnosti zajedniko tim meunarodnim
ugovorima jeste injeni&a da elemenat drutvene opasnosti navode kao jedan od razloga
svog donoenja. 4o se obino ini u preambulama ovih konven&ija na nain da se izraava
"a*rinutost potreba spreavanja odreenih ponaanja kao i potreba zatite drutva od
odreenih kriminalnih ponaanja. 3ao primjer moe nam posluiti 3onven&ija o
46
SKRIPTA:
kibernetikom kriminalu koju smo naprijed ve( pominjali. 4ako je u Preambuli ove
konven&ije izmeu ostalih razloga za njeno usvajanje istaknuto da su
0@rave lani&e Savjeta ?vrope i ostale drave potpisni&e uvjerene u potrebu da se vodi
prioritetno zajednika kaznena politika usmjerena prema "atiti drutva od kriminala u
kiber"prostoru naroito usvajanjem odgovaraju(eg zakonodavstva i unapreenjem
meunarodne saradnjeC0 #stav . Preambule$ zatim da su pomenute drave
0zabrinute zbog rizika da se kompjuterske mree i elektronski sistemi mogu koristiti za
izvrenje krivinih djela...0 #stav 2 Preambule$
kao i da su 0uvjerene da je ova konven&ija neophodna radi spreavanja djela koja
naruavaju povjerljivost integritet i dostupnost kompjuterskih sistema mrea i podataka
kao i spreavanje zloupotrebe tih sistema mrea i podataka0 #stav 7 Preambule$.
Preambula 3onven&ije 'jedinjenih na&ija protiv korup&ije jo jasnije pokazuje koliko je
drutvena opasnost odreenog ponaanja #u ovom sluaju korup&ije$ bila razlog donoenja
ove konven&ije. 4ako se u Preambuli koja predstavlja sastavni dio teksta
3onven&ije jer se naiazi ispod naslova koji glasi 03onven&ija 'jedinjenih na&ija protiv
korup&ije0 istie da su:
0@rave stranke ove konven&ije "a*rinute zbog o"*iljnosti problema i prijetnji koje
korup&ija predstavlja za stabilnost i sigumost drutava podrivajui institu&ije i vrijednosti
demokratije etike vrijednosti i pravdu te ugroavajui odriv razvoj i vladavinu pravaC0
#stav * Preambule$
da su takoe zabrinute
0zbog sluajeva korup&ije koji ukljuuju ogromne koliine imovine koja moe predstavljati
znaajan dio resursa drava a koji prijete politikoj stabilnosti i odrivom razvoju tih
drava0 #stav - Preambule$ te da su
0uvjerene da korup&ija nije vie lokalna stvar ve( transna&ionalna pojava koja pogaa sva
drutva i privredeC0.
!ajzad Aimskim statutom 9:: #lan 1$ krivina djela iz nadlenosti tog suda su de%misana
kao djela koja izazivaju 0"a*rinutost itave meunarodne zajedni&e0 to jasno ukazuje na
znaaj koji je dat elementu drutvene opasnosti u tim djelima jer ona #ta opasnost$ nuno
dovodi do zabrinutosti drutva zbog takvih djela.
' vezi sa elementom drutvene opasnosti djela moe se postaviti pitanje ta on sadrajno
obuhvata. ' odgovoru na ovo pitanje treba imati u vidu da se izraz opasnost djela mora
uvijek posmatrati kao opasnost u odnosu na neto ili nekoga to nam i upravo &itirani
primjeri pokazuju. >ko kaemo da je to opasnost za drutvo time smo s obzirom na
kompletan jeziki sadraj ovog izraza upali u tautologiju. >li ako imamo u vidu da svako
drutvo pa i svjetska zajedni&a mora poivati na odreenim vrijednostima kao uslovima
svog opstanka time ve( izbjegavamo opasnost ponavljanja. Meutim ako bismo ostali
samo na pojmu vrijednosti opet ne bismo dobili potpun odgovor na postavljeno pitanje.
Stoga treba odgovoriti ta su te vrijednosti koje se ele krivinopravno zatititi od opasnih
djela. One mogu biti i jesu razne te ih treba utvrivati u svakom konkretnom sluaju kod
svakog medunarodnog opteg pravnog akta kojim se eli izvriti inkrimina&ija odreenog
opasnog ljudskog ponaanja. 4ako je u sluaju ve( pomenute 3onven&ije o kibernetikom
kriminalu ratio njenog usvajanja izmeu ostalog zatita vrijednosti kao to je normalno
odvijanje kompjuterskog saobra(aja kako unutar grani&a odreene drave tako naroito
izvan njih. 4oga nema ako se unaprijed ne samo u grani&ama jedne drave ve( prije
svega izvan njih na meunarodnom planu ne bi inkriminisala odreena opasna
ponaanja poput neovla(enog ote(ivanja brisanja izmjene ili unitavanja kompjuterskih
podataka drugih li&a ili neovla(enog presretanja kompjuterskih podataka tehnikim
sredstvima jer su to vrijednosti bez kojih je ivot modernog ovjeka teko zamisiiv. >ko to
ne bi bilo uinjeno teko da bi se 9judi odluivaii na komunika&iju ovim putem usljed ega
bi savremeni nain ivota i rada bio doveden u pitanje to bi u krajnjem svijet moglo
odvesti u haos. 9li 3onven&ijom o spreavanju i kanjavanju zloina geno&ida ljudsko
drutvo se u svjetskim razmjerama unaprijed izvrenom inkrimina&ijom eli zatiti od
47
SKRIPTA:
opasnih ljudskih ponaanja kojima se ugroava ili povreuje sam opstanak pojedin&a i
njegovih kolektiviteta. <ez ovakvog djelovanja drutvo ne bi moglo e%ikasno zatititi
opstanak ovjeka koji #taj opstanak$ predstavlja najvie dobro #vrijednost$ naravno 0uz
opstanak i potrebnog broja drugih ljudi #drutvo$ kao i odgovaraju(ih drugih bi(a bez kojih
on ni sam ne moe opstati0)*.-+.
@jeluju(i na ovakav nain 9judsko drutvo u krajnjem postavlja osnove za makar i pro
futuro ostvarivanje mira koji je 0preduslov ostvarivanja svih drugih vrijednosti0 te
omogu(uje postojanje vrijednosti reda koji 0postoji kad se svako ponaanje koje je
znaajno za opstanak drutva vri tano po odreenim drutvenim i posebno pravnim
propisima kojima se odreuju subjekti koji ih vre nain vrijeme vrenja i svi drugi vani
inio&i kojima se obezbjeuje red0)*..+. !esumnjivo je da medu te druge vane inio&e
spada i inkrimina&ija drutveno opasnih ponaanja kojima se ugroavaju ili povreduju ove i
sve druge drutvene vrijednosti neophodne za opstanak ovjeka i ljudskog drutva u emu
meunarodno krivino pravo ima nezamjenjivu ulogu)*.1+.
m - BICE MEUNARODNOG KRIVINOG DJELA
?lementi o kojima smo do sada govorili predstavljaju elemente svojstvene svakom
posebnom medunarodnom krivinom djelu. Oni su dakle opteg karaktera pa ih zbog
toga treba razlikovati od onih elemenata koji su svojstveni samo odreenom
medunarodnom krivinom djelu. !a osnovu toga se razlikuje opti od posebnog pojma
meunarodnog krivinog djela za koji je #za taj poseban pojam$ neraskidivo vezano bi(e
ovog krivinog djela. Aazlika izmeu njih je veoma bitna i ogleda se u sljede(em. Opti
pojam medunarodnog krivinog djela je svojevrsna doktrinarna konstruk&ija koja se u
bitnom stvara na nain na koji se to ini u sluaju pravnih konstruk&ija. /a pravne
konstruk&ije se kae da se stvaraju 0uzimanjem iz niza niih pravnih pojmova onog to im
je zajedniko kao pojmovima i time se konstruie jedan nov pojam koji obuhvata u sebi
kao svoje podvrste odnosno pojedine primjere sve nie pojmove iz kojih je stvoren)*.2+.
!a taj nain se otkriva po pravilu ono to je glavno za sve te pojmove njihova glavna
ideja i tako se pojmovi bolje razumjevaju dublje se shvata njihova sutina i bolje se
povezuju odgovaraju(e norme0)*.5+.
Pravna konstruk&ija dakle predstavlja pojam, a ne pravnu normu. 3od posebnog pojma
meunarodnog krivinog djela bez obzira da li je ono odreeno u na&ionalnom krivinom
zakonodavstvu ili u meunarodnom ugovoru imamo drugu situa&iju jer se u tom sluaju
radi o pravnoj normi. ' okviru te norme postoje njena dispozi&ija i sank&ija pri emu
sank&ija kod meunarodnih krivinih djela odredenih medunarodnim ugovorima postoji
samo u sluaju Aimskog statuta 9:: te u statutima adhoc meunarodnih krivinih
tribunala.
' dispozi&iji ovih krivinih djela sadrano je njihovo bi(e #zakonsko bi(e$ pod kojim se
podrazumijeva skup posebnih elemenata odredenog krivinog djela. 9stina i ovo bi(e je
pravna konstruk&ija do koje se dolazi uoptavanjem posebnih elemenata koji imaju razliite
ivotne oblike ali se u ovom sluaju za razliku od opteg pojma medunarodnog krivinog
djela radi o pravnoj normi a ne o pojmu.
Od zakonskog bi(a krivinog djela treba razlikovati zakonski opis krivinog djela. Ovo
razlikovanje je potrebno 0radi toga to ima i takvih krivinih djela kod kojih je zakonsko bi(e
krivinog djela samo jedan dio zakonskog opisa krivinog djela koje sadri i neke dodatne
elemente koji ne ulaze u zakonsko bi(e npr. objektivne uslove inkrimina&ije ili
kanjivosti0)*.6+. 4ako se na primjer kod krivinog djela %alsi%ikovanja nov&a propisanog u
lanu ,81 stav * 3/<i= zakonsko bi(e djela sastoji u pravljenju lanog nov&a ili
preinaavanju pravog nov&a s &iljem njegovog stavljanja u opti&aj kao i u stavljanju lanog
nov&a u opti&aj. ' tome se dakle ogleda nepravo kod ovog krivinog djela. Meutim u
stavu - istog lana zakona dat je zakonski opis koji je iri od navedenog zakonskog bi(a
ovog krivinog djela. !aime zakonski opis krivinog djela iz stava - ovog lana zakona u
sebi sadri zakonsko bi(e krivinog djela iz stava * na ta upu(uju rijei: 0>ko je usljed
krivinog djela iz stava * ovog lana...0 ali je i iri od njega poto nakon &itiranog dolaze
48
SKRIPTA:
rijei: 0dolo do poreme(aja u privredi <i=0. @akle 0zakonsko bi(e krivinog djela
predstavlja samo onaj dio zakonskog opisa krivinog djela #u navedenom primjeru krivinog
djela iz stava - " naa opaska$ kojim se odreuje samo nepravo one okolnosti koje ine
sadraj zabranjenog ponaanja onog ponaanja koje predstavlja krenje krivinopravne
norme0)*.7+.
<i(e svakog meunarodnog krivinog djela ima svoje posebne elemente a ti elementi
mogu se nazvati i njegovim obiljejima. 4i elementi su razliiti u zavisnosti od toga o kom
krivinom djelu je rije.
4ako se kao elementi mogu pojaviti mjesto ili vrijeme izvrenja krivinog djela. Primjer u
kom je mjesto izvrenja obiljeje djela prua nam krivino djelo piratstva iz lana *72
3/<i= jer se ono moe uiniti samo na mjestu koje se nalazi na otvorenom moru ili na
teritoriji koja nije pod vla(u nijedne drave. Primjer djela za ije izvrenje je bitno vrijeme
prua nam krivino djelo povrede parlamentara iz lana *6* 3/<i= koje se moe uiniti
samo za vrijeme rata ili oruanog sukoba.
3od nekih meunarodnih krivinih djela zahtijeva se odreena namjera. 4ipian primjer
takvog krivinog djela je zloin geno&ida kojeg nema ako kod li&a koje je optueno za taj
zloin nije utvreno postojanje namjere da potpuno ili djelimino uniti na&ionalnu etniku
rasnu ili vjersku grupu ljudi.
Postoje i takva medunarodna krivina djela kod kojih je u svakom konkretnom sluaju
neophodno da uinila& zna za odreene okolnosti koje moraju postojati u vrijeme izvrenja
djela a koje su elemenat osnovnog bi(a krivinog djela. 4akav je sluaj sa zloinom protiv
ovjenosti kod kojeg uinila& u vrijeme izvrenja djela mora znati da tada postoji iroki ili
sistematini napad usmjeren protiv &ivilnog stanovnitva.
Od ovakvih okolnosti neophodno je razlikovati tzv. kvali%ikatorne i privilegovane okolnosti
koje su dopunski elementi osnovnog bi(a meunarodnog krivinog djela. valifikatorne
okolnosti predstavljaju dopunska obiljeja bi(a krivinog djela kojim se odreduju njegovi tei
obli&i dok se privilegovanim okolnostima odreduju njegovi laki obli&i. Primjer za
kvali%ikatorne okolnosti prua nam krivino djelo medunarodnog vrbovanja radi prostitu&ije
iz lana *65 3/<i= #u stavu * tog lana je sadrano osnovno bi(e ovog krivinog djela$ a
njegov tei oblik #stav - tog lana$ postoji ako je uinjeno prema djetetu ili maloljetniku.
Primjer privilegovanih okolnosti imamo u sluaju krivinog djela neovla(enog prometa
orujem i vojnom opremom te proizvodima dvojne upotrebe #lan *7- stav * 3/<i=$ kod
kojeg laki oblik postoji ako je djelo uinjeno iz nehata.
IV - OBJEKAT MEUNARODNOG KRIVINOG DJELA
Ovaj pojam obuhvata odredeno dobro ili interes koji se krivinopravnim normama eli
zatititi. !o kada se posmatra iz ugla radnje izvrenja kojom se neko dobro ili interes
povreuju ili ugroavaju onda se moe govoriti o napadnom objektu. 9maju(i to u vidu
mogu se razlikovati dvije vrste objekata meunarodnog krivinog djela. ' prvom sluaju
radi se o zatitnom objektu #objektu zatite$ dok je u drugom sluaju rije o napadnom
objektu ili objektu radnje.
3od ove vrste krivinog djela objekat zatite su ovjenost i druge vrijednosti zati(ene
meunarodnim pravom. Pojam ovjenosti obuhvata 0dobra ili vrijednosti od opteg
&iviliza&ijskog interesa za &ijelu meunarodnu zajedni&u za &ijelo ovjeanstvo0)*18+. '
sreditu ovog pojma su ne samo ovjek i njegova prava i slobode ve( i njegovi kolektiviteti
poput na&ionalnih etnikih rasnih i vjerskih grupa kojima pojedina& pripada.
@ruge vrijednosti zati(ene meunarodnim pravom obuhvataju razne vrijednosti poput
zdrave ivotne sredine ovjeka #u sluaju krivinog djela neovla(enog pribavljanja i
raspolaganja nuklearnim materijalom$ kultumi istorijski ili religijski spomeni&i #u sluaju
krivinog djela unitavanja takvih spomenika$ bezbjednost pomorske ili vazdune plovidbe
#u sluaju krivinog djela piratstva odnosno krivinog djela ugroavanja bezbjednosti
vazdune plovidbe$ itd.
/atitni objekat moe biti opti i grupni. Opti zatitni objekat kod medunarodnih krivinih
djela je ovjek i drutvo u &jelini dok grupni zatitini objekat predstavlja objekat pojedine
49
SKRIPTA:
grupe krivinih djela #npr. grupe krivinih djela iz oblasti ratnog prava$.
!apadni objekat takode moe biti razliit zavisno od bi(a konkretnog meunarodnog
krivinog djela. 4ako je kod zloina geno&ida napadni objekat na&ionalna etnika rasna i
vjerska grupa kod zloina protiv ovjenosti to je bilo koje &ivilno stanovnitvo kod ratnih
zloina su to ranjeni&i bolesni&i zarobljeni&i &ivilno stanovnitvo sanitetsko i vjersko
osoblje parlamentari itd.
V - SUBJEKAT MEUNARODNOG KRIVINOG DJELA
Ovim pojmom u teoriji krivinog prava obino se oznaavaju dvije vrste li&a i to aktivni i
pasivni subjekt. /a aktivnog subjekta se istie da je to li&e koje svojom radnjom prouzrokuje
posljedi&u krivinog djela dok se pasivnim subjektom oznaava li&e koje je povrijeeno ili
ugroeno krivinim djelom. 9stina ovoj podjeli mogao bi se staviti prigovor i to terminu
aktivni subjekt s obzirom na to da se krivino djelo moe uiniti i neinjenjem. ' toj
situa&iji dakle uinila& nije bio aktivan pa ga je zbog toga teko nazvati aktivnim
subjektom krivinog djela. !o imaju(i u vidu da se u teoriji u vezi s tim ve( ustalio ovaj
izraz to (emo ga i mi koristiti u radu.
>ktivnim subjektom meunarodnog krivinog djela mogu se nazvati njegov izvrila&
saizvrila& i sauesnik #podstreka odnosno pomaga$. Medutim s tim u vezi kao dalje
postavlja se pitanje koja ivotna dob tog li&a predstavlja grani&u ispod koje se neko li&e ne
moe pojaviti kao aktivni subjekt meunarodnog krivinog djela. Pravila i dosadanja
praksa ad hoc meunarodnih krivinih tribunala kao i Aimski statut 9:: u vezi sa tim
pitanjem pokazuju da se kao aktivni subjekat ovog krivinog djela moe pojaviti samo li&e
koje ima *6 i vie godina)*1*+. 4o znai da se li&a ispod ove ivotne dobi ne mogu pojaviti
kao aktivni subjekti meunarodnog krivinog djela. Aimski statut 9:: je s tim u vezi
sasvim odreen kada u lanu ,2 propisuje da ovaj sud 0nije nadlean za li&a koja su bila
mlaa od *6 godina u vrijeme navodnog izvrenja krivinog djela0. Opravdanje za ovakvu
odredbu Statuta vjerovatno se moe na(i i u 3onven&iji 'jedinjenih na&ija o pravima
djeteta koja je usvojena *767. a stupila na snagu ,. septembra *778. godine. :lanom * te
konven&ije dijete je za svrhe 3onven&ije odreeno kao ljudsko bi(e koje nije navrilo *6
godina uz istina mogu(nost koja je ostavljena dravama lani&ama da svojim
zakonodavstvom odrede da se punoljetstvo stie ranije.
'pravo ova mogu(nost koja je ostavljena dravama dovodi do toga da se u na&ionalnim
krivinim zakondavstvima maloljetna li&a mogu pojaviti kao aktivni subjekti meunarodnih
krivinih djela propisanih u odgovaraju(im zakonima tih drava. 4o je sluaj i sa 3/<i=
prema kojem se maloljetna li&a #mladi i stariji maloljetni&i li&a od *. do *6 godina$ mogu
pojaviti kao aktivni subjekti ovih krivinih djela. 'koliko se u konkretnom predmetu utvrdi
njihova krivina odgovornost mogu im se izre(i vaspitne mjere)*1,+ i mjere bezbjednosti a
starijem maloljetniku se izuzetno moe izre(i i kazna maloljetnikog zatvora koja ne moe
biti kra(a od jedne ni dua od deset godina.
!aroito je vano pitanje da li se pravno li&e moe pojaviti kao aktivni subjekt
meunarodnog krivinog djela a posebno da li to moe biti drava. ' vezi s tim treba
podsjetiti na lan *8 Statuta !irnberkog tribunala. 4im lanom bilo je predvieno da u
sluaju kada je 4ribunal za neku grupu ili organiza&iju utvrdio da je kriminalna na&ionalne
vlasti zemalja lani&a tog statuta imale su pravo da krivino gone pojedin&e zbog lanstva u
tim grupama odnosno organiza&ijama. ' praksi ovog tribunala rukovodni organi
!a&ionalso&ijalistike partije #Jestapo SS i S@$ bili su oglaeni kao kriminalne
organiza&ije. Meutim injeni&a je da u praksi ostalih ad hoc tribunala nije bilo sluajeva da
su pravna li&a oglaavana krivim za neko meunarodno krivino djelo a Aimski statut 9::
je s tim u vezi sasvim jasan kada u lanu ,1 stav * nadlenost tog suda ograniava samo
na %izika li&a.
3/<i= u Jlavi B9E sadri odredbe o krivinoj odgovornosti pravnih li&a pri emu su od te
odgovornosti prema lanu *,, stav * zakona izuzeti <i= Hedera&ija <i= Aepublika
Srpska <rko @istrikt kantoni gradovi optine i mjesne zajedni&e. @akle sva ostala
pravna li&a mogu biti uinio&i svakog od krivinih djela propisanih tim zakonom. !aime u
50
SKRIPTA:
lanu *,. tog zakona propisano je da je pravno li&e odgovorno za krmno djelo #zakon ne
predvia izuzetak za bilo koje krivino djelo$ koje je uinila& izvrio u ime za raun ili u
korist pravnog li&a u jednom od sljede(ih alternativno postavljenih uslova: 0a$ kada smisao
uinjenog krivinog djela proizlazi iz zakljuka naloga ili odobrenja rukovode(ih ili
nadzornih organa pravnog li&aC b$ ili kada su rukovode(i ili nadzorni organi pravnog li&a
uti&ali na uinio&a ili mu omogu(ili da uini krivino djeloC &$ ili kada pravno li&e raspolae
protivpravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi predmete nastale krivinim djelomC d$
ili kada su rukovode(i ili nadzorni organi pravnog li&a propustili duni nadzor nad
zakonito(u rada radnika.0
9stina neka od meunarodnih krivinih djela #poput geno&ida zloina protiv ovjenosti
najve(eg broja ratnih zloina$ pravno li&e ne bi moglo uiniti na nain odreden u taki &$
prethodno &itiranog lana s obzirom na zakonsko bi(e tih krivinih djela. Medutim kod
nekih oblika ratnih zloina mislimo da se i pravno li&e moe pojaviti kao aktivni subjekt.
4ako je na primjer mogu(e da se pravno li&e na nain odreen u prethodno &itiranoj taki
&$ pojavi kao aktivni subjekt krivinog djela ratnog zloina protiv ranjenika i bolesnika i to
onog njegovog oblika koji je propisan u lanu *5. stav * taka &$ 3/<i= jer se bi(e tog
oblika krivinog djela izmeu ostalog sastoji u vojnim potrebama neopravdanom
prisvajanju u velikim razmjerama materijala sredstava sanitetskog transporta i zaliha
sanitetskih ustanova ili jedini&a. ' ovom sluaju pravno li&e moe koristiti ovakve predmete
nastale tim krivinim djelom pa se tako moe pojaviti kao aktivni subjekt krivinog djela.
3od drugih meunarodnih krivinih djela #poput krijumarenja li&a uzimanja tala&a
neovla(enog prometa orujem i vojnom opremom te proizvodima dvojne upotrebe i dr.$
pravno li&e moe biti aktivni subjekt ovih krivinih djela na bilo koji od naina odreenih u
lanu *,. 3/<i=.
Meutim navedeni primjeri kako u statutima i praksi ad hoc meunarodnih krivinih
tribunala i 9:: tako i oni propisani u krivinom zakonodavstvu <i= pokazuju da se drava
ne moe pojaviti kao aktivni subjekt meunarodnog krivinog djela.
Pasivni subjekt medunarodnog krivinog djela mogu biti ne samo %iziko i pravno li&e ije
dobro ili interes su povrijeeni ovim krivinim djelom ve( i odreene grupe ljudi ija
egzisten&ija se eli zatititi medunarodnim krivinopravnim normama. 4ipini primjeri za
ovo posljednje su krivina djela geno&ida i zloina protiv ovjenosti kod kojih se kao
zati(ene grupe ljudi javljaju na&ionalne etnike rasne i vjerske grupe #geno&id$ odnosno
bilo koje &ivilno stanovnitvo #zloin geno&ida$. ' ovim sluajevima dakle ne radi se o
pravnim li&ima ve( o posebnim grupama ljudi.
VI - STADIJUMIOSTVARTVANJA MEUNARODNOG KRIVINOG DJELA
!akon to neko li&e donese odluku za izvrenje nekog krivinog djela pa do njegovog
ostvarenja moe postojati nekoliko stadijuma. !aime imaju(i u vidu prirodu nekih
meunarodnih krivinih djela #npr. geno&ida ili zloina protiv ovjenosti$ dosta teko je
zamisliti da uinila& odmah pristupi njihovom izvrenju jer mu je neophodna odreena
priprema koja moe sadravati pripremanje sredstava pomo(u kojih treba da izvri krivino
djelo otklanjanje prepreka koje mu stoje na putu ostvarenja njegovog &ilja i sl. /atim i kad
pripremi izvrenje krivinog djela i pristupi njegovom izvrenju uinila& ne mora u svakom
sluaju ostvariti njegovu posljedi&u. !ajzad mogu(e su i situa&ije u kojima je uinila&
preduzeo sve navedeno ali zatim odustane od izvrenja ili dovrenja krivinog djela. 9z
navedenih primjera vidimo da stadijumi u ostvarivanju meunarodnog krivinog djela mogu
obuhvatati njegovo pripremanje pokuaj i odustanak uinio&a od izvrenja krivinog djela.
' tim sluajevima neophodno je razlikovanje ovih stadijuma.
2.*. Pripremanje meunarodnog krivinog djela
3od ovih radnji kako smo rekli li&e koje (e kasnije uiniti krivino djelo preduzima
djelatnosti koje mu omogu(uju da izvri krivino djelo ili da ga uini na laki nain. ' ovoj
situa&iji dakle imamo li&e koje (e se tek kasnije pojaviti kao uinila& krivinog djela to
znai da pripremne radnje nisu sastavni dio same radnje izvrenja kao obiljeja bi(a
krivinog djela koje se namjerava uiniti. 3arakteristika ovih radnji je da su vezane za li&e
51
SKRIPTA:
#ili vie njih$ koje ili koja (e se kasnije pojaviti kao izvrila& #odnosno saizvrio&i$ krivinog
djela ije izvrenje tim putem pripremaju. !a ovo ukazujemo zbog injeni&e da postoje
sluajevi kod kojih neko li&e samo u ovom stadijumu zajedno radi sa li&em koje se kasnije
pojavi kao jedini izvrila& nekog medunarodnog krivinog djela. ' ovakvim sluajevima te
radnje li&a koje kasnije nije uestvovalo u radnji izvrenja krivinog djela mogu biti radnje
pomagaa a ne pripremne radnje ako se takvim radnjama doprinijelo uinioevoj radnji
izvrenja krivinog djela.
3ada se ovako posmatraju pripremne radnje sasvim opravdano se postavlja pitanje
njihovog krivinopravnog znaaja. Dednostavnije reeno postavlja se pitanje da li
pripremne radnje same po sebi mogu biti krivino djelo ili se pak ima uzeti da one
nemaju nikakvog krivinopravnog znaaja ukoliko nije izvreno krivino djelo koje je
pripremano tim radnjama. Ovo pitanje je naroito znaajno u meunarodnom materijainom
krivinom pravu imaju(i u vidu teinu medunarodnih krivinih djela a naroito takvih
krivinih djela kao to su geno&id zloini protiv ovjenosti ili ratni zloini.
9maju(i u vidu opasnost i teinu ovih krivinih djela na&ionalni zakonodav&i pridaju
odgovaraju(i krivinopravi znaaj ovim radnjama. !a primjeru 3/<i= moe se uoiti da se
to ini na dva naina. Prvi od njih postoji u situa&iji kada se pripremanje propisuje kao
posebno krivino djelo a drugi je kanjivo pripremanje odreenog krivinog djela.
Primjer za propisivanje pripremanja #pripremnih radnji$ kao posebnog krivinog djela prua
nam ve( pominjani lan *52 3/<i= kojim je inkriminisano samo organizovanje grupe ljudi
radi izvrenja krivinih djela geno&ida zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina. Ovdje se
radi o 0spe&i%inom kanjavanju za pripremne radnje koje u ovom sluaju dobivaju karakter
samostalnog kanjivog djela...0)*1-+. Poseban oblik ovog krivinog djela je samo lanstvo
#pripadnik$ u ovakvoj grupi. ' sluaju ovog krivinog djela djelo se 0smatra se dovrenim
samim organizovanjem grupe. /a postojanje djela nije potrebno da je grupa odnosno da
su pripadni&i grupe u okviru grupe poinili neko od navedenih krivinih djela radi ijeg
vrenja je grupa organizovana0)*1.+.
Primjeri kanjivog pripremanja odreenog krivinog djela mogu se na(i kod krivinih djela
krijumarenja li&a #lan *67 stav 1 3/<i=$ ili kod krivinog djela neovla(enog prometa
opojnim drogama #lan *71 stav , 3/<i=$. ' ovom posljednjem sluaju na primjer
medunarodnopravni karakter ovog krivinog djela je ne samo u tome to je pravni osnov za
ovu inkrimina&iju 3onven&ija 'jedinjenih na&ija protiv nezakonitog prometa opojnih droga i
psihotropnih supstan&i #iz *766. godine$ ve( i zato to se osnovno bi(e tog djela sastoji u
neovla(enom vrenju meunarodne prodaje ili prenosa ovih droga. ' stavu , istog lana
samo organizovanje grupe ljudi radi izvrenja ovog krivinog djela #kao pripremna radnja$
odreeno je kao krivino djelo.
!a medunarodnopravnom polju pitanje pripremnih radnji raspravljano je u okvirima zavjere
i podstrekavanja. 4ako se istie da se 0zavjera i podstrekavanje #se$ kanjavaju kao
Ppreliminarna
#neizvrena$ krivina djela samo onda kada su vezana za najtei zloin "
geno&id0)*11+. /avjera odnosno planiranje zloina kao osnov krivine odgovornosti bili su
propisani lanom 2 Statuta !imberkog tribunala odnosno u lanu 1 4ribunala u 4okiju.
Medutim ovi tribunali su ih ograniili samo na zloine protiv mira ali ne i na zloine protiv
ovjenosti i ratne zloine)*12+.
' sluaju meunarodnih krivinih tribunala za Auandu odnosno za bivu Dugoslaviju
njihova praksa pokazuje da su u vezi sa pitanjem da li je planiranje #zavjera$
meunarodnog krivinog djela kanjivo samo po sebi imali praksu prema kojoj u sluaju da
je dolo do izvrenja krivinog djela planiranog zavjerom " ne(e postojati odgovomost za
samu zavjeru. 4ako je 9:4A u predmetu 'usema #prvostepena presuda $ povodom ovog
pitanja zauzeo sljede(i stav:
0' ovom sluaju vije(e je usvojilo de%ini&iju zavjere najpovoljniju za Musemu prema kojoj
se optueni ne moe osuditi i za geno&id i za zavjeru da se geno&id poini na osnovu istih
radnji. 4akva de%ini&ija je u skladu sa namjerom 3onven&ije o geno&idu. !es 5ravaioc
preparatoires pokazuju da je krivino djelo zavjere ukljueno da bi se kaznile radnje koje
52
SKRIPTA:
same po sebi nisu predstavljale geno&id. Suprotna implika&ija toga je da ne bi sluilo niem
da se optueni koji je ve( proglaen krivim za geno&id osudi za zavjeru da poini geno&id
na osnovu istih radnji0)*15+.
@rugi primjer prua presuda 9:4; u predmetu ordi i =erke". ' tom predmetu pretresno
vije(e je stalo na stanovite da 0optueni moe biti krivino odgovoran i za samo
planiranje0. Aazloge za taj zakljuak nalo je u tome da 0planiranje predstavlja posebni
oblik odgovornosti po lanu 5 #*$ Statuta0. Pretresno vije(e je ipak izreklo dva upozorenja:
prvo 0li&e za koje se utvrdi da je izvrilo zloin ne(e se smatrati odgovornim i za planiranje
istog tog zloina0 drugo 0optueni (e biti smatran odgovornim za planiranje
podstrekavanje i nareenje da se izvri zloin samo ako je direktno ili indirektno
namjeravao da se zloin izvri0)*16+.
Aimski statut 9:: u lanu ,1 stav - u ta. #&$ i #d$ propisuje sljede(e:
0-. ' skladu sa ovim statutom li&e je krivino odgovomo i podlijee kazni za krivino djelo iz
nadlenosti Suda ako to li&e:
#&$ pomae podrava ili na drugi nain doprinosi #na kurziv$ njegovom izvrenju ili
pokuaju njegovog izvrenja da bi olakao izvrenje tog krivinog djeia ukljuuju(i
obezbjeenje sredstava za njegovo izvrenjeC
#d$ doprinosi na bilo koji drugi nain da grupa li&a koja djeluje sa zajednikim &iljem izvri
ili pokua da izvri takvo krivino djelo. 4akav doprinos je namjeran i: #i$ uinjen s &iljem da
se doprinese zloinakom djelovanju ili zloinakoj svrsi grupe kada takvo djelovanje ili
svrha podrazumijeva izvrenje krivinog djela iz nadlenosti Suda iii #ii$ uinjen sa znanjem
o namjeri grupe da izvri zloin0.
' teoriji se u vezi sa ovim stavom lana ,1 Aimskog statuta istie da je rije o pripremnim
radnjama)*17+ iako mislimo da se naroito u sluaju iz take #&$ radi o pomaganju pri
tome imaju(i u vidu da se ovim oblikom sauesnitva doprinosi radnji izvrenja krivinog
djela ne samo u toku trajanja radnje ve( i prije toga naravno pod uslovom da je
pomaganje uinjeno nakon to je uinila& ve( donio odluku o izvrenju krivinog djeia.
2.,. Pokuaj meunarodnog krivinog djela
Pravila medunarodnog materijalnog krivinog prava o ovom pitanju postojala su u obliku
obiajnog prava. 3on&ept pokuaja meunarodnog krivinog djela nije bio ukljuen u
statute meunarodnih krivinih tribunala u !irnbergu i 4okiju a statuti krivinih tribunala za
bivu Dugoslaviju odnosno za Auandu ureuju pokuaj u odnosu na krivino djelo
geno&ida)*28+. Stoga se istie kako je obiajno pravo vezano za pokuaj meunarodnog
krivinog djela tek nedavno kodi%ikovano u lanu ,1 Aimskog statuta 9::)*2*+. ' stavu -
taka #%$ tog lana Statuta propisano je:
0' skladu sa ovim statutom li&e je krivino odgovomo i podlijee kazni za krivino djelo iz
nadlenosti Suda ako to ii&e:
Pokua da izvri takvo krivino djelo preduzimanjem radnje kojom zapoinje njegovo
izvrenje sredstvima koja predstavljaju znatan korak ka izvrenju zloina ali se krivino
djelo ne dogodi zbog okolnosti nezavisnih od namjera tog li&a0.
Prema &itiranoj odredbi Statuta potrebna su tri elementa za postojanje pokuaja
meunarodnog krivinog djela iz nadlenosti 9:::
" preduzimanje radnje kojom se zapoinje izvrenje krivinog djelaC
" radnja treba da je preduzeta sredstvima koja predstavljaju "natan korak ka izvrenju
zloinaC
" izostanak posljedi&e zbog okolnosti koje ne zavise od namjere uinio&a.
!esumnjivo je da se kod pokuaja svakog pa i meunarodnog krivinog djela mora
preduzeti radnja kojom se zapoinje izvrenje krivinog djela. Medutim kod drugog
elementa iz &itirane odredbe Statuta vidimo da sredstva kojima se zapoinje radnja
izvrenja treba da predstavljaju znatan korak ka izvrenju a odluka o tome ta predstavlja
taj korak u svakom konkretnom sluaju oito je preputena 9::. !aime ovaj dio oito
predstavlja jedan pravni standard za koji je teko uspostaviti neka optevae(a pravila koja
bi se mogla primijeniti u svakom konkretnom sluaju)*2,+. 9stina on moe biti i u vezi sa
53
SKRIPTA:
jednom vrstom pokuaja koja se u krivinopravnoj teoriji i na&ionalnom krivinom
zakonodavstvu naziva nepodobnim pokuajem jer se taj dio Statuta moe razumjeti tako
da je iskljuena mogu(nost postojanja krivinog djela u sluaju nepodobnog pokuaja tj.
kada sredstvo kojim se zapoinje radnja izvrenja zbog svoje nepodobnosti ne moe
predstavljati znatan korak u njegovom izvrenju. !ajzad da bi djelo ostalo u pokuaju
mora izostati posljedi&a to kako vidimo iz &itirane odredbe ne smije biti u zavisnosti od
namjere uinio&a.
Moe se primijetiti da Statut u &itiranoj odredbi nita ne govori o tome kojim oblikom vinosti
se moe pokuati izvrenje nekog od krivinih djela iz nadlenosti Suda. !esumnjivo je da
to moe biti umiljaj dok nehat ne moe do(i u obzir jer se protivi samoj prirodi termina
0pokuaj0. ' vezi sa ovim pitanjem i u teoriji se istie da kod pokuaja krivinog djela
0meunarodno krivino pravo kao subjektivni element trai umiljaj0
8.
.
' 3/Ri= pokuaj krivinog djela je odreen u lanu ,2 na sljede(i nain:
0#*$ 3o s umiljajem zapone izvrenje krivinog djela ali ga ne dovri kazni(e se za
pokuaj krivinog djela ako se za to krivino djelo moe izre(i kazna zatvora od tri godine ili
tea kazna a za pokuaj drugog krivinog djela kad zakon izriito propisuje kanjavanje i
za pokuaj.
#,$ 'inila& (e se za pokuaj krivinog djela kazniti u grani&ama kazne propisane za to
krivino djelo a moe se i blae kazniti.0
@akle i prema ovom zakonu pokuaj krivinog djela postoji kada je radnja krivinog djela
zapoeta ali posljedi&a djela nije nastupila. Pri tome posljedi&a mora izostati bilo zato to
je sama radnja izvrenja ostala nedovrena ili je pak bila dovrena ali posljedi&a opet nije
nastupila. 'pravo ove mogu(nosti predstavljaju osnov za razlikovanje pokuaja na
nesvreni i svreni. )esvreni pokuaj bi postojao u situa&iji u kojoj je uinila& zapoeo
radnju izvrenja ali je nije dovrio. !a primjer neko li&e za vrijeme rata zapone radnju
kojom na zgradi koja je istorijski spomenik pone postavljati eksploziv kako bi je unitio a
zatim iz bilo kog razloga prestane to initi tako da zgrada ne bude unitena. ' ovom
sluaju bi se radilo o nesvrenom pokuaju krivinog djela unitavanja kulturnih istorijskih i
religijskih spomenika propisanog u lanu *6- stav * 3/<i=. 1vreni pokuaj postoji kada je
radnja izvrenja dovrena ali posljedi&a nije nastupila. Ovo na primjer moe biti sluaj
kada straar u nekom iogoru u kom se dre ratni zarobljeni&i izvede nekog zarobljenika na
koga pu&a iz vatrenog oruja kako bi ga liio ivota ali ga promai nakon ega odustane
od dalje radnje. Ovdje bi se radilo o svrenom pokuaju krivinog djela ratnog zloina protiv
ratnih zarobljenika propisanog u lanu *51 stav * taka a$ 3/<i=.
Od nesvrenog i svrenog pokuaja potrebno je razlikovati kvalijikovani pokuaj$ 3od ove
vrste pokuaja uinila& radnjom kojom je pokuao da izvri jedno krivino djelo ostvaruje
bi(e nekog drugog zakonom propisanog krivinog djela. ' ovom sluaju radnja se
kvali%ikuje kao pokuaj onog prvog krivinog djela a injeni&a da je tom radnjom ostvareno
obiljeje i nekog drugog krivinog djela moe se uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne za
pokuano krivino djelo.
!ajzad potrebno je razlikovati nepodo*ni pokuaj od pokuaja meunarodnog krivinog
djela. Ovu vrstu pokuaja pod tim nazivom ne sre(emo u Aimskom statutu 9:: mada se
kako smo ranije rekli onaj dio lana ,1 stav - taka #%$ u kome se trai da pokuaj bude
uinjen sredstvima koja predstavljaju znatan korak ka izvrenju zloina moe shvatiti i u
tom smislu s obzirom na to da ako je ve( samo sredstvo kojim se zapoinje radnja
izvrenja nepodobno za izvrenje #npr. trenutno neispravna puka iz koje uinila& ne
znaju(i za tu injeni&u povlaenjem okidaa eli liiti ivota ratnog zarobljenika$ onda se
ne moe govoriti o tome da takva radnja predstavlja znatan korak u izvrenju zloina zbog
ega se moe uzeti da bi se u ovom i slinim sluajevima radilo o nepodobnom pokuaju.
' literaturi se o ovom pitanju obino iznose primjeri iz sudske prakse. 4ako 3aseze iznosi
primjer u kojem se radi o nepodobnom pokuaju zbog nepodobnosti predmeta #pasivnog
subjekta$ na kojem je pokuano krivino djelo. Aadi se o sluaju Karls E. 3inen koji se
pojavio pred Eojnim apela&ionim sudom S>@. ' ovom sluaju kako se navodi 0optuenom
54
SKRIPTA:
je njegov pretpostavljeni naredio da PdovriP jedno &ivilno li&e enskog roda u koje je on ve(
pu&ao. Eojni apela&ioni sud S>@ je u tom sluaju stao na stanovite da pokuaj ubistva
treba iskljuiti jedino zbog toga to je potinjeni kada je u nju pu&ao znao da vie nije
iva0)*2-+.
!epodobni pokuaj je u krivinom zakonodavstvu <i= ureden u lanu ,5 3/<i=. 4im
lanom propisano je: 0'inila& koji pokua uiniti krivino djelo nepodobnim sredstvom ili
prema nepodobnom predmetu moe se osloboditi od kazne ili se moe blae kazniti.0
@akle i kada je radnja izvrenja krivinog djela zapoeta nepodobnim sredstvom ili prema
nepodobnom predmetu to nije razlog za nepostojanje krivinog djela ili iskljuenje krivine
odgovornosti ve( samo osnov da se uinio&u kazna ublai ili da se oslobodi od kazne. /a
razliku od nepodobnog pokuaja kod nesvrenog ili svrenog pokuaja uinila& prema
lanu ,2 stav , 3/<i= moe biti samo blae kanjen. 9nae kada je rije o kanjavanju
li&a za pokuaj treba re(i da s obzirom na prirodu i teinu ovih krivinih djela kao i
posebne maksimume propisane za njih u 3/<i= #krivina djela protiv ovjenosti i
vrijednosti zati(enih meunarodnim pravom$ u tom zakonu ne postoje medunarodna
krivina djela za koja je sam pokuaj njihovog izvrenja propisan kao krivino djelo. Stoga
se na ovu grupu krivinih djela ne primjenjuje onaj dio odredbe lana ,2 stav * pomenutog
zakona prema kojoj se za pokuaj drugog krivinog djela tj. djela za koja je zakonom
propisan posebni maksimum manji od tri godine moe kazniti samo kada zakon izriito
propisuje kanjavanje i za pokuaj. 4aj dio ove odredbe ne moe se primijeniti na ovu
grupu krivinih djela jer se za svako od njih moe izre(i kazna zatvora od tri godine a za
najve(i broj njih i zatvorska kazna tea od tri godine.
2.-. @obrovoljni odustanak od izvrenja meunarodnog krivinog djela
' vezi sa pokuajem meunarodnog krivinog djela je i institut koji se naziva dobrovoljnim
odustankom od izvrenja tog krivinog djela. Eeza izmedu njih ogleda se u injeni&i to i u
prvom i u drugom sluaju izostaje posijedi&a krivinog djela biio zato to radnja izvrenja
nije dovrena ili pak zato to je bila dovrena ali posljedi&a i u tom sluaju opet nije
nastupila. Meutim razlika izmedu njih je sutinska i ogleda se u tome to kod pokuaja
posljedi&a krivinog djela nije nastupila usljed nekih spoljnih okolnosti koje nisu vezane za
uinio&a dok u drugom sluaju do posljedi&e krivinog djela nije dolo zbog razioga koji su
vezani upravo za uinio&a. ' ovom siuaju dakle uiniia& odustaje od radnje izvrenja
koju je zapoeo ili kad je tu radnju dovrio preduzima aktivnosti kojima spreava da
nastupi zabranjena posljedi&a. Ovaj odustanak mora biti dobrovoljan tj. takav da uiniia& u
trenutku kada odustaje od zapoete radnje izvrenja ili kada onemogu(uje nastupanje
zabranjene posljedi&e " zna da moe dovriti zapoetu radnju ili pustiti da nastupi
posljedi&a. !o on to ne(e pa upravo zato odustaje od izvrenja krivinog djela bez obzira
na to to mu na putu njegovog ostvarenja ne stoje nikakve prepreke. @akle razlozi zbog
kojih uinila& odustaje moraju da budu u njemu a ne u nekim spoljnim okoinostima. Pri
tome kako se istie 0za dobrovoijnost odustanka nije bitno da su pobude uinio&a
moralne etike prirodeC ne trai se za dobrovoljnost odustajanja ni da se uinila& kajeC
postoji dobrovoljnost i onda ako uinila& odustane zbog straha pred kaznom ili zbog
kukaviluka ili od sramote za koju zna da ga eka ako bude otkriven ili od saaljenja prema
rtviC odustanak je dobrovoljan i onda ako uinila& odustane na molbu ili nagovor
rtve0)*2.+.
Prema lanu ,1 stav - taka #%$ Aimskog statuta 9:: ako uinila& 0prekine da radi na
izvrenju krivinog djela ili na drugi nain sprijei dovrenje krivinog djela ne podlijee
kazni saglasno ovom statutu za krivino djelo u pokuaju ako se potpuno i dobrovoljno
odrekao krivine svrhe0. 9z &itirane odredbe moe se zakljuiti da je za postojanje ovog
instituta neophodno ispunjenje nekoiiko uslova. !aime neophodno je da uinila& u toku
radnje izvrenja od nje odustane #u kom sluaju se radi o nesvrenom pokuaju$ ili pak
kad je tu radnju dovrio #u kom sluaju je rije o svrenom pokuaju$ sprijei nastupanje
njene posljedi&e. ' bilo kojoj od ove dvije situa&ije neophodno je ispunjenje jo dva uslova.
'inila& naime mora odustati od svog djela dobrovoljno a taj odustanak mora biti potpun i
55
SKRIPTA:
konaan.
Medutim mora se imati u vidu da dobrovoljni odustanak od izvrenja krivinog djela nije
uvijek mogu( to je u vezi sa diobom pokuaja na nesvreni i svreni. 3od nesvrenog
pokuaja dobrovoljni odustanak je mogu( u svim siuajevima dok se kod svrenog
pokuaja mora voditi rauna o tome da li je vremenski razmak od trenutka dovretka radnje
izvrenja do nastupanja posljedi&e takav da dozvoljava reak&iju uinio&a radi otklanjanja
posljedi&e ili je pak takav da ova reak&ija nije mogu(a. ' literaturi se kao primjer obino
navodi situa&ija u kojoj uinila& gurne rtvu u nabujalu rijeku kako bi je na taj nain liio
ivota jer mu je poznato da rtva ne zna plivati. >ko nakon toga dok se rtva jo bori u
vodi uiniia& skoi u vodu da bi je spasio i u tome uspije rije je o svrenom pokuaju kod
kojeg je mogu( dobrovoljni odustanak jer je vremenski razmak izmeu ove dvije njegove
radnje takav da mu dozvoljava otklanjanje posljedi&e. Medutim u situa&iji u kojoj uinila&
na primjer kod krivinog djela ratnog zloina iz lana 6 stav , taka #b$ alineja #vi$ Aimskog
statuta)*21+ da bi ga liio ivota ili ranio ispali hita& prema neprijateljskom vojniku koji je
odloio oruje ali ga promai radi se o svrenom pokuaju ovog krivinog djela kod kojeg
dobrovoljni odustanak vie nije mogu( jer je samim dovrenjem navedene radnje izvjesno
da je djelo ostalo u pokuaju i da posljedi&a #u vidu lienja ivota ili ranjavanja
neprijateljskog vojnika$ nije nastupila.
@obrovoljni odustanak nije mogu( ni kod krivinih djela kod kojih je samim preduzimanjem
radnje izvrenja ostvareno svreno krivino djelo. 4o su krivina djela kod kojih je njihov
pokuaj obuhva(en pojmom svrenog krivinog djela.
3ada su ispunjeni uslovi iz &itiranog lana Aimskog statuta uinila& se ne moe kazniti za
pokuaj nekog od krivinih djela iz nadlenosti 9::. 4o znai da je dobrovoljni odustanak
prema ovom statutu opti osnov za osloboenje od kazne. Pri tome je vano naglasiti da se
radi o obaveznom osnovu za oslobaanje od kazne to proizilazi iz onog dijela &itirane
odredbe statuta u kojoj se kae da uinila& 0ne podlijee kazni0 a ne da se moe osloboditi
od kazne.
@obrovoljni odustanak od izvrenja krivinog djela propisan je u 3/<i= u lanu ,6 koji
glasi:
0#*$ 'inila& koji je pokuao uiniti krivino djelo ali je dobrovoljno odustao od kanjivog
pokuaja moe se osloboditi od kazne.
#,$ ' sluaju dobrovoljnog odustanka od kanjivog pokuaja uinila& (e se kazniti za one
radnje koje ine neko drugo samostalno krivino djelo.0
/a razliku od Aimskog statuta 3/<i= sadri odredbu #stav , lana ,6$ prema kojoj se u
sluaju dobrovoljnog odustanka uinila& kanjava za one radnje koje ine neko drugo
samostalno krivino djelo. Ovdje je potrebno naglasiti da se samostalnim krivinim djelom
treba smatrati samo ono djelo koje nije konzumirano krivinim djelom od ijeg izvrenja je
uinila& dobrovoljno odustao. @akle li&e koje je na primjer pokualo da izvri krivino djelo
otmi&e vazduhoplova ili broda #lan *75 stav * 3/<i=$ pa je odustalo od izvrenja ali je
pri tome lana posade teko tjelesno povrijedilo odgovara(e i za krivino djelo teke
tjelesne povrede jer je to samostalno krivino djelo u odnosu na krivino djelo otmi&e
vazduhoplova ili broda. ' ovakvom sluaju dolazi u obzir primjena stava , lana ,6 i to
tako to uinila& odgovara za pokuaj krivinog djela otmi&e vazduhoplova ili broda #s tim
to se zbog dobrovoljnog odustanka moe osloboditi od kazne za to djelo$ ali se oglaava
krivim i za krivino djelo teke tjelesne povrede koja je u odnosu na djelo iz lana *75 stav
* samostalno krivino djelo. 4eka tjelesna povreda je u ovom sluaju samostalno krivino
djelo jer u zakonskom bi(u krivinog djela otmi&e vazduhoplova ili broda #u sva tri stava
koja se odnose na to djelo$ tjelesna povreda nije elemenat tog bi(a ve( samo smrt jednog
ili vie li&a usljed otmi&e odnosno umiljajno lienje ivota nekog li&a pri izvrenju te
radnje.
/a razliku od Aimskog statuta 9:: dobrovoljni odustanak od izvrenja krivinog djela
prema 3/<i= nije obavezan osnov za oslobaanje od kazne ve( samo mogu(nost koja je
ostavljena sudu i koju moe ali ne mora primijeniti u odreenom predmetu to zavisi od
56
SKRIPTA:
okolnosti konkretnog sluaja. Ovo stoga to je u zakonu s tim u vezi propisano da se
takav uinila& 0moe osloboditi od kazne0 a ne kao u sluaju Aimskog statuta " da 0ne
podlijee kazni0.
vn - STICAJ MEUNARODNIH KRIVINffI DJELA
Sti&aj meunarodnih krivinih djela predstavlja jedno od veoma sloenih pitanja na ta
ukazuje i praksa ad hoc meunarodnih krivinih tribunala iz koje (emo izdvojiti par primjera.
!o prije nego to to uinimo podsjeti(emo na neka osnovna pravila koja je doma(a
krivinopravna teorija postavila u vezi sa pitanjem sti&aja krivinih djela.
Prije svega treba re(i kako se izrazom sti&aj krivinih djela oznaava situa&ija u kojoj
postoji vie krivinih djela ostvarenih od istog li&a. @o toga moe do(i tako to uiniia&
jednom radnjom izvri vie krivinih djela ili pak tako to sa vie radnji izvri vie krivinih
djela. ' prvom sluaju radi se o idealnom sticaju a u drugom sluaju o realnom sticaju
krivinih djela.
Primjer idealnog sti&aja prua nam situa&ija u kojoj uiniia& jednim pu&njem iz vatrenog
oruja lii ivota jedno li&e a drugom li&u nanese teku tjelesnu povredu. @akle u ovoj
situa&iji uinila& je jednom radnjom ostvario obiijeja dva krivina djela #ubistva i teke
tjelesne povrede$. 3od realnog sti&aja uiniia& sa dvije ili vie vremenski odvojenih radnji
#koje mogu biti i prostorno odvojene$ ostvari obiljeja dva ili vie krivinih djela. 4ako (e
ovaj sti&aj postojati kada uinila& jednog dana upravljaju(i motornim vozilom prouzrokuje
saobra(ajnu nesre(u u kojoj je neko li&e teko tjelesno povrijeeno a zatim sijede(eg dana
pretue neko li&e i time mu nanese teku tjelesnu povredu.
* idealni i realni sti&aj mogu biti homogeni i heterogeni$ Aazlika izmeu njih ogleda se u
tome to kod homogenog sti&aja uinila& sa jednom iii vie radnji ostvari obiljeja istorodnih
krivinih djela dok kod heterogenog sti&aja ostvari obiljeja ra"norodnih krivinih djela.
4ako (e na primjer homogeni idealni sti&aj postojati kada uinila& udar&em rukom jednom
li&u nanese teku a drugom laku tjelesnu povredu. =eterogeni ideaini sti&aj postoji u
situa&iji u kojoj je uinila& hi&em ispaljenim iz puke ranio jedno li&e i pri tome otetio tudu
stvar. =omogeni realni sti&aj postoji kada uinila& udar&em akom tjeiesno povrijedi neko
ii&e a onda drugim udar&em nanese tjeiesnu povredu nekom drugom ii&u. =eterogeni
realni sti&aj postoji u situa&iji kada uinila& jednog dana otui drugom tuu pokretnu stvar a
zatim narednog dana izvri krivino djeio silovanja.
Od ovih situa&ija treba razlikovati one u kojima postoji privid postojanja vie krivinih djeia
iako se radi o samo jednom krivinom djelu. Ovaj privid moe postojati kako u sluaju
idealnog tako i u sluaju realnog sti&aja krivinih djela. /bog toga se govori o prividnom
idealnom i prividnom realnom sticaju krivinih djela.
' vezi sa prividnim ideainim sti&ajem treba re(i da se on moe pojaviti u vidu spe&ijaliteta
supsidijariteta i konsump&ije)*22+. Prividni idealni sti&aj po osnovu spe&ijaliteta postoji kada
se jedno krivino djelo pojavljuje kao poseban oblik nekog opteg krivinog djela. 3ada se
pojavi ovakva situa&ija odnos izmeu ova dva krivina djela razrjeava se primjenom
pravila lex specialis derogat legi generali$ @akle u ovoj situa&iji ne(e postojati dva ve(
jedno krivino djelo i to ono koje je poseban oblik nekog opteg krivinog djeia. Prividni
idealni sti&aj po osnovu supsidijariteta postoji kada je neko krivino djelo prethodni stadijum
nekog drugog krivinog djela. ' tom sluaju djelo koje je prethodni stadijum u izvrenju je
supsidijarno u odnosu na drugo krivino djelo koje se uzima kao primarno. Ovdje se odnos
izmeu ta dva krivina djela ijeava prema pravilu lex primaria derogat legi supsidiariae.
!ajzad prividni idealni sti&aj po osnovu konsump&ije postoji kada je jedno krivino djelo
konzumirano drugim. Odnos izmeu ta dva krivina djela ijeava se prema pravilu lex
consumeus derogat legi consumptae to znai da postoji samo ono krivino djelo koje u
sebi konzumira ono prvo. Pri tome treba voditi rauna da je ovaj oblik prividnog idealnog
sti&aja mogu( 0kad su oba krivina djela izvrena prema istom pasivnom subjektu kad su
istorodna i kad je jedno znatno tee u odnosu na drugo0)*25+.
Prividni realni sti&aj postoji u sluajevima sloenog kolektivnog i produenog krivinog
djela.
57
SKRIPTA:
1loeno krivino djelo>?@ zakonska konstruk&ija kod koje bi(e jednog krivinog djela ine
dva ili vie krivinih djela. @akle privid kod ove konstruk&ije se ogleda u tome to se kada
se ita zakonsko bi(e ovakvog krivinog djela stie utisak o postojanju dva ili vie krivinih
djela ali je to samo privid jer su sva ta krivina djela sadrana u jednom. Od ove
konstruk&ije treba razlikovati ona krivina djela koja su po svom opisu veoma sloena ali
ne zbog toga to se sastoje od dva ili vie drugih krivinih djela ve( zato to imaju sloen
zakonski opis u okviru kojeg postoje mnogobrojni naini njihovog izvrenja. 4akve primjere
pruaju nam upravo meunarodna krivina djela kao to su geno&id zloini protiv
ovjenosti ratni zloini protiv &ivilnog stanovnitva i dr. 3ada se na primjer pogledaju
zakonski opisi krivinog djela zloina protiv ovjenosti bilo u Aimskom statutu 9:: ili u
3/<i= moe se zapaziti da se radi o vrlo sloenim opisima u okviru kojih postoji vie
naina njihovog izvrenja sa mnogobrojnim mogu(im posljedi&ama kao to su ubistva
istrebljenje odvoenje u ropstvo deporta&ija interna&ija i dr. Meutim tu se ne radi o
sloenom krivinom djelu u smislu da je sastavljeno od dva ili vie krivinih djela ija sva
obiljeja trebaju biti ostvarena izvrenjem jednog sloenog krivinog djeia ve( o tome da je
rije o kompleksnom opisu jednog krivinog djela koje je izvreno i ako je preduzeta radnja
i ostvarena posljedi&a samo nekog od alternativno propisanih oblika njegovog izvrenja.
olektivno krivino djelo je takvo djelo iji uinila& prilikom njegovog izvrenja postupa u
vidu zanata u vidu zanimanja iii iz navike. 9 ovo krivino djelo je zakonska konstruk&ija to
znai da se ne smije konstruisati izvan sluajeva propisanih zakonom.
!ajzad produeno krivino djelo postoji u situa&ijama u kojima vie krivinih djela zbog
medusobne povezanosti ine jedno krivino djelo. Ovaj oblik prividnog realnog sti&aja
krivinih djela nastao je kao konstruk&ija sudske prakse mada sada ima svoje uporite i u
3/<i=. ' lanu 1. ovog zakona s tim u vezi propisano je sljede(e:
0#*$ Odredbe ovog zakona o sti&aju krivinih djela ne(e se primijeniti kada uinila& uini
produeno krivino djelo.
#,$ Produeno krivino djelo je uinjeno kad je uinila& s umiljajem uinio vie istih ili
istovrsnih krivinih djela koja s obzirom na nain izvrenja njihovu vremensku povezanost i
druge stvarne okolnosti koje ih povezuju ine jedinstvenu &jelinu.
#-$ 3ada se radi o produenom krivinom djelu istih zakonskih obiljeja sud (e izabrati
vrstu i mjeru kazne koja je propisana za to krivino djelo. >ko se radi o istovrsnim krivinim
djelima sud (e izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najtee od tih djela.0
' vezi sa ovom konstruk&ijom ukazuje se na to da su mnoge zemlje napustile ovu
ustanovu #!jemaka Gvaj&arska$ a kad je rije o njenoj primjeni u <i= istie se da bi bila
prihvatljivija 0samo izuzetna krajnje restriktivna primjena ove konstruk&ije0 i to 0samo u
onim sluajevima u kojima se kanjavanjem samo za jedno djelo u osnovi moe izraziti
kriminalna koiiina svih krivinih djela ukupne kriminalne situa&ije0 kao i da bi je 0trebalo
izbjegavati u svim onim sluajevima u kojima se ne radi o istom ote(enom ne samo kod
povrede linih dobara kada je to svakako nezaobilazan uslov ve( u svim sluajevima0)*26+.
' statutima medunarodnih ad hoc krivinih tribunala kao ni u Aimskom statutu 9:: ne
nailazimo na praviia o sti&aju medunarodnih krivinih djeia. Medutim kako se to pitanje
pojavilo u radu 9:4; odnosno 9:4A ovi tribunali su morali dati odgovor na njega u
konkretnim sluajevima. 4ako se u sluaju optuenih @rage Dosipovi(a i Eladimira Ganti(a
#predmet !avanska dolina) postavilo pitanje da li ova li&a za jedan dogaaj optuni&om
mogu biti optueni za krivino djelo zloina protiv ovjenosti #iz lana 1 Statuta 9:4;$ u
sti&aju sa krivinim djelom krenje zakona i obiaja rata #iz lana - Statuta$. Optuni&om su
ova li&a zbog jedne radnje bila optuena i za jedno i za drugo krivino djelo)*27+. Pretresno
vije(e 9:4; u ovom sluaju smatralo je da se ne moe raditi o sti&aju #tj. kazano
terminologijom 4ribunala da se ne moe dozvoliti kumuiativna optuba$. Meutim albeno
vije(e je po albi 4uilatva uvaavaju(i albene navode jednoglasno preinailo
navedenu odluku pretresnog vije(a te je pomenutu dvoji&u optuenih ogiasilo krivim i za
jedno i za drugo krivino djelo. Obrazlau(i ovu odluku aibeno vije(e se pozvalo na ranije
odluke aibenih vije(a u predmetima Aelisi i =ele*ii i testove koje su ta vije(a primijenila
58
SKRIPTA:
kako bi raspravila ovo pitanje. Sutina ovih testova svodi se na to da ako elementi krivinih
djela nisu identini a okrivljeni je optuen i za jedno i za drugo krivino djelo pri emu se
utvreno injenino stanje moe podvesti pod obiljeja oba krivina djela optueni moe
biti ogiaen krivim za oba krivina djela)*58+.
' literaturi se navodi kako je ovaj pristup primijenjen i u prvostepenoj presudi 9:4; u
predmetu 9oa u kojoj je Pretresno vije(e istaklo:
0118. Prema tome nakon pro&jene &jelokupnog dokaznog materijala a prije odluivanja o
tome koje (e se osuduju(e presude ako ih bude donijeti za pojedine optuene pretresno
vije(e prvo mora da odredi da li je optueni na osnovu istog postupanja tere(en za vie od
jednog krivinog djela iz Statuta. 3ao drugo ako postoje dokazi za utvrivanje oba krivina
djela ali je djelo poinjeno u osnovi isto pretresno vije(e mora da odredi sadri li jedna
relevantna odredba iz Statuta neki bitno razliit element koji ne sadri druga. 4o
podrazumijeva uporeivanje elemenata relevantnih odredbi iz Statuta " injeni&e
konkretnog predmeta ne igraju nikakvu ulogu u ovakvom odreivanju. 3ao tre(e ako
relevantne odredbe ne sadre kljune razliite elemente pretresno vije(e treba da odabere
onu odredbu koja je spe&i%inija0)*5*+.
Meutim pored ovih sluajeva u literaturi se ukazuje i na drukija shvatanja koja u sutini
prihvataju mogu(nost postojanja prividnog sti&aja meunarodnih krivinih djela po osnovu
konsump&ije. Aije je o predmetu 3rosecutor v. ;lement aBishema and :*ed %u"indana
pred 9:4A. ' ovom sluaju radilo se o odnosu izmeu krivinog djela geno&ida i krivinog
djela zloina protiv ovjenosti. Pretresno vije(e tog tribunala je u presudi stalo na
stanovite da se i pored tog to je tuila& okrivljene optuio za oba krivina djela ipak radi
samo o krivinom djelu geno&ida pod koje se kako se istie moe supsumirati)*5,+ zloin
protiv ovjenosti. 3ao razloge za ovaj stav Pretresno vije(e je navelo sljede(e:
0155. ...' ovom konkretnom siuaju zloin geno&ida u potpunosti apsorbuje odnosne
zloine protiv ovjenosti. Sve take optuni&e za te zloine zasnivaju se na istim
injeni&ama i istom krivinom ponaanju. 4i su zloini poinjeni na istim mjestima pokolja
protiv istih ljudi pripadnika etnike grupe 4utsija sa istom namjerom da se ta grupa u &jelini
ili djelimino uniti.
156. S obzirom na gore reeno... )bilo bi+ neumjesno osuditi optuena li&a i za geno&id i za
zloine protiv ovjenosti zasnovane na ubistvima i istrebljenju jer su ova dva druga
krivina djela u potpunosti supsumirana takama optuni&e za geno&id...0)*5-+.
Vm- SAUESNITVO U MEUNARODNOM KRIVINOM DJELU
Dedno od zapaanja koje se naprosto name(e kada se pogledaju obiljeja pojedinih
meunarodnih krivinih djela je da je veoma teko da budu uinjena od strane samo jednog
li&a. 4o je naroito sluaj sa krivinim djelima kakva su geno&id zloini protiv ovjenosti
ratni zloini protiv &ivilnog stanovnitva terorizam i dr. /bog toga je sauesnitvo u
meunarodnom krivinom djelu veoma vaan institut ali je njegov znaaj kako se istie 0u
obrnutoj srazmjeri sa panjom koja mu je u meunarodnom krivinom pravu
posve(ena0)*5.+. 9maju(i u vidu ovakvo stanje nae izlaganje u nastavku bi(e ogranieno
na izlaganje odgovaraju(ih ijeenja u vezi sa ovim institutom u meunarodnim optim
pravnim aktima i prikaz prakse meunarodnih krivinih tribunala u vezi sa nekim pitanjima
sauesnitva.
@a bismo mogli pre(i na izlaganje prema navedenom redoslijedu neophodno je prethodno
u najkra(em podsjetiti ta inae sadrajno obuhvata pojam sauesnitva u krivinom djelu.
!esumnjivo je da ovaj pojam podrazumijeva postojanje vie li&a koja su u vezi sa
izvrenjem krivinog djela. Meutim neka od tih li&a preduzimaju samo radnju izvrenja
krivinog djela druga ih samo navode da to uine a tre(a im pruaju pomo( kako bi lake
preduzeli radnju izvrenja pri emu ova tre(a li&a ne uestvuju u toj radnji. !ajzad mogu(e
je da se radnje nekih li&a svode na organi"ovanje "loinakog udruenja radi vrenja
krivinih djela. ' prvom sluaju rije je o izvrio&ima a s obzirom na to da ih na toj strani
ima dva ili vie za njih se koristi i izraz sai"vrioci$ ' drugom sluaju rije je o podstrekau,
u tre(em o pomagau, dok je u posljednjem sluaju rije o organizatoru zloinakog
59
SKRIPTA:
udruenja kao sauesniku. @akle sauesnitvo kao pojam svojim sadrajem obuhvata
saizvrilatvo podstrekavanje pomaganje i organizovanje zloinakog udruenja. ' okviru
tog pojma moe se izvriti dalja podjela na sauesnitvo u uem i irem smislu.
1auesnitvo u uem smislu obuhvata podstrekavanje pomaganje i organizovanje
zloinakog udruenja dok se pojam sauesnitva u irem smislu dobija kada se
navedenim obli&ima sauesnitva dodaju izvrio&i odnosno saizvrio&i.
' medunarodnom krivinom pravu kako smo rekli nije posve(ena odgovaraju(a panja
sauesnitvu u meunarodnom krivinom djeiu. Pre&iznije reeno ne pravi se jasna razlika
izmedu oblika koje svojim sadrajem obuhvata ovaj pojam niti se odreuje njihov
krivinopravni sadraj. Svakako da ne predstavlja ve(i probiem situa&ija u kojoj dva ili vie
li&a zajedno #%iziki$ preduzimaju radnju izvrenja odredenog medunarodnog krivinog
djela propisanog u statutu odgovaraju(eg meunarodnog krivinog tribunaia. ' toj situa&iji
nije teko utvrditi da se radi o saizvrilatvu te ovim li&ima treba izre(i odgovaraju(u kaznu
kao saizvrio&ima. Meutim probiem nastupa posebno na normativnom planu kada u
nekom dogaaju sa krivinopravnim implika&ijama uestvuje vie li&a od kojih neka navode
na izvrenje meunarodnog krivinog djela a druga pomau u njegovom izvrenju pri
emu njihove radnje nisu i samo %iziko izvrenje tog krivinog djela. 4aj nedostatak se
moe primijetiti kako u statutima ad hoc meunarodnih krivinih tribunala tako i u Aimskom
statutu 9::. !aime za razliku od na&ionalnog krivinog zakonodavstva u ovim statutima
ne naiiazimo na odredbe poput onih da je saizvrila& krivino odgovoran u grani&ama svog
umiljaja ili nehata a podstreka i pomaga u grani&ama svog umiljaja da lini odnosi
svojstva i okolnosti zbog kojih zakon iskljuuje krivinu odgovomost doputa osiobodenje
od kazne ili ublaavanje kazne mogu biti uzeti u obzir samo onom sauesniku kod koga
takvi odnosi svojstva ili okoinosti postoje i sl. Ove injeni&e a naroito ona koja se odnosi
na neodreivanje krivinopravnog sadraja pojmova kao to su podstrekavanje ili
pomaganje bila je razlog da su ta pitanja rjeavana u sudskoj praksi. Stoga se shvatanja
vezana za ovaj institut u okvirima meunarodnog krivinog prava ini nam se najbolje
mogu izioiti iznoenjem dosadanje sudske prakse o tome.
Klanom 2 stav - Statuta !irnberkog tribunala propisano je da vode organizatori
podstrekai ili sauesni&i koji su uestvovali u pravljenju ili izvravanju zajednikog plana ili
zavjere radi izvrenja krivinih djela iz nadlenosti tog tribunaia snose odgovornost za sva
djela uinjena od bilo kog li&a radi izvrenja tog plana. Ovo je dakle nain na koji pomenuti
statut 0ureuje0 oblike sauesnitva kao to su podstrekavanje i pomaganje. 9maju(i ovo u
vidu ne udi to su pitanja vezana za to kako kvali%ikovati odreena ponaanja pojedina&a
u sluaju nekog krivinog djela biia ijeavana u sudskoj praksi. 9zgieda da kako pokazuje
praksa !imberkog tribunala koju kako (emo kasnije vidjeti prihvata i 9:4; treba praviti
razliku izmeu sauesnika u udruivanju radi izvrenja zloinakog poduhvata)*51+ i
sauesnika u sluajevima gdje takvog poduhvata nema)*52+. ' prvom sluaju sutinski se
ne pravi razlika izmeu sauesnika #saizvrila&a podstrekaa pomagaa i organizatora$
barem ne kada je rije o njihovoj krivinoj odgovomosti a naroito kanjavanju dok se u
drugom sluaju ta razlika ima u vidu. ' nastavku (emo radi ilustra&ije najprije u potpunosti
prenijeti jedan sluaj koji se odnosi na krivinu odgovornost i kanjavanje li&a u sluaju
udruivanja radi izvrenja zloinakog poduhvata. 3onkretno se radi o predmetu iznijetom
pred Eojnu komisiju S>@ u Eizbadenu koji 3aseze govore(i o udruivanju radi
zloinakog poduhvata daje u svojoj knjizi pod naslovom 0Meunarodno krivino pravo0.
Aije je o sluaju (lfons lajn i drugi s kojim u vezi 3aseze iznosi sljede(e:
0<ilo je optueno sedmoro !ijema&a. Oni su izmeu jula *7... i aprila *7.1. godine ubili
preko .88 Poljaka i Ausa koji su bili na prinudnom radu u !jemakoj radi podrke
njemakim ratnim naporima gdje su oboljeli od tuberkuloze i zapaljenja plu(a. Odvedeni su
u =adamar #!jemaka$ gdje se nalazila bolni&a ili ustanova koja je bila osnovana za
staranje o mentalno poreme(enim li&ima i nije imala opremu za lijeenje tuberkuloze i
zapaljenja plu(a " gdje im je reeno da (e dobiti potrebne lijekove. ' stvari ubijani su
ubrizgavanjem otrovnih supstan&i " poslije ega su krivotvorene medi&inske isprave o
60
SKRIPTA:
lijeenju i smrtovni&e... Meu optuenim su bili: 3lajn administrativni rukovodila& bolni&e
voda lokalne na&istike partije koji je vrio pripreme za vrenje zvjerstavaC Ealman
#Cahlmann), ljekar spe&ijalista za duevne bolesti jedini ljekar u toj ustanovi #uestvovao
je na sastan&ima na kojima su planirana ubistva znao je ta se deava u bolni&i i na to
pristao$C tri sestre Auo% :%uofj$ Wilig #Cillig$ i =uber #7u*er$ koje su davale otrovne
supstan&eC knjigovoda ustanove Merkle #koji je registrovao dolaze(e pa&ijente radi
biljeenja datuma i uzroka smrti " u stvari %alsi%ikovao te dokumente$ i <lum #2lum$ domar i
operator tele%onske &entrale koji je radio i kao upravnik groblja sa zadatkom da rtve
pokopa u masovne grobni&e #povremeno je obilazio odjeljenja da provjeri rtve prije nego
to su nekoliko asova kasnije mrtva&i prenijeti u podrume$.
Svi su oni optueni za 0krenje medunarodnog pravaX naime za kako je to tuila&
pre&izirao u uvodnoj rijei krenje zakona ratovanja #,8,$. !aveo je da su sedmoro
optuenih Pzajedniki djeluju(i u postizanju zajednikog &iljaX.. 0voljno smiljeno i
protivpravno pomagali, podstrekavali i uestvovali #na kurziv$ u ubijanju ljudskih bi(a
poljske i ruske na&ionalnostiX0
S tim u vezi 3aseze istie da su: 0!a taj nain uz uestvovanjeP u ubijanju zasnovano na
zajednikom planu uvedeni #su$ i pojmovi 0pomaganje i podstrekavanje0. Meutim
ukazuju(i u svojoj uvodnoj rijei na primjenjivo pravo tuila& je istakao da su svi oni koji
uestvuju u zajednikom zloinakom poduhvatu jednako krivi kao
B
glavni sai"vriocf #na
kurziv$ bez obzira na to koju je ulogu imao pojedini uesnik.0
Pojanjavaju(i upravo reeno 3aseze zatim istie kako je tuila& rekao da: 0Svako ko je u
bilo kom obliku uestvovao u postizanju posljedi&e )ubistva+ kriv je u istoj mjeri kao i ovjek
koji je stvarno povukao obara... /bog toga je u naem )tj. S>@+ Saveznom zakonu
potpuno izbrisano razlikovanje izmeu izvrila&a i izmeu sauesnika prije izvrenja djela i
sauesnika poslije izvrenja djela. Svi oni koji uestvuju u vrenju nekog zloina bez obzira
jesu li ranije nazivani sauesni&ima ili ne sada se ve( nekoliko godina smatraju
saizvrio&ima #,8-$.0
Primjenjuju(i ova shvatanja na konkretan sluaj tuila& je zatim rekao:
0' tom =adamaru je radila proizvodna linija smrti. !ijedan od optuenih nije mogao da sam
uradi sve ono to je bilo potrebno za itav lana& radnji. !a primjer optueni 3lajn
administrativni rukovodila& nije mogao da preduzima poetne radnje da te ljude prihvata
predstavIjaju podrzavaoce ("aiders and abettors"). Ova druga kategorija se odnosi
na sIucajeve medunarodnih krivicnih djeIa koja nisu izvrsena u okviru nekog
zajednickog zIocinackog poduhvata iIi pIana.
prisustvuje njihovom razodijevanju priprema ih za komore smrti da u isto vrijeme
upotrebljava iglu koja je izvrila prljavi posao da zatim odvozi leeve i spaljuje ih te da
%alsi%ikuje medi&inske isprave i uvjerenja o smrti. !e kada proizvodite naveliko kao to su
to oni radili u ustanovi =adamar toj %abri&i smrti morali ste imati nekoliko ljudi koji su u toj
protivpravnoj delatnosti radili razliite stvari kako bi proizveli eljene rezultate tako da ne
moete povlaiti liniju ra"granienja i"medu ovjeka koji je dao poetnu ideju o njihovom
u*ijanju i onih koji su uestvovali u vrenju tih "loina #na kurziv$. !e radi se ni o emu
drugom nego o tome da je svako ii&e koje je u tome uestvovalo bez obzira u kom obimu
u tehnikom smislu rijei krivo po podnijetoj optuni&i...svaki pojedini od optuenih otvoreno
je saglasivi se uestvovao u poduhvatu koji je doveo do protivzakonitih posljedi&a. #,81"
,85$0)*55+.
Ovakva optuni&a bila je kako istie 3aseze podrana od strane suda pa su optueni
presudom oglaeni krivim i izreene im veoma teke kazne. 0>dministrativni rukovodila&
bolni&e i dvije sestre osueni su na smrtC ljekar #stara& od 58 godina$ na doivotni zatvor i
teak radC knjigovoda na -1 godina zatvora i teak radC tre(a sestra na ,1 godina i teak
rad i domar na -8 godina i teak rad0)*56+.
!a ovakav stav u osnovi nailazimo i u praksi 9:4; u predmetu 5adi$ Prije nego to
ukaemo na tu praksu treba podsjetiti na lan 5 Statuta 9:4; koji sadri odredbu o
61
SKRIPTA:
individualnoj krivinoj odgovornosti. ' stavu * tog lana propisano je da li&e koje je
planiralo podstaklo naredilo uinilo ili na drugi nain pomoglo i podralo planiranje
pripremu ili izvrenje nekog od krivinih djela iz nadlenosti ovog tribunala snosi linu
odgovornost za to krivino djelo)*57+. @akle u ovom sluaju bez obzira na oblik
sauesnitva navedena li&a snose krivinu odgovomost za uinjeno krivino djelo.
Falbeno vije(e 9:4; u presudi iz pomenutog predmeta u vezi s tekim krenjima
medunarodnog humanitamog prava #krivino djeio iz iana , Statuta ovog tribunaia$ je
istaklo:
0
*7*
...Ee(ina tih krivinih djela nisu posijedi&a zloinake sklonosti pojedina&a nego
predstavijaju mani%esta&iju koiektivnog kriminaliteta: zloine esto izvravaju grupe
pojedina&a koji djeiuju sprovode(i zajedniki kriminalni pian. 9ako samo neki od ianova
grupe mogu %iziki poiniti krivino djelo #ubistvo istrebljenje bezobzirno razaranje
gradova naselja i sela itd.$ uestvovanje i doprinos drugih lanova grupe esto je kljuno
u omogu(avanju izvrenja tog krivinog djela. 9z ovoga slijedi da moralna teina takvog
uestvovanja esto nije ni manja " zapravo ni razliita od moraine teine onih koji izvre
navedena djela.
*7, ' tim okolnostima smatrati krivino odgovomom kao izvrio&a samo osobu koja %iziki
izvodi krivino djelo znaiio bi zanemariti sai"vrilaku ulogu svih onih #na kurziv$ koji su
na neki nain omogu(ili poinio&u da %iziki izvri to krivino djelo. 9stovremeno ovisno o
okolnostima smatrati ove druge samo kao pomagae i podravatelje #na kurziv$ moglo bi
pot&ijeniti stepen njihove krivine odgovornosti0)*68+.
Posebna situa&ija nastupa u onim sluajevima kada u toku ostvarenja zajednikog
zloinakog poduhvata neko od uesnika u tom lan&u uini djelo koje nije bilo obuhva(eno
zloinakim planom. Postavlja se pitanje odgovornosti ostalih ii&a koja iako uesni&i tog
poduhvata nisu uestvovaia u radnjama koje su izale iz okvira zloinakog plana. Ovdje
je u bitnom rije o odgovornosti za kvantitativni i kvalitativni eks&es nekog od uesnika
zloinakog poduhvata. Ovo pitanje u medunarodnom krivinom pravu je opet raspravljeno
u sudskoj praksi i to od strane albenog vije(a 9:4; u sluaju 5adi$ ' ovom sluaju vije(e
je
0Stalo #je$ na stanovite da do odgovornosti za zloin koji nije bio predvien zajednikim
planom dolazi samo ako se sude(i prema okolnostima kada je poinjen #i$ moglo
predvideti da bi ga mogao izvriti neki od lanova grupe i #ii$ ako je optueni svesno
preu"eo taj ri"il>[181]$
/a razliku od sluaja u kom se radi o zajednikom zloinakom planu postoje i sluajevi u
kojima nema takvog plana a u krivinom djelu je uestvovalo vie li&a sa razliitim
ulogama. !eki od njih mogu biti samo podstrekai ili pomagai.
Podstrekavanje u ovim sluajevima 0znai preduzimanje svih psiholokih ili %izikih koraka
kojima je &ilj da se neko navede da poini zloin0 pri emu se istie da se ono 0moe
sastojati od injenja i neinjenja0 da se 0ne kanjava kao takvo nego samo onda ako
dovede do izvrenja zloina0 s tim to se subjektivni eiemenat kod podstrekaa svodi na
sljede(e: 0#i$ potrebno je da je li&e imalo namjeru da nekoga navede da izvri zloin drugim
rijeima da je Pdirektno namjeravalo da izazove izvrenje zloinaP #ordi i =erke", D EFG)/
#ii$ da je li&e bar bilo svjesno vjerovatno(e da (e kao posljedi&a njegovog djelovanja biti
izvren zloinC #iii$ li&e mora imati ntens rea potreban za podstrekavanje na zloin0)*6,+. Od
pravila da se za podstrekavanje kanjava samo ako je dovelo do izvrenja krivinog djela
postoji izuzetak u sluaju zloina geno&ida)*6-+. Ovaj izuzetak postoji zato to je lanom -
stav * taka #&$ 3onven&ije o spreavanju i kanjavanju zloina geno&ida samo pozivanje i
podstrekavanje na geno&id odredeno kao krivino djelo.
Pomaganje znai davanje pomo(i nekome da uini krivino djelo pri emu se ono ne mora
sastojati samo u obezbjeivanju materijalnih sredstava ili pruanju %izike pomo(i ve( se
moe ogledati i u neinjenju koje kako se navodi ima odluuju(i znaaj za izvrenje
krivinog djela pod uslovom da je takvo neinjenje pra(eno odgovaraju(im oblikom
vinosti)*6.+. 3ao primjer iz sudske prakse u kome je neinjenje bilo kvali%ikovano kao
62
SKRIPTA:
pomaganje u izvrenju meunarodnog krivinog djela moe se navesti presuda pretresnog
vije(a 9:4; u sluaju (leksovski. ?vo kako je tim povodom Pretresno vije(e izrazilo svoj
stav:
0
65
' vie iskaza svjedoka pominju se uvrede prijetnje krae i %iziko nasilje kojima su
zatoeni&i bili podvrgnuti u prisustvu optuenog za vrijeme pretresa *1. i *2. aprila *77-.
godine. Eije(e pro&jenjuje da nije utvrdeno da je optueni dao nalog da se poini to nasilje
no ubijeeno je da je optueni pomagao i doprinosio #na kurziv$ pri izvrenju. !jegova
%unk&ija upravnika nedvojbeno je ukljuivala zadatak da organizuje pretres zatoenika i da
nadzire njegovo odvijanje. <udu(i da je prisustvovao nasilju a da nije i"ra"io protivljenje
#na kurziv$ uprkos sistematskom karakteru tog zlostavljanja i vlasti koju je imao nad
poinio&ima /latko >leksovski nije mogao a da ne bude svjestan da (e poinio&i nasilja to
pre(utno odobravanje protumaiti kao izraz podrke i ohrabrenja ime (e znatno doprinijeti
poinjenju dotinih djela. Stoga se /latko >leksovski mora smatrati odgovornim za
pomaganje i doprinoenje #na kurziv$ u smislu lana 5 #*$ pri %izikom i psihikom
zlostavljanju kojem su podvrgnuti zatoeni&i tokom pretresa *1. i *2. aprila *77-.
godine0)*61+.
'kazuju(i na potrebu razlikovanja djelovanja kod organizovanog zloinakog plana od
sluaja pomaganja i podravanja u sluaju meunarodnih krivinih djela kod kojih ne
postoji taj plan albeno vije(e 9:4; u predmetu 5adi je istaklo:
0)*62+ Sada je u svjetlu prethodnog izlaganja prikiadno uoiti razliku izmeu djelovanja
prilikom sprovoenja zajednike namjere ili plana da se poini krivino djelo i pomaganja i
podravanja.
#i$ pomaga i podravala& je uvijek sauesnik u krivinom djelu koje je poiniia druga
osoba glavni poinila&.
#ii$ ' sluaju pomaganja i podravanja nije potreban dokaz o zajednikom dogovorenom
planu a pogotovo ne prethodno postojanje takvog plana. !ije potreban nikakav plan niti
dogovorC dapae glavni poinila& ne mora ni da zna za doprinos sauesnika.
#iii$ Pomaga i podravala& izvrava djela konkretno usmjerena na pomaganje
ohrabrivanje ili davanje moralne podrke poinjenju nekog konkretnog krivinog djela
#ubistva istrebljenja silovanja muenja bezobzima razaranja &ivilne imovine itd.$ i ta
podrka ima "naajnog uinka na poinjenje krivinog djela #na kurziv$. !asuprot tome u
sluaju djelovanja prilikom sprovoenja zajednike namjere ili piana dovoljno je da
sauesnik izvri djela koja su na neki nain usmjerena sprovoenju "ajednikog plana ili
namjere #na kurziv$.
#iv$ ' sluaju pomaganja i podravanja traeni eiement svijesti je znanje da djela koja ini
pomaga i podravala& pomau poinjenju konkretnog krivinog djela od strane glavnog
poinio&a. !asuprot tome u sluaju zajednike namjere iii plana trai se vie #tj. ili umiljaj
da se poini krivino djelo ili umiljaj da se sprovede zajedniki zloinaki plan pius
predvianje da (e se vjerovatno poiniti krivina djela van zajednike zloinake namjere $
9z &itiranog dijela presude Falbenog vije(a #onog dijeia u kom se istie da podrka mora
imati znaajnog uinka na izvrenje krivinog djela$ moe se zapaziti kako odgovoriti na to
da li se u konkretnom sluaju koji nije zajedniki zloinaki plan radi o pomaganju ili ne
predstavlja Huestio facti svakog konkretnog predmeta. !o nesumnjivo je da ako pomaga
to vai i za podstrekaa u ovim sluajevima svojim aktivnostima %iziki ue u samu radnju
izvrenja meunarodnog krivinog djela sa drugim izvrio&ima time postaje saizvrila& s
obzirom da je to najtei oblik ue(a u ovakvom krivinom djelu koji u sebi konzumira
ostale oblike sauesnitva.
@onoenjem Aimskog statuta 9:: uinjeni su znaajni kora&i na polju regulisanja instituta
sauesnitva u meunarodnom krivinom djelu)*65+. Ovaj institut ureen je u lanu ,1 stav
- ta. #a$ " #e$ Statuta.
' taki #a$ raziikuju se tri oblika izvrilatva: neposredno izvrilatvo #izvrila&$
saizvrilatvo i posredno izvrilatvo. Pri tome u sluaju posrednog izvrio&a ovaj
odgovara za krivino djelo uinjeno na taj nain bez obzira da li je neposredni izvrila&
63
SKRIPTA:
krivino odgovoran. Ovo je od naroitog znaaja kod odreenih meunarodnih krivinih
djela koja se mogu uiniti samo sa namjerom kao to je sluaj sa krivinim djelom
geno&ida. !aime za postojanje ovog krivinog djela nuno je da njegov neposredni
izvriia& postupa sa namjerom da u potpunosti ili djelimino uniti na&ionalnu etniku
rasnu ili vjersku grupu. Medutim mogu(e su situa&ije da odreeno li&e koje ima ovakvu
namjeru ne preduzima samu %tziku radnju iz ovog krivinog djela ve( za to koristi neko
drugo li&e koje za tu namjeru ne zna niti ona kod njega postoji. ' ovakvom sluaju to li&e
ne bi moglo odgovarati za geno&id jer mu nedostaje ova namjera ali (e zato za ovo
krivino djelo kao posredni izvila& odgovarati ono prvo li&e koje se posluilo li&em koje je
preduzelo samu %iziku radnju ubijanja tekih tjelesnih povreda ili drugih oblika ostvarenja
krivinog djela geno&ida.
4akom #b$ podstrekavanje je odredeno kao sljede(i oblik sauesnitva mada se u okviru
ove take nalaze i radnje naredivanja i vrbovanja na izvrenje meunarodnog krivinog
djela. 3od ovog oblika sauesnitva do krivine odgovornosti prema Statutu moe do(i za
uspjelo podstrekavanje koje postoji ako krivino djelo bude ne samo izvreno ve( i
pokuano. Od ovog pravila izuzetak je predvien samo kod zloina geno&ida #taka #e$$ jer
se u tom sluaju samo podstrekavanje kanjava bez obzira to nije dolo do izvrenja ili
pokuaja izvrenja tog krivinog djela. @akle u ovom sluaju moe do(i do krivine
odgovornosti i za neuspjelo podstrekavanje.
' taki #&$ odreeno je pomaganje odnosno podravanje kao sljede(i oblik sauesnitva.
Ono se sastoji u doprinosu u izvrenju ili pokuaju izvrenja krivinog djela kako bi se
uinio&u olakala radnja izvrenja to prema ovoj odredbi Statuta ukljuuje obezbjeivanje
sredstava za izvrenje krivinog djela. 9 u ovom sluaju krivina odgovornost pomagaa
postoji kako kod svrenog krivinog djela tako i u sluaju kada je dolo samo do pokuaja
krivinog djela.
Poseban oblik sauesnitva koji poznaje Statut propisan je u taki #d$. On se sastoji u
doprinoenju na bilo koji nain da grupa li&a koja djeluje sa zajednikim &iljem izvri ili
pokua da izvri krivino djelo. 4aj doprinos mora biti namjeran i treba ispunjavati jedan od
alternativno postavljenih zahtjeva. Prvi zahtjev se odnosi na to da je namjerni doprinos
uinjen s &iljem doprinoenja zloinakom djelovanju ili zloinakoj svrsi grupe kada takvo
djelovanje ili svrha podrazumijevaju izvrenje krivinog djela. @rugim zahtjevom se trai da
ovo li&e zna za namjeru grupe da izvri zloin. ' vezi sa ovim posljednjim oblikom
sauesnitva istie se da 0bilo koja radnja moe prerasti u radnju sauesnitva u sluaju
postojanja zajednikog &ilja0 da ovo 0podse(a na stare i prevazidene subjektivne teorije u
oblasti sauesnitva0 te da je 0i sama odredba Statuta #je$ %ormulisana tako da se ne pravi
razlika izmedu osnovnih krivinopravnih pojmova pa (e njeno tumaenje sasvim izvjesno
zadavati probleme budu(oj praksi 9::0)*66+. 9stina u vezi sa ovom primjedbom treba re(i
kako se moe oekivati da 9:: u rjeavanju ovih pitanja slijedi praksu i shvatanja
medunarodnih ad hoc krivinih tribunala na koje smo ve( ukazali.
Vm - KRIVINA ODGOVORNOSTIOSNOVINJENOGISKLJUENJA U
MEUNARODNOM MATERIJALNOM KRIVINOM PRAVU
' ovom dijelu nau panju usmjeri(emo na dva posebna pitanja. Dedno od njih odnosi se
na sam pojam krivine odgovornosti i pitanja koja se postavljaju u vezi sa njegovim
sadrajem)*67+. @rugo pitanje se odnosi na institute koji predstavljaju osnove za iskljuenje
krivine odgovornosti prema medunarodnom materijalnom krivinom pravu)*78+. ' okviru
ovog drugog pitanja govori(emo i o takvim institutima koji se u na&ionalnom krivinom
pravu smatraju osnovima za iskljuenje postojanja krivinog djela. 4akvi instituti su nuna
odbrana i krajnja nuda)*7*+. Medutim u meunarodnom materijainom krivinom pravu ovi
instituti su osnov za iskljuenje krivine odgovornosti pa je to razlog zbog kojih o njima
govorimo u ovom dijelu rada. 9zlaganje o svim ovim osnovima prati(e ijeenja koja su o
tome sadrana u Aimskom statutu 9:: pri emu (emo na odgovaraju(im mjestima iznijeti i
stavove meunarodnih adhoc krivinih tribunala.
64
SKRIPTA:
6.*. Pojam i elementi krivine odgovornosti
3ada neko li&e uini krivino djelo #pa i meunarodno krivino djelo$ jedno od pitanja koje
se neizbjeno postavija je i to da li se samo na osnovu toga to je djeio objektivno uinjeno
takvo li&e moe kazniti. S obzirom na to da je ve( odavno u vezi sa ovim pitanjem
prihva(ena objektivno"subjektivna kon&ep&ija krivinog djela nesumnjivo je da same realne
radnje uinio&a koje su svojevrsna spoljna mani%esta&ija unutranjih psihikih pro&esa koji
su se prije njihovog preduzimanja deavali u njemu nisu dovoljne da bi se uinila& mogao
kazniti za uinjeno krivino djelo. @a bi se to moglo uiniti neophodno je utvrditi kakav
psihiki odnos je uiniia& imao prema svom djelu. Meutim i ovaj odnos pretpostavlja
prethodno postojanje kod uinio&a odgovaraju(eg psihikog stanja koje podrazumijeva
ispravnost njegovog psihikog aparata. !aime polazi se od toga da samo duevno zdrava
ii&a mogu imati odgovaraju(i psihiki odnos prema svojim postup&ima. @akle krivina
odgovornost ima dva elementa koji odreuju sadraj ovog pojma. Dedan od tih elemenata
je psihiko stanje uinio&a a drugi je njegov psihiki odnos prema uinjenom krivinom
djelu. Oba ova elementa vezana su za aktivnog subjekta krivinog djela zbog ega se
moe re(i da je rije o eiementima subjektivnog karaktera. Stoga se krivina odgovomost
pojmovno moe odrediti kao skup subjektivnih elemenata na strani uinio&a krivinog djela
pomo(u kojih se odreduju njegovo psihiko stanje i psihiki odnos prema uinjenom
krivinom djelu. Ovako odreen sadraj krivine odgovornosti vai i u sluaju
meunarodnog krivinog djeia.
4aj skup subjektivnih elemenata mora se nalaziti na strani li&a u vrijeme izvrenja krivinog
djela i biti takvog kvaliteta da se za njega moe re(i da je bio u normalnom psihikom
stanju na osnovu kojeg je mogao pravilno rasudivati i odluivati te postupati svjesno i
voljno u odnosu na uinjeno krivino djelo. !a osnovu toga moe se re(i da se krivino
odgovomim li&em smatra ono li&e koje je u vrijeme izvrenja krivinog djela bilo u
normalnom psihikom stanju koje mu je omogu(avaio pravilno rasuivanje i donoenje
odiuka te koje je svoje djelo preduzelo svjesno i voljno. Ovako odreden sadraj pojma
krivine odgovomosti govori nam kako u njemu postoje dva elementa. Dedan od njih se u
teoriji krivinog prava naziva uraunljivost a drugi vinost$
6.*.*. 'raunljivost
'raunljivost je osnov krivine odgovornosti stub na kojem stoji ova vrsta ljudske
odgovornosti. <ez uraunljivosti se ne moe govoriti o psihikom odnosu uinio&a
meunarodnog krivinog djela prema svom djelu u konkretnom sluaju. Sadrinu
uraunljivosti ini takvo psihiko stanje uinio&a krivinog djeia koje mu omogu(uje da u
konkretnoj situa&iji praviino rasuuje i upravija svojim postup&ima. Ova sadrina dakle
obuhvata dva eiementa od kojih se jedan naziva intelektualnim a drugi voljnim ili
voluntaristikim$
9ntelektualna mo( kao elemenat uraunljivosti se najuoptenije odreuje kao sposobnost
ovjeka da pravilno misli #razmilja$ da u tom pro&esu donosi ispravne sudove i zakljuke.
' krivinopravnom smislu ova mo( se ogleda u sposobnosti uinio&a da pravilno shvati
znaaj svojih postupaka #svog injenja ili neinjenja$ i posljedi&a koje usljed tog ponaanja
nastaju u realnom svijetu.
Eoluntaristika mo( predstavlja sposobnost ovjeka da samostalno upravlja svojim
postup&ima tj. da samostalno odluuje kako (e se u odreenoj situa&iji ponaati #da li (e
neto initi ili ne initi$. ' krivinopravnom smislu ova mo( oznaava sposobnost uinio&a
da samostalno odluuje o svom ponaanju u konkretnoj krivinopravnoj situa&iji. Ova
sposobnost mu omogu(uje da u toj situa&iji samostalno donosi odluke o tome da li (e
preduzeti odredenu radnju iz bi(a nekog krivinog djela ili (e pak propustiti odreeno
injenje na koje je inae obavezan prema nekom propisu. 3od voluntaristike mo(i kako
vidimo veoma je vano da uinila& sam donosi odluke o svom ponaanju. On to dakle ne
ini nesvjesno ili sluajno niti pod uti&ajem neke prinude spolja.
9zmeu intelektualne i voluntaristike mo(i kao elemenata uraunljivosti postoji veza jer je
intelektualna mo( preduslov postojanja voluntaristike mo(i. 4a veza je dvostruka. Ona se
65
SKRIPTA:
najprije ogleda u tome to se u situa&iji u kojoj li&e #uinila&$ nije sposobno da samostalno
rasuduje ne moe re(i da moe samostalno odluivati o svojim postup&ima. Meutim
mogu(a je i obrnuta situa&ija u kojoj je li&e #uinila& krivinog djela$ bilo sposobno da
ispravno misli o svojim postup&ima #da ima tanu predstavu o njima$ i da je svjesno
stvarnog znaaja onog to ini ali da uprkos tome ne moe da kontrolie svoje ponaanje
jer nema mo( odluivanja. 4akve situa&ije postoje na primjer kod uinila&a koji imaju
*olesni hiper"seksualni nagon ili kod kleptomana. ' bilo kojoj od ove dvije situa&ije
izostanak jedne od pomenutih mo(i uinio&a iskljuuje njegovu uraunljivost. lmaju(i u vidu
da vinost predstavlja psihiki odnos uinio&a krivinog djela prema svom djelu
uraunljivost predstavlja njen osnov jer se samo za li&a koja su prethodno mogla da
rasuduju o svom ponaanju i da samostaino odluuju o svojim radnjama moe re(i da su
vino postupaia u odnosu na djelo.
'raunljivost se pretpostavlja jer se polazi od toga da je najve(i broj ljudi duevno zdrav
pri emu se ova pretpostavka uspostavlja u odnosu na odredenu starosnu dob. Ova
pretpostavka za posljedi&u ima to da se u krivinom zakonodavstvu ne odreuje pojam
uraunljivosti tj. ne odreduje se ta jeste uraunljivost ve( ta ona nije. !a ovaj nain je
postupljeno i u Aimskom statutu 9::. !aime ovaj statut uspostavlja nadlenost 9:: u
odnosu na sva li&a koja su u vrijeme izvrenja krivinog djela imala *6 godina ime na
posredan nain polazi od navedene pretpostavke da su sva li&a od te starosne dobi
sposobna za rasuivanje i upravljanje svojim postup&ima #da su uraunljiva$. !o kako se
radi o oborivoj pretpostav&i Statut u lanu -* stav * taka #a$ propisuje da nije krivino
odgovorno li&e ako u vrijeme i"vrenja krivinog djela iz nadlenosti 9:: 0pati od duevne
bolesti ili nedostatka koji razara sposobnost tog li&a da pro&jenjuje nezakonitost ili narav
svog djela ili sposobnost da kontrolie svoje ponaanje da bi udovoljilo zakonskim
uslovima0.
9z navedene odredbe Statuta proizilazi da se neuraunljivost moe mani%estovati u dva
oblika. Prvi se ogleda u nesposobnosti uinio&a da pro&jenjuje nezakonitost ili prirodu svog
djela a drugi u njegovoj nesposobnosti da kontrolie svoje ponaanje. 9 u jednom i u
drugom sluaju uzrok te nesposobnosti mora biti u duevnoj bolesti ili u duevnom
nedostatku na strani uinio&a. @uevna bolest ili nedostatak predstavlja bioloki osnov
neuraunljivosti dok nesposobnost upravljanja svojim ponaanjem predstavlja psiholoki
osnov neuraunljivosti.
!euraunljivost se u svakom konkretnom sluaju utvrduje u odnosu na vrijeme i"vrenja
meunarodnog krivinog djela i u tome nezamjenjivu ulogu imaju vjeta&i odgovaraju(e
medi&inske struke s obzirom na to da se radi o pitanjima iz domena medi&inskih nauka.
9stina neuraunljivost predstavlja pravno pitanje o kojem u konkretnom sluaju odluku
donosi sud ali pravilnu odluku o tome on ne moe donijeti bez angaovanja odgovaraju(ih
vjetaka.
3rivinopravni znaaj neuraunljivosti ogleda se u tome to uinila& meunarodnog
krivinog djela na ijoj strani je utvrena neuraunljivost nije krivino odgovoran za to
krivino djelo. @akle takav uinila& ne moe se oglasiti krivim ve( se oslobaa od optube
zbog nepostojanja krivine odgovornosti. 4akvom uinio&u se ne izriu ni mjere
bezbjednosti #npr. obavezno iijeenje u odgovaraju(oj zdravstvenoj ustanovi odnosno na
slobodi$ s obzirom na to da Aimski statut 9:: ne propisuje mogu(nost izri&anja ovih
krivinih sank&ija.
6.*.*.*. <itno smanjena uraunljivost
9maju(i u vidu da izmeu uraunljivosti i neuraunljivosti postoji prelazno stanje u kojem
postoji duevna poreme(enost takvog stepena koja istina ne iskljuuje u potpunosti
uraunljivost nego je samo umanjuje postavlja se pitanje njenog znaaja u meunarodnom
materijalnom krivinom pravu. ' doma(em zakonodavstvu za ovo stanje upotrebljava se
izraz *itno smanjena uraunljivost dok se u stranoj teoriji i judikaturi upotrebljava izraz
smanjena uraunljivost (diminished responsi*ilitB)$ Ovaj oblik ne propisuje Aimski statut
9:: ali to smatramo ne znai da se on ne treba uzeti u obzir u odreenom sluaju u kom
66
SKRIPTA:
bude utvren. ' literaturi o ovom pitanju a vezano za 9:4; istie se kako smanjena
uraunljivost ne oslobaa od krivine odgovornosti ali se moe uzeti u obzir kao osnov za
ublaavanje kazne)*7,+. ' predmetu protiv optuenog 6sada !ande 9:4; je odbio
pozivanje odbrane na smanjenu uraunljivost optuenog u vrijeme izvrenja krivinog djela
koje mu je optuni&om stavljeno na teret. 3ao razloge za ovaj stav Pretresno vije(e 99
4ribunaia je istakio da:
0 ...nije ubijedeno u osnovanost odbrane smanjenom uraunljivo(u kakav se zagovara u
prilog ?sada Iande. Odbrana ne tvrdi da je u relevantnom periodu ?sad Iando bio
nesposoban da razlikuje dobro i zlo. 9ako svjedoenja vjetaka idu u prilog tome da je g.
Iando patio od poreme(aja linosti dokazi koji se odnose na njegovu nesposobnost da
kontrolie svoje %izike postupke iz razloga duevne poreme(enosti nisu nipoto
zadovoljavaju(i. Gtavie Pretresno vije(e smatra da je uprkos svom poreme(aju linosti
?sad Iando bio itekako sposoban da kontrolie svoje postupke0)*7-+.
9z &itiranog dijela presude moe se zakljuiti kako Pretresno vije(e ne iskljuuje mogu(nost
postojanja smanjene uraunljivosti kod meunarodnih krivinih djeia mada je u
konkretnom sluaju smatralo da se ovaj institut o odnosu na optueno li&e nije mogao
primijeniti. Posebno je pitanje kako u takvim situa&ijama primijeniti ovaj institut s obzirom
na to da ni Statut 9:4; kao ni Aimski statut ne sadri odredbe o smanjenoj uraunljivosti.
' tom smislu znaajan je onaj dio pomenute presude u kom Pretresno vije(e govori o tome
na koje izvore se poziva u razmatranju ovog pitanja u konkretnom sluaju. S tim u vezi se
kae:
0Kvrsto je uvrijeeno da tumaenje lanova Statuta i odredbi Pravilnika treba zapoeti
podsje(anjem na opte prin&ipe tumaenja koji su kodi%ikovani u lanu -* <eke
konven&ije o ugovomom pravu. 4akoe kao to je ranije obrazloeno prihvatljivo je
oslanjanje na pravila tumaenja iz na&ionalnih pravnih sistema gdje god se ona mogu
primijeniti a da se pri tom ostane u okviru optih prin&ipa prava. Meutim gdje god su
nacionalna pravila tumaenja u neskladu s o*inim je"ikom 1tatuta i 3ravilnika i njihovim
ciljem i svrhom, primjena nacionalnih pravila postaje irelevantna (na kur"iv)$ 4
predmetnom sluaju, kad pojam nije definisan u 1tatutu I;5Jt ali je jasno definisan i
artikulisan u odred*ama vie nacionalnih pravnih sistema, i to na vie naina, oito je
dopustivo pri*jegavati taKcvim nacionalnim pravnim sistemima (na kur"iv) radi ra"janjenja
pojma koji je dat u 3ravilniku$
Odbrana smanjenom uraunljivo(u priznata je u razliitim obli&ima sa razliitim pravnim
posljedi&ama u mnogim na&ionalnim pravnim sistemima. 'glavnom podiijee raznim
ogranienjima i ne prua optuenom potpunu zatitu od krivinih posljedi&a njegovih
krivinih djela. ' nekim dravama naprosto se smanjuje teina krivinog djela kojom se
moe teretiti optueni koji se poziva na takvu odbranu. !a primjer u ?ngleskoj i Eelsu li&u
za koje se ustanovi da mu je smanjena uraunljivost ne moe se suditi za ubistvo nego se
mora izjasniti krivim za ubistvo na mah. ' nekim evropskim zemljama li&e koje pati od
takvog poreme(aja time stie uslove za ublaavanje kazne0)*7.+.
9z &itiranog sluaja moe se uoiti kako Pretresno vije(e ukazuje da smanjena uraunljivost
uinio&a meunarodnog krivinog djela moe biti od uti&aja na presuenje odreene
krivine stvari i to na dvojak nain. Ona naime moe biti razlog da se njegovo ponaanje
pravno kvali%ikuje kao blae krivino djelo #ako se prihvate sistemi ?ngleske i Eelsa$ ili pak
tako to se uzima u obzir kao olakavaju(a okolnost prilikom odmjeravanja kazne #kao u
sluajevima Hran&uske !jemake 9talije Dunoa%rike Aepublike$. !o u svakom sluaju
ova uraunljivost ne dovodi do iskljuenja krivine odgovornosti.
Prema lanu *.1 stav , taka #a$ alineja #i$ Pravilnika o postupku i dokazivanju 9:: bitno
smanjena uraunljivost uzima se u obzir kao posebna olakavaju(a okolnost.
6.*.*.,. 3rivina odgovornost po osnovu actiones li*erae in causa
!euraunljivost uinio&a u vrijeme izvrenja meunarodnog krivinog djela naje(e
nastupa usljed odreene duevne bolesti. Medutim u stanje neuraunljivosti uinila& se
moe dovesti i svojim aktivnostima i to naje(e upotrebom alkohola ili droga. ' ovom
67
SKRIPTA:
sluaju primjenom optih pravila o neuraunljivosti takvo li&e bi se smatralo krivino
neodgovomim ali razlozi kriminalnopolitike prirode nalau da se to pravilo ne moe uvijek
primijeniti. !aime mogu(e su situa&ije u kojima se uinila& krivinog djela prije nego to (e
ga uiniti upotrebom alkohola ili droga dovede u stanje neuraunljivosti. Omogu(iti i
takvom li&u pozivanje na neuranljivost svakako ne bi bilo kriminalnopolitiki opravdano.
/bog toga su i u Aimskom statutu 9:: po ugledu na na&ionalna zakonodavstva usvojena
pravila o krivinoj odgovornosti ovakvih uinila&a meunarodnih krivinih djela. Ova pravila
u teoriji krivinog prava nazivaju se actiones li*erae in causa. Klanom -* stav * taka #b$
Aimskog statuta propisano je da li&e nije krivino odgovorno ako u vrijeme izvrenja
krivinog djela 0stanje opijenosti razara sposobnost tog li&a da pro&ijeni nezakonitost ili
prirodu svog djela ili sposobnost da kontrolie svoje ponaanje da bi udovoljilo zakonskim
uslovima osim ako je opijenost bila dobrovoljna pod okolnostima pod kojima je li&e znalo ili
prenebreglo opasnost da (e usljed opijenosti vjerovatno izvriti djelo koje predstavlja
krivino djelo iz nadlenosti Suda0.
3ako vidimo Statut u osnovi dozvoljava mogu(nost pozivanja na ovaj osnov iskljuenja
krivine odgovornosti uinio&u meunarodnog krivinog djela ako je stanje opijenosti
ra"orilo njegovu sposobnost da shvati nezakonitost ili prirodu svog djela ili pak da upravlja
svojim postup&ima. Meutim ovaj osnov ne(e dovesti do krivine neodgovornosti onog li&a
koje se do*rovoljno dovelo u takvo stanje i to u okolnostima pod kojima je znalo ili
prenebreglo da (e u u tom stanju uiniti krivino djelo. Pri tome je dovoljno da je to li&e
znalo da (e vjerovatno #dakle ne i izvjesno$ u takvom stanju uiniti neko od krivinih djela
iz nadlenosti 9::.
6.*.,. Einost
3ada se za odreeno li&e utvrdi da je u vrijeme izvrenja meunarodnog krivinog djela bilo
uraunljivo tj. da je biio sposobno da shvati znaaj svog djela i da upravlja svojim
postup&ima to jo nije dovoijno da bi se mogio oglasiti krivino odgovomim. /a tako neto
zahtijeva se prethodno utvrivanje psihikog odnosa uinio&a prema svom djelu. Ovaj
psihiki odnos iako ga izraavamo rijeima u jednini predstavlja u stvari svijest i volju
uinio&a. /bog toga se radi o skupu psihikih odnosa izraenih kroz svijest i volju uinio&a
u odnosu na svoje djelo. Ovaj skup se u teoriji krivinog prava naziva vinost koja se u
medunarodnom krivinom pravu oznaava izrazom mens rea. Eidimo kako i u sluaju
vinosti ovaj pojam sadrajno ine svijest i volja kao i u siuaju uraunljivosti. /bog toga se
moe postaviti pitanje u emu je onda razlika izmeu njih. Ova razlika se ogleda u tome to
se kod uraunljivosti utvrduje da * i je uinila& bio uopte sposoban da shvati znaaj svog
djela odnosno da li je uopte mogao da upravija svojim postup&ima dok se kod vinosti
utvruje da li je uinila& bio svjestan odreenog krivinog djela i da li je to djelo htio. 3ao i u
sluaju uraunljivosti i kod vinosti se ona mora utvrivati u svakom konkretnom sluaju jer
se u sluaju odsutnosti nekog od njenih oblika kojim se moe izvriti odreeno
medunarodno krivino djelo ne moe uspostaviti krivina odgovomost li&a kojem se to
djeio stavlja na teret.
9 u meunarodnom materijalnom krivinom pravu postoje dva oblika vinosti: umiljaj i
nehat$ O njima govorimo u nastavku.
6.*.,.*. 'miljaj
Ovaj oblik vinosti ima dva elementa koji se mogu oznaiti kao intelektualni i voluntaristiki.
9nteiektualni element predstavlja svijest uinio&a o svom djelu. 'inila& je dakle kod ovog
oblika vinosti u intelektualnom smisiu svjestan djela koje preduzima. Medutim za
postojanje umiljaja neophodno je da kod uinio&a krivinog djela postoji i voljni elemenat.
Ovaj elemenat moe se ogledati u htijenju tog djela ili u svijesti uinio&a da zbog njegovog
injenja ili neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedi&a i njegovom pristajanju na njeno
nastupanje. 9maju(i u vidu ta dva oblika volje kod uinio&a umiljaj moe biti direktni i
eventualni$
&irektni umiljaj postoji u situa&iji kada je uinila& svjestan svog djela i ho(e njegovo
izvrenje a eventualni umiljaj znai da je uinila& svjestan da usljed njegovog injenja ili
68
SKRIPTA:
neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedi&a pa i pored toga pristaje na njeno
nastupanje. 9 jednom i drugom obliku umiljaja zajedniko je to to je uinila& u oba sluaja
svjestan svog djela ali se razlika izmeu njih ogleda u stepenu saglasnosti sa nastupanjem
zabranjene posijedi&e. 3od direktnog umiijaja uinila& ho(e njeno nastupanje dok kod
eventuainog umiljaja pristaje na zabranjenu posljedi&u. Aazgranienje ne samo izmeu
ova dva oblika odnosa uinio&a prema posljedi&i krivinog djela ve( i izmeu eventualnog
umiljaja i svjesnog nehata vri se pomo(u tzv. 9rankove formule #Aajnhard Hrank$.
Sutina ove %ormule svodi se na to da pristajanje na posljedi&u postoji u situa&iji kada se
uinila& krivinog djela ne bi uzdrao od radnje izvrenja i da je posljedi&u tog djela
predvidio kao izvjesnu #sigurnu$.
3od direktnog i eventualnog umiljaja uinila& je kako smo rekli svjestan svog djela pa se
s tim u vezi postavlja pitanje ta ova svijest treba da obuhvata. 4a svijest treba da obuhvata
sva obiljeja krivinog djeia o kojem se radi u konkretnom sluaju. Ova obiljeja mogu biti
razliita zavisno od toga o kom krivinom djelu je rije ali u svakom sluaju to trebaju biti
ona obiljeja sadrana u zakonskom bi(u krivinog djela koje se uinio&u stavija na teret.
Pored toga u obiljejima nekih meunarodnih krivinih djela trai se da uinila& ima znanje
o odreenim okolnostima ili posljedi&ama. 4o je na primjer sluaj sa krivinim djelom
zloina protiv ovjenosti iz lana 5 Aimskog statuta 9::. !aime bi(e ovog krivinog djela
koje se moe uiniti kao dio rasprostranjenog ili sistematskog napada protiv bilo kog
&ivilnog stanovnitva trai da uinila& ovog zloina zna za takav napad. 9li kod krivinog
djela ratnog zloina iz lana 6 stav , taka #b$ alineja #iv$ Aimskog statuta koje prema
tekstu Statuta predstavlja namjeran napad trai se da njegov uinila& ima znanje da (e
takav napad biti popra(en gubitkom ivota ili povredama &ivila ili ote(enjem &ivilnih
objekata ili da (e prouzrokovati rasprostranjenu dugoronu i teku tetu prirodnoj okolini
te da bi ovi postup&i bili oigledno pretjerani u odnosu na predvienu konkretnu i
neposrednu ukupnu vojnu prednost. ' ovakvim situa&ijama umiljaj uinio&a treba
obuhvatati i njegovo znanje o navedenim okolnostima odnosno posljedi&ama pri emu
teret dokazivanja u tom prav&u lei na tuio&u. ' vezi sa znanjem tih okoinosti treba re(i
da to znanje kako se istie +ne "nai spo"naju pravne ocene tih okolnosti$ Ono samo
ukazuje na shvatanje okolnosti koje predvia neko konkretno medunarodno pravilo.
Meunarodno pravo kao ni najve(i broj na&ionalnih pravnih sistema ne zahtijeva spoznaju
o nezakonitosti neke radnje da bi ta radnja predstavljala medunarodni
zloin...Meunarodno pravo jedino uzima u obzir poznavanje ili nepoznavanje prava kada
je doputena odbrana na osnovu greke u po"navanju prava " jer je pravo o nekom
posebnom pitanju neizvjesno i nejasno. @rugim rijeima ako se tom subjektivnom
elementu ne pridrui i o*jektivno stanje prava tj. njegova neizvjesnost " meunarodno
pravo su*jektivnoj spoznaji izvrio&a o pravu ne pridaje znaaj0)*71+.
' sluaju nekih meunarodnih krivinih djela njihovo zakonsko bi(e zahtijeva postojanje
odreene namjere kod uinio&a u vrijeme izvrenja krivinih djela. 4ipian primjer ovakvog
krivinog djela je zloin geno&ida. Prema lanu 2 Aimskog statuta za postojanje ovog
zloina trai se namjera uinio&a da u potpunosti ili djelimino uniti odreenu na&ionalnu
etniku rasnu ili vjersku grupu. ' vezi sa pojmom namjere u teoriji se istie da je on 0usko
vezan sa pojmom &ilja. :ilj je spoljni #izvan linosti$ objektivni %iziki %enomen koji se kao
predstava odraava u svijesti ovjeka. 'koliko predstava o &ilju djeluje kao motiv za
preduzimanje izvjesne radnje " tada postoji namjera kao jedan iskljuivo psihiki %enomen.
S namjerom postupa ono li&e koje pod dejstvom predstave o &ilju preduzima radnju da bi
ostvarilo &ilj0)*72+. Ovako odreen pojam namjere vai i u sluaju onih medunarodnih
krivinih djela kod kojih je namjera jedan od elemenata iz njihovog zakonskog bi(a.
3od najve(eg broja meunarodnih krivinih djela direktan umiljaj je uslov za njihovo
postojanje mada se ne moe iskljuiti i mogu(nost eventualnog umiljaja u odreenim
situa&ijama. !a ovakav zakljuak upu(uje i Aimski statut 9::. !aime prema lanu -8 stav
* Statuta +ako nije drukije predvieno #na kurziv$ li&e je krivino odgovorno i podlijee
kazni za zloin iz nadlenosti suda samo ako su materijalni elementi izvreni sa namjerom i
69
SKRIPTA:
znanjem.0 Pri tome namjera postoji:
0#a$ u odnosu na djelo kada li&e ima namjeru da izvri djeloC
#b$ u odnosu na posljedi&u kada li&e ima namjeru da prouzrokuje tu posljedi&u ili je svjesno
da (e do nje do(i pri uobiajenom toku stvari0.
3ako vidimo Statut zahtijeva postojanje i namjere i znanja kod uinio&a prilikom izvrenja
nekog od krivinih djela iz nadlenosti 9:: a to su prije svega elementi direktnog
umiljaja. Pri tome je ianom -8 stav - Statuta znanje odreeno kao 0svijest da postoje
okolnosti ili da (e pri uobiajenom toku stvari do(i do posljedi&e0. Meutim od ovog pravila
doputa se izuzetak na ta upu(uje onaj dio ranije &itirane odredbe Statuta koji glasi: 0>ko
nije drukije predvieno...0. 4o znai da su prema Statutu mogu(e i situa&ije u kojima se
krivina odgovornost uinio&a temelji na njegovom eventualnom umiljaju odnosno nehatu.
4akve situa&ije su mogu(e kod komandne odgovornosti jer Statut u lanu ,6 predvia
krivinu odgovornost vojnih komandanata ili li&a koja su stvamo djelovala u tom svojstvu
za nepropisno kontrolisanje i nadzor svojih snaga i u sluaju svjesnog prene*regavanja
obavjetenja koja su jasno ukazivala da podredeni izvravaju ili (e izvriti krivina djela
odnosno ako komandanti nisu znali da njihove snage izvravaju ili (e izvriti krivina djela
iako su usljed okolnosti u to vrijeme tre*ali da "naju za to.
6.*.,.,. !ehat
@rugi oblik vinosti je nehat koji je u odnosu na umiljaj blai oblik vinosti. 9 kod nehata
uinila& krivinog djela ima odreeni psihiki odnos prema djelu koji se moe izraavati na
dva naina. 'inila& je u prvom sluaju svjestan da usljed njegovog injenja ili neinjenja
moe nastupiti zabranjena posljedi&a ali olako dri da (e je mo(i sprijeiti ili da ona uopte
ne(e nastupiti. Ovdje se radi o svjesnom nehatu. ' drugom sluaju uinila& nije bio
svjestan mogu(nosti nastupanja zabranjene posljedi&e ali je prema okolnostima
konkretnog siuaja i prema svojim linim svojstvima bio duan i mogao biti svjestan takve
mogu(nosti. Ovakav nehat naziva se nesvjesnim nehatom$
Svjesni nehat se pribliava umiljaju po tome to je i u jednom i u drugom sluaju uinila&
krivinog djela svjestan svog djela. @akle i umiljaj i svjesni nehat imaju zajedniki
intelektualni elemenat ali se razlikuju u odnosu na voljni elemenat jer kod svjesnog nehata
uinila& niti ho(e niti pristaje na nastupanje zabranjene posljedi&e. /a razliku od svjesnog
nehata nesvjesni nehat se od umiljaja razlikuje kako po intelektualnom tako i po voljnom
eiementu. !aime kod ovog nehata uinila& nije svjestan svog djela ne(e njegovu
posljedi&u niti pristaje na njeno nastupanje. Meutim nesvjesni nehat u svojoj sadrini ima
ne samo elemente koji negiraju postojanje svijesti i volje kod uinio&a ve( i jedan pozitivni
elemenat koji pravni poredak stavlja pred uinio&a. On se sastoji u zahtjevu upravljenom
prema uinio&u na osnovu kojeg je prema okolnostima sluaja i svojim linim svojstvima
bio duan i mogao biti svjestan mogu(nosti nastupanja zabranjene posljedi&e a to znai i
obiljeja iz zakonskog bi(a krivinog djela koje je uinio.
Pored ovih oblika nehata u teoriji se kao poseban oblik navodi profesionalni nehat$ Ovaj
oblik nehata se vee za odredena ljudska zanimanja #pro%esije$ kod kojih se od li&a koja ih
obavljaju trai paljivije postupanje nego to bi se u istoj situa&iji trailo od drugih ljudi koji
se ne bave tom pro%esijom. ' sudskoj praksi pro%esionalni nehat moe se uzeti u obzir
prilikom odmjeravanja kazne uinio&u krivinog djela.
' vezi sa svjesnim i nesvjesnim nehatom u meunarodnom krivinom pravu navodi se da
postojanje 0nesvjesnog nehata obino nije dovoljno da bi postojala pojedinana krivina
odgovornost0 te da 0s obzirom na samu prirodu meunarodnih zioina #koji su uvijek teki
napadi na osnovne vrijednosti$ nehat u meunarodnom krivinom pravu predstavlja
standard za mjerenje odgovornosti samo kada dostigne prag tekog ili svjesnog nehata
#culpa gravis$0)*75+. Meutim smatramo kako iz odredbi Aimskog statuta proizilazi
mogu(nost komandne odgovornosti i po osnovu nesvjesnog nehata na koji zakljuak
naroito ukazuje onaj dio odredbe Statuta u kome se od pretpostavljenog li&a zahtijeva da
je ,$$$tre*alo da "na da snage izvravaju ili (e izvriti ta krivina djela...0.
70
SKRIPTA:
Aanije smo ukazali kako Aimski statut 9:: predvia mogu(nost krivine odgovornosti po
osnovu nehata vojnih komandanata ili li&a koja stvarno djeluju u tom svojstvu. 4a
mogu(nost propisana je u lanu ,6 stav * taka #a$ alineja #i$ Statuta i u dijelu koji se
odnosi na nehat glasi:
0Pored drugih osnova krivine odgovornosti prema ovom statutu za krivina djela iz
nadlenosti Suda:
#a$ vojni zapovjednik ili li&e koje stvarno djeluje kao vojni zapovjednik krivino je odgovorno
za krivina djela iz nadlenosti Suda koje su poinile snage pod njegovom stvarnom
komandom i nadzorom odnosno stvarnom vla(u i nadzorom zato to nisu propisno
kontrolisali te snage:
#i$ ako su taj vojni zapovjednik ili li&e... usljed okolnosti u to vrijeme trebalo da znaju da
snage izvravaju ili (e izvriti ta krivina djela i
#ii$ ako taj vojni zapovjednik ili li&e nisu preduzeli sve potrebne i razumne mjere u svojoj
mo(i da sprijee ili suzbiju njihovo izvrenje ili stvar predaju nadlenim organima radi
istrage i gonjenja.0
' ovakvim situa&ijama se od komandanta 0trai da sazna i provjeri neophodne in%orma&ije
potrebne za pra(enje ponaanja potinjenih. >ko ne postupa po tim standardima
ponaanja onda je rije o svjesnom nehatu0)*76+ koji predstavlja osnov za krivinu
odgovornost tih li&a mada &itirana odredba kako smo naprijed rekli prua osnov za
uspostavljanje njihove krivine odgovornosti i po osnovu nesvjesnog nehata. !aravno u
takvim situa&ijama mora se voditi rauna ne samo o psihikom odnosu tih li&a prema ovoj
svojoj dunosti ve( i o njihovom odnosu prema krajnjim posljedi&ama koje su usljed tih
propusta nastupile. !aime ako dokazi s tim u vezi ukazuju da je ponaanje vojnog
komandanta ilo u prav&u njegovog saglaavanja #pristajanja$ sa krajnjim posljedi&ama
#npr. ubistvima ratnih zarobljenika$ onda se ne bi moglo raditi o nehatu ve( o eventuainom
umiljaju.
6.,. Ostali osnovi iskljuenja krivine odgovornosti
Prethodno izlaganje pokazalo je kako se kao osnovi iskljuenja krivine odgovornosti za
medunarodno krivino djelo mogu pojaviti neuraunljivost njegovog uinio&a kao i posebna
situa&ija vezana za institut actiones li*erae in causa$ !aime kod ovog instituta do
iskljuenja krivine odgovornosti moe do(i samo u sluaju opijenosti koja nije bila
dobrovoljna i koja je razorila sposobnost takvog li&a da pro&ijeni nezakonitost ili prirodu
svog djela ili njegovu sposobnost da upravlja svojim postup&ima. !o pored ovih Aimski
statut 9:: propisuje jo neke osnove iskljuenja krivine odgovornosti o kojima govorimo u
nastavku.
6.,.*. !una odbrana
Ovaj krivinopravni institut propisan je u lanu -* stav * taka #&$ Aimskog statuta. 9z te
odredbe Statuta proizilazi da nuna odbrana postoji ako li&e 0postupa razlono da bi
odbranilo sebe ili drugo li&e iii u sluaju ratnih zloina da bi odbranilo imovinu koja je bitna
za opstanak tog li&a ili drugog li&a iii imovinu bitnu za ostvarenje vojnog zadatka od
neposredne i nezakonite upotrebe sile na nain srazmjeran stepenu opasnosti koja prijeti
tom ili drugom li&u ili zati(enoj imovini.0
@a bi se ovaj institut mogao primijeniti potrebno je kako vidimo da u svakom konkretnom
sluaju bude ispunjeno nekoiiko uslova pri emu treba razlikovati sluajeve ratnih zloina
od ostaiih sluajeva. 3ao i kod nune odbrane prema na&ionalnom krivinom
zakonodavstvu navedeni uslovi mogu se podijeiiti u dvije grupe. Prvu od njih ine uslovi na
strani napadnutog li&a #uslovi odbrane$ a drugu uslovi koji moraju postojati na strani
napadaa #uslovi napada$.
'slovi koji moraju postojati na strani napadaa #usiovi napada) su:
#*$ Potrebno je najprije da postoji napad pod kojim se moe smatrati svaka radnja
upravljena na povredu ivota ili tijela a u sluaju ratnih zloina i napad na imovinu koja je
bitna za opstanak napadnutog ili nekog tre(eg li&a ili na imovinu koja je bitna za ostvarenje
vojnog zadatka. Gta predstavlja imovinu bitnu za opstanak nekog li&a odnosno za
71
SKRIPTA:
ostvarenje vojnog zadatka predstavlja %aktiko pitanje na koje se odgovor treba dati u
svakom konkretnom sluaju zavisno od svih okoinosti tog sluaja.
#,$ !apada moe biti samo ovjek jer se u sluaju ugroavanja putem prirodne sile ili od
strane ivotinje moe raditi o opasnosti kao elementu krajnje nude.
#-$ 9ako Statut u &itiranoj odredbi govori o nezakonitoj upotrebi sile oito je da se misli na
protivpravnost napada kao elementa nune odbrane.
#.$ !apad mora biti stvaran i neposredan pri emu se neposrednim napadom moe
smatrati i onaj koji neposredno predstoji tj. situa&ija u kojoj napadnuti svakog trenutka
moe oekivati da (e biti napadnut. ' sluaju da napadnuti pogreno smatra da je
napadnut odnosno da mu prijeti neposredna opasnost od napada moe da se kako se
istie 0poziva na stvamu zabludu u skladu sa odredbom lana -, Statuta0)*77+.
'slovi koji prema &itiranoj odredbi Statuta moraju postojati na strani napadnutog (uslovi
od*rane) su:
#*$ Odbrana napadnutog mora se sastojati u odbijanju napada od njega ili nekog drugog
li&a odnosno u sluaju ratnih zloina u odbijanju napada na imovinu koja je bitna za
opstanak napadnutog li&a ili nekog drugog li&a ili na imovinu bitnu za ostvarenje vojnog
zadatka. 4om prilikom napadnuti povreuje napadaa ali to ini kako bi odbio njegov
napad.
#,$ Odbijanje napada mora biti usmjereno protiv napadaa s tim to (e ovaj uslov
postojati ako li&e koje se brani tom prilikom napada bilo koje dobro napadaa kako bi odbilo
njegov napad.
#-$ !eophodno je da postoji istovremenost izmeu napada i odbrane to (e biti kako u
sluaju kada je napad zapoeo tako i kada on neposredno predstoji. 3ada je napad odbijen
ili je usljed drugih razloga prestao pa napadnuti nakon toga i dalje djeiuje protiv napadaa
takve njegove djelatnosti ne bi se mogle smatrati nunom odbranom.
#.$ Mora postojati srazmjernost izmeu napada i odbrane pri emu se postojanje
srazmjere pro&jenjuje u svakom konkretnom sluaju prema stepenu opasnosti koja je
prijetila napadnutom.
'koliko su u konkretnom sluaju ispunjeni navedeni uslovi li&e koje se poziva na ovaj
institut nije krivino odgovomo #lan -* stav * Statuta$. Meutim to to je li&e uestvovalo
u odbrambenim dejstvima svojih snaga samo po sebi ne iskljuuje njegovu krivinu
odgovornost. Ova odredba sadrana je u drugoj reeni&i take #d$ lana -* Statuta a kao
razlog za nju iznosi se potreba da se ne mijea 0nuna odbrana sa kolektivnom odbranom
u de%anzivnoj vojnoj opera&iji0),88+. Pored ovog razloga korisno je iznijeti i jo jedan na
koji u vezi sa nunom odbranom inae ukazuje 3aseze. ' stvari ovaj autor se poziva na
odluku Pretresnog vije(a 9:4; u predmetu ordi i =erke"$ S tim u vezi 3aseze najprije
ukazuje da se nuna odbrana po meunarodnom krivinom pravu 0ne smije pobrkati sa
samoodbranom po medunarodnom javnom pravu0 jer se ova potonja 0odnosi na postupke
drava i njima slinih entiteta0 dok se nuna odbrana po meunarodnom krivinom pravu
#koju ovaj autor naziva samoodbranom " 1elf&efence) 0odnosi na postupke pojedina&a
prema drugim pojedin&ima0. 'kazavi na ovu razliku 3aseze istie da se ove dvije
odbrane dosta esto brkaju pa kao primjer iznosi sluaj u pomenutom predmetu u kom je
advokat odbrane 0tvrdio da su bosanski =rvati uli u oruanu borbu pod vostvom dva
optuena postupaju(i u samoodbrani reaguju(i na agresivnu politiku bosanskih
Muslimana. Pretresno ve(e 9:4; je s pravom odba&ilo ovu argumenta&iju navode(i da
vojne opera&ije voene u samoodbrani nisu po meunarodnom humanitarnom pravu
predviene kao osnov za iskljuenje protivpravnosti0),8*+. Pored toga to govori o potrebi
razlikovanja nune odbrane od samoodbrane po medunarodnom javnom pravu ovaj stav
9:4; na posredan nain nam pokazuje kako taj tribunal nunu odbranu smatra osnovom
za iskljuenje protivpravnosti dok je ona prema Aimskom statutu osnov iskljuenja krivine
odgovornosti.
' vezi sa samoodbranom treba napomenuti i to da se na nju prema meunarodnom
javnom pravu ne moe pozivati u sluajevima agresije jedne drave na drugu. ' ovim
72
SKRIPTA:
sluajevima pozivanje na samoodbranu nije dozvoljeno kako pojedin&ima tako ni
dravama koje su agresori),8,+.
6.,.,. 3rajnja nuda i prinuda
!avedeni instituti kao osnov za oslobaanje od krivine odgovornosti propisani su u lanu
-* stav * taka #d$ Aimskog statuta. Prema toj odredbi uinila& nije krivino odgovoran ako
u vrijeme izvrenja djela 0postupak koji prema navodima predstavlja krivino djelo iz
nadlenosti Suda proizilazi iz prinude kao posljedi&e prijetnje neposredno predstoje(om
smr(u ili trajnom ili neposrednom ozbiljnom tjelesnom povredom tog ili drugog li&a te li&e
postupa na neophodan i razloan nain da bi izbjeglo tu prijetnju ukoliko ne namjerava da
uzrokuje ve(u tetu od one koju eli da izbjegne. 4akva prijetnja moe pote(i:
#i$ od drugih li&a ili
#ii$ od drugih okolnosti van kontrole tog li&a.0
3ada se paljivo ita &itirana odredba Statuta ne moe se izbje(i utisak da se u njoj
prepli(u elementi prinude i krajnje nude i da je to kako se istie uinjeno na nain 0da se
te dvije situa&ije ne mogu jasno razlikovati0),8-+. lz ove odredbe se vidi da je pozivanje na
nju u konkretnom sluaju mogu(e ako je ispunjeno nekoliko uslova koji se mogu svrstati u
dvije grupe.
Prvu grupu ine uslovi koji moraju postojati na strani li&a koje se poziva na ovaj institut #li&e
kojem se prijeti$ dok drugu grupu ine uslovi koji postoje na strani li&a ili odreenih
okolnosti od kojih potie ova prijetnja. Prijetnja koja je usmjerena prema odreenom li&u
mora biti neposredna i takvog kvaliteta da dovodi do smrti trajne ili neposredne ozbiljne
tjeiesne povrede tog ili drugog li&a. @akle ova prijetnja moe biti usmjerena na ivot ili tijelo
tog ili drugog li&a a ne i protiv drugog pravnog dobra. Ii&e koje otklanja ovakvu prijetnju pri
tome mora djelovati razumno njegovo postupanje mora biti na nain koji mu je neophodan
da bi otklonio prijetnju tj. treba da se radi o nainu koji mu je u datoj situa&iji bio jedino na
raspolaganju. !ajzad uslov za primjenu ovog instituta je da li&e koje otklanja opasnost od
sebe ili drugog li&a nema namjeru da nanese ve(u tetu od one koja je njemu ili drugom
li&u prijetila. Ovdje je kako se s pravom istie 0presudan subjektivni a ne objektivni
kriterijum koji je inae uobiajen kod krajnje nude0),8.+. O prinudi bi se radilo ako prijetnja
potie od nekog li&a dok bi krajnja nuda postojala ako opasnost potie od okolnosti van
kontrole li&a prema kojem je upravljena),81+.
' praksi 9:4; pitanje mogu(nosti primjene ovog instituta postavilo se u sluaju optuenog
&raena 6rdemovia$ Falbeno vije(e ovog tribunala imalo je podijeljene stavove oko toga
da li ovaj institut moe biti osnov za potpunu odbranu #u smislu oslobaanja od krivine
odgovornosti$ ili se moe uzeti kao okoinost prilikom odiuivanja o kazni u sluaju kada je
optueno ii&e koje se poziva na prinudu radnjom izvrenja liilo ivota druga li&a. '
nastavku (emo najprije iznijeti neke stavove iz odluke ve(ine lanova Falbenog vije(a o
tome a zatim i izdvojeno miljenje iana tog vije(a sudije 3asezea. Pri tome treba imati u
vidu da ovaj tribunal ne primjenjuje Aimski statut ve( Statut 9:4;.
Prije nego to (e iznijeti svoj stav o ovim pitanjima ve(ina lanova Falbenog vije(a je
izvrila analizu pravnih sistema vie zemalja nakon ega istie:
0
66
!akon gornjeg pregleda pravnih izvora u razliitim pravnim sistemima i istraivanja
raziiitih poiitikih obzira koja moramo da imamo u vidu zauzimamo stav da prinuda ne
moe prema meunarodnom pravu da predstavlja potpunu odbranu za vojnika optuenog
za zloine protiv ovjenosti ili za ratne zloine koji ukljuuju oduzimanje nevinih ivota. Mi
to inimo imaju(i u vidu obavezu koja nam je postavljena Statutom da obezbijedimo da
meunarodno humanitarno pravo koje se bavi zatitom ovjeanstva ni na koji nain nije
ugroeno0),82+.
Suprotno ovom stavu ve(ine lanova Falbenog vije(a sudija 3aseze pozivaju(i se na
praksu nekih sudova od ranije u svom izdvojenom miljenju izmedu ostalog navodi
sljede(e:
0
.-
)...+ Medutim tamo gdje se optueni teretio za uee u kolektivnom ubijanju koje bi bilo
73
SKRIPTA:
sprovedeno bez obzira na njegovo ue(e odbrana je u naelu doputena$ ' takvim
siuajevima ako odbrana prinudom ne bi uspjela to je bilo zato to sudovi nisu bili uvjereni
u to da je optueni stvamo bio pod prinudom a ne zato to je u izbjegavanju zla
primijenjeno sredstvo nesrazmjerno izbjegnutom zlu. ' pogledu uslova srazmjernosti u
svim tim sluajevima bi zlo nastalo neizvravanjem nezakonitog naredenja biio mnogo ve(e
od zla nastalog njegovim izvrenjem. 4akav stav oito je bio u osnovi svih sluajeva
prihvatanja prinude od strane itaiijanskih i njemakih sudova nakon @rugog svjetskog rata
#vidi paragra%e -1"-7 supra$. Moglo bi se ustvrditi i da je isto rezonovanje primijenio
predsjedavaju(i vojni sudija u predmetu Aepsen, kada je u naelu prihvatio da prinuda
moe biti odbrana od optubi za ubistvo zato to prema tome kako je optueni izloio
injeni&e on nikako nije mogao da spase ivote rtava a da je odbio da izvri nareenje
samo bi postigao da uz njihove ivote bude rtvovan i njegov. Medutim sud tj. porota
oito nije povjerovao Depsenovoj verziji dogaaja te ga je proglasio krivim #vidi paragraf ,-
supra$.
.. 9zgleda dakle da sudska praksa ini izuzetak u sluajevima kada je " sude(i po
injeni&ama " veoma vjerovatno ako ne i izvjesno da bi zloin u svakom sluaju poinili
drugi ak i da je li&e koje je postupalo pod prinudom odbilo da ga poini. ... )...+ >ko bi se
povinovao svojoj zakonskoj obavezi da ne ubija ljude ugrozio bi sopstveni ivot a da od
toga niko ne *i imao koristi niti *i to imalo efekta osim to bi se ovjeanstvu pruio
herojski primjer #to od njega zakon ne moe traiti$: rtvovao bi vlastiti ivot sasvim izlino.
' ovom sluaju pretee zlo #prijetnja njegovom ivotu a zatim i njegova smrt$ bilo bi ve(e
od sredstva da se to zlo izbjegne #njegovo uzdravanje od poinjavanja zloina tj. od
uestvovanja u strijeljanju$.
'kratko obiajno pravilo medunarodnog prava koje se tie prinude a koje se razvilo na
osnovu sudske prakse i vojnih praviInika nekih drava ne iskljuuje primjenljivost prinude
kao odbrane od optubi za ratne zloine i zloine protiv ovjenosti kada je u njihovoj
osnovi ubistvo ili nezakonito ubijanje. Medutim poto je pravo na ivot najosnovnije ljudsko
pravo ovo pravilo zahtijeva da se opti uslovi postojanja prinude pose*no strogo
primjenjuju u sluaju ubijanja nevinih li&a0),85+.
Prema lanu *.1 stav , taka #a$ alineja #i$ Pravilnika o postupku i dokazivanju 9::
prinuda se uzima u obzir kao posebna olakavaju(a okolnost.
6.,.-. Stvarna i pravna zabluda
Odredbe o stvarnoj i pravnoj zabludi sadrane su u lanu -, Aimskog statuta pod
naslovom 0Kinjenina greka ili pravna greka0 #0'istake of fact or mistake of la-+)$
Stvarna zabluda je odredena u stavu * navedenog lana koji glasi: 0Kinjenina greka je
osnov za iskljuenje krivine odgovornosti samo ako porie duevni element kao uslov
krivinog djela.0
' vezi sa stvarnom zabludom treba podsjetiti da ona predstavlja pogrenu predstavu
uinio&a krivinog djela o nekoj stvarnoj okolnosti koja se moe odnositi na obiljeja iz
zakonskog bi(a krivinog djela ili pak na stvarnu okolnost koja nije sadraj tog bi(a. Ovo
predstavlja osnov za podjelu na dvije vrste stvarne zablude: stvarnu zabludu u uem smislu
i stvarnu zabludu u irem smislu. 1tvarna "a*luda u uem smislu postoji kada je uinila&
imao pogrenu predstavu o nekoj stvarnoj okolnosti koja je dio sadraja zakonskog bi(a
krivinog djela koje je uinio dok stvarna "a*luda u irem smislu postoji kada je uinila& bio
svjestan svih obiljeja krivinog djela koje ini ali je pogreno drao da postoje neke
stvarne okolnosti izvan tog bi(a koje bi da su stvarno postojale inile doputenim to
njegovo djelo. 9 jedna i druga zabluda iskljuuju postojanje umiljaja na strani uinio&a ali
ne uvijek i njegovog nehata. S tim u vezi u oba sluaja je od znaaja da li se radilo o
otklonjivoj ili neotklonjivoj stvarnoj zabludi s obzirom na to da samo neotklonjiva stvama
zabluda #u uem ili irem smislu$ predstavlja osnov za oslobaanje od krivine
odgovornosti jer iskljuuje postojanje kako umiljaja tako i nehata. >ko je uinila& krivinog
djela bio u otklonjivoj stvarnoj zabludi #u uem ili irem smislu$ krivino je odgovoran ako
zakon za to krivino djelo propisuje kanjavanje za nehat. 3od otklonjive stvarne zablude
74
SKRIPTA:
uinila& nije imao pravilnu predstavu o stvarnim okolnostima #onim iz zakonskog bi(a
krivinog djela ili onim izvan tog bi(a$ ali se smatra krivino odgovomim zato to je bio
duan i mogao imati pravilnu predstavu o tim okolnostima.
9maju(i u vidu &itiranu odredbu Aimskog statuta te dovode(i je u vezu sa lanom -8 stav *
Statuta prema kojem je li&e u pravilu krivino odgovomo samo ako su materijalni elementi
krivinog djela uinjeni sa namjerom i "nanjem jasno je da neotklonjiva stvama zabluda
iskljuuje krivinu odgovornost za uinjeno krivino djelo iz nadlenosti 9::. Medutim
Statut propisuje i mogu(nost nehatne krivine odgovornosti #kao u sluaju komandne
odgovornosti po lanu ,6 stav * taka #a$ alineja #i$ Statuta$ u kom sluaju otklonjiva
stvama zabluda ne bi iskljuivala odgovornost za nehat pretpostavijenog.
' vezi sa stvamom zabiudom 3itti&haisaree iznosi sluaj C$!ist and :thers #the +7ostages0
&ase$ o kojem je odluivao Eojni sud S>@"a. ' tom predmetu okrivljeni je bio optuen za
razaranje gradova varoi i seia i druga razaranja koji nisu biii opravdani vojnim potrebama
na okupiranim teritorijama prilikom povlaenja njegovih jedini&a iz Hinske u zapadnu
!orveku. ' vezi s tim optueni je pogreno drao da je ruska armija bila neposredno pred
njim zbog ega je naredio potpuno razaranje kako iza njegovih snaga ne bi ostalo nita
ruskoj armiji. ' toku postupka na osnovu dokaza je utvreno da je optueni imao pogrenu
predstavu o tome da je ruska armija biia neposredno pred njegovim snagama jer je
utvreno da se oekivalo da (e snage optuenog prilikom povlaenja biti napadnute od te
armije. /bog toga je sud nakon razmatranja svih injeni&a i okolnosti vezanih za situa&iju u
kojoj se nalazio optueni u vrijeme dogaaja stao na stanovite da takvo ponaanje
optuenog nije krivino djelo bez obzira to je naknadno utvreno da je u vrijeme kritinog
dogaaja predstava optuenog da je ruska armija neposredno pred njegovim snagama bila
pogrena .
Odredbe o pravnoj zabludi sadrane su u stavu , lana -, Aimskog statuta. Prema tom
stavu 0pravna greka u odnosu na to da li je odreeni tip ponaanja krivino djelo iz
nadlenosti Suda nije osnov za iskljuenje krivine odgovornosti. Meutim pravna greka
moe da bude osnov za iskljuenje krivine odgovornosti ako porie duevni element kao
uslov za to krivino djelo ili kako je propisano lanom --.0
@akle pravna zabluda u pravilu ne dovodi do iskijuenja krivine odgovornosti to je i
razumljivo imaju(i u vidu prirodu i teinu krivinih djela iz nadlenosti 9::. !o ona izuzetno
moe dovesti do iskljuenja te odgovornosti i to u dvije situa&ije.
' prvoj situa&iji ona moe biti taj osnov ako negira duevni element koji se kako smo rekli
u pravilu sastoji od namjere i znanja o materijalnim elementima iz bi(a krivinih djela
propisanih Statutom. Odgovor na ova pitanja je veoma sloen i moe se davati samo u
konkretnom sluaju zavisno od svih okolnosti tog siuaja.
' vezi sa drugom situa&ijom Statut upu(uje na svoj lan -- u kom su sadrane odredbe o
mogu(nosti osiobaanja od krivine odgovornosti ako je djelo uinjeno po naredbi vlade ili
pretpostavljenog. ' tom sluaju podredeni ne odgovara za uinjeno djelo ako su
kumulativno ispunjeni sljede(i uslovi: da je bio pravno obavezan da poslua nareenjeC ako
podreeni nije znao da je naredenje nezakonito te ako nareenje nije bilo oigledno
nezakonito. Meutim prema Statutu je neoboriva pretpostavka da su nareenja za
izvrenje geno&ida ili zloina protiv ovjenosti oigledno nezakonita.
6.,... !areenje pretpostavljenog
Klanom -- Aimskog statuta propisano je da:
0*. :injeni&a da je krivino djelo iz nadlenosti Suda uinilo li&e na osnovu nareenja viade
ili pretpostavljenog bilo vojnog bilo &ivilnog ne oslobaa to li&e krivine odgovornosti osim:
#a$ ako je to li&e bilo pravno obavezno da poslua naredenje vlade ili datog
pretpostavljenogC
#b$ ako li&e nije znalo da je naredenje nezakonito i
#&$ ako naredenje nije bilo oigledno nezakonito.
,. /a svrhu ovog lana nareenja da se izvri geno&id ili zloini protiv ovjenosti su
oigledno nezakonita.0
75
SKRIPTA:
@akle naredenje pretpostavljenog u pravilu ne oslobaa uinio&a medunarodnog
krivinog djela od krivine odgovomosti. @o toga kako smo ve( istakli moe do(i ako su u
vrijeme izvrenja krivinog djela kumulativno ispunjena sva tri uslova propisana u takama
#a$ #b$ i #&$ navedenog lana. Meutim neoboriva je pretpostavka da su naredenja na
izvrenje geno&ida i zloina protiv ovjenosti oigledno nezakonita pa se u sluaju ovih
krivinih djela uinila& ne moe pozivati na nareenje pretpostavljenog. 4o znai da je
primjena ovog instituta ograniena na krivino djelo ratnih zloina ali i u tom sluaju pod
kako se istie dosta restriktivnim uslovima),86+.
9 3/<i= predvia nareenje vlade ili pretpostavljenog kao institut na koji se moe pozivati
optueni #lan *68 stav -$. Aadi se o mogu(nosti koja je ograniena na odreena krivina
djela #geno&id zloini protiv ovjenosti ratni zloin protiv &ivilnog stanovnitva ratni zloin
protiv ranjenika i bolesnika ratni zloin protiv ratnih zarobljenika protivpravno ubijanje i
ranjavanje neprijatelja protivpravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratitu
povrede zakona ili obiaja rata$. Prema toj odredbi zakona pozivanje na nareenje vlade ili
pretpostavljenog ne oslobaa uinio&a od krivine odgovornosti ali moe uti&ati na
ubiaavanje kazne ako sud smatra da to interesi pravinosti zahtijevaju.
6.,.1. Ostale situa&ije u kojima se postavlja pitanje postojanja krivine odgovornosti
Klanom -* stav - Aimskog statuta propisano je da tokom glavnog pretresa *:: moe da
razmotri osnov za iskljuenje krivine odgovornosti koji nije naveden u stavu *
#neuraunljivost actiones li*erae in causa nuna odbrana krajnja nuda i prinuda$ onda
kada taj osnov proizilazi iz primjenjivog prava predvidenog lanom ,* Statuta. ' sudskoj
praksi se pojavilo nekoliko situa&ija na koje ukazuje 3itti&haisaree. Aije je o pozivanju
optuenih na naelo zakonitosti na pravilo tu HuoHue i pravilo o samoodbrani prema lanu
1* Povelje 'jedinjenih na&ija i diskriminatornoj pravdi . S obzirom na to da se radilo o
situa&ijama u kojima su se postavljala pitanja osnovanosti pozivanja optuenih na
navedene razloge da ta pozivanja kako (emo vidjeti nisu bila uvijek uvaavana),87+
odluili smo se da ovom dijelu rada damo navedeni naslov. ' nastavku (emo u najkra(em
re(i neto o svakoj od navedenih situa&ija.
3o"ivanje na naelo "akonitosti. 3ada se pogleda praksa meunarodnih ad hoc krivinih
tribunala moe se zapaziti kako su ti tribunali ovo naelo striktno tumaili),*8+ to je u
bitnom za posljedi&u imalo odbijanje ovog prigovora odbrane. Aadi ilustra&ije ovoga
uze(emo jedan primjer iz prakse 9:4; koji iznosi 3itti&haisaree.
' predmetu 9urundija postavilo se pitanje da li okrivljeni koji je rtvu prinudio na oraini
seks moe biti optuen za silovanje. Pretresno vije(e 99 zauzeio je stav da nije protivno
optem naelu nullum crimen sine lege da okrivljeni u takvom sluaju bude optuen za
silovanje iako prema na&ionalnom krivinom zakonodavstvu na prostoru sa kojeg potie
optueni u ovom sluaju ne bi mogao biti optuen za krivino djelo silovanja. 3ao razloge
za taj stav vije(e je izmeu ostaiog reklo sljede(e:
0
*6.
Gtavie Pretresno vije(e je miljenja da nije u suprotnosti sa optim pravnim prin&ipom
nullum crimen sine lege da se optueni za prisilni oralni seks tereti kao za silovanje ako bi
ga se u nekim na&ionalnim jurisdik&ijama ukljuuju(i i njegovu za ista djela moglo teretiti
samo kao za seksualni nasrtaj. !e radi se o tome da se kriminaliziraju radnje koje nisu bile
kriminalne kad ih je optueni poinio budu(i da je prisilni oralni seks u svakom siuaju
zloin i to veoma teak zloin. Gtavie zbog prirode stvame nadlenosti Meunarodnog
suda u krivinim postup&ima pred Meunarodnim sudom prisilni oralni seks je uvijek
kvali%ikovani seksuaini nasrtaj budu(i da je poinjen u doba oruanog sukoba nad
bespomo(nim &ivilimaC stoga nije rije o obinom seksuainom nasrtaju nego o seksuainom
nasrtaju kao ratnom zloinu ili zloinu protiv ovjenosti. Stoga dok je god optueni kojeg
se za djeia prisiine oralne penetra&ije tereti za silovanje osuen na injeninom osnovu
prisiinog orainog seksa " i to osuen u skiadu sa praksom odmjeravanja kazne za takve
zioine u bivoj Dugoslaviji na osnovu lana ,. Statuta i pravila *8* Pravilnika " optueni
nije ote(en time to je prisiini oralni seks okvali%ikovan kao silovanje a ne seksualni
76
SKRIPTA:
nasrtaj. Dedino na ta se optueni moe aliti jeste to da je ve(a sramota biti osuen kao
siiovateij nego kao poinila& seksualnog nasrtaja)...+0),**+.
' ovom predmetu problem se pojavio zbog toga to je u sluaju lana 1 Statuta 9:4; kojim
je propisano krivino djelo zloina protiv ovjenosti kao jedna od radnji njegovog izvrenja
odreeno silovanje ali pri tome nije de%inisano ta ta radnja podrazumijeva. /bog toga je
3aseze u pravu kada ukazuje na nedostatak medunarodnog krivinog prava koji se ogleda
u tome to 0ne postoji &entralni krivini sud koji bi bio ovla(en da za &ijelu meunarodnu
zajedni&u autoritativno razjasni maglovita iii nejasna krivina praviia. @rukije reeno:
doprinos sudova postepenom spe&i%ikovanju i pre&iziranju pravnih pravila...pati od velikog
nedostatka " a to je injeni&a da je pravno proi(avanje de&entralizovanoP i %ragmentarnoP
usljed ega se esto javlja mogu(nost 0kako%onije0 kontradiktomih tumaenja ili primjene
medunarodnih krivinih pravila0),*,+.
5u HuoHue. Ovo pravilo u sutini oznaava situa&iju u kojoj optueno ii&e svoje radnje
izvrenja opravdava prethodnim istim takvim radnjama li&a koje je ote(eno njegovim
krivinim djelom. Ovdje se jednostavno kazano okrivljeni poziva na pravilo 0ti takoe0 #You
aiso$ tj. na to da je i ote(eni prethodno takoe uinio ono za ta je okrivljeni optuen pa
se postavlja pitanje da li optueni zbog toga moe krivino odgovarati. Ovaj institut moe
se podvesti pod represalije koje 0u meunarodnom pravu predstavljaju mjere kojima se
odgovara na protivpravne akte jedne zemije takode krenjem pravila meunarodnog
prava0),*-+. ' vezi sa represalijama u teoriji se istie da 0razvoj meunarodnog prava ide u
prav&u suavanja dozvoljenih represalija0 ali da 0one mogu pod odreenim uslovima
predstavljati i osnov koji iskljuuje protivpravnost medunarodnih krivinih dela0),*.+. One
nisu dozvoljene kod geno&ida i zloina protiv ovjenosti niti protiv &ivilnog stanovnitva
te kako navodi Stojanovi( 0mogu do(i u obzir samo kod ratnih zloina0 pod sljede(im
uslovima:
0 " da su srazmjerneC
" da predstavljaju krajnje sredstvo #ultima ratio$ tj. mogle bi se preduzeti samo posiije
neuspjeha svih drugih sredstava da se sprijei da druga strana vri meunarodna krivina
djela i
" da su nareene od strane najvieg dravnog i vojnog vodstva0),*1+.
S obzirom na to da kako smo vidjeli ove mjere nisu dozvoljene ni protiv &ivilnog
stanovnitva u nastavku (emo iznijeti sluaj iz prakse 9:4; u predmetu upreki i drugi,
na koji u vezi sa institutom tu HuoHue ukazuje 3itti&haisaree),*2+. ' tom predmetu
pretresno vije(e je u j@resudi istaklo sljede(e:
0
*,
)...+injeni&a da protivnik postupa protivpravno i progoni i ubija &ivile ne moe biti
opravdanje za slino i re&iprono ponaanje. <udu(i da se ovaj sudski postupak bavi
=rvatima koji su optueni za uestvovanje u toj politi&i pitanje razmjera u kojima su
Muslimani takoe progonili =rvate nije bitno.
1** ...Pretresno vije(e eli da naglasi irelevantnost re&ipro&iteta naroito u vezi s
obavezama sadranim u meunarodnom humanitarnom pravu a koje imaju apsolutan
karakter i ne moe ih se derogirati. 9z toga slijedi da odbrani tu HuoHue nema mjesta u
savremenom meunarodnom humanitamom pravu. 'mjesto toga de%iniraju(a
karakteristika modernog humanitarnog prava jeste zapravo obaveza da se potuju giavne
postavke ove
grupe pravnih normi bez obzira na ponaanje bora&a neprijateljske straneZZZ
521 ... u meunarodnom pravu ne postoji opravdanje za napade na &ivile koji su izvedeni ili
po prin&ipu tu HuoHue #tj. argument po kojem injeni&a da neprijatelj vri sline zloine
predstavlja validnu odbranu za zloine koje vri zara(ena strana$ ili po prin&ipu odmazde.
Stoga se optueni ne mogu pozivati na injeni&u da su navodno i Muslimani inili zvjerstva
nad hrvatskim &ivilima0
,2
.
1amood*ranaprema lanu L0 3ovelje 4).a. 4im lanom je propisano: 0!ita u ovoj povelji
ne umanjuje uroeno pravo na individualnu ili kolektivnu samoodbranu u sluaju oruanog
napada protiv lana 'jedinjenih na&ija dok Savjet bezbjednosti ne preduzme mjere
77
SKRIPTA:
potrebne za ouvanje meunarodnog mira i bezbjednosti. O
mjerama koje preduzmu lanovi pri vrenju ovog prava na samoodbranu bi(e odmah
obavijeten Savjet bezbjednosti i one ne(e ni na koji nain da dovedu u pitanje ovla(enja i
odgovornost Savjeta bezbjednosti da po ovoj povelji preduzme u svako doba takvu ak&iju
ako je smatra nunom radi odilanja iii uspostavljanja medunarodnog mira i
bezbjednosti0),*5+.
Prema ovom lanu Povelje dakle prirodno je pravo drave i njenih dravljana da se brane
u sluaju oruanog napada. Obmuto u takvoj situa&iji kako se istie drave agresori i
pojedin&i kao pripadni&i agresorskih snaga nemaju pravo da se pozivaju na samoodbranu
dok drava koja nije agresor u takvoj situa&iji ima pravo na samoodbranu. S tim u vezi u
teoriji se navodi da drava koja se brani nije odgovoma za to a 0kako je dravna
odgovornost za agresiju sine Hua non individualne krivine odgovornosti to nedostatak
dravne odgovomosti osiobada od odgovornosti njene pojedin&e koji su ukljueni u takvu
upotrebu sile0),*6+.
&iskriminatorna pravda$ Ovdje se jednostavno kazano radi o situa&iji u kojoj se optueni
poziva na to da su se ranije zbila ili se zbivaju krivina djela poput onog za koje je on
optuen a u tim ranijim sluajevima druga li&a nisu bila krivino gonjena niti osuena.
'pro(eno bi se moglo re(i da je to situa&ija u kojoj optueni kae: 0/ato mene
optuujete kada ranije za ovako neto niste goniii druga ii&a0. 3itti&haisaree s tim u vezi
iznosi sluaj iz predmeta Aoseph anBa*ashi pred 9:4A. ' tom predmetu branila& je
iznosio ranije sluajeve kon%likata i in&idenata poput onih u 3ongu Iiberiji i Somaliji u
kojima Savjet bezbijednosti nije preduzimao ak&ije radi osnivanja tribunala koji bi sudio
uinio&ima krivinih djela u tamonjim sukobima. /bog toga prema stavu odbrane to ne bi
trebaio initi ni u sluaju Auande. Ovaj prigovor je odbijen posebnom odlukom (&ecision on
the &efence 'otion on Aurisdiction.paiMgraph -2),*7+$ od strane Pretresnog vije(a 99 9:4A
sa obrazloenjem da je on neprihvatljiv argument protiv uvoenja mjera za kanjavanje
ozbiljnih krenja meunarodnog humanitamog prava kada one #te mjere$ postanu
mogu(nost prema meunarodnom pravu),,8+.
IX - KOMANDNA ODGOVORNOST
' teoriji se o ovom pitanju vrlo esto navodi kako se komandna odgovornost prvi put javlja
u sluaju japanskog generala Damaite),,*+ nakon zavretka @rugog svjetskog rata),,,+.
Meutim prema nekim izvorima i prije toga je zabiljeen sluaj komandne
odgovornosti),,-+. 4ako se iznosi da je prvi sluaj u kom je primijenjen termin 0komandna
odgovornost0 zabiljeen u predmetu u kom je njemaki kapetan ?mil Miiller po zavretku
Prvog svjetskog rata bio optuen i osuden na pro&esu u Iajp&igu vodenom pred Erhovnim
sudom !jemake *7,8. godine),,.+. Ovaj njemaki o%i&ir bio je upravnik logora za ratne
zarobljenike #logor 9lavB de 'artel) u kom je bilo drano oko hiljadu zarobljenika. !a teret
mu je stavljen propust da odrava odgovaraju(e uslove u pomenutom logoru to je dovelo
do smrti mnogih zarobljenika usljed dizenterije. 4akoe je bio optuen zbog propusta da
sprijei izvrenje krivinih djela uinjenih prema zarobljeni&ima u logoru i da kazni njihove
uinio&e),,1+. 'kazuje se i na to kako je jo 1un ;u u svom djelu 0'mije(e ratovanja0 #oko
188. godine prije nove ere$ zagovarao obavezu komandanata da obezbijede da se njihovi
potinjeni u toku oruanog sukoba ponaaju na &ivilizovan nain),,2+.
' predmetu Aamaita (5omoBuki Jamashita case) radilo se o generalu japanske vojske
#5omojuki Aamaita) koji je od viasti S>@ uhapen ,. septembra *7.1. godine te je bio
optuen pred Eojnom komisijom S>@"a
,5-
. Optuen je za krenja zakona ratovanja a na
teret mu je stavljeno krenje dunosti da kao vojni komandant koji je komandovao
japanskom vojskom na Hilipinima kontrolie svoje snage i da im je omogu(io da vre
zloine),,5+. Eojna komisija),,6+ je u svojoj odlu&i istakia da kada osvetnike ak&ije
predstavljaju rairene zloine i kada nema e%ektivnog pokuaja komandanta da otkrije i
kontrolie te kriminalne akte takav komandant se moe smatrati i krivino
odgovornim),,7+. Jeneral Damaita bio je osuen na smrtnu kaznu.),-8+ !akon toga ovaj
sluaj je dospio i pred Erhovni sud S>@ jer mu se obratio general Damaita),-*+. !o taj
78
SKRIPTA:
sud je odbio da mu prizna ha*eas corpus. Ee(ina sudija tog suda kako istie 3aseze
0smatrala je da je dunost komandanata da preduzimaju potrebne mjere radi spreavanja
krenja pravila ratovanja0),-,+ pri emu su taj stav 0zasnivali na nekoliko odredaba tog
prava: l. * i .- Pravilnika uz Ketvrtu haku konven&iju od *785. godine #po lanu * da bi
bor&i bili priznati kao legitimni mora im 0komandovati li&e koje je odgovomo za svoje
potinjene0...),--+$ kao i na lanu *7 @esete hake konven&ije od *785 i lanu ,2
Fenevske konven&ije o ranjeni&ima i bolesni&ima od *7,7. godine o kojima 3aseze takoe
govori s tim u vezi. Meutim dvoji&a sudija tog suda bili su protiv stava ve(ine ostalih
sudija zbog ega su svoje stavove u ovom predmetu izloili u izdvojenim miljenjima),-.+.
!a kraju je smrtna kazna nad generalom Damaitom bila izvrena njegovim vjeanjem ,-.
%ebruara *7.2. godine. Ovaj sluaj posta(e kasnije predmetom neslaganja u strunoj
javnosti oko odgovornosti generala Damaite),-1+ jer je kako se istie bio 0proglaen
odgovomim iako nije imao e%ektivnu kontrolu nad trupama kojima je
bio pretpostavljeni #tome je u velikoj mjeri doprinijela i neprijateijska strana u sukobu$ zbog
ega nije ni mogao da sprijei krivina djeia koja su pojedini pripadni&i tih grupa vrili0
,6-
.
Slino kao u ovom sluaju Eojni sud S>@"a na sudenju u !imbergu u predmetu 4nited
1tates v. arl 2randt and others ('edical ;asej, u svojoj odlu&i je izmedu ostalog istakao
da zakoni ratovanja name(u vojnim o%i&irima koji su na poloajima komandanata pozitivnu
dunost preduzimanja takvih koraka koji su u okviru njihovih ovla(enja i koji odgovaraju
okolnostima sluaja da kontroliu ii&a pod svojom komandom radi spreavanja
akata kojima se kre zakoni ratovanja),-2+.
!akon ovih sluajeva na komandnu odgovornost nailazimo u @opunskom protokolu
9 uz Fenevske konven&ije o zatiti rtava meunarodnih oruanih sukoba iz *755.
godine),-5+.
@vije odredbe ovog protokola imaju znaaj za pitanje komandne odgovornosti. Dedna od
njih
sadrana je u lanu 62 stav , a druga u lanu 65 stav - tog protokola. ' lanu 62 stav ,
stoji:
0Kinjeni&a da je povredu 3onven&ija ili ovog protokola izvrio neki potinjeni ne oslobaa
njegove starjeine krivine ili dis&iplinske odgovornosti ve( prema sluaju ukoliko su oni
znali ili imali in%orma&ije koje su im omogu(ile da zakljue pod okolnostima koje su vladale
u to vrijeme da je on izvrio ili da (e izvriti i takvu povredu i ako nisu preduzeii sve
mogu(e
mjere u grani&ama svoje mo(i da sprijee ili suzbiju povredu0.
>ko pogledamo element saznanja u lanu 62 stav , vidje(emo da nadreeni snose
odgovornost ako su znali dakle u pitanju je aktivno saznanje ili ako su na osnovu okolnosti
u
datom trenutku imaii in%orma&iju na osnovu koje je trebalo da dou do zakljuka da neko
vri
ili se sprema da izvri zloin. @akle aktivno saznanje se moe izvesti iz posrednih dokaza
aii
samo ukoliko su nadreeni znali za izvrenje zloina. @rugi dio ove odredbe uspostavlja
odgovomost nadreenih ukoliko su 0imali in%orma&ije koje su im omogu(ile da zakljue pod
okolnostima koje su vladale u to vrijeme0.
3omandanti su odgovomi za nepreduzimanje mjera #neinjenje$ u pogledu
spreavanja ili kanjavanja. Ovaj prin&ip je postavijen altemativno a ne kumulativno. Klan
65 stav * @opunskog protokola 9 opisuje odnos izmeu komandanata i njegovih
podreenih.
Ovo se odnosi na pripadnike oruanih snaga i drugih li&a pod njihovom kontroiom. Ovo nas
neizbjeno upu(uje na dvije razliite vrste subordina&uje. Prva vrsta subordina&ije je ona
koja se nalazi u obliku komande koja bi se mogla opisati kao de iure, dakie subordina&ija
uredena zakonom. Ovakva vrsta subordina&uje je ona koja se u najve(em broju sluajeva
79
SKRIPTA:
moe na(i u zvaninoj hijerarhiji svake vojske),-6+. Ovo je znaenje termina 0vojne snage
pod
njihovom komandom0 ali moe ukljuiti i odreene uslove komande koja je ad hoc prirode
aii primenjivane u toku odreenog perioda i po potrebi. Prin&ip kontrole koji je takoe
predvien odredbama lana 65 @opunskog protokola * iri je od prin&ipa komande. Prin&ip
komande se odnosi na de iure komandu i uspostavljen je u skladu sa hijererhijskom
strukturom svake vojske ili politikog vostva. 3on&ept kontrole je iri od ovogaC on se
odnosi na de facto kontrolu koja iako se ne nalazi u okviru zakona jeste bazirana na
mogu(nosti nekih li&a da vre vlast i nametnu svoju volju drugima),-7+.
Prema lanu 65 stav - @opunskog protokola 9 0visoke strane ugovomi&e i strane u sukobu
treba da naloe svakom komandantu kome je poznato da (e njegovi potinjeni ili druga li&a
pod njegovom kontrolom izvriti povredu 3onven&ija *** ovog protokola da preduzme mjere
koje su potrebne da se sprijei takva povreda a ako je povreda 3onven&ija *** ovog
protokola izvrena da pokrenu dis&iplinski ili krivini postupak protiv izvrila&a.0
:lanovi 62 i 65 @opunskog protokola * odnose se na mentalni element. Odredbe ovih
lanova uspostavljaju prin&ip subordina&ije i razmatraju koje mjere nadreeni moraju
preduzeti. @akle nadreeni moraju sprijeiti injenje zloina od strane svojih podreenih
ukoliko znaju da (e se oni dogoditi *** su u toku a takode moraju da preduzmu i kaznene
mjere u &ilju kanjavanja poinila&a zloina ukoliko znaju ili bi trebalo da znaju da su se
dogodili. 3ako nadreeni to da uiniU !ekada je zaista teko sprovesti kanjavanje na
%rontu
posebno dok je oruani sukob u toku. Ponekad jednostavno nita ne moe da se uini.
!ekada je jedina mogu(a mjera pritvaranje optuenog i njegovo razoruavanje ili neto
slino. >li bilo ta da se ini mora se svesti na dis&iplinske iQili kaznene mjere koje su
dovoljne da u datom trenutku prekinu dalje in&idente iQili poslue kao dis&iplinski primjer
ostalim vojni&ima. 0@oktrina komandne odgovornosti zahtijeva od komandanta da
preduzme
sve mogu(e mjere u datim okolnostima a ne sve mogu(e zakonom predvidene mjere. Ovo
obavezno ukljuuje subjektivi pristup zasnovan na analizi svih okolnosti u datom trenutku i
takode linih osobina komandanta0 .
' lanu 5 stav * Statuta *:4; odredena je krivina odgovornost li&a koje je
planiralo ini&iralo naredilo izvrilo ili na drugi nain pomoglo ili uestvovalo u planiranju
pripremi ili izvrenju zloina i to teke povrede Fenevskih konven&ije iz *7.7. godine i
krenje zakona i obiaja ratovanja zloina i geno&ida i zloina protiv ovjenosti. Ovdje je
kao oblik vinosti predviden umiljaj i tu nema nieg spomog. ' lanu 5 stav - ovog statuta
odredena je komandna odgovornost koja je de%inisana tako da ako su navedeni zloini bili
uinjeni od strane potinjenog ne(e osloboditi njegovog pretpostavljenog krivine
odgovornosti ako je znao #eventualni umiljaj$ ili je mogao da zna da je taj potinjeni imao
veze sa izvrenjem takve radnje ili ju je izvrio a pretpostavljeni je propustio neophodne i
razumne mjere da sprijei izvrenje takve radnje ili ga zbog njih kazni. Prema tome po
lanu
5 stav - Statuta 9:4; krivina odgovornost po osnovu komandne odgovorno[ii postoji kada
je pretpostavljeni: #a$ znao da potinjeni ima veze sa izvrenjem navedenih zloine #b$
kada
je mogao da zna da potinjeni ima veze sa tim zloinima a pretpostavljeni je i u jednom i u
drugom sluaju propustio da preduzme neophodne razumne mjere da sprijei izvrenje
takvih
radnji i #&$ propustio da zbog tih radnji kazni njihove izvrio&e. Prema tome mogu(i obli&i
vinosti po osnovu lana 5 stav - su umiljaj " nehat to drugim rijeima znai da tzv.
komandna odgovomost poiva na prin&ipima krivine odgovornosti po osnovu subjektivne
odgovornosti i to po osnovu umiljaja i nehata
,67
.
/naaj &itiranih odredbi je u tome to (e one u bitnom biti osnova za odgovaraju(e
odredbe koje su o ovom institutu sadrane u Aimskom statutu 9::. ' prvom dijelu
80
SKRIPTA:
govore(i o razvoju meunarodnog materijalnog krivinog prava ve( smo imali izlaganje o
odredbama
288 Sjjjj
88
*
D
<*t"na komandne odgovomosti, op. cit., str. 27
za teskT "
Ca
** " aIazUa -
poIozaj.ma komandanata
org.yu/htmI_ Iat/ propisi_ konvendje htot"
P
(Komandna odgovomost, http://www.
tuziIastvorz.
statuta tribunala u =agu i >rui vezanim za komandnu odgovornost zbog ega (emo na
ovom mjestu govoriti samo o odredbama koje su o tome sadrane u Aimskom statutu. Pri
tome ne(emo davati svoje vrijednosne sudove o pojedinim ijeenjima naroito onim
vezanim za mogu(nost nehatne krivine odgovornosti pretpostavljenih. 'mjesto toga
upu(ujemo na miljenje pro%. Stojanovi(a u kojem je iznio argumentovane kritike vezane
uopte za institut komandne odgovornosti),.8+.
4akode prije nego to preemo na iziaganje o odredbama Aimskog statuta vezanim za
komandnu odgovornost smatramo potrebnim ukazati kako se one ne odnose na one
situa&ije u kojima je pretpostavljeni svojim potinjenim naredio izvrenje krivinih djela jer
je u toj situa&iji jasno da se pretpostavljeni smatra izvrio&em takvih krivinih djela. @akle
pretpostavljeni tada odgovara kao izvrila& jer je lanom ,1 stav - taka #b$ Aimskog
statuta propisano daje li&e krivino odgovorno i podiijee kazni za krivino djelo iz
nadlenosti 9:: ako naredi izvrenje krivinog djela koje se dogodi ili pokua),.*+.
Prema lanu ,6 stav * taka #a$ Statuta 0pored drugih osnova krivine odgovornosti prema
ovom statutu za krivina djela iz nadlenosti Suda: #a$ vojni zapovjednik ili li&e koje stvamo
djeluje kao vojni zapovjednik krivino je odgovomo za krivina djela iz nadlenosti Suda
koje su poinile snage pod njegovom stvarnom komandom i nadzorom odnosno stvarnom
vla(u zato to nisu propisno kontrolisali te snage0.
Ovakvom odredbom Statuta stvoren je prostor za krivino gonjenje i oglaavanje krivim ne
samo onih li&a koja u vojnoj strukturi %ormalno imaju status vojnih zapovjednika ve( i
svakog li&a koje %ormalno"pravno nema takav status ako je ono u konkretnom sluaju
stvamo komandovalo snagama iji pripadni&i su uinili neki od zloina iz nadlenosti 9::.
Odgovomost ovih li&a kako vidimo postoji zbog proputanja propisnog kontrolisanja svojih
snaga to znai da je neophodno prethodno postojanje odreene pravne dunosti injenja
sadrane u odgovaraju(im blanketnim propisima),.,+. Ova odgovornost (e postojati:
\ ako su vojni zapovjednik ili ii&e koje stvamo djeluje u tom svojstvu znali ili su usijed
okolnosti u to vrijeme trebali da znaju da njihove snage izvravaju ili (e izvriti krivina
djela. Ovakvom %ormula&ijom data je mogu(nost da se ova li&a oglase krivim za neko od
navedenih krivinih djela i ako su postupala nehatnim oblikom vinosti s obzirom na onaj
dio %ormula&ije u kojem se kae da su 0tre*ali "nati da njihove snage izvravaju ili (e izvriti
krivina djela0. !o u vezi sa ovom mogu(no(u sasvim opravdano se ukazuje i na problem
koji moe nastati u onim na&ionalnim krivinim zakonodavstvima koja ne propisuju
mogu(nost krivine odgovornosti po osnovu nehata za ratne i druge zloine. !aime u vezi
sa lanom ,6 stav * Aimskog statuta ukazuje se kako 0...ostaje injeni&a da je na planu
krivnje dolo do raskoraka izmeu meunarodnog i na&ionalnih krivinih prava...0 te da to
0moe stvoriti teko(e u primjeni naela komplementarnosti jer je mogu(e da na&ionalni
sudovi
oslobode optube zapovjednike a da Sud o&ijeni da kod te drave postoji nedostatak volje
za krivino gonjenje0),.-+ to u krajnjem za posljedi&u moe imati to da 9:: preuzme
takav siuajC
" ako vojni zapovjednik ili li&e koje stvamo djeluje u tom svojstvu nisu preduzeii sve
potrebne i razumne mjere),..+ u svojoj mo(i da sprijee ili suzbiju izvrenje nekog od
navedenih krivinih djela ili da predmetni sluaj kada se ve( dogodio predaju nadlenim
organima radi istrage i gonjenja.
81
SKRIPTA:
/a razliku od ove odgovornosti kod koje je primat kako smo ukazali dat na proputanje
komandanata da kontroliu svoje snage Statut u taki #b$ lana ,6 propisuje krivinu
odgovornost &ivilnih zapovjednika za krivina djela iz nadlenosti 9:: koja su izvrili
njimapodreena lica ako nisu propisno nadzirali ta njima podreena ii&a. @akle kao i u
prethodnom siuaju Statut stvara pravni osnov za krivinu odgovornost pretpostavljenih #u
koju kategoriju u ovom sluaju kako se navodi 0...ulaze eini&i politikih stranaka dravni
slubeni&i i poslovni ijudi...0),.1+$ po osnovu neinjenja kao oblika izvrenja krivinog djela
s tom razlikom to se ovdje ta odgovornost uspostavija ne zbog nepreduzimanja dunog
nadzora nad snagama ve( zbog nepreduzimanja nadzora nad pojedin&ima pod svojom
stvamom vla(u i nadzorom. 3od ovog oblika odgovornosti potrebno je naglasiti da &ivilni
zapovjednik osim po osnovu umiljaja moe odgovarati jo samo za svjesni nehat dok je
za odgovornost vojnih komandanata dovoljan i nesvjesni nehat),.2+. /bog toga se istie da
0dok je krivnja vojnih zapovjednika kon&ipirana ire pa ju je onda i lake dokazati krivnja
&ivilnih zapovjednika je suena i tee ju je dokazati0 pri emu se ukazuje i na razliku koja
se ogleda u tome da 0&ivilni zapovjednik odgovara samo za radnje koje njegovi podreeni
poduzmu u vezi s njihovom djelatno(u za raziiku od vojnih zapovjednika koji odgovaraju
za sva djela svih li&a nad kojima imaju %aktinu vlast0),.5+. ' ovom sluaju za odgovomost
je takode neophodno postojanje odredene pravne dunosti injenja to proiziiazi iz
obaveze ovih li&a izraene rijeima 0zato to nisu propisno nadzirali podredene0. @o ove
odgovornosti prema Statutu moe do(i:
" ako je nadredeno li&e znaio ili svjesno prenebreglo obavjetenja koja su jasno ukazivala
da podreeni izvravaju ili (e izvriti neko od krivinih djela iz nadlenosti 9::C
" ako se ta krivina djela tiu radnji koje spadaju u djeiokrug stvame odgovomosti i
nadzora nadreenog. Ovo je osnov kojeg kako vidimo nema kada je rije o krivinoj
odgovornosti komandanata u sluaju njihovog proputanja vrenja kontrole nad snagama
pod svojom komandomC
" ako nadreeno li&e nije preduzelo sve potrebne i razumne mjere u svojoj mo(i da sprijei
ili suzbije izvrenje tih djela ili da kad su djela ve( uKinjena stvar preda nadlenim
organima radi istrage i gonjenja.
9nstitut komandne odgovornosti propisan je i u 3/<i= u lanu *68 stav ,. Prema toj
odredbi 0injeni&a da je neko od krivinih djela iz l. *5*"*51 i l. *55"*57 ovog zakona
uinjeno od strane podreenog ne oslobaa njemu nadreeno li&e krivine odgovomosti
ukoliko je to nadreeno li&e znalo ili je moglo "nati #na kurziv$ da se njegov podreeni
sprema uiniti takvo djelo ili da je ve( uinio takvo djelo a nadreeno li&e je propustilo da
preduzme nune i razumne mjere da sprijei izvrenje krivinog djela odnosno da uinila&
tog djela bude kanjen.0 9z &itirane odredbe se jasno vidi da se ovaj institut krivine
odgovornosti moe primijeniti samo u sluaju tano odredenih krivinih djela a to su ista
ona krivina djela kod kojih se njihov uinila& prema ovom zakonu moe pozivati da ih je
uinio po naredbi vlade ili pretpostavljenog #vidi nae izlaganje pod 6.,...$),.6+.
X - KRIVINE SANKCIJE
!a osnovu komparativnog pregleda statuta meunarodnih ad hoc krivinih tribunala kao i
Aimskog statuta 9:: moe se zakljuiti da je kazna jedina krivina sank&ija koju je do sada
poznavalo medunarodno materijalno krivino pravo),.7+.
' sluaju tribunala u !imbergu i 4okiju to su bile smrtna kazna i kazna zatvora #ova druga
je mogla biti doivotna i vremenski ograniena$ pri emu je i za jednu i za drugu vrstu
kazni vailo pravilo da ih tribunali izriu kada nadu da je to pravedno #lan ,6 Statuta
!irnberkog tribunala odnosno lan *2 4ribunala u 4okiju$. Prema lanu ,6 Statuta
!imberkog tribunala taj tribunal je imao pravo da optuenom li&u izrekne i sporednu
kaznu koja se sastojaia u oduzimanju svake ukradene stvari u kom sluaju se tako
oduzeta imovina predavala 3ontrolnom savjetu za !jemaku. Ovaj savjet je prema lanu
,7 Statuta !imberkog tribunala izdavao naredbu za izvrenje izreene kazne te je
prema istoj odredbi imao pravo da u pogledu izreene kazne tu kaznu smanji ili je na drugi
nain izmijeni ali ne i da je pove(a. ' sluaju 4ribunala u 4okiju isto pravo je prema lanu
82
SKRIPTA:
*5 Statuta tog tribunala imao vrhovni komandant saveznikih snaga.
Prema lanu ,. Statuta 9:4;:
0*. 3azna koju izrekne pretresno vije(e ograniava se na kaznu zatvora. Prilikom
odmjeravanja kazne pretresno vije(e ima(e u vidu optu praksu izri&anja zatvorskih kazni
na sudovima bive Dugoslavije.
,. Prilikom izri&anja kazni pretresna vije(a uzimaju u obzir %aktore poput teine krivinog
djela i linih prilika osuenog li&a.
-. 'z kaznu zatvora pretresna vije(a mogu narediti vra(anje pravnim vlasni&ima imovine i
imovinske koristi pribavljene krivinim postupanjem ukljuuju(i i kada je do toga dolo
sredstvima prinude.0
9z ove odredbe Statuta se vidi da 9:4; moe izri&ati kazne zatvora kao i vra(anje
imovinske koristi pribavljene krivinim djelom. 9stina Statut samo uopteno propisuje da
9:4; moe izri&ati kaznu zatvora ali ne odreduje njen opti minimum odnosno maksimum
niti to ini kod pojedinih krivinih djela iz nadlenosti 9:4;. ' vezi s tim pitanjem od
vanosti je Pravilo *8* Pravilnika o postupku i dokazima 9:4;. Prema toj odredbi 0#>$ Ii&e
oglaeno krivim moe biti osueno na kaznu zatvora ukljuuju(i i doivotnu kaznu
zatvora.0 @akle ovim pravilnikom data je mogu(nost 9:4; da izrie i kaznu doivotnog
zatvora pri emu ni tim propisom nisu odreeni opti minimum i maksimum kazne zatvora.
Klan *8* pomenutog pravilnika od vanosti je i zbog toga to u svom drugom dijelu sadri
odredbe o odmjeravanju kazne li&u koje je oglaeno krivim kao i o uraunavanju pritvora u
izreenu kaznu. 4e odredbe sadrane su u stavovima #<$ i #:$ koji glase:
0#<$ Prilikom odmjeravanja kazne pretresno vije(e uzima u obzir %aktore spomenute u lanu
,. #,$ Statuta kao i %aktore kao to su:
#i$ sve oteavaju(e okolnostiC
#ii$ sve olakavaju(e okolnosti ukljuuju(i i znaajnu saradnju osuenog s tuio&em prije
ili poslije izri&anja presudeC
#iii$ opta praksa izri&anja zatvorskih kazni na sudovima bive DugoslavijeC
#iv$ koliko je osueni izdrao od bilo koje kazne koju je sud bilo koje drave izrekao za isto
djelo kao to je spomenuto u lanu *8 #-$ Statuta),18+C
#:$ Osuenom (e se uraunati eventualno vrijeme koje je proveo u pritvoru ekaju(i na
predaju Meunarodnom sudu ili ekaju(i na suenje ili albeni postupak0.
'poredivanjem ovog lana Pravilnika sa lanom ,. stav * Statuta proizilazi da 9:4; i
prema jednom i prema drugom propisu pri izri&anju kazni uzima u obzir optu praksu
izri&anja zatvorskih kazni od strane sudova sa teritorije bive Dugoslavije. ' narednim
redovima iznije(emo dva primjera iz prakse 9:4; koji govore o tome kako su njegova
vije(a protumaila pomenute odredbe. ' predmetu 'uci i ostali Falbeno vije(e je u odlu&i
od ,8. %ebruara ,88*. godine reklo da pomenuta praksa 0...ne obavezuje Pretresno vije(e
da postupa prema toj praksiC to Pretresno vije(e obavezuje samo na to da tu praksu uzima
u obzir0),1*+.
' predmetu Aelisi albeno vije(e je u odlu&i od 1. jula ,88*. godine u bitnom ponovilo
navedeni stav rekavi:
0Opta praksa prua opte upute i ne obavezuje Pretresno vije(e da postupa tano onako
kako bi postupio neki sud u bivoj Dugoslaviji. !a primjer ak i da opta praksa jeste
drukija to ne bi onemogu(ilo izri&anje kazne doivotnog zatvoraC a fortiori ona ne bi
predstavljala prepreku izri&anju kazne od .8 godina zatvora0.),1,+
3ada je rije o Statutu 9:4A moe se re(i da i on #u lanu ,-$ sadri identine odredbe
kao to su one propisane u lanu ,. Statuta 9:4A. Aazlika je samo u tome to je u stavu *
#druga reeni&a$ lana ,- tog statuta propisano da pretresna vije(a prilikom odmjeravanja
kazne vode rauna o optoj praksi u pogledu zatvorskih kazni u sudovima Auande.
Odredbe o krivinim sank&ijama koje moe izre(i 9:: propisane su u lanu 55 Aimskog
statuta. Prema tom lanu 9:: moe izre(i kaznu zatvora u odreenom trajanju koje ne
moe biti due od -8 godina. Pored ove 9:: moe izre(i i kaznu doivotnog zatvora u
83
SKRIPTA:
sluajevima u kojima njeno izri&anje opravdavaju izuzetna teina krivinog djela i line
okolnosti optuenog li&a. Statut dakle ne propisuje opti minimum kazne zatvora ali se u
teoriji istie da 0...iz pravila da se ona izrie na pune godine proiziazi da ona ne moe biti
kra(a od jedne godine0),1-+.
Pored zatvorske kazne 9:: moe naloiti novanu kaznu kao i trajno oduzimanje prihoda
imovine i dobara koji su neposredno ili posredno pribavljeni izvrenjem krivinog djela.
3ada 9:: izrekne mjeru oduzimanja imovinske koristi time se ne dira u prava ii&a koja su u
pogledu te imovine postupala u dobroj vjeri (*ona fide)$ !ovanu kaznu 9:: moe izre(i
kao giavnu kaznu ili kao sporednu kaznu uz kaznu zatvora. @a li (e je izre(i kao sporednu
kaznu zavisi od pro&jene 9:: da li je zatvorska kazna u konkretnom sluaju dovoljna. Ovo
proizilazi iz lana *.2 stav * Pravilnika o postupku i dokazivanju 9::. Prema tom lanu
Pravilnika prilikom odluivanja o izri&anju ove kazne 9:: uzima u obzir da li je i u kojoj
mjeri lina imovinska korist bila pobuda za krivino djelo a kod odluivanja o njenoj visini
#stav , istog lana$ uzimaju se u obzir prouzrokovana teta i povrede kao i srazmjerna
korist koju je uinila& stekao izvrenjem krivinog djela. Pravilnik ne pre&izira maksimalni
iznos novane kazne ve( umjesto toga sadri odredbu prema kojoj ukupan iznos novane
kazne 0ne moe da premai 51 odsto vrijednosti utvrdivih dobara likvidnih ili ostvarivih te
imovine osudenog li&a poslije odbitka odgovaraju(eg iznosa koji bi pokrio %inansijske
potrebe osudenog li&a i li&a koje on izdrava0.
' lanu 56 stav * Statuta propisana su pravila o odmjeravanju zatvorske kazne. Ovim
stavom je samo propisano da prilikom odmjeravanja ove kazne sud uzima u obzir teinu
krivinog djela i line okolnosti optuenog. @akle ova odredba Statuta je dosta tura ali su
za razliku od nje lanom *.1 Pravilnika o postupku i dokazivanju *:: ova pitanja detaljnije
uredena. 4im lanom Pravilnika #stav *$ 9:: je obavezan da prilikom odluivanja o kazni
uzme u obzir sljede(e: #*$ da kazna odraava stepen krivi&e osuenog li&aC #,$ sve
oteavaju(e i olakavaju(e okolnosti koje su vezane za uinio&a i krivino djeloC #-$
razmjere uzrokovane tete posebno one nanijete rtvama i njihovim porodi&amaC #.$
prirodu nezakonitog ponaanja i sredstva kori(ena za izvrenje krivinog djelaC #1$ stepen
ue(a osuenog li&a stepen njegove namjere njegov uzrast obrazovanje so&ijalne i
materijalne uslove i #2$ okolnosti naina vremena i mjesta izvrenja krivinog djela.
Eidimo da 9:: izmedu ostalog treba uzeti u obzir i olakavaju(e i oteavaju(e okolnosti
koje se mogu oznaiti kao redovne olakavaju(e odnosno redovne oteavaju(e okolnosti.
Meutim za razliku od njih stavom , istog lana Pravilnika 9:: je obavezan da uzme u
obzir i posebne olakavaju(e odnosno posebne oteavaju(e okolnosti. Posebne
olakavaju(e okolnosti su: bitno smanjena uraunljivost prinuda i ponaanje osuenog li&a
poslije djela ukljuuju(i napore tog li&a da nadoknadi tetu rtvama i njegova saradnja sa
9::. Posebne oteavaju(e okolnosti su: ranija osuivanost optuenog za krivina djela iz
nadlenosti 9:: ili za djela sline prirode zloupotreba vlasti ili slubenog poloaja
izvrenje krivinog djela kada je rtva bila posebno nezati(ena posebno svirepo izvrenje
krivinog djela ili postojanje ve(eg broja rtava i izvrenje krivinog djela iz ma koje pobude
diskrimina&ijske prirode.
Klan 56 stav - Aimskog statuta predvia apsorp&iju i kumula&iju kao naine na koje se
uinio&u moe izre(i kazna za krivina djela u sti&aju. 4akav zakljuak proizilazi iz injeni&e
da je ovom odredbom Statuta propisano da 9:: u takvom sluaju najprije izrie kaznu za
svako krivino djelo a onda ukupnu kaznu. Pri tome ukupna kazna ne smije biti manja od
najve(e pojedinane izreene kazne niti dua od -8 godina zatvora. !aravno ona
objektivno ne moe biti dua ni od doivotne zatvorske kazne. Erijeme koje je po nalogu
9:: provedeno u pritvoru se prema stavu , istog lana Statuta uraunava u izreenu
zatvorsku kaznu.
:lan **8 Statuta daje pravo 9:: da nakon izri&anja zatvorske kazne preispita mogu(nost
njenog smanjenja. 4o 9:: moe uiniti kada je osueno li&e izdralo dvije tre(ine kazne
odnosno ,1 godina u sluaju kada mu je izreena kazna doivotnog zatvora. Pri
odluivanju o ovom pitanju 9:: moe smanjiti kaznu ako nade da u konkretnom sluaju
84
SKRIPTA:
postoji neki od sljede(ih razloga:
" rana i stalna spremnost osuenog da sarauje sa 9:: u istragama i krivinom gonjenjuC
" dobrovoljna pomo( osuenog u izvrenju presuda i naloga Suda u drugim predmetima
a naroito njegova pomo( u pronalaenju dobara koja podlijeu nalozima o novanoj kazni
trajnom oduzimanju ili repara&ijama koji mogu posluiti u korist rtvama krivinog djelaC
" druge injeni&e kojima se utvruje jasna i znaajna promjena okolnosti dovoljna da
opravda smanjenje kazne osuenom.
XI - NEZ ASTARIVOST MEUNARODNIH KRIVINIH DJELA
Probiem zastare medunarodnih zloina pojavio se u areni pravnih pitanja s meunarodnim
impiika&ijama zapravo u toku *72.. godine a povodom najprije izraene namjere a kasnije
i %ormalne odluke vlade SA !jemake da ne preduzme nikakve ini&ijative u prav&u da se
zakonskim putem sprijei nastupanje zastare gonjenja za na&istike ratne zloine),1.+.
9maju(i u vidu prirodu i opasnost krivinih djela iz nadlenosti 9:: razumijivo je to je
lanom ,7 Aimskog statuta propisano da zloini iz nadlenosti tog suda ne
zastarijevaju),11+. 4o je u skladu i sa 3onven&ijom o nezastarivosti ratnih zioina i zloina
protiv ovjenosti iz *726. godine),12+. !avedena odredba Statuta treba se tumaiti tako
da znai kako nezastarivost krivinog gonjenja tako i nezastarivost izvrenja kazni
izreenih za navedena krivina djela. !o kako smo rekli i u prvom dijelu rada ovu odredbu
treba dovoditi u vezu sa lanom ** Statuta prema kojoj se nezastarivost krivinog gonjenja
odnosi samo na navedene zloine uinjene nakon to je Statut stupio na snagu. Erijeme
stupanja na snagu Statuta u odnosu na dravu koja mu je pristupila nakon *. jula ,88,.
godine rauna se od trenutka kada je Statut stupio na snagu u odnosu na tu dravu.
3/<i= u lanu *7 propisuje nezastarivost krivinog gonjenja i izvrenja kazni izreenih za
krivina djela geno&ida zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina. Pored toga istom
odredbom je propisano da nezastarivost ne nastupa ni za druga krivina djela za koja po
meunarodnom pravu nezastarivost ne moe nastupiti.
T r e c i d i o MEUNARODNA KRIVINA DJELA
Meunarodna krivina djela su postup&i ili propusti koji se univerzalno prihvataju kao
krivini a izazivaju toliko ozbiljnu medunarodnu zabrinutost da ne mogu ostati unutar
izriite nadlenosti drave u kojoj je uinjeno krivino djelo
-85
. ' uvodnom dijelu ovog rada
ve( smo rekli da se meunarodna krivina djela mogu podijeliti na ona u uem i irem
smislu #vidi nae izlaganje o pojmu meunarodnog materijalnog krivinog prava " in fine)$ '
teoriji se u medunarodna krivina djela u uem smislu ubrajaju geno&id zloini protiv
ovjenosti ratni zloini te zloini protiv mira #agresija$ dok drugu grupu ine brojna druga
krivina djela),15+. ' ovom dijeiu rada govori(emo o meunarodnim krivinim djelima u
uem smisiu i to tako to (e nae izlaganje o geno&idu zloinima protiv ovjenosti i
ratnim zloinima biti vezano za odgovaraju(e odredbe iz Aimskog statuta 9:: dok (emo u
vezi sa agresijom s obzirom na to da njena obiljeja pomenutim statutom jo nisu
odreena govoriti samo o odgovaraju(im ijeenjima koja su o tome sadrana u Statutu
tribunala u !imbergu i 4okiju te u Aezolu&iji Jeneralne skuptine 'jedinjenih na&ija broj
--*."BB9B od *.. de&embra *75.. godine.
3rivina djela geno&ida i zloina protiv ovjenosti u bitnom su na isti nain odredena i u
3/<i= zbog ega o njima u ovom dijelu ne(emo posebno govoriti. ' vezi sa krivinim
djelom zloina protiv ovjenosti treba re(i da ono predstavlja novinu u krivinom
zakonodavstvu <i= koje se kao takvo mora propisati s obzirom na injeni&u da je <i=
rati%ikovala Aimski statut 9:: ime je preuzela obavezu propisivanja ovog krivinog djela.
/a razliku od ovih krivinih djela radnje izvrenja krivinog djela ratnih zloina u 3/<i=
nisu propisane u jednom lanu kao u sluaju Aimskog statuta ve( u nekoliko lanova
zakona tako da u doma(em zakonodavstvu postoji vie ovih krivinih djela.),16+ 4o je
raziog zbog kojeg (emo na odgovaraju(em mjestu u vezi sa tim zloinima najprije iznijeti
rjeenja sadrana u Aimskom statutu a zatim i u doma(em krivinom zakonodavstvu.
I- GENOCID
Jeno&id se s obzirom na njegov sadraj svojstvo pasivnog subjekta i prije svega
85
SKRIPTA:
subjektivnu komponentu " geno&idnu #unitavaku$ namjeru kod uinio&a esto oznaava
kao 0zloin nad zloinima0 ili najtei tzv. 0kapitalni zioin0),17+. Medunarodnopravni osnov
postojanja ovog krivinog djela nalazi se u 3onven&iji 'jedinjenih na&ija o spreavanju i
kanjavanju zloina geno&ida koju je usvojila Jeneralna skuptina 'jedinjenih na&ija
Aezolu&ijom broj ,28 > #999$ od 7. de&embra *7.6. godine. !o sam termin geno&id nastao
je neto ranije kada je poljski teoretiar Aa%ael Iemkin #%aphael !emkin$ pod utiskom
zloina na&istike !jemake u @rugom svjetskom ratu skovao ovaj termin. 'inio je to tako
to je grku rije genos #rod pleme$ i latinsku rije occidere #ubiti$ spojio u jednu te je tako
napravio do tada novi termin termin geno&ida),28+.
Klanom 99 3onven&ije o spreavanju i kanjavanju zioina geno&ida ovaj pojam odreden je
na sljede(i nain:
0' ovoj konven&iji geno&id znai bilo koje od sljede(ih djela uinjenih s namjerom da se
potpuno ili djelimino uniti jedna na&ionalna etnika rasna ili vjerska grupa:
#a$ ubistvo lanova grupeC
#b$ nanoenje teke tjelesne ili duevne povrede lanovima grupeC
#&$ namjerno podvrgavanje grupe takvim uslovima ivota smiljenim da dovedu do njenog
#d$ nametanje takvih mjera kojima se eli sprijeiti radanje u okviru grupeC
#e$ prisilno premjetanje dje&e iz jedne grupe u drugu.0
:itiranom odredbom 3onven&ije pruena je meunarodnopravna zatita odreenim
ljudskim kolektivitetima a to su kako vidimo na&ionalna etnika rasna i vjerska grupa.
@akle 3onven&ijom nisu obuhva(ene druge 9judske grupe poput politikih ili kultumih. '
vezi sa znaenjem pojmova nacionalna, etnika, rasna ili vjerska grupa ittichaisaree se
poziva na odiuku 9:4A u predmetu (kaBesu u kojoj su ti pojmovi protumaeni na sljede(i
nain.
)acionalna grupa je skup pojedina&a koji imaju istu pravnu vezu zasnovanu na
zajednikom dravljanstvu.
6tnika grupa je ona grupa iji lanovi dijeie isti jezik i kulturu pri emu grupa na taj nain
moe biti identi%ikovana kako od njenih lanova tako i od drugih li&a koji joj ne pripadaju
ukljuuju(i i li&e koje je izvrilo geno&id.
%asna grupa se prema ovom shvatanju razlikuje od drugih takvih grupa po nasljednim
%izikim &rtama koje se esto identi%ikuju geogra%skim podrujem nezavisno od jezikih
kuiturnih na&ionalnih ili religijskih iniia&a.
!ajzad vjerska grupa je grupa pojedina&a koji dijele istu vjeru ispovijedanje vjere
odnosno obavljanja molitve kao i zajednika reiigijska vjerovanja),2*+.
Prema ianu 999 3onven&ije kanjivim se smatraju ne samo radnje izvrenja geno&ida
odreene na navedeni nain nego i zavjera da se izvri geno&id neposredno i javno
podstrekavanje na izvrenje geno&ida pokuaj njegovog izvrenja kao i sauesnitvo u
geno&idu. <ilo koja od ovih radnji moe biti uinjena kako u ratu tako i za vrijeme mira to
jasno proizilazi iz lana 9 3onven&ije.
3onven&ija u lanu 9E odreuje kanjivost svih li&a koja uine geno&id ili preduzmu neku od
radnji odreenih u njenom lanu 999 bez obzira na to to se u konkretnom sluaju moe
raditi o dravnim %imk&ionerima ili obinim pojedin&ima. Jeno&id i druga djela odreena u
lanu 999 3onven&ije nisu prepreka za ekstradi&iju njihovih uinila&a jer se ne smatraju
politikim krivinim djelima. S tim u vezi zanimljivo je ukazati na injeni&u da ovom
konven&ijom nije predviena nezastarivost krivinog gonjenja uinila&a geno&ida. !o
nezastarivost ovog krivinog djela #krivinog gonjenja i izvrenja kazne$ predviena je u
3onven&iji o nezastarivosti ratnih zloina i zloina protiv ovjenosti iz *726. godine. '
lanu * te konven&ije odredeno je da se pored ratnih zloina nezastarivost ne primjenjuje i
na 0zloine protiv ovjenosti poinjene u ratu ili miru kako su ti zloini de%inisani u Statutu
Meunarodnog vojnog tribunala u !irnbergu od 6. avgusta *7.1 i potvreni u Aezolu&iji
Jeneralne skuptine 'jedinjenih na&ija broj - #9$ od *-. %ebruara *7.2 te u Aezolu&iji broj
71 #9$ od **. de&embra *7.2. godine protjerivanje oruanim napadom ili okupa&ijom
86
SKRIPTA:
radnje koje proizilaze iz poiitike aparthejda),2,+ kao i "loin genocida de%misan u
3onven&iji iz *7.6. o spreavanju i kanjavanju zloina geno&ida ak i kada takvi akti ne
predstavljaju krenje zakona zemlje u kojoj su poinjeni0),2-+.
!ajzad treba ista(i da je lanom E999 3onven&ije o spreavanju i kanjavanju zloina
geno&ida odredeno da svaka drava njena lani&a moe zahtijevati od nadlenih organa
'jedinjenih na&ija da preduzmu u skladu sa Poveljom 'jedinjenih na&ija mjere koje
smatraju prikladnim za spreavanje i kanjavanje djela geno&ida ili djela odreenih lanom
999 3onven&ije),2.+.
<itan elemenat u pojmu geno&ida prema navedenoj konven&iji je i namjera uinio&a ovog
djela. Ona je u vezi sa njegovim radnjama izvrenja tog djela koje uinila& preduzima radi
toga da u potpunosti ili djelimino uniti neku od zati(enih grupa. !o s obzirom da je ovaj
subjektivni elemenat na strani uinio&a bitan elemenat i u pojmu krivinog djela geno&ida
propisanog u Aimskom statutu 9:: to (emo o njemu neto vie re(i nakon to izloimo
nain na koji je to djelo odreeno u ovom statutu.
Prema lanu 2 Statuta 0za svrhu ovog statuta pod geno&idom se podrazumijeva svako od
navedenih djela uinjenih u namjeri potpunog ili djeliminog unitenja jedne na&ionalne
etnike rasne ili vjerske grupe kao takve),21+:
#a$ ubistvo lanova grupeC
#b$ teka povreda tjelesne ili duevne &jelovitosti pripadnika grupeC
#&$ namjerno podvrgavanje grupe ivotnim uslovima smiljenim da dovedu do njenog
#d$ mjere uperene na spreavanje raanja unutar grupeC
#e$ prinudno premjetanje dje&e iz jedne grupe u drugu.0
' Obiljejima krivinih djela koja su uz Aimski statut predstavljaju izvor prava koji se odnosi
na djelovanje 9:: daju se odreena dodatna obiljeja predvidenih radnji i ponaanja u
samom Aimskom statutu u odnosu na obiike izvrenja geno&ida.
Prema Obiljejima krivinih djela #uz taku b$$ nanoenje tekih tjelesnih povreda ili
prouzrokovanje tekih duevnih patnji postoji kada su kumuiativno ispunjeni sljede(i uslovi:
#*$ uinila& je u odnosu na jedno ili vie li&a prouzrokovao teku tjelesnu povredu ili teku
duevnu bolC #,$ to li&e ili ta li&a su pripadni&i odreene na&ionaine etnike rasne ili
vjerske grupeC #-$ uinila& je imao namjeru da tu na&ionalnu etniku rasnu ili vjersku grupu
kao takvu uniti u potpunosti iii djeliminoC #.$ ponaanje uinio&a se dogodilo u kontekstu
jasnog #oiglednog$ obras&a slinog ponaanja #slinih radnji$ usmjerenog protiv te grupe ili
se radilo o ponaanju koje je samo po sebi moglo prouzrokovati unitenje grupe.
Prema Obiljejima krivinih djela #uz taku &$$ da bi se radilo o namjernom podvrgavanju
grupe takvim ivotnim uslovima koji (e sraunato dovesti do njenog potpunog ili djeliminog
unitenja potrebno je kumulativno ispunjenje sljede(ih uslova: #*$ uiniia& je jedno ili vie
li&a podvrgao odreenim ivotnim uslovimaC #,$ to li&e ili ta li&a su pripadni&i odredene
na&ionalne etnike rasne ili vjerske grupeC #-$ uiniia& je imao namjeru da u potpunosti ili
djelimino tu na&ionalnu etniku rasnu ili vjersku grupu kao takvu unitiC #.$ ivotni uslovi
su bili sraunato tako projektovani da prouzrokuju potpuno ili djelimino %iziko. unitenje te
grupeC #1$ ponaanje uinio&a se dogodilo u kontekstu jasnog #oiglednog$ obras&a slinog
ponaanja upravljenog protiv te grupe ili je bilo u pitanju ponaanje koje je samo po sebi
moglo prouzrokovati takva unitenja. @a ii se radi o takvim ivotnim uslovima koji (e
sraunato dovesti do potpunog ili djeliminog unitenja odreene grupe %aktiko je pitanje.
4o moe da bude nepreduzimanje mjera zatite u vrijeme haranja neke teke epidemije
namjerno izgladnjavanje pripadnika grupe primoravanje da ive u krajnje nezdravim
uslovima i sl),22+.
!a osnovu Obiljeja krivinih djela #uz taku d$$ preduzimanje mjera usmjerenih na
spreavanje raanja dje&e unutar grupe postoji ukoliko su kumulativno ispunjeni sljede(i
uslovi: #*$ uinila& je jednom ili vie li&a nametnuo odreene mjere odnosno prema njima
ih primijenioC #,$ to li&e ili ta li&a pripadaju odredenoj na&ionainoj etnikoj rasnoj ili vjerskoj
grupiC #-$ uinila& je imao namjeru da tu na&ionalnu etniku rasnu ili vjersku grupu u &jelini
87
SKRIPTA:
ili djeiimino uniti kao takvuC #.$ &ilj nametnutih mjera je bio da se sprijei raanje u okviru
te grupeC #1$ ponaanje uino&a se dogodilo u kontekstu jasnog #oiglednog$ obras&a
slinog ponaanja usmjerenog protiv te grupe ili se radilo o ponaanju koje samo po sebi
moglo prouzrokovati takvo unitenje.
Prema Obiljejima krivinih djela #uz taku e$$ prinudno premjetanje dje&e postoji ako su
ispunjeni sljede(i kumulativni uslovi: #*$ uiniia& je prisilno premjetao jedno ili vie li&aC #,$
to li&e ili ta li&a pripadaju odreenoj na&ionalnoj etnikoj rasnoj ili vjerskoj grupiC #-$
uinila& je imao namjeru da tu na&ionainu etniku rasnu ili vjersku grupu kao takvu uniti u
potpunosti ili djeiiminoC #.$ dolo je do preba&ivanja #trans%er$ iz jedne grupe u druguC #1$
li&e ili li&a koja su preba&ivana nisu imala navrenih *1 godinaC #2$ uinila& je znao ili je
morao znati da je to li&e ili da su ta li&a osobe mlae od *6 godinaC #5$ ponaanje se
dogodilo u kontekstu jasnog #oiglednog$ obras&a slinog ponaanja usmjerenog protiv te
grupe ili je to bilo ponaanje koje je samo po sebi bilo pogodno da prouzrokuje takvo
unitenje.
' samim Obiljejima krivinih djela dato je i posebno objanjenje u odnosu na posljednje
obiljeje uz svaku geno&idnu radnju koje se rutinski u neizmijenjenom obliku ponavlja i u
stvari predstavlja posljednji kumulativno %ormulisan uslov za postojanje odreene
geno&idne aktivnosti ukoiiko su prethodno ispunjeni svi ostali traeni uslovi),25+.
Statut dakle ovo krivino djelo odreuje na nain na koji je to uinjeno i u 3onven&iji o
spreavanju i kanjavanju zloina geno&ida. 9 ovdje je kako smo rekli namjera uinio&a
bitan elemenat bi(a krivinog djela geno&ida. Aadi se o elementu koji je svojstven samo
ovom krivinom djelu po emu se ono razlikuje od ostalih krivinih djela iz nadlenosti 9::.
9maju(i u vidu taj eiemenat izvrila& ovog krivinog djela moe biti kako ii&e koje je
neposredno preduzeio neku od alternativno propisanih radnji izvrenja tako i li&e
#pretpostavljeni$ koje je izdalo naredbu za izvrenje ovog djela. 9 u jednom i u drugom
sluaju bitna je namjera izvrio&a bez koje nema ovog krivinog djela.
S obzirom na to da se radi o tzv. namjemom krivinom djelu za krivinu odgovornost
njegovog uinio&a neophodno je utvrditi postojanje direktnog umiljaja. 4o se moe uiniti
ne samo na osnovu toga to je uinila& prije preduzimanja neke od radnji izvrenja
verbalno izraavao svoju namjeru da potpuno ili djelimino uniti neku od zati(enih grupa
ve( i na osnovu samih njegovih radnji i posljedi&a koje su usljed njih nastupiie. 3ada je rije
o namjeri kao subjektivnom elementu ovog krivinog djela u teoriji se u vezi sa onim
oblikom komandne odgovornosti koji se u osnovi svodi na proputanje pretpostavljenog
ukazuje da je proirivanje te odgovornosti i na geno&id neprihvatljivo 0...zbog prirode ovog
krivinog djela kod kojeg je subjektivni elemenat posebno izraen. Obavezno postojanje
geno&idne namjere kod uinio&a ovog krivinog djela nespojivo je sa mogu(no(u da
pretpostavljeni kod komandne odgovornosti odgovara i za nesvjesni nehat.0),26+ !a slina
razmiljanja nailazimo i kod 3asezea koji u vezi sa ovim pitanjem kae:
0!ajzad valja spomenuti i jedan stav o mens rea kao eiementu geno&ida. Prema jednom
njegovom zastupniku Statut 9:: 0izgleda da dozvoljava da se Pgeno&id moe izvriti i sa
manjim nivoom mens rea od vrlo visokog zahtjeva za postojanje umiljaja o kome je bilo
rijei i to zbog toga to 0predvia #u lanu ,6 o komandnoj odgovornosti$ odgovornost
vojnih zapovednika za geno&id njihovih potinjenih ak i onda ako nisu imali realna
saznanja o tome da se vri. 4ome se moe prigovoriti zato to bi to mogio biti ispravno
samo ako je pretpostavljeni znao da se sprema vrenje geno&ida ili da je on ve( u toku ali
namjerno #na kurziv$ ne preduzima nita da bi ga predupredio ili zaustavio. Gtavie
pretpostavljeni bi se u tom siuaju mogao smatrati za saizvrio&a ili bar za podstrekaa ili
pomagaa...Pretpostavljeni se ne bi mogao okriviti za geno&id #kao saizvrila& ili
sauesnik$ ako ne kazni podreene koji su vrili geno&id niti ako " iako je imao
obavjetenja koja bi mu omogu(ila da zakljui da se vre pripreme za geno&id ili da je
moda ve( izvren " kre(i svoju odgovornost pretpostavljenog ne preduzme potrebne
mjere...' takvim sluajevima pretpostavljeni bi mogao biti kriv za neko drugo djelo:
namjemo zapostavljanje dunosti ili nehat. 9z toga slijedi da u takvim sluajevima ne bi bilo
88
SKRIPTA:
ispravno tvrditi da je odgovoran za geno&id " mada uz nii subjektivni element nego to je
poseban umiljaj 0
-,
V
Ovo krivino djelo se imaju(i u vidu mogu(e radnje njegovog izvrenja u pravilu vri
preduzimanjem vie radnji izvrenja. Meutim ono se moe uiniti i preduzimanjem jedne
radnje i u odnosu na jedno li&e pod uslovom da je to uinjeno u namjeri koju Statut trai za
postojanje ovog krivinog djela. Jeno&id se smatra dovrenim preduzimanjem neke od
radnji izvrenja pri emu nije bitno to uinila& nije ostvario svoju namjeru.
Pasivni subjekat ovog krivinog djela nije pojedina& pripadnik grupe nego zati(ena grupa.
' vezi s tim znaajno je pitanje kako u konkretnom siuaju tumaiti onaj dio &itirane
odredbe koji glasi 0...u namjeri potpunog ili djeliminog unitenja...0 zati(ene grupe. '
teoriji se s tim u vezi ukazuje da ove rijei imaju znaenje unitenja znaajnog dijela grupe
posmatrano iz kvantitativnog ili kvalitativnog aspekta. !aime uinila& mora imati namjeru
da uniti znaajan dio popula&ije zati(ene grupe #dakle u kvantitativnom pogledu$ ili pak
da uniti odreene dijelove te grupe kao to su njene politike voe vjerske vode ili
intelektual&i #u ovom sluaju bi bio znaajan kvalitativni aspekt$. Stoga se ukazuje da ova
namjera uinio&a moe imati dva oblika: jedan od njih se izraava u elji uinio&a da uniti
veiiki broj pripadnika zati(ene grupe dok se drugi izraava u njegovoj elji da uniti
ogranieni broj lanova te grupe koje bira zbog mogu(eg uti&aja njihovog unitenja na
opstanak zati(ene grupe kao takve.
<i(e ovog krivinog djela u bitnom je na isti nain odreeno i u 3/<i= #lan *5*$. Dedina
razlika je u tome to je u bi(u krivinog djela odreenom u ovom zakonu kao radnja
izvrenja izriito propisano i naredenje za izvrenje neke od radnji ovog krivinog djela.
n - ZLOINIPROTIV OVJENOSTI
/loini protiv ovjenosti kao posebna kategorija u meunarodnom krivinom pravu prvi
put se pominju u Statutu Meunarodnog vojnog suda za suenje najteih ratnih zloina&a
koji je bio dodat Iondonskom sporazumu iz avgusta *7.1. godine),27+. ' njegovom lanu
2 odreene su vrste zloina zbog kojih (e najteim ratnim zloin&ima biti sueno. 4o su
0zloini protiv mira0 0ratni zloini0 i 0zloini protiv ovjenosti0. ' stavu - istog lana data je
prva de%ini&ija zloina protiv ovjenosti koja je kasnije sa nekim izmjenama preuzeta u
Statutu 4ribunala u 4okiju i u /akonu broj *8 saveznikog 3ontrolnog savjeta za !jemaku
iz *7.1. godine),58+.
0/loinima protiv ovjenosti se napadaju neka od vrijednosti koje su karakteristine za
ovjeanstvo kao &jelinu odnosno one koje se moraju smatrati optehumanim
vrijednostima[271]$ !a razvoj kon&ep&ije o zloinu protiv ovjenosti su presudno uti&ale
ideje o osnovnim ljudskim pravima pri emu je tradi&ionalno meunarodno pravo razvijalo
razliite doktrine i institu&ije dizajnirane da tite spe&i%ine grupe ljudi: robove manjine
odreene prirodne popula&ije stran&e rtve masovnog nasilja uesnike u ratu itd. dok je
za modemo humanitamo pravo karakteristino da polazi od postavke da kako drave tako i
medunarodna zajedni&a imaju dunost da zatite ljudska prava.0),5,+
Sama pojava pojma zloina protiv ovjenosti se vezuje za *7*1. godinu i sluaj masovnog
ubijana Dermena u Otomanskom &arstvu. !akon tog dogadaja vlade Hran&uske <ritanije i
Ausije su ,6. maja *7*1. godine kao reak&iju na ovaj zloin objavile deklara&iju u kojoj su
Eisokoj porti objavili da (e 0za zloine 4urske protiv ovjeanstva i &iviliza&ije0 smatrati
odgovomim lanove Otomanske vlade i njihove agente koji su uestvovali u masakru
Dermena),5-+.
Posiije Prvog svjetskog rata Spe&ijaina komisija predloila je u svom izvjetaju mirovnoj
kon%eren&iji u Eersaju da se ustanovi meunarodni krivini tribunal ija bi se nadlenost
proirila i na 0krenja prava ovjenosti0. Ovaj prijedlog meutim nije naiao na dobar
prijem predstavnika S>@"a jer 0ne postoje utvreni i univerzalni standardi ovjenosti0.
Ovaj stav predstavnika S>@"a (e ubrzo biti promijenjen ve( tokom i nakon @rugog
svjetskog rata kada se dolo do zakljuka da mnogi zloini koje su !ijem&i i njihovi
savezni&i uiniii tokom rata nisu do tada bili zabranjeni pozitivnim meunarodnim pravom.
89
SKRIPTA:
'pravo zbog tih razloga Iondonskim sporazumom je %ormiran !imberki tribunal),5.+. '
Statutu ovog tribunala utvrdeno je da tribunal treba da sudi i li&ima koja su kriva za zloine
protiv ovjenosti),51+. 4om priiikom zioini protiv ovjenosti su de%inisani kao: 0ubistvo
istrebljenje porobijavanje deporta&ija i ostaia neovjena djela izvrena protiv bilo kog
&ivilnog stanovnitva prije ili za vrijeme trajanja rata ili proganjanje na politikoj rasnoj ili
vjerskoj osnovi koji su uinjeni ili su u vezi s izvrenjem bilo kojeg zloina koji spada u
nadlenost 4ribunala #zloin protiv mira ili ratni zloin$ bez obzira da li se time vre ili ne
vre povrede zakona zemlje gde su zloini izvreni.0 ' praksi se ovakav pristup pokazao
loim jer se kao neophodan element za uspostavljanje nadlenosti !irnberkog tribunala
zahtijevalo da je zloin protiv ovjenosti uinjen u izvrenju ili u vezi sa izvrenjem zloina
protiv mira ili ratnih zioina to je dalje dovelo do toga da se izvrio&i zloina protiv
ovjenosti mogli goniti i kanjavati samo ukoliko je to krivino djelo vreno u vezi sa ratom
ili nezakonitom agresijom. 3rajnja posljedi&a ovakvog odreivanja pojma zloina protiv
ovjenosti pred !imberkim tribunalom je utvrivanje odgovornosti za *. li&a za ratne
zloine i zloin protiv ovjenosti dok je samo u dva sluaja 4ribunal ustanovio
odgovornost li&a samo za zloin protiv ovjenosti mada je i u ta dva sluaja dolo do
razliitog tumaenja u engleskom i %ran&uskom tekstu presude),52+.
/bog ovakvih iskustava iz prakse !irnberkog tribunala doio je do promjena u
medunarodnom pravu pa je tako Jeneralna skuptina 'jedinjenih na&ija *-. %ebruara
*7.2. godine usvojila Aezolu&iju broj - kojom je preporueno izruenje i kanjavanje li&a
koja su optuena za zloine predviene u Statutu !imberkog tribunala odnosno i li&a
optuena za zloin protiv ovjenosti. !akon ove Aezolu&ije Jeneralna skuptina '!"a je
**. de&embra *7.2. godine usvojila Aezolu&iju kojom su potvrdena naela Statuta
!irnberkog tribunala i presude tribunala. Pojam zloina protiv ovjenosti kao
samostalnog delikta potvren je u meunarodnom pravu i kasnijim meunarodnim
ugovorima kao to su: 3onven&ija o geno&idu iz *7.6 3onven&ija o nezastarijevanju ratnih
zloina i zloina protiv ovjenosti #*726$ i 3onven&ija o aparthejdu #*75-$. Ova evolu&ija
instituta zloina protiv ovjenosti je danas artikulisana i odgovaraju(im odredbama statuta
9:4; #*77-$ i 9:4A #*77.$ kao i odredbama Aimskog statuta 9:: #*776$.
@anas je pojam zloina protiv ovjenosti u meunarodnom pravu iroko de%inisan i
obuhvata sljede(e elemente: #*$ zloin protiv ovjenosti mora biti djelo ijim injenjem se
vri naroito teko krenje ljudskog dostojanstva i poniavanje jednog ili vie ljudskih bi(aC
#,$ zloin protiv ovjenosti mora biti djelo koje nije izolovani ili sporadini dogadaj ve(
predstavlja dio politike neke vlade ili mora predstavljati iroku ili sistematsku praksu vrenja
zloina koja se tolerie prata ili na nju pristaje neka vlada ili %aktika vlast na odreenoj
teritorijiC #-$ zloin protiv ovjenosti mora biti vrenje djela koje je zabranjeno
meunarodnim pravom i koje shodno tome mora biti kanjenoC #.$ rtve zloina protiv
ovjenosti mogu biti &ivili ili ako je djelo uinjeno u toku oruanog sukoba li&a koja ne
uestvuju odnosno vie ne uestvuju u oruanim neprijateljstvima .
' samoj praksi kada se govori o kanjavanju li&a koja su uinila zloin protiv ovjenosti
kao najbitniji i neophodni element bi(a ovog krivinog djela istie se sistematska priroda
ovog ratnog zloina odnosno uslov da je krenje ljudskih prava izrazito teko i da ne
predstavlja sporadian dogadaj ve( je deo ire zloinake politike. 'jedno ovaj subjektivni
element zloina protiv ovjenosti je osnovna distink&ija po kojoj se zloin protiv ovjenosti
razlikuje od ratnog zloina iako je esto nain izvrenja djela isti. !ajvanija osobina
zloina protiv ovjenosti jeste da su dio iroke ili sistemske prakse zloina to obino
znai da ih sprovodi vlast. /ato su uinio&i ovih tekih krivinih djela naje(e pripadni&i
dravnog aparata " vojske ili poli&ije ili neke oruane grupe.
Odredbe o ovom medunarodnom krivinom djelu sadrane su u lanu 5 Aimskog statuta.
One su veoma opime s obzirom na to da sadre svojevrstan spisak radnji izvrenja ovog
krivinog djela i pojanjenje znaenja upotrijebljenih izraza to je sluaj i sa 3/<i= #lan
*5,$ koji te radnje i znaenje upotrijebljenih izraza u bitnom odreduje na nain na koji je to
uinjeno i u Aimskom statutu. 9maju(i u vidu obimnost tih radnji izvrenja najprije (emo re(i
90
SKRIPTA:
neto o onome to predstavlja svojevrsni preduslov za postojanje ovog krivinog djela
nakon ega (emo izloiti i radnje njegovog izvrenja te znaenje izraza koji su
upotrijebljeni u njegovoj konstruk&iji.
@akle da bi neka od navedenih radnji mogla biti kvali%ikovana kao zloin protiv ovjenosti
neophodno je da su preduzete kao dio rasprostranjenog ili sistematskog napada koji je
uperen prema bilo kojem &ivilnom stanovnitvu u" "nanje uinio&a o takvom napadu. 3ako
vidimo za postojanje ovog krivinog djela neophodna su dva veoma bitna elementa. Dedan
od njih koji se u teoriji naziva i &entralnim 0...jeste da se odreene radnje u okviru njega
vre sistematski planski i masovno0),55+ a drugi je znanje uinio&a o takvom napadu. '
vezi sa tim znanjem ukazuje se kako nije neophodno da uinila& zna o samoj kriminalnoj
politi&i ili planu kojim su osmiljeni ovi rasprostranjeni iii sistematski napadi),56+ ve( da
ima znanje da su njegove radnje izvrenja dio tih napada na &ivilno stanovnitvo i u skladu
sa tom politikom odnosno planom. <ez takvog znanja na strani uinio&a ne moe postojati
njegova krivina odgovornost za ovo krivino djelo ve( se moe raditi o odgovornosti za
neko drugo krivino djelo),57+ #npr. krivino djelo ubistva silovanja i dr.$. 9maju(i u vidu da
se trai znanje o napadu svakako da se psihiki odnos uinio&a prema djelu moe ogledati
u direktnom umiljaju mada 3aseze istie da taj odnos moe biti i u obliku eventualnog
umiljaja),68+.
3ada je rije o ovom znanju uinio&a neophodno je ukazati da se pri tome od njega ne
zahtijeva postojanje namjere za unitenjem neke na&ionalne etnike rasne ili vjerske
grupe. Po tome se zloin protiv ovjenosti razlikuje od krivinog djela geno&ida. Meutim
pripadnost pasivnog subjekta nekoj grupi od znaaja je za postojanje ovog krivinog djela u
sluaju radnje progona bilo koje prepoznatljive grupe ili zajedni&e. 3ako bi se zloin protiv
ovjenosti razlikovao od drugih krivinih djela odnosno da bi ovo krivino djelo 0...dobilo
karakter medunarodnog krivinog djela potrebno je i to da se ono vri uz sudjelovanje ili
tolerisanje od strane drave ili neke politike organiza&ije tj. organiza&ije koja de facto ili
de iure ima poiitiku mo(0),6*+.
Pasivni subjekt ovog krivinog djela su pripadni&i biio kojeg &ivilnog stanovnitva pri emu
napadni objekt kako (emo vidjeti mogu biti ne samo na&ionalne rasne etnike i vjerske
grupe nego i i druge grupe #kao to su politike ili kulturne grupe$ to se moe uoiti kod
radnje izvrenja koja se sastoji u progonu bilo koje prepoznatljive grupe ili zajedni&e.
'z postojanje naprijed navedenih uslova zloinom protiv ovjenosti smatraju se sljede(e
radnje izvrenja:
" ubistvoC
" istrebljenjeC
" porobljavanjeC
" deporta&ija),6,+ ili prisilno premjetanje stanovnitvaC
" zatoenje ili drugo teko lienje %izike slobode kojim se naruavaju temeijna pravila
medunarodnog pravaC
" muenjeC
" siiovanje seksualno ropstvo prisilna prostitu&ija iznuena trudno(a prisilna steriliza&ija
iii svaki drugi oblik seksualnog nasilja siine teineC
" progon bilo koje prepoznatljive grupe ili zajedni&e na politikoj, rasnoj, nacionalnoj,
etnikoj, kulturnoj, vjerskoj, polnoj osnovi ili na drugoj osnovi koja je optepriznata kao
nedopustiva saglasno meunarodnom pravu. Ovaj oblik izvrenja moe postojati u vezi sa
svakom drugom radnjom izvrenja ovog krivinog djela ili u vezi sa svakim drugim krivinim
djelom iz nadlenosti 9::C
" prisilan nestanak li&aC
" zloin aparthejdaC
" druga neovjena djela sline prirode kojima se namjemo izazivaju teka stradanja ili
ozbiljne tjeiesne povrede iii povrede mentalnog zdravlja. 3ako vidimo ovaj posljednji obiik
ostavija mogu(nost 9:: da i druge radnje izvrenja koje se ne mogu podvesti pod neku od
91
SKRIPTA:
navedenih radnji okvaii%ikuje kao ovo krivino djelo ako su njome ispunjeni navedeni opti
uslovi te ako su njome izazvana teka stradanja iii ozbiljne tjeiesne ili duevne povrede
rtve.
9maju(i u vidu mnotvo upotrijebljenih izraza Statut u lanu 5 stav , daje sljede(e
pojanjenje njihovog znaenja:
+napad uperen protiv *ilo kog civilnog stanovnitvcf> "nai ponaanje koje o*uhvata
viestruko i"vrenje neke od navedenih radnji protiv civilnog stanovnitva$ 3ri tome je *itno
da je to ponaanje u skladu sa dravnom ili organi"acijskom politikom da se i"vri takav
napad ili u cilju pomaganja toj politici/
+istre*ljenje0 ukljuuje namjemo nametanje ivotnih uslova ukljuuju(i onemogu(avanje
pristupa hrani i lijekovima sraunato na dovoenje do unitenja dijela stanovnitvaC
+poro*ljavanje+ znai primjenu nekog ili svih ovia(enja vezanih za pravo svojine nad li&em
i ukljuuje primjenu takve vlasti u trgovini li&ima posebno enama i dje&omC
udeportacija ili prisilno premjetanje stanovnitvcf> znai iznueno preseljenje &iviinog
stanovnitva protjerivanjem ili drugim vrstama prinude iz podruja gdje su ta li&a zakonito
prisutna a da za to ne postoji osnov prema meunarodnom pravu. 4akav osnov na primjer
postoji u lanu .7 Ketvrte enevske konven&ije o zatiti graanskih li&a za vrijeme rata.
Prema stavu , tog lana okupiraju(a sila moe da pristupi potpunoj ili djeliminoj
evakua&iji odreene okupirane oblasti ako to zahtijevaju bezbjednost stanovnitva ili
imperativni vojni raziozi. Ova evakua&ija moe da se izvri preseljenjem zati(enih li&a
samo u unutranjost okupirane teritorije osim u sluaju materijalne nemogu(nosti. 9 prema
lanu *5 stav * @opunskog protokola 99 uz Fenevske konven&ije moe se narediti
premjetanje &ivilnog stanovnitva ukoliko to zahtijevaju razlozi bezbjednosti tog
stanovnitva ili imperativni vojni razloziC
+muenje0 znai namjemo nanoenje tekog tjelesnog ili duevnog bola ili patnje li&u koje
je pod nadzorom ili pod kontrolom okrivljenog s tim to muenje ne ukljuuje bol ili patnju
koji su samo posljedi&a zakonite kazne njoj pripadaju ili je prateC
+i"nuena trudnoa+ znai protivzakonito zatoenje ene koja je zatrudnila pod prinudom u
namjeri da se utie na etniki sastav stanovnitva ili izvre druge teke povrede
meunarodnog prava. Pri tome se ova de%ini&ija ni na koji nain ne(e tumaiti tako da utie
na na&ionalne zakone vezane za trudno(u. 4o bi na primjer moglo znaiti da ne(e
postojati ova radnja izvrenja ako se eni ne dozvoljava prekid trudno(e zato to je u
poodmakloj %azi trudno(e " zbog ega bi njen prekid mogao biti opasan po ivot trudni&e.
Ovdje dakle treba imati u vidu da na&ionalni zakon kojim se ureuje pitanje prekida
trudno(e vode(i rauna o zatiti zdravlja i ivota trudni&e dozvoljava prekid trudno(e samo
do njenog odredenog stadijuma jer bi u protivnom prekid trudno(e mogao otetiti zdravlje
ene ili biti %atalan po njen ivot. @odue ako je isto li&e prije toga do ovakvog stadijuma
trudno(e prinudilo enu da odrava trudno(u ne bi se nakon to nastupi ovaj stadijum
moglo pozivati na to da je u toj %azi bilo opasno po zdravlje ili ivot ene prekidati trudno(uC
+progon+ znai namjerno i teko oduzimanje temeljnih prava usljed istovjetnosti grupe ili
zajedni&e suprotno meunarodnom pravuC
+"loin aparthejd> znai neovjena djela koja su po karakteru slina radnjama izvrenja
zloina protiv ovjenosti a uinjena su u kontekstu institu&ionalizovanog reima
sistemskog ugnjetavanja i prevlasti jedne rasne grupe nad drugom rasnom grupom ili
grupama u namjeri da se taj reim odri),6-+C
+prisilan nestanak lica+ znai lienje slobode pritvor ili otmi&u ii&a od strane ili sa
ovlaenjem, podrkom ili preutnim pristankom dravne ili politike organi"acije uz
odbijanje da se takvo lienje slobode prizna ili da se daju obavjetenja o sudbini ili
boravitu tih li&a u riamjeri da im se za dui vremenski period uskrati pravna zatita.
m-RATNIZLOINI
-.*. Aatni zloini propisani u Aimskom statutu
3ao i kod zloina protiv ovjenosti Aimski statut 9:: u lanu 6 sadri veoma opsean
92
SKRIPTA:
spisak mogu(ih radnji izvrenja ovog krivinog djela s tim to je taj spisak jo dui u
poredenju sa onim odredenim kod krivinog djela zloina protiv ovjenosti. 4o je posljedi&a
injeni&e da Statut ove radnje ne razdvaja u posebna krivina djela. Pri tome treba imati u
vidu da se neke od njih mogu preduzeti samo u meunarodnom oruanom sukobu dok se
druge radnje mogu uiniti u unutranjem oruanom sukobu a kod nekih radnji nije bitno da
li su uinjene u meunarodnom ili unutranjem oruanom sukobu. /bog toga je potrebno
prethodno u najkra(em podsjetiti na pravnu razliku izmeu ovih pojmova.
' klasinom ratnom pravu pod ratom se smatra oruani sukob dvije ili vie suverenih
drava jer se prema tom shvatanju rat posmatra ...kao osnovni atribut suverenosti i pravo
na rat pripadalo je samo suverenim dravama0),6.+. /a razliku od ovog pojma unutranji
oruani sukobi 0...odigravaju se unutar jedne dravne teritorije izmeu antagonistikih
grupa dravljana te iste drave. 4o se po pravilu deava kada se na elu zemlje nae
vlada nemo(na da kontrolie situa&iju i usmjeri politike pro&ese u prav&u miroljubivog
ijeenja spora0),61+. ' sluaju unutranjih oruanih sukoba potrebno je razlikovati
graanski rat od obine pobune. @a li se neki unutranji oruani sukob moe podvesti pod
jedan ili drugi pojam zavisi kako se istie od kriterijuma kao to su 0...intenzitet oruanih
ak&ija i obim angaovanih snaga a zatim trajanje ak&ija i njihov teritorijalni opseg0),62+. '
vezi sa ovim shvatanjem treba imati u vidu odredbu lana 6 stav , taka #%$ Aimskog
statuta prema kojoj se odredbe take #e$ istog lana #druge ozbiljne povrede zakona i
obiaja rata u oruanim sukobima nemedunarodnog karaktera$ primjenjuju na oruane
sukobe na teritoriji drave kada doe do dueg oruanog sukoba izmeu vladinih organa i
organi"ovanih oruanih grupa ili izmeu takvih grupa.
!avedene razlike neophodno je imati u vidu s obzirom na to da se odredbe lana 6
Aimskog statuta odnose na rat i unutranje oruane sukobe tipa graanskih ratova. 3ada
budemo izlagali pojedine odredbe ovog lana vidje(emo da se u nekim izriito propisuje da
se one ne primjenjuju na unutranje nemire i napetosti kao to su neredi izolovane i
sporadine nasilne radnje ili druga slina djela. S tim u vezi takoe treba imati u vidu
odredbu stava - ovog lana prema kojoj u sluaju unutranjeg oruanog sukoba nita ne
utie na odgovomost vlada da odravaju ili uspostavljaju red i mir u dravi ili da brane
jedinstvo i teritorijalnu &jelovitost drave svim zakonitim sredstvima.
Prema stavu * lana 6 Aimskog statuta 9:: je nadlean za ratne zloine a pose*no kada
su ti "loini poinjeni kao dio plana ili politike ili kao dio masovnog i"vrenja tih "loina$ Ova
odredba dakle uspostavlja nadlenost 9:: za sve ratne zloine ali su oni kako se
ukazuje 0...od znaaja za Sud prije svega onda kada su uinjeni kao dio plana ili politike
ili su dio masovnog vrenja takvih krivinih djela0),65+.
Statut u vezi s tim ratne zloine najprije de%mie kao teke povrede Fenevskih konven&ija
od *,. avgusta *7.7. godine a to su sljede(e konven&ije:
" 3onven&ija za poboljanje poloaja ranjenika i bolesnika u oruanim snagama u ratu #9
Fenevska konven&ija$C
" 3onven&ija za poboljanje poloaja ranjenika bolesnika i brodolomnika oruanih snaga
na moru #99 Fenevska konven&ija$C
" 3onven&ija o postupanju sa ratnim zarobljeni&ima #999 Fenevska konven&ija$C
" 3onven&ija o zatiti graanskih li&a za vrijeme rata #9E Fenevska konven&ija$.
4ekim povredama ovih konven&ija smatra se svaka od navedenih radnji izvrenja
kada je uinjena protiv li&a ili imovine koje tite odredbe neke od navedenih konven&ija.
Aije je o sljede(im radnjama:
" hotimino ubijanjeC
" muenje ili neovjeno postupanje ukljuuju(i bioloke opiteC
" hotimino izazivanje velike patnje ili ozbiljne tjelesne povrede ili naruavanja zdravljaC
" velika razaranja i prisvajanje imovine koji nisu opravdani vojnom nudom i sprovode se
nezakonito i obijesno
" prisiljavanje ratnog zarobljenika ili drugog zati(enog li&a da slui u snagama
neprijateljske sileC
93
SKRIPTA:
" hotimino liavanje ratnog zarobljenika ili drugog zati(enog li&a prava na pravian i
uredan sudski postupakC
" protivzakonita deporta&ija ili preseljenje ili protivzakonita intema&ija. ' vezi sa ovom
radnjom izvrenja treba re(i da deporta&ija oznaava radnju premjetanja zati(enih li&a
sa teritorije drave u kojoj zakonito ive na teritoriju neke druge drave dok intema&ija
oznaava radnju premjetanja tih li&a unutar iste drave. Ova inkrimina&ija je izvrena u
skladu sa lanom .1 stav * Ketvrte enevske konven&ije prema kojem se zati(ena li&a ne
mogu premjetati u dravu koja nije lani&a te konven&ije a deporta&ija na teritoriju drave
lani&e ove konven&ije moe se prema stavu , istog lana izvriti samo nakon to se sila
koja dri ta li&a uvjerila da sila na iju teritoriju ih namjerava deportovati eli i da je u stanju
primjenjivati tu konven&iju. Prema lanu ., Ketvrte enevske konven&ije interniranje ili
upu(ivanje na prinudni boravak zati(enih li&a moe se narediti samo ako to apsolutno
zahtijeva bezbjednost sile u ijoj vlasti se ta li&a nalaze kao i kada ova li&a zatrae da budu
dobrovoljno intemirana pod uslovom da to njihov lini poloaj zahtijevaC
" uzimanje tala&a.
Pored krenja pomenutih Fenevskih konven&ija Statut za sluaj meunarodnih oruanih
sukoba inkriminie i radnje izvrenja koje predstavljaju dmge teke povrede zakona i
obiaja koji vae u tim sukobima. Spisak ovih radnji je najdui u lanu 6 Statuta. Aije je o
sljede(im radnjama izvrenja:
" namjemo usmjeravanje napada na &ivilno stanovnitvo kao takvo ili na pojedine &ivile
koji ne uestvuju u neprijateljstvima neposrednoC
" namjemo usmjeravanje napada na &ivilne objekte odnosno objekte koji nisu vojni
&iljeviC
" namjemo usmjeravanje napada na osoblje postrojenja materijal jedini&e ili vozila koji
uestvuju u humanitamoj pomo(i ili mirovnoj misiji u skladu sa Poveljom 'jedinjenih na&ija
sve dok imaju pravo na zatitu koja se prua &iviiima ili &ivilnim objektima saglasno
meunarodnom pravu oruanog sukobaC
" namjeran napad uz znanje da (e takav napad biti popra(en gubitkom ivota ili
povredama &ivila ili ote(enjem &ivilnih objekata ili (e prouzrokovati rasprostranjenu
dugoronu i teku tetu prirodnoj okolini koji bi bili oigledno pretjerani u odnosu na
predvienu konkretnu i neposrednu ukupnu vojnu prednostC
" napad ili gaanje ma kojim sredstvima gradova sela stanita ili zgrada koji se ne brane
i nisu vojni &iljeviC
" ubijanje ili ranjavanje bor&a koji se predao poloivi oruje ili vie nema sredstava za
odbranuC
" nepropisna upotreba zastave primirja zastave ili vojnih oznaka i uni%orme neprijatelja ili
'jedinjenih na&ija kao i karakteristinih obiljeja Fenevskih konven&ija koja dovodi do
smrti ili ozbiljne line povredeC
" neposredno ili posredno preseljavanje dijelova &ivilnog stanovnitva okupa&ione sile na
teritoriju koju je okupirala ili deporta&ija ili preseljavanje ukupnog ili dijelova stanovnitva
okupirane teritorije unutar ili van te teritorijeC
" namjemo usmjeravanje napada na zgrade namijenjene vjerskoj obrazovnoj
umjetnikoj naunoj ili dobrotvomoj svrsi istorijske spomenike bolni&e i mjesta gdje se
sakupljaju bolesni&i i ranjeni&i ukoliko ne predstavljaju vojne &iljeveC
" podvrgavanje li&a u vlasti protivnike strane %izikom saka(enju ili medi&inskim ili
naunim opitima ma koje vrste koji nisu opravdani medi&inskim zubnim ili bolnikim
lijeenjem tog li&a niti se sprovode u njegovom interesu a koja uzrokuju smrt ili ozbiljno
ugroavaju zdravlje tog li&aC
" podmuklo ubijanje ili ranjavanje pojedina&a koji pripadaju neprijateljskoj dravi iii
armijiC
" izjavljivljanje da ne(e biti miiostiC
" unitavanje ili zapljenu imovine neprijatelja osim ako ratna nuda apsolutno ne zahtijeva
to unitavanje ili zapljenuC
94
SKRIPTA:
" izjavljivljanje da se prava i djelovanje dravijana neprijateljske strane ukidaju
suspenduju ili ne prihvataju u postup&ima pred sudomC
" prisiljavanje dravljana neprijateijske strane da uestvuju u ratnim dejstvima uperenim
protiv njihove sopstvene zemlje ak i ako su ta li&a prije poetka rata biii u slubi zara(ene
straneC
" pljakanje gradova ili mjesta ak i kada su zauzeti u juriuC
" upotrebu otrova ili otrovnog orujaC
" upotrebu zaguljivih otrovnih ili drugih gasova i svih slinih tenosti materijala ili
napravaC
" upotrebu metaka koji se lako nadimaju ili spljo(uju u ljudskom tijelu kao to su me&i sa
tvrdim omotaem koji ne pokriva potpuno jezgro metka ili ima usjekeC
" upotrebu oruja projektila materijaia i naina ratovanja koji po svojoj prirodi izazivaju
pretjerane povrede ili nepotrebnu patnju ili ne prave razliku ime se kri meunarodno
pravo oruanog sukoba ukoliko su takva oruja projektili materijali i nain ratovanja
predmet sveobuhvatne zabrane i ukljueni su u prilog ovog statuta putem izmjena i dopuna
u skladu sa odgovaraju(im odredbama iz l. *,* i *,-C
" povrede linog dostojanstva a posebno poniavaju(e i omalovaavaju(e postupanjeC
" silovanje seksualno ropstvo prinudna prostitu&ija prisilna trudno(a prinudna
steriliza&ija ili svaki drugi oblik seksualnog nasilja koji predstavlja teku povredu Fenevskih
konven&ijaC
" kori(enje prisustva &ivila iii drugog zati(enog li&a da bi odreene take podruja ili
vojne snage dobili imunitet od vojnih dejstavaC
" namjemo usmjeravanje napada na zgrade materijai zdravstvene ekipe i transporte kao
i na osoblje koje koristi karakteristina obiljeja Fenevskih konven&ija saglasno
meunarodnom pravuC
" namjemo izgladnjivanje &iviia kao metoda ratovanja ime se &ivili liavaju predmeta
neophodnih za opstanak ukljuuju(i hotimino spreavanje dopreme pomo(i kako
predviaju Fenevske konven&ijeC
" regrutovanje ili angaovanje dje&e mlae od *1 godina za dravne oruane snage ili
njihovo aktivno kori(enje u neprijateljstvima.
Sve navedene radnje izvrenja kako u sluaju tekih povreda Fenevskih konven&ija tako i
u sluaju drugih tekih povreda zakona i obiaja ratovanja mogu se uiniti u
meunarodnim oruanim sukobima. Od njih treba razlikovati radnje izvrenja ovog
krivinog djela koje Statut propisuje za sluaj unutranjeg oruanog sukoba. ' tom sluaju
pravi se razlika izmeu ozbiljnih povreda lana - zajednikog za sve etiri Fenevske
konven&ije i drugih ozbiljnih povreda zakona i obiaja koji se primjenjuju u oruanim
sukobima nemedunarodnog karaktera.
' prvom sluaju ozbiljnim povredama lana - smatraju se navedena djela poinjena protiv
li&a koja ne uestvuju aktivno u neprijateljstvima u koja spadaju i pripadni&i oruanih snaga
koji su poloili oruje kao i oni pripadni&i tih snaga koji su stavljeni van stroja usljed bolesti
rana zatoenitva ili bilo kog drugog razloga. Aije je o sljede(im radnjama izvrenja:
" nasilje nad ivotom i lino(u a posebno sve vrste ubistava saka(enja svirepog
postupanja i muenjaC
" povrede linog dostojanstva a posebno poniavaju(e i omalovaavaju(e postupanjeC
" uzimanje tala&aC
" donoenje presuda i izvrenje pogubljenja bez prethodne presude izreene od strane
uredno ustanovljenog suda koji nudi sve sudske garan&ije optepriznate kao neophodne.
' drugom sluaju ozbiljnim povredama zakona i obiaja koji se primjenjuju u oruanim
sukobima nemeunarodnog karaktera smatraju se sljede(e radnje izvrenja:
" namjemo usmjeravanje napada na &ivilno stanovnitvo kao takvo ili na pojedine &ivile
koji ne uestvuju neposredno u neprijateljstvimaC
" namjemo usmjeravanje napada na zgrade materijal zdravstvene ekipe i transport kao i
osoblje koje koristi karakteristina obiljeja Fenevskih konven&ija u skladu sa
95
SKRIPTA:
meunarodnim pravomC
" namjemo usmjeravanje napada na osoblje postrojenja materijal jedini&e ili vozila koja
uestvuju u humanitamoj pomo(i ili mirovnoj misiji u skladu sa Poveljom 'jedinjenih na&ija
sve dok imaju pravo na zatitu koja se prua &ivilima ili &ivilnim objektima saglasno
meunarodnom pravu oruanog sukobaC
" namjemo usmjeravanje napada na zgrade namijenjene vjerskoj obrazovnoj
umjetnikoj naunoj ili dobrotvornoj svrsi istorijske spomenike bolni&e i mjesta gdje se
sakupljaju bolesni&i i ranjeni&i ukoliko ne predstavljaju vojne &iljeveC
" pljakanje gradova iii mjesta ak i ako su zauzeti u juriuC
" silovanje seksualno ropstvo prinudnu prostitu&iju prisilnu trudno(u prinudnu
steriliza&iju ili bilo koji drugi oblik seksualnog nasilja koji predstavlja teku povredu
Fenevskih konven&ijaC
" regrutovanje ili angaovanje dje&e mlae od *1 godina za dravne oruane snage ili
njihovo aktivno kori(enje u neprijateljstvimaC
" naredbe za raseljavanje &ivilnog stanovnitva iz razloga vezanih za sukob osim ako to
trae bezbjednost tih &ivila iii vrhunski vojni razloziC
" podmukio ubijanje ili ranjavanje protivnikog bor&aC
" izjavljivanje da ne(e biti miiostiC
" podvrgavanje li&a u viasti druge sukobljene strane tjeiesnom saka(enju ili medi&inskim
iii naunim opitima bilo koje vrste koji nisu opravdani medi&inskim zubnim ili bolnikim
lijeenjem tog li&a niti se sprovode u njegovom interesu a koji uzrokuju smrt ili ozbiljno
ugroavaju zdravlje tog li&aC
" unitavanje ili zapljenu imovine protivnika osim ako potrebe sukoba ine takvo
unitavanje ili zapljenu apsoiutno neophodnim.
I u jednom i u drugom sluaju 1tatutom je propisano da se te njegove odred*e ne
primjenjuju na sluajeve unutranjih nemira i napetosti kao to su neredi, i"olovane i
sporadine nasilne radnje ili druga slina djela$
<i(e krivinog djela iz ovog lana Statuta je blanketnog karaktera jer u svakom
konkretnom sluaju upu(uje na primjenu odredbi odgovaraju(e Fenevske konven&ije ali ne
samo njih ve( kod odreenih oblika ovog krivinog djela i drugih zakona i obiaja
rata),66+.
-.,. Aatni zloini propisani u 3rivinom zakonu <osne i =er&egovine
3rivina djela ratnih zloina propisana u ovom zakonu mogu se svrstati u etiri grupe pri
emu kriterijum za tu podjelu predstavlja objekat krivinopravne zatite. 4e etiri grupe su:
" ratni zloin protiv &ivilnog stanovnitvaC
" ratni zloin protiv ranjenika i bolesnikaC
" ratni zloin protiv ratnih zarobljenikaC
" ostali ratni zloini.
-.,.*. Aatni zloin protiv &ivilnog stanovnitva
Ovo krivino djelo propisano je u lanu *5- 3/<i=),67+. Aadnja njegovog izvrenja moe
se preduzeti za vrijeme rata oruanog sukoba ili okupa&ije a ini se tako to odreeno li&e
#to moe biti bilo koje li&e$ kre(i pravila meunarodnog prava naredi ili uini neko od
sljede(ih djela:
" napad na &ivilno stanovnitvo naseije pojedina &ivilna li&a ili li&a onesposobljena za
borbu a taj napad je za posljedi&u imao smrt teku tjelesnu povredu iii teko naruenje
zdravlja ijudiC
" napad bez izbora &ilja kojim se povreuje &ivilno stanovnitvoC
" ubijanje namjemo nanoenje li&u snanog tjelesnog iii duevnog boia iii patnje
neovjeno postupanje bioloke medi&inske ili druge naune eksperimente uzimanje
tkiva ili organa radi transplanta&ije nanoenje velikih patnji ili povreda tjelesnog integriteta
ili zdravljaC
" raseljenje preseljenje ili prisilno odnaroavanje iii prevoenje na drugu vjeruC
" prisiljavanje drugog ii&a upotrebom sile ili prijetnje neposrednim napadom na njegov
96
SKRIPTA:
ivot ili tijelo ili na ivot ili tijelo njemu bliskog li&a na seksualni odnos ili s njim izjednaenu
seksualnu radnju #siiovanje$ prisiljavanje na prostitu&iju primjenjivanje mjera zastraivanja
i terora uzimanje tala&aC kolektivno kanjavanje protivpravno odvoenje u kon&entra&ione
logore i druga protivzakonita zatvaranja oduzimanje prava na pravino i nepristrasno
suenjeC prisiijavanje na siubu u neprijateljskim oruanim snagama ili u neprijateijskoj
obavjetajnoj siubi iii upraviC
" prisiljavanje na prinudni rad izgladnjivanje stanovnitva kon%iska&ija imovine pljakanje
imovine stanovnitva protivpravno samovoljno i vojnim potrebama neopravdano
unitavanje ili prisvajanje imovine u velikim razmjerama uzimanje nezakonite i
nesrazmjerno velike kontribu&ije i rekvizi&ije smanjenje vrijednosti doma(e novane
jedini&e ili protivzakonito izdavanje nov&a.
Poseban oblik ovog krivinog djela ini ii&e koje za vrijeme rata oruanog sukoba ili
okupa&ije kre(i pravila meunarodnog prava naredi ili uini neko od sljede(ih djela:
" napad na objekte posebno zati(ene medunarodnim pravom ili opteopasne objekte i
postrojenja kao to su brane nasipi i nuklearne elektraneC
" napad bez izbora &ilja na &ivilne objekte koji su pod posebnom zatitom medunarodnog
prava nebranjena mjesta i demilitarizovane zoneC
" dugotrajno ote(enje prirodne okoline velikih srazmjera koje moe da teti zdravlju ili
opstanku stanovnitva.
!ajzad ovo krivino djelo ini i li&e koje kao okupator naredi ili uini preseljenje dijeiova
svog &iviinog stanovnitva na okupiranu teritoriju.
/a bilo koji od navedenih oblika ovog krivinog djela propisano je da (e se uinila& kazniti
kaznom od najmanje deset godina zatvora ili kaznom dugotrajnog zatvora.),78+
-.,.,. Aatni zloin protiv ranjenika i bolesnika
' lanu *5. 3/<i= propisano je da ovo krivino djelo ini li&e #to moe biti svako li&e$ koje
kre(i pravila medunarodnog prava prema ranjeni&ima bolesni&ima brodolomni&ima ili
sanitetskom ili vjerskom osoblju naredi ili uini koje od sljede(ih djela:
" ubistva navedenih li&a ili namjema nanoenja tim li&ima snanog tjelesnog ili duevnog
bola ili patnje neovjeno postupanje prema njima kao i bioloke medi&inske ili druge
naune eksperimente kao i uzimanje njihovog tkiva ili organa radi transplanta&ijeC
" nanoenje velikih patnji ili ozljeda tijela ili povrede zdravljaC
" protivpravno samovoljno vojnim potrebama neopravdano unitavanje ili prisvajanje u
velikim razmjerama materijala sredstava sanitetskog transporta i zaliha sanitetskih
ustanova ili jedini&a.
9 u sluaju ovog krivinog djela zakonom je propisano da (e se njegov uinila& kazniti
kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
-.,.-. Aatni zloin protiv ratnih zarobljenika
Ovo krivino djelo propisano je u lanu *51 3/<i=. S njim u vezi najprije treba re(i koje
li&e se u smislu meunarodnog prava smatra ratnim zarobljenikom. Odredbe o tome
sadrane su u lanu . 999 Fenevske konven&ije #3onven&ije o postupanju sa ratnim
zarobljeni&ima$. Ovim lanom je odreeno da se ratnim zarobljeni&ima smatraju sljede(a
li&a pod uslovom da su pala pod vlast neprijateljaN
" pripadni&i oruanih snaga jedne strane u sukobu kao i pripadni&i mili&ija i
dobrovoljakih jedini&a koji ulaze u sastav tih oruanih snagaC
" pripadni&i ostalih mili&ija i ostalih dobrovoijakih jedini&a pod kojima se
podrazumijevaju i pripadni&i organizovanog pokreta otpora koji pripadaju jednoj strani u
sukobu i koji djeluju izvan ili u okviru svoje vlastite teritorije ak i kada je ta teritorija
okupirana ako ispunjavaju sljede(e uslove: da na elu imaju li&e odgovomo za svoje
potinjeneC da imaju odreen znak za razlikovanje koji se moe uoiti na odstojanjuC da
otvoreno nose orujeC da se pri svojim djelovanjima pridravaju ratnih zakona i obiajaC
" pripadni&i redovnih oruanih snaga koji izjavljuju da pripadaju jednoj vladi ili vlasti koju
nije priznala sila pod ijom via(u se naiazeC
" li&a koja prate oruane snage iako neposredno ne ulaze u njihov sastav kao to su
97
SKRIPTA:
&ivilni lanovi posada vojnih aviona ratni dopisni&i snabdjevai lanovi radnih jedini&a ili
siubi ija je dunost da se staraju o udobnosti oruanih snaga pod uslovom da su za to
dobila dozvoiu od oruanih snaga u ijoj pratnji se nalaze dok su te snage dune da im u
tu svrhu izdaju linu kartu slinu obras&u koji je prilog ove konven&ijeC
" lanovi posada podrazumijevaju(i komandante piiote i uenike trgovake mornari&e i
posade &ivilnog vazduhopiovstva strana u sukobu koji ne uivaju povoljniji postupak na
osnovu drugih odredaba meunarodnog pravaC
" stanovnitvo neokupirane teritorije koje se usljed pribliavanja neprijatelja dobrovoljno
die na oruje da bi pruiio otpor neprijateljskoj najezdi pri emu to stanovnitvo nije imalo
vremena da se organizuje ako ono otvoreno nosi oruje i ako potuje ratne zakone i
obiaje.
Pored navedenih li&a ratnim zarobljeni&ima se prema istom lanu 3onven&ije smatraju i:
" li&a koja pripadaju ili su pripadala oruanim snagama okupirane zemije ako s obzirom
na tu pripadnost okupatorska sila smatra potrebnim da pristupi njihovom interniranju
naroito poslije neuspjelog pokuaja tih li&a da se spoje sa oruanim snagama kojima
pripadaju a koje su stupile u borbu ili ako se ta li&a ne odazovu pozivu koji im je upu(en
radi intemiranjaC
" li&a koja pripadaju nekoj od navedenih kategorija a koja su neutralne ili nezara(ene
siie primiie na svoju teritoriju i koje su dune da intemiraju na osnovu meunarodnog prava
pri emu te sile imaju pravo da tim li&ima priznaju pravo na povoljnije postupanje.
Od navedenih kategorija li&a treba razlikovati sanitetsko i vjersko osoblje iji poloaj nakon
zarobljavanja nije ureen ovim lanom nego lanom -- iste konven&ije. 4im lanom je
propisano da se ova li&a ne smatraju ratnim zarobljeni&ima ali im se omogu(uje da uivaju
bar sve koristi i zatitu iz te konven&ije kao i sve potrebne olaki&e koje (e im dozvoliti da
ukazuju ljekarsku odnosno vjersku pomo( ratnim zarobijeni&ima.
<i(e predmetnog krivinog djela predstavlja neka od radnji odreaenih zakonom koju
odreeno li&e #i ovdje uinila& moe biti svako ii&e$ kre(i pravila meunarodnog prava
naredi da bude uinjena prema ratnim zarobljeni&ima ilije samo uini. Aadi se o sljede(im
radnjama izvrenja:
" ubistva ratnih zarobljenika namjemo nanoenje tim li&ima snanog tjelesnog ili
duevnog bola ili patnje neovjeno postupanje prema njima kao i bioloki medi&inski ili
drugi nauni eksperimenti na njima ili uzimanje njihovog tkiva ili organa radi transplanta&ijeC
" nanoenje ratnim zarobijeni&ima velikih patnji ozljeda tijela ili povreda zdravljaC
" prisiljavanje tih li&a na slubu u neprijateljskim oruanim snagama ili liavanje prava na
pravino i nepristrasno suenje.
'iniia& ovog krivinog djela kanjava se kaznom od najmanje deset godina zatvora ili
kaznom dugotrajnog zatvora.
-.,... Ostali ratni zloini
' ovu grupu spada nekoiiko krivinih djeia ije osnovne karakteristike (emo izloiti prema
redoslijedu kojim su propisani u 3/<i=.
3rotivpravno u*ijanje i ranjavanje neprijatelja$ Osnovni oblik ovog krivinog djela propisan
je u lanu *55 stav * 3/<i=. Kini ga li&e koje kao uesnik rata ili oruanog sukoba kre(i
pravila meunarodnog prava ubije ili rani neprijatelja koji je odloio oruje ili se bezuslovno
predao ili nema sredstava za odbranu. /a ovo krivino djelo propisana je kazna zatvora od
jedne do deset godina. 4ei oblik propisan je u stavu , istog lana i postoji ako je ubistvo
uinjeno na svirep ili podmukao nain iz koristoljublja ili iz drugih niskih pobuda kao i ako
je ubijeno vie li&a. /a ovaj oblik propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili
kazna dugotrajnog zatvora. Ovo krivino djelo ima jo jedan oblik koji postoji kada se
krenjem pravila meunarodnog prava za vrijeme rata ili oruanog sukoba naredi da u
borbi ne smije biti preivjelih pripadnika neprijateljske vojske ili kada se naredi vodenje
borbe protiv neprijatelja na toj osnovi. S obzirom na prirodu ovog oblika istie se da je
njegov uinila& 0...li&e na nekom visokom dravnom ili vojnom poloaju ili %unk&iji...0
- -
.
'inila& ovog krivinog djela kanjava se kaznom zatvora od deset godina ili kaznom
98
SKRIPTA:
dugotrajnog zatvora.
3rotivpravno odu"imanje stvari od u*ijenih i ranjenih na ratitu$ Ovo krivino djeio
propisano je u lanu *56 3/<i=. !jegov osnovni oblik sastoji se u naredivanju da se
protivpravno oduzimaju stvari od ubijenih ili ranjenih na ratitu ili u samoj radnji tog
protivpravnog oduzimanja. Protivpravnost oduzimanja se po prirodi stvari ne moe
odnositi na oruje i predmete naoruanja. 'inila& ovog krivinog djela kanjava se
kaznom zatvora od est mjese&i do pet godina. 4ei oblik ovog krivinog djela postoji ako je
osnovno djelo uinjeno na svirep nain. ' tom sluaju za uinio&a je propisana kazna
zatvora od jedne do deset godina.
3ovreda "akona ili o*iaja rata$ Ovaj oblik ratnog zloina propisan je u lanu *57 3/<i= i
ini ga ko za vrijeme rata ili oruanog sukoba naredi da se povrijede zakoni ili obiaji rata ili
ih sam povrijedi. Ove povrede prema zakonu ukljuuju:
" upotrebu bojnih otrova ili drugih ubojnih sredstava s &iljem izazivanja nepotrebne
patnjeC
" bezobzirno razaranje gradova naselja ili sela ili pustoenje koje nije opravdano vojnim
potrebamaC
" napad ili bombardovanje bilo kojim sredstvima nebranjenih gradova sela nastambi ili
zgradaC
" pljenidbu unitavanje ili namjemo ote(enje ustanova namijenjenih vjerskim
dobrotvomim ili obrazovnim potrebama nau&i i umjetnosti istorijskih spomenika i naunih i
umjetnikih djelaC
"pljaku javne i privatne imovine.
'inila& ovog krivinog djela se kanjava kaznom zatvora najmanje deset godina ili
kaznom dugotrajnog zatvora.
3ovreda parlamentara$ ' vezi sa ovim krivinim djelom potrebno je prethodno objasniti ta
sadrajno obuhvata pojam parlamentara. 4aj pojam oznaava li&e obino o%i&ira koji
0predstavlja jednu zara(enu stranu i koje je ovla(eno od nadlenog vieg zapovjednika da
poe drugoj strani #neprijatelju$ i tamo povede pregovore koji se mogu odnositi na vrlo
razliite predmete #obustava vatre predaja razmjena ranjenika sklanjanje mrtva&a$0),7*+.
/a to vrijeme ova li&a kao i njihova potrebna pratnja uivaju zatitu koja se ogleda u
njihovoj nepovredivosti. Ovo krivino djelo propisano je u lanu *6* 3/<i=. Kini ga uesnik
rata ili oruanog sukoba koji kre(i pravila meunarodnog prava za vrijeme rata ili
oruanog sukoba vrijeda zlostavlja ili zadri parlamentara ili njegovu pratnju sprijei im
povratak ili na drugi nain povrijedi njihovu nepovredivost. /a uinio&a ovog krivinog djela
propisana je kazna zatvora od est mjese&i do pet godina.
)eopravdano odlaganje povratka ratnih "aro*ljenika$ Klanom **6 999 Fenevske konven&ije
odreeno je da (e ratni zarobljeni&i po okonanju aktivnih neprijateljstava bez odlaganja biti
oslobodeni i repatrirani #stav * tog lana$. ' sluaju da sporazum izmeu zara(enih strana
zakljuen u &ilju okonanja neprijateljstava izmeu njih ne sadri odredbe o ovom pitanju
svaka strana koja dri ratne zarobljenike duna je da sama sastavi i izvri plan repatrija&ije
ovih zarobljenika #stav , istog lana$. Ovo je dakle meunarodnopravni osnov navedene
inkrimina&ije kojem treba dodati i lan 61 stav . taka #b$ @opunskog protokola 9 uz
Fenevske konven&ije kojim je odreeno da neopravdano odlaganje repatrija&ije ratnih
zarobljenika ili &ivila predstavlja teke povrede tog protokola kada je izvreno namjemo i uz
krenje 3onven&ija ili njihovih Protokola 9 i 99. Ovo krivino djelo propisano je u lanu *6,
3/<i=. Kini ga ko kre(i pravila meunarodnog prava nakon zavretka rata ili oruanog
sukoba naredi ili izvri neopravdano odlaganje povratka ratnih zarobljenika ili &ivilnih li&a.
/a uinio&a je propisana kazna zatvora od est mjese&i do pet godina.
4nitavanje kulturnih, istorijskih i religijskih spomenika$ Ovo krivino djelo propisano je u
lanu *6- 3/<i=. !jegov uinila& moe biti svako li&e koje kre(i pravila medunarodnog
prava za vrijeme rata ili oruanog sukoba unitava kultume istorijske ili vjerske
spomenike gradevine ili ustanove namijenjene nau&i umjetnosti odgoju humanitamim ili
religijskim &iljevima. 4o je osnovni oblik ovog krivinog djela za ijeg uinio&a je propisana
99
SKRIPTA:
kazna zatvora od jedne do deset godina. 4ei oblik ovog krivinog djela postoji ako je
radnjom izvrenja osnovnog djela uniten jasno prepoznatljiv objekt koji je kao kultumo i
duhovno nasljee naroda pod posebnom zatitom meunarodnog prava. 'inila& ovog
oblika krivinog djela kazni(e se kaznom zatvora najmanje pet godina.
#loupotre*a meunarodnih "nakova$ Aadnja izvrenja ovog krivinog djela propisanog u
lanu *6. 3/<i= sastoji se u zloupotrebi ili neovla(enom noenju zastave ili znaka
Organiza&ije 'jedinjenih na&ija znakova ili zastava :rvenog krsta ili znakova koji njima
odgovaraju kao i drugih priznatih meunarodnih znakova kojima se obiljeavaju odreeni
objekti radi zatite od vojnih djelovanja. 'inila& moe biti svako li&e koje se za ovo
krivino djelo moe kazniti novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. 4ei oblik
postoji kada je osnovno krivino djelo uinjeno za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne
opasnosti. /a ovaj oblik propisana je kazna zatvora od est mjese&i do pet godina.
IV - AGRESIJA
' sluaju agresije #zloina protiv mira$ moe se re(i da je do sada ona kao krivino djelo
bila odreena samo u lanu 2 stav , taka #a$ Statuta !irnberskog tribunala kao i u lanu 1
stav , taka #a$ Statuta 4ribunala u 4okiju. Pomenutom odredbom Statuta
!irnberkog tribunala bilo je propisano da u nadlenost tog tribunala izmeu ostalih
spadaju i zioini protiv mira koji su odreeni kao 0planiranje pripremanje zapoinjanje i
vodenje agresorskog rata iii rata kojim se kre meunarodni ugovori sporazumi ili garan&ije
ili uestvovanje u zajednikom planu zavjere da se uini neko od navedenih djela0. !a ovaj
nain zloini protiv mira su bili odreeni i u Statutu 4ribunala u 4okiju s jedinom razlikom
to su ispred rijei 0...agresorskog rata...0 bile unijete rijei 0...objavljenog ili
neobjavljenog...0 to je kako se ukazuje bilo uinjeno radi toga da bi se preduprijediii
eventualni prigovori da Dapan tehniki nije bio u ratu protiv bilo koje drave s obzirom na to
da %ormalno nije objavio rat protiv bilo koga),7,+.
Od tada pa do danas ovo djelo vie nije bilo odreivano kao krivino djelo a u Aimskom
statutu 9:: samo je predvieno da (e taj sud imati nadienost za krivino djeio agresije ali
tek nakon to protekne sedam godina od njegovog stupanja na snagu),7-+. !akon toga se
dakle moe odrediti agresija #njena obiljeja$ te utvrditi uslovi pod kojima 9:: stie
nadlenost za ovaj zloin. 3ao razlog za ovakvu odredbu Statuta navodi se da nije odreen
pojam agresije zbog njegovog spomog znaenja.
Medutim u vezi s tim treba ukazati da je *.. de&embra *75.. godine Jeneralna skuptina
'jedinjenih na&ija usvojila Aezolu&iju broj --*."BB9B),7.+ kojom je usvojila de%ini&iju
agresije. Klanom * Aezolu&ije agresija je de%inisana kao upotreba 0vojne siie od strane
jedne drave protiv suvereniteta teritorijalnog integriteta ili politike nezavisnosti druge
drave ili na bilo koji nain koji nije u skladu sa Poveljom 'jedinjenih na&ija...0),71+ kao i
onim to je istaknuto u toj de%mi&iji. Pri tome se prva upotreba sile od strane jedne drave
kojaje suprotna Povelji 'jedinjenih na&ija smatra kao prima facie dokaz akta agresije i u
sluajevima manjih nasilnih akata koji nemaju naroitu teinu. ' rezolu&iji su navedeni akti
koji se smatraju agresijom. Prema lanu - Aezolu&ije bilo koji od navedenih akata bez
obzira to mu je eventualno prethodila objava rata kvali%ikuje se kao agresija:
" invazija ili napad oruanih snaga jedne drave na teritoriju druge ili vojna okupa&ija bez
obzira da li je privremena ili ne koja je rezultat invazije napada ili aneksije teritorije druge
drave izvrena upotrebom sileC
" bombardovanje od strane oruanih snaga jedne drave protiv teritorije druge drave ili
upotreba bilo kakvog oruja jedne drave protiv teritorije drugeC
" blokada luka ili obala jedne drave koju izvre oruane snage druge draveC
" napad oruanih snaga jedne drave na kopno more vazduni prostor ili momari&u
druge draveC
" upotreba oruanih snaga jedne drave koje se nalaze na teritoriji druge drave na
osnovu sporazuma sa njom pri emu je ta upotreba suprotna uslovima sporazuma ili bilo
kakvo produenje boravka tih snaga na teritoriji druge drave nakon isteka sporazumaC
" odluka jedne drave da svoju teritoriju koju je stavila na raspoiaganje drugoj dravi ta
100
SKRIPTA:
druga drava koristi za izvodenje akata agresije na tre(u dravuC
" slanje od strane drave bilo u njeno ili u ime neke druge drave oruanih bandi grupa
pripadnika neredovnih snaga ili pla(enika da protiv odreene drave izvre akte oruanog
nasilja a da se ti akti po svojoj teini mogu uporediti sa navedenim aktima ili su od
izuzetnog znaaja za sudbinu napadnute drave.
Prema lanu . Aezolu&ije navedenim aktima se ne is&rpljuju naini izvrenja agresije jer
Savjet bezbjednosti 'jedinjenih na&ija moe odrediti da i drugi akti predstavljaju agresiju.
$% v^
K
e t v r t i d i o MEUNARODNO KRIVINO PROCESNO PRAVO
I - OPTA PITANJA MEUNARODNOG KRIVINOG PROCESNOG PRAVA X
Q
*.*. Pojam meunarodnog krivinog pro&esnog prava
Pored meunarodnog krivinog materijalnog prava koje se nalazi u ii posebno strune
javnosti sve ve(i znaaj dobija i meunarodno krivino po&esno pravo. /naaj ovog
drugog prava pove(ava se sa djelovanjem meunarodnih ad hoc tribunaia ali i sa sve
ve(im dobijanjem na znaaju 9::. Meutim medunarodno krivino materijalno i pro&esno
pravo su u sutini usko povezane &jeline koje se ne mogu mehaniki odvajati osim u
isto teorijskom smislu i iz didaktikih razloga
-.7
. 9sto tako iako se ve(ina autora koji se
bave meunarodnim krivinim pravom %okusira na njegov materijalni aspekt postoje i
pojmovna odreenja koja uzimaju u obzir oba aspekta #materijalni i pro&esni$ a u tom
kontekstu materijalno krivino pravo ispravno de%inie tako da obuhvata i opti i posebni
dio. Medunarodno krivino pravo se smatra dijelom interna&ionalnih pravila),72+
projektovanih da propiu meunarodna krivina djela i da dravama nametnu obavezu da
krivino gone i kanjavaju najmanje neka od ovih krivinih djeia to predstavija materijaino
meunarodno krivino pravo gdje jo spadaju pravila koja se odnose na subjektivne
eiemente ije je postojanje neophodno da bi se djelo smatraio zabranjenim mogu(e
okolnosti koje utiu da se optueni ne smatra krivino odgovomim kao i uslove koje drava
smije ili mora da ispuni da bi se sudilo ii&u optuenom za neko od ovih djela dok u
medunarodno krivino pro&esno pravo spadaju pravila kojima se regulie krivino gonjenje
pred razliitim obli&ima medunarodnih sudova),75+. !aravno aktuelno medunarodno
krivino pro&esno pravo se prije svega mora odnositi na krivina pro&esna praviia
sadrana u Aimskom statutu 9:: i Praviiniku o postupku i dokazima 9::.
&
#
0

\
<

v
-
O
i
4
Medunarodno krivino pro&esno pravo moe da se posmatra kao skup pravila koji se
odnose na meunarodne krivine postupke ali i kao skup praviia koja postoje u
na&ionainim krivinim pro&esnim zakonodavstvima a odnose se na odredene situa&ije sa
elementom inostranosti. ' ovom drugom sluaju postoje dvije vrste normi koje sadre
takva pravila. !ajprije rije je o normama koje se odnose na problematiku meunarodne
101
SKRIPTA:
krivinopravne pomo(i #prije svega pitanje ustupanja krivinog gonjenja stranoj dravi ili
preuzimanje krivinog gonjenja od strane drave kao i ekstradi&ije okrivljenih ili osuenih$.
4u dolaze inorme koje postoje u na&ionalnim krivinopro&esnim sistemima a zasnivaju se
na odredenim medunarodnim izvorima prava #misli se prvenstveno na odgovaraju(e
meunarodne standarde sadrane u meunarodnim konven&ijama$. Ova podjela normi je
meutim vie teorijske prirode jer na primjer i prva grupa normi ima prvenstveno izvor u
meunarodnim ugovorima. S druge strane ekstradi&ija #iz prve grupe normi$ je mogu(a na
primjer i u odnosu na 9:: kada se u stvari ne radi o klasinoj ekstradi&i nego o
multilateralnom ugovoru koji obavezuje nau dravu itd.
3ad je u pitanju konkretan krivini postupak meunarodnopravnog karaktera pod
meunarodnim krivinim pro&esnim pravom se podrazumijevaju prije svega ona pravila
koja su sadrana u Aimskom statutu 9:: i Praviiniku o postupku i dokazima 9:: koja
predstavljaju izvore prava za postupak pred 9:: zajedno sa sudskom praksom ovog suda.
Skup pravila koja se odnose na organiza&iju nadlenost #iako naravno konkretne
inkrimina&ije spadaju u posebni dio materijalnog krivinog prava$ i postupak pred 9::
smatramo krivinim pro&esnim pravom u uem smislu a u irem smislu tu pripadaju i
pravila koja se odnose na na&ionalne krivinopro&esne norme kojima se reguliu odreene
pro&esne situa&ije sa elementom inostranosti kao i one norme na&ionalnih
krivinopro&esnih zakonodavstava ije je donoenje i primjena vid ispunjenja prihvatljivih
meunarodnopravnih obaveza drava i koje prije svega predstavljaju odnosno
omogu(avaju primjenu meunarodnopravnih standarda u na&ionainim krivinim
postup&ima ali i neka druga pitanja to (emo objasniti u daljem tekstu),76+.
Osnovna spe&i%inost medunarodnog krivinog pro&esnog prava je njegov medunarodni
karakter odnosno injeni&a da je ono nadna&ionalno. S druge strane to pravo je po svim
drugim bitnim karakteristikama jedno tipino krivino pro&esno pravo koje odgovara drugim
na&ionalnim krivinim postup&ima. 9sto tako nije nesporan samo interna&ionalni karakter
meunarodnog krivinog prava #kako njegovog materijalnog tako i pro&esnog djela to se
ve( na prvi pogled uoava i u njegovom nazivu$ nego ni njegov izrazito krivinopravni
karakter.
Medunarodno krivino pro&esno pravo u optem smislu predstavlja skup normi sadranih u
Aimskom statutu i Praviiniku o postupku i dokazima 9:: kao i drugim izvorima prava na
temelju Aimskog statuta. ' ove druge izvore spadaju prije svega pravila iz na&ionalnih
krivinih postupka kojima se omogu(ava odnos organa njihovog pravosuda sa 9:: kao i
poloaj subjekata krivinog postupka i drugih subjekata drava lani&a Aimskog statuta
pred tim sudom. Ovako de%inisano medunarodno krivino pro&esno pravo u optem smislu
ima svoj iri i ui smisao.
' uem smislu meunarodno krivino pro&esno pravo se prije svega odnosi na
problematiku krivinog postupka koji se primjenjuje pred 9:: a u irem smislu u njega
spadaju jo i dijelovi na&ionalnih krivinopro&esnih zakonodavstva u onoj mjeri u kojoj se
u njima rjeava pitanje odnosa konkretnih drava i njihovih organa sa 9:: i akterima
postupka pred tim sudom kao i drugi dijelovi na&ionainih krivinopro&esnih
zakonodavstava koji se odnose na medunarodnu saradnju gdje prije svega spadaju
pitanja ekstradi&ije i pruanja medunarodne krivinopravne pomo(i ali i probiematika
uslovljavanja krivinog gonjenja postojanjem odgovaraju(eg odobrenja ako postoji
odreeni eiement inostranosti u konkretnoj krivinoj stvari pitanje meunarodnog
krivinopravnog imuniteta primjena meunarodnih krivinopravnih standarda u
na&ionainim krivinim postup&ima kada je to predvieno zakonom ili prije svega
ustavnopravnim normama itd.),77+ Odredeni standardi koji su obavezni za na&ionalna
krivinopro&esna zakonodavstva nastaju i na osnovu akata meunarodnopravnog
karaktera. Mada je jo uvijek veoma teko govoriti o jasno izraenim konturama nekog
nadna&ionalnog medunarodnog krivinopro&esnog prava u smislu prava koje bi vailo za
&ijelu meunarodnu zajedni&u iii makar za itav niz drava jer se takvo pravo jo uvijek ne
nazire osim prava koje primjenjuje ili bolje reeno koje (e vjerovatno primjenjivati 9:: i
102
SKRIPTA:
dijelom pravila koje se odnose na saradnju drava sa tim sudom ipak se moe osnovano
pretpostaviti da (e u nekom budu(em vremenu po svemu sude(i postojati makar u
jednom svom dijelu jedinstveno krivino pro&esno pravo)-88+.
3ada su u pitanju instituti krivinog pro&esnog prava za ?vropsku uniju su u njenoj
sadanjoj %azi razvoja prije svega znaajni oni instituti koji se odnose na krivino gonjenje
u ?vropi gde spadaju: #*$ naelo ne *is in idem i #,$ institu&ije krivinog gonjenja #a$
?'AOPOI #b$ ?'AOD'S4 #&$ ?vropski biro za suzbijanje velikih %inansijskih prevara
#OI>H$)-8*+ i #d$ projekat ?vropskog tuilatva)-8,+. 4ako je izmeu ostalog Gengenskim
sporazumom uvedena i zabrana dvostrukog kanjavanja na nivou ?vropske unije)-8-+.
Projekat ?vropskog tuiiatva se oslanja na ;orpus iuris iz ,888. godine koji predstavlja
skup krivinopravnih odredbi kojima se tite %inansijski interesi ?vropske unije za koja se
smatra da predstavljaju poseban znaaj za ?vropsku uniju kao &jelinu.
*.,. 9zvori prava koje se primjenjuje u postupku pred Meunarodnim krivinim sudom
Osnovni izvor prava koje se primjenjuje u postupku pred 9:: je Statut o osnivanju 9:: koji
je donesen u Aimu na @iplomatskoj kon%eren&iji ovla(enih predstavnika vlada drava
lani&a 'jedinjenih na&ija *5. jula *776. godine. 'svajanje Aimskog statuta 9::)-8.+
#Aimski statut$ koji se naziva vodiem kroz meunarodno pravo smatra se poten&ijalnom
prekretni&om u meunarodnim odnosima. Elade politiari komentatori iz razliitih medija
neviadine organiza&ije i strunja&i za medunarodno krivino pravo iz &ijeloga svijeta
pridruiii su se pohvalama koje su vezano za ovaj dogaaj daii generaini sekretar
'jedinjenih na&ija ofi (nnan i zvanini&i @iplomatske kon%eren&ije. 'ti&aj Aimskog statuta
na nastavak napora meunarodne zajedni&e povodom izuze(a od kazni za najtee
zioine bi(e znaajan. Prije svega 9:: (e ohrabriti drave na istragu i gonjenje li&a
optuenih za geno&id ratne zloine i zioine protiv ovjenosti a i sam 9:: (e u pogodnim
okoinostima istraivati i goniti uinio&e ovih zloina. <ave(i se pitanjima izuze(a od kazne i
obezbjeuju(i pravian i neutralan %orum za krivino gonjenje 9:: (e doprinijeti poputanju
medunarodnih tenzija i promo&iji mira i sigurnosti kako na doma(em nivou tako i
interna&ionalno i to na razliite naine)-81+.
Pomenuta @iplomatska kon%eren&ija je odrana od *1. do *5. jula u sjeditu Organiza&ije
ujedinjenih na&ija za hranu i poljoprivredu #H>O$ uz ue(e *2* dravne delega&ije sa oko
dvije hiljade deiegata kao i velikog broja predstavnika meunarodnih i nevladinih
organiza&ija drugih organiza&ija i entiteta te brojne predstavnike medija iz &ijelog svijeta.
3onani podsti&aj za reaiiza&iju ideje stalnog i univerzalnog meunarodnog krivinog suda
doao je gotovo siuajno kada je tokom sjedni&e Jeneraine skuptine 'jedinjenih na&ija
posve(ene suzbijanju zloupotrebe droga #juni *767. godine$ delega&ija 4rinidada i 4obaga
predloila da se u &ilju suzbijanja meunarodnog iiegainog prometa drogama osnuje
meunarodni krivini sud. 9ako predlagai nisu imali u vidu osnivanje suda kakav je
predvien Statutom o osnivanju 9:: jer Aimski statut uopte ne predvia nadlenost 9::
za zioine povezane sa meunarodnim prometom i zloupotrebom droga ini&ijativa
4rinidada i 4obaga je pokrenula snanu aktivnost na osnivanju stalnog suda)-82+.
Aimski statut sadri *- dijelova sa osnovnim odredbama materijainog krivinog prava
kako u pogledu konkretnih inkrimina&ija tako u odnosu na najvanija pitanja opteg dijela
krivinog prava. Pored toga on ima i niz krivinopro&esnih odredbi.
Prvi dio Aimskog statuta sadri odredbe koje se odnose na organiza&iona pitanja. On
ureduje uspostavljanje 9:: i to na nain da se taj sud uspostavlja kao stalni organ. 9:: je
nezavisna medunarodna organiza&ija. ' skladu sa lanom , Aimskog statuta odnos sa
'jedinjenim narodima je ureden sporazumom kojeg je odobrila Skuptina drava stranaka
((ssem*lB of 1tate 3arties) u septembru ,88,. godine a kojeg je obavezan zakljuiti
predsjednik 9:: kao njegov predstavnik. Ovaj dio takoe propisuje da je sjedite 9:: u
=agu (&en 7aag), =olandija ali da sjedite 9:: moe biti i na drugom mjestu " ukoliko se
pokae potrebnim.
@rugim dijelom se regulie problematika nadlenosti 9:: doputenosti pokretanja i
vodenja krivinog postupka kao i pravo koje se primjenjuje. Durisdik&ija 9:: je ini&ijaino
103
SKRIPTA:
ograniena na najtee zloine koji se tiu &ijele meunarodne zajedni&e: geno&id zioin
protiv ovjenosti i ratni zloin)-85+. 9:: je nadlean samo za pomenute zioine ukoliko su
oni uinjeni nakon to je Statut stupio na snagu drugim rijeima *. jula ,88,. godine.
Sluajeve pred 9:: mogu pokrenuti Savjet bezbjednosti drava stranka ili ex officio tuila&
djeluju(i po in%orma&ijama dobivenim od rtava ili nevladinih organiza&ija. 3ada se sluaj
podnese 9:: od strane drave lani&e ili tuio&a ex officio 9:: moe vriti nadlenost
samo u sluajevima kada je drava na ijoj je teritoriji uinjen zloin ili drava iji je
dravljanin optuen da je uinio zloin rati%ikovala Statut ili je putem deklara&ije prihvatila
nadlenost
9::. <ez sumnje jedan od osnovnih prin&ipa na kojima poiva Aimski statut jeste da on
dopunjuje na&ionalne jurisdik&ije i da 9:: moe vriti nadlenost samo ukoliko drave u
pitanju nisu u mogu(nosti ili ne ele pro&esuirati uinio&e zloina koje potpadaju pod
jurisdik&iju 9::.
4re(i dio odnosi se na generaine iii opte prin&ipe krivinog prava i ustanovijava
individualnu odgovomost dok krivinu odgovornost drava iii pravnih entiteta #npr.
aso&ija&ija kompanija$ iskljuuje iz domena nadlenosti 9::. 4akode jasno treba naglasiti
da je sudska nadlenost striktno vezana za ii&a starija od *6 godina u vrijeme izvrenja
zloina. Pozi&ija e%a drave ili e%a vlade ili bilo koja druga zvanina pozi&ija ne spreava
9:: da vri jurisdik&iju nad tim li&em.
-2,
Statut takoe pretpostavlja i zapovjednu
odgovomost za vojne e%ove ili &ivilne zapovjednike za zloine koji su uinjeni od strane
njihovih potinjenih ukoliko su oni znali za njih ali nisu preduzeli potrebne mjere kako bi ti
zloini bili sprijeeni.
Ketvrti dio se odnosi na sastav 9:: i sudsku upravu. Organi suda su: #a$ Predsjednitvo
koje se sastoji od predsjednika i prvog i drugog potpredsjednika #b$ Falbeni odjel
Aaspravni odjel i Predraspravni odjel #&$ 'red tuio&a i #d$ Sekretarijat. Aadni jezi&i 9:: su
engleski i %ran&uski. Slubeni jezi&i su engleski arapski kineski panski %ran&uski i ruski.
Prema lanu -2 Aimskog statuta 9:: ima *6 sudija koji (e predstavljati najve(e svjetske
pravne sisteme a vodi(e se rauna i o ravnomjernoj geogra%skoj zastupljenosti. 9:: (e
imati jednog predsjedavaju(eg sudiju a jedno sudsko vije(e od tri sudije (e biti zadueno
za potvrdivanje optuni&a i predsudske pro&edure. Ostala tri sudska vije(a ima(e po tri
sudije i jedno albeno vije(e koje (e se sastojati od pet sudija. @a bi se odrala distan&a
izmeu sudskih i apela&ionih vije(a lan -7 zabranjuje rota&iju izmeu sudskih i albenog
vije(a. Klanom .8 osigurana je detaljnija garan&ija nezavisnosti sudskih vije(a.
Peti dio sadri pravila o istrazi i krivinom gonjenju. Pokretanje istrage je iskljuivo u
nadlenosti tuio&a pod kontrolom Predraspravnog vije(a sastavljenog od jednog iii troji&e
sudija zavisno od pojedinog sluaja. 4o vije(e je jedino nadleno za izdavanje naioga za
pristupanje 9::"u i naloga za hapenje. Predraspravno vije(e moe odrati raspravu kako
bi potvrdilo optubu na osnovu koje tuila& trai suenje.
Gesti dio se odnosi na samo suenje. Sudenje se ne(e odrati u odsustvu optuenog jer
sudski postup&i koji se vode in a*sentia nisu dozvoljeni pred 9::. Optueni ima pravo na
besplatnog branio&a ukoliko ga sam ne moe pla(ati a rtve imaju pravo dati izjavu kao i
pravo da ih zastupa advokat. Odjeljenje za rtve i svjedoke je odgovomo putem
Sekretarijata za pruanje podrke i pomo(i svjedo&ima i rtvama koji se pojavljuju pred
9::. Odluku o postojanju ili nepostojanju krivi&e sudije donose ve(inom giasova. 9:: ima
ovla(enje da odobrava odtetu rtvama to podrazumijeva restitu&iju naknadu iii
rehabiiita&iju.
' sedmom dijelu se govori o primjenjivim kaznama. S obzirom na to da je smrtna kazna
izostavljena najtea kazna koja se nekome moe dosuditi jeste osuda na doivotni zatvor.
9:: moe uz zatvorsku kaznu dosuditi i odreenu novanu kaznu kao i oduzimanje
prihoda imovine ili sredstava koja su direktno ili indirektno ostvarena putem izvrenog
krivinog djela. Sud moe donijeti odluku da se novana sredstva koja se dobiju od ovih
novanih kazni i oduzimanja uplate u Hond u korist rtava i njihovih porodi&e koji je
Skuptina drava stranaka osnovala u septembru ,88,. godine.
104
SKRIPTA:
Osmi dio sadri pravila koja se odnose na mogu(nost ulaganja pravnih lijekova #pravo na
albu i reviziju$. Falba i revizija se upu(uju albenom vije(u koje se sastoji od pet sudija.
@eveti dio Aimskog statuta odnosi se na pitanja meunarodne saradnje i pravne pomo(i.
Obaveza je drava lani&a da u potpunosti sarauju sa 9:: naroito kada se radi o
izruivanju li&a protiv kojih je 9:: pokrenuo krivino gonjenje ili o traenju dokaznog
materijala. 3ako bi to mogli ostvarivati drave lani&e moraju utemeljiti pro&edure koje
omogu(avaju uspostavljanje ovakvog oblika saradnje. Sud moe zahtijevati uspostavljanje
saradnje i na ad hoc osnovi sa dravama koje nisu lani&e Aimskog statuta ili saradnju sa
meuvladinim organiza&ijama.
@eseti dio Statuta govori o izvrenju kazni i mjera oduzimanja imovine i osigurava da se
zatvorske kazne izdravaju u dravi koju 9:: odabere sa popisa drava koje su izrazile
svoju spremnost da prihvate osuenike. Sud je ovla(en da donese odiuku o smanjenju
kazne i mora ponovno preispitati kaznu kako bi utvrdio postoji li razlog zbog kojeg bi se
kazna mogla smanjiti i to nakon to je osudeni izdrao dvije tre(ine kazne ili u sluaju
osude na doivotni zatvor nakon to je osueni izdrao ,1 godina zatvorske kazne. Sud
ne(e preispitivati osude prije isteka navedenog vremenskog perioda.
' jedanaestom dijelu Aimskog statuta govori se o Skuptini drava stranaka koju ini po
jedan predstavnik iz svake drave lani&e. Svaki predstavnik nosi(e jedan glas a odluke (e
donositi iii konsenzusom iii nekom vrstom ve(inskog glasanja. Ostaie drave koje su
potpisale Aimski statut iii konani akt Aimske diplomatske kon%eren&ije mogu biti lanovi
Skuptine sa statusom posmatraa. Ova skuptina je izmeu ostalog odgovoma za
biranje sudija i tuila&a usvajanje budeta za rad 9:: i donoenje odiuka o tome da li (e
se ukoliko se ukae potreba za tim broj sudija promijeniti.
@vanaesti dio se odnosi na %inansiranje i utvruje da se trokovi 9:: %inansiraju iz
obaveznih novanih doprinosa drava stranaka i zavisno od toga da li (e to Skutina
odobriti iz %inansijskih sredstava koja obezbijede 'jedinjene na&ije naroito kada se radi o
trokovima koji nastaju kada Savjet bezbjednosti uputi neki siuaj 9::. !ovani doprinosi
drava stranaka odreduju se prema omjeru uloga koji se temelji na omjeru za budet
'jedinjenih na&ija. Sud takoe moe prihvatiti dobrovoljne doprinose od vlada
medunarodnih organiza&ija pojedina&a korpora&ija ili drugih izvora.
3onano trinaesti dio Aimskog statuta sadri zavrne odredbe. !akon isteka sedam
godina od stupanja na snagu ovog statuta tj. ,887. godine svaka drava stranka moe
predloiti njegove izmjene. Statut ne trpi nikakve uslove)-86+. ' lanu *,2 se propisuje da
(e Aimski statut stupiti na snagu nakon deponovanja 28 isprava o rati%ika&iji)-87+ tako da
je on stupio na snagu *. jula ,88,. godine.)-*8+ Ovaj statut je do *.. jula ,88-. godine
rati%ikovalo 7* drava iz &ijelog svijeta)-**+. <osna i =er&egovina je rati%ikovala Aimski
statut odlukom Predsjednitva <i= od 1. %ebruara ,88,. godine nakon to je prethodno
dobijena saglasnost Parlamentarne skuptine <i=)-*,+.
9zgled Aimskog statuta rezuitat je velikog broja dravnih sporazuma i zasnovan je na
potovanju suvereniteta i na pristanku drava stranaka)-*-+. Sve drave stranke imaju
krivinu jurisdik&iju za djela koja su izvrili dravijani tih drava na teritoriji tih drava.
!adienost 9:: je 0produena ruka0 #extension$ doma(e krivine nadlenosti drava
lani&a. ' isto vrijeme 9:: nije produetak na&ionalnih krivinopravnih sistemaC nije
nadomjestak za doma(e sudove. Sud je komplementaran doma(em sudstvu ija je
primama odgovornost istraivanje i krivino gonjenje za geno&id ratne zloine i zioine
protiv ovjenostiC 9:: (e prepustiti ijeavanje predmeta doma(im vlastima osim u sluaju
da drave lani&e prepuste predmete 9:: ili ne pokau odgovaraju(u aktivnost a tamo
gdje doma(i sistem postupi po predmetima " 9:: (e djeiovati samo ondje gdje je jasno
vidljivo da drava lani&a ne pokazuje volju ili nije u mogu(nosti da postupi na pravi nain.
Onda kada 9:: pone primjenjivati svoju nadlenost saradnja drava lani&a pri hapenju i
predaji osumnjienih prikupljanju dokaza i zatiti rtava i svjedoka i drugi obli&i saradnje (e
biti od vitainog znaaja za e%ikasan rad 9::.
105
SKRIPTA:
9:: je stalni univerzaini sudski organ za vodenje krivinog postupka i presuenje najteih
medunarodnih krivinih djela. !eovisno od toga da li je %ormiranje dva ad hoc tribunala #za
prethodnu Dugoslaviju i Auandu$ imalo uti&aja na osnivanje 9:: treba posebno ista(i da se
ovaj sud razlikuje od svojih prethodnika.
' skladu sa reimom koji je uspostavljen Aimskim statutom suoavanje sa izuze(em od
kazne za najtee zloine bi(e postignuto primamo kroz pravni sistem drava lani&a i
sekundarno preko 9:: uz neizbjenu pomo( drava lani&a. ?%ikasnost 9:: stoga zavisi
od uspjene inkorpora&ije Statuta u doma(e zakone " kako u pogledu vodenja doma(ih
postupaka tako i vezano za saradnju sa 9::)-*.+.
/a postupak pred 9:: veliki znaaj ima i Pravilnik o postupku i dokazima (%ules of
3rocedure and 6vidence)$ Ova pravila je u %ormi na&rta pripremila Posebna komisija
(3reparatorB ;ommission$ i to -8. juna ,888. godine a na osnovu ovla(enja sadranih u
Aimskom statutu vode(i rauna o ogranienjima sadranih u rezolu&iji H u 3onanom aktu
@ipiomatske kon%eren&ije. Pravila obuhvataju skoro sve na ta upu(uje Aimski statut a
bitno je za %unk&ionisanje 9::. Ona stupaju na snagu nakon to budu usvojena
dvotre(inskom ve(inom glasova lanova Skuptine drava stranaka #lan 1* stav *
Aimskog statuta$. Statutom je predviena i mogu(nost mijenjanja Pravilnika o postupku i
dokazima: izmjene mogu da predloe: #*$ svaka drava strankaC #,$ sudije ali samo ako o
tome postignu apsolutnu ve(inu i #-$ tuila&. >mandmani stupaju na snagu nakon to budu
usvojeni dvotre(inskom ve(inom glasova lanova Skuptine drava stranaka #lan 1* stav
, Aimskog statuta$. Sudije mogu dvotre(inskom tre(inom da sastave i privremena pravila
koja (e se primjenjivati sve dok na sljede(em redovnom ili vanrednom zasjedanju
Skuptine drava stranaka ne budu: #*$ usvojena kao zvanina #,$ izmijenjena ili #-$
odbijena. Mogu(nost donoenja privremenih pravila je uslovljena kumulativno i to sa dva
zahtjeva: prvim koji se odnosi na odreenu pro&esnu ili %aktiku neophodnost #hitan sluaj$
i drugim koji se odnosi na injeni&u postojanja odreene pravne praznine u vae(im
pravilima #potrebno je da za takvu situa&iju Praviia ne predviaju spe&i%ino ijeenje$ " lan
1* stav - Aimskog statuta.
' odnosu na Pravilnik o postupku i dokazima Aimski statut ima primarni karakter, tj. on
posjeduje veu pravnu snagu
-5
V. Pravilnik o postupku i dokazima njegove izmjene i bilo
koje privremeno pravilo moraju da budu u skiadu sa Statutom #lan 1* stav . Statuta$ a
ukoliko su Statut i Pravilnik o postupku i dokazima 0u sukobu0 " Statut (e imati prednost
#lan 1* stav 1 Aimskog statuta$.
Pored ve( spomenutog Pravilnika o postupku i dokazima navedena Posebna komisija
(3reparatorB ;ommission) je donijela i druge akte od kojih je svakako najznaajniji na&rt
koji se odnosi na ?lemente krivinih djela (6lements of ;rimes$ ime se u stvari daje
odreeno tumaenje izraza upotrijebljenih u konkretnim inkrimina&ijama koje sadri Aimski
statut pa se svuda gdje je pro&ijenjeno da za tim postoji potreba dopunjavaju odreene
norme ije znaenje nije sasvim pre&izno. Ova komisija je pripremila i na&rte nekih drugih
dokumenata: 'govor o odnosima 9:: i 'jedinjenih na&ija #,88*$ Hinansijska pravila
#,88*$ Sporazum o privilegijama i imunitetima 9:: #,88*$ Pravila o radu Skuptine drava
stranaka #,88*$ Aezolu&ija Skuptine drava stranaka o osnivanju Odbora za budet i
%inansije #,88*$ itd.
' izvore prava koji se primjenjuju pred 9:: spadaju i primjenjivi meunarodni ugovori i
naela i pravila meunarodnog prava ukljuuju(i i utvrdena naela meunarodnog prava
oruanih sukoba #lan ,* stav * taka b$ Aimskog statuta$.
' supsidijarne i uslovljene izvore prava koje se primjenjuje u postupku pred 9:: spadaju:
#*$ opta pravna naela koje je 9:: izveo iz na&ionalnih zakona svjetskih pravnih sistema i
#,$ na&ionalni zakoni drava koje bi inae bile redovno nadlene povodom konkretnog
krivinog djela #ian ,* stav * taka &$ Aimskog statuta$. Ovi izvori prava su supsidijarni jer
do njihove primjene moe do(i jedino ukoliko se za odreeni sluaj ne moe primijeniti
nijedan od prethodno pomenutih izvora prava koji stoga predstavijaju primame izvore
106
SKRIPTA:
prava koje se primjenjuje u postupku pred stainim 9::)-*1+.
3ao %ormalni izvor prava %akultativnog karaktera predvieni su naela i pravna pravila na
nain kako ih je tumaio 9:: u svojim ranijim odlukama #lan ,* stav , Aimskog statuta$. '
pitanju je precedentno dejstvo ranijih odluka to inae predstavlja jedno od tipinih
svojstava angiosaksonske krivine pro&edure mada se ni u tim sistemima ne smatra da
same sudske odiuke mogu u potpunosti da zamijene zakone)-*2+.
Primjena i tumaenje prava sadranog u Aimskom statutu mora biti u skladu sa
meunarodno priznatim ljudskim pravima i biti bez ikakvog nepovoljnog razlikovanja po
osnovama kao to su pol #kako je de%inisan u lanu - stav -$ dob rasa boja jezik vjera ili
uvjerenje politiko ili drugo miljenje na&ionalno etniko ili so&ijalno prorijeklo imetak
rodenje ili drugi status " lan ,* stav - Aimskog statuta. @e%inisanje nekog drugog statusa
kao takvog odnosno diskriminiraju(eg #u smislu lana ,* stav - Aimskog statuta$
predstavlja Huestio facti i zavisi od svih konkretnih i relevantnih okoinosti.
*.-. Pravne i politike okolnosti koje su doprinijele osnivanju Meunarodnog krivinog suda
Meunarodno krivino pravosue se nije razvijalo pravolinijski ve( se njegov razvoj moe
posmatrati kao niz sudskih ili ponekad #para$sudskih sluajeva koji su se odvijali u
odredenim istorijskim okolnostima prije svega u vezi konkretnih ratova i oruanih
sukoba)-*5+. 4e istorijske okolnosti a prije svega podjela na ratne po*jednike i u ratu
po*ijeene, su bile izmedu ostaiog i kljuni %aktor u odnosu na to da li su se neka suenja
poslije ratova uopte odvijala te na to kome je sueno a esto i na koji nain su konkretni
postup&i vodeni.)-*6+Pored toga samo su neka od takvih suenja mogla opravdano da se
karakteriu kao 0meunarodna0 jer su u osnovi bila na&ionainog karaktera. 9nae sama
ideja o osnivanju meunarodnog krivinog suda nije nova ona potie iz B9B vijeka a
nastala je u sklopu opteg shvatanja o meunardnom sudstvu kao sredstvu za ijeavanje
meunarodnih sporova pri emu je najve(u teorijsku prepreku ostvarenju te zamisli
predstavljalo shvatanje o suverenosti kao osnovnom obiljeju drava koje je
onemogu(avalo njihovo potinjavanje bilo kojoj vlasti izvan njih samih.)-*7+ /a potpuniju
predstavu o meunarodnom krivinom pro&esnom pravu na poetku BB9 vijeka potrebno je
lapidarno opisati istoriju i sadanjost meunarodnih sudova.

*.-.*./ae&i medunarodnog krivinog pravosua
Misao o stvaranju jednog meunarodnog krivinog suda je davnanja. Ona se razvijala
uporedo sa razvojem meunarodnog pravosua)-,8+. 3orijeni ratnog i humanitamog prava
mogu se na(i u istoriji >ntike i Starog vijeka)-,*+. 09storijski izvori svjedoe i o stranim
ratnim zloinima pa i onim koji bi danas mogli biti okarakterisani geno&idom. 4ako se
spominje rimsko razaranje 3artage i pokolj njenih stanovnika bibliski opis pokolja
3aananita nakon to su Devreji osvojili Derihin te brojni drugi dogaaji. /animljivo je da
istorijski izvori i umjetnika literatura esto takve dogaaje interpretiraju kao velika vojna
ak i junaka dostignu(a.0)-,,+ 'z to 0paralelno sa pokuajima da se humanizuje rat kao
krajnje nehumano sredstvo poiitike javljaju se i ideje o osnivanju sudskih organa sa
zadatkom da utvruju krivinu odgovornost i kanjivost li&a za izvrene zloine u doba rata
ili u vezi sa ratnim zbivanjima. 4ako se jo tokom stogodinjeg rata #*--5"*.1-$ javila ideja
rimskog pape o krivinom sudu koji bi bio nadlean za suenje izvrio&ima najteih
krivinih djela izvrenih u doba rata.0)-,-+ Meutim djelatnost ovakvog suda registrovana
je tek u petnaestom vijeku. !aime u literaturi se navodi kao interesantan primjer iz istorije
suenje Peteru von =agenba&hu vojvodi od <urgundije u <rajzahu #2reisach)P *.5..
godine. =agenba&h je bio optuen da je na tom podruju kao guverner okupatorske sile
bio odgovoran za niz zloina " ubistva silovanja i kon%iskovanje privatne svojine graana.
107
SKRIPTA:
Jradani <rajzaha su %ormirali multina&ionalni tribunal sastavljen od ,6 sudija " osam iz
samog <rajzaha i po dvoji&a iz drugih oblinjih regija #>lzasa !jemake i Gvaj&arske$. 9ako
se =agenba&h branio tvrde(i da ne snosi linu odgovornost jer je samo slijedio naredenja
pretpostavljenog lorda ogiaen je krivim i osuen na smrtnu kaznu koja je i izvrena)-,.+.
Ovo sudenje se sa stanovita savremenih krivinopravnih standarda teko moe smatrati
ozbiljnim meunarodnim krivinim suenjem ali ono svakako ima odreeni istorijski znaaj
a nainom odbrane okrivljenog i konanom presudom kao da je anti&ipiralo i neka pitanja
koja imaju veliku vanost u savremenom meunarodnom krivinom pravu to se prije
svega odnosi na postupanje po naredenju individualnu krivinu odgovornost i komandnu
odgovornost)-,1+. Medu pretee meunarodnog krivinog suda svrstava se i suenje za
0ratne zioine0 ;onradinu von 7ohenstafenu u !apulju *,26. godine)-,2+. !i to suenje se
ne moe smatrati ozbiljnim medunarodnim krivinim suenjem naroito u svjetlu sada
vladaju(ih kon&ep&ija ali i ono u jednom istorijskom smisiu ima znaaj jer ukazuje na
postojanje odredenih tenden&ija intema&ionaliza&ije krivinih suenja u jednom duem
vremenskom periodu)-,5+.
Prva detaljna kodi%ika&ija ratnih zakona u modemim vremenima bio je tzv. !ie*ersov zakon
koji je donesen na zahtjev amerikog predsjednika >brahama Iinkolna *62-. godine.
Obuzdavanje ratnih strasti je meutim propisano kao obaveza i znatno prije !ie*ersovog
zakona. Spe&i%i&irana pravila ponaanja u ratu poznavali su judaizam hri(anstvo i islam
zabranjuju(i ubijanje &iviia ena dje&e i preporuuju(i dobar tretman prema ratnim
zarobljeni&ima.
0Eaan dogaaj u razvoju meunarodnog ratnog i humanitamog prava bio je osnivanje
:rvenog krsta *62-. godine. !akon velikog pokolja u bi&i kod Sol%erina u junu *617.
godine kada je Hran&uska porazila austrougarsku vojsku jedan od svjedoka strahota koje
su se dogodile i jedan od organizatora medi&inske pomo(i za ranjenike 7enrB &unant,
vaj&arski preduzetnik i %ilantrop izdao je *62,. godine knjigu o toj bitki. ' njoj je predloio
osnivanje posebne organiza&ije za pomo( ranjeni&ima i zakljuivanje meunarodnog
sporazuma o ovjenom postupanju sa bolesni&ima i ranjeni&ima tokom ratnih
sukoba.0)-,6+!jegove preporuke (e se ostvariti osnivanjem :rvenog krsta i zakljuivanjem
Fenevske konven&ije iz *62.. godine. :rveni krst odigrao je znaajnu ulogu u razvoju
meunarodnog humanitamog prava a pomo( koju je pruio brojnim ranjeni&ima
bolesni&ima i ratnim zarobljeni&ima nepro&jenjiva je)-,7+.
@alji korak je uinjen prihvatanjem Petrogradske deklara&ije od *626. godine kojom je
zabranjena upotreba takvih orua koja nepotrebno pove(avaju patnju ljudi izbaenih iz
borbe i koja se smatraju protivnim zakonima ovjenosti.
'asnut svirepostima iz njemako"%ran&uskog rata iz *658Q5* godine tadanji predsjednik
Medunarodnog :rvenog krsta Gvaj&ara& Qustave 'oBnijer, predloio je osnivanje jednog
medunarodnog krivinog suda.)--8+ Medutim ni ova ideja ma koliko bila plemenita nije
realizovana ve( (e ozbiljniji pokuaji ove vrste uslijediti tek nakon zavretka Prvog
svjetskog rata. !aravno sva suenja za ratne zloine ve( tokom Prvog svjetskog rata su
imala na&ionalni karakter a iz razumljivih razloga nije se pojavljivala mogu(nost za
djelovanje meunarodnog pravosudnog organa)--*+.
!akon i kao posljedi&a 3rimskog rata amerikog graanskog rata i %ran&usko" pruskog rata
iz *658. godine javno mnijenje u ?vropi i >meri&i se ujedinjuje oko ideje da bi na
medunarodnom nivou trebalo do(i do kodi%ika&ije ratnog prava. 3ao rezultat ove javne
kampanje potpisana je serija meunarodnih ugovora danas poznatijih kao =aka #*785$ i
Fenevska konven&ija #*7,7$. One predstavljaju najve(i uspjeh u regulisanju ratnog prava.
' elji da se u takvim sluajevima suzbije neogranieno pravo ratuju(ih strana usvojena je
'artensova klau"ula kojom se nalae dravama kao zara(enim stranama da se u
sluajevima koji nisu regulisani odredbama konven&ije imaju pridravati naela
meunarodnog prava koja pristiu iz obiaja ustanovljenih meu prosvije(enim narodima
zakona ovjeanstva i zahtjeva javne svijesti)--,+.
=ake humanitame konven&ije i deklara&ije donesene u *677. i *785. godini reguliu
108
SKRIPTA:
ratna stanja i ijeavaju probleme razoruanja polau temelje za stvaranje budu(e
meunarodne organiza&ije kodi%ikovanje pravila ratnog prava i neutralnosti i donose
propise o mirnom ijeavanju meunarodnih sporova. =ake konven&ije iz *677. i *785.
godine predstavljaju prvi pokuaj da se izvri kodi%ika&ija prava i dunosti zara(enih strana i
da se pre&iziraju pravila o vodenju suvozemnog rata posebno da se ogranii naoruanje
zabrani upotreba odreenih sredstava borbe i osigura mimo ijeavanje sporova medu
zemljama. !a prvoj od tih kon%eren&ija u =agu *677. godine donesene su dvije konven&ije
i tri deklara&ije: 3onven&ija o poioaju ranjenika i pravila ponaanja prema njima kako u
kopnenim tako i u pomorskim sukobimaC 3onven&ija o zakonima i obiajima suvozemnog
rataC)---+ @eklara&ija o zabrani bombardovanja iz balona i slinih napravaC @eklara&ija o
zabrani upotrebe projektila sa zapaljivim i otvorenim gasovima i @eklara&ija o zabrani
upotrebe rasprskavaju(ih zma #dum"dum$. !edostatak ovako donijetih konven&ija i
rezoiu&ija se naiazi u injeni&i da se one odnose na rat i vodenje rata ali ne i na osiguranje
mira)--.+.
!a @rugoj hakoj mirovnoj kon%eren&iji odranoj na ini&ijativu predsjednika S>@"a
Auzveita i ruskog &ara !ikolaja 99 od *1. juna do *6. oktobra *785. godine doneseno je *-
mirovnih konven&ija. One su jo plodnije i obuhvataju materiju o otvaranju neprijateljstva
pravima i dunostima neutralnih drava poloaju trgovakih brodova neprijateljskih strana
pretvaranju ovih u ratne brodove pomorskom bombardovanju kopna i poloaju ranjenika u
suvozemnom ratu. !jihove odredbe nemaju karakter inkriminisanih normi kao garan&ija
potovanju ve( vae kao upozoravaju(e i preporuuju(e.
Ketvrta konven&ija o zakonima i obiajima rata na kopnu #sa Pravilnikom o kopnenom ratu$
u lanu - sadri odredbu da je drava odgovoma za krenje hakih praviia od strane bilo
kojeg njenog subjekta. Meutim iako je =akim pravilnikom o suvozemnom ratovanju
izgraen sistem pravila o doputenom i nedoputenom u voenju rata ta pravila ne sadre
krivine sank&ije koje bi obezbijedile njihovo potovanje. 9ako lan - Ketvrte hake
konven&ije predvia odgovornost za naknadu tete od strane drave za ratne zloine rije
je samo o graanskoj ne i o krivinoj odgovomosti. @a bi postojala krivina odgovornost
0nije dovoljno samo postojanje odreene pravne norme prohibitivnog ili imperativnog
karaktera ve( je potrebna takva pravna norma koja za odredeno ponaanje predvia
sank&iju kao krivino djeio. @rugim rijeima potrebna je inkriminatoma pravna norma0)--1+.
>li iako to predstavija veliki nedostatak ipak se ne moe osporavati vrijednost hakih
konven&ija i njihov znaaj za razvoj meunarodnog krivinog prava pogotovo kada je u
pitanju izgraivanje pojma krivine odgovornosti. /a medunarodnu (e zajedni&u hake
konven&ije imati znaaj ratnih zakona i ona (e se na njih pozivati i u Prvom i u @rugom
svjetskom ratu da bi osudila neuvene zloine koje je ljudsko drutvo doivjelo bez obzira
na to to su one daleko prevazidene razvojem tehnike)--2+ koja je diktiraia sasvim drugi
nain ratovanja)--5+.
*.-.,. Pokuaji ustanovljenja medunarodnog krivinog suda u prvoj polovini BB vijeka
Prvi pokuaj ustanovljavanja medunarodnog krivinog suda uslijedio je nakon brojnih
ratova s ogromnim ljudskim rtvama tokom duge istorije ljudske &iviliza&ije tek u
posljednjem vijeku drugog milenijuma)--6+. 4aj zahtjev je shvatila i Mirovna kon%eren&ija u
Parizu i preuzela na sebe zadatak da razmotri pitanja krivine odgovomosti za zloine
uinjene u toku Prvog svjetskog rata sa eljom da se primijene represivne mjere prema
onima koji su vrili te zioine i da se obezbijedi trajan mir za budu(a pokolenja)--7+.
lnspirisana ovakvom eljom Mirovna kon%eren&ija je i %ormirala 3omisiju za odgovornost sa
zadatkom da ispita: #*$ odgovornost onih koji su prourokovali ratC #,$ injeni&e u vezi sa
povredama zakona i obiaja rata izvrenih od vojnih snaga njemakog &arstva na suvu
moru i u vazduhuC #-$ stepen krivine odgovornosti izvrila&a bez obzira na njihov poloaj i
#.$ stvaranje meunarodnog pravosua za suenje zbog izvrenih zloina)-.8+.
Mirovnim ugovorom sila >ntante s !jemakom koji je sklopljen u Eersaju (Rersaillesu), ,6.
juna *7*6. godine #stupio na snagu *8. januara *7,8. godine$ predvieno je suenje za
109
SKRIPTA:
0ratne zloine0 odnosno 0teke povrede meunarodnog morala i svetosti ugovora0 #l. ,,5"
,-8$ njemakom &aru Wilhelmu 99. =ohenzollernu i njegovim o%i&irima koji su zapovijedali
njemakom vojskom u Prvom svjetskom ratu. Ovim je odredbama bilo predvideno i
osnivanje posebnog suda koji bi vodio krivini postupak)-.*+. <udu(i da je &ar Wilhelm 99.
dobio utoite #egzil$ u =olandiji a ni drave >ntante se nisu previe trudile da ga izvedu
pred sud koji nije ni ustanovljen do sudenja nije ni dolo.)-.,+ =olandska vlada je odluila
da ne izrui Wilhelma 99. pozivaju(i se na to da krivina djela za koja se trailo njegovo
izruenje nisu predviena ugovorima koje =olandija ima sa drugim zemljama kao i da je
=olandija uvijek pruala azil pobijedenim u medunarodnim sukobima)-.-+. Osim toga
=olandija se pozivala na odsustvo medunarodnog akta kojima bi se zabranjivalo
zapoinjanje vodenje ili nareivanje voenja agresorskog rata)-..+.
Eersajski ugovor je oznaio kraj Prvom svjetskom ratu i imao za &ilj da izgradi jedno novo
drutvo na bazi mira i solidarnosti medu na&ijama. 0Eersajskim ugovorom je uspostavijeno
naelo da je meunarodno pravosue nadleno za voenje postupka kod krivinih djela
ije su posljedi&e nastupile na teritoriji vie drava. Pri tome nije iskljuena i nadlenost
unutranjih sudova0)-.1+. 4o se mani%estovalo u tri grupe pravila: #*$ naputanje klasinog
pravila da svaka drava ima neogranieno pravo u pogledu vodenja rata i da ona ne moe
da bude odgovoma ukoliko je otpoela rat na jedan %ormalno priznat nain #putem
objavljivanja rata$)-.2+C #,$ potvren je prin&ip pune materijalne odgovornosti za tetu koja
nastane u toku rataC #-$ istaknuta je lina krivina odgovornost za ratne zloine. Aatni
zloin&i nisu samo u nadlenosti sudova odnosne drave nego i u prvom redu pred
sudovima drava na ijim su teritorijama poinjena djela pri emu poloaj i %unk&ije ne daju
potpuno opravdanje za uinjene zloine. 09deja o krivinoj odgovornosti pojedin&a nije vie
apstraktni zahtjev pravde nego dobija izraz jednog pravnog prin&ipa koji je ovdje u
Eersajskom ugovoru ostao u povoju. !aalost prin&ip nije ostvaren0)-.5+.
Prevagnule su politike kalkula&ije iako se i s pravne strane moglo prigovoriti da tadanje
meunarodno krivino pravo nije kao zioin predvialo pokretanje agresivnog napadakog
rata to je bila giavna politika optuba protiv njemakog &ara)-.6+. Pitanje je kako bi se to
suenje da je do njega doio zaista odvijalo ali je sigumo da se ni tada ne bi moglo
govoriti o nekom potpuno nezavisnom pravosuu jer su sve ini&ijative za suenje doiazile
iskijuivo od strane sila pobjedni&a a bile iskijuivo uperene protiv poraene strane
odnosno pripadnika poraenih oruanih snaga ak i samog njihovog zapovjednog vrha
)-.7+ Smatra se da je pokuaj suenja bivem njemakom monarhu bio jedan od prvih
sluajeve uzimanja u obzir 0medunarodne individualne krivine odgovomosti0 za povredu
0pravila meunarodnog obiajnog ratnog prava0)-18+. 9pak prema zakonu od *6. de&embra
*7*7. godine u Iajp&igu je odrano devet postupaka protiv bivih pripadnika njemake
vojske i mornari&e ali su se oni uglavnom zbog nedostatka dokaza zavrili izri&anjem
osiobadaju(ih presuda.
Klani&e >ntante drave"savezni&e pobjedni&e u Prvom svjetskom ratu osnovale su ,1.
januara *7*7. godine posebno povjerenstvo >ntante #engl. ;ommission on %esponsi*ilitB
of the (uthors of the Car and on 6nforcement of 3enalities), sa zadatkom da analizira u
ratu poinjene zloine utvrdi preiiminamu listu odgovomih i predloi nain utvrivanja
njihove krivine odgovornosti. Klanovi tog povjerenstva su bili po dvoji&a predstavnika
S>@"a Dapana Eelike <ritanije Hran&uske i 9talije te jedan predstavnik <elgije Jrke
Srbije Poljske i Aumunije. 9ste godine to povjerenstvo je podnijelo lzvjetaj o odgovomosti
ini&ijatora rata i kanjavanju krenja zakona i obiaja rata. 4aj izvjetaj je analizirao norme
medunarodnog prava o linoj krivinoj odgovornosti i predstavljao je i vaan korak u
razvoju meunarodnog krivinog prava)-1*+. ' izvjetaju se navodi da od vlada :entrainih
sila treba traiti priznanje nadlenosti meunarodnog suda za -* zloin krenja zakona i
obiaja ratovanja #masovna ubistva i masakri terorizam ubijanje tala&a muenje i
namjemo izgladnjivanje &ivila siiovanja otmi&e enskih li&a radi prisiijavanja na prostitu&iju
deporta&ija &ivila i njihova intema&ija u nehumanim uslovima prinudni rad prinudno
mobilisanje pokorenog stanovnitva pijake i kon%iska&ije imovine potkopavanje vrijednosti
110
SKRIPTA:
valute u pokorenim zemijama namjemo bombardovanje nezati(enih mjesta i unitavanje
kulturnih spomenika$. 4a komisija je smatrala da postoje(i meunarodni izvori prava o
nainu i sredstvima voenja rata predstavljaju pravno opravdani osnov za pojam 0ratnog
zloina0 i za postupanje suda za takve sluajeve.)-1,+ /ato se predvia i mogu(nost
osnivanja
Eisokog suda meunarodnog karaktera (7igh 5ri*unal$. Meutim 9zvjetaj nije prihva(en
zbog protivljenja S>@"a i Dapana koji su smatrali da osnivanje meunarodnog suda za
sudenje pojedin&ima nije primjereno s obzirom na suverenost drave kao i da kon&ept
zloina protiv ovjenosti koje je 9zvjetaj pokuao a%irmisati nije u skladu sa tadanjim
medunarodnim pravom. lsto tako nije prihva(ena ni lista 671 ii&a koje je Povjerenstvo
smatralo odgovomim za poinjena krivina djela pa je ta lista suena na svega .1
li&a)-1-+.
Medunarodna zajedni&a je reagovala na to tako to je *7,6. godine donijet 3ariski pakt i
Jeneralni akt @rutva naroda kojim je bilo predvieno da je kanjivo vodenje rata kojim se
stvaraju meunarodni sukobi i kao instrument politike u meunarodnim odnosima
drava)-1.+. Poseban znaaj za meunarodno krivino pravo ima 3ariski pakt, poznat pod
imenom ellog.2riand.ov pakt koji je bio potpisan od *1 zemalja. Ovaj pakt je poznat kao
ugovor o odri&anju od rata kao sredstva na&ionalne politike: on zabranjuje rat i stavlja ga
van zakona)-11+. Aat se moe dozvoliti jedino u sluaju zakonite odbrane " ako je jedna
zemlja ugroena napadom a ne postoji mogu(nost za pregovoranje ili posredovanje.
Meunarodna zajedni&a ne moe vie da bude indi%erentna i neutralna a drave nemaju
vie nespomo pravo da same odluuju da li (e pristupiti ratu u &ilju ostvarenja svojih
interesa. Meutim iako ovaj pakt smatra agresivni rat nezakonitim smatraju(i ga zloinom
on ne propisuje sank&ije za kanjavanje budu(ih uinio&a ovih zloina niti predvida
%ormiranje medunarodnog krivinog pravosua. !avedeni pakt i =ake konven&ije su
predstavljale dobru osnovu za %ormiranje meunarodnog krivinog prava ali jo ipak nije
uspostavljena spremnost odobrenje svih drava niti pojedina&a ili pak organiza&ija da se
donese meunarodni zakon i %ormira stalni sud koji bi sudio na osnovu tog zakona
uinio&ima meunarodnih krivinih djela u budu(im eventualnim sukobima)-12+. 9pak
Savjet @rutva naroda je *7,8. godine %ormirao 3omitet koji je pripremio projekat za
ustanovljavanje stalnog meunarodnog suda pravde. 9ako je bilo miljenje da je projekat
dobar preovladala su suprotna miljenja te je projekat propao.
@rugi pokuaj osnivanja meunarodnog krivinog suda uslijedio je u tadanjoj
medunarodnoj organiza&iji " @rutvu naroda a bio je potaknut i atentatima na neke
dravnike i politiare #!ouis 2arthu jugoslovenski kralj >leksandar * kan&elar @ol%uss$.
Pakt @rutva naroda nije otiao dalje u pogledu odgovomosti %izikog li&a od Eersajskog
ugovora jer su naela prihva(ena na Mirovnoj kon%eren&iji bila istovremeno i njegova
osnova. Prema Paktu kao i prema Eersajskom ugovoru razlikuju se dvije vrste ratova:
ratovi koji su dozvoljeni tj. legalni i ilegalni tj. zabranjeni)-15+. 4u se u stvari radi o
odbrambenim i napadakim ratovima pri emu Pakt osuuje ovu drugu vrstu i smatra je
nezakonitom. Meutim i u sluaju kada je rat dozvoljen on ne moe biti opravdan ako nisu
primijenjena sva sredstva za mirno rjeavanje nastaiog spora medu dravama i
izbjegavanje rata)-16+. lsto tako Pakt ne predvia krivine sank&ije protiv onih koji otponu
neopravdan rat. ' tom pogledu on ne ide mnogo dalje od =akih konven&ija jer ne
pre&izira pojam zloina niti odreuje kazne za pojedinana djela)-17+.
!a -,. 3on%eren&iji 'druenja za meunarodno pravo (Internatioanal !a- (ssociation) u
<uenos >iresu #*7,,$ generalni sekretar pro%esor <elot #2elot) je predloio da se ustanovi i
meunarodni krivini sud za suenje za ratne zloine u irem smislu i to neposrednom
primjenom medunarodnog prava dok su pravni&i iz ?vrope #kao 3olitis, 3ella, &onnedieu
de Ra*res, ;aloBanni, 1aldana, 1ottile) smatrali da nije glavni zadatak suenja za ratne
zloine ve( zatita mira pomo(u meunarodnog krivinog prava. 3on%eren&ija je smatrala
da je osnivanje meunarodnog krivinog suda hitno i naioila je pro%esom <elotu da izradi
na&rt njegovog statuta. ' izvetaju podnijetom --. 3on%eren&iji #Stokholm *7,.. godine$
111
SKRIPTA:
<elot je predloio stvaranje suda u obliku krivinog odeljenja stalnog suda medunarodne
pravde i to konven&ijom kojoj bi mogle da pristupe drave. /bog razliitih miljenja
kon%eren&ija nije usvojila <elotov prijedlog ve( ga je uputila na razmatranje posebnoj
meunarodnoj komisiji u kojoj su bili najistaknutiji lanovi Meunarodnog udruenja za
krivino pravo #kao 3ella, ;aloBanni)$ 3omisija se sloila u pogledu potrebe da se stvori
jedan meunarodni krivini sud i svoje zakljuke je uputila -.. 3on%eren&iji 'druenja za
meunarodno pravo #<e *7,2. godine$ koja ih je usvojila. Sud je trebalo da bude
nadlean za sve prekraje meunarodnog krivinog prava ne samo za vrijeme rata #ratni
zioini$ ve( i za vreme mira #droge piraterija %alsi%ikovanje nov&a prava manjina$. !ovinu
predstavlja uvodenje medunarodne krivine odgovornosti drava pored odgovomosti
pojedina&a.
9ste godine je na svom prvom kongresu #<risel *7,2$ Medunarodno udruenje za krivino
pravo na prijedlog dvoji&e izvjestila&a #S&onnedieu de Ra*res i 3ella), usvojilo rezolu&iju u
koji se zalae za stvaranje krivinog odeljenja stalnog suda medunarodne pravde.
Prihva(en je i stav o krivinoj odgovornosti drava i pojedina&a. Odiueno je da posebna
komisija izradi na&rt statuta suda. !a&rt statuta #koji je izradio 3ella) razmatran je i usvojen
na drugom kongresu 'druenja #<ukuret *7,7$ svakako pod snanim uti&ajem
raspoloenja stvorenog ellog.2riand. ovim paktom.
Od *7,7. do *7-1. godine dva udruenja su radila zajedniki i obrazovala komisiju
strunjaka)-28+ zapoevi *7-1. godine sa radom na %ormuiisanju Svjetskog krivinog
zakona. @akle meunarodna zajedni&a ve( tada uvida potrebu da se stvore uslovi za
izvodenje pred sud i to medunarodni vinovnika najteih zloina poinjenih u ratnim
sukobima kako bi se suprotstavila meudravnom saradnjom u suzbijanju zioina protiv
mira i ovjenosti)-2*+. Sve to je kao i radovi pojedina&a i pojaani obli&i terorizma
doprinijelo da se *2. novembra *7-5. godine usvoji 3onven&ija o osnivanju
meunarodnog krivinog suda za suenje teroristima s Protokoiom kojim je predvieno
ustanovijavanje takvog suda. Sud je trebalo da u naelu zasjeda u =agu a njegov rad je
zavisio od spremnosti drava da mu izdaju ii&a optuena za terorizam. Meutim ovu
konven&iju je potpisalo svega *- drava a do poetka @rugog svjetskog rata nije stupila na
snagu.)-2,+ <udu(i da ova konven&ija nije nikada stupila na snagu)-2-+ naravno da ni
ustanovljenje medunarodnog krivinog suda za zloine terorizma nije doio u obzir)-2.+.
4ome je doprinio i itaiijansko"etiopijski rat odnosno invazija koju je %aistika 9talija izvriia
na ?tiopiju. !aravno ni politika klima tadanje svjetske zajedni&e nije biia nimalo povoljna
za realno oivotvorenje ovakve ideje jer se radilo o vremenu izrazitog jaanja %aistikih
reima stabiliza&iji na&istike viasti u !jemakoj graanskom ratu u Gpaniji i osje(aju
jedne izrazite politike ekonomske i vojne slabosti drava nekadanjih pobjedni&a u
Prvom svjetskom ratu)-21+. Protiv osnivanja meunarodnog krivinog suda biia je Eeiika
<ritanjija smatraju(i da jo nije doao trenutak za stvaranje takvog suda. 9ako nije bilo
praktinih rezultata neka osnovna naela iz ove konven&ije su kasnije posluila za
osnivanje meunarodnih vojnih sudova za suenje zloin&ima ija djeia nisu imala
0posebno geogra%sko opredjeljenje0 tj. koja su bila izvrena u vie zemalja #ideja iz lana
,,7 Eersajskog ugovora$.
Aad na tome nije prestajao ni tokom @rugog svjetskog rata kako na nevladinom tako i na
meunarodnom nivou. Do od poetka @rugog svjetskog rata surovi i neovjeni postup&i
na&ista ne samo u tretiranju ratnih zarobljenika i ranjenika nego i u maltretiranju i
istrebljenju &iviinog stanovnitva ukazaii su na potrebu da se skrene panja da takvi zloini
ne mogu da ostanu nekanjeni. 4o je nalo izraza u >tlantskoj povelji od *7.*. godine koja
0predstavlja zvaninu opomenu izvrio&ima zloina da moraju raunati na to da (e ih
meunarodna zajedni&a pozvati na odgovornost za njihovu kriminalnu djelatnost0. 9sti
znaaj ima i u deklara&ija saveznika donijeta u Saint"Dames"u *7.,. godine.
Medunarodna komisija za re%ormu i razvoj krivinog prava #sastavljena preteno od
britanskih pravnika aii i nekoiiko strunjaka iz drugih zemalja$ na sastanku u Iondonu #jula
*7.,. godine$ razmatrala je neka pitanja u vezi s organizovanjem meunarodnog krivinog
112
SKRIPTA:
gonjenja ratnih zioina&a ali nije usvojiia nikakav akt. /a razliku od nje Meunarodna
skuptina #osnovana *7.*. godine kao nevladina organiza&ija pod pokroviteljstvom 'nije
za @rutvo naroda$ takoe je u Iondonu #,*. juna *7.-. godine$ usvojila na&rt konven&ije
koji sadri statut meunarodnog krivinog suda i krivina djela za koja bi on bio
nadlean)-22+.
Sa stanovita meunarodnog krivinog prava od najve(eg je znaaja Moskovska
deklara&ija na kon%eren&iji koja je odrana od *7. do -8. oktobra *7.-. godine koja izraava
rijeenost tri velike sile #S>@ SSSA i Eelika <ritanija$ da se po zavretku @rugog svjetskog
rata preduzme gonjenje kriva&a za izazivanje ovog rata i za poinjene zloine)-25+. Ovaj
dokument ima vanost zbog utvrivanja temeljnih naela budu(eg krivinog progona
uinila&a zioina i potvrde da se ve( u tom trenutku raspolae nesumljivim dokazima o
izvrenim zloinstvima koja sa stainom promjenom situa&ije na %rontovima i osiobaanjem
sve novih i novih ranije okupiranih teritorija " postaju uestalija i tea)-26+. ' njemu je
predviena bezizuzetna obaveza svih vlasti kod kojih se nadu ii&a pod sumnjom da su
vrila neke od povreda ratnog i humanitarog prava da ih izdaju zemlji na ijoj teritoriji su
izvreni zloini " radi suenja pred unutranjim sudovima te zemije)-27+. @eklara&ija
poznaje dva vida odgovomosti )-58+ !ajprije da (e ratnim zloin&ima biti sudeno u onoj
zemlji gdje su poinili krivina djela i da (e biti kanjeni prema zakonima tih zemalja. /atim
da (e oni zloin&i iz !jemake iji zloini nemaju geogra%sku odreenost biti kanjeni
zajednikom odiukom saveznikih viada)-5*+ Ovdje se radi o trans%orma&iji naeia iz
=akih konven&ija " ne ostavija se dravi da sudi pripadni&ima svojih oruanih snaga i
politikim linostima za zloine izvrene za vrijeme rata 0ve( se ta kompeten&ija prenosi na
povrijeene drave. Aatni zloini su priznati kao meunarodni i za njih (e biti nadiean
meunarodni sud0)-5,+. /a sve vrste zloina se odgovara po prin&ipu pune i neposredne
line odgovornosti)-5-+.
*.-.-. @va medunarodna vojna suda poslije @rugog svjetskog rata
Ketiri velike sile u @rugom svjetskom ratu #S>@ Hran&uska Eelika <ritanija i Sovjetski
Savez$ su Iondonskim sporazumom od 6. avgusta *7.1. godine osnovale ad hoc
Meunarodni vojni sud u !imbergu za suenje pojedin&ima uinio&ima zloina protiv mira
ratnih zloina i zloina protiv ovjenosti #!imberki tribunal$)-5.+. Sam sporazum
predstavlja s jedne strane potvrdu i ozvanienje ukupnih napora injenih od *7.*. godine
povodom kanjavanja ratnih zloina&a ali i mnogih iskustava i prijedloga iz meduratnog
razdoblja. Meutim s druge strane on je zaetak jednog novog doba u razvoju
medunarodne zajedni&e koji (e postepeno i stalno u sve ve(oj mjeri podrazumijevati i
krivinu zatitu njenih osnovnih vrijednosti to sistem @rutva naroda nije imao vremena
da bitnije razvije. /a takve zloine uinjene na @alekom istoku ustanoviien je drugi
Meunarodni vojni sud za @aleki istok u 4okiju *7. januara *7*7. godine . 'stanovljenje ta
dva suda sadraji njihovih statuta postupak pred njima i izreene presude koje su
izvrene predstavljaju prelomni dogadaj u istoriji meunarodnog krivinog prava i
signi%ikantni presedan u nastojanjima uspostavljanja djelotvomog sistema medunarodnog
krivinog pravosuda)-51+. 4o je ujedno stvami poetak oblikovanja meunarodnog pojma
vladavine prava na podruju krivinog prava)-52+. Aadi se ne samo o realiza&iji
medunarodnog krivinog sudovanja ve( i o promo&iji krivinog prava medunarodne
zajedni&e i ovjeanstva)-55+. 3rivino pravo primijenjeno u !imbergu je i %ormalno postalo
okosni&a medunarodnog krivinog prava jer je na prvoj sjedni&i Jeneralne skuptine O'!
Aezolu&ijom broj 71 od **. de&embra *7.2. godine proglaeno dijelom Opteg
meunarodnog krivinog prava)-56+.
0!ormativno"%unk&ionalna uspostava sistema dravnog terora kao suverenog prava vie
rase da odluuje o sudbini ovjeanstva pra(ena optom destruk&ijom organizovanim
masovnim ubijanjima pojedina&a i itavih drutvenih grupa&ija donijela je na&istikoj
!jemakoj epitet najmonstruoznije dravnopolitike tvorevine modemog doba. Aatni zloini
materijalna razaranja i uasi koji su se dogaali u kon&logorima bili su takvog
presedanskog karaktera da su zaprijetili osnovnim vrijednostima ljudske &iviliza&ije a prije
113
SKRIPTA:
svega duhovno"kulturolokom i %iziko"biolokom integritetu evropskog kontinenta. Otuda je
priroda @rugog svjetskog rata bila sutinski razliita od prirode ratova ranijih perioda. Otuda
i politiki &iljevi saveznikih sila nisu mogli niti smjeli biti limitirani samo na vojni poraz
osovinskih drava ve( je uporedno sa borbom na bojnom polju voena i borba za
pravnopolitiku prekompozi&iji Pstarog svijetaX /lo koje se nadvilo nad itavim
ovjeanstvom pribliilo je zajednikom stolu do tada nepomirljive politike kon&epte.
9deoloke barijere su zarad opteg interesa postale premostive to je na pravnom polju
znailo opredjeljivanje saveznika za stvaranje materijalnih i organiza&ionih pretpostavki
kanjavanja na&istikih zloina&a0)-57+. Ove zamisli realizovane su i u razliitim
dokumentima usvajanim tokom @rugog svjetskog rata #>tlanska povelja Moskovska
deklara&ija i dr$. !ajzad na osnovu Iodonskog sporazuma %ormiran je !imberki tribunal
iji su sastav nadlenosti i %unk&ije odredeni Statutom koji je pridodat osnovnom tekstu
sporazuma)-68+. Sudski pro&es koji je tada voden protiv vojnih i politikih lidera na&istike
!jemake prva je u istoriji primjena meunarodnog krivinog prava kroz institu&ije
meunarodnog pravosua)-6*+. Sud u !imbergu je bio prvi meunarodni sud koji je u ime
svjetske zajedni&e nastupaju(i sa pozi&ija zatite univerzalnih svjetskih vrijednosti donio
pravnosnanu presudu)-6,+.
<ez obzira to nije sadran u odredbama Statuta o stvarnoj nadlenosti !irnberkog
tribunala geno&id se izriito spominje u osnovnoj optuni&i 3omiteta glavnih tuila&a. 4o je
prvi zvanini meunarodni dokument u kojem je upotrebljen termin geno&id. 0Optuni&a nije
bila vezana za Statut niti je podnijeta na osnovu Statuta pa ni tuio&i u izboru svojih
%ormula&ija i termina nisu bili ogranieni. >ko se uzme u obzir i to da je priroda optuni&e
kao pravnog akta takva da dozvoljava punu slobodu u izboru naina i jezika prezenta&ije
optunih injeni&a to je jasno zbog ega je upravo u njoj a ne i u presudi upotrebljen
termin geno&id0)-6-+. 4ermin geno&id se pominje i na suenjima koja su u saveznikim
okupa&ionim zonama organizovana na osnovu /akona broj *8 koji je usvojen od strane
3ontrolnog savjeta za !jemaku. ' svim ovim sluajevima je geno&id tretiran kao dio
zioina protiv ovjenosti. Meutim u svojoj presudi !imberki tribunal nije optuene
proglasio krivim za geno&id niti je obrazloenju presude objasnio zato nije odgovorio na
jedan dio optuni&e. 9ako su dokazi koji su potvrivali izvrenje geno&ida bili vie nego
dovoljni 4ribunal nije imao pravnog osnova da %ormalno prihvati termin geno&id a jo
manje da oglasi optuene krivim za djelo koje kao takvo nije sadrano u njegovom Statutu
niti u nekom drugom meunarodnom aktu legislativnog karaktera. Meutim iz obimnog
dokaznog materijala nedvosmisieno su proizilazili najbitniji elementi geno&ida tako da je u
toku samog sudskog pretresa od strane nekih delega&ija zatraeno da 4ribunal geno&id
prizna kao dokazan zloin i da ga kao posebnu inkrimina&iju unese u svoju konanu
odluku)-6.+.
Sudski postupak i pravila dokazivanja su bila ureena dijelom odredbama Statuta a
dijelom je sam sud u toku postupka donosio pro&esna pravila. 9nae sam se postupak
sastojao iz sljede(ih %aza: #*$ prethodna izjava tuio&a #,$ dokazna sredstva optube i
odbrane #-$ sasluanje svjedoka #.$ rijei odbrane i optube #1$ izjava optuenog i #2$
presuda. 3ada je rije o postupku koji je primjenjivan na suenju u !imbergu u pitanju je u
osnovi anglosaksonski tip krivine pro&edure. Osnovna odlika ovog postupka je pasivna
uloga suda u samom prikupljanju i o&jeni dokaza to je prije svega bio osnovni zadatak
stranaka #optube i odbrane$. 3ao vano naelo ovog postupka uspostavljeno je
dominantno naelo anglosaksonskog tipa postupka a to je prin&ip fair trial to u stvari u
osnovi predstavlja pravo okrivljenog na poteno suenje .
/naaj sudenja glavnim ratnim zloin&ima u !imbergu i pored svih nesavrenosti teko(a
smetnji i greaka moe se o&jenjivati dvojako: politiki i pravno a i nesporan je)-61+.
Odredbe Statuta !irnberkog tribunala od viestrukog su znaaja za razvoj ideje o
meunarodnom krivinom gonjenju kako preko stalne pravosudne ustanove tako i preko
povremenih #ad hoc$ ustanova. One povezuju prethodne zamisli nastaie izmedu dva
114
SKRIPTA:
svjetska rata sa traganjima za konanim rjeenjima od *7.5. godine do danas. 0!e moe
se pore(i da je !imberki pro&es imao odjeka i uti&ajaC da je bar imao da znai poetak i
simbol pozitivnog rjeavanja pitanja korijenitog uklanjanja ognjita %aizma materijalnih i
idejnih. /na se koliko to pitanje zavisi od izobliavanja od primjeme javne osude onih koji
su poinili tolika nedjela i koji su teili da porobe &io svijet. ' tom pogledu !imberki
tribunal pred koji su izvedeni oni najodgovomiji medu na&istikim zloin&ima i kao
zaetni&i agresije i kao vinovni&i svih zloina bio je od odsudnog znaaja u
meunarodnopravnom smislu. !imberki tribunal je primijenio krivinopravne prin&ipe koji
su doli do izraaja u Iondonskom sporazumu od 6. avgusta *7.1. godine i time sutinski
izmijenio karakter dotadanjeg meunarodnopravnog razvoja otvorivi u njemu novu
%azu0
..1
.
/a razliku od suenja u !imbergu suenje u 4okiju se znatno manje pominje.
..2
!a to je
vjerovatno uti&ala i relativna geogra%ska udaljenost Dapana u odnosu na ?vropu koja se
ipak smatrala &entrom poetka ali i stvamog zavretka tog veiikog rata mada je on ipak
neto kasnije %aktiki okonan na @aiekom istoku
..5
. 4ribunal u 4okiju je bio sastavljen od
** sudija koje je imenovao vrhovni komandant
..6
i to na prijedlog vlada saveznikih drava
koje su i potpisale akt o kapituia&iji Dapana. Svaka od vlada koje su bile u ratu sa Dapanom
imenovale su po jednog sudiju a sud je donosio odluke ve(inom giasova.
'z odreene razlike pravila 4ribunaia u 4okiju su veoma slina onima koja su se
primjenjivala u !imbergu a pravila postupka takoe u osnovi izrazito anglosaksonskog
445 Markovic, dr MiIan: Nirnbersko sudenje - primjena novih naceIa u
medunarodnom krivicnom pravu, Zbomik Instituta za kriminoIoska i socioIoska
istrazivanja, Beograd, broj 2/73, str. 173.
446 TribunaI u Tokiju je predmetu S&imode v. 'apan razmatrao i zauzeo stav da je
upotreba atomske bombe na Hirosimu i Nagasaki suprotna praviIima ratnog prava,
buduci da je to diskriminatorsko oruzje, gdje je nemoguca korekcija i pravIjenje
razIike prema ciIju, aIi je (anaIogno odIuci da japanski car ne moze biti optuzen, jer
se tamo smatrao bozanstvom) stao na stanoviste da se ni protiv Harija Trumana ne
moze podici optuznica kao predsjednika strane drzave, osnovom diktata za upotrebu
atomskih bombi. Tek nakon deset godina od rata, britanski fiIozof (ar) Anscombe, u
svojoj knjizi "DipIoma gosp. Trumana", po prvi put njega naziva ratnim zIocincem.
Ovo je uciniIa povodom diskusije o dodjeIjivanju Trumanu tituIe pocasnog doktora
Univerziteta u Oksfordu. Tako je sa veIikim zakasnjenjem ovaj koncentrirani udar
najtezih posIjedica nazvan ratnim zIocincem i nametnuo promisIjanje i ocjenu
ponasanja kIjucnih Iicnosti u ratnim dogadajima i pobjednicke strane. Leslie *#
+reen, profesor prava iz Kanade, u vezi sa tim kaze: "PraviIa vezana uz ratno pravo u
1945. godini priznavaIa su pravo odmazde. Onda je biIo kakvo oruzje koje bi
zaustaviIo rat - biIo Iegitimno. Osuda upotrebIjenog oruzja kao nezakonitog, sve e,
post -acto, zanemariIa je moraInu fiIozofiju, vojnu i pravnu situaciju tokom 1945.
godine. AIi, biIo se suoceno sa neprijateIjem koji ne postuje nijedno naceIo
humanosti prava, kada je biIo kakvim oruzjem trebaIo uspostaviti vIadavinu prava.
Kaze se da ciIj ne opravdava sredstvo, aIi kada se radi o opstojnosti drzave, onda se
iz okova moraInih standarda danasnjice ne mogu osudivati pravni koncepti od prije
50 godina. Definicija odmazde je da se preduzmu nezakoniti koraci protiv prije
provedene nezakonite akcije, sa nadom da se prijasnja nezakonita akcija privede
kraju. A Japanci su biIi i upozoreni da evakuisu gradove Hirosimu, Nagasaki i Tokio.
uo sam Iicno te radio emisije. Ne znam ni po kojim se osnovima upotreba
osiromasenog uranijuma smatra ratnim zIocinom. Uz to je u medijima na Zapadu
objavIjivano da je nastanak raka kod nekih vojnika povezan sa osiromasenim
uranijumom, sto nije dokazano. A samo je takva municija mogIa da probije teske
tenkove".
447 kuIic, str. 48.
448 Vrhovni komandant je odobravao i izvrsenje izrecenih kazni.
115
SKRIPTA:
164 tipa)-62+. Svi okrivijeni na pro&esu u 4okiju su oglaeni krivim)-65+ a izreeno je
sedam smrtnih kazni)-66+.
9ako se u iiteraturi susre(e stanovite kako su tokijski i drugi pro&esi voeni na @alekom
istoku paii u zaborav zbog svojih manjkavosti nesumnjivao je da je barem jedan od
postupaka koju su se vodili i zbog svoje kontroverznosti i zbog nasljea koje je ostavio
meunarodnom krivinom sudovanju od istorijskog znaaja)-67+. Aije je o siuaju
Jamashita, kako je u literaturu skra(neno nazvan postupak voen pred 4ribunalom u
4okiju u kojem je optueni bio japanski general 5omoBuka Jamashita[390]$ Odluka Suda u
tom predmetu vana je za razvoj instituta komandne odgovornosti a izazvala je i izaziva
brojne kontroverze)-7*+.
@ominantno je miljenje da su ti pro&esi u !imbergu i 4okiju uprkos odredenim slabostima
bili pravno i moralno utemeljeni te da predstavljaju vaan korak u razvoju meunarodnog
krivinog prava)-7,+ Meutim mada je nesumnjivo da ova suenja imaju ogroman znaaj
kao i da su pripadni&i sila osovine tokom @rugog svjetskog rata uinili stravine zloine
postup&i koji su se odvijali u !imbergu i 4okiju nikako nisu per%ektni. 9pak ova dva suenja
i danas predstavljaju osnovne polazine stavove ve(ine izlaganja o korijenima
meunarodnih krivinih sudova i iskustva iz njihovog rada se smatraju nezobilaznim u
analiziranju prakse medunarodnog krivinog pravosua)-7-+. 4ribunaii u !imbergu i 4okiju
su oivjeli ideju o osnivanju stalnog meunarodnog krivinog suda)-7.+. Meutim vanjska
poiitika veiikih sila u eri hiadnog rata bila je uzrok to pravni prethodni&i iz !irnberga i
4okija koji su mogli biti poetak razvijanja vrijednih instrumenata za zatitu ljudskih prava
na meunarodnom nivou nisu kori(eni skoro pedeset godina)-71+.
@alji razvoj meunarodnog krivinog prava odvijao se u okviru i pod okriijem Organiza&ije
'jedinjenih na&ija. Prvo je Jeneralna skuptina O'! #u de&embru *7.2.
godine$ potvrdila prin&ipe !irnberkog tribunala #tzv. nirberko pravo$
.17
proglaavaju(i ih
kao optevae(a naela meunarodnog prava)-72+. Od tada pa do danas donijeto je vie
meunarodnopravnih akata od znaaja za dalji razvoj meunarodnog krivinog prava
medu kojima se istiu: 3onven&ija o spreavanju i kanjavanju geno&ida iz *7.6. godine
enevske konven&ije iz *7.7. godine #3onven&ija o postupanju sa ratnim zarobljeni&ima
3onven&ija
8 poboljanju sudbine ranjenika bolesnika i brodolomnika oruanih pomorskih snaga
3onven&ija o zatiti graanskih li&a za vrijeme rata i 3onven&ija o poboljanju sudbine
ranjenika i bolesnika oruanih snaga u ratu$ Medunarodni pakt o graanskim i politikim
pravima i Meunarodni pakt o ekonomskim so&ijalnim i kuitumim pravima iz *772. godine
3onven&ija o uklanjanju svih oblika rasne diskrimina&ije iz *721. godine 3onven&ija o
suzbijanju i kanjavanju zloina aparthejda iz *75-. godine 3onven&ija o suzbijanju
nezakonitih otmi&a vazduhoplova iz *758. godine #tzv. =aka konven&ija$ 3onven&ija o
suzbijanju nezakonitih akata protiv &ivilnog vazduhoplovstva iz *75*. godine #tzv.
Montrealska konven&ija$ i 3onven&ija o neprimjenjivanju zakonske zastarjelosti za ratne
zloine i zioine protiv ovjenosti iz *726. godine. ' poslednje vrijeme donijete su:
3onven&ija o trans%eru osuenih li&a iz *76-. godine 3onven&ija o pranju traenju
zapljeni
* kon%iska&iji prihoda steenih kriminalom iz *778. godine 3rivinopravna konven&ija o
korup&iji iz *777. godine 3onven&ija '!"a protiv transna&ionalnog organizovanog
kriminala iz ,888. godine itd.
*.-... Meunarodni krivini sudovi u posljednjoj de&eniji BB vijeka
@ok su dva meunarodna vojna suda odavno prestala postojati nekoliko nedavno
osnovanih meunarodni krivinih sudova #tribunala$ jo uvijek djeluju.
Savjet bezbjednosti 'jedinjenih na&ija je svojom rezoiu&ijom broj 686 pokrenuo postupak
koji je okonan ,1. maja *77-. godine usvajanjem Aezolu&ije broj 6,5 prihvatanjem
9zvjetaja generalnog sekretara '!"a i donoenjem Statuta Meunarodnog krivinog suda
za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava na podruju bive Dugoslavije od
*77*. godine #9:4;$. Stvama nadlenost tog suda odreena Statutom odnosi se na teka
116
SKRIPTA:
krenja Fenevskih konven&ija iz *7.7. godine #lan ,$ krenja zakona i obiaja ratovanja
#lan -$ geno&id #lan .$ i zloine protiv ovjenosti #lan 1$. !adlenost s obzirom na ii&a
odreena je lanom 2 Statuta i odnosi se na %izika li&a i to ona koja su po lanu 5
planirala podsti&ala naredila uiniia ili na drugi nain pomogla u ue(u u planiranju
pripremanju i izvrenju zloina navedenih u l. ,"1 ovog statuta. Klan 1 Statuta uspostavlja
jurisdik&iju za zloin protiv ovjenosti i veoma je vano da ekspli&itno navodi da 9:4; ima
nadienost da krivino goni ii&a koja su odgovoma za sljede(e zloine kada su uinjeni u
oruanom sukobu bilo meunarodnom iii intemom po karakteru i usmjereni protiv &ivilne
popula&ije: #a$ ubistvoC #b$ istrebljenjeC #&$ liavanje siobodeC #d$ deporta&ijaC #e$
zarobljavanje #%$ torturaC #g$ siiovanjeC #h$ progoni na politikoj rasnoj i vjerskoj osnovi i #i$
drugi nehumani akti. /a sva navedena ponaanja propisana je lina krivina odgovomost.
Statut *:4; sadri -. lana i uspostavlja jurisdik&iju samo nad %izikim li&ima te de%mie
teritorijainu i vremensku jurisdik&iju za teritoriju bive Dugoslavije praktino daju(i 9:4;
automatski prioritet za suenje li&ima odgovomim za ratne zloine. @ruga vana odredba
Statuta jeste da autorizira tuio&a koji (e provoditi nezavisne istrage u kojima moe koristiti
sve raspoloive vladine i neviadine izvore. 4uila& nije odgovoran nikome za podizanje
optuni&e osim kada mora da je odbrani ispred trolanog sudskog vije(a.
Sudije tog suda donijele su na osnovu lana *1 Statuta #**. %ebruara *77.. godine$
Pravilnik o postupku i dokazima koji je stupio na snagu *.. marta *77.. godine. Sjedite
suda je u @en =agu #=olandija$.
Po uzoru i na osnovu iskustva o ustanovljavanju 9:4; Savjet bezbjednosti je svojom
Aezolu&ijom broj 711 #*77.$ od 6. novembra *77.. godine #takoe s pozivom na glavu E99
Povelje 'jedinjenih na&ija$ donio Statut za Meunarodni krivini sud za Auandu #9:4A$ sa
sjeditem u >mshi u susjednoj 4anzaniji. Klanom *, stav * Statuta 9:4A propisano je da
(e lanovi albenog vije(a 9:4; sluiti i kao lanovi albenog vije(a 9:4A. @akle sudije
izabrane u 9:4A slue samo kao lanovi prvostepenih vije(a)-75+.
9:4; i 9:4A su samostalni medunarodni pravosudni organi)-76+. Premda je Medunarodni
sud pravde 0osnovni pravni organ0 #lan 7, Povelje 'jedinjenih na&ija$ u sistemu
'jedinjenih na&ija kojem privremeni tribunali pripadaju " izmeu ova dva tribunala nema
hijerarhijskog odnosa. 9ako (e zajedniko albeno vije(e 9:4; i 9:4A morati da ima u vidu
druge odluke meunarodnih sudova ono poslije paljive rasprave moe do(i do drukijih
zakljuaka0)-77+.
Prema ranijem teksta lanu *1 stav - Statuta tuila& 9:4; takoe je sluio i kao tuila&
9:4A. Medutim on je imao svog zamjenika zaduenog samo za poslove u teritorijalnoj
nadlenosti 9:4A kao i odgovaraju(e osoblje 4uilatva. Od septembra ,88-. godine
Savjet bezbjednosti je imenovao posebnog tuio&a 9:4A. Svi ostale odredbe Statuta 9:4A
jednake su onima iz Statuta 9:4;. Dednaki su i pravilni&i o postupku i dokazima).88+.
3ad su prije vie od jedne de&enije osnovani medunarodni sudovi za ratne zloine u
bivoj Dugoslaviji i Auandi imali su pod okriljem 'jedinjenih na&ija dva plemenita &ilja: prvi
pobjedu pravde i dobra nad nepravdom i zlom i drugi pomirenje zavaenih uz opomenu
da se osudena nedjela vie nigdje i nikada ne ponove. Sa istim &iljevima takoe pod
okriljem '!"a radi i manje poznati sud za ratne zloine u Sijera Ieoneu. Meutim na
primjeru Sijera Ieonea i 3ambode meunarodna zajedni&a je pokazala znatno manje
odlunosti gdje su politiki kompromisi omeli ostvarivanje pravde).8*+.
Spe&ijalni sud za Siera Ieone koji takode predstavlja jedan tip ad hoc tribunala se ipak
ne moe smatrati potpuno meunarodnim odnosno on je to samo djelimino s obzirom na
to da je njegov sastav mjeovit " ine ga kako sudije iz inostranstva #meunarodne sudije$
tako i doma(e sudije a nije nastao odlukom Savjeta bezbjednosti).8,+ #kao ad hoc tribunali
za nekadanju Dugoslaviju i Auandu$ ve( posebnim ugovorom izmeu 'jedinjenih na&ija i
Elade Siera Ieonea).8-+. 04akvo poiazite bitno je drukije sadri slabiju pozi&iju
meunarodne zajedni&e te navodi na pitanje po emu je pravni sistem Sijera Ieonea u
meunarodnoj zajedni&i izazvao vie pouzdanja nego sistemi novonastaiih drava na
teritoriji bive Dugoslavije. Medutim neki od e%ekata Statuta kakav je prihva(en 'govorom
117
SKRIPTA:
vrlo su slini e%ektima statuta tribunala za bivu Dugoslaviju i Auandu. Osnovne postavke
Sporazuma i Statuta inae po kratko(i i sadraju vrlo sline tribunaiima za bivu
Dugoslaviju i Auandu su sljede(e: nadienost Spe&ijainog suda konkurie nadlenosti
na&ionainih sudova sa prioritetom Spe&ijalnog sudaC vremenska nadienost je kao i u
Statutu 9:4; otvorena i obuhvata zloine poinjene od -8. novembra *772. godine0).8.+.
Osim toga tribunali za bivu Dugoslaviju za Auandu i Sijera Ieone sude pojedin&ima za
meunarodne zloine aii samo za one uinjene na tim teritorijama u toku ogranienog
perioda.
:arls 4ejlor #1S$).81+ bivi predsjednik Iiberije 0uinio je u zapadnoj >%ri&i slino onom to
je Slobodan Miloevi( uradio u bivoj Dugoslaviji0 pisao je ,881. godine #*8. juna$ 0!jujork
tajms0 kada je ovaj drugi u holandskoj prestoni&i bio pred 9:4; zbog optubi za zloin
protiv ovjenosti i geno&id dok je prvi uivao u luksuzu nigerijskog egzila).82+ Poznat po
brutalnosti 4ejlor je optuen za ratne zloine #ubistva pljake povrede linog dostojanstva
svirepe postupke teror nad &ivilima$ za zioine protiv ovjenosti #ubistva saka(enja
silovanja porobljavanja seksualna ropstva$ i druge ozbiljne povrede meunarodnog
humanitamog prava #kori(enje dje&e kao vojnika 0ak i osmogodinjaka koji su pod
drogom tjerani i da ubiju roditelje kako bi postali Ppravi ratni&iP 0 " navodi 7juman rajts vo)$
3ao predsjednik Iiberije obezbijedio je obuku i %inansije logistiku i vojnu podrku
Aevolu&ionarnom ujedinjenom %rontu svog prijatelja Hodaja Sanoha koga je upoznao
tokom treninga kod nekad davno radikalno raspoloenog libijskog pukovnika Jada%ija.
4ejlor je svoje usluge napla(ivao nebruenim dijamantima iz Sijera Ieonea inae meu
najkvalitetnijim na svijetu).85+.
3ada su ga 'jedinjene na&ije *777. godine optuile za krijumarenje oruja i dijamanata
obratio se masi na molitvi u &rkvi odjeven u bijelo poput propovjednika u baptistikoj
tradi&iji a potom nii&e pao na pod mole(i za oprotaj " iako je prethodno odbio sve
optube).86+. @vanaest godina ranije zapoela je njegova podrka graanskom ratu u
Sijera Ieoneu uz oko ,88.888 rtava. Sada oba susjeda pokuavaju da se oporave od
zloinakog Karlsa 4ejlora. Prva >%rikanka na elu Iiberije ekonomista kolovana u S>@"u
?len @onson Sirli%).87+ upomo je traila izruenje 4ejlora iz !igerije da bi se ipak
predomislila i zbog straha od nereda u zemlji pristala na suenje u Sijera Ieoneu.
4amonji tribunal '!"a pak traio je da mu se sudi u =agu. 4o je i odobreno pristankom
=olandije i rezolu&ijom Savjeta bezbjednosti. Sudenje tom 0tre(em najtraenijem
optueniku na svijetu0 kako ga de%mie londonski 04ajmsP poe(e ,885. godine.
Sva tri navedena meunarodna krivina suda su po svojim &iljevima suprana&ionalni sudovi
koji primjenjuju meunarodno krivino pravo a po svom su trajanju privremeni tj.
ustanovljeni samo za odredenu svrhu #ad hof
0
. 3ada se radi o prvom od njih komentari o
njegovoj nadlenosti i postupku prikupljanju i upotrebi dokaza kao i o do sada optuenim
li&ama i izreenim presudama " zasluuje posebnu naunu analizu).*8+. 3ritike primjedbe
na rad tog suda kada su opravdane s pravnog stanovita mogu imati negativni uti&aj na
zamisao o e%ikasnosti i pravednoj globalnoj represiji kao reak&iji na zloine koji su uinjeni
na tetu ovjeanstva).**+.
' 3ambodi su u periodu od *5. aprila *751. do 5. januara *757. godine na vlasti bili tzv.
:rveni 3meri i to pod vostvom Pol Pota. ' vrijeme njihove vladavine osim to su poruili
gradove ekonomiju kulturu i drutvo uopte pogubili su oko *.588.888 svojih
graana).*,+. /loini su obuhvatali prinudno raseljavanje prinudan rad i stavljanje u
nehumane uslove ivota ubistva torture i sl).*-+. Pritisak meunarodne zajedni&e da se
uinio&i zloina kazne rezultirao je *77.. godine kada su S>@"e donijele tzv. ;am*odian
Qenocide Austice (ct kojim je zatraeno od predsjednika S>@"a i drugih dravnih organa
da preduzmu mjere radi osnivanje meunarodnog ili na&ionalnog suda koji bi kaznio
optuene za geno&id. 9zmeu ostalog osnovan je i posebno organ :ffice of ;am*odian
Qenocide Investigations, sa zadatkom da prikuplja relavantne podatke i podstie druge da
to uine).*.+. Pored toga 3omisija '!"a za ljudska prava je nekoliko puta nudila pomo(
3ambodi i traila da se osnuje meunarodni sud i kazne kriv&i a isto je uinila i Jeneralna
118
SKRIPTA:
skuptina 'jedinjenih na&ija rezolu&ijom 1,Q*-1 od *,. de&embra *775. godine itd.
Meutim politika volja u
3ambodi nije biia pozitivno orijentisana prema mogu(em osnivanju meunarodnog suda
tako da je tek *8. avgusta ,88*. godine kralj Sihanuk potpisao /akon o osnivanju
vanrednih vije(a u kambodanskim sudovima za gonjenje zloina poinjenih za vrijeme
@emokratske 3ampuije (5he hmer %ouge tri*unal legislatio)
m
ime je on stupio na
snagu).*1+.
0Aazliiti pristup meunarodne zajedni&e kanjavaju zloine na teritoriji bive Dugoslavije i u
Auandi u odnosu na zioine u Sijera Ieoneu i 3ambodi moe se objasniti samo politikim
razlozima i kompromiserstvom odluuju(ih %aktora u svjetskoj politi&i. @akle neko (e takvu
pozi&iju nazvati poiitikim realizmom0).*2+. S druge strane ad hoc sudovi za bivu
Dugoslaviju i Auandu 0bez obzira na to koliko trpjeli od prigovara da su selektivni i
nejednakih kriterijuma te suenja pred na&ionalnim sudovima kojima se esto mogu
upututi slini prigovori ipak su u znaajnoj mjeri podigli senzibilnost ovjeanstva prema
ratnim zioinima).*5+. Kinjeni&a da danas postoji gotovo opterazvijena svijest da su mnogi
zloini zbog real"politikih razioga ostali nekanjeni to najbolje potvruje. > ta je injeni&a
najvr(a graa u temeljima stainog i univerzalnog meunarodnog krivinog suda0).*6+.
'jedinjene na&ije su uruiie #**. novembra ,882. godine$ libanskim vlastima na&rt
dokumenta kojim se de%inie stvaranje medunarodnog suda koji (e pro&esuirati optuene
za ubistvo #,881. godine$ re%ormatorskog premijera te drave Aa%ika =aririja. Posebni
izaslanik generalnog sekretara '!"a #Jir Pederson$ predao je kopiju na&rta libanskom
premijeru Huadu Siniori i ostalim zvanini&ima te drave saoptile su '!"e. Okolnosti
vezane za ubistvo =aririja ispituje posebna komisija '!"a na ijem se elu nalazi Ser
<ramer& koji je najavio da (e sastaviti optuni&u kojom &e budu(i tribunal bez problema
mo(i da osudi poinio&e tog zloina).*7+. 9straga '!"a utvrdila je koliko je do sada
objavljeno da je atentat na =aririja bio vrhunski organizovan te da su ga izveli
pro%esional&i sa prethodnim iskustvom u slinim opera&ijama. Prema na&rtu koji je
prethodno prihvatio Savjet bezbjednosti DD!"a poinio&ima se moe suditi za itav niz
djela ukljuuju(i terorizam ubistvo zavjeru zloinako udruivanje te podsti&anje na
zloin i skrivanje bjeguna&a. 4akode jo nije poznato gdje (e suenje biti odrano jer su
libanske vlasti strahuju(i od
reak&ije =ezbolaha prethodno saoptile da ne ele da tribunal zasjeda na njihovoj teritoriji.
'jedinjene na&ije su pak namjerne da novo%ormirani sud smjeste u neku od susjednih
drava).,8+.
1.3.5. Medunarodni krivicni tribunaI za bivsu JugosIaviju 1.3.5.1 .Uvodne napomene
Aezolu&ijom 686 #*77-$ od ,,. %ebruara *77-. Savjet bezbjednosti 'jedinjenih na&ija je
predvidio da (e 0osnovati meunarodni tribunal za gonjenje li&a odgovomih za teke
povrede medunarodnog humanitamog prava uinjene na podruju bive Dugoslavije od
*77*. godine nadalje0. Jeneralni sekretar '!"a zaduen je da pripremi odgovaraju(e
prijedloge za sprovoenje te rezolu&ije. Postupaju(i u skladu s tim zahtjevom generalni
sekretar je podnio Savjetu izvjetaj od -. maja *77- godine sastavljen na osnovu razliitih
u meuvremenu prikupljenih prijedloga i miljenja pojedinih drava lani&a Savjeta. 'z
izvjetaj je priloen i !a&rt statuta jednog takvog suda kojeg je izradila komisija strunjaka.
Savjet bezbjednosti je svojom Aezolu&ijom 6,5 #*77-$ od ,1. maja *77-. godine prihvatilo
izvjetaj i Statut suda te odluilo osnovati sud koji je dobio slubeni naziv 0Medunarodni
tribunal za gonjenje li&a koja su odgovorna za teke povrede medunarodnog humanitamog
prava na podruju bive Dugoslavije).,*+ izmedu *. januara *77*. godine i dana kojeg (e
Savjet bezbjednosti ustanoviti nakon ponovne uspostave mira0).,,+.
Aezolu&ijom 6,5 Savjeta bezbjednosti poloen je prema tome po prvi put nakon poznatih
sudenja zloin&ima iz @rugog svjetskog rata " tzv. nimberkih te tokijskog pro&esa pravni
osnov za djelovanje jednog meunarodnog krivinog suda. 4ime je uinjen vrlo krupan
pravni korak jer je sudska %unk&ija jedan od temeljnih elemenata dravnog
119
SKRIPTA:
suvereniteta).,-+. Stoga njeno preuzimanje od strane meunarodne zajedni&e nesporno
znai ogranienje suvereniteta drave).,.+.
Aezolu&ijom *-,7 koju je Savjet bezbjednosti usvojio na svojoj .,.8. sjedni&i odranoj -8.
novembra ,888. godine odlueno je izmeu ostalog da se %ormira grupa ad
litem sudija u 4ribunaiu i da se pove(a broj lanova albenog vije(a te u tom &ilju izmijene
l. *, *- i *. Statuta 9:4;.
Aezolu&ijom Savjeta bezbjednosti broj *18- #,88-$ i izjavom predsjednika Savjeta
bezbjednosti).,1+ daje se podrka Strategiji 9:4;).,2+ i ukazuje na obavezu da se 0ni na
jedan nain ne ometa obaveza zemaija da provode istrage koje se odnose na optuena li&a
kojima se ne(e suditi u 4ribunalu i da se preduzimaju odgovaraju(e radnje u vezi s
podizanjem optuni&a i krivinim gonjenjem imaju(i istovremeno na umu da 4ribunal ima
primat nad doma(im sudovima.0
Mnogi su i raznovrsni inio&i koji su doveli do stvaranja 9:4;. Sada je sve vie oito da se
radi o presedanu).,5+ koji je imao znaaj ne samo za razrjeavanje politike krize nastaie
ratom na teritoriji bive Dugoslavije nego i za daljni razvoj meunarodnog #krivinog$ prava
pa i meunarodnih odnosa uopte).,6+. 9:4; je osnovan kao ad hoc sud na nain koji mu
je u tadanjim medunarodnim okolnostima trebao osigurati najve(i e%ekat).,7+. !aravno
on se u nekim svojim elementima oslanja na svoje prethodnike !irnberki tribunal i
4ribunal i 4okiju. Osnovna razlika izmedu 9:4; i !imberkog tribunala je u tome to je
!imberki tribunal predstavljao sud kojeg su ustanovile drave pobjedni&e u @rugom
svjetskom ratu da bi sudio ratnim zloin&ima dok je 9:4; osnovaia meunarodna
zajedni&a za sudenje krio&ima meunarodnog humanitamog prava i aktima varvarstva
koje je uininilo bilo koje li&e koje je dravljanin neke od nasljedni&a #suk&esora$ bive
Dugoslavije bez obzira na to to rat na tim teritorijama jo nije bio okonan. @ruga je razlika
u tome to je !imberki tribunal morao sam ustanoviti materijalnopravne norme za
krivinopravnu odgovornost li&a kojima je sudio " i time se izvrgao prigovoru da retroaktivno
primjenjuje krivino pravo kre(i tako osnovno naelo propisanosti kanjivih djela i kazni u
zakonu (nuilum crimen, nulia poena sine lege praevia)$ !aprotiv za 9:4; taj je problem
utoliko rijeen to su materijalni uslovi kanjivosti prije poetka njegovog djelovanja
ispunjeni i prema meunarodnom i unutranjem krivinom pravu. Prema medunarodnom
krivinom pravu naelo nullum crimen, nulla poena sine lege ispunjeno je u odnosu na
9:4; po tome to njegov Statut propisuje etiri kategorije kanjivih djela. Prema
unutranjem krivinom pravu nema nikakve sumnje da je na teritoriji bive Dugoslavije
krivino zakonodavstvo inkriminisalo sva krenja meunarodnog humanitamog prava).-8+.
3ada se tome doda da se Statut 9:4; u lanu ,. u pogledu izri&anja zatvorske kazne
poziva na sudsku praksu sudova bive Dugosiavije moe se zakljuiti da je krug
materijalnopravnih krivinih normi mjerodavnih za 9:4; u pravilu odreen s dovoljnom
jasno(om. 3onano tre(a veiika razlika je to 9:4; premda organizovan kao
meunarodna sudska vlast koja ne izvire iz na&ionalnog suvereniteta ne potire u &ijelosti
taj suverenitet).-*+. Statut 9:4; uspostavlja meunarodnu jurisdik&iju za odredeni tip
krivinih djela kao paraleinu s jurisdik&ijom doma(ih sudova #drava nasljedni&a bive
SHAD$ i u ianu *8 stav , kae da (e li&e kojem je bilo sueno pred na&ionalnim sudom za
neko od krivinih djela iz njegove nadlenosti biti sudeno supsidijamo tj. 0samo ako je djelo
za koje je sueno bilo kvali%ikovano kao obino krivino djelo ili ako postupak pred
na&ionalnim sudom nije bio nepristrasan ili nezavisan ako je smiljen da optuenog zatiti
od meunarodne krivine odgovmosti ili ako krivini postupak nije bio revnosno proveden0.
1.3.5.2. Osnivanje ICTY
' razdoblju od nekoliko mjese&i od poetka %ebruara *77-. godine odnosno Aezolu&ije
686 pa do donoenja Aezolu&ije 6,5 #*77-$ Savjeta bezbjednosti generalni sekretar je
primio ve(i broj prijedloga i komentara pojedinih drava lani&a '!"a nevladinih
organiza&ija i ekspertnih grupa u pogledu osnivanja 9:4;. /apravo ve( su tokom *77,.
odrani brojni struni i politiki skupovi na kojima se raspravljalo o zloinima uinjenim ili
koji se vre na teritoriji bive Dugoslavije i zbog kojih su generalnom sekretaru '!"a ili
120
SKRIPTA:
Savjetu bezbjednosti upu(ivani apeli za preduzimanje e%ikasnih koraka u &iiju njihovog
spreavanja. Obilje ovog materijala omogu(ilo je generalnom sekretaru da ispuni zahtjev
Savjeta bezbjednosti iz Aezolu&ije 686 kojom ga je Savjet zaduio za izvjetaj i 0spe&i%ine
prijedloge0 o odnosnoj stvari te da u izvjetaj ugradi i elaborirani prijedlog Statuta 9:4;.
9zvjetaj od -. maja *77-. godine #SQ,158.$ je podijeljen na sedam dijelova koji pokrivaju
one lanove Statuta koji su posve(eni odreenom pravnom pitanju. ' Statutu se inae
jasno istie podjela na materijalnopravni #l. ,"*8$ organiza&ijski #l.l *"*5$ i
pro&esnopravni dio #l. *6",7$.
Statut ima preambulu #koja navodi puni naziv 9:4; i poziva se na E99 poglavlje Povelje '!"
a na kojem je zasnovana odluka Savjeta bezbjednosti o osnivanju 9:4;$ te -. lana. Klan
* ustanovljava jurisdik&iju 4ribunala za 0gonjenje0 krio&a medunarodnog humanitamog
prava na teritoriji bive Dugoslavije a l. ,"1 reguliu njegovu nadlenost #sudi za teke
povrede Fenevskih konven&ija od *,. avgusta *7.7 godine krenje zakona i obiaja rata
geno&id te zloine protiv ovjenosti$. Prema lanu 6 Statuta 9:4; sudi samo %izikim
li&ima za djela uinjena od *. januara *77*. godine. Klanovi 7 i *8 uspostavljaju paralelnu
jurisdik&iju 9:4; sa onom na&ionalnih sudova vode(i brigu o naelu non *is in idem ali
9:4; daju pravo da u odreenim sluajevima stupi na mjesto na&ionalnog suda. Klanovi
**"*5 ureuju organiza&iju 9:4; #pretresna vije(a 0komore0 engl. 5rial ;ham*ers ine *2
stalnih sudija koji ne smiju biti dravljani iste drave i najvie devet ad literri
m
sudija te
jedno albeno vije(e the (ppeals ;ham*er sastavljeno od sedam stalnih sudija te
tuio&a tj. 0progonitelja0 engl. prosecutor koji nastupa nezavisno kao samostalni organ$.
Klan *1 daje ovla(enje 4ribunalu da sam autonomno poblie uredi postupak i izvoenje
dokaza a l. *6",6 reguliu samo neka vanija pitanja iz pojedinih stadijuma postupka.
Suenja moraju biti #u pravilu$ javna fair #0pravina0$ i ekspeditivnaC optueni pred sudom
ima sva prava odbrane ukljuuju(i pravo na poznavanje predmeta optube pravo na
slobodan izbor branio&a na koje mora biti upozoren pravo na predlaganje vlastitih dokaza i
kritikog preispitivanja dokaza optube pravo na utnju i sl. #lan ,*$. 9:4; mora preduzeti
posebne mjere zatite svjedoka i rtava #lan ,,$. Presude se donose ve(inom glasova
moraju se uvijek javno objaviti i biti obrazloene #lan ,-$. 9zreena sank&ija moe biti
samo zatvorska kazna aii 9:4; moe odrediti i povrat imovine odnosno oduzimanje
imovinske koristi #lan ,.$. Statut predvia albeni postupak zbog pogreaka u utvrenju
injeninog stanja i povreda zakona kao i ponavljanje postupka zbog novih dokaza #l. ,1 i
,2$. 3azne zatvora (e se izvravati pod nadzorom *:4; u dravama lani&ama '!"a koje
se za to ponude #lan ,5$. Klan ,7 trai od svih drava da saraduju sa 9:4; te udovolje
njegovim zahtjevima i naredbama ukljuuju(i i naredbu za predaju ili trans%er optuenog
li&a 9:4;. Poslednjih pet lanova #-8"-.$ odnose se na status privilegije i imunitete
ianova 9:4; sjedite 4ribunala #u @en =agu$ trokove i slubene jezike te obavezu 9:4;
na podnoenju godinjih izvjetaja o radu.
Osnovni izvor prava koji se odnosi na postupak pred 9:4; kao i njegovu organiza&iju jeste
akt kojim je 9:4; i osnovan a to je Statut usvojen od Savjeta bezbjednosti 'jedinjenih
na&ija na osnovu Jlave E99 Povelje '!"a i rezolu&ijom 6,5 od ,1. maja *77-. godine.
Statutom sam postupak nije detaljnije regulisan ve( je objanjen samo u osnovnom
&rtama. !a osnovu lana *1 Statuta 9:4; je na optoj sjedni&i odranoj **. %ebruara *77..
godine usvojio 0Pravilnik o postupku i dokazima0).-,+ (%ules of3rocedure and 6vidence/
skra(eno: Pravilnik$).--+. a na optoj sjedni&i 1. maja *77.. godine 0Pravila koja se
primjenjuju na pritvorena li&a koja ekaju suenje ili na drugi nain zatoena ii&a pod
nadzorom 4ribunala0.).-.+ Pravilnik u optem kon&eptualnom smislu poiva ugiavnom
na klasinom modelu akuzatorskog #optunog$ postupka #uz odreene modi%ika&ije koje
bitno ne mijenjaju njegovu izrazitu kon&eptualnu pripadnost tom tipu pro&edure).-1+$ u
kojem teret dokaza lei na tuio&u i u kojem stranke a ne sud izvode dokaze prema
strogom naelu kontradiktornosti #tzv. unakrsno sasluanje svjedoka i vjetaka$. !o od
toga postoje dva vana izuzetka. Prije svega Pravilnik ne sadri razradenu reguiativu o
121
SKRIPTA:
dopustivosti upotrebe pojedinih dokaza te 9:4; daje dosta iroka diskre&ijska ovia(enja
da dokaze pribavija i po vlastitoj ini&ijativi ex proprio motu$ Posebnu panju Pravilnik
posve(uje spe&i%inim pitanjima zatite svjedoka koji su bili rtve zloina kao i problemu
suenja u odsustvu in a*sentia reus$ Ono nije u naelu doputenoC aii ako nakon
zavrene istrage protiv nekog okrivljenog sudija #pojedina&$ potvrdi optuni&u te ona bude
objavljena a drava prebivalita optuenog odbije izvriti nalog za hapenjem i predajom ili
se oglui na takav zahtjev 9:4; optuni&u (e ponovo potvrditi raspravno vije(e 9:4; za
optuenim izdati meunarodnu potjemi&u i o odbijanju saradnje njegove drave obavijestiti
Savjet bezbjednosti.
Kianom 7 stav , Statuta se izriito kae da 9:4; 0ima primat nad na&ionalnim sudovima0
te da on u svakoj %azi postupka 0moe od na&ionalnog suda slubeno zatraiti da prepusti
nadlenost u skladu sa ovim statutom i Pravilnikom o postupku i dokazima 9:4;0. 4a
odredba predstavlja veiiku novinu u meunarodnom pravu.).-2+ 4u vai pravilo da prije
pokretanja nekog spora na meunarodnom pianu treba dopustiti dravi da unutar svog
pravnog sistema is&rpe sva pravna sredstva u unutranjem pravu. Medutim ova novina je
ogranienog dometa. Prije svega primat 9:4; u odnosu na na&ionalne sudove moe se
ostvariti samo prema odredbama Statuta i Pravilnika o postupku i dokazima.
9ako 9:4; nije zamiljen da na&ionainim sudovima oduzme njihovu jurisdik&iju u
#izuzetnim$ siuajevima u kojima (e on nastupiti njegova jurisdik&ija ima prednost pred
na&ionalnim sudovima: na&ionalni sudovi vie ne mogu ponovo suditi u sluajevima u
kojima je presudio 9:4; (non *is in idem$ ali 9:4; moe u dva sluaja ponovo voditi
postupak za ve( presuenu stvar (res iudicata) pred na&ionainim sudom " ako je optueni
pred njim osuen samo za obino krivino djelo a ne zioin koji predstavlja povredu
medunarodnog humanitamog prava ili ako je postupak pred njim voen pristrano
neobjektivnoC bio je pokrenut da optuenog zatiti od meunarodne krivine odgovornosti
odnosno ako krivini postupak nije bio 0revnosno0 proveden #lan *8 Statuta$. 9:4;
naravno lako moe postaviti razliku izmeu pravnih kvali%ika&ija ratnih zloina i obinog
kriminaliteta pa do o&jena da li je suenje bilo 0nepristrasno i nezavisno0 dre(i se
standarda i u mnogobrojnim presudama medunarodnih sudskih organa npr. ?SIDP).-5+.
9sto tako prvenstvo 9:4; se vidi i iz toga to Statut #l. 5 i ,7$ i Pravilnik #pravila 6"*-$
izriito derogiraju odreene norme unutranjeg prava koje bi inae predstavljale smetnje
za izruenje optuenog ili mogu(nost vodenja postupka protiv njega. !o prvenstvo
jurisdik&ije 9:4; nad na&ionalnim sudovima ne znai samo dunost potovanja odluka toga
suda nego i dunost drava lani&a '!"a da preduzmu odgovaraju(e zakonodavne mjere
na uskladivanju svog unutranjeg prava sa naelima Statuta i otklanjanju eventualnih
kolizija. 3orake u tom smislu prva je preduzela ltalija koja je *.. %ebruara *77.. godine
donijela zakon broj *,8 kojim se reguliu na&ionalni postup&i u vezi sa odlukama i
zahtjevima 9:4;.
1.3.5.3. Organizacija ICTY
9:4; ine sljede(i organi: #a$ sudska vije(a koja se sastoje od tri pretresna vije(a i jednog
albenog vije(aC #b$ tuila& i #&$ sekretarijat #engl. registrB), koji opsluuje i sudska vije(a i
tuio&a #lan ** Statuta$. !e postoji ured tzv. 0javnog branio&a0 koji bi slino kao u S>@"a
bio sastavljen od advokata koji bi pruali usluge odbrane siromanim okrivljenim.
Osim tih organa prema Pravilniku postoje jo i neka druga #potpredsjednik Suda zamjenik
tuio&a Sekretarijat Sluba za rtve i svjedoke 3olegij 3oordina&iono vije(e i Aukovodni
odbor$.
Sudska vije(a ini *2 stalnih nezavisnih sudija koji ne smiju biti dravljani iste drave i
najvie devet nezavisnih sudija ad litem istovremeno naimenovanih u skladu sa lanom *-
ter stav , Statuta koji ne smiju biti dravljani iste drave #lan *, stav * Statuta$. Svako
pretresno vije(e sastoji se od troje stalnih sudija i najvie est sudija ad litem istovremeno.
Svako pretresno vije(e u koje su rasporeene sudije ad litem moe se podijeliti u sek&ije od
po troje sudija meu kojima su i stalne sudije i sudije ad litem. Sek&ija pretresnog vije(a
ima iste nadlenosti i odgovomosti koje po Statutu pripadaju pretresnom vije(u i donosi
122
SKRIPTA:
presudu u skladu s istim pravilima.
Falbeno vije(e ini sedam stainih sudija. Falbeno vije(e u svakom albenom postupku ini
pet njegovih lanova #lan *, stav - Statuta$. Osoba koja se u smislu uslova za lanstvo u
vije(ima 9:4; moe smatrati dravljaninom vie od jedne drave smatra(e se
dravljaninom one drave u kojoj inae ostvaruje svoja graanska i politika prava.
Pitanje kvaii%ika&ije sudije ureduje lan *- Statuta. 3vali%ika&ije za izbor sudija sadre dva
aspekta: prvi koji se odnosi na etike osobine linosti i drugi u pogledu njihovih strunih
kvali%ika&ija. ' prvi spada neophodnost da sudije budu li&a visokih morainih osobina
nepristrasna i sa integritetom. ' drugu spada neophodnost da sudije poseduju kvali%ika&ije
koje se zahtijevaju u njihovim zemljama za postavljanje na najvia sudska mjesta. Prilikom
sastavijanja vije(a duna panja (e biti posve(ena iskustvu sudija u oblasti krivinog prava
kao i meunarodnog prava ukijuuju(i meunarodno humanitamo pravo kao i ljudska
prava #lan *- stav * Statuta$.
1.3.5.3.1. Izbor sudija i njihov poIozaj
/a izbor sudija Statut predvia demokratsku pro&eduru u kojoj uestvuju sve drave lani&e
'!"a. Postupak izbora sudija ima dvije osnovene %aze: prvu koja se odlikuje djelatno(u
generalnog sekretara '!"a i drugu koja predstavija neposredni izbor od strane Jeneralne
skuptine '!"a #lan *- *is " 9zbor stalnih sudija$. 9zbor *. stalnih sudija 9:4; vri
Jeneralna skuptina sa popisa koji joj dostavlja Savjet bezbjednosti na sljede(i nain: #a$
generalni sekretar poziva drave iani&e 'jedinjenih na&ija i drave nelani&e koje imaju
stalne posmatrake misije u sjeditu 'jedinjenih na&ija da kandiduju sudijeC #b$ u roku od
28 dana od poziva generalnog sekretara svaka drava moe predioiti najvie dva
kandidata raziiitog dravljanstva ije kvali%ika&ije odgovaraju onima navedenim u lanu *-
Statuta s tim da nijedan od njih ne smije biti dravljanin iste drave kao bilo koji drugi
sudija ian albenog vije(a koji je izabran ili naimenovan za stalnog sudiju 9:4A u skladu
sa lanom *, *is Statuta tog sudaC #&$ generalni sekretar prosljeuje primljene kandidature
Savjetu bezbjednosti. !a osnovu primljenih kandidatura Savjet bezbjednosti sastavlja popis
sa najmanje ,6 i najvie ., kandidata staraju(i se da budu adekvatno zastupljeni glavni
svjetski pravni sistemi).-6+C #d$ predsjedavaju(i Savjeta bezbjednosti prosljeuje popis
kandidata predsjedavaju(em Jeneraine skuptine a Jeneralna skuptina sa tog popisa
bira *. stalnih sudija 9:4;. 3andidati koji dobiju apsolutnu ve(inu glasova drava lani&a
'jedinjenih na&ija i drava nelani&a koje imaju stalnu posmatraku misiju u sjeditu
'jedinjenih na&ija progiasi(e se izabranim. ' sluaju da dva kandidata istog dravljanstva
dobiju potrebnu ve(inu glasova izabranim (e se smatrati onaj koji je dobio ve(i broj
glasova.
' sluaju upranjenog mjesta u sudskim vije(ima meu stalnim sudijama koje su izabrane
ili naimenovane u skladu sa lanom *- *is, nakon konsulta&ije sa predsjedavaju(im
Savjeta bezbjednosti i Jeneralne skuptine generalni sekretar na upranjeno mjesto do
kraja mandata imenuje osobu koja ispunjava kvali%ika&ije navedene u lanu *- Statuta.
Aedovan nain sti&anja sudijske %unk&ije je dakle izbor ali je mogu( i izuzetan nain
sti&anja ove %unk&ije " imenovanje od strane generalnog sekretara. 9z ovoga proizilazi da
naelo izbornosti sudija u 4ribunalu ima ogranien znaaj jer je izbor pravilo ali je
postavljanje sudije mogu(i izuzetak).-7+.4o znai da je izbor sudija primamog karaktera
dok samo supsidijarno kada za to postoje odreeni uslovi dolazi u obzir postavljanje
sudije odlukom generalnog sekretara '!" a)..8+.
Stalne sudije izabrane u skladu sa lanom *- *is biraju se na mandat od etiri godine.
'slovi slube su isti kao i za sudije Meunarodnog suda pravde. Sudije mogu biti ponovo
izabrane. Prije stupanja na dunost svaki sudija je obavezan da da sveanu izjavu koju u
prisustvu generalnog sekretara '!"a ili njegovog predstavnika potpisuje a ona se zatim
zadrava u arhivi 9:4;. 4ekst sveane izjave je sljede(i: 0Sveano izjavljujem da (u kao
sudija Medunarodnog tribunala za suenje li&ima odgovomim za teke povrede
meunarodnog humanitamog prava uinjene na teritoriji bive Dugoslavije svoje dunosti i
ovla(enja vrtiti i obavljati asno poteno nepristrasno i savjesno0 #lan *.< Pravilnika$.
123
SKRIPTA:
9zbor i naimenovanje sudija ad litem ureuje lan *- ter Statuta. 9zbor ad litem sudija 9:4;
vri Jeneralna skuptina sa popisa koji joj dostavlja Savjet bezbjednosti i to na sljede(i
nain: #a$ generalni sekretar poziva drave lani&e 'jedinjenih na&ija i drave nelani&e
koje imaju stalne posmatrake misije u sjeditu 'jedinjenih na&ija da kandiduju sudije ad
litem 9:4;C #b$ u roku od 28 dana od poziva generalnog sekretara svaka drava moe
predloiti po etiri kandidata ije kvali%ika&ije odgovaraju onima navedenim u lanu *-
Statuta vode(i pritom rauna o pravilnoj zastupljenosti kandidata enskog i mukog polaC
#&$ generalni sekretar prosljeuje primljene kandidature Savjetu bezbjednosti. !a osnovu
primljenih kandidatura Savjet bezbjednosti sastavlja popis sa najmanje pedeset etiri
kandidata staraju(i se da budu adekvatno zastupljeni glavni svjetski pravni sistemi te
vode(i rauna o ravnopravnoj geogra%skoj zastupljenostiC #d$ predsjedavaju(i Savjeta
bezbjednosti prosljeduje popis kandidata predsjedavaju(em Jeneralne skuptine a
Jeneralna skuptina sa tog popisa bira ,5 sudija ad litem 9:4;. 3andidati koji dobiju
apsolutnu ve(inu glasova drava lani&a 'jedinjenih na&ija i drava nelani&a koje imaju
stalne posmatrake misije u sjeditu 'jedinjenih na&ija proglasi(e se izabranimC #e$ sudije
ad litem se biraju na mandat od etiri godine i ne mogu biti ponovo izabrane. /a vrijeme
njihovog mandata generalni sekretar (e po zahtjevu predsjednika 9:4; imenovati sudije
ad litem u pretresna vije(a za jedno ili vie suenja i to na ukupan period do tri godine.
Prilikom podnoenja zahtjeva za imenovanje sudije ad litem, predsjednik 9:4; mora imati
na umu kriterije iz lana *- Statuta koji se odnose na sastav vije(a i sek&ija pretresnih
vije(a odredbe stava * #b$ i #&$ lana *- ter Statuta te broj glasova koje je sudija ad litem
dobio u Jeneralnoj skuptini.
Klan *- Huarter Statuta odnosi se na status sudija adlitem$ )aime, tokom perioda na koji su
imenovani da rade u 9:4; sudije ad litem: #a$ imaju iste uslove slube mutatis mutandis
kao i stalne sudije 9:4;C #b$ imaju ista ovla(enja kao i stalne sudije 9:4; uz ograde
navedene u stavu , lana *- Huarter/ #&$ imaju poviasti&e i imunitet izuze(a i olaki&e
kakve pripadaju sudijama 9:4;C #d$ imaju ovla(enje da rjeavaju u pretpretresnim
postup&ima u onim predmetima u kojima nisu rasporeeni kao lanovi pretresnog vije(a.
'z to tokom perioda na koji su imenovani da rade u 9:4; sudije ad litem: #a$ nemaju
pravo da biraju ni da budu birani za predsjednika 9:4; niti za predsjedavaju(eg pretresnog
vije(a prema ianu *. StatutaC #b$ nemaju ovla(enje: #i$ da usvajaju pravila o postupku i
dokazima u skladu sa lanom *1 Statuta)..*+C #ii$ da pregledaju optuni&u u skladu sa
lanom *7 StatutaC #iii$ da uestvuju u konsulta&ijama sa predsjednikom u vezi s
rasporeivanjem sudija u skladu sa lanom *. Statuta niti u vezi sa pomilovanjem ili
ublaavanjem kazne u skladu sa lanom ,6 Statuta.
Predsjednika 9:4; biraju stalne sudije iz svojih redova #lan *. stav * Statuta$. On je lan
albenog vije(a i predsjedava njegovim radom. !akon konsulta&ija sa stalnim sudijama
9:4; predsjednik rasporeduje etvoro stalnih sudija izabranih ili naimenovanih u skladu sa
lanom *- *is Statuta u aibeno vije(e a devetoro u pretresna vije(a. 'z to predsjednik
9:4A u konsulta&iji sa predsjednikom 9:4; odreuje dvoje stalnih sudija 9:4A izabranih
ili naimenovanih u skladu sa lanom *, Statuta 9:4A za lanove albenog vije(a i za
stalne sudije 9:4; #lan *. stav . Statuta$. !akon konsulta&ija sa stainim sudijama
predsjednik rasporeuje u pretresna vije(a sudije ad litem koje povremeno budu
imenovane da rade u =akom tribunalu. Sudija moe biti lan samo onog vije(a u koje je
rasporeen. Predsjedavaju(eg sudiju koji nadgleda &jelokupni rad pretresnog vije(a biraju
stalne sudije tog pretresnog vije(a iz svojih redova.
1.3.5.3.2. Izuzece sudije
Postoje dvije grupe razloga za izuze(e sudija: #*$ oni koji se odnose na postojanje okolnosti
koje dovode u sumnju sudijsku nepristrasnost i #,$ razlozi koji se zasnivaju na %unk&ionalnoj
povezanosti sudije sa konkretnim krivinim postupkom. Aazlozi izuze(a sadrani su najprije
u uoptenoj klauzuli po kojoj sudija ne moe obavljati svoju dunost u bilo kojem predmetu
u kojem ima 0lini interes0 ili postoje odnosno postojale su okoinosti koje bi mogle uti&ati
na njegovu nepristranost)..,+ #lan *1> Pravilnika$. 9zuze(e sudije iz ovih razloga se
124
SKRIPTA:
odnosi kako na suenje #prvostepeni postupak$ tako i na postupak po albi. Hunk&ionalna
povezanost sudije sa konkretnim krivinim postupkom postoji ukoiiko je sudija u
odredenom krivinom postupku ve( obavljao odreenu pro&esnu ulogu tj. vrio jedan oblik
sudijske %unk&ije)..-+. Ovaj raziog izuze(a se odnosi na sudiju koji je ispitivao optuni&u u
smislu lana *7 Statuta i pravila .5 tako da on ne moe da bude lan pretresnog vije(a na
sudenju optuenom na koga se odnosi optuni&a koju je ispitivao #pravilo *1:$. 4i razlozi
sadrani su i u odredbi koja u istom predmetu uvijek iskljuuje sudiju u drugom stepenu koji
je ranije odluivao na glavnom pretresu #pravilo *1@$. 3ada sudija sazna za postojanje
razloga za izuze(e mora zastati sa postupanjem i povu(i se iz ijeavanja predmeta a
predsjednik 9:4; mora odrediti drugog sudiju #pravilo *1>$C stranke mogu zatraiti izuze(e
sudija iz istih razloga od predsjedavaju(eg sudije raspravnog vije(a koji mora nakon to
saslua sudiju ako je to potrebno zahtjev iznijeti pred kolegij predsjednika 9:4; na
konanu odluku #pravilo *1<$.
1.3.5.3.3. Prestanak sudijske funkcije i odsustvo sudije
Prije svega sudijska %imk&ija prestaje istekom roka na koji je sudija biran tj. protekom
njegovog mandata ali postoji i mogu(nost reizbora. @rugi nain prestanka sudijske %unk&ije
jeste ostavka #povlaenje sudije$ koju on moe pismeno podnijeti predsjedniku 4ribunala
koji (e potom dostaviti generalnom sekretaru '!"a #pravilo *2$. !ita nije reeno o
razlozima pa se moe zakljuiti da sudija nije duan da svoju ostavku obrazloi a osim
ostavke nijedan drugi nain prestanka %unk&ije sudije nije ureen ni Statutom niti
Pravilnikom to predstavlja jednu ozbiljnu pravnu prazninu)...+.
Pitanje odsustva sudije se rjeava pravilom *1*is$ Postoje pravila koja reguliu kratkotrajno
odsustvo sudije od njegovog dueg odnosno potpunog odsustva i to u sluajevima kada
je svojom voljom ili nezavisno od nje izgubio status sudije 9:4;. >ko se radi o bolesti
sudije ili nekoj njihovoj drugoj sprijeenosti predsjednik 9:4; moe ako smatra da je to u
interesu pravinosti ovlastiti vije(e u preostalom sastavu da obavlja rutinske poslove kao
to su dostavljanje odluka #lan *12N H Pravilnika$.
'koliko je sudija zbog bolesti ili drugih hitnih linih razloga ili drugih vanih razloga
sprijeen da bude lan vije(a u odreenom kratkom periodu ostali lanovi vije(a mogu
ukoliko je to u skladu sa zahtjevima pravinosti dozvoliti da se postupak nastavi bez
odsutnog sudije ali postupak u odsustvu tog sudije ne moe trajati due od pet radnih dana
#pravilo *1*is >$. 'koliko lanovi vije(a smatraju da nije u interesu pravinosti da se
postupak nastavi u kratkotrajnom odsustvu sudije postupak se ne(e nastaviti ali i pored
toga preostaie sudije u vije(u mogu donijeti odluku da se postupak nastavi s tim da
postupak tada moe prekinuti sudija koji je predsjednik vije(a #pravilo *1*is <$.
Pravilo *1*is : regulie situa&iju trajnog ili veoma dugog odsustva sudije pri emu se ovim
pravilom utvruje redovan nain ijeavanja takve situa&ije dok se sljede(im pravilom
#*12/.S @$ odreuje jedan izuzetan nain na koji se ovakva situa&ija rjeava)..1+. 'koliko
sudija umre bude bolestan da ostavku na mjesto sudije u 9:4; ili ne bude reizabran kao i
ako postoji bilo koji drugi razlog koji ga onemogu(ava da za dui period uestvuje u
suenju o tome predsjednik vije(a obavjetava predsjednika 9:4; koji (e odrediti drugog
sudiju za to sudenje kao i narediti da pretres zapone iz poetka ili da se samo nastavi to
zavisi od njegove pro&jene #pravilo *12Qs @$. Meutim ako su stranke ve( dale svoja
uvodna izlaganja u skladu sa pravilom osamdeset etiri i zapoelo je izvoenje dokaza
#pravilo osamdeset pet$ nastavak postupka sa novim sudijom u vije(u se moe narediti
samo uz saglasnost optuenog #pravilo *1*is @$.
>ko optueni uskrati svoju saglasnost za zamjenu sudije u prvostepenom vije(u ostale
sudije lanovi vije(a mogu odluiti da se postupak nastavi sa novim sudijom ako uz
uzimanje u obzir svih okolnosti jednoglasno pro&ijene da bi takvo ijeenje bilo u interesu
pravinosti. Ovakva odluka preostalih lanova vije(a o ovom pitanju se moe pobijati
albom o kojoj odluje albeno vije(e u punom sastavu a pravo na albu imaju obje
stranke. Falba protiv odluke preostalih anova vije(a se moe podnijeti u roku od sedam
125
SKRIPTA:
dana od dostavljanja odluke koja se pobija a ako je takva odluka donesena verbalno od
momenta kada je saoptena #pravilo *1*is ?$. 'koliko alba nije podnesena odluka vije(a
u nepotpunom sastavu poinje da se primjenjuje i predsjednik 9:4; (e odrediti sudiju koji
(e popuniti vije(e ali taj sudija ne moe da uestvuje u suenju prije nego to se potpuno
upozna sa predmetom postupka. !a isti nain (e se postupiti i kada je alba protiv odluke o
nastavku postupka sa zamijenjenim sudijom odbijena od strane albenog vije(a. 4okom
istog postupka mogu(a je samo jedna zamjena sudija u jednom vije(u #pravilo @$.
1.3.5.3.4. Tuziiac
Poloaj tuio&a u organiza&ionom smislu nije sasvim jasan jer su osnovna pravila o tuio&u
sadrana u Statutu i izloena odmah poslije pravila o sudijama i unutranjoj organiza&iji
9:4; dok se u Pravilima osnovna odredba o tuio&u nalazi u Jlavi 999 koja nosi naslov
0Organiza&ija 9:4;0 u estom odjeljku iza pravila o registru pa bi se stoga sistematskim
tumaenjem moglo zakljuiti da je u organiza&ionom smislu tuila& %unk&ioner koji pripada
9:4; mada su s druge strane njegova ovla(enja u postupku relativno autonomna)..2+.
'red tuio&a sastoji se od tuio&a i zamjenika #praviio -6$ koje na prijedlog generalnog
sekretara imenuje Savjet bezbjednosti te odgovaraju(eg broja osoblja. lnteresantno je da
je za tuio&a nisu propisani nikakvi uslovi koji bi se odnosili na njegovu strunu spremu i
obrazovanje ve( je Statutom samo ureeno da on mora takoe odgovarati visokim
moralnim kvalitetima i posjedovati najvii stepen strunosti i iskustva u voenju istraga i
krivinog gonjenja u krivinim predmetima #lan *2 stav . Statuta$. ' statusu tuila& je
izjednaen sa podsekretarom 'jedinjenih na&ija. Mandat tuio&a traje etiri godine i postoji
mogu(nost da on ponovo bude biran #lan *2 stav .$. 4uila& moe predloiti generalnom
sekretaru '!"a da imenuje pomo(nika tuio&a koji onda vri svoje aktivnosti u odsutnosti
tuio&a ili onda kada je ovaj sprijeen a prema njegovim uputstvima #lan -6> i < Pravila$.
4uila& nastupa potpuno nezavisno od presuduju(eg dijela 9:4; i njegov je ured
institu&ionalno odijeljen od pretresnih vije(a i albenog vije(a te on ne smije traiti ili
primati upute za svoj rad od biio koje vlade ili drugog izvora #lan *2 stav , Statuta$. Prema
lanu *2 stav * Statuta tuila& (e biti odgovoran za istragu i optuenje li&a odgovoma za
teka krenja meunarodnog humanitamog prava uinjena na teritoriji bive Dugoslavije.
Mora se dodati i to da on zapoinje istragu ex officio na osnovu in%orma&ija prikupljenih od
bilo kog izvora te mora podi(i optuni&u ako na zavretku istrage o&ijeni da postoji
osnovana sumnja #engl. prima facie case) da je odreeno li&e uinilo krivino djelo iz
nadlenosti 9:4; #lan *6 st. * i . Statuta$. Ove odredbe daju osnova za zakljuak da u
pogledu pokretanja postupka pred 9:4; za tuio&a vrijedi naelo legaliteta krivinog
gonjenjaC zapravo tuila& se u postupku pred 9:4; ne javlja samo kao obina protivstranka
u sporu nego ujedno i kao organ krivinog gonjenja koji ima jedan od glavnih zadataka
9:4;.
Svoju optuni&u tuila& podnosi ukoliko se tokom istrage uvjeri da postoji dovoljno dokaza
za osnovanu sumnju da je osumnjieni uinio krivino djelo iz nadienosti 9:4;. Optuni&a
se upu(uje sekretaru koji je uz popratni materijal upu(uje jednom od sudija koji (e je
razmotriri te nakon toga odluiti da li da je prihvati iii odbije #pravilo .5$. Prema praviiu 1*
tuila& moe da povue optuni&u bez posebnog odobrenja u svakom trenutku prije nego
to je ona potvrena ali nakon toga samo uz odobrenje sudije koji je potvrdio optuni&u ili
ako je iznoenje dokaza u smislu pravila 61 otpoelo " samo uz odobrenje prvostepenog
vije(a.
1.3.5.3.5. Sekretarijat ICTY
?%ikasna sudska uprava zahtijeva postojanje jo nekih organa u okviru 9:4; koji sudijama
pomau pri njihovoj djelatnosti. Smatra se da sekretar #registrar$ ima veoma vanu ulogu u
%unk&ionisanju 9:4;. 4ako po lanu *5 Statuta Sekretarijat na elu sa sekretarom #engl.
the %egistrar) obavlja organiza&ione i druge poslove za potrebe sudskih vije(a i tuio&a.
' nadlenost registrature spada voenje administra&ije 9:4; i pruanje odgovaraju(ih
usluga #pomo( sudskim vije(ima optoj sjedni&i 9:4; sudijama i tuio&u$. ' stvari i iz
ovako odreene nadlenosti registrara proizilazi %unk&ionalna povezaost 9:4; i tuio&a
126
SKRIPTA:
koja u ovom sluaju postoji u %unk&ionalno"organiza&ionalnom smislu a to takoe nije
tipino za rjeenja koja postoje u savremenim na&ionalnim zakonodavstvima)..5+.
Aegistaturom tj. njenim osobljem rukovodi e% u iju %unk&iju spadaju sljede(e aktivnosti:
#*$ javno in%ormisanje i spoljni odnosiC #,$ priprema satni&e sastanakaC #-$ %un&ionisanje
kon%eren&ijskih slubiC #.$ tampanje i publikovanje odreenih dokumenataC #1$ realizovanje
obra(anja prema 9:4; i od njega #0pu*lic relation+ poslovi$C #2$ obavljanje drugih
administrativnih aktivnosti bavljenje budetom i personalnom eviden&ijom)..6+. ' obzir
dolaze i druge djelatnosti koje spadaju u vrenje odgovaraju(ih organiza&ionih usluga
vezanih za aktivnosti 9:4;.
Aegistrar obavlja i klasine tehnike aktivnosti koje se odnose na registrovanje iskaza i
dokumentovanje preduzetih pro&esnih i organiza&ionih radnji. Sluba kojom rukovodi pravi
biljeke sa plenarnih sastanaka 9:4; i zasjedanja vije(a osim kada je u pitanju dononje
odluka vije(a na sjedni&ama sa kojih je iskljuena javnost #pravilo -1$. 4akode vodi knjigu
zapisnika u kojoj se biljee sve pojedinosti svakog sluaja o kome je ijeavo 4ribunal
#pravilo -2$. Ova knjiga mora da bude dostupna javnosti to predstavlja jedan vid
ostvarivanja naela javnosti u odnosu na aktivnosti 9:4;.
Aegistrar obavlja i %unk&ije koje se odnose na organiza&iju i vodenje Odeljenja za pomo(
rtvama i svjedo&ima. Ovo odeljenje predlae mjere za rtve i svjedoke u smislu lana ,,
Statuta daje svjedo&ima i rtvama savjete i podrku posebno u sluajevima silovanja ili
drugih seksualnih delikata radi ega (e prilikom postavljanja osoblja biti poklonjena
posebna panja angaovanju enskih slubenika odgovaraju(ih strunih pro%ila #lan -.
Pravila$ .
Sekretara Sekretarijata nakon konsulta&ija sa predsjednikom 9:4; imenuje generaini
sekretar na vrijeme od etiri godine a osoblje Sekretarijata " generalni sekretar na
preporuku sekretara 9:4;. /a pomaganje predsjedniku 9:4; pri vodenju sudske uprave te
koordina&iju teku(ih poslova postoji i 3oiegij koji se sastoji od predsjednika 9:4;
potpredsjednika i predsjedavaju(ih sudija u vije(ima #pravilo ,-$ koji ima konsultativnu
ulogu.
1.3.5.3.6. Imunitet
Sve sudije tuila& i sekretar Sekretarijata uivaju puni diplomatski imunitet po pravilima
meunarodnog prava a slubeno osoblje Sekretarijata i ureda tuio&a privilegije i imunitete
prema l. E i E99 3onven&ije o povlasti&ama i imunitetima '!"a od *-. %ebruara *7.2.
godine #tzv. %imk&ionalni imunitet$. Sud moe odrediti da se sa drugim li&ima ije je
prisustvo potrebno ukljuuju(i optuene postupa tako da bi se omogu(ilo ispravno
djelovanje #lan -8 stav . Statuta$. Sve sudije 9:4; su ravnopravni u izvravanju svojih
pravosudnih %imk&ija #praviio *5>$ bez obzira na vrijeme izbora ili imenovanje starosnu
dob ili rok slube u 9:4;. >li za potrebe unutranje organiza&ije po rangu je prvi
predsjednik 9:4; potom potpredsjednik a onda predsjedavaju(e sudije pretresnih vije(a i
to po godinama starosti. 3od ostalih stalnih sudija prvenstvo ima onaj koji je ranije izabran
ili imenovan a ako su ove sudije izabrani ili imenovani istog dana onaj koji je stariji #pravilo
*5< i :$. Sudije ad litem imaju primat nakon stalnih sudija a prema datumu svog
imenovanja a ako su imenovane istog dana " imaju prioritet po godinama starosti #praviio
*5?$.
1.3.5.4. NadIeznost ICTY
9:4; je stvamo nadiean u pogledu odreene vrste krivinih djela koja spadaju u tzv.
medunarodna krivina djela koja su u Statutu uz odreene nejasno(e i propuste te neka
ponavljanja nabrojana jednim kazuistikim pristupom a u osnovi se svode na teke
povrede meunarodnog humanitamog prava gdje spadaju: teke povrede Fenvskih
konven&ija iz *7.7. godine povrede ratnog prava ili ratnih obiaja geno&id i zloin protiv
ovjenosti. 3ada je u pitanju stvama nadlenost 9:4; ona se u osnovi odnosi na tzv.
enevsko i hako pravo geno&id #prema 3onven&iji o spreavanju i kanjavanju tog
zloina$ kao i zioin protiv ovjenosti u smislu tzv. 'artensove klau"ule #sadrane u 9E
hakoj konven&iji o zakonima i obiajima rata na kopnu$)..7+. 9ndividualno krivino
127
SKRIPTA:
gonjenje pred 9:4; je zasnovano na teritorijalnom prin&ipu a njegova vremenska
nadlenost nije ograniena.
Prema Statutu 9:4; je stvamo nadlean za suenje krivinih djela odredene vrste i teine
uinjenih na teritoriji bive Dugoslavije od *77*. godine #lan *$ navedenih kao: #a$ teke
povrede 0enevskog prava0 iz *7.7. godine #lan ,$ #b$ povrede 0hakog prava0 tj. zakona
ili obiaja ratovanja #lan -$ #&$ geno&id #lan .$ te #d$ zloine protiv ovjenosti uinjene
protiv &ivilnog stanovnitva bez obzira na meunarodni i unutranji karakter sukoba #lan
1$. !adlenost 9:4; je da sudi za teke povrede etiri enevske konven&ije o zatiti rtava
oruanog sukoba iz *7.7. godine #lan , Statuta$. !avodi se osam njihovih kategorija: od
umiljajnog ubistava preko muenja ili neovjenog postupanja unitavanja ili oduzimanja
imovine veiikih razmjera koje nije opravdano vojnom nudom pa do uzimanja &ivila za
tao&e.
9:4; je nadlean da sudi za povrede zakona i obiaja ratovanja #lan - Statuta$. Statut
primjera radi navodi pet takvih povreda. 4aj segment meunarodnog prava postavlja
nedvosmislena ogranienja u pogledu naina i sredstava ratovanja da bi se tako sprijeile
ljudske patnje i razaranja koja nisu opravdana vojnim potrebama. Postupanje u okviru tih
ogranienja predstavlja regularne ili doputene radnje u ratuC njihovo krenje naprotiv ini
uinio&a krivino odgovomim.
Prema 3onven&iji o spreavanju i kanjavanju zloina geno&ida iz *7.6. godine geno&id je
bilo koje djelo uinjeno u namjeri potpunog ili djeliminog unitenja neke na&ionalne
etnike rasne ili vjerske grupe koje predstavlja ubistvo pripadnika grupe nanoenje teke
tjelesne ili duevne povrede pripadnika grupe namjemo podvrgavanje grupe takvim
uslovima ivota koji bi trebali dovesti do njenog potpunog ili djeliminog unitenja
nametanje mjera kojim se eli sprijeiti radanje u okviru grupe te prinudno premjetanje
dje&e iz jedne grupe u drugu #lan 99$. 9stu de%ini&iju preuzeo je i lan . stav , Statuta koji
navedene modalitete radnje izvrenja navodi indikativno. 'z to dodaje i nadlenost 9:4;
da sudi za djela povezana sa geno&idom kao to su: udruivanje radi izvrenja geno&ida
direktno i javno podsti&anje na izvrenje geno&ida pokuaj izvrenja geno&ida i
sauesnitvo u geno&idu #lan . stav - Statuta$.
/loini protiv ovjenosti su opisani kao ubistvo istrebljivanje porobljavanje deporta&ije
zatvaranje muenje silovanje progoni na politikoj rasnoj i vjerskoj osnovi i druga
nehumana djela #lan 1 Statuta$. Ono to se moe prigovoriti ovoj inkrimina&iji jeste
svakako nepre&iznost u de%inisanju zloina protiv ovjenosti na kon&u egzempli%ikativnog
popisa kanjivih ponaanja kao 0drugih nehumanih djela0 " u taki #i$. 4akva de%ini&ija ne
udovoljava naelu zakonitosti u savremenom krivinom pravu i stoga ne zauuju prijedlozi
da se ona nadopuni pre&iznijom %ormula&ijom
1*7
.
Prema lanu 5 Statuta nevano je da li je pojedina& ija se odgovornost utvrduje uinila&
saizvrila& podstreka ili je planirao).18+ djelo kao to je za utvrdivanje odgovornosti
irelevantan nain na koji je doprinio pripremanju ili izvrenju djela. Pojedina& je odgovoran
bez obzira na njegov slubeni poloaj u dravnoj ili vojnoj organiza&iji #lan 5 stav ,
Statuta$. @jelo koje je uinilo podreeno li&e uspostavlja krivinu odgovomost nadredenog
li&a ako je ono znalo ili je bilo razloga da zna #QQ he kne- or had reason to kno-) da se
podredeni priprema da izvri djelo ili ako je propustio preduzeti nune i razumne mjere da
ga u tome sprijei #lan 5 stav -$C injeni&a da je podreeni djelovao u okrugu nareenja
ne oslobaa ga krivine odgovornosti ali je 9:4; moe uzeti u obzir pri ublaavanju kazne
0ako utvrdi da tako naiae pravda0 #lan 5 stav . Statuta$.
4eritorija na koju se prostire nadlenost ovog tribunala se odnosi na teritoriju nekadanje
SHAD. 9:4; je teritorijalno nadlean za sva krivina djela uinjena na teritoriji bive
Dugoslavije ukijuuju(i njenu kopnenu povrinu vazduni prostor i teritorijaine vode #lan 6
Statuta$.
Eremenska nadlenost 9:4; se odnosi na odreen vremenski period u kome su na teritoriji
nekadanje SHAD uinjena krivina djela u odnosu na ije 0pretpostavljene uinio&e0 taj sud
128
SKRIPTA:
ima stvamu nadlenost. Ona poinje od *77*. godine tako da je time odreen njen
poetak ali ne i zavretak to navodi na zakljuak da su tvor&i Statuta na odreeni nain
anti&ipiraii i budu(u potrebu djeiovanja te institu&ije a to se praktino i vidjelo kada su
podnjete optuni&e za krivina djela uinjena tokom oruanog sukoba na 3osovu i
Metohiji).1*+.
' Statutu se govori i o tzv. linoj nadlenosti prema kojoj 9:4; ima nadlenost da sudi
%izikim ii&ima.
Statut je polaze(i od naela 0nedirektnog izvrenja0 u meunarodnom krivinom pravu
ustanovio nadlenost 9:4; kao paraielnu 0konkuriraju(u0 sa nadleno(u doma(ih
sudova drava nasijedni&a bive SHAD #lan 7 stav * Statuta$. !o u stavu , istog lana
odredio je da nadlenost 9:4; ima prednost pred na&ionalnim sudom te da se u svakoj
%azi postupka 9:4; moe obratiti siubeno na&ionalnom sudu da mu ustupi nadlenost u
skladu sa ovim statutom i Praviinikom o postupku i dokazima. 4a je odredba nesumnjivo
velika novina u meunarodnom pravu ali kada se bolje razmotri vidljivo je da je ona
ogranienog dometa).1,+. !ajprije prvenstvo jurisdik&ije 9:4; pred na&ionainim sudom
moe se ostvariti samo prema odredbama Statuta i Pravilnika a oni u tom pogledu
predvidaju samo dva sluaja ustupanja nadlenosti #ian *8 stav , Statuta$ te ini&ijativu za
izdavanje zahtjeva na&ionalnom sudu pod uslovima iz ta dva sluaja daju iskijuivo
tuio&u #pravilo 7$. 4ako je praktino mala mogu(nost da se 9:4; upusti u odluivanje o
primjeni svoje konkuriraju(e nadlenosti. Ova dva sluaja odredena su u lanu *8 stav ,
Statuta u kojem je navedeno da (e li&e kojem je bilo sueno pred na&ionalnim sudom za
neko od krivinih djela iz njegove nadlenosti biti pred 9:4; sudeno supsidijarano tj. samo
ako je djelo: #a$ pred na&ionalnim sudom bilo okvali%ikovano kao 0obino krivino djelo0 iii je
#b$ postupak pred na&ionalnim sudom voden pristrasno ili neobjektivno iii je bio smiijen da
optuenog zatiti od meunarodne krivine odgovomosti ili ako krivini postupak nije bio
revnosno proveden. 3ada se vije(e 9:4; sloi sa zahtjevom tuio&a izda(e slubeni
zahtjev dravi da sud te drave ustupi nadlenost 9:4;. >ko ta drava u roku od 28 dana
ne dostavi odgovor koji (e pretresno vije(e 9:4; uvjeriti da je ta drava preduzela ili
preduzima mjere za usvajanje %ormalnog zahtjeva to vije(e moe zatraiti od predsjednika
9:4; da o tome obavijesti Savjet bezbjednosti '!"a #pravilo **$.
1.3.5.5. Postupak pred ICTY
Postupak pred 9:4; izgieda kao pro&es sagraen na modeiu akuzatorskog krivinog
postupka tj. pravnog spora dviju stranaka #tuio&a i optuenog$ pred sudom pri emu je na
strankama #prvenstveno tuio&u$ ini&ijativa za pokretanje i odravanje u toku postupka te
prikupljanje i izvoenje dokaza. Meutim postupak pred 9:4; nije sasvim 0isti0
akuzatorski postupak jer ima i elemente inkvizitomog i mjeovitog tipa krivinog postupka
#naglasak na podjelu postupka na stadijume kumula&ija %unk&ije gonjenja i istraivanja u
istrazi u rukama tuio&a " ian *6 Statuta$C pravo tuio&a da ispituje okrivljenog u istrazi
#lan *6 stav , Statuta$ i na pripremnom roitu za glavni pretres #pravilo 2-$C inkvizitomo
ovla(enje raspravnog vije(a da i po vlastitoj ini&ijativi uestvuje u postupku prikupljanja
#pravilo 61<$ i izvoenja dokaza #pravilo 76$ itd.
1.3.5.5.1. Subjekti postupka
Subjekti postupka pred 9:4; su u irem smislu sva ona li&a od ijih se radnji postupak
sastoji bez obzira na to jesu li vezani presudom o glavnom pitanju postupka " postojanju
krivine odgovornosti i dopustivosti kanjavanja. ' osnovne subjekte postupka pred 9:4;
spadaju subjekti koji vre tri osnovne pro&esne %unk&ije a to su: #*$ 9:4; koji vri %imk&iju
voenja postupka i %unk&iju presuivanja krivine stvari #,$ tuila& koji obavlja %unk&iju
krivnog gonjenja i optuenja ali mu takode pripada i %unk&ija istrage koja nije sudskog
karaktera ve( prije predstavlja neku vrstu pretkrivinog postupka i ima jednostranaki
karakter i #-$ okrivljeni li&e protiv koga se odvija postupak a koji ima pravo na odbranu tj.
moe vriti %unk&iju odbrane u krivinom postupku).1-+. Optueni i tuila& imaju svojstvo
stranke u postupku #pravilo ,>$. 9:4; vri %unk&iju voenja krivinog postupka i
presuivanja to u stvari znai da on obavlja klasinu %unk&iju krivinog suda).1.+.
129
SKRIPTA:
*.-.1.1.*.*. Okrivljeni
Okrivljeni je kao to je reeno %iziko li&e koje je osnovano sumnjivo da je od *. januara
*77*. godine na teritoriji bive Dugoslavije uinilo krivino djelo iz nadlenosti 9:4;. 4ermin
okrivljeni se inae ne koristi uvijek u Statutu i u Pravilniku o postupku i dokazima. !aime
u tim aktima se koriste tri razliita termina za li&e protiv koga se postupak vodi odnosno
protiv koga je postupak okonan osuuju(om presudom: #*$ osumnjieni #,$ optueni i #-$
osueni. Osumnjieni #suspect) je li&e za koje tuila& posjeduje pouzdane in%orma&ije koje
ukazuju na to da je mogao uiniti krivino dijelo u odnosu na koje 9:4; ima nadlenost
#pravilo ,$. Optueni (accused) se odreuje kao li&e protiv koga je u smislu pravila .5
podignuta optuni&a #pravilo ,$. Osueni (convictied) se ne de%mie ni u Statutu niti u
Pravilniku ali je to li&e koje je pravnosnano oglaeno krivim. Statut i Pravilnik o postupku i
dokazima ne odreuju donju dobnu grani&u za pro&esnu sposobnost okrivljenog pa se
moe pretpostaviti da su ih njihovi tvor&i zamislili za punoljetna li&a prema pravu zemlje
dravljanstva to je inae ustanovljeno pravno naelo).11+.
Pravni poloaj okrivljenog pred 9:4; obiljeen je kao i u svakom na&ionalnom krivinom
postupku prvo injeni&om da je okrivljeni pro&esna stranka #to trai punu ravnopravnost
sa njegovim pro&esnim protivnikom$ i drugo da je izvor saznanja o injeni&ama koji mora
biti zati(en od prekomjemih zahvata dravnih vlasti u njegova osnovna prava i
slobode).12+. /ato izvjetaj generalnog sekretara '!"a od -. maja *77-. godine trai da
postupak pred 9:4; u svim svojim stadijima mora potpuno potovati meunarodno priznate
standarde prava okrivijenog posebno one koji su sadrani u odredbama lana *.
Medunarodnog pakta o graanskim i poiitikim pravima. Klan ,* Statuta donosi &jelokupni
katalog prava odbrane okrivljenog poev od pretpostavke nevinosti #stav -$ pa do prava
na tumaa i zabrane da bude primoran 0svjedoiti protiv sebe ni priznati krivi&u0 #stav . ta.
%$ i g$$).15+. Pred 9:4; nije mogu(e suenje u odsustvom okrivljenog to takode
predstavlja jedno od tipinih rjeenja klasine anglosaksonske krivine pro&edure u kojoj je
prisustvo okrivljenog tokom krivinog postupka apsolutno bitna pro&esna pretpostavka
mada se to prihvata i mnogim evropskim zakonodavstvima.
1.3.5.5.1.2. BraniIac okrivIjenog
Okrivljeni ima pravo na branio&a ali je primamo njegovo pravo da se sam brani. Okrivljeni
se moe braniti sam a ima pravo na slobodan izbor branio&aC ako ga ne moe platiti ima
pravo na besplatnu strunu pravnu pomo( branio&a 0svaki put kada to zahtijevaju interesi
pravde0).16+. 4o istovremeno znai da pred 9:4; ne postoji institut obavezne odbrane ve(
se ak mogu(nost okrivljenog da se sam odnosno bez branio&a brani konstituie kao
jedno njegovo posebno i neprikosnoveno pravo koje se mora ostvariti 0bez ikakvih
predrasuda0 a odnosi se na kako na osumnjienog u toku istrage tako i na optuenog
protiv koga je optuni&a stupila na pravnu snagu.).17+ O tim pravima mora biti uvijek
pouen #lan ,* stav . taka d$ Statuta$.
<ranila& pred 9:4; moe da bude samo li&e koje ispunjava odreene pretpostavke #lan
*. 'putstva za dodjelu branio&a po slubenoj dunosti$: #*$ struno"pro%esionalne"da mu je
drava odobrila advokatsku praksu ili da je univerzitetski pro%esor pravaC #,$ da govori
jedan od radnih jezika 9:4; tj. engleski ili %ran&uskiC #-$ da pristane da ga 9:4; odredi kao
branio&aC #.$ da je njegovo ime na popisu predvienom pravilom .1#>$ Pravilnika o
postupku i dokazima. Pravilo .. doputa da %ormalnu odbranu okrivljenog obavlja %iziko
li&e koje u svojoj zemlji ispunjava pretpostavke za obavljanje advokatskog poziva ili koji je
#u bilo kojoj dravi$ univerzitetski pro%esor prava.
Odnos izmeu okrivljenog i branio&a je odnos povjerenja zati(en odredbama pravila 75:
sve komunika&ije u tom odnosu su tajna i ne mogu se iznositi tokom suenja osim ako
sam okrivljeni to zatrai ili dobrovoljno otkrije sadraj komunika&ije tre(em li&u i to li&e onda
svjedoi o tom objelodanjivanju #pravilo 75$.
3renje pravila o %ormalnoj odbrani nije sank&ionisano nevaljano(u nezakonitih iskaza
okrivljenog nego #prema pravilima 1 i 5-$ podlijee spe&i%inom reimu sank&ija za
130
SKRIPTA:
materijalne i pro&esnopravne povrede. Po njima se takva povreda sank&ionie samo
uslovno: ako ju je optueni pravovremeno istakao svojim prigovorom raspravnom vije(u i
ako u albi uspije dokazati da je uzrokovala sutinski pogrenu presudu.
Pro%esionalni kodeks branila&a koji se pojavljuju pred meunarodnim sudom #94Q*,1 rev. *$
je sekretar Suda objavio *,. juna *775. godine a izmijenjen je i dopunjen odlukom sudija
9:4; *,. jula ,88,. godine).28+. Ovaj kodeks se naroito zasniva na sljede(im temeljnim
naelima: # i$ klijenti imaju pravo na pravnu pomo( po vlastitom izboruC #ii$ branio&i kao
osobe koje se bave pravnim zastupanjem duni su odravati visoke standarde
pro%esionalnog ponaanjaC #iii$ zbog svoje advokatske %unk&ije u sprovoenju pravde
branio&i su duni postupati asno nezavisno pravino vjeto savjesno e%ikasno i hrabroC
#iv$ branio&i su obavezni na lojalnost prema svojim klijentima usporedno sa svojom
duno(u prema 9:4; da u sprovoenju pravde postupaju nezavisnoC #v$ branio&i su duni
initi sve kako svojim djelovanjem ne bi naruili ugled rada 9:4; i #vi$protiv branila&a moe
biti pokrenut dis&iplinski postupak pa ih treba upoznati s okolnostima u kojima do takvog
postupka moe do(i kao i s njihovim pravima i obavezama u tim postup&ima.
<ranila& se ne smije konsultovati s klijentom koji je privremeno puten na slobodu ili se
nalazi na slobodi u mjestu boravka klijenta. 9zuzetno moe se konsultovati s klijentom u
njegovom mjestu boravka po mogu(nosti u prisustvu nezavisne osobe ako bolest tjelesna
nesposobnost ili drugi %aktori klijentu ograniavaju mogu(nost kretanja #lan *5 3odeksa$.
' vezi sa ponaanjem pred 9:4; branila& se mora uvijek pridravati Statuta Pravilnika
ovog kodeksa i drugog mjerodavnog prava ukljuuju(i i odluke koje se odnose na
ponaanje i pro&eduru koje 9:4; donese u postup&ima koje rjeava. <ranila& je duan
uvijek pomno paziti na pravinost voenja postupka #lan ,8 3odeksa$. 'z to branila& je
lino odgovoran 9:4; za svoje postupke i zastupanje stvari svog klijenta i ne smije svjesno:
#i$ 9:4; neistinito prikazati pravno relevantne injeni&e ili pravno pitanje niti
#ii$ predlagati dokaze za koje zna da su netani.
Sljede(i postup&i izmedu ostaiih predstavijaju ponaanje branio&a koje ne dolikuje
pro%esiji: #i$ krenje ili pokuaj krenja Statuta Praviinika ovog kodeksa i drugog
mjerodavnog prava ili svjesno pomaganje ili navoenje drugih osoba da to ine ili izvrenje
takve radnje kroz postupke drugih osobaC #ii$ poinjenje krivinog djela koje se negativno
odraava na potenje vjerodostojnost ili prikladnost branio&a za taj posaoC #iii$ postup&i koji
ukljuuju nepotenje prevaru obmanu ili iznoenje neistinitih tvrdnjiC #iv$ postup&i koji tete
urednom sprovoenju pravde pred 9:4; ili #v$ pruanje netanih in%orma&ija ili neotkrivanje
in%orma&ija o strunosti branio&a za rad u 9:4; u skiadu s odredbama Pravilnika i ako je
branila& klijentu dodijeljen po slubenoj dunosti 'putstva #lan -1 3odeksa$. @is&iplinski
postupak je ureen l. -5"18 3odeksa.
1.3.5.5.1.3. Pritvor i hapsenje okrivIjenog
Mjere koje 9:4; stoje na raspolaganju radi obezbjeenja prisustva okrivljenog su iste
kojima se moe obezbjeivati i prisustvo svjedoka. 4o su: poziv i nalog za dovoenje a
jedina mjera koja je spe&i%ina za okrivljenog jeste ona koja je istovremeno najtea " to je
pritvor. Pritvor predstavlja oblik preventivnog lienja slobode koje se svodi na odreeno
zadravanje a osim ovog oblika lienja slobode Pravilnikom je predvieno i hapenje
okrivljenog. Hormalni usiov za hapenje odredenog li&a jeste postojanje odluke sudije ili
pretresnog vije(a. !a zahtjev stranaka ili proprie motu sudija ili pretresno vije(e mogu
izdati naredbe pozive i naloge za hapenje " ako je to neophodno u &ilju voenja istrage ili
radi pripreme ili sprovoenja pretresa #pravilo 1.$.
Prema pravilu 2. nakon to bude prebaen u sjedite 9:4; optueni (e biti pritvoren u
prostorijama obezbijeenim od strane drave doma(ina0 #=ag u =olandiji$ ili od strane
druge drave. Moe se zakljuiti da je pritvor obavezan po dolasku #0preba&ivanju0$
okrivijenog u sjedite 9:4;. Prema pravilu 21> nakon pritvaranja okrivljenog on moe da
budeputen na slobodu ali samo na osnovu odluke pretresnog vije(a 9:4;.
9zmeu ostalih obaveza koje drave imaju prema 9:4; lan ,7 Statuta od drava trai da
na zahtjev 9:4; bez nepotrebnog odgaanja udovolji svakom zahtjevu za pomo( ili
131
SKRIPTA:
nalogu koji je izdalo pretresno vije(e to izmeu ostaiog ukljuuje sljede(e: #a$
utvrdivanje identiteta i pronalaenje li&aC #b$ uzimanje iskaza i dostavu dokazaC #&$ uruenje
dokumenataC #d$ hapenje ili pritvaranje li&aC #e$ predaju ili dovoenje optuenih pred 9:4;.
!akon hapenja drave obavetavaju sekretara 9:4; a nain predaje optuenog 9:4;
ijeava se posebnim dogovorom drave i 9:4; #pravila 11"15$.
Pravilnik o pritvoru li&a koje ekaju na suenje ili albeni postupak pred 9:4; ili su iz nekog
drugog razloga pritvorena po ovla(enju ovog suda usvojen je 1. maja *77.. godine).2*+.
Svrha ovog pravilnika jeste da regulie upravljanje pritvorskom jedini&om za pritvorenike
koji ekaju na suenje ili albeni postupak pred 9:4; i svih drugih li&a pritvorenih po
ovla(enju 9:4; te da osigura stalnu primjenu i zatitu njihovih linih prava dok se nalaze
u pritvoru. Osnovni prin&ipi na kojima poiva ovaj pravilnik odraavaju prioritetne zahtjeve
ovjenosti potovanja ljudskog dostojanstva i presump&ije nevinosti. Posebna je namjena
ovog pravilnika da regulie u optim &rtama prava i obaveze pritvorenika u svim %azama od
prijema do putanja i da prui osnovne kriterije za upravljanje pritvorskom jedini&om. Sve
in%orma&ije o pritvoreni&ima tretiraju se kao povjerljive i dostupne su samo pritvoreniku
njegovom pravnom zastupniku i li&ima koje je ovlastio sekretar a pritvorenik (e se o tome
obavijestiti po njegovom prispije(u u pritvorsku jedini&u. ' skladu sa pravilom .1> ovog
pravilnika pritvorenik moe biti stavljen u izola&ijsku jedini&u samo pod sljede(im
okoinostima: #i$ nalogom sekretara koji postupa u konsulta&iji s predsjednikom).2,+C #ii$
nalogom upravnika kako bi se pritvorenik sprijeio u nanoenju ozljeda drugim
pritvoreni&ima ili kako bi se sauvala sigurnost i red u pritvorskoj jedini&iC #iii$ kao kazna na
osnovu pravila -6.).2-+ Medutim nijedan pritvorenik se u prin&ipu ne moe drati u
izola&ijskoj jedini&i due od sedam dana uzastopno #pravilo .7$. >ko je potrebna daljnja
izola&ija upravnik (e o tome obavijestiti sekretara prije isteka sedmodnevnog perioda a
glavni ljekar potvrdi(e %iziku i duevnu sposobnost pritvorenika da nastavi s izola&ijom za
jo jedan period od najvie sedam dana. Svako produenje upotrebe izola&ijske jedini&e
mora pro(i kroz istu pro&eduru. Sredstva ograniavanja slobode i primjenu siie reguliu
pravila 18"11 reme(enje reda pravilo 12 suspenziju Pravilnika o pritvoru " pravilo 15).2.+
in%ormiranje pritvorenika pravila 16 i 17 prava pritvorenika #komunika&ije i posjete pravna
pomo( duhovne potrebe).21+ radni program rekrea&ija lina imovina pritvorenika i
albe).22+$ pravila 28"66 odvoenje i prevoz pritvorenika"pravila 67"7* i izmjene i dopune
Pravilnika o pritvoru"pravilo 7,).25+.
3u(ni red za pritvorenike #94Q77$ usvojen je u apriiu *771. godine a izmijenjen i dopunjen
juna *771. godine. Ovaj tekst sadri osnovne in%orma&ije koje je potrebno znati o ku(nom
redu i optem upravljanju pritvorskom jedini&om. Pritvorenik izmedu ostalog ima pravo da
angauje advokata po sopstvenom izboru koji (e mu pomagati u postupku pred 9:4;. >ko
nema dovoljno %inansijskih sredstava za angaovanje advokata 9:4; (e mu dodijeiiti
advokata i snositi njegove trokove. 4ele%onski razgovori izmedu pritvorenog i advokata se
ne(e prislukivati ni snimati. >dvokat moe da posjeti pritvorenika u bilo koje vrijeme
izmeu 7 i *5 asova. 9zvan ovog vremena posjete su mogu(e samo na osnovu posebnog
dogovora. 4okom ovih posjeta razgovori se ne(e snimati mada mogu biti pod nadzorom
osoblja pritvorske jedini&e.
Pritvorska jedini&a raspolae spiskom diplomatskih i konzularnih predstavnika u =oiandiji.
Moe se zatraiti da se diplomatski predstavnik zemije pritvorenika obavijesti o njegovom
prijemu u pritvorsku jedini&u 'jedinjenih na&ija i to (e biti uinjeno bez odlaganja.
Pritvoreni&i (e potovati sve naredbe i uputstva data od strane osoblja pritvorske jedini&e.
@is&iplinski postupak je propisan pravilnikom sa kojim se treba upoznati. Oni imaju pravo
da zatrae zdravstvene usluge od glavnog ijekara zatvora"doma(ina u bilo koje vrijeme1-6.
@nevno se dobijaju dva hladna i jedan topao obrok1-7. ' pritvorskoj jedini&i se ima pravo
zadrati sve iine predmete koji ne predstavljaju opasnost za bezbjednost i red. 4akvi
predmeti (e biti vra(eni odmah nakon obavljanja prijemne pro&edure.
Pritvorska jedini&a raspolae vlastitim dvoritem za vjebe na otvorenom prostoru.
'pravnik moe da odobri grupi od najvie etiri zatvorenika da u isto vrijeme koriste
132
SKRIPTA:
dvorite u rekreativne svrhe. Svaki pritvorenik ima pravo da provede najmanje jedan sat
dnevno u dvoritu. Pored toga knjige se jednom nedeljno mogu pozajmljivati iz biblioteke
zatvora" doma(ina.
Pritvoreni&i imaju pravo da teie%oniraju o sopstvenom troku radnim danom u bilo koje
vrijeme i to izmeu 7 i *5 asova. 'koliko nemaju %inansijskih sredstava od upravnika
mogu traiti da tele%oniraju na raun 9:4;. 4ele%onski razgovori se u prin&ipu ne(e
prislukivati ni snimati pod uslovom da na zahtjev tuio&a nisu od strane 9:4; nametnuta
posebna organienja u tom pogledu.
' vezi sa duhovnim potreba pritvoreni&i imaju pravo da trae da ih posjeti lokalni
predstavnik njihove vjeroispovijesti koga (e 9:4; odobriti. 4akoe mogu da zadre knjige
ili literaturu kojom raspolau a koje slue za zadovoljavanje njihovih vjerskih duhovnih ili
moralnih potreba. Od upravnika mogu da trae da prisustvuju slubi ili duhovnim
skupovima koji se odravaju u pritvorskoj jedini&i. Pored toga imaju pravo da trae dozvolu
za posjetu vjerskom objektu u krugu zatvora to (e se organizovati ukoliko bude mogu(e.
Sve albe ili zahtjevi moraju se prvo uputiti upravniku koji (e odmah razmotriti da li su
opravdani i da li spadaju u njegovu nadlenost. Hormalna alba se moe podnijeti sekretaru
9:4; u bilo kom trenutku pod uslovom da od trenutka in&identa povodom kojeg se ulae
alba nije proteklo vie od dvije nedjelje. Prijem svake takve alba se mora potvrditi u roku
od ,. sata i razmotriti u roku od dvije nedelje od trenutka prijema.
1.3.5.5.1.4. Osteceni
Ote(eni odnosno rtva krivinog djela ima u postupku pred 9:4; posebno ureen
poloaj. Klan ,, Statuta nametnuo je 9:4; obavezu da posebnim pravilima o postupku i
dokazima osigura zatitu rtava krivinih djela i svjedoka. Statut ne odreuje u emu bi se
ta zatita sastojala #osim to utvruje da zatitne mjere obuhvataju voenje postupka in
camera i zatitu identiteta rtava$ ve( njene mjere i postupak preputa 9:4;. Propisuje
medutim da u akuzatorskom postupku inae osnovno pravo okrivljenog na pravino i javno
suenje moe biti ogranieno pravilima o zatiti rtava i svjedoka #lan ,* stav , Statuta$.
4ako tuila& moe ve( tokom istrage zatraiti od raspravnog vije(a da u 0izuzetnim
okolnostima0 donese naredbu o zabrani objelodanjivanja identiteta rtve ili svjedoka koji
mogu biti izloeni opasnosti ili riziku sve dok ne budu stavljeni pod zatitu 9:4; #pravilo
27>$. Osim toga u %azi priprema za glavni pretres i na samom glavnom pretresu sudija ili
pretresno vije(e mogu na zahtjev stranke ili po vlastitoj ini&ijativi odrediti mjere za
prikrivanje identiteta i zatitu rtava i svjedoka vode(i brigu o tome da te mjere budu u
133
SKRIPTA:
skladu sa pravima optuenog #pravilo 51>$. 4e mjere mogu biti one iz pravila 51<. Pravilo
51: zahtijeva od pretresnog vije(a da posebnu panju obrati nainu stranakog ispitivanja
rtava i svjedoka kako bi se izbjeglo svako zlostavljanje ili zastraivanje. 3onano Pravilo
72 predvida da je iskaz rtve silovanja vjerodostojan i bez 0dodatnog potkijepljivanja0 #engl.
corro*oration), da se u odreenim sluajevima optuenom ne(e dopustiti da se brani
pristankom rtve te da se ranije seksualno ponaanje rtve ne moe koristiti kao dokaz u
postupku. Osim obaveze 9:4; da se brine za zatitu rtava i svjedoka i sekretar
Sekretarijata ima dunost da upravlja Odjeljenjem za rtve i svjedoke koju ine
kvali%ikovani strunja&i meu kojima mora biti odgovaraju(i broj enskih li&a. !jihov je
zadatak da predlau zatitne mjere u konkretnim sluajevima te da obezbijede savjete i
podrku rtvama i svjedo&ima posebno u sluajevima silovanja i seksualnog delikta
#Pravilo -.$.
9ako Statut i Pravilnik ne predviaju mogu(nost da se ote(eni sa svojim imovinskopravnim
zahtjevom nastalim zbog izvrenja krivinog djela pridrui krivinom postupku pred 9:4;
ipak postupak pred 9:4; sadri nekoliko pravila koja ote(enom mogu znatno olakati
ostvarenje tog zahtjeva. 4ako Pravilo *81> predvida da nakon izri&anja
osuuju(e presude koja sadri i povrat imovine koja je bila pribavljena zloinom Sud moe
proprio motu ili na zahtjev tuio&a odrati posebnu raspravu sa &iljem donoenja odluke o
povratu imovine ili novane naknade te narediti privremene mjere obezbjeenja. 4a se
rasprava moe odrati i ako se imovina nalazi kod tre(eg li&aC u takvom sluaju 9:4; mora
pozvati to li&e i dati mu priliku da pred pretresnim vije(em dokae da ima pravo na imovinu
iii novanu naknadu #pravilo *81:$. >ko u nastalom sporu o svojini pretresno vije(e utvrdi
vlasnika odredi(e po svome nahoenju povrat imovine ili novane naknade ili donijeti
drugu odgovaraju(u odluku #pravilo *81@$C u suprotnom sluaju obavijesti(e o tome
nadlene organe na&ionalne drave i zatraiti od njih da to oni utvrde #pravilo *81?$.
!avedena pravila ne spreavaju ote(enog da pred na&ionalnim organima odreene
drave potrauje naknadu tete od li&a koje je osudio 9:4; po optim propisima o odtetnoj
odgovornostiC u tom &ilju presuda 9:4; vee organ na&ionalne drave u pogledu
prejudi&ijalnog pitanja krivine odgovomosti osudenog za tetu #pravilo *82$.
1.3.5.5.1.5. Amicus curiae (prijateIj suda)
Hunk&ija prijatelja suda amicus curiae je veoma spe&i%ina tako da je u pitanju jedan sui
generis uesnik postupka ije pojavljivanje nije tipino u klasinom savremenom krivinom
postupku).26+. Prema lanu 5. Pravila angaovanje prijateija suda je s jedne strane
%akultativnog karaktera dok je s druge strane ono predmetno ogranieno. Hakultativnog je
karaktera jer sudsko vije(e moe ako to smatra poeljnim u &ilju pravilnog odluivanja tj.
radi donoenja odgovaraju(e odluke u konkretnom sluaju pozvati odreene subjekte ili im
odobriti pristup odnosno pojavljivanje pred vije(em kao i prilaganje podnesaka o bilo kom
pitanju koje odredi raspravno vije(e).27+. ' te subjekte spadaju: #*$ neka drava #,$
odreena organiza&ija ili #-$ %iziko li&e.
1.5.5.5.2. Tokpostupka
Postupak pred 9:4; sastoji se iz tri stadija: pripremni postupak glavni pretres i albeni
postupak. Prvi dio postupka pred 9:4; u svojoj prvoj %azi zamiljen je da se prikupe dokazi
optube i ureen je poput izviaja tuio&a u S>?Mi. Medutim druga %aza tog dijela
postupka odstupa od amerikog modela i pribliava se kontinentalnom evropskom
postupku jer do prvog roita pred 9:4; dolazi tek nakon potvrde optuni&e i ono ima
svrhu pripremanja glavnog pretresa.
1.3.5.5.2.1. Istraga
Pripremni postupak zapoinje istragom tuio&a. 4uila& mora zapoeti svoju istragu kada
sam ex officio prikupi ili od drugih subjekata #vlada organa '!"a meuvladinih i
nevladinih organiza&ija i sl.$ dobije in%orma&ije o uinjenom krivinom djelu ili djelima iz
nadlenosti 9:4; #lan *6 stav * Statuta$. O poetku svoje istrage on ne donosi nikakav
%ormalni akt ve( se samo radi o %aktikom preduzimanju odreenih radnji. 9straga se sastoji
od raznovrsnih radnji prikupljanja dokaza #pozivanje i ispitivanje osumnjienog rtava i
134
SKRIPTA:
svjedoka prikupljanje dokaza i sl.$ za ije preduzimanje tuila& moe kada je to prikladno
zatraiti pomo( od relevantnih dravnih vlasti. ' hitnim sluajevima tuila& moe od bilo
koje drave zatraiti privremene mjere #0privremeni pritvor0 osumnjienog zapljena
materijalnih dokaza odnosno preduzimanje mjera za obezbjeenje dokaza i spreavanje
bjekstva osumnjienog i sl. " praviio .8$. ' skladu sa lanom ,* Statuta Praviinik posebno
razraduje prava osumnjienog na odbranu u sluaju kada ga ispituje tuila& a ispitivanje
mora biti registrovano i audio odnosno video snimkom #pravilo .-$.
4uila& ima mogu(nost i da ispituje osumnjienog tokom istrage kome tada pripadaju i
posebna prava kao elementi njegovog prava na odbranu. Osumnjieni tokom ispitivanja od
strane tuio&a ima sljede(e prava koja u osnovi spadaju u elemente njegovog prava na
odbranu: #*$ pravo na strunu odbranu tj. pravo da mu pomo( prui branila& koga sam
izabere iii da mu se besplatno postavi branila& ukoliko nema dovoljno sredstava da ga sam
platiC #,$ pravo na usluge tumaa ukoliko ne govori iii ne razumije jezik koji se upotrebljava
prilikom ispitivanjaC #-$ pravo na uzdravanje od aktivne odbrane odnosno pravo na
(utanje).58+ to ukljuuje i njegovo pravo da bude upozoren da (e svaki iskaz koji da biti
zabiljeen te se moe koristiti kao dokaz #pravilo .,>$. 9spitivanje osumnjuenog se moe
obaviti bez prisustva branio&a ako on dobrovoljno na to pristane a ako eli branio&a
ispitivanje se prekida dok on sam ne angauje branio&a odnosno dok mu se branila& ne
postavi.
!akon obavljene istrage tuila& odluuje da li je sluaj 0zreo0 za podizanje optuni&e tj.
postoje li tzv. prima facie dokazi o krivinoj odgovornosti okrivljenog. 9zraz prima facie
sluaj predstavlja termin koji upu(uje na odredeni stepen sumnje koji se u sutini moe
upodobiti izrazu iz naeg krivinog pro&esnog prava 0osnovana sumnja0 ili drugim slinim
pro&esnim terminima kao to su 0razumna sumnja0 0ozbiljna sumnja0 i sl. a u sutini se
radi o odgovaraju(oj pro&jeni tuio&a koja se mora temeljiti na ozbiljnim i relevantnim
dokazima).5*+. >ko to zakljui tuila& mora pripremiti optuni&u i dostaviti je preko
sekretara sudiji pretresnog vije(a #lan *6 stav . Statuta i pravilo .5> i <$.
1.3.5.5.2.2. Postupak optuzenja
Optuni&a mora sadravati sljede(e podatke: #*$ identi%ika&ione podatke o okrivljenom #ime
i ostale podatke o okrivljenom$ i #,$ podatke o krivinom djelu koje je predmet optuni&e
#saet prikaz injeni&a iz predmeta kao i krivinog djela$ " pravilo .5:. Hunk&ionalna
nadlenost za kontrolu optuni&e pripada sudiji prvostepenog pretresnog vije(a koga
odreuje predsjednik 9:4; u dogovoru sa drugim sudijama #Pravilo ,6$. !akon to ju je
primio od sekretara sudija koji potvruje optuni&u obavjetava tuio&a o roitu za
kontrolu osnovanosti optuni&e. !a tom roitu sudija koji potvruje optuni&u nakon
sasluanja tuio&a te ispitivanja optuni&e moe: #a$ zatraiti od tuio&a da dostavi
dodatne materijale za neku ili sve take optuni&e ili da preduzme sve daijne mjere koje se
ine odgovaraju(imC #b$ potvrditi optuni&u u &ijelosti ili u pojedinim takamaC #&$ odba&iti
optuni&u u &ijelosti ili u pojedinim takamaC #d$ odgoditi pregled optuni&e kako bi tuio&u
dao priliku da izmijeni optuni&u #Pravilo .5H$. ' pitanju je pro&esni mehanizam obavezne
sudske kontrole optuni&e koji predstavlja inkvizi&ioni element koji je inae u razliitim
pro&esnim obli&ima prisutan u mnogim na&ionalnim krivinopro&esnim
zakonodavstvima).5,+. Odba&ivanje pojedinih taaka optuni&e ne spreava tuio&a da
naknadno podigne izmijenjenu i dopunjenu optuni&u ukoliko priloi dodatne dokaze
#Pravilo .5*$. Potvrena optuni&a stvara e%ekat slian pravnosnanosti: tuila& je vie ne
moe izmijeniti niti povu(i bez doputenja sudije koji ju je potvrdio ili #na glavnom pretresu$
bez doputenja sudskog vije(a #pravilo 1*>$. Potvrivanje optuni&e se u ovom sluaju
zasniva na optem kriterijumu koji se odnosi na njenu doka"nu u*jedljivost, odnosno sudija
mora da bude uvjeren da postoji odgovaraju(i stepen sumnje u odnosu na mogu(u
kriminainu aktivnost optuenog te da su optuni navodi dovoljno ozbiljni da bi se na
osnovu njih moglo pokrenuti suenje u kome (e se nakon izvoenja relevantnih dokaza
mo(i do(i do zakljuka o potvrivanju ili negiranju verzije koja je sadrana u optuni&i).5-+.
' suprotnom ukoliko sudija ne stekne takvo svoje ubjeenje i smatra da se ne radi o prima
135
SKRIPTA:
facie sluaju on (e optuni&u odba&iti. Prema tome jedini kriterijum za ovakvu kontrolu je
dokazna ubjedljivost optunih navoda. Potvrivanje optuni&e prema pose*nom kriterijumu
nevezano za njenu dokaznu uvjerljivost i osnovanost optunih navoda ve( samo u odnosu
na hijerarhijsko svojstvo optuenog, uvedeno je novelom Pravilnika od 2. aprila ,88..
godine).5.+.
Posebna pravila potvrde optuni&e kao elementa dodatne sudske kontrole optunog akta u
postupku pred 9:4; uvedena su izmjenom pravila ,6. Slino pravilo ne postoji u pravilima
postupka koja se primjenjuju pred 9:4A. Ovo je uinjeno u skladu sa odreenim poiitikim
preporukama Savjeta bezbjednosti shodno kojima pred 9:4; treba suditi samo linostima
koje su tokom rata na prostorima nekadanje Dugoslavije imale visoke vojne ili politike
%unk&ije a da ostale sluajeve gdje se radi o li&ima nieg ranga treba prepustiti
na&ionalnim pravosuima. Posebno pravilo potvrdivanja optuni&e prema kriterijumu ranga
optunog se svodi na obavezu registratora da po prijemu optuni&e od strane tuio&a
konsultuje predsjednika 9:4;. Predsjednik (e uputiti sluaj sudskom kolegijumu koji (e
pro&ijeniti da li je optuni&a prima facie kon&entrisana na jednog ili vie vode(ih linosti
osumnjienih da su odgovoma za krivina djela u nadlenosti 9:4;. >ko kolegijum pro&ijeni
da optuni&a ispunjava takve standarde predsjednik (e obrazovati jedno stalno pretresno
vije(e u skladu sa pravilom .5. >ko kolegijum pro&ijeni da optuni&a ne ispunjava
navedene staridarde predsjednik (e je vratiti registratoru koji (e o tome obavijestiti tuio&a
#pravilo ,6 >$.
!akon to je optuni&u potvrdio sudija ili pretresno vije(e optuni&a postaje dostupna
javnosti ali sudija moe nakon sasluanja tuio&a odrediti da se ona ne objavi dok se ne
urui optuenom #ili kod spojenog postupka protiv vie li&a svim optuenim u zajednikoj
optuni&i$C moe se odrediti i samo djelimina objava optuni&e ako je to 0na bilo koji nain
u interesu pravde0 #pravila 1, i 1-$. !a zahtjev tuio&a sekretar (e tekst oglasa sa
sadrajem potvrdene optuni&e uputiti na&ionalnim vlastima drave ili drava na ijoj se
teritoriji prema miljenju tuio&a optueni nalazi i zatraiti od njih da oglas objave u
novinama ili emituju putem radija ili televizije #pravilo 28$. Potvrdom optuni&e se zavrava
neka vrsta pripremnog postupka pred 9:4; i stvaraju uslovi za ulazak u %azu glavnog
pretresa za ije je odravanje pro&esna pretpostavka prisustvo optuenog s obzirom na to
da u ovom postupku ni izuzetno nije mogu(e suenje u odsustvu.
1.3.5.5.2.3. GIavni pretres
Potvrdom optuni&e zavren je pripremni postupak i predmet prelazi u sljede(i stadijum:
giavni pretres. >li kako je svrha pripremnog postupka ne samo da se prikupe potrebni
dokazi i odlui o podizanju optuni&e nego i da se obezbijedi prisustvo okrivljenog i drugih
li&a potrebnih za uspjeno voenje postupka Statut i Pravilnik predviaju u tu svrhu
nekoliko prinudnih mjera izmeu kojih su kao najvanije hapenje i pritvor optuenog sa
njegovom predajom #izruenjem$ 9:4;. Prema lanu *7 stav , Statuta sudske naloge i
naloge za hapenje pritvor predaju ili trans%er li&a kao i sve druge naloge potrebne za
voenje suenja mogu se donositi nakon to je optuni&a potvrdena. !alog za hapenje
potpisuje sudija i on obuhvata nalog za trans%er optuenog do 9:4; odmah nakon njegovog
hapenja #pravilo 11>$.
Jlavni pretres predstavlja osnovni dio postupka i ima najve(i dokazni znaaj. ' skladu sa
akuzatorskim modelom krivinog postupka glavni pretres pred 9:4; zamiljen je kao
&entralni dio postupka u kojem bi se prvi put trebao iznijeti najve(i dio dokaznog materijala.
On ima preteno adversarni karakter koji je tipian za anglosaksonski tip krivinog
postupka. !aime glavni pretres je konstruisan prije svega kao svojevrstan
krivinopro&esni odnosno preteno dokazni dvo*oj ili pro&esni sukob pro&esna borba
izmeu stranaka u krivinom postupku dakle izmeu optube i odbrane pri emu je uloga
suda tokom izvoenja dokaza i uopte stranakih aktivnosti tokom pretresa relativno
pasivna).51+. !jegova je glavna karakteristika da dokazni postupak predstavlja 0dvoboj0
optube i odbrane tj. njihovih suprotstavljenih 0teza0 o pitanju krivine odgovornosti
optuenog).52+. Sud u tom dvoboju ne uestvuje on ga pasivno posmatra i izvlai
136
SKRIPTA:
zakljuke o istinitosti iznijetih teza).55+.
Poetak glavnog suenja je %unk&ionalno povezan sa dovoenjem optuenog u sjedite
9:4;. 9ako nije rijedak sluaj dobrovoljnog pristupa optuenog u samim pravilima se
impli&ira da (e u najve(em broju sluajeva optueni pred sudom biti izvedeni nakon
primjene prinudnih mjera. ' tom kontekstu se u pravilu 2, govori o 0trans%eru0 optuenog u
sjedite 4ribunala poslije ega se on bez odlaganja izvodi pred pretresno vije(e i
%ormalno optuuje.
Odmah nakon dovoenja u sjedite 9:4; optueni mora biti izveden pred pretresno vije(e
gdje (e biti %ormalno optuen. 4o vije(e (e: a$ da provjeri da li je u ranijem postupku
potovano pravo okrivljenog na branio&a da li je optueni razumio proitanu mu optuni&u i
izjavljuje li da je kriv ili nevin #pravilo 2,$C #b$ ispitati optuenog #pravilo 2-$C #&$ odluiti ho(e
li optueni biti zadran u pritvoru #u dravi sjedita suda ili nekoj drugoj zamoljenoj dravi
pravilo 2.$ ili (e izuzetno biti privremeno puten na slobodu uz odreene uslove i jemstva
koja pretresno vije(e odreuje po svojoj o&jeni pravilo 21$C #d$ omogu(iti da se stranke
meusobno upoznaju sa dokazima koje namjeravaju izvoditi na glavnom pretresu #pravila
22"26$C #e$ u izuzetnim sluajevima 0ako je to u interesu pravde0 zapisniki obezbijediti
iskaze li&a koji (e se proitati na glavnom pretresu #pravilo 5*$ te #%$ odrediti datum
odravanja glavnog pretresa.
Prema pravilu 21 ter predsjedavaju(i sudija pretresnog vije(a mora najkasnije sedam dana
nakon prvog dolaska optuenog pred sud odrediti jednog od sudija svog vije(a za sudiju
zaduenog za pretpretresni postupak #pretpretresni sudija$. Po ovla(enju i pod nadzorom
pretresnog vije(a koje rjeava predmet pretpretresni sudija koordinira komunika&iju izmedu
strana tokom pretpretresne %aze. Pretpretresni sudija se brine da se postupak nepotrebno
ne odugovlai i preduzima sve mjere potrebne da se predmet pripremi za pravino i
ekspeditivno suenje).56+. On (e evidentirati o kojim pravnim i injeninim pitanjima postoji
slaganje odnosno neslaganje. S tim u vezi on moe naloiti stranama da predaju pismene
podneske pretpretresnom sudiji ili pretresnom vije(u. 3ako bi mogao obavljati svoje
%unk&ije pretpretresni sudija kad je to primjereno moe proprio motu sasluati strane bez
prisustva optuenog. Pretpretresni sudija strane moe sasluati u svom kabinetu a u tom
sluaju predstavnik Sekretarijata (e voditi zapisnik sastanka.).57+ Po primitku izvjetaja
pretpretresnog sudije pretresno vije(e (e ukoliko to bude potrebno odluiti kakve sank&ije
valja izre(i strani koja nije ispuniia svoje obaveze iz ovog pravila. 4e sank&ije mogu ukljuiti
izuzimanje svjedoenja i dokumentamih dokaza.
Optueni moe iznijeti nekoliko preliminarnih podnesaka #prethodni prigovori$ kojima se
dovode u pitanje neke giavne pretpostavke za sudenje: nadlenost 9:4; valjanost %orme
optuni&e razdvajanje taaka zdruenih u jednoj optuni&i te dodjeljivanje branio&a sa
popisa branio&a za siromane okrivljene #pravilo 5, >"<$. Ovi podnes&i se podnose u
izvomom obiiku i to najkasnije u roku od -8 dana nakon to je tuila& objelodanio sav
materijal i izjave navedene u pravilu 22>#i$. Oni moraju biti rijeeni prije poetka uvodnih
izlaganja predvienih pravilom osamdeset etiri.
Jlavni pretres pred 9:4; moe se podijeliti na %azu uvodnih izlaganja stranaka izvodenja
dokaza zavrnih govora vije(anja i glasanja o presudi te objave presude. @a bi se glavni
pretres mogao nesmetano voditi Pravilnik predvia posebne mjere nadzora nad
odvijanjem postupka #pravilo 68$. Osim toga rezultati glavnog pretresa zapisniki se
registruju: sekretar je zaduen da vodi potpun i taan zapisnik &ijele rasprave koji ukijuuje
i zvune zapise transkripte i kada to vije(e smatra potrebnim " video snimke. Ostali
pro&esni subjekti mogu koristiti %otogra%isanje i video ili audio snimanje suenja samo uz
odobrenje pretresnog vije(a #praviio osamdeset jedan$.
Prvo uvodno izlaganje daje tuila& u skladu s naelom kontradiktornosti a siijedi mu
izlaganje odbrane. !o odbrana moe odiuiti da svoje uvodno izlaganje iznese tek nakon
to je tuila& zavrio sa izvoenjem svojih dokaza prije nego to sama izvede svoje
#pravilo osamdeset etiri$. Prema pravilu osamdeset etiri *is, nakon uvodnih rijei strana iii
ako odbrana odlui da odgodi svoju uvodnu rije u skiadu sa pravilom osamdeset etiri
137
SKRIPTA:
nakon eventuaine uvodne rijei tuio&a optueni moe ukoliko on to eli i pretresno vije(e
tako odlui dati iskaz pred pretresnim vije(em. ' tom sluaju optueni ne(e biti prisiljen
dati sveanu izjavu i ne(e biti dodatno ispitivan o sadraju svog iskaza).68+. O eventualnoj
dokaznoj vrijednosti takve izjave odiuuje pretresno vije(e).6*+.
1.3.5.5.2.3.1. Osnovna praviIa izvodenja dokaza
!ajvanija pravila o izvoenju dokaza odnose se na opti reim dokazivanja #praviio 67$
sasluavanje svjedoka #praviio 78$ trans%er svjedoka lienog slobode #praviio 78 *is),
dokaznu vrijednost priznanja okrivljenikovog u istrazi #praviio 7,$ dokazivanje u
siuajevima seksualnog delikta #pravilo 72$ te pravila o nedopustivosti upotrebe dokaza
dobivenih na nelegalni nain #pravilo 71$ odnosno o nedopustivosti upotrebe odreenih
dokaza #koji potiu iz privilegovanog odnosa advokata i kiijenta pravilo 75$.
Jlavni pretres je akuzatorne prirode i teret dokaza je na tuio&u. Prvo stranke dre uvodna
izlaganja #engl. opening statements)$ Odbrana moe odluiti da svoje uvodno izlaganje
odri nakon to tuila& prezentuje svoje dokaze. !akon toga slijedi izvoenje dokaza #engl.
presentation of evidence)$ Prvo svoje dokaze izvodi optuba a zatim odbrana. Svjedo&i se
unakrsno ispituju. !akon toga izvode se dokazi optube kojima se nastoje opovrgnuti
dokazi odbrane #engl. prosecution evidence in re*uttal$ pa dokazi odbrane kojima ona
uzvra(a tuio&u #engl. defence evidence in rejoinder)[482]$
Svaka stranka ima pravo da poziva svjedoke i izvodi dokaze a ako prvostepeno sudsko
vije(e ne odredi drukije to je mogu(e samo ako je takva odluka u skladu sa razlozima
pravinosti dokazi se izvode sljede(im redosljedom: #*$ dokazi u korist tuio&a odnosno
dokazi koji potkrjepijuju navode sadrane u optunom aktuC #,$ dokazi u korist odbrane
odnosno dokazi koji negiraju navode iz optunog akta ili u biio kom drugom smislu
doprinose povoljnijem poloaju okrivljenogC #-$ dokazi tuilatva kojima ono nastoji da
pobije navode odbraneC #.$ dokazi odbrane u vidu replike i #1$ dokazi ije je izvodenje
odredilo prvostepeno sudsko vije(e u smislu praviia 76 prema kome prvostepeno sudsko
vije(e moe narediti svakoj od stranaka da dostavi naknadne dokaze a i ono samo moe
pozvati svjedoke i narediti da oni budu prisutni #pravilo 61>$. 'vijek se doputa glavno
ispitivanje odnosno unakrsno i dodatno ispitivanje a stranka koja je pozvala svjedoka vodi
glavno #osnovno$ ispitivanje s tim da sudija moe u svakom trenutku i sam postaviti pitanja
svjedoku a okrivljeni ako to eli"moe svjedoiti u korist svoje odbrane).6-+ #pravilo 61< i
:$.
Postupak pred 9:4; konstruisan je tako da dokaze prvo prezentira tuila& kao i da te
dokaze treba uiniti dostupnim drugoj stranki. /ato je tuila& duan im to bude mogu(e
nakon prvog pojavljivanja okrivljenog u postupku dati odbrani kopije propratnog materijala
koji je kao dokazni prilog iao uz optuni&u kada se traila njena potvrda kao i sve ranije
iskaze koje je tuila& dobio od optuenog ili od svjedoka optube #pravilo 22>$. 4uila& je
duan da odbrani na njen zahtjev dopusti pregled svake knjige dokumenta %otogra%ije iii
predmeta koje sam ima u posjedu ili pod svojim nadzorom a koji su relevantni za pripremu
odbrane ili ih tuila& namjerava upotrijebiti kao dokaz tokom suenja ili su pripadali
okrivljenom odnosno od njega dobijeni #pravilo 22<$.
' odnosu na svoju dunost injenja dokaza dostupnim okrivljenom odnosno odbrani
tuila& moe zatraiti od suda oslobodenje od te dunosti. 'slov je da su u odnosu na
in%orma&ije koje posjeduje ispunjeni sljede(i altemativno odredeni usiovi koji se svode na
opasnost po odreene subjekte ili postupak: #*$ ako bi njihovo objavljivanje moglo
prejudi&irati budu(u ili teku(u istraguC #,$ ukoliko bi iz nekog drugog razloga objavljivanje tih
in%orma&ija moglo biti u suprotnosti sa javnim interesomC #-$ ako bi se time mogli ugroziti
bezbjednosni interesi neke drave. 'koliko je prema miljenju tuio&a ispunjen neki od ovih
uslova ili vie njih istovremeno on moe zatraiti od prvostepenog sudskog vije(a koje
zasjeda in camera da bude osloboen svoje obaveze injenja dokaza dostupnim odbrani
#pravilo 22:$.
9z pravila o krivinom postupku pred 9:4; koji ima izrazito stranaki karakter proizilazi i
pravilo o re&ipronoj dostavi dokaza optube i odbrane ime se omogu(ava uzajamni uvid
138
SKRIPTA:
u dokaze suprotne stranke. Obje strane moraju 0to prije razumno mogu(e0 a u svakom
sluaju prije poetka sudenja da prue odreena dokazna obavjetenja drugoj strani.
Pravilo 25 odnosi se na 0uzajamno otkrivanje dokaza0. 4ako unutar roka koji odredi
pretresno vije(e ili pretpretresni sudija imenovan shodno praviiu 21 ter to je prije mogu(e
a svakako prije poetka suenja i tuila& (e obavijestiti odbranu o imenima svjedoka koje
namjerava da pozove radi dokazivanja krivi&e optuenog i pobijanja odbrane. S druge
strane odbrana (e obavijestiti tuio&a o svojoj namjeri da ponudi: #a$ odbranu alibijem u
kojem se sluaju u obavjetenju mora navesti mjesta na kojima optueni tvrdi da se nalazio
u vrijeme krivinog djela za koje se tereti imena i adrese svjedoka i sav drugi dokazni
materijal na koji se optueni namjerava pozvati kako bi dokazao taj alibiC #b$ neku posebnu
odbranu ukljuuju(i odbranu smanjenom uraunijivo(u ili neuraunljivo(u u kojem
sluaju u obavjetenju moraju biti navedena imena i adrese svjedoka i sav drugi dokazni
materijal na koji se optueni namjerava pozvati kako bi dokazao tu posebnu odbranu.
'koliko odbrana podnese zahtjev u skladu s pravilom 22 #<$ tuila& (e imati pravo da
pregleda sve knjige dokumente %otogra%ije i %izike predmete koji se nalaze u posjedu ili
pod nadzorom odbrane i koje odbrana namjerava da upotrijebi kao dokazni materijai na
suenju.
Posebno je znaajna dunost tuio&a da odbrani stavi na raspolaganje dokaze koji
okrivljenog oslobaaju od krivi&e. Prema Pravilu 26 tuila& (e to je prije mogu(e odbrani
objelodaniti sve materijale koji po tuioevim saznanjima mogu upu(ivati na nevinost
odnosno ubiaiti krivi&u optuenog ili se negativno odraziti na vjerodostojnost dokaza
optube. 4uila& (e odbrani dostaviti zbirke predmetnog materijaia u svom posjedu i to u
eiektronskom obiiku zajedno sa odgovaraju(im raunarskim programom kako bi odbrana
te zbirke mogla elektronski pretraivati. 4uiia& (e od vije(a na sjedni&i in camera traiti da
ga oslobodi obaveze iz Pravilnika da objelodani in%orma&ije koje posjeduje ukoliko bi to
objelodanjivanje mogio nanijeti tetu daljnjim ili teku(im istragama ili bi se iz nekog drugog
razloga moglo kositi s javnim interesima ili ugroziti bezbjednosne interese bilo koje drave.
' odnosu na izvoenje dokaza relevantni su jedino izvori prava koji se primjenjuju u
postupku pred 9:4; to znai da se dokazi izvode u skladu sa pravilima sadranim u
Statutu i Praviiniku o postupku i dokazima. Primjena na&ionainih krivinopro&esnih pravila
je u ovom sluaju iskljuena ak i kada su u pitanju pravne praznine).6.+. !aime vije(e
ne(e biti vezano na&ionalnim pravilima o dokazima a ukoliko neki sluaj nije predvien
praviiima vije(e (e primijeniti pravila dokazivanja koja najbolje odgovaraju predmetu
suenja i koja su u skladu sa Statutom i optim pravnim naelima #pravilo 67> i <$. !aelo
slobodne o&jene dokaza nije %ormulisano na izrazito ekspii&itan nain kao to je to
uobiajeno u ve(ini savremenih na&ionalnih krivinopro&esnih sistema ali je ipak dovoijno
jasno istaknuto njegovo vaenje i to u odreenoj kombina&iji sa prin&ipom fair postupka
tako to je utvreno da vije(e moe dopustiti izvoenje svakog relevantnog dokaza za koji
smatra da ima dokaznu vrijednost #praviio 67:$ a pri tom vije(e moe iskljuiti izvoenje
odredenog dokaza ako je potreba obezbjeenja potenog sudenja bitno znaajnija od
dokazne vrijednosti tog dokaza. Mogu(nost za primjenu %ormaine o&jene dokaza u
odredenoj mjeri postoji na osnovu pravila prema kome vije(e moe zatraiti potvrdu
autentinosti dokaza koji su dobijeni van suda #pravilo 67 ?$.
1.3.5.5.2.3.2. Priznanje okrivIjenog tuziocu ^
3ada je okrivljeni dao priznanje tuio&u tokom ispitivanja u istrazi pod uslovima da su tada
ispotovani zahtjevi iz pravila 2- postoji pretpostavka da je takvo priznanje dato bez
pritiska i dobrovoljno dok se ne dokae suprotno. lz ovog proizilazi da je ovakva
pretpostavka oboriva s tim da se teret dokazivanja preba&uje na stranku koja tvrdi
suprotno a to (e po iogi&i stvari biti okrivijeni odnosno odbrana u krivinom
postupku).61+. Pravilom 2- se omogu(ava da okrivljeni bude ispitan od strane tuio&a i to
u prisustvu branio&a a takvo se ispitivanje snima na audio ili video traku uz upozorenje
okrivljenom da ne mora re(i nita #ako ne eli$ ali da sve to kae " moe biti upotrijebljeno
kao dokaz.
139
SKRIPTA:
1.3.5.5.2.3.3. Posebna praviIa o dokazima
Prema pravilu 7, *is injeni&e se mogu dokazivati putem prethodno zabiljeenih pisanih
izjava svjedoka. ' primjeni svojih diskre&ionih ovla(enja u skladu sa pravilom 7,*is, bitan
%aktor kojeg 9:4; razmatra jeste da li optueni osporava iskaze koje optuba nastoji izvesti
u pisanoj %ormi. Pretresno vije(e je u predmetu protiv Slobodana Miloevi(a smatralo da
ovaj %aktor uveliko nalikuje uslovu 0da se ne moe osnovano tvrditi da su injeni&e spome0.
!aveli su da je 0najoitiji primjer0 ove primjene diskre&ionog ovla(enja obavezno unakrsno
ispitivanje za dokaze 0koji se odnose na neko teku(e pitanje izmedu strana u
postupku0).62+. ' ovim okoinostima izraz 0teku(e pitanje0 jako je slian uslovu 0da se ne
moe osnovano tvrditi da su injeni&e spome0. 3oriste(i ovakvo rezonovanje pretresno
vije(e je moglo odbiti da preinai svoju prvobitnu odluku o prihvatanju injeni&a iz predmeta
'iloevi kao optepoznatih injeni&a odluku koja je zasnovana na postojanju uslova 0da
se ne moe osnovano tvrditi da su injeni&e sporne0. /a ta dva niza injeni&a).65+
pretresno vije(e je &itiralo 0tenden&ioznost0 kao osnov za odbijanje optepoznatih
injeni&a).66+. Obrazloenje pretresnog vije(a u predmetu protiv Miloevi&a nastavilo je
pretresno vije(e u predmetu protiv Mejaki(a.).67+ Medutim pretresno vije(e je u predmetu
protiv Mejaki(a slijedilo Odluku u predmetu protiv Miioevi(a opisuju(i sadraj
diskre&ionog ovla(enja.).78+ 3ao i u predmetu protiv Miloevi(a primijenjena je
0tenden&ioznost0 kako bi se iskljuilo prihvatanje injeni&a 0za koje se razumno moe tvrditi
da su spome0 kao optepoznate injeni&a.).7*+Moe se dakle sumirati sudska praksa
9:4; na jedan od dva naina. Prvo pretresno vije(e je odustalo od uslova da se 0ne moe
osnovano tvrditi da su injeni&e spome0 u predmetu protiv Miloevi(a ali jo uvijek postoji
uslov nepostojanja 0tenden&ioznosti0 koji %unk&ionie na isti nain. @rugo albeno vije(e
nije odustalo od uslova 0da se ne moe osnovano tvrditi da su injeni&e spome0 pa on i
dalje vrijedi. 4ribunali za Auandu i Sijera Ieone usvojili su prvo restriktivnije
tumaenje).7,+.
Posebno pravilo za prihvatanje dokaza odnosi se i na neke dokaze koji nisu isto vezani za
krivini predmet aii ipak eventuaino mogu imati odreeni dokazni znaaj. 4ako dokaz o
dosljednom modeiu ponaanja za razna krenja medunarodnog humanitarnog prava moe
biti prihva(en u interesu pravde #pravilo 7-$. Pod dokazom ovog tipa se u stvari
podrazumijeva sklonost odreenog li&a njegove navike ranije ponaanje ranije iskustvo u
krenju zakona i sl.).7-+
Posebno pravilo postoji i u odnosu na tzv. optepoznate injeni&e. Prvostepeno sudsko
vije(e ne(e zahtijevati dokaz o postojanju optepoznatih injeni&a ve( (e smatrati da su
one utvrene #pravilo 7.$).7.+. Optuba je prihvatila da u 0izuzetnim sluajevima0 ak i
takve 0neosporive0 injeni&e mogu biti nesigume i predmet opravdanog osporavanja.
Medutim 0neosporiva0 priroda injeni&a koje su bile predmetom 0pamienja0 znai da
postoji pretpostavka o njihovoj istinitosti i onda je na odbrani da pokae da je injeni&a
nesiguma. Optuba je izbjegla samu vezu izmeu pravnog e%ekta 0da se ne moe
osnovano tvrditi da su injeni&e spome0 tvrde(i da je neosporivost u stvari relativan
pojam: mogu(e je osporavati neosporive injeni&e.
Prema Pravilu 7. *is, potpuna izjava svakog vjetaka kojeg poziva strana u postupku
objelodanjuje se unutar roka koji postavi pretresno vije(e ili pretpretresni sudija. ' roku od
-8 dana od dana objelodanjivanja izjave vjetaka ili u roku koji odredi pretresno vije(e ili
pretpretresni sudija suprotna strana (e dostaviti slubeno obavjetenje o tome da li: #i$
prihvata izjavu vjetaka iii #ii$ vjetaka eli da unakrsno ispita i #iii$ da li osporava
kvali%ikovanost svjedoka kao vjetaka ili relevantnost &ijelog izvjetaja ili nekog njegovog
dijela navode(i koje dijelove izvjetaja osporava. >ko suprotna strana prihvati izjavu
vjetaka tu izjavu pretresno vije(e moe da uvrsti u dokazni materijal a da se svjedok ne
pozove lino da svjedoi).71+. /abranjeno je izvoenje dokaza kod kojih postoji ozbiljna
sumnja u njihovu vjerodostojnost ili do kojih se dolo na neetian nain ili bi ozbiljno naruili
besprjekomost postupka #pravilo 71$.
3ada su u pitanju indirektni dokazi treba ista(i da su oni prilino iroko kori(eni u praksi
140
SKRIPTA:
*:4; to je esto nailazilo na kritike. ' posebnu vrstu indirektnih dokaza spada i izjava
svjedoka koji se ne sasluava direktno od strane vije(a ve( samo daje svoju izjavu u
posebnom postupku van suenja. Po pravilu svjedo&i se sasluavaju neposredno ali je
izuzetno mogu(e i davanje njihove izjave van pretresa. S obzirom na nain davanja
ovakve izjave njen dokazni znaaj je u sutini jednak kao i kada je u pitanju izjava data
tokom suenja jer su odgovaraju(im pro&esnim mehanizmima a prije svega obaveznim
ue(em protivne stranke u takvom sasluanju obezbijeeni uslovi za naelni dokazni
kredibiiitet iskaza datog van glavnog pretresa).72+. !aravno ovakvi iskazi ipak ne smiju
da budu suvie esto zastupljeni u bilo kom konkretnom krivinom postupku jer bi se u
suprotnom naruilo pravilo o izuzetnom karakteru takvih svjedoenja).75+. !a zahtjev bilo
koje stranke prvostepeno vije(e moe narediti da se van pretresa uzme iskaz svjedoka koji
(e biti upotrijebljen na suenju i radi toga odreuje konkretno slubeno li&e to je mogu(e
ako postoje posebne okolnosti i da je u interesu pravde #praviio 5* >$. Oba navedena
uslova su materijalnog karaktera i svode se na pro&jenu prvostepenog vije(a. /ahtjev
stranke koja zahtijeva vanpretresno sasluanje svjedoka se podnosi u pisanom obliku i
mora sadravati tri vrste podataka: #*$ poda&i o svjedoku #ime prezime i mjesto
prebivalita$C #,$ poda&i o prostomoj i vremenskoj lokaliza&iji iskaza koji bi svjedok mogao
da prui #datum i mjesto davanja iskaza$ i #-$ poda&i o oekivanoj sadrini iskaza i
razlozima iz kojih se predlae vanpretresno sasluanje #izjava o injeni&ama o kojima bi
li&e trebalo da bude sasluano kao i navodenje posebnih okolnosti koje opravdavaju takav
nain dobijanja iskaza$ " pravilo 5*<.
9 prilikom vanpretresnog sasiuanja svjedoka odnosno uzimanja iskaza van samog
sudenja " naeino je obezbijeeno djelovanje naela ravnopravnosti. 'koliko je zahtjev
odobren stranka koja je zahtjev podnijela duna je da u razumnom roku obavijesti drugu
stranku koja ima pravo prisustvovanja takvom vanpretresnom sasluanju svjedoka i
svjedoka moe unakrsno ispitivati a samo uzimanje iskaza takode moe biti snimano i
video kamerom #praviio 5*: i @$. Slubeno li&e (e se pobrinuti da se iskaz uzme u obzir
skladu sa pravilima postupka pred *:4; to ukljuuje i unakrsno ispitivanje kao i
mogu(nost ulaganja prigovora od strane bilo koje pro&esne stranke a o takvim prigovorima
odiuku donosi prvostepeno vije(e #pravilo 5*?$.
1.3.5.5.2.3.4. Svjedocenje _______ -
Pod svjedo&ima se u postupku pred 9:4; po uzoru na anglosaksonske tipove krivinog
postupka podrazumijeva znatno iri krug li&a nego to je to uobiajeno u ve(ini
kontinentalno"evropskih krivinih pro&edura. Osim li&a koja posjeduju odredena sopstvena
saznanja vezana za krivino djeio i mogu(eg uinio&a u svjedoke spadaju i svjedo&i
eksperti koji su u stvari vjeta&i ali takoe odreeni na vrlo irok nain i ponekad u
odnosu na pitanja za koja se inae moe smatrati da naelno nisu pogodna da budu
predmet ekspertiza).76+. Pored toga i sam okrivljeni moe da bude sasluan kao svjedok
u korist svoje odbrane pod uslovom da to sam eli to je takoe vezano sa mnogim
spomim pitanjima).77+. Svjedoke moe sasluavati i sam tuila& i to ve( u toku istrage:
moe ih pozivati i sainiti zapisnik o njihovim izjavama #pravilo -7$.
Svjedok je duan dati iskaz pred 9:4; i odgovarati na pitanja koja mu se postave. Po logi&i
stvari svjedok je duan da govori istinu odnosno da iskazuje ono za ta sam vjeruje da je
istina kao to je to i inae uobiajeno u svim na&ionalnim krivinim postup&ima u kojima
su takode predviene i odreene sank&ije za davanje ianog iskaza)188+.
!ain ispitivanja svjedoka samo je okvimo odreen i odgovara kiasinom modeiu
0unakrsnog ispitivanja0 common la-.a: svjedoka najprije ispituje stranka koja ga je ponudiia
#tzv. glavno ispitivanje examination . in . chiejT potom protivstranka #protivispitivanje cross
. examination) i ponovno stranka koja ga je predloila #re.examination$. Ovaj nain
ispitivanja vrijedi ne samo na giavnom pretresu nego uvijek ak i kada se svjedok ispituje
van njega.
Svaki svjedok prije davanja iskaza daje sveanu izjavu koja glasi: 0Sveano izjavljujem da
(u govoriti istinu &ijeiu istinu i nita osim istine0 #pravilo 78<$. Pravilo 78 *is omogu(ava
141
SKRIPTA:
9:4; da osigura dovoenje li&a koje trai kao svjedoka a koje je u pritvoru u nekoj
dravi)18*+.
Svjedok se ne upozorava obavezno prije davanja iskaza na svoju dunost da govori istinu
mada je on na to dovoljno jasno upozoren samim tim to je dao sveanu izjavu kojom se
lino obavezao na istinito iskazivanje. Eije(e moe po sopstvenoj ini&ijativi ili na zahtjev
bilo koje stranke da upozori svjedoka na dunost kazivanja istine kao i na posijedi&e
davanja lanog iskaza #pravilo 7*>$. 'koliko vije(e osnovano vjeruje da je svjedok svjesno
i namjemo dao laan iskaz ono moe uputiti tuio&a da tu stvar istrai i ako je potrebno
pripremiti i dostaviti optuni&u za lano svjedoenje #Pravilo 7* <$. >ko pretresno vije(e ima
0vrstih razloga0 da je svjedok svjesno i namjemo dao lani iskaz moe zatraiti od tuio&a
da istrai sluaj u &ilju pripremanja i podizanja optuni&e za lano svjedoenje kanjivo
nakon davanja sveane izjave novanom kaznom do *88.888 ?EA"a ili zatvorom do
sedam godina ili objema kaznama zajedno #Pravilo 7*< i J$.
1.3.5.5.2.3.5. Svjedoci eksperti
' praksi 9:4; je u vie navrata kori(ena posebna kategorija svjedoka " tzv. svjedo&i
eksperti koji mnogo lie ustanovi vjetaka u kontinentalno"evropskom krivinom postupku.
Meutim za razliku od vjetaenja u klasinom krivinom postupku koje se nuno
ograniava na rjeavanja odreenih %aktikih strunih pitanja bez uputanja u analizu
pravnih
pitanja #za koja je shodno pravilu iura novit curia) kompetentan je jedino sud " u postupku
pred 9:4; su svjedo&i eksperti esto pozivani ba radi razjanjavanja odreenih pravnih
pitanja posebno onda kada se odreena dokazna problematika odnosila na norme
jugoslovenskog pravnog sistema prije svega krivinog prava sa kojim naravno sudije i
tuio&i u 9:4; nisu bili detaljno upoznati)18,+. Pored ovoga druga interesantna i atipina
situa&ija u odnosu na klasine krivine postupke ogledala se u pozivanju svjedoka "
vjetaka koji bi svojim svjedoenjem objasnili istorijsku i politiku pozadinu odreenog
sluaja ime se odreeni pojedinani sluaj ili gonjenje za neko djelo dovodilo u vezu sa
itavim nizom istorijskih i politikih okolnosti)18-+.

1.3.5.5.2.3.6.Zastita svjedoka
' Statutu 9:4; je jednom normom opteg karaktera ureeno i pitanje zatite rtava i
svjedoka dok je konkretiza&ija tog pitanja preputena pravilima. 9:4; (e svojim pravilima
obezbijediti zatitu rtava i svjedoka a zatitne mjere (e ukljuivati ali ne(e samo na to biti
ograniene voenje postupka in camera i zatitu identiteta rtve #lan ,, Statuta$.
Statutom je dakle predvieno postojanje vie mjera zatite rtava i svjedoka pri emu su
dvije obavezne i utvruju se kao takve u samom Statutu to su: #*$ iskijuenje javnosti radi
zatite rtava i svjedoka #,$ zatita identiteta rtve.
/atitu svjedoka obezbjeuje sekretar odnosno registrator koji uspostavlja posebno
Odjeljenje za rtve i svjedoke 9:4;. Odjeljenje za rtve i svjedoke se sastoji od
kvali%ikovanog osoblja i ima zadatak da: #*$ preporui zatitne mjere za rtve i svjedoke u
skladu sa optom normom Statuta #lan ,,$ i #,$ omogu(i svjedo&ima i rtvama strune
savjete i podrku posebno u siuajevima silovanja i seksualnog nasiija #pravilo -.>$.
lnae prednost u izboru osoblja u ovom odjeljenju se daje zapoljavanju 0kvali%ikovanih
ena0 #pravilo -.<$ to je prilino neodreden termin i tu se vjerovatno misli na ene
psihologe ili one koje imaju posebna viktimoloka iskustva s tim da je takva 0rodna0
usmjerenost prije svega posljedi&a ovdje prisutne %okusiranosti na rtve seksualnih
krivinih djela)18.+. 3onkretne mjere zatite rtava i svjedoka predvidene su pravilom 51.
1.3.5.5.2.3.7.Posebna dokazna praviia u sIucajevima seksuainih napada
142
SKRIPTA:
' Pravilima se u ovom smislu govori o seksualnom napadu #sexsual assault), to se moe
slobodnije prevesti i kao 0seksualna zloupotreba0 a misli se na sva tzv. seksualna krivina
djela odnosno djela kojima se napada seksualni integritet pasivnog subjekta kao to su
siiovanje razni obli&i prinude na obljubu itd. s tim da su takva djela kada je u pitanju
stvarna nadlenost 9:4; samo odreeni obii&i izvrenja drugih krivinih djela kao npr.
zioina protiv ovjenosti ako su ispunjeni i drugi uslovi za postojanje krivinog djela koje
spada u stvamu nadlenost ovog tribunala)181+. Pravila koja se odnose na ovo pitanje
mogu se svrstati u nekoliko grupa.
Prva grupa se odnosi na nemogu(nost da se trai potvrda svjedoenja rtve #pravilo 72 #i$$.
@rugo pravilo se tie iskljuenja odreenog prav&a odbrane okrivljenog koji ne moe da se
brani tvrdnjom da je rtva pristala na seksualni in ukoliko postoje sljede(e altemativno
%ormulisane okolnosti: #a$ ako je rtva bila izloena nasiiju zlostavljanju lienju slobode ili
psihikom pritisku ili ako je rtvi time prije(eno odnosno ako je ona imala razloga da se boji
takvog postupanja prema njojC #b$ ako je rtva imala osnova za vjerovanje da (e ako ne
popusti neko drugi biti izloen prethodno navedenim nasilnim postup&ima odnosno da (e
na takav nain biti zastraen #pravilo 72 #ii$$. Mogu(nost okrivljenog da se poziva na
pristanak rtve ipak postoji o emu govori tre(e pravilo ove vrste aii je ona ipak
usiovljena time to prije nego to takav dokaz bude doputen okrivljeni treba da uvijeri
prvostepeno vije(e in camera da je dokaz relevantan i vjerodostojan #pravilo 76 #iii$$. Prema
etvrtom pravilu ove vrste zabranjeni su dokazi o prethodnom seksuainom ponaanju
rtve)182+ to predstavlja jednu od klasinih dokaznih zabrana u savremenom krivinom
postupku iji je ratio legis da s jedne strane zatiti rtvu od ikaniranja u krivinom
postupku i dokaznih prijedloga ija bi jedina svrha bila da nju ponize i uvrijede te da je time
i kao svjedoka omalovae a da s druge strane iskljui uvoenje u postupak dokaza koji
nisu relevantni za predmet krivinog postupka a tzv. seksualna istorija rtve nema
nikakvog znaaja za krivini postupak iji je predmet konkretno seksuaino krivino
djelo)185+.
1.3.5.5.2.3.8. Zavrsni govori i presuda
9 kod zavrnih govora prvi govor dri tuila& potom branila& nakon toga tuila& smije
repli&irati odbrani a odbrana na tu repiiku odgovoriti #pravilo 62$. !ije propisan sadraj
zavrnih govora. <itne osobine zavrne rijei stranaka se svode na: #a$ stadijumsko
konstruisanje kroz smjenu u etiri mogu(e %aze: #*$ prvo iziaganja tuio&a pa tome slijedi
#,$ odgovor odbrane uz #-$ odgovor tuio&a na ve( dati odgovor odbrane i konano #.$ jo
jedan odgovor odbrane na posljednje izlaganje tuio&a te #b$ fakultativnost, kako uopte u
davanju zavrne rijei jer stranka moe izlagati ali ne mora a tako i u pro&esnim
stadijumima unutar zavrne rijei jer stranka moe izlagati ali ne mora jer stranka moe
davati odgovor na prethodno izlaganie protivne stranke ali ni to ne mora da ini ukoliko ne
eli odnosno ne smatra neophodnim .
!akon zavrnih govora stranka predsjedavaju(i sudija proglaava da je rasprava
zakljuena a pretresno vije(e se povlai na vije(anje i glasanje iza zatvorenih vrata.
Pravilo 65> propisuje da se osuuju(a odluka moe donijeti samo 0kada se ve(ina
pretresnog vije(a uvjerila da je krivi&a dokazana izvan svake razumne sumnje0 " engl.
*eBond anB reasona*le dou*t #pravilo 65> u vezi lana ,- stav * Statuta$. !ain glasanja
je predvien samo djelimino: vije(e glasa posebno o svakoj taki optuni&e te o svakom
optuenom posebno " ako se zajedno sudi dvoji&i ili vie optuenih #praviio 65<$.
S obzirom na odnos odluke iz presude i optube postoje dvije vrste presuda u postupku
pred 9:4;: #*$ presuda kojom se optueni oglaava krivim #osuuju(a presuda$ i #,$
presuda kojom se optueni oslobaa optube odnosno oslobaa krivi&e #oslobaaju(a
presuda$. Presuda pretresnog vije(a moe biti oslobaaju(a #engl. acHuittal$ kojom se
optueni oslobada krivine odgovornosti i odmah puta iz pritvora. Osim ovoga i pored
toga to je donijeta oslobaaju(a presuda postoji mogu(nost da se i tada produi pritvor
optuenog to zavisi od ispunjenosti dva kumulativno %ormuiisana uslova: #*$ od ini&ijative
tuio&a koji je najavio ulaganje redovnog pravnog lijeka i #,$ stav suda o takvom prijedlogu
143
SKRIPTA:
tuio&a. !aime ako u vrijeme izri&anja oslobaaju(e presude tuila& obavijesti prvostepeno
pretresno vije(e o svojoj namjeri da uloi albu u skladu sa pravilom *86 pretresno vije(e
moe na zahtjev tuio&a izdati nalog za nastavljanje pritvora optuenog koji odmah stupa
na pravnu snagu " dok se ne presudi o albi #pravilo 77 <$.
Oslobaaju(a presuda ima samo jedan dio odnosno odluku o nepostojanju krivi&e dakle o
osloboenju optuenog u odnosu na optubu. Osuuju(a presuda se sastoji iz dva dijela:
od proglaenja optuenog krivim " nakon ega stranke imaju pravo iznijeti sve relevantne
in%orma&ije koje mogu pretresnom vije(u pomo(i prilikom odmjeravanja kazne te od osude
na kaznu koja se javno izrie u prisustvu optuenog osim ako pravilom *8,< nije drukije
utvreno #pravilo *88<$. Presude moraju biti pismeno obrazloene #lan ,- stav , Statuta$.
Pri odmjeravanju kazne prvostepeno sudsko vije(e uzima u obzir injeni&e navedene u
lanu ,. stav , Statuta u kome se prije svega utvrduje da kazna koju izrekne vije(e mora
biti ograniena na zatvorsku kaznu a da (e pri njenom odredivanju uzeti u obzir opta
sudska praksa osuda na kaznu zatvora u nekadanjoj Dugoslaviji te okolnosti kao to su
teina krivinog djela i line okolnosti osuenog li&a. ' pravilima se navode oteavaju(e i
olakavaju(e okolnosti to ukljuuje i znaajnu saradnju osuenog sa tuio&em prije ili
poslije izri&anja presude optu praksu pri izri&anju kazne zatvora pred sudovima
nekadanje Dugoslavije i vrijeme koje je osudeno li&e provelo na izvrenju kazne koju mu
je izrekao sud druge drave u pogledu djela za koje mu se sudi i pred *:4; #pravilo
*8*<$.
3ao to je to inae uobiajeno presuda doneena od strane *:4; bi mogla postati
pravnosnana istekom roka za izjavu albe a ona se u tom roku ne izjavi te ako je alba
izjavljena u roku i u albenom postupku odbijena a presuda potvrena. Presuda primamo
postaje izvrna od momenta njenog proglaenja ali uloena alba ima suspenzivno dejstvo
u odnosu na izvrenje presude jer se ono tada odlae a osueni ostaje u pritvoru #pravilo
102A).
*.-.1.1.,... Falbeni postupak
Falbeni postupak poznaje dvije vrste pravnih lijekova: redovni " alba #engl. appeal), te
vanredni " ponavljenje postupka #engl. revQeN$
16*
. :lan ,1 Statuta doputa albu objema
strankama zbog: #a$ greke u primjeni pravnog pitanja #materijalnog ili pro&esnog$ koja
0odluku ini nevaljanom0 te #b$ greke u utvrdivanju injeninog stanja zbog koje je dolo
do 0neostvarenja pravde0. Prema optem naelu common ia- kojeg odreuje pravilo 1
samo su one pravne greke razlog za albu ako neku pro&esnu radnju ili odluku ine
nespojivom sa 0osnovnim naelima pravednosti0. 3ako osim toga o povredama zakona i
grekama pri utvrenju injeninog stanja albeni sud nikada ne vodi brigu po slubenoj
dunosti izlazi da podnosila& albe mora vrlo dobro spe&i%ikovati i obrazloiti svoju albu
16,
.
' tom &ilju pravila ureduju da stranke odreuju koji su dijelovi raspravnog sudskog spisa
potrebni za
581 PonavIjanje postupka nije terminoIoski oznaceno kao vanredno pravno sredstvo,
aIi ono to, s obzirom na razIoge iz kojih se podnosi i procesne usIove pod kojim se
uIaze, sustinski jeste.
5
*
2
Krapac, str. 57.
postupak pred albenim vije(em kao i da je sekretar duan pripremiti dovoljan broj kopija
albenog spisa za albeno vije(e i stranke #pravila *87 i **8$.
Aok podnoenja albe je de%inisan na jedan poseban nain tako to se razlikuju dvije vrste
roka: #*$ rok za podnoenje posebne %ormalne najave albe i #,$ rok za izjavu same albe.
Podrazumijeva se da samo ako je ispotovan prvi rok moe do(i do ulaganja albe u
drugom roku. Strana koja namjerava da uloi albu protiv presude iii kazne predaje je
sekretaru u roku od -8 dana od dana kada je donijeta presuda ili kazna a takode aije
pisano obavjetenje drugim stranama #pravilo *86>$. Falba je dvostrani devolutivni i
suspenzivni pravni lijek i kompatibilan je sa albom u naem postupku)186+.
!akon isti&anja rokova za podnoenje odgovora na albu u roku od -8 dana od dana kada
je alba deponovana kod sekretara #registratora$ te replike aiio&a u odnosu na odgovor
na albu u roku od *1 dana od deponovanja odgovora kod sekretara #pravila ***"**-$
144
SKRIPTA:
albeno vije(e odreuje datum odravanja pretresa iji je predmet alba o emu se
stranke obavjetavaju od strane sekretara #pravilo **.$. !akon isteka navedenih rokova
stranka ima mogu(nost da podneskom zahtijeva izvoenje dodatnih dokaza pred albenim
sudskim vije(em ako su u pitanju dokazi koji joj nisu bili dostupni tokom suenja a takav
zahtjev se mora dostaviti protivnoj stran&i i sekretaru najkasnije *1 dana prije poetka
drugostepenog pretresa #pravilo **1>$. Falbeno vije(e #engl. (ppeals ;ham*er) (e odobriti
izvoenje novih dokaza ako smatra da to zahtijevaju interesi pravinosti #Pravilo **1 <$.
/a postupak po albi je karakteristino da se on u osnovi ijeava upu(uju(om normom na
pravila prvostepenog postupka #opte odredbe$ uz reguiisanje odreenih pitanja na
poseban nain. Prema tome albena rasprava se mutatis mutandis, vodi po istim
pravilima kao i rasprava pred vije(em u prvom stepenu #pravilo *85$.
Falbeno vije(e donosi svoju presudu na osnovu materijala sadranog u albi kao i na
temelju dodatnih dokaza koji su mu dostavljeni #pravilo **5>$. Presuda se donosi ve(inom
glasova sudija. Presudu (e 0pratiti0 to je prije mogu(e pisano obrazloeno miljenje koje
mogu biti pridodata izdvojena miljenja odnosno miljenja sudija koji nisu sagiasni sa
presudom #praviio **5<$.
>ko ne odbije albu i potvrdi presudu u prvom stepenu albeno vije(e moe po odredbi
lana ,1 stav , Statuta tu presudu potvrditi ukinuti ili izmijeniti. ' odgovaraju(im
okolnostima albeno vije(e moe narediti da okrivljenom bude ponovo sueno na osnovu
zakona #pravilo **5:$. 3ao podloga za presudu poslui(e mu albeni spis te eventualno
dodatni dokazi koji su pred njim izvedeni #praviio **5>$.
Presuda aibenog vije(a se javno objavljuje a o datumu njenog donoenja i javne objave
se stranke i branio&i obavjetavaju i oni imaju pravo da tome prisustvuju #pravilo **5 @$.
Presuda se proglaava u pravilu u prisustvu optuenog ali ako je u vrijeme donoenja
odluke u drugom stepenu optueni bio na slobodi #zato to je bila donijeta oslobaaju(a
presuda u prvom stepenu ili zato to je ranije bio puten na slobodu uz jemstvo$ albeno
vije(e moe donijeti presudu u odsustvu optuenog pa (e u sluaju ako je izreklo
osuuju(u presudu naloiti njegovo hapenje i predaju 9:4; #pravilo **6<$. Osuda koju je
izreklo aibeno vije(e odmah je izvrna #pravilo **6>$ to znai da je ona pravnosnana i
izvrna ve( momentom donoenja odnosno objavijivanja.
Protiv pravnosnane presude stranke mogu podnijeti zahtjev za ponavljanje postupka.
/ahtjev odbrane nije vezan na rokC tuila& naprotiv moe podnijeti zahtjev u roku od
godine dana 0nakon izri&anja pravnosnane presude0 #pravilo **7$. /ahtjev se moe
podnijeti zbog otkrivanja novih injeni&a koje nisu stran&i bile poznate u vrijeme postupka u
prvom stepenu i nisu mogle biti otkrivene uprkos dune panje #lan ,2 Statuta i pravilo
**7$. Svojim sadrajem ovaj pravni lijek odgovara naem ponavljanju postupka jer se
podnosi zbog novootkrivenih injeni&a i dokaza.
O zahtjevu po pravilu *,8 odluuje vije(e koje je donijelo presudu #dakle pretresno ili
albeno vije(e$ " ako odlui da bi nova injeni&a na koju se u zahtjevu ukazuje mogla biti
0odluuju(i inila& prilikom donoenja odluke0 dopusti(e preispitivanje i na osnovu
provedene rasprave i sasluanja stranaka donijeti novu presudu. Protiv nove presude se u
skladu sa optim pravilima moe uloiti alba ali samo ako ju je donijelo prvostepeno
vije(e #pravilo *,*$.
Klan ,5 Statuta propisuje da (e li&a osuena od strane 9:4; izdravati kaznu zatvora u
dravi koju odredi 9:4; i to sa liste drava koje su obavijestile Savjet bezbjednosti o svojoj
spremnosti da prime takva li&a. ' skladu s tim pozvane su sve drave koje su spremne
da o tome in%ormiu Savjet bezbjednosti. !eke od prijavljenih drava saglasile su se da
prime na izdravanje kazne li&a pod odreenim uslovima #da su u pitanju samo njihovi
dravljani ili li&a sa prebivalitem na njihovoj teritoriji ili da su spremni da prime samo
odreen broj li&a$.
*.-.2. 3ratka analiza implementa&ijskih zakona na teritoriji <i= *.-.2.*. Propisi Eije(a
?vrope
S &iljem da svojim lani&ama olaka donoenje odgovaraju(eg implementa&ijskog
145
SKRIPTA:
zakonodavstva Eije(e ?vrope je sainilo 4pute (Quidelines) "a nacionalno
implementacijsko "akonodavstvo "a %e"oluciju 1avjeta *e"*jednosti FUG od UL$ maja
0PFE$ godine$ Ove upute su zapravo model implementa&ijskog zakona i dio su ire
3reporuke o implementaciji propisa I;5J od UG$ septem*ra 0PPE$ godine$ Prije svega
Quidelines istie obavezu puhe saradnje sa 9:4; #lan ,$ i ureuje paralelnu nadlenost s
prioritetom 9:4;. Meutim nedostaju odredbe o posljedi&ama preuzimanja postupka na
mogu(nost sudenja pred na&ionalnim sudom)187+. =apenje pritvor i predaja okrivljenih
uredeni su tako da drave izvravaju nalog 9:4; a nadlena na&ionalna sudska vlast
kontrolie %ormalne pretpostavke ali ne i osnovanost optube ili zahtjeva za hapenjem i
predajom #lan 1$. !edostaju odredbe o mogu(em trajanju pritvora i eventualnom
albenom postupka s tim da ne postoji mogu(nost predaje osumnjienog koji nije optuen.
Pravna pomo( 9:4; obuhvata identi%ika&iju i pronalaenje li&a sasluavanje svjedoka i
izvoenje drugih dokaza kao i pribavljanje dokumenata kao i pomo( pri ispitivanju ili
dovoenju svjedoka i eksperata pred 9:4; #lan 6$ pribavljanje poli&ijskih podataka #lan
7$ i privremeno oduzimanje predmeta #lan **$. Aelativno uoptene i ture odredbe
Quidelines treba shvatiti tek kao okvimi model koji naznaava potreban sadraj
implementa&ijskih zakona iako i kao takav ima nedostataka)1*8+.
Erlo je slian i Model koji je sainio sam 4ribunal. Osim to predvia da (e drava izvriti
sve naloge 9:4; kao i udovoljiti zahtjevima tuio&a Model 9:4; istie pravo tuio&a ali i
li&a ovla(enog od okrivljenog da udu na teritoriju drave i razgovaraju sa svjedo&ima i
strunja&ima i to bez prisustva predstavnika dravne vlasti #lan 1 stav ,$. /a razliku od
Quidelines, Model 9:4; vrlo detaljno ureuje hapenje pritvor i predaju okrivljenog. Pritom
izriito eli iskljuiti na&ionalni postupak ekstradi&ije te predaju podvrgnuti jednostavnoj i
brzoj pro&eduri)1**+. Model 9:4; posebno ureduje i obavezu drava da osiguraju slobodan
prolaz li&ima koja idu pred 9:4; #ian **$ obaveze vezane za izvrenje kazne ako je
drava izjavila da prihvata osuenog #lan *,$ obavezu hapenja li&a u bjekstvu #lan *-$
blokiranje %mansijskih sredstava okrivljenog prema naiogu 9:4; #lan *.$ povrat imovine
ote(enim #lan *1$ i obavezu drava da saraduju s meudravnim i nevladinim
organiza&ijama u prikupijanju podataka o uinjenim zloinima #ian *2$.
1.3.6.2. Uopsteno o kriterijumima vrednovanja impIementacijskog zakonodavstva
Jiavni kriterijum za vrednovanje implementa&ijskih zakonodavstva svake pojedine drave
jeste da li to zakonodavstvo u potpunosti omogu(ava saradnju te drave sa 9:4; i
udovoljavaju li onim obavezama koje drave imaju prema Aezolu&iji 6,5 Statutu i
Pravilniku o postupku i dokazima)1*,+. !ajvanije obaveze koje drave imaju prema *:4;
su: #*$ opta dunost pune saradnje sa 9:4; i njegovim organima i u skladu s tim
obaveza prilagoavanja doma(eg pravosudnog sistema obavezama 9:4; #taka .
Aezolu&ije 6,5 i lan ,7 stav * Statuta$C #,$ prihvatanje nadlenosti 9:4; i njegov primat za
suenja uinio&ima zloina ukijuuju(i ustupanje 9:4;"i predmete koji su su* iudice pred
na&ionalnim sudovima #l. 7 i *8 Statuta i pravila 7"*- Pravilnika o postupku i dokazima$C
#-$ pruanje pravne pomo(i izvravanjem zahtjeva i naloga izdatih od strane *:4; #lan ,7
stav , Statuta$)1*-+C #.$ priznavanje poloaja privilegija i imuniteta predstavni&ima 9:4;
ukljuuju(i tuio&a i sekretara i njihove pomo(nike i slubenike u skiadu s onim to uivaju
predstavni&i i slubeni&i '!"a #lan -8 Statuta$C #1$ obaveza zatite svjedoka i rtava
prema lanu ,, StatutaC #2$ obaveza u vezi sa povratom imovine i nadoknadom tete
#pravila *81 i *82$C #5$ prihvatanje osuenika na izdravanje kazne zatvora #lan ,5 Statuta
i pravila *8- i *,-$. ' obzir valja uzeti i injeni&u da drave bez svoje krivi&e mogu biti u
situa&iji da im zakonodavstvo nije u potpunosti saglasno Pravilniku o postupku i dokazima i
to iz razloga to 9:4; vrlo esto mijenja ta pravila s tim da nije realno oekivati da drave
svaki put nakon promjene pravila mijenjaju svoje zakonodavstvo)1*.+.
9mplementa&ijsko zakonodavsto neke drave podrazumijeva da ta drava priznaje
nadlenosti 9:4;. Meutim opte priznavanje nadlenosti samo po sebi nije
dovoljno)1*1+. Ono naime u punom smislu podrazumijeva i vrlo spe&i%ine obaveze: #*$
dunost drave da predmetni postupak ustupe 9:4;"u na njegov zahtjev #ian 7 stav ,
146
SKRIPTA:
Statuta$C #,$ pred sudovima drava se ne smiju pokrenuti postup&i protiv li&a koja su za isto
djelo suena pred 9:4; #ian *8 stav * Statuta$C #-$ drave su dune priznati nadlenosti
9:4; i u sluaju kada ve( postoji pravnosnana presuda doma(eg suda i to prema
modi%ikovanom naelu non *is in dem #lan *8 Statuta$C #.$ drave su dune priznati
pravne posljedi&e osuuju(e presude to nije izriito propisano ali proizilazi iz obaveze
drava da predaju osuenog radi izvrenja presude #lan ,7 Statuta$. ' literaturi se
primje(uje da je ureenje prioriteta nadlenosti 9:4; pred doma(im sudovima promijenilo
do sada opteprihva(eno naelo meunarodnog krivinog prava da drave imaju obavezu
+aut dederef aut iudicare0 te da je dravama umjesto prava na odluivanje za jednu od
dvije op&ije nametnulo obavezu izvravanja odluke 9:4; kojom on preuzima nadlenost.
1.3.6.3. Zakonodavstvo Federacije BiH
Hedera&ija <i= je *771. godine donijela /akon o izruenju okrivljenih li&a po zahtjevu
*:4;)1*2+. Ee( i sam naziv ovog zakona govori da se on ne bavi svim aspektima saradnje
sa 9:4; ve( samo hapenjem i predajom okrivljenih. 4ako se u lanu * ovog zakona istie
da se ovim zakonom ureuje postupak izruenja okrivljenih li&a protiv kojih se vodi krivini
postupak pred 9:4; za krivina djela predvidena Statutom *:4;)1*5+. lpak u lanu ,6 tog
zakona govori se i o predaji 0predmeta na kojima ili kojima je uinjeno krivino djelo ili
predmeta koji se mogu upotrijebiti kao dokaz0)1*6+.
*:4; (e se izruiti okrivljeno li&e protiv kojeg postoji osnovana sumnja da je uinilo
krivino djelo predvieno Statutom a koje ima prebivalite i boravite ili se zatekne na
teritoriju Hedera&ije <i= bez obzira na njegovo dravljanstvo. 9zruenje se moe dozvoliti
na osnovu optuni&e naredbe ili naloga za lienje slobode 9:4; predvienih Statutom i
Pravilnikom o postupku i dokazima. ' toku postupka izruenja okrivljeni mora imati
branio&a a ako ga ne uzme sud (e ga postaviti po slubenoj dunosti #lan .$.
Postupak za predaju jednostavan je i brz s kratkim rokovima i u nadlenosti je Erhovnog
suda Hedera&ije <i=. Postupak izruenja okrivljenog pokre(e se na zahtjev *:4; i to
diplomatskim putem. 'z zahtjev za izruenje prilau se: #*$ sredstva za utvrdivanje
identiteta okrivljenog #taan opis %otogra%ija i sl.$C #,$ optuni&a naredba ili nalog za lienje
slobode ili izruenje u kome treba da je naznaeno ime i prezime li&a ije se izruenje trai
i ostali poda&i potrebni za utvrivanje njegovog identiteta opis i naziv krivinog djela i
dokazi za osnovanu sumnju. /ahtjev za izruenje Ministarstvo inostranih poslova <i=
dostavlja Erhovnom sudu Hedera&ije <i= preko Ministarstva pravde Hedera&ije <i= #lan
7$. O zahtjevu za izruenje odluuje Erhovni sud u vije(u sastavljenom od troji&e sudija
ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno #lan *8$.
' toku postupka za izruenje protiv okrivljenog odreuje se pritvor #ekstradicioni pritvor)$
>ko okrivljeni nije dostupan dravnim organima Hedera&ije sud donosi naredbu o
izdavanju potjemi&e bez obzira na to da li su ispunjeni uslovi za izdavanje potjemi&e
predvieni /akonom o krivinom postupku koji se primjenjuje na teritoriju Hedera&ije <i=.
' hitnim sluajevima i kad postoji opasnost da (e okrivljeni pobje(i ili da (e se sakriti 9:4;
moe traiti privremeno pritvaranje okrivljenog i prije dostavljanja zahtjeva za izruenje koje
(e zatraiti redovnim putem (jprivremeni ekstradicioni pritvor)$ Privremeni pritvor moe
trajati najdue .1 dana #lan *, stav l$)1*7+. Privremeni pritvor (e se ukinuti ako zahtjev za
izruenje ne bude dostavljen u roku od -8 dana od dana pritvaranja okrivljenog.
Ajeenje o odreivanju pritvora donosi vije(e Erhovnog suda a protiv mjega dozvoijena je
aiba u roku od .6 sati od prijema rjeenja. Falba ne odlae izvrenje rjeenja.
Stranke u postupku za izruenje su: %ederalni tuila& i okrivljeni. !a strani %ederalnog
tuio&a moe uestvovati tuila& 9:4; ili li&e koje on ovlasti.
O zahtjevu za izruenje Erhovni sud odiuuje na pretresu #lan *2 stav *$. Pretres se
odreuje u roku koji ne moe biti dui od -8 dana od dana prijema zahtjeva za izruenje.
!a pretres se pozivaju stranke a uz poziv okrivljeni se obavjetava da moe uzeti
branio&a te da (e mu se u sluaju da ne uzme branio&a ili branila& ne pristupi pretresu "
postaviti branila& po slubenoj dunosti. <ranila& moe radi upoznavanja sa zahtjevom za
izruenje traiti odlaganje pretresa a pretres (e se odrati najkasnije u roku od osam dana
147
SKRIPTA:
od dana odlaganja pretresa.
>ko vije(e Erhovnog suda nae da nisu ispunjene pretpostavke za izruenje okrivljenog
predviene ovim zakonom rjeenjem (e odbiti zahtjev a ako utvrditi da su te pretpostavke
ispunjene " donije(e ljeenje o izruenju okrivljenog #lan ,8$. Protiv rjeenja kojim se
dozvoljava ili odbija izruenje moe se izjaviti alba u roku od tri dana od dana prijema
ijeenja #lan ,1$. O izvrenju pravnosnanog ijeenja o izruenju ministar unutamjih
poslova duan je u roku od ,. sata obavijestiti Erhovni sud #lan -8$. 9zruivanje okrivljenih
li&a po zahtjevu 9:4; po ovom zakonu vrilo se do uspostave odgovaraju(ih institu&ija <i=
" po 'stavu <i= #lan -*$.
O paraielnoj nadienosti prioritetu 9:4; nema izriitih normi. Meutim o priznavanju
nadlenosti saglasno Statutu moe se zakljuiti iz normi u kojima se govori o predaji
okrivljenih i saradnji s tuio&em 9:4; u skladu sa Statutom i Pravilnikom o postupku i
dokazima.
1.3.6.4. Zakon o saradnji RepubIike Srpske sa ICTY
Ovaj zakon)1,8+ odraava odnos izmeu organa Aepublike Srpske i 9:4; i ureuje
pro&edure u kojima (e se odvijati njihova saradnja. On u &ijelosti prihvata kon&ept paralelne
nadlenosti sa primatom 9:4;. /a zakonito i e%ikasno odvijanje saradnje sa 9:4; stara se
Elada Aepublike Srpske)1,*+. Saradnja se ostvaruje preko Ministarstva pravde Aepublike
Srpske organa pravosua i Ministarstva unutranjih poslova. Svi zahtjevi ili naiozi za
saradnju 9:4; dostavljaju se Ministarstvu pravde Aepublike Srpske koje (e ih proslijediti
organu koji je po ovom zakonu nadlean da ih izvri. Elada Aepublike Srpske moe odrediti
posebnog o%i&ira za vezu sa 4ribunalom sa odreivanjem njegovih obaveza i ovla(enja
koji moe imati kan&elariju u sjeditu 9:4;.
' i. 1"5 ureen je postupak za prikupljanje dokaza po zahtjevu 9:4;. >ko Elada donese
odluku da bi objelodanjivanje odreenih in%orma&ija ili dostavljanje dokumenta&ije moglo da
ugrozi interese bezbjednosti Aepublike Srpske naioi(e Ministarstvu unutranjih poslova
da o tome obavijesti 9:4; u smislu pravila 1. %&Qs.?"#iii$ Pravilnika o postupku i dokazima i
stavi zahtjev za ponitenje naloga.
Poglavlje 999 regulie ustupanje nadlenosti za vodenje krivinog postupka 9:4;)1,,+.
Ajeenje o prenosu nadlenosti i ustupanju predmeta donosi vije(e okrunog suda #ian ,-
stav 2 tada vae(eg /akona o krivinom postupku$. !akon prenoenja nadlenosti i
ustupanja predmeta 9:4; ne moe se protiv okrivljenog za iste krivinopravne radnje
pokrenuti postupak pred sudom u Aepubli&i Srpskoj a postupak koji je u toku " obustavi(e
se. 3ada je po odredbama ovog zakona predmet ustupljen 9:4; postupak pred doma(im
sudom moe se nastaviti samo pod sljede(im uslovima: #a$ ako tuila& 9:4; odlui da ne
podigne optuni&uC #b$ ako sudija 9:4; odba&i optuni&uC #&$ ako se 9:4; ogiasi
nenadlenimC #d$ ako 9:4; ustupi nadienost za voenje postupka u smislu pravila
** Pr a v i l n i k a o postupku i dokazima #lan *- stav *$.
Poglavlje 9E regulie pritvaranje okrivljenih i predaju *:4;. S tim u vezi lanom *- je
predvieno da kada postoji opasnost od bjekstva ili drugi razlozi predvideni pravilom .8
Pravilnika o postupku i dokazima organi unutranjih poslova mogu liiti slobode
osumnjieno li&e uz obavezu da najkasnije u roku od ,. sata to li&e privedu sudiji koji je u
daljem roku od ,. sata duan da odlui o zadravanju u pritvoru ili da to li&e pusti na
slobodu)1,-+. 9stim lanom je propisana maksimalna duina trajanja pritvora pravo na
albu pritvorenog te postupak po albi. Klan *. predvida nain odluivanja o zahtjevu za
pritvaranje i trans%er okrivljenog sastav i mjesnu nadlenost suda.
/ahtjev 9:4; za pritvaranje i predaju okrivljenog bez obzira iji je dravljanin uvai(e se
pod uslovom da se uz zahtjev priloi: #a$ osnov zahtjeva #b$ nalog sudije 9:4; da se
okrivljeni pritvori i preda #&$ instrumenti za pouzdanu identi%ika&iju okrivljenog #lan *1 stav
*$. O ovom zahtjevu odluku donosi vanraspravno vije(e okrunog suda. Mjesno je
nadlean sud na ijem podruju okrivljeni ima boravite. Sud koji je odredio pritvor po lanu
*. ovog zakona ili donio u prvom stepenu odluku o ustupanju nadlenosti 9:4; osta(e
148
SKRIPTA:
nadlean i za odluke o pritvoru radi predaje 9:4;. >ko se ne zna boravite okrivljenog bi(e
nadlean sud na ijem je podruju izvreno krivino djelo. >ko se nadlenost ne moe
odrediti ni po jednom od ovih kriterijuma postupa(e sud koga odredi Erhovni sud Aepublike
Srpske. Prije nego to donese odluku o pritvaranju i predaji sud (e sasluati okrivljenog i
sprovesti druge neophodne radnje.
Protiv odluke o pritvaranju i predaji okrivljeni i njegov branila& imaju pravo albe Erhovnom
sudu u roku od tri dana od dana prijema odluke. Erhovni sud donosi odluku o albi
najkasnije u roku od tri dana od dana prijema predmeta.
Klan *6 odnosno poglavlje koje se odnosi na pravnu pomo( 9:4; ureduje sadrinu
pojedinih radnji koje nadleni organi Aepublike Srpske obavljaju na zahtjev 9:4;. Aadi se o
pojedinim istranim radnjama prikupljanju potrebnih podataka o krivinom djelu uinio&ima
i drugim injeni&ama bitnim za krivini postupak raspisivanju potjemi&a dostavljanju poziva
i drugih pismena koja li&ima u Aepubli&i Srpskoj alje 9:4; i obavljanju drugih radnji
potrebnih za postupak pred 9:4;.
Poglavlje E9 /akona regulie izvrenje presuda donesenih od strane 9:4;. Pravnosnana
presuda 9:4; za gradane Aepublike Srpske izvri(e se u Aepubli&i Srpskoj ako 9:4; ne
izda drukiji naiog #ian *7 stav *$. 4ada se kazna izvrava po propisima Aepublike Srpske
a 9:4; (e se omogu(iti potpuni nadzor nad izvrenjem.
' zavrnim odredbama ovog zakona ureena su pitanja shodne primjene drugih zakona
ako pojedina pitanja nisu ureena ovim zakonom te stupanje na snagu ovog zakona. '
lanu ,, /akona ureena je obaveza Elade da svojim propisom regulie pitanje
materijalnog obezbjeenja li&a iz Aepublike Srpske koji se nalaze u pritvoru po odiu&i 9:4;
kao i lanova njihovih porodi&a.
3ao i u sluaju %ederalnog /akona o izruenju okrivljenih li&a po zahtjevu 9:4; i /akon o
saradnji Aepublike Srpske sa 9:4; je u &ijeiosti sagiasan sa Statutom i Pravilnikom o
postupku i dokazima 9:4; i omogu(ava najiru saradnju <i= i 9:4;. !ezadovoljstvo koje
%unk&ioneri 9:4; iskazuju saradnjom sa Aepublikom Srpskom zato ima vanpravne uzroke.
1.3.6.5. UsagIasavanje krivicnog procesnog zakonodavstva BiH sa medunarodnim
obavezama
Klanom **Q, 'stava <i= odredeno je da se prava i slobode ustanovljene u ?3IDP i njenim
protokolima direktno primjenjuju u <i= i da 0imaju prioritet u odnosu na sve druge zakone0.
9sto tako <i= je obavezna da 0obezbijedi najve(i nivo medunarodno priznatih ijudskih
prava i osnovnih sloboda0 #lan 99Ql 'stava <i=$. Optim okvimim sporazumom o miru u
<i= tj. @ejtonskim mirovnim sporazumom takoe uspostavljen je @om za ljudska prava
za <i= kao pravosudni organ nadiean za primanje i ijeavanje prijava o navodnim
povredama ljudskih prava. Mandat @oma za ljudska prava je prestao -*. de&embra ,88-.
godine a 'stavni sud <i= od tada postao glavni sud koji ijeava prijave o tim
povredama)1,.+. <osna i =er&egovina je rati%ikovala ?3IDP i to *,. jula ,88,. godine ime
je omogu(eno da se aplika&ije njenih dravljana podnose ?SIDP u Strazburu. Dugoslavija
je #,*. apriia *718. godine$ potpisala Fenevske konven&ije iz *7.7. godine a Protokole iz
*755. godine " **. juna *757. godine)1,1+ da bi <i= %ormalno postala strana potpisni&a
ovih konven&ija nakon izvrene suk&esije #-*. de&embra *77,. godine$.
!akon prijema u Savjet ?vrope #,.. aprila ,88,. godine$ <i= je obavezna da rati%ikuje i
primjenjuje razliite meunarodne sporazume koji se odnose na krivinopravna pitanja kao
i da primjenjuje brojne preporuke Savjeta ?vrope u oblasti krivinog prava ukljuuju(i i one
koji se odnose na zatitu rtava i svjedoka)1,2+. <osna i =er&egovina je 1. %ebruara ,88,.
godine rati%ikovala i 3onven&iju '!"a o transna&ionalnom organizovanom kriminalu koja
takode sadri obaveze u vezi sa transna&ionalnom pravnom saradnjom i saradnjom u
istranim postup&ima)1,5+. 9sto tako brojne meunarodnopravne obaveze za <i= proistiu
iz nadlenosti 9:4; )1,6+ i 9::.
!ovi zakoni o krivinom postupku #<i= Aepubiike Srpske Hedera&ije <i= i <rko @istrikta
<i=$ koji se od ,88-. godine primjenjuju na teritoriji <i= a koji su skoro potpuno isti
predstavljaju radikalno pribliavanje prema postup&ima koji su karakteristini za adversarni
149
SKRIPTA:
sistem krivinog prava. 4ako %unk&ija istranog sudije je ukinuta i zamijenjena sistemom u
kome istrane radnje obavljaju tuila& i ovla(ena slubena li&a. !a samom glavnom
pretresu postupak je po svojoj prirodi adversaran to znai da je zadatak tuio&a i branio&a
da iznesu svoje argumente izvedu dokaze direktno i unakrsno ispitaju svjedoke i aktivno
postavljaju svoje prigovore. Sudija koji vodi glavni pretres vie nema primarnu ulogu pri
ispitivanju svjedoka. 'voenjem novih instituta kao to su sporazum o priznavanju krivi&e i
postupak za izdavanje kaznenog naloga znaajno je re%ormisan sistem krivinog
i 604
prava i sl. .
*.-.2.1.*. Pro&esuiranje predmeta ratnih zloina
Sukobi u <i= su zvanino okonani *.. de&embra *771. godine kada je potpisan @ejtonski
mirovni sporazum. Pro&jenjuje se da je u sukobima poginulo oko sto hiljada ljudi. Pored
ogromnih gubitaka u ljudskim ivotima priblino milion ljudu postali su izbjegli&e i isto toliko
je intemo raseljeno. 'niteno je -1 pro&enata predratnih stambenih jedini&a a tehnika i
drutvena in%rastruktura pretrpjele znaajna razaranja.
Opti okvimi sporazum o miru u <i= uspostavio je poslijeratno ustavnopravno uredenje
<i=. Prema ovom sporazumu dravu <i= ine dvije administrativne jedini&e" entiteta:
Aepublika Srpska koja obuhvata .7L teritorije i Hedera&ija <i= koja obuhvata 1*L
teritorije. Hedera&ija <i= se sastoji od *8 kantona sa visokim stepenom njihove
autonomije a svaki od njih ima svoje ministarstvo pravde i unutranjih poslova iako ona
postoje i na nivou Hedera&ije <i=. 'stavnopravni status <rkog je konano rijeen 1. marta
*777. godine)1,7+.
!apori medunarodne zajedni&e da se sudi li&ima koja su optuena za ratne zloine u <i=
zapoeli su mnogo prije zavretka rata. Obim zloina bio je takav da je ve( ,1. maja *77-.
godine Savjet bezbjednosti 'jedinjenih na&ija jednoglasno zakljuio da treba %ormirati
meunarodni krivini sud koji (e suditi pojedin&ima za teka krenja medunarodnog prava
do kojih je dolo na teritoriji bive Dugoslavije od *. januara *77*. godine)1-8+. Pri tome
doma(i sudovi imaju uporednu nadlenost u pro&esuiranju pomenutih krivinih djela ali
9:4; ima prvenstvo u postupanju nad doma(im sudovima. !adlenost 9:4; je takoe
priznata u lanu 9B i >neksu 9E lan 99 stav 6 @ejtonskog mirovnog sporazuma koji
utvrduje: 0Svi nadleni organi vlasti u <i= saradiva(e sa Meunarodnim sudom za bivu
Dugoslaviju i omogu(iti mu neogranien pristup #a naroito (e postupati po naredbama koje
su izdate u skladu sa lanom ,7 Statuta ovog suda$.0
@oma(i sudovi u <i= i redovni i vojni poeii su da pro&esuiraju predmete ratnih zloina jo
u vrijeme rata i neposredno nakon njega. Medutim pored ostaiog odiiv strunih kadrova u
pravosuu i advokaturi kao i materijalna razaranja i nedostatak odgovaraju(e opreme i
prostorija onemogu(io je sudove u <i= da sude na e%ikasan i pravilan nain)1-*+. !astaia
situa&ija je dalje pogorana sioeno(u ustavnopravnog okvira u dravi sa dva entiteta sa
odvojenim pravnim sistemima poli&ijom i ministarstvima pravde. 4akode tada vae(e
odredbe zakona o krivinom postupku nisu doprinosile e%ikasnosti u pro&esuiranju ovih
predmeta)1-,+. /bog ovih i drugih razloga uveden je postupak pod nazivom 0Pravila puta0
(%ules of the road) koji je predstavljao dodatak Aimskom sporazumu kao tripartitnom
poiitikom sporazumu koji su *6. %ebruara *772. godine potpisali tadanji predsjedni&i
Predsjednitva <i= Aepubiike =rvatske i Savezne Aepublike Dugoslavije. 0Pravila puta0 su
sluila kao instrument koji omogu(ava da 9:4; nadzire krivina gonjenja koja preduzimaju
nadieni organi u <i=. Prema pomenutom tripartitnom sporazumu nadleni organi <i= su
morali da dostave svaki predmet 9:4; koji bi odobravao hapenje i podizanje optuni&e.
Posiije toga 3an&elarija glavnog tuio&a 9:4; u <i= uspostavila je Dedini&u 0Praviia puta0
kako bi ova jedini&a dala miljenje da li ima 0...dovoljno dokaza po medunarodnim
standardima da se opravda hapenje ili optuni&a protiv osumnjienog ili nastavak pritvora
pritvorenog0. 3ategorija 0>0 daje se za konkretno osumnjieno li&e za konkretnu optubu
kako bi se oznailo da ima 0...dovoljno dokaza po meunarodnim standardima koji pruaju
osnovanu sumnju da je #ime optuenog$ moda uinio #konkretno$ )...+ ozbiljno krenje
150
SKRIPTA:
meunarodnog humanitamog prava0. Pored ovih postoji jo sedam kategorija #<"=$ li&a
meu kojima < i : #po broju i prirodi$ predstavljaju najznaajnije kategorije. 0<0 kategorija
znai da nema 0dovoljno dokaza0 dok u predmetima 0:0 kategorije 9:4; nije 0mogao da
odlui da li ima dovoljno dokaza0 i uputio je organe vlasti <i= da prikupe relevantne
dokaze nakon ega bi predmet trebalo da bude ponovo podnesen na kategoriza&iju.
S obzirom na planirano zatvaranje 9:4; glavni tuila& 9:4; je ,5. avgusta ,88.. godine
pismeno obavijestio Predsjednitvo <i= da od *. oktobra ,88.. godine 4uilatvo 9:4; vie
ne(e biti u mogu(nosti da pregleda i kategorie predmete ratnih zioina te da 4uilatvo
<i= treba da preuzme ovu obavezu u skladu sa 0Pravilima puta0. Poslije toga
Predsjednitvo <i= je pismenim putem prihvatilo prekid izvrenja mjera koje su dogovorene
Aimskim sporazumom ime je 4uiiatvo <i= preuzelo ovu obavezu)1--+.
3ontinuirani rad 9:4; omogu(io je da li&a odgovoma za najtee zloine uinjene u
oruanom sukobu u periodu od *77*. do *771. godine odgovaraju za svoja djela.
Meutim 9:4; je poeo da smanjuje broj predmeta sa &iljem da svoj rad okona do ,886.
godine a otpoetka nije pretendovao na to da moe u potpunosti da pro&esuira ogroman
broj predmeta ratnih zloina koji su uinjeni u bivoj Dugosiaviji.
!ovo Odjeljenja za ratne zloine u Sudu <i= koje postoji od januara ,881. godine)1-.+ u
svom sastavu ima doma(e i strane sudije)1-1+. 4uilatvo <i= je potvrdilo da (e Odjeljenje
nakon to bude poznat broj predmeta pro&esuirati samo najtee 0vrlo osjetljive0 predmete
)1-2+ jer ne(e imati 0ni resursa ni vremena da pro&esuira sve predmete ratnih zioina0.)1-5+
9maju(i u vidu veliki broj nerijeenih predmeta ratnih zloina moe se sa sigumo(u tvrditi
da (e nadleni sudovi u entitetima #okruni sudovi u Aepubli&i Srpskoj i kantonalni sudovi u
Hedera&iji <i=$ i Osnovni sud <rko @istrikta pro&esuirati ve(inu predmeta)1-6+.
' dosadanjem radu na e%ikasnom pro&esuiranju ratnih zloina u <i= uoene su brojne
prepreke. One se prije svega odnose na nezainteresovanost jednog dijela doma(ih
organa vlasti kao i prisutan strah kod sudija i tuila&a za njihovu linu bezbjednost. Osim
toga uoene su teko(e u pronalaenju i obezbjeenju svjedoka)1-7+ i osumnjienih
odnosno optuenih kao i u uspostavljanju e%ikasne meudravne saradnje. Postoje(i
mehanizmi za saradnju zemaija u regionu kao i izmedu samih entiteta u <i= ne
zadovoljavaju potrebe u pro&esuiranju ratnih zloina te zbog toga moraju da budu
preduzeti dodatni napori za poboljanje saradnje)1.8+. @alje je primije(eno da ne postoji
adekvatan sistem za zatitu svjedoka kao i da je nedovoljna obuka sudija i tuila&a u ovoj
oblasti kao i uopteno o pripremi optuni&e nainu unakrsnog ispitivanja i izboru dokaza.
/atim materijalna sredstva na raspolaganju sudovima i tuilatvima dovoljna su samo da
zadovolje osnovne potrebe. !ajzad restriktivno tumaenje injeni&a kao i propusti da se
utvrde sve okoinosti rezultirali su i znatnim brojem oslobaaju(ih presuda)1.*+.
1.3.6.5.2. Ustupanje predmeta od strane ICTY Tuziiastvu BiH i koriscenje dokaza
pribavijenih od strane ICTY u postupcima pred Sudom
BiH !

Odjeljenje za ratne zloine Suda <i= ima ovla(enje 0prihvatiti kao dokazane0 injeni&e
koje su prethodno utvrdene od strane 9:4;. Ovo ovla(enje dato je lanom . /akona o
ustupanju predmeta od strane 9:4; 4uilatvu <i= i kori(enju dokaza pribavljenih od
strane 9:4; u postup&ima pred Sudom <i=)1.,+ #u daljem tekstu: /akon o ustupanju$. Prije
kori(enja datog ovla(enja Sud <i= mora odgovoriti na neka bitna pitanja u vezi njegovog
djelokruga i uinka.)1.-+ Prije svega Sud <i= mora utvrditi neophodna ogranienja tog
ovla(enja.
Klan . /akona o ustupanju glasi: 0!akon sasluanja stranaka Sud <i= moe na vlastitu
ini&ijativu ili na prijedlog jedne od stranaka odluiti prihvatiti kao dokazane injeni&e koje su
utvrdene pravnosnanom odlukom u drugom postupku pred 9:4; iii prihvatiti pisani
dokazni materijal iz postupaka pred 9:4; ukoliko se odnosi na pitanja od znaaja u
151
SKRIPTA:
teku(em postupku.0 3ada primjenjuje lan . za 0prihvatanje kao dokazanih0 injeni&a koje
je utvrdio 9:4; Sud <i= u stvari primjenjuje svojevrsne 0optepoznate injeni&eP. Sud
prihvata kao 0optepoznate injeni&e0 one za koje smatra da su prethodno utvrdene pa ih
ne mora dokazivati uobiajenim dokaznim postupkom.)1..+ Medutim lan . /akona o
ustupanju odnosi se samo na presudene injeni&e i pisani dokazni materijal i treba da ga u
krivinim postup&ima pred Sudom <i= vie koristi optuba nego odbrana kako bi olakala
dokazivanje injeni&a vezanih za navode optuni&e)1.1+. :ilj je da se unaprijedi
ekonominost sudskog postupka #suavanjem injeninih pitanja o kojima Sud treba
odluiti$ i osigura dosljednost sudske prakse #unapredenjem jednoobraznosti injeninih
pitanja kada postojanje razlika u utvrivanju injeni&a ne bi bilo pravedno$.)1.2+ 4o
poboljava ekspeditivnost postupka izbjegavaju(i dugotrajno ponovno izvoenje dokaza
#naroito sasiuanja svjedoka$ utvrdenih u prethodnim postup&ima pred 9:4;)1.5+.
' pogiedu utvrdivanja ogranienja lana . /akona o ustupanju relevantne presuene
injeni&e moraju ispunjavati sljede(e uslove: #*$ biti presudene od strane drugog vije(a to
znai da nije uloena alba na injeni&u ili je albeni postupak okonan)1.6+C #,$
predstavljati isti injenini nalaz a ne pravnu karakteriza&iju injeni&a)1.7+C #-$ ne smiju
biti pretjerano opime detaljne ili brojneC #.$ moraju biti dovoljno vaneC #1$ ne ponavljati
druge ve( prihva(ene dokaze ili ne biti dovoljno relevantne za predmet.)118+ Pri tome je
vano ijeavanje jednog drugog vanog pitanja koje se tie pravnog e%ekta optepoznate
injeni&e " da li su injeni&e prihva(ene kao optepoznate nepobitno dokazane da se vie
ne mogu osporavati u postup&ima ili moda optepoznata injeni&a samo utvruje
pretpostavku o tanosti neke injeni&e koju suprotna strana moe pobijati. Meutim ako je
pravni e%ekat prihvatanja neke injeni&e kao optepoznate sagiasno ianu . /akona o
ustupanju takav da je ta injeni&a nepobitno dokazana sudovi onda ne mogu ekskluzivno
uzeti kao opepoznatu injeni&u koja je predmetom opravdanog spora izmedu strana u
postupku. Kinjenini nalaz u ranijem pravnom postupku ne treba spreavati neku stranu u
novom postupku da podnese dokaze koji dokazuju da je ta injeni&a netana. 9sto tako ako
optepoznata injeni&a samo stvara pretpostavku tanosti koju suprotna strana moe
pobijati onda se optepoznate injeni&e ne mogu ograniiti samo na injeni&e za koje se
0osnovano moe re(i da nisu sporne0)11*+.
4akoe bilo bi besmisleno pokuati pobijati neku injeni&u za koju se ne moe osnovano
tvrditi da je spoma .)11,+
1.3.6.6. Zakon o primjeni odredenih privremenih mjera radi efikasnog provodenja
mandata ICTY i drugih medunarodnih restriktivnih mjera
1.3.6.6.1. Opste napomene
!a osnovu lana 9E. .. a$ 'stava <i= Parlamentarna skuptina <i= na 51. sjedni&i
Predstavnikog doma odranoj 5. marta ,882. godine i na 11. sjedni&i @oma naroda
odranoj ,5. marta ,882. godine donijela je #akon o primjeni odreenih privremenih mjera
radi efikasnog provodenja mandata I;5J, te drugih meunarodnih restriktivnih
mjera+[553]V$ Ovim zakonom se vrio opseno i detaljno ureduje primjena medunarodnih
restriktivnih mjera koje u skladu s meunarodnim pravom <i= primjenjuje protiv drava
meunarodnih organiza&ija teritorijalnih jedini&a pokreta iii %izikih i pravnih li&a kao i
drugih subjekata obuhva(enih meunarodnim restriktivnim mjerama. S tim u vezi /akonom
se posebno ureuje uvoenje i primjena odreenih privremenih mjera s &iljem privremenog
spreavanja kori(enja otudenja ili drugog raspoiaganja imovinom li&a optuenih pred
9:4; a koja nisu dostupna tom sudu i njihovih pomagaa u izbjegavanju dostupnosti tom
sudu. Svrha ovog zakona je da se u <i= predvidi nain provodenja rezoiu&ija Savjeta
bezbjednosti 'jedinjenih naroda ili odluka ?vropske unije koje predviaju medunarodne
restriktivne mjere a posebno Aezoiu&ije Savjeta bezbjednosti 'jedinjenih naroda *18-
#,88-$ i to primjenom odredenih mjera s &iljem e%ikasnog provoenja mandata 9:4; #lan
* stav -$.
/a razliku od mnogih drugih zakona koji su se pozivali na primjenu opteg pro&esnog prava
mutatis mutandis /akon o primjeni odredenih privremenih mjera radi e%ikasnog provoenja
152
SKRIPTA:
mandata 9:4; i drugih medunarodnih restriktivnih mjera ima karakter prave kodi%ika&ije koji
u potpunosti i vrlo detaljno regulie ovu materiju. lako ovaj zakon zasluuje vie panje
zbog ogranienih &iljeva ovog udbenika on (e biti prezentiran samo sa stanovita nekih
kriterijuma.
9zriito je regulisano ta se smatra +meunarodnim restriktivnim mjerama+ #lan ,$. One
ukljuuju: embargo na oruje potpune ili djelimine restrik&ije uvoza ili izvoza restrik&ije
ulaska u zemlju %inansijske restrik&ije kao i druge mjere u skladu s medunarodnim
pravom. Primjenjuju se zbog provoenja meunarodnih pravno"obavezuju(ih odluka
'jedinjenih na&ija ili da se 0pridrue0 restriktivnim mjerama ?vropske unije ili u drugim
sluajevima u skladu s medunarodnim pravom. O nainu uvodenja provodenja i ukidanja
meunarodnih restriktivnih mjera koje nisu posebno ureene ovim zakonom odluuje
Eije(e ministara <i=)11.+ i to nakon konsulta&ije s Predsjednitvom <i=.)111+ !a
%inansijske restrik&ije primjenjuju se odredbe poglavlja 99 i 999 ovog zakona i to i kad se
provode protiv drugih li&a osim optuenih pred 9:4; a nedostupnih tom sudu i njihovih
pomagaa " ako meunarodnim pravom nije drukije odreeno. O odreivanju
meunarodnih restriktivnih mjera su Ministarstvo inostranih poslova <i=)112+ i @irek&ija za
evropske integra&ije <i=)115+ duni odmah obavijestiti Eije(e ministara i Predsjednitvo .
/naenje izraza dato je u ianu - ta. a$ "d$ /akona. :ptueni je li&e protiv kojeg je
podignuta optuni&a pred 9:4; a koje nije dostupno tom sudu. 3omaga optuenog fe
svako %iziko ili pravno li&e za koje postoje osnove sumnje da prua pomo( optuenom ii&u
u izbjegavanju dostupnosti 9:4; ukljuujui i branog ili vanbranog druga srodnika po
krvi u pravoj liniji brata ili sestru usvojio&a ili usvojenika i njihovog branog ili vanbranog
druga. Pomaga je takoe i branila& ljekar ili vjerski ispovjednik optuenog li&a ako postoje
osnove sumnje da pomo( koju pruaju optuenom nije pomo( u okviru njegovog strunog
djelovanja ve( pomo( u izbjegavanju dostupnosti 9:4;. 9ondovi znae bilo kakvu
%mansijsku imovinu ili korist kao to su: #*$ gotovina ekovi novana potraivanja
mjeni&e platni nalozi i druga sredstva pla(anja #,$ depoziti kod %mansijskih institu&ija ili
dnigih subjekata salda na raunima potraivanja i prava koja proizilaze iz potraivanja #-$
vrijednosni papiri koji su predmet berzanske ili druge vrste prodaje kao to su dioni&e iii
udjeii &erti%ikati obvezni&e i druge vrste vrijednosnih papira #.$ kamate dividende i drugi
prihodi koji proistiu iz imovine #1$ kredit pravo na kompenza&iju garan&ije izvrenja i
druga %inansijska prava #2$ kreditna pisma konosmani otpremni&e i zakijuni&e #5$
dokumenti kojima se dokazuje interes u %ondovima ili %inansijskim sredstvima i #6$ svaki
drugi instrument kojim se stimulie %mansiranje izvoza. 6konomska sredstva su svaka vrsta
imovine materijalne i nematerijalne kao i pokretne i nepokretne koja ne predstavlja
%ondove ali se moe koristiti za sti&anje %ondova roba ili usluga.
3.
6.
6.
2.
P
ri
v
r
e
m
e
153
SKRIPTA:
n
e
fi
n
a
n
si
js
k
e
m
je
r
e
p
r
o
ti
v
Ii
c
a
o
p
t
u
z
e
n
i
h
p
r
e
d
I
C
T
Y
i
n
ji
h
o
vi
h

pomagaca
' vezi sa privremenim %inansijskim mjerama protiv li&a optuenih pred 9:4; i njihovih
154
SKRIPTA:
pomagaima odgovaraju(e odredbe sadri pogiavije 99 /akona #i. ."7$. Privremene mjere
koje se prema ovom zakonu primjenjuju s &iljem privremenog spreavanja kori(enja
otuenja iii drugog raspolaganja imovinom su: #*$ zamrzavanje %ondova)116+ i #,$
zamrzavanje ekonomskih sredstava)117+. /akon izriito predvia i u emu je "naaj
privremenih mjera #lan 1$: #a$ zamrzavaju se svi %ondovi i ekonomska sredstva koja
pripadaju ili su u vlasnitvu ili posjedu ili ih dri li&e prema kojem se mjere primjenjujuC #b$
%ondovi i ekonomska sredstva ne mogu se uiniti dostupnim direktno ili indirektno u
ime ili u korist li&a prema kojem se mjere primjenjuju)128+ i #&$ zabranjuju se biio kakve
radnje s &iljem direktnog ili indirektnog svjesnog izbjegavanja mjera iz ta. a$ i b$.
/akon bez ikakve ograde obavezuje sva %izika i pravna li&a organiza&ije organe i
institu&ije da odmah nakon saznanja dostave Ministarstvu bezbjednosti <i=)12*+ svaku
in%orma&iju o provodenju odiuke o primjeni mjera prema odreenom ii&u kao to je
in%orma&ija o zamrznutim raunima i iznosima kao i saradnje s tim ministarstvom u provjeri
takvih in%orma&ija. S druge strane Ministarstvo bezbjednosti moe koristiti ove in%orma&ije
samo u svrhu u koju je in%orma&ija dostavljena #lan 2 stav -$. 4o ministarstvo takoe
osniva i vodi *a"u podataka o li&ima protiv kojih su uvedene medunarodne restriktivne
mjere odnosno privremene mjere po ovom zakonu)12,+ a podatke iz baze dostavlja na
zahtjev 'jedinjenih na&ija ili ?vropske unije #lan 5$.
Odredba lana 6 u kojoj su sadrani i"u"eci "a ivotne tokove, navodi da izuzetno od
lana 1 ("naaj privremenih mjera) stav * ovog zakona Sud <i= odobri(e oslobaanje
pojedinih zamrznutih %ondova ili ekonomskih sredstava ili odobriti da se oni uine
dostupnim ako utvrdi da su %ondovi ili ekonomska sredstva neophodni za podmirenje
osnovnih ivotnih trokova ukljuuju(i trokove ishrane stanarine odnosno najamnine ili
hipoteke za prostor stanovanja lijekova i lijeenja poreza i osiguranja ili trokova javnih
komunalnih usluga. 9sto tako izuzetno od lana 1 stav * Sud <i= moe odobriti
oslobaanje pojedinih zamrznutih %ondova ili ekonomskih sredstava ili odobriti da se oni
uine dostupnim ako utvrdi da su %ondovi ili ekonomska sredstva: #a$ namijenjeni iskljuivo
pla(anju nagrade i nadoknade trokova pro%esionalne pravne pomo(i i to u razumnom
iznosuC #b$ namijenjeni iskljuivo za pla(anje naknade za redovno voenje zamrznutih
%ondova ili ekonomskih sredstavaC #&$ neophodni za vanredne trokove. Odluuju(i o tome
Sud <i= moe odrediti usiove pod kojima odobrava oslobadanje odnosno dostupnost
%ondova ili ekonomskih sredstava. Prije davanja odobrenja Sud <i= (e obavijestiti
Ministarstvo bezbjednosti i to najkasnije osam dana prije davanja odobrenja a to
ministarstvo (e o svakom odobrenju obavijestiti nadlene organe meunarodnih
organiza&ija i drava koje primjenjuju iste restriktivne mjere prema istim li&ima.
Mogu(nost oslobaanje pojedinih zamrznutih %ondova iii ekonomskih sredstava dozvoljava
i ian 7: #a$ ako su %ondovi ili ekonomska sredstva postali predmet obaveze po sudskoj
upravnoj ili arbitranoj odiu&i prije poetka primjene odluke o primjeni mjera prema
odreenom li&u #b$ ako (e se %ondovi iii ekonomska sredstva koristiti iskljuivo radi
izmirenja takve obaveze #&$ ako sudska upravna ili arbitrana odluka nije donesena u
korist li&a prema kojem su primijenjene privremene mjere zamrzavanja %ondova i
ekonomskih sredstava #d$ ako priznanje takve obaveze nije u suprotnosti s pravnim
poretkom <i=. 9 u ovom sluaju primjenjuje se isti postupak obavjetavanja kao u lanu 1.
1.3.6.6.3. Primjena privremenih fmansijskih mjera protiv iica optuzenih pred ICTY i
njihovih pomagaca
Primjena privremenih %inansijskih mjera protiv ii&a optuenih pred 9:4; i njihovih pomagaa
uredena je u tre(em poglavlju #i. *8"*.$. 3ad su u pitanju optuena lica dolaze u obzir
privremene mjere zamrzavanja %ondova i ekonomskih sredstava pri emu se primjenjuje
spisak li&a koji su utvrdili 'jedinjene na&ije ili ?vropska unija ukljuuju(i i sve njegove
izmjene i dopune. Meutim odluku kojom uvodi privremene mjere prema li&ima optuenim
pred 9:4; a nedostupnim tom sudu donosi Eije(e ministara i to na osnovu pomenutog
spiska)12-+ i objavljuje je u 0Slubenom glasniku <i=0. Protiv odluke Eije(a ministara moe
se pokrenuti postupak pred Sudom <i=.
155
SKRIPTA:
/akon se bavi i problemima primjene mjera prema pomagaima #lan **$. Privremene
mjere zamrzavanja %ondova i ekonomskih sredstava pomagaa li&a optuenih pred 9:4; a
nedostupnih tom sudu primjenjuju se prema /3P<i=. ' skladu sa s tim prema
pomagaima li&a optuenih pred 9:4; a nedostupnih tom sudu glavni tuila& <i= postupa
naroito po lanu -1 #prava i dunosti$ i lanu ,*2 #naredba o provoenju istrage$ /3P<i=.
/a odreivanje i provodenje privremenih mjera prema ovim li&ima primjenjuju se lan 21
#naredba za oduzimanje predmeta$ lan 22 #privremeno oduzimanje predmeta bez
naredbe$ lan 5, #naredba ban&i ili drugom pravnom li&u$ i lan 5- #privremeno
oduzimanje imovine radi osiguranja$ kao i ostale odredbe /3P<i=. 3ad 'jedinjene na&ije
druga medunarodna organiza&ija ili ?vropska unija odrede primjenu odreene restriktivne
mjere prema dravljaninu <i= ili drugom li&u a u vezi s postojanjem osnova sumnje da je
krivino djelo poinjeno na teritoriji <i= tuila& postupa po l. -1 i ,*2 te ostalim
odredbama /3P<i= i to im sazna za odredivanje restriktivne mjere)12.+.
/akon propisuje i o*ave"e institucija u 2i7 #lan *,$. !aime u skladu s odlukom iz lana
*8 #primjena prema optuenim li&ima$ stav - ili lana ** #primjena prema pomagaima$ st.
* i , o primjeni privremenih mjera prema odreenom li&u te s odredbama lana 1 #znaaj
privremenih mjera$ i odlukama iz lana 6 #izuze&i za ivotne trokove$ i lana 7 #izuze&i za
pojedine obaveze$ naroito postoje sljede(e obaveze: #a$ sve nadlene institu&ije u <i=
koje raspoiau poda&ima o imovini li&a prema kojem se mjere primjenjuju dune su u
okviru svoje nadlenosti preduzeti konkretne mjere s &iljem primjene privremenih mjeraC #b$
sve banke i druge %inansijske institu&ije kao i osiguravaju(a drutva u <i= kod kojih li&e
prema kojem se primjenjuju mjere ima otvoren raun duni su onemogu(iti novane
transak&ije s rauna tog li&aC #&$ svi organi i institu&ije u <i= koji prema zakonu vode
eviden&iju o imovini duni su u okviru svoje nadlenosti onemogu(iti promjenu prava
vlasnitva prenos prava vlasnitva ili posjeda i optere(enje imovine)121+.
' lanu *- /akon u punoj mjeri omogu(ava prestanak primjene mjera prema optuenim
licima$ 4ako primjena privremenih mjera zamrzavanja %ondova i ekonomskih sredstava
prema pojedinom li&u optuenom pred 9:4; a nedostupnom tom sudu prestaje
odredivanjem prestanka primjene mjere prema tom li&u. Odluku o prestanku primjene
mjere prema optuenom li&u donosi Eije(e ministara i to na osnovu spiska li&a prema
kojima se primjenjuju odreene mjere a koji su utvrdili 'jedinjene na&ije ili ?vropska
unija)122+. Aazlozi prestanka primjene mjere prema li&u optuenom pred 9:4; a
nedostupnom tom sudu su: #a$ako je optueno li&e prema kojem su odreene privremene
mjere postalo dostupno institu&ijama <i= ili direktno 9:4;C #b$ ako se utvrdi da je optueno
li&e prema kojem su odreene privremene mjere preminuloC #&$ u drugim sluajevima u
skladu s meunarodnim pravom. 4akode s &iljem utvrivanja postojanja razloga za
prestanak primjene mjera Eije(e ministara razmatra spisak optuenih ii&a prema kojima se
primjenjuju mjere u najkra(em mogu(em roku od ostvarenja nekog od pomenutih razloga
a najmanje svaka tri mjese&a od dana poetka primjene mjera ali se privremena mjera ne
moe prestati primjenjivati u <i= prije nego to je prestala njena primjena na
meunarodnom nivou.
/akon se izriito izjanjava i o prestanku primjene mjera prema pomagaima #lan *.$. Ova
privremena mjera ukinu(e se u sluajevima iz lana *- #prestanak primjene mjera prema
optuenim li&ima$ stav - ta. a$ i b$ ako ne postoji neki drugi razlog za njenu primjenu
prema krivinom zakonodavstvu <i=.
1.3.6.6.4. Prekrsajne odredbe
/akon odreuje #lan *1$ da (e se novanom kaznom u iznosu od 18.888 do *18.888 3M
kazniti za prekraj pravno li&e ako: #a$ protivno odredbama lana 1 #znaaj privremenih
mjera$ i lana *, #obaveze institu&ija$ stav * taka b$ a u skladu s odlukama iz lana 6
#izuze&i za ivotne trokove$ st. * i , lana 7 #izuze&i za pojedine obaveze$ stav * lana
*8 #primjena prema optuenim li&ima$ stav - ili lana ** #primjena prema pomagaima$ st.
* i , " ne zamrzne %ondove ili ekonomska sredstva koja pripadaju ili su u vlasnitvu ili
156
SKRIPTA:
posjedu ili ih dri li&e prema kojem se mjere primjenjuju ili #b$ protivno odredbama lana 1 i
lana *, stav * taka b$ a u skladu s odlukama iz lana 6 st. * i , lana 7 stav * lana *8
stav - ili iana ** st. * i , " uini dostupnim %ondove ili ekonomska sredstva direktno ili
indirektno u ime ili u korist li&a prema kojem se mjere primjenjuju. /a ove prekraje
kazni(e se i odgovomo li&e u pravnom li&u novanom kaznom u iznosu od 1.888 do *1.888
3M a %iziko li&e novanom kaznom u iznosu od ,.888 do 1.888 3M " ako se %iziko li&e
moe zakonito baviti reievantnim djeiatnostima.
' lanu *2 /akon regulie da (e se novanom kaznom u iznosu od 1.888 do *1.888 3M
kazniti za prekraj pravno li&e ako: #a$ protivno odredbi lana 2 #obaveza dostavljanja
in%orma&ija$ stav * ne dostavi odmah po saznanju Ministarstvu bezbjednosti svaku
in%orma&iju o provoenju odluke o primjeni mjera prema odreenom li&u ili ne sarauje sa
Ministarstvom bezbjednosti u provjeri takvih in%orma&ijaC ili #b$ protivno odredbi lana 2 stav
, ne in%ormie Ministarstvo bezbjednosti o izvravanju doznaka iz iana 1 #znaaj
privremenih mjera$ stav -. /a ove prekraje kazni(e se i odgovomo li&e u pravnom li&u
novanom kaznom u iznosu od 188 do *.188 3M a %iziko li&e novanom kaznom u iznosu
od -88 do 788 3M " ako se %iziko li&e moe zakonito baviti reievantnim djelatnostima.
1.3.6.6.5. PreIazne i zavrsne odredbe
/akon regulie i praenje primjene privremenih fmansijskih mjera prema optuenim licima i
pomagaima #lan *5$. 4o je u nadlenosti Ministarstva bezbjednosti koje po potrebi o
tome izvjetava Eije(e ministara a najmanje svaka tri mjese&a ili na zahtjev Eije(a
ministara. Obaveza je Ministarstva bezbjednosti da u okviru svojih ovla(enja preduzme
odgovaraju(e mjere s &iljem spreavanja postupaka koji bi mogli dovesti do posljedi&a
suprotnih sadraju privremenih mjera.
3raenje provoenja meunarodnih restriktivnih mjera #lan *6$ je u nadlenosti
meuresorne grupe. !ju na zahtjev Predsjednitva ili prijedlog Ministarstva inostranih
poslova ili Ministarstva bezbjednosti osniva Eije(e ministara. Meuresorna grupa je stalno
radno tijelo a ine je predstavni&i ministarstava nadlenih za inostrane poslove
bezbjednost odbranu %inansije ekonomske odnose i pravdu. Strune i administrativne
poslove za meduresomu gmpu obavlja Ministarstvo inostranih poslova a nain njenog rada
uredi(e se poslovnikom koji donosi sama grupa.
!a kraju Eije(e ministara je obavezano uskladiti s odredbama ovog zakona svoju odluku
kojom se li&ima osumnjienim od strane 9:4; koja nisu dostupna 9:4; onemogu(ava da
raspolau svojom imovinom u <i=)125+ #lan *7$.
1.3.6.6. ZakIjucne napomene
'svajanje odgovaraju(eg i kvalitetnog implementa&ijskog prava u odgovaraju(im dravama
je od presudnog znaaja za uspjeh 9:4;. 4o je isto tako vrlo znaajno za ravnopravno
lanstvo bilo koje drave u zajedni&i naprednih drava. >ko bi neka drava donijela
neodgovaraju(e zakonodavstvo usmjereno ka izbjegavanju obaveza koje name(e 9:4;
rizikuje da time bude izloena politikoj i drugoj izola&iji. O tome bi trebalo da vodi rauna
svako onaj koji svojim angamanom utie na pro&es implementa&ije)126+.
1.3.7. Medunarodni krivicni sud (ICC)
1.3.7.1. Organizacija ICC i obavIjanje posIova pravosudne uprave 1.3.7.1.1. Uopsteno
o organizaciji ICC
Organiza&ija 9:: se zasniva na njegovoj stalnosti i nezavisnosti kao i zada&ima koji su mu
na opti nain odreeni u lanu * Aimskog statuta. Osnovni izvor prava o organiza&iji i
obavljanju poslova pravosudne uprave je Aimski statut. Meutim brojna pitanja ureuju se
detaljno Pravilima o postupku i dokazima kao i drugim aktima koje usvaja Skuptina
drava stranaka ukljuuju(i i odreene ugovore npr. s 'jedinjenim na&ijama. Klanom 1,
stav * Aimskog statuta propisano je da sudije apsolutnom ve(inom glasova donose u
skiadu sa ovim statutom i Pravilima o postupku i dokazima 0propise koji su nuni za
njegovo rutinsko djelovanje.0
Postojanje posebnog odnosa 9:: sa 'jedinjenim na&ijama ureduje lan , Aimskog statut:
0Sud (e biti stavljen u odnos s 'jedinjenim narodima na osnovu ugovora kojeg (e potvrditi
157
SKRIPTA:
Skuptina drava stranaka ovog statuta te nakon toga u ime 9:: zakljuiti njegov
predsjednik.0 Saradnja 9:: i 'jedinjenih na&ija je zasnovana dakle na konsensuainim
osnovama i ona se zasniva na ugovoru. Sa tim ugovorom treba da se saglasi Skuptina
drava stranaka a po pribavljanju te saglasnosti ugovor u ime 9:: zakijuuje njegov
predsjednik. Poseban odnos 9:: sa 'jedinjenim na&ijama proizilazi i iz prirode krivinih
djela koja spadaju u njegovu nadienost.
Sjedite 9:: je u =agu u =olandiji koja se smatra dravom doma(inom tog suda. 9:: (e s
dravom doma(inom zakljuiti ugovor o sjeditu koji (e potvrditi Skuptina drava stranaka
te nakon toga u ime 9:: zakljuiti njegov predsjednik #lan - stav , Aimskog statuta$.
Predsjednik 9:: praktino zakljuuje taj sporazum sa dravom doma(inom i to u ime i za
raun tog suda)127+. Sud moe zasjedati i na drugom mjestu kad god to smatra poeljnim
u skladu s odredbama ovog statuta.
9:: ima 0meunarodni pravni karakter
..
(pose*an meunarodnopravni su*jektivitet)N 09::
takode ima takvu pravnu sposobnost koja mu je nuna za obavljanje njegovih %unk&ija i
ispunjenja njegove svrhe0 #lan . stav * Aimskog statuta$. 9:: moe obavljati svoje
%unk&ije i ovla(enja na nain propisan ovim statutom na teritoriji bilo koje drave stranke
te na osnovu posebnog ugovora na teritoriji bilo koje druge drave. @rave stranke (e
trebati prilagoditi doma(i pravni sistem " da bi zadovoljile zahtjevu da 09:: moe ispunjavati
svoje %unk&ije i ovla(enja na nain propisan ovim statutom na teritoriji biio koje drave
stranke0.
Organiza&ija 9:: se zasniva na utvrivanju osnovnih organa tog suda to se prepli(e i sa
njegovom %unk&ionalnom nadleno(u. Organe 9:: odreuje lan -. Aimskog statuta. 4o
su: #a$ PredsjednitvoC #b$ albeno odjeljenje pretresno odjeljenje i pretpretresno
odjeljenjeC #&$ 'red tuio&a i #d$ Sekretarijat. 'z navedene organe Statutom je predvidena i
Skuptina drava stranaka koja obavlja poslove koje bismo mogii nazvati posiovima
pravosudne uprave)158+ #ian **,$. ' nekim drugim odredbama Statut spominje i sjedni&u
svih sudija ija nadlenost obuhvata ve(i broj odluka npr. poput izbora predsjednika i
potpredsjednika 9:: #lan -6 stav *$ preporuka za smjenjivanje sudija #lan .2 stav ,
taka #a$$ i donoenje propisa o poslovanju 9:: #lan 1, stav *$. Predsjednitvo i sudska
odjeljenja moemo smatrati sudskim organima u uem smislu rijei jer ih ine sudije i u
neposrednoj su vezi s obavijanjem njihove sudijske %unk&ije)15*+.
1.3.7.1.2. Sudije, sudskaodjeijenja i vijeca
Aimski statut regulie sljede(a pitanja koja se odnose na broj sudija 9::: #*$ minimalan broj
sudija koji istovremeno predstavlja i redovan brojani sastav nosila&a pravosudnih %unk&ija
u 9::C #,$ mogu(nost pove(anje tog brojaC #-$ mogu(nost smanjenja
prethodnog ve( pove(anog broja sudija)15,+. Sud ima *6 sudija koji se biraju kao lanovi
9:: s punim radnim vremenom i moraju biti dostupni za obavljanje dunosti na tom osnovu
od poetka svojih mandata #lan -1 stav * Aimskog statuta$. Predsjednik i dva
potpredsjednika u svakom sluaju stupaju u slubu s punim radnim vremenom a ostale
sudije prema optere(enosti Suda. Medutim i sudije koji trenutno ne rade s punim radnim
vremenom moraju stalno biti Sudu dostupni za obavljanje sudijske dunosti.
Predsjednitvo moe na osnovu optere(enja 9:: te uz konsulta&ije sa svojim lanovima s
vremena na vrijeme donositi odluke u kojoj mjeri preostale sudije moraju obavljati dunost
s punim radnim vremenom ali nijedan takav dogovor ne smije uti&ati na primjenu lana .8
Aimskog statuta. 4akoe %inansijski aranmani za sudije koji ne moraju obavljati dunost s
punim radnim vremenom bi(e ureeni u skladu s lanom .7.
Predsjednitvo djeluju(i u ime 9:: moe predloiti pove(anje broja od *6 sudija ukazuju(i
na razloge zbog ega to smatra nunim i prikladnim. Sekretar mora bez odlaganja
dostaviti svaki takav prijedlog svim dravama strankama #lan -2 stav , taka #a$ Aimskog
statuta$. Svaki (e takav prijedlog tada biti razmotren na sastanku Skuptine drava
stranaka koji (e biti sazvan u skladu sa lanom **, Aimskog statuta. Prijedlog (e se
smatrati prihva(enim ako ga na sastanku glasanjem potvrdi dvije tre(ine lani&a Skuptine
drava stranaka te (e stupiti na snagu u vrijeme koje odredi Skuptina drava stranaka.
158
SKRIPTA:
!akon to na osnovu take #b$ lana -2 stav , Aimskog statuta bude prihva(en prijediog
za pove(anje broja sudija izbor dodatnih sudija odra(e se na sljede(em sastanku
Skuptine drava stranaka u skladu sa st. -"6 lana -2 te sa lanom -5 stav , Aimskog
statuta.
!akon to prijedlog za pove(anje broja sudija bude prihva(en i stupi na snagu na osnovu
ta. #b$ i #&$#i$ stava , lana -2 Aimskog statuta Predsjednitvo (e u bilo koje doba nakon
toga smjeti predloiti smanjenje broja sudija ako to opravdava radno optere(enje 9:: pod
uslovom da broj sudija ne bude smanjen ispod broja *6. S prijedlogom (e se postupiti
prema postupku propisanom ta. #a$ i #b$ stava , lana -2. ' sluaju da prijedlog bude
prihva(en broj sudija (e se postupno smanjivati kako budu isti&ali mandati sudija koji rade
9:: sve dok se ne dosegne potreban broj.
Moralni integritet sudija je odreen kroz dva aspekta odnosno kroz kombina&iju razliitih
parametara: sudije se biraju iz reda li&a visokog moralnog karaktera nepristrasnosti i
integriteta koji u njihovim dravama udovoljavaju uslovima za izbor za najvie sudijske
dunosti #lan -5 stav - taka #a$ Aimskog statuta$. @akle odreuju se moralne osobine
koje kandidati za sudije moraju da posjeduju #sudije se biraju iz reda li&a visokih moralnih
kvaliteta koje su nepristrasne i integriteta$ i upu(uje na propise na&ionalnih
zakonodavstava #sudije moraju posjedovati kvali%ika&ije koje su potrebne za izbor nanajvie
sudijske %iink&ije u zemlji iz koje potiu$.
'z ovaj opti uslov za izbor sudije kandidati moraju udovoljiti i jednom od posebnih uslova
koji se sastoji u pripadanju jednom od dva pro%esionalna kruga. Prvi je krug pravnika
praktiara koji imaju odgovaraju(e iskustvo na podruju krivinog materijalnog prava i
krivinog postupka te nuno relevantno iskustvo u krivinom postupku kao sudija tuila&
advokat ili u kom drugom slinom svojstvu. @rugi krug li&a iz kojeg se mogu regrutovati
sudije jesu oni koji imaju priznatu strunost na relevantnim podrujima meunarodnog
prava #npr. meunarodno humanitarno pravo i ljudska prava$ i bitno i za rad 9:: veliko
iskustvo u pravnikoj pro%esiji. Sudije ine %orum meunarodnih eksperata koji zastupaju
glavne svjetske zakonodavne sisteme. 'z to kandidati za sudije moraju 0odiino poznavati
i teno govoriti najmanje jedan od radnih jezika Suda0 #lan -2 stav - taka #&$ Aimskog
statuta$)15-+.
Postupak izbora sudija u Aimskom statutu se odnosi kako na predlaganje kandidata od
strane drava stranaka tako i na konkretan izbomi postupak. Pravo predlaganja kandidata
za sudije 9:: jeste eksklu"ivno pravo drava stranaka Aimskog statuta. 9ni&ijativa za izbor
konkretnog li&a za sudiju odnosno njegovo predlaganje potie od drava stranaka
Aimskog statuta. 3andidate za sudije predlau drave stranke i to na osnovu postupka koji
primjenjuju za najvie sudijske dunosti u toj dravi ili u postupku predvidenom za
prediaganje kandidata za Meunarodni sud pravde kako to predvia njegov statut. @rave
mogu predlagati i kandidate koji nisu njeni dravljani aii u svakom siuaju moraju biti
dravijani jedne od drava stranaka. Prijediozi moraju biti popra(eni izjavom koja u nunim
detaljima navodi na koji nain kandidat ispunjava uslove koje propisuje stav - lana -2
Aimskog statuta. Skuptina drava stranaka moe da odlui osnovati ako je to prikladno
Savjetodavni odbor za nomina&ije i u tom sluaju sastav Odbora i njegov mandat odredi(e
Skuptina drava stranaka #lan -2 stav . taka #&$ Aimskog statuta$. 3ao to se vidi i iz
samog njegovog naziva taj odbor preteno ima odreenu konsultativnu i pravno"tehniku
ulogu ali ne rjeava meritoma pitanje koja se odnose na izbor sudija)15.+.
Sudije bira Skuptina drava stranaka a izabrana su ona li&a koja dobiju najvie glasova i
dvotre(insku ve(inu glasova prisutnih predstavnika drava. ' sluaju da prilikom prvog
giasanja ne bude izabran dovoljan broj sudija odra(e se dodatna glasanja u skladu s
postupkom propisanim takom #a$ stava 2 lana -2 sve dok se ne popune preostala
mjesta. @voje sudija ne smiju biti dravljani iste drave. Ii&e koje se za potrebe ianstva u
9:: moe smatrati dravijaninom vie drava smatra(e se dravljaninom drave u kojoj to
li&e obino koristi svoja graanska i politika prava.
9zbor se obavlja koriste(i dva popisa #popis > i popis <)151+$ pri emu se pri prvom izboru
159
SKRIPTA:
s popisa > bira najmanje devet a sa < najmanje pet sudija #lan -2 stav 1 Aimskog
statuta$. !aredni izbori bi(e organizovani na takav nain da se u 9:: ouva razmjer sudija
koji imaju kvali%ika&ije prema dva spomenuta popisa. !e mogu se izabrati dvoje sudija iz
iste drave a pri izboru (e se paziti na zastupljenost glavnih pravnih sistema u svijetu
pravednu teritorijalnu zastupljenost kao i ravnopravnu zastupljenost mukih i enskih
sudija #lan -2 stav 6 taka #a$ Aimskog statuta$.
Sudije se biraju na devet godina i ne mogu biti ponovno birani. 9nteresantno je da mandat
svih sudija nije jednake duine ve( to zavisi od 0sre(e0 izabranih sudija)152+. 4ako pri
prvom izboru rijebom se odreuje tre(ina sudija koji se biraju na tri Gest i devet godina a
one sudije koje su birani na tri godine " mogu biti reizabrani na puni mandat. 9ako je
maksimalno trajanje mandata devet godina to nije uvijek apsolutno ve( u odreenim
siuajevima sudija moe da nastavi da vri svoju dunost to je povezano kako sa
njegovim %unk&ionalnim statusom u 9:: tako i sa trajanjem konkretnih postupaka odnosno
%aze u kojoj se postupak nalazi)155+. !aime sudije kojima je istekao mandat ostaju na
dunosti do
9:: na teritoriji svake drave stranke uiva pogodnosti i imunitet koji su nuni za
ostvarivanje njegovih &iljeva #lan .6 stav * Aimskog statuta$. !a osnovu lana .6 stav ,
0kad obavljaju poslove Suda ili poslove povezane s tim poslovima sudije tuila& zamjenik
tuio&a i sekretar uivaju iste pogodnosti i imunitet kakav imaju e%ovi diplomatskih
predstavnitava te moraju nakon isteka svojih mandata zadrati dodijeljeni im imunitet od
pravnog progona ma koje vrste u vezi s izreenim i pisanim rijeima ili aktima koje su
izvrili u svom slubenom svojstvu.0 Odluku o oduzimanju imuniteta sudijama donosi
apsolutnom ve(inom giasova opta sjedni&a svih sudija. Spe&i%ino je ovla(enje opte
sjedni&e svih sudija da dvotre(inskom ve(inom donosi i privremena pravila o postupku i
dokazima i to u sluaju hitnosti i koja se primjenjuju do naredne sjedni&e Skuptine drava
stranaka #lan 1* stav - Aimskog statuta$. Meutim takva privremena pravila ne mogu se
primjenjivati retroaktivno na tetu optuenog protiv koga se vodi istraga ili koji se krivino
goni ili koji je osuen #lan 1* stav . Aimskog statuta$.
9:: moe otkloniti privilegije i imunitet u skladu sa pro&edurama koje su propisane lanom
.6 stav 1. Sporazum o pogodnostima i imunitetu 9:: postavlja ograniene pogodnosti
imunitet i olaki&e koje (e uivati zamjenik sekretara osoblje 'reda tuio&a i osoblje
Sekretarijata kao i tretman koji (e uivati advokati strunja&i svjedo&i i sva druga li&a koja
moraju biti prisutna u sjeditu 9:: #lan .6 st. - i .$.
Klan ,5 #0!ebitnost slubenog svojstva0$ je od presudnog znaaja za obavezu na saradnju
i komplementame mehanizme: 0#*$ Ovaj statut primjenjuje se jednako na sva li&a bez
razlike zasnovane na slubenom svojstvu. !aprotiv slubeno svojstvo e%a drave ili vlade
lana vlade ili parlamenta izabranog zastupnika ili vladinog slubenika ne smije nikako
izuzeti neko li&e od krivine odgovomosti na osnovu ovog statuta niti (e to samo po sebi
predstavljati osnov za umanjenje kazne. #,$ 9munitet ili posebna pravila postupka koja bi
mogla biti povezana sa slubenim svojstvom nekog li&a bilo na osnovu na&ionalnog ili
medunarodnog prava ne spreava Sud da uspostavi svoju nadlenost nad takvim li&em.0
!eke drave imaju zakonska ili ustavna pravila koja ograniavaju krivinu odgovornost ili
krivinu pro&eduru koja se primjenjuje na neke od slubenika. !eki imuniteti su apsolutni
dok su drugi ogranieni na djela uinjena u vrenju slubene dunosti ili vrijede za sva
djela izuzev odreenih #kao to je izdaja$.
9munitet moe biti ogranien samo na e%a drave ili se protezati na lanove vlade lanove
parlamenta ili na visoke %unk&ionere u irem smislu. /akon moe zahtijevati da se posebnoj
vrsti slubenika sudi samo pred odreenim doma(im sudom ili organom i nametnuti
pro&eduralne zahtjeve kao to je glasanje parlamenta. 3onano imunitet i ogranienja od
krivinog gonjenja mogu se nastaviti ili biti skinuti u &ijelosti ili djelimino po isteku mandata.
<ez obzira na to kakve odredbe predviaju na&ionalni zakoni drave stranke (e ih eljeti
izjednaiti sa zahtjevima iz lana ,5 Aimskog statuta.
160
SKRIPTA:
:lan ,5 treba posmatrati zajedno sa lanom 76 stav * u kojem stoji da 9:: ne smije
pokrenuti postupak povodom zahtjeva za predaju ili pomo( koji bi od drave kojoj je zahtjev
upu(en zahtijevao da djeluje suprotno svojim obavezama koje ima na osnovu
meunarodnog prava u vezi sa dravnim ili diplomatskim imunitetom li&a ili imovine tre(e
drave osim ukoliko prije toga na osnovu saradnje s tom tre(om dravom 9:: ne
postigne njeno odri&anje od imuniteta. Klan ,5 se stoga primjenjuje na slubenike drave
stranke kojoj je upu(en zahtjev i ini jasnom namjeru Aimskog statuta da se krivina
odgovornost podjednako pripisuje slubeni&ima na svim nivoima i da primjenjivanje
nadlenosti 9:: ne moe biti sprijeeno imunitetom koji je obezbijeen po na&ionalnom
zakonu ili drugim pro&eduralnim zabranama. !a osnovu lana 76 s druge strane
slubeni&i tre(ih drava mogu imati koristi od takvog imuniteta ali samo u tolikoj mjeri
koliko to dozvoljava na&ionalno pravo i ukoiiko se tre(a drava ne odrekne imuniteta.
Odredba lana 76 stav * koja propisuje da 9:: 0ne smije pokrenuti postupak povodom
zahtjeva za predaju i pomo(0 ukazuje na to da (e pro&jena dostupnosti imuniteta po
doma(em pravu biti obavljena kada se zahtjev bude razmatrao prvi put tako da zahtjevi
inkonzistentni sa na&ionalnim pravom ne(e biti ni poslani. 9:: (e prvenstveno morati
0izvagati0 znaaj svakog oblika saradnje koji ukljuuje tre(e drave " kako bi utvrdio
saglasnost sa <ekom konven&ijom o diplomatskim i konzularnim odnosima sa
primjenjivim obiajnim pravom i svim ostalim relevantnim izvorima meunarodnog prava.
Moe se zakljuiti da drave stranke imaju obavezu preispitati svoje na&ionalno pravo kako
bi obezbijedile punu koopera&iju u skiadu sa Aimskim statutom u pogledu visokih
%imk&ionera kako je opisano u lanu ,5. 9munitet dat po na&ionalnom pravu li&ima ili
imovini tre(ih drava ne bi trebalo da bude iri od onog koji je raspoloiv po relevantnom
na&ionalnom pravu " ako drava eii nastaviti saradnju u skladu sa Aimskim statutom.
Prema lanu 76 stav , Aimskog statuta 9:: ne smije pokrenuti postupak povodom
zahtjeva za predaju koji bi od drave kojoj je zahtjev upu(en zahtijevao da djeluje suprotno
svojim obavezama koje ima na osnovu meunarodnih ugovora putem kojih je za predaju
li&a te drave 9:: potrebna saglasnost drave koja to li&e alje. 9zuzetak je ako 9:: prije
toga ne uspostavi saradnju s dravom koja to li&e alje i u tom smislu dobije saglasnost za
predaju.
1.3.7.1.4. Predsjednistvo
Predsjednitvo 9:: predstavlja oblik organiza&ije rada tog suda. Kine ga sudije koje
predstavljaju njegove ianove i koje na dunost stupaju sa punim radnim vremenom od
trenutka kada budu izabrani #lan -1 stav , u vezi sa lanom -6 stav * Aimskog statuta$.
Predsjednitvo moe s vremena na vrijeme odiuivati o tome u kojoj mjeri preostale sudije
moraju obavljati dunost s punim radnim vremenom pri emu se takva odluka zasniva na
sljede(em: #*$ pro&jeni optere(enja 9:: i #,$ sprovedenim konsuita&ijama sa svojim
lanovima #lan -1 stav - Aimskog statuta$. 4akav sporazum ne smije da utie: #*$ na
nezavisnost sudija u obavljanju njihovih #sudijskih$ %unk&ijaC #,$ na zabranu sudijama da se
uputaju u vrenje bilo kakvih aktivnosti koje bi se mogle mijeati sa njihovom sudijskom
%unk&ijom ili bi mogie da dovedu u pitanje povjerenje u njihovu nezavisnostC #-$ na zabranu
sudijama koji su izabrane za stalne lanove odnosno sudije sa punim radnim vremenom u
9:: da se pro%esionaino bave biio kakvim drugim zanimanjima #lan .8 st. *"- u vezi sa
lanom -1 stav - Aimskog statuta$.
Predsjednitvo 9:: ine predsjednik i dva potpredsjednika)156+. Riraju ih sve sudije
apsolutnom ve(inom giasova na period od tri godine uz mogu(nost jo jednog izbora na
istu dunost #lan -6 stav * Aimskog statuta$. Prvi potpredsjednik zamjenjuje predsjednika
u sluaju kad je predsjednik nedostupan iii izuzet. @rugi potpredsjednik zamjenjuje
predsjednika u sluaju kad su i predsjednik i prvi potpredsjednik nedostupni iii izuzeti.
Predsjednitvo je odgovomo za ispravno upravljanje 9:: uz izuzetak 'reda tuio&a)157+
kao i obavijanje ostalih %unk&ija predvienih Statutom. 3ada je u pitanju saradnja izmedu
ova dva sudska organa znaajno je to da oni dopunjuju jedan drugog u pitanjima od
161
SKRIPTA:
zajednike vanosti)168+. lz navedenog se vidi da Predsjednitvo i opta #plenarna$
sjedni&a sudija dijele poslove sudske uprave " poslovi pravosudne uprave u nadlenosti su
Skuptine drava stranaka)16*+.
1.3.7.1.5. Uredtuzioca
'red tuio&a je u smislu lana -. stav * taka #&$ Aimskog statuta de%inisan #uz
Predsjednitvo sudska odeljenja i Sekretarijat$ kao jedan od organa 0;; to predstavlja i
naslov lan -. Statuta. 4ime se i na jednom terminolokom nivou ukazuje na postojenje
sasvim izvjesne i %unk&ionalne i organiza&ione veze izmedu i 'reda tuio&a. Ovakvo
rjeenje ima svoju tradi&iju i u statutima ad hoc meunarodnih krivinih tribunala za
nekadanju SHAD i Auandu a slino ijeenje se primjenjivalo i tokom suenja u !irnbergu i
4okiju.
'red tuio&a djeluje nezavisno kao poseban organ 9:: i odgovoran je za primanje dojava i
svih potkrijepljenih podataka o krivinim djelima iz nadlenosti 9:: za njihovo ispitivanje i
za provodenje istrage i krivinog gonjenja pred 9:: #lan ., stav * Aimskog statuta$.
Posebne obaveze tuila& ima prema Savjetu bezbjednosti 'jedinjenih na&ija kada mu taj
organ proslijedi odreeni sluaj radi istrage. 4ako je Savjet bezbjednosti '! #Aezolu&ijom
broj *17- od -*. marta ,881. godine$ odluio da situa&iju u sudanskoj pokrajini @ar%iir koju
karakterie dugogodinji unutranji oruani sukob sa masovnim krenjem normi
meunarodnog humanitamog prava i ljudskih prava proslijedi tuio&u 9:: radi istrage. 4om
rezolu&ijom tuila& je obavezan da u roku od tri mjese&a od usvajanja rezolu&ije dostavi
izvjetaj Savjetu bezbjednosti o aktivnostima koje je preduzeo u tom sluaju te da nakon
toga takve izvjetaje dostavlja svakih est mjese&i)16,+.
4uila& obavlja %unk&iju gonjenja u skladu s Statutom i Pravilima o postupku i dokazima:
provodi istragu)16-+ sastavlja i zastupa optuni&u na glavnom pretresu podnosi pravne
lijekove i obavlja ostale potrebne poslove. >ko se analiziraju odredbe Aimskog statuta koje
se odnose na %unk&iju krivinog gonjenja moe se zakljuiti da sve nadlenosti u %unk&iji
gonjenja pripadaju inokosnom organu " tuio&u. /ato bi bilo ispravnije re(i da je organ
#inokosni$ 9:: tuila& a da je 'red tuio&a sluba koja mu pomae)16.+. !ijedan lan
'reda ne smije traiti upute ili postupati na osnovu uputa koje potiu iz bilo kakvih vanjskih
izvora.
4uila& je na elu 'reda i ima sva ovla(enja za upravljanje i voenje poslova 'reda
ukljuuju(i i osoblje prostor i druga sredstva #lan ., stav , Aimskog statuta$. 4uio&u
pomae jedan ili vie zamjenika tuio&a koji imaju pravo provesti bilo koju radnju koju od
njih na osnovu ovog statuta zatrai tuila&. 4uila& i njegovi zamjeni&i moraju biti razliitog
dravljanstva i zaposleni u 'redu s punim radnim vremenom.
4uila& i njegovi zamjeni&i moraju biti li&a visokog moralnog karaktera (etiki aspekt),
odnosno visoko struni i imati veliko praktino iskustvo u krivinom gonjenju ili suenju kao
i govoriti barem jedan od radnih jezika 9:: (ekspertski aspekt)$ <ira ih tajnim glasanjem
Skuptina drava stranaka. /amjeni&i tuio&a biraju se na isti nain s popisa kandidata koji
izradi sam tuiia& pri emu za svako slobodno mjesto moraju biti predloena tri kandidata.
Mandat tuio&a i njegovih zamjenika je devet godina ako pri izboru ne budu izabrani na
kra(i mandat i ne(e mo(i biti birani na istu dunost jo jednom. 4uila& i njegovi zamjeni&i
se isto kao i sudije ne smiju baviti aktivnostima koje bi mogle uti&ati na njihovu
nezavisnost niti se uputati u bilo kakvo zanimanje pro%esionaine prirode #lan ., stav 1
Aimskog statuta$.
Odredbe o odstupanju i izuze(u sudija se na odgovaraju(i nain primjenjuju na tuio&a i
njegove zamjenike #lan ., st. 2 5 i 6 Aimskog statuta$. !i tuila& niti zamjenik tuio&a ne
smiju uestvovati ni u kom predmetu u kojem bi njihova nepristranost mogla razumno do(i
u sumnju i to po biio kojem osnovu. Oni (e biti izuzeti iz predmeta ako su izmeu ostalog
prethodno ve( uestvovali u biio kojem svojstvu u tom predmetu pred 9:: ili u povezanom
krivinom predmetu na na&ionainom nivou koji je ukljuivao li&e protiv kojeg se vodi istraga
ili koje se krivino goni. Ii&e protiv kojeg se vodi istraga ili se krivino goni moe u svako
doba zahtijevati izuze(e tuio&a ili zamjenika tuio&a po ovom osnovu. Odluka
162
SKRIPTA:
8 odstupanju tuio&a i njegovih zamjenika je u nadlenosti Predsjednitva a odluka o
izuze(u " u nadlenost albenog vije(a.
4uila& imenuje savjetnike #eksperte$ pravne struke s potrebnim iskustvom o pojedinim
problemima ukluuju(i ali ne ograniavaju(i se na seksualno i polno nasilje kao
* nasilje nad dje&om #lan ., stav 7 Aimskog statuta$. Ovi savjetni&i su posebna kategorija
li&a povezanih sa tuilakom %unk&ijom ali bez %ormalnog vrenja %'nk&ije tuio&a ili
njegovog zamjenika. Aimski statut je opravdano poklonio veliku panju zatiti tzv. posebno
ranjivih #vulnarablih$ kategorija rtava to se prvenstveno ini radi spreavanja ili
minimiziranja tzv. sekundarne viktimiza&ije ovakvih rtava krivinog djela)161+. '
pojmovnom smislu ovakva su li&a jedna posebna vrsta strunih li&a koji pomau tuio&u
kao stran&i ali je njihova uioga ira od stranake asistencije jer oni prije svega treba da
pomognu rtvi krivinog djela odnosno ote(enom u krivinom postupku u pogledu ega
odreene obaveze ima i sud pred kojim se odvija postupak)162+.
4uila& i njegovi zamjeni&i mogu biti smijenjeni pod istim uslovima kao i sudije s tim da
odluku o smjenjivanju tuio&a donosi Skuptina drava stranaka i to apsolutnom ve(inom
glasova dok u sluaju smjenjivanja zamjenika takvu odluku donosi na prijedlog tuio&a
#lan .2 st. * i , Aimskog statuta$. 4uila& i njegovi zamjeni&i mogu biti smijenjeni i ako ne
mogu obavljati svoje dunosti koje nalae Aimski statut a dis&iplinski odgovaraju u skladu
sa Pravilima o postupku i dokazima. 'z to odredba lana .7 Aimskog statuta o plati
naknadama i trokovima primjenjuje se na tuio&a i njegove zamjenike #kao i na sudije
sekretara i njegovog zamjenika$.
4uila& i njegovi zamjeni&i uivaju imunitet kakav imaju i sudije. !akon prestanka %unk&ije
tuila& i njegovi zamjeni&i zadravaju imunitet u odnosu na pravni progon bilo koje vrste a
u odnosu na izgovorenu ili pisanu rije ili akt radnje koje su uinili u siubenom svojstvu
tokom mandata #lan .6 stav , Aimskog statuta$. /amjenik sekretara osoblje 'reda
tuio&a i osoblje Sekretarijata uivaju pogodnosti i imunitet i sredstva nuna za vrenje
svojih dunosti u skladu sa Sporazumom o pogodnostima i imunitetu 9::. Meutim
pogodnosti i imunitet tuio&a i njegovih zamjenika mogu biti otklonjeni i to odlukom ve(ine
svih sudija na optoj sjedni&i u odnosu na tuio&a kao i odlukom samog tuio&a u odnosu
na njegove zamjenike i osoblje 'reda tuio&a kao i zamjenika sekretara i osoblje
Sekretarijata #lan .6 stav 1 Aimskog statuta$.
1.3.7.1.6. Sekretarijat
Sekretarijat predstavlja pomo(ni organ u 9:: ije su %unk&ije administrativno" tehnikog
karaktera . Sekretarijat 9:: je odgovoran za nesudske vidove upravljanja i pruanje usluga
9:: bez ogranienja %tmk&ije i ovla(enja tuio&a u skladu sa lanom ., #lan .- stav *
Aimskog statuta$. !a Kelu Sektretarijata #koji ima kolektivni sastav$ je sekretar #%iziko li&e$
kao glavni upravni slubenik 9:: kojeg biraju sudije na plenarnoj sjedni&i i to apsolutnom
ve(inom glasova uzimaju(i u obzir preporuke Skuptine drava stranaka)165+. !a isti
nain moe se po potrebi nakon preporuke koju uputi sekretar izabrati i zamjenik
sekretara. Pri obavljanju svoje dunosti sekretar je podreden ovla(enjima predsjednika
9::.
Sekretar je izmeu ostalog odgovoran za voenje poslova pruanja pravne pomo(i
upravljanja sudskim djelatnostima za pitanja rtava i svjedoka advokate"branio&e
pritvorsku jedini&u i ostale uobiajene djelatnosti koje obavlja administrativno odjeljenje u
nekoj medunarodnoj organiza&iji kao na primjer %mansijski poslovi prevodenje
odravanje poslovnog prostora nabavka i kadrovska politika. Pravila o postupku i
dokazima dodjeljuju sekretaru obavezu da prima dolazi do njih i daje in%orma&ije da
uspostavlja komunika&iju sa dravama i da predstavlja vezu izmeu 9:: i drava
meudravnih i nevladinih organiza&ija.
Sekretar odrava bazu podataka sa pojedinostima o svakom sluaju koji se raspravljao u
9:: a ona je zati(ena naredbom sudije ili vije(a o uvanju tajnosti dokumenata ili
in%orma&ija i zatiti osjetljivih linih podataka. 9n%orma&ije o bazi podataka bi(e dostupne
javnosti na radnim jezi&ima 9::. Sekretar takoe vodi rauna i o ostaloj pismenoj
163
SKRIPTA:
korespoden&iji u 9:: #pravilo *1 iz Pravila o postupku i dokazima$.
' izvravanju svojih obaveza koje se tiu organiza&ije i voenja Prijavnog ureda sekretar
(e pripremiti pravila i odredbe kako bi osigurao pravilno %imk&ionisanje i vodenje 9::. 4e
odredbe (e odobriti predsjednik 9::.
' skladu sa pravilom *. iz Pravila o postupku i dokazima sekretar (e se savjetovati sa
tuio&em o stvarima koje su od zajednikog interesa. Prilikom izrade na&rta i pravila
odredbi sekretar (e uzeti u obzir sve upravne aspekte kako bi se omogu(ilo djelovanje 9::
na obezbjeenju pravednog suenja.
Sekretar ima veliku odgovornost prema budetskom poslovanju 9:: i poslovima nabavke.
@unosti sekretara ukljuuju pripremu prijedloga 3adrovske pro&edure i 3odeksa
pro%esionalnog ponaanja za dalje razmatranje kao i stvaranje i proirivanje popisa
advokata" branila&a. Pored toga sekretar je odgovoran i za poslovne objekte koji pripadaju
9:: i njihovu sigurnost za nadziranje prostora koji pripada tom sudu i uopte za odizavanje
prostorija 9::.
Sekretar ima svog zamjenika a za oba ova li&a se utvrduju posebni uslovi koje moraju
posjedovati da bi obavljali te %unk&ije. Ovi uslovi se odnose na tri aspekta: #*$ etiki "
moraju biti li&a visokih moralnih kvalitetaC #,$ ekspertski " sekretar i njegov zamjenik moraju
da posjeduju strunost u visokom stepenu i #-$ aspekt koji se odnosi na vladanje jezikom "
moraju odlino poznavati i teno govoriti najmanje jedan od radnih jezika 9:: #lan .- stav
- Aimskog statuta$. Sekretar (e obavljati svoju dunost u mandatu od pet godina s punim
radnim vremenom a moe jo jednom biti izabran na istu dunost. /amjenik sekretara
obavlja svoju dunost u mandatu od pet godina ili u kra(em mandatu o emu odluuju
sudije na optoj sjedni&i apsolutnom ve(inom s tim da moe biti izabran na osnovu toga
to (e biti pozvan da obavija svoju dunost prema potrebi #lan .- stav 1 Aimskog statuta$.
' okviru Sekretarijata djeluje Odjeljenje za rtve i svjedoke koje savjetuju(i se s 'redom
tuio&a obezbjeuje zatitne mjere i bezbjednosne aranmane savjetovanje i drugu
prikladnu pomo( rtvama i svjedo&ima koji nastupaju pred 9:: ali i ostalim koji su zbog
svjedokog iskaza izloeni riziku. Ovo odjeljenje osniva sekretar a zapoljava osoblje koje
je struno za traume ukljuuju(i traume povezane sa zloinima seksualnog nasiija #lan .-
stav 2 Aimskog statuta$. /a oekivati je osnivanje i drugih odjeljenja ili neke druge
organiza&ije poput pritvorske jedini&e odjeljenja za odnose s javno(u i sl.
Odluku o smjenjivanju s dunosti sekretara donosi pienama sjedni&a sudija apsoiutnom
ve(inom. Odredba iana .7 Aimskog statuta o plati naknadama i trokovima primjenjuje se
i na sekretara i njegovog zamjenika #kao i na sudije tuio&a i njegove zamjenike$ a njegov
zamjenik i osoblje Sekretarijata uivaju %unk&ionalni imunitet potreban za obavljanje
dunosti u skladu sa Sporazumom o pogodnostima i imunitetu 9:: #lan .6 stav -
Aimskog statuta$. 9munitet sekretara moe otkloniti Predsjednitvo 9:: a zamjenika
sekretara i osoblja " sekretar #lan .6 stav 1 Aimskog statuta$.
1.3.7.1.7. OsobIje naradu u ICC
4uila& i sekretar u svojim kan&elarijama imenuju kvali%ikovano osoblje potrebno za rad u
njihovim uredima #lan .. stav * Aimskog statuta$. Pod strunim osobljem podrazumijevaju
se istraitelji u 'redu tuio&a. Od tuio&a se trai da pri imenovanju osoblja obezbijedi
najvie standarde e%ikasnosti kompeten&ije i integriteta vode(i rauna mutatis mutandis
kriterijima iz lana -2 stav 6 Aimskog statuta koji se odnose na izbor sudija #odgovaraju(a
zastupljenost glavnih svjetskih pravnih sistema pravedna podruna zastupljenost i
zastupijenost polova$. !aravno da (e se navedeni kriteriji razlikovati u zavisnosti da li je
rije o istraiteljima visokopro%ilisanim strunja&ima ili isto administrativnom i tehnikom
osoblju. Sekretar uz sporazum s Predsjednitvom i tuio&em predlae propise o osobiju
koji ukljuuju odredbe i usiove pod kojima se imenuje pla(a i otputa osoblje 9:: a
propise o osoblju mora potvrditi Skuptina drava stranaka. ' izuzetnim okolnostima 9::
moe koristiti struno znanje besplatnog osobija koje ponude drave stranke meuvladine
i neviadine organiza&ije " kako bi pomogli u radu bilo kog organa 9:: #lan .. stav .
Aimskog statuta$. 4uila& moe prihvatiti takvu ponudu u ime 'reda tuio&a. 4akav
164
SKRIPTA:
angaman prihvata se u skladu sa smjerni&ama koje utvrdi Skuptina drava
stranaka)166+.
1.3.7.1.8. Skupstina drzava stranaka
Skuptina drava stranaka #Skuptina$ je organ putem kojeg drave stranke obavljaju
poslove pravosudne uprave i obavljaju nadzor nad radom 9::. Skuptina drava stranaka
donosi vitalne odluke koje imaju uti&aja na 9::. @ok je posebna rati%ika&ija potrebna kako
bi ve(ina izmjena i dopuna Aimskog statuta stupila na snagu to nije siuaj sa ostatkom
%unk&ija Skuptine. /ato se za one koji uestvuju u Skuptini moe re(i da obavijaju
kvazilegilativnu %unk&iju. ' svakom sluaju na&ionalno pravo bi trebalo osigurati da
konane odluke Skuptine budu obavezuju(e unutar drave stranke na koju se odnose.
Svaka drava stranka ima u Skuptini jednog predstavnika koji moe imati #vie$ zamjenika
i savjetnika.
Skuptina ima 'red u kojem su predsjednik Skuptine dva potpredsjednika i *6 lanova
koje bira sama Skuptina na vrijeme od tri godine #lan **, stav - taka #a$ Aimskog
statuta$. Statut naglaava reprezentativni karakter 'reda i trai da se u obzir prilikom
njegovog izbora uzme kriterij pravine geogra%ske distribu&ije i prikladna zastupljenost
glavnih svjetskih pravnih sistema. 'red pomae Skuptini u njenom radu i sastaje se
najmanje jednom godinje. Osim 'reda Skuptina moe osnovati i dodatne organe
ukljuivi i nezavisni nadzorni mehanizam 9:: za inspek&iju pro&jenu i istraivanje kako bi
pove(ala svoju e%ikasnost i ekonominost #lan **, stav . Aimskog statuta$.
Skuptina se sastaje najmanje jednom godinje u sjeditu 9:: ili u sjeditu 'jedinjenih
na&ija. Osim ako drukije ne propisuje Aimski statut posebne sjedni&e saziva 'red na
vlastitu ini&ijativu ili na zahtjev jedne tre(ine drava stranaka. Osim predstavnika drava
stranaka u radu Skuptine mogu uestvovati kao posmatrai drave koje nisu stranke ali
su potpisale Statut ili konani akt kao i #0kad je to prikladno0$ predsjednik 9:: tuila& i
sekretar ili njihovi predstavni&i)167+. Aadni i slubeni jezi&i su isti kao i u Jeneralnoj
skuptini 'jedinjenih na&ija.
Svaka drava stranka ima jedan glas #lan **, stav 5 Aimskog statuta$. >ko se ne ostvari
inten&ija Aimskog statuta o konsenzualnom odluivanju odluku o sutini #meritumu$ mora
potvrditi dvotre(inska ve(ina prisutnih koji su glasali pod uslovom da za giasanje postoji
kvorum koji se sastoji od apsolutne ve(ine drava stranaka)178+. Odluke o pro&esnim
stvarima donose se obinom ve(inom glasova drava lani&a koje su prisutne i koje
glasaju. 3vali%ikovana #dvotre(inska$ ve(ina ukupnog broja drava lani&a potrebna je za
odluku o pove(anju broja sudija #lan -2 stav ,$ usvajanje Pravila o postupku i dokazima
#lan 1*$ i za promjene Statuta #Klan *,, Aimskog statuta$. @akako u praksi ne(e biti
uvijek lako razluiti pro&esne od meritomih odluka te sprijeiti manevre kojima se kroz
pro&esne odluke eli provu(i i meritum)17*+.
Skuptina ima sljede(e nadlenosti #lan **, stav , Statuta$: #a$ razmatra i prihvata prema
potrebi preporuke Pripremnog povjerenitvaC #b$ prua upravni nadzor Predsjednitvu
tuio&u i sekretaru u vezi sa upravljanjem 9::C #&$ razmatra izvjetaje i aktivnosti 'reda
osnovanog na osnovu stava - lana **, te s tim u vezi preduzima prikladno djelovanjeC
#d$ razmatra i odluuje o budetu 9::C #e$ odluuje treba li u skladu sa lanom -2
promijeniti broj sudijaC #%$ razmatra u skladu sa lanom 65 st. 1 i 5 sva pitanja vezana uz
uskra(ivanje saradnjeC #g$ obavlja sve druge %unk&ije koje su u skladu sa ovim statutom ili
Pravilima o postupku i dokazima. ' nadlenost Skuptine spadaju i: #a$ davanje potvrde na
ugovor o meusobnim odnosima sa 'jedinjenim na&ijama #lan ,$C #b$ davanje potvrde na
ugovor s =olandijom kao doma(inom o sjeditu 9:: #lan - stav *$C #&$ izbor sudija
tuio&a i njegovih zamjenika #lan -2 stav 2 i lan ., stav .$C #d$ smjenjivanje sudija
tuio&a i njegovih zamjenika #lan .2 stav ,$C #e$ donoenje Pravila o postupku i dokazima
#lan 1*$C #%$ davanje preporuka sudijama za izbor sekretara #lan .- stav .$C #g$ davanje
potvrde na propis o osoblju 9:: #lan .. stav -$C #h$ donoenje smjerni&a o zapoljavanju
besplatnog osoblja #lan .. stav .$C #i$ osnivanje Honda u korist rtava zloina i
165
SKRIPTA:
propisivanje kriterijuma za upravljanje Hondom #lan 57$C #j$ donoenje %inansijskih propisa i
pravila #lan **-$C #k$ rjeavanje sporova izmeu drava stranaka koji se odnose na
primjene Statuta)17,+ #lan **7 stav , Aimskog statuta$. Ono to je vaan propust Aimskog
statuta jeste nepostojanje izriitog ovla(enja Skuptine da svojim aktima rjeava
administrativna i organiza&iona pitanja #ili barem njihov odredeni krug$ koja nisu statutamog
ranga i koja izriito nisu stavljena u nadlenost drugih organa 9::)17-+.
Preporuke iz lana **, stav , taka #a$ ukljuuju pripremanje na&rta tekstova Pravila
postupka i dokaza ?lemenata zloina Sporazuma izmeu Suda i '!"a i izmeu Suda i
zemlje doma(ina #=olandija$ Pravila za Skuptinu i same drave lani&e %mansijski
praviinik sporazum o privilegijama i imunitetu 9:: i budet za prvu %mansijsku godinu.
Povremene izmjene ovih dokumenata #ili godinje izmjene kada je u pitanju budet$ takoe
vri Skuptina. Ovla(enje za pripremanje budeta je usko povezano sa @ijelom *,
#0Hinansiranje0$ i Pravilnikom o %inansijama. @a bi se osigurala nezavisnost ovo ovla(enje
je ogranieno Statutom koji propisuje da plate naknade i trokovi slubenika 9:: kakve
odredi Skuptina drava stranaka ne smiju biti umanjene tokom njihovog mandata #lan
.7$.
Skuptina moe osnovati takve dodatne organe koji su nuni ukljuuju(i i nezavisni
nadzorni mehanizam 9:: za inspek&iju pro&jenu i istraivanje kako bi pove(ala svoju
e%ikasnost i ekonominost. Aazmatranje pitanja vezanih za odbijanje saradnje #lan **,
stav , taka #%$$ i odluivanje o svim mjerama koje (e se primjenjivati u sluaju odbijanja
saradnje je od presudnog znaaja za Skuptinu " kako bi se osigurala e%ikasnost 9::. Pod
optim nazivom lana **, stav , taka #g$ dolazi izbor sudija luio&a i zamjenika tuio&a
takoe i preporuka sudijama kandidatima za pozi&ije sekretara i zamjenika sekretara. Pod
ovim naslovom su obuhva(ene i izmjene i dopune Statuta iako one stupaju na snagu u
skladu sa svim daljim zahtjevima rati%ika&ije koje name(e lan *,*.
1.3.7.1.9. Finansiranje
A' ; \
9zvjesno i kontinuirano %inansiranje koje je uz to nepolitizovano takode je jedna od
pretpostavki uspjenog %unk&ionisanja medunarodnih krivinih sudova. Postoji nekoliko
mogu(nosti: %inansiranje suda iz redovnog budeta 'jedinjenih na&ija od strane drava
ugovomi&a dobrovoljnim dona&ijama drava individua i drugih entiteta koje bi se ulivale u
poseban %ond ili kombina&ijom navedenih izvora %inansiranja. Hinansiranje iz budeta
'jedinjenih na&ija po miljenju znatnog broja autora obezbjeuje univerzainost djelovanja
suda dostupno(u suda svim dravama nezavisno od njihove ekonomske situa&ije i to
bez kompromitovanja nepristrasnosti sudija i nezavisnosti suda nainom obezbjedenja
sredstava. Dednako prihvatljiva je i kombina&ija %inansiranja iz budeta 'jedinjenih na&ija sa
stvaranjem %onda za dobrovoljne dona&ije i #iii$ dopunskim %inansiranjem od strane drava
ugovomi&a baziranim na odgovaraju(oj skali #%ormuli$ doprinosa. 4reba razmotriti i
mogu(nost osnivanja %onda u koji bi se prilivala sredstva prikupljena kon%iska&ijom nov&a
od meunarodno organizovane zloinake aktivnosti zapljenom imovine osudenih ratnih
zloina&a oduzimanjem imovinske koristi pribavljene ilegalnom trgovinom oruja koja bi
trebalo koristiti za %inansiranje institu&ija meunarodnog pravnog poretka #9::
Meunarodni sud pravde$ kao i za obezbjeenje kompenza&ije rtvama grubog krenja
ljudskih prava)17.+.
Osim ako nije izriito propisano drukije sve %inansijske stvari koje se odnose na 9:: i
166
SKRIPTA:
sastanke Skuptine drava stranaka ukljuuju(i njen ured i dodatne organe uredeni su
odredbama ovog statuta i %inansijskih propisa i pravila koje prihvati Skuptina drava
stranaka #lan **- Aimskog statuta$. Svi trokovi 9:: i Skuptine drava stranaka
ukljuuju(i i njen ured i dodatne organe " pla(aju se iz sredstava 9:: #lan **. Aimskog
statuta$. Ovakva odredba znai da su sredstva 9:: i Skuptine %ormalno gledano " jedna
bez obzira na mogu(e podraune)171+.
9zvori %inansiranja 9:: i Skuptine su: #*$ pro&ijenjeni doprinosi drava stranaka i #,$
sredstva koja za rad 9:: doznauju 'jedinjene na&ije uz odobrenje Jeneralne skuptine
tj. za trokove vezane uz izvjetaje koji se podnose Savjetu bezbjednosti #lan **1
Aimskog statuta$. <ez obzira na lan **1 9:: moe kao dodatna sredstva primati i koristiti
dobrovoljne doprinose vlada meunarodnih organiza&ija pojedina&a korpora&ija i drugih
li&a u skladu s kriterijima koje prihvati Skuptina drava stranaka. @oprinosi drava
stranaka pro&jenjuju se u skladu s dogovorenom pro&jeniteljskom ljestvi&om koja se
zasniva na ljestvi&i koju su prihvatile 'jedinjene na&ije za svoj redovni budet a koja je
prilagodena u skladu s naelima na kojima se ta ljestvi&a temelji #lan **5 Aimskog
statuta$. @oprinos drava ovisi o njihovoj %inansijskoj snazi koja se izraunava prema
razliitim %aktorima #na&ionalni dohodak zaduenost devizne rezerve na&ionalni dohodak
po stanovniku$)172+. Hinansije 9:: #zapisnik knjige i raune ukljuuju(i i godinje
%inansijske izvjetaje$ svake godine nadzire nezavisni revizor kojeg odreduje Skuptina
drava stranaka.
!eposredno povezano sa pitanjem %inansiranja 9:: je pitanje stalnosti njegovog
%unk&ionisanja tj. da li (e 9:: zasjedati samo kada to bude zatraeno #podnoenjem albe
odnosno tube$ ili stalno. Ee(ina smatra da druga op&ija " stalnost djelovanja ne bi vodila
neopravdanim trokovima a da bi 9:: %unk&ionisao mnogo e%ikasnije poto bi mogao
promptno da reaguje. Ovu op&iju prihvatio je i lan -1 Aimskog statuta.
1.3.7.1.10. Promjene Rimskog statuta i povIacenje iz tog statuta
Aimski statut koji je usvojen nakon dugotrajne i nimalo iake pripreme ima veliki znaaj za
%iink&ionisanje 9:: i njegovu prihvatljivost za drave stranke koje imaju razliite interese.
/ato svaka promjena Statuta moe naruiti krhku ravnoteu interesa koja je postignuta s
toliko napora pa se zato Statut mora mijenjati s velikim oprezom)175+. 'z to pitanje vano
je i pitanje eventualnog povlaenja drave iz lanstva Aimskog statuta.
!ajprije lan *,* stav * Aimskog statuta utvruje da svaka drava lani&a nakon isteka
sedam godina od stupanja Statuta na snagu moe predioiti njegove izmjene. 4ekst svih
predloenih izmjena mora se predati generalnom sekretaru 'jednjenih na&ija a on (e ga
odmah dostaviti svim dravama strankama. Prema tome nikakve promjene Aimskog
statuta nisu mogu(e dok ne prode sedam godina od njegovog stupanja na snagu. Ovakva
odredba se moe razumjeti kao nastojanje da se osigura stabilnost *::)176+.
Sam postupak promjene Aimskog statuta odvija se tako da Skuptina drava stranaka ne
prije isteka tri mjese&a od dana noti%ika&ije na svom sljede(em sastanku mora ve(inom
prisutnih koji glasaju odluiti da li da uzme prijedlog u razmatranje. Skuptina o prijedlogu
moe odluivati neposredno ili sazvati 3on%eren&iju za izmjene ako problem o kojem je
rije to opravdava. >ko o izmjenama ne postoji opta saglasnost u Skuptini ili 3on%eren&iji
odluka o izmjeni se donosi dvotre(inskom ve(inom ukupnog broja glasova drava stranaka.
!aelno izmjene Aimskog statuta stupaju na snagu za sve drave stranke tj. i one koje
nisu rati%ikovale izmjenu.
Sve izmjene l. 1 2 5 i 6 Statuta stupaju na snagu za one drave stranke koje su prihvatile
tu izmjenu godinu dana nakon to njihove isprave o rati%ika&iji ili prihvatu budu deponovane.
/a dravu stranku koja nije prihvatila izmjenu 9:: ne moe biti nadlean za zloine na koje
se izmjena odnosi kad takav zloin uine dravljani te drave stranke odnosno kad takav
zloin bude uinjen na njenoj teritoriji #lan *,* stav 1 Aimskog statuta$. Osim na osnovu
stava 1 lana *,* izmjena stupa na snagu za sve drave stranke godinu dana nakon to
isprave o rati%ika&iji ili prihvatu sedam osmina tih drava budu deponovane kod generalnog
sekretara 'jedinjenih na&ija. >ko neku izmjenu prihvati sedam osmina drava stranaka
167
SKRIPTA:
svaka drava stranka koja nije prihvatila izmjenu moe se upu(uju(i obavijest u roku od
godine dana nakon stupanja takve izmjene na snagu povu(i iz ovog statuta s
neposrednim uinkom bez obzira na lan *,5 stav * aii u skladu sa lanom *,5 stav ,
#lan *,* stav 2 Aimskog statuta$.
/a razliku od opisanog reima za izmjenu Aimskog statuta postoji vaan izuzetak koji se
odnosi na izmjene i dopune odredaba iskljuivo organiza&ijske prirode #lan *,, Aimskog
statuta$. !aime izmjene odredaba ovog statuta koje su iskljuivo institu&ionalne
prirode)177+ drava stranka moe predloiti u bilo koje doba bez obzira na lan *,* stav
*. 4ekst svih predloenih izmjena predaje se generalnom sekretaru 'jedinjenih na&ija ili li&u
koje odredi Skuptina drava stranaka a to li&e mora ga odmah dostaviti svim dravama
strankama te ostalim lanovima Skuptine. 9zmjene na osnovu ovog lana o kojima se ne
moe posti(i saglasnost mora dvotre(inskom ve(inom drava stranaka prihvatiti Skuptina
drava stranaka ili 3on%eren&ija za izmjene. 4akvi amandmani stupaju na snagu za sve
drave stranke est mjese&i nakon to ih prihvati Skuptina odnosno 3on%eren&ija.
09 pitanje povlaenja drava iz lanstva u Aimskom statutu spada u pitanja organiza&ije u
irem smislu rijei. !aime povlaenjem neke drave naeino se ne mijenja organiza&ija
9:: no mijenja se lanstvo s ime je povezan i odreeni broj administrativnih i
organiza&ionih pitanja. Sam postupak poviaenja ne spada u sudske aktivnosti ve(
upravno" politike.0)288+ @rava stranka moe se putem pisane noti%ika&ije upu(ene
generalnom sekretaru 'jedinjenih na&ija)28*+ povu(i iz ovog statuta #lan *,5 stav *
Aimskog statuta$. Povlaenje stupa na snagu godinu dana nakon dana prijema noti%ika&ije
osim ako u noti%ika&iji nije naznaen kasniji datum. Meutim time ne prestaju obaveze
ukljuuju(i i %inansijske kao i obaveze saradnje u sluajevima krivinih postupaka koji su
zapoeti prije nego to povlaenje stupi na pravnu snagu niti smije na bilo koji nain uti&ati
na nastavak raspravljanja o bilo kojoj stvari o kojoj je 9:: raspravljao prije datuma kad je
povlaenje stupilo na snagu.
1.3.7.2. NadIeznost ICC
:snovna stvarna nadlenost 9:: odreuje se tako to se najprije ograniava na najtea
krivina djela znaajna za &jelokupnu meunarodnu zajedni&u a zatim propisuje se
taksativno tako da tu spadaju sljede(a krivina djela: #*$ zloin geno&idaC #,$ zloin protiv
ovjenostiC #-$ ratni zloini i #.$ zloin agresije. Aije je o najteim meunarodnim krivinim
djelima koja se naje(e i smatraju medunarodnim zloinima u uem smislu i u pogledu
kojih su po pravilu voeni dosadanji meunarodni krivini postup&i)28,+. 4akvim
odreivanjem stvarne nadlenosti se stvaraju neophodni uslovi da se budu(a aktivnost 9::
nepotrebno ne 0raspline0 u odnosu na neki ire odreeni krug krivinih djela koja bi se
mogla smatrati meunarodnim to je logino jer se i inae uoava jedna tenden&ija da
medunarodna zajedni&a pokazuje sve ve(e interesovanje za konkretne inkrimina&ije
odnosno de%inisanje niza krivinih djela u pogledu kojih se putem meunarodnih ugovora
veliki broj drava obavezuje na njihovo unoenje u na&ionalna krivina
zakonodavstva)28-+.
9:: nema e%ektivnu stvamu nadlenost u odnosu na zloin agresije. Aazlog za to je
injeni&a da jo uvijek postoje veliki problemi oko prihvatljive de%ini&ije ovog zloina. 4o
predstavlja ratio legis da je agresija %ormalno svrstana u stvarnu nadlenost 9:: ali da on
%aktiki u relativno duem narednom periodu ne(e mo(i da e%ektivno ostvari taj dio svoje
stvame nadlenosti)28.+. Ovo je posljedi&a odredbe lana 1 stav , Aimskog statuta prema
kojoj (e 9:: biti nadlean za zloin agresije tek nakon to se u smislu l. *,* i *,- Statuta
#odnose se na mogu(nost izmjena i revizije Statuta$ de%inie ovaj zloin i odrede uslovi pod
kojima 9:: primjenjuje nadlenost u odnosu na taj zloin s tim da sve to mora biti u skladu
sa primjenjivim im odredbama Povelje 'jedinjenih na&ija.
' dopunsku stvarnu nadlenost 9:: spadaju krivina djela protiv pravosuda propisana
ianom 58 stav * Aimskog statuta i konkretnije de%inisana Pravilima o postupku i dokazima.
Aadi se o sljede(im 0prekrajima0 protiv obavljanja pravosudne %unk&ije pod uslovom da su
uinjeni namjemo: #a$ lano svjedoenje kad na osnovu iana 27 stav * Aimskog statuta
168
SKRIPTA:
postoji obaveza davanja istinitog iskazaC #b$ podnoenje dokaza za koje stranka zna da su
lani ili krivotvoreniC #&$uti&anje na svjedoke na korumpirani nain naruavanje ili mijeanje
u pojavljivanje pred 9:: ili iskaz nekog sviedoka osve(ivanje svjedoku za davanje iskaza
unitavanje mijeanje ili uplitanje u prikupljanje dokazaC #d$ oteanje zastraivanje ili
uti&anje na korumpirani nain na %iink&ionera 9:: u svrhu prinuivanja ili nagovaranja tog
%imk&ionera da ne izvri svoje dunosti ili da ih izvri na nevaljan nainC #e$ osve(ivanje
%unk&ioneru 9:: zbog dunosti koju taj ili neki drugi %imk&ioner obavljaC #%$ nagovaranje na
primanje mita odnosno primanje mita u svojstvu %unk&ionera 9:: u vezi s njegovim
slubenim dunostima. 'slovi za ovu nadlenost postavijeni su kumulativno: #*$ potrebno
je da se pred 9:: ve( vodi postupak za neko krivino djelo koje spada u njegovu osnovnu
stvamu nadlenostC #,$ potrebno je da se u toku tog postupka od strane nekog od uesnika
postupka a prije svega " svjedoka vjetaka ili stranke izvri odreena radnja opstruktivnog
karaktera u odnosu na postupak ili u odnosu na subjekte postupka poput davanja lanog
iskaza %alsi%ikovanja dokaza podmi(ivanja uesnika postupka itd.C #-$ neophodno je da
tuila& pokrene postupak pred sudom za takvo krivino djeloC #.$ potrebno je da 9::
e%ektivno uspostavi svoju nadienost za takvo krivino djeio odnosno da postupak ne
ustupi dravi doma(inu ili drugom na&ionalnom pravosuu)281+. !a usiove za pruanje
meunarodne pomo(i 9:: u pogiedu njegovog postupanja na osnovu iana 58
primjenjiva(e se na&ionalno pravo drave od koje se pomo( trai #lan 58 stav , Aimskog
statuta$. ' sluaju osuduju(e presude 9:: moe odrediti zatvorsku kaznu koja ne preiazi
pet godina ili novanu kaznu u skladu sa Pravilima o postupku i dokazima ili oboje.
Mjesna nadienost 9:: se ne utvruje striktno ve( u sklopu optih pravila koja se odnose
na pretpostavke za uspostavljanje nadlenosti 9:: kao i prema prin&ipu
komplementarnosti u odnosu na nadienost na&ionainih krivinih sudova. Klan * Aimskog
statuta navodi da (e 9:: 0biti kompiementaran na&ionainim krivinim nadlenostima0. 3ao
rezultat toga izuzev kada drava stranka dobrovoijno ustupi predmet 9:: iii je na drugi
nain neaktivna samo (e u siuaju jasnog nedostataka volje i nesposobnosti drave da
provede odgovaraju(i postupak " biti nadlean 9::. ' primjenjivanju svoje nadlenosti 9::
djeluje kao nastavak teritorijaine i na&ionalne krivine jurisdik&ije drava stranaka
ograniavanjem ove nadlenosti na siuajeve gdje postoji nedostatak eije iii mogu(nosti
drava stranaka. 9:: nije nastavak na&ionalnog krivinopravnog sistema drava stranaka
niti zamjena za na&ionalne sudove.
Aimski statut pretpostavija da (e u ve(ini sluajeva drave stranke pre%erirati da njihove
doma(e vlasti provode jurisdik&iju u pogiedu krivinih djela koja su uiniii njihovi dravljani
iii krivinih djeia koja su se desili na teritoriji tih drava. Sve dok se sa odreenim siuajem
postupa e%ikasno na na&ionalnom nivou na nain predvien kriterijima dopustivosti nema
potrebe za primjenu nadlenosti 9:: i obaveze na saradnju.
Prema prin&ipu komplementarnosti za voenje postupka je primamo nadlena drava
iani&a Aimskog statuta a samo pod odreenim uslovima " 9::.)282+ 4o je suprotno
pravilima sadranim u statutima ad hoc meunarodnih krivinih tribunala. Primama
nadlenost na&ionalnih organa se odnosi kako na stvamu tako i na mjesnu nadlenost a
kada je je rije o vremenskoj nadlenosti ti #na&ionalni$ organi i inae nisu ogranieni
limitom koji nadlenost stalnog 9:: ograniava samo na krivina djela koja su izvrena
nakon stupanja na snagu Aimskog statuta)285+.
9:: (e izmedu ostalog biti nadlean samo ukoliko je drava koja je nadlena nespremna
#nevoljna$ ili u nemogu(nosti da istinito sprovede istragu ili gonjenje. ' st. , i - lana *5
Aimskog statuta dati su kriterijumi na osnovu kojih (e 9:: &ijeniti da li postoji nespremnost
#un-illingness), odnosno nemogu(nost " nedjelotvornost (ina*ilitB) voenja krivinog
postupka. >ko je &ilj postupka ili donijete odluke zatita (shielding) uinio&a od krivine
odgovornosti ili ukoliko postoji neopravdano odugovlaenje postupka #undue delaB) ili
postupak nije sproveden nezavisno i nepristrasno i voen je na nain koji je nespojiv sa
namjerom kanjavanja zloina&a 9:: (e smatrati da postoji nedostatak volje na strani
drave. Potpuni ili delimini kolaps ili ne%unk&ionisanje na&ionalnog pravosudnog sistema
169
SKRIPTA:
usljed ega drava nije u mogu(nosti da obezbijedi prisustvo okrivljenog neophodne
dokaze i svjedoenja ili je na drugi nain sprijeena da sprovede postupak osnov su za
utvrivanje nemogu(nosti drave da postupa u konkretnom sluaju. Sutina nije u tome da
9:: potisne #zamijeni$ na&ionalno pravosude ve( da bude komplementiran u odnosu na
njega kako se ne bi dopustilo de facto nekanjavanje za uinjene zloine)286+.
'jesna nadlenost I;; postoji u odnosu na suenje za krivino djelo za koje je on stvamo
nadlean pod uslovom da su ispunjene opte pretpostavke za uspostavljanje njegove
nadlenosti. 4e pretpostavke se altemativno odnose na: #*$ mjesto i"vrenja krivinog djela
. teritorija drave koja je prihvatiia nadlenost 9:: to je uvijek drava stranka ali to moe
da bude i drava koja nije pristupila Aimskom statutu ako je pismenom izjavom
podnesenom Sekretarijatu 9:: prihvatila njegovu nadlenost #lan *, stav - Aimskog
statuta$ i #,$ dravljanstvo li&a koje se optuuje " potrebno je da se radi o dravljanu drave
koja je stranka Aimskog statuta #lan *, stav , taka #b$ Aimskog statuta$. 'z to
neophodno je da ne postoje smetnje za pokretanje i voenje postupka pred 9:: koje se
altemativno odnose na djeiovanje prin&ipa komplementarnosti #lan *5 stav * Aimskog
statuta$. Aadi se o sluajevima #imaju(i u vidu stav *8 Preambule i lan * Aimskog statuta$
kada (e 9:: odluiti da predmet nije doputen #standardi nedopustivosti$ i to: #a$ predmet
ve( istrauje ili goni drava koja je nadlena u tom predmetu osim ako drava ne eli ili ne
moe istinito provesti istragu ili gonjenjeC #b$ predmet je istraivala drava koja je nadlena
u tom predmetu a drava odlui ne goniti li&e o kojem je rije osim ako odluka nije
proizala iz nedostatka volje ili sposobnosti drave da provede istinito krivino gonjenjeC #&$
li&u o kojem je rije je ve( bilo sueno za ponaanje koje je predmet tube a suenje od
strane 9:: nije doputeno na osnovu lana ,8 stav - #prin&ip ne *is in idem)\ #d$ predmet
nije dovoljne teine da bi opravdao daljnje postupanje 9::. Ovo bi trebalo da znai da su
predmeti koji nisu obuhva(eni ovim odredbama dopustivi. Aimski statut se ne bavi direktno
amnestijom koja se daje po na&ionalnom zakonu a njen uti&aj na dopustivost predmeta
pred 9:: ne moe se de%initivno o&ijeniti sve dok 9:: ne donese odluku o odreenom
pitanju. @ok se 0opta0 amnestija moe smatrati obiikom neaktivnosti #mirovanja$ koja vodi
ka proglaenju predmeta dopustivim pred 9:: razumijivo je da se amnestija dodijeljena u
kontekstu pro&esa koji se provodi u okviru 0komisije za istinu0 moe smatrati 0istragom0
koja je popra(ena *ona fide odlukom da se ne postupi u svrhu lana *5 stav l#b$. 3ada 9::
nade da je predmet dopustiv javlja se obaveza drave stranke na saradnju sa 9:: u
provoenu istrage i krivinog gonjenja.
Prema odredbi lana *5 stav , Aimskog statuta 9:: (e kako bi utvrdio da li postoji u
odreenom predmetu nedostatak volje voditi rauna o 0naelima dunog postupka
priznatog medunarodnim pravom0. Ova naela sadrana su u sljede(im dokumentima:
'niverzalna deklara&ija o ljudskim pravima #l. 7 *8 i **$ Meunarodni pakt o graanskim
i poiitikim pravima #l. . 2 7 *. i *1$C >%rika povelja o pravima ovjeka i naroda #lan 5$C
>merika konven&ija o ljudskim pravima #l. . 5 6 7 i ,5$C ?3IDP #l. , 1 2 5 i *1
Protokol 2 i Protokol 5 l. , i .$C 4re(a Fenevska konven&ija iz *7.7. godine #l. 6."66 77 i
*88"*85 " medunarodni sukob ratni zarobljeni&i$C Ketvrta Fenevska konven&ija iz *7.7.
godine #l. -- i 2."55 " medunarodni sukob &ivili$ itd.
Odredbom lana *5 stav , taka #a$ Aimskog statuta utvreno je da bi 9:: trebalo da bude
zadovoljan ako postoji odluka na na&ionalnom nivou donesena u 0svrhu zatite0 li&a od
krivine odgovornosti. 9:: (e do(i do takvog zakljuka uzimaju(i u obzir sve okoinosti
ukljuuju(i i %aktore koji su uzeti u obzir u pro&esu donoenja odluke da se li&e ne goni
krivino kao i nain na koji se istraga i krivino gonjenje provodi.
Prema lanu *5 stav , taka #b$ Aimskog statuta kanjenje ne samo da mora biti
0neopravdano0 ve( pored toga mora 0u datim okolnostima da nije u skladu sa namjerom
privoenja pravdi li&a o kojem je rije0. Kini se da (e u praksi biti lake dokazati 0nesklad0
nego 0svrhu0 koja je predviena ianom *5 stav , taka #a$ koja predstavlja vie objektivan
nego subjektivan standard.
170
SKRIPTA:
:lan *5 stav , taka #&$ zahtijeva da 9:: zakljui da je u postupku dolo do nedostatka
nezavisnosti i nepristrasnosti i da nain na koji je postupak voen ili se vodi s obzirom na
okolnosti 0nije u skladu s namjerom privodenja pravdi li&a o kojem je rije0. Prilikom o&jene
nezavisnosti i nepristrasnosti 9:: uzima u obzir osnovne prin&ipe 'jedinjenih na&ija o
nezavisnom sudstvu kao i smjemi&e ove organiza&ije o uiozi tuio&a i advokata.
9ako (e se 9:: pozvati na naeia 0dunog postupka0 priznatog meunarodnim pravom
nedostatak pune sagiasnosti sa tim naelima ne moe sam po sebi voditi ka utvrdenju
nedopustivosti. Samo u sluajevima kada ovakav nedostatak vodi ili je pojaan 0svrhom0 iz
lana *5 stav , taka #a$ ili 0neskladom0 iz lana *5 stav , taka #b$ i lana *5 stav , taka
#&$ Aimskog statuta " moe do(i do takvog utvrenja.
' pogledu vremenske nadlenosti 9:: je nadlean samo za krivina djela koja se izvrena
nakon stupanja na snagu Aimskog statuta #lan ** stav * Aimskog statuta$. Ovako
de%inisana vremenska nadienost #rationae temporis) omogu(ava %aktiko djelovanje 9::
samo pro futuro a kao vremenski kriterijum se odreuje momenat stupanja na snagu
osnovnog izvora prava za ovaj sud)287+. 4akvo odreivanje vremenske nadlenosti
opravdava se i neophodno(u zabrane retroaktivnog dejstva odredbi Aimskog statuta pa
je s tim u vezi prema odredbi lana ,, stav * Statuta izriito utvreno da niko ne moe
biti krivino odgovoran za krivino djelo koje u trenutku izvrenja nije bilo krivino djelo iz
nadlenosti 9::. Meutim sva krivina dela predviena Aimskim statutom su i ranije
postojala kao zloini protiv ovjenosti i meunarodnog prava tako da primjena pravila
Aimskog statuta i na sluajeve koji su dogodili prije njegovog donoenja ne bi u tom smislu
predstavljala retroaktivno dejstvo krivinopravnih normi. S druge strane neke su
inkrimina&ije ipak izmijenjene u Aimskom statutu u odnosu na njihove ranije oblike koji su
postojah u obiajnom meunarodnom krivinom pravu odnosno statutima ad hoc
meunarodriih krivinih tribunala ali ovo pitanje nije direktno povezano sa mogu(no(u da
novo%onnirani sud vodi postupak i za djela uinjena prije njegovog %ormiranja ve( samo sa
krivinim materijainim pravom koje bi se u takvom postupku primjenjivalo)2*8+.
1.3.7.3.Osnovni kriterijumi za uspostavIjanje nadIeznosti ICC
@rava prihvata nadlenost 9:: za krivina djela iz lana 1 Aimskog statuta injeni&om da
postane stranka Aimskog statuta #lan *, stav * Aimskog statuta$. ' konkretnom sluaju
nadlenost 9:: se uspostavlja zavisno od toga ko je uputio sluaj tuio&u odnosno da li je
tuila& ve( prije toga pokrenuo istragu ali i tako to se vodi rauna o uslovima koji se
odnose na teritoriju izvrenja krivinog djela i dravljanstvo okrivljenog. S obzirom na to
mogu(e su tri situa&ije. 3rva situacija postoji ako je tuio&u sluaj upu(en od strane Savjeta
bezbjednosti '!"a koji djeluje na osnovu ovla(enja iz Jlave E99 Povelje '!"a tada se ne
trai ispunjenje drugih posebnih uslova za uspostavljanje nadlenosti 9:: #lan *- taka
#b$ Aimskog statuta$. &ruga situacija je sluaj upu(en tuio&u od strane drave stranke
Statuta #u skladu sa lanom *.$ ili ako je tuila& ve( pokrenuo istragu proprio motu o
odredenom krivinom djelu #u smislu lana *1 Aimskog statuta$. 4ada je potrebno da
nadlenost 9:: altemativno prihvate: #a$ drava na ijoj je teritoriji izvreno jedno ili vie
krivinih djela odnosno drava registra&ije broda odnosno vazduhoplovstva ako je krivino
djelo izvreno na ovim objektima #teritorijalni kriterijum$C #b$ drava iji je dravljanin
okrivljen u odnosu na krivina djela iz nadlenosti suda " aktivni personalni kriterijum #lan
*, stav , ta #a$ i #b$ i lan *- ta #a$ i #&$ Aimskog statuta$. 5rea situacija odnosi se na
mogu(nost da je za uspostavljanje nadienosti 9:: neophodan pristanak drave koja nije
stranka Aimskog statuta. 4ada ta drava moe svojom izjavom podnesenom Sekretarijatu
9:: prihvatiti nadlenost tog suda za odnosna krivina djela a drava koja to prihvati mora
bez odlaganja saraivati sa 9:: u skladu sa dijelom 7 Aimskog statuta #lan *, stav -
Aimskog statuta$.
1.3.7.4. Osnovne karakteristike postupka pred ICC
Aimski statut o osnivanju 9:: sadri mnogo odredbi krivinopro&esnog karaktera tako da
se zapravo uspostavlja jedan poseban meunarodni krivini postupak. Pored odredbi koje
sadri svaki klasini krivini postupak #koje se odnose na pro&esne subjekte i pro&esne
171
SKRIPTA:
radnje$ u Aimskom statutu su sadrane i posebne odredbe koje se odnose na
madunarodnu krivinopravnu pomo( i saradnju sa 9::. 'z to krivini postupak pred 9::
se primjenjuje jedinstveno ne propisuju(i posebne postupke za pojedine kategorije
okrivljenih odnosno za pojedine vrste krivinih djela to je karakteristika ve(ine
na&ionalnih krivinopro&esnih zakonodavstava.
' pitanju je krivini postupak koji se moe oznaiti kao mjeoviti jer sadri elemente kako
akuzatorskog odnosno adversarnog tipa krivine pro&edure)2**+ tako i inkvizitorskog
krivinog postupka. 4om tipu krivinog postupka bi najvie odgovarao pridjev 0akuzatorsko"
inkvizitorski0 postupak. 3lju adversarnog sistema je podjeia odgovomosti izmedu
donosiia&a odiuka i stranaka)2*,+. ' tom sistemu sudija se u pogledu injeni&a i prava
pretvara u neutralnog donosio&a odiuke koji (e odluku donijeti na osnovu materijala koji
predstavljaju supamike stranke. >dversarni sistem name(e strankama odgovomost za
istraivanje injeni&a sasluanje svjedoka i obezbjeivanje vjetaka.
3rivini postupak pred 9:: ima samo jedan redovni oblik i podijeljen je na tri dijela #%aze
stadija$: #*$ istragaC #,$ glavni postupak i #-$ postupak po pravnim lijekovima. 4ime su
naglaene njegove karakteristike koje ga ine 0mjeovitim0 krivinim postupkom tzv.
akuzatorsko"inkvizitorskog tipa)2*-+. On je svoje elemente 0posudio0 iz akuzatorskog
postupka posebno u pogiedu konstruk&ije suenja izgraene prema modeiu 0stranakog
takmienja0 pred reiativno pasivnim sudijamaC u pogiedu nagiaska na stranaku ini&ijativu u
pogledu prikupijanja i izvoenja dokaza u svim pro&esnim stadijima te mogu(nosti
stranakog disponiranja predmeta sporaC u pogiedu nepostojanja inkvizitomo impostiranog
istranog sudije koji bi provodio prethodni postupak i sastavljao spis predmeta kao
pismeno %iksirano spoznajnu osnovi&u napredovanja u pro&esu)2*.+.
'prkos naeinog prihvatanja akuzatorskog sistema u medunarodnim krivinim postup&ima
u Aimski statut su unijeti izvjesni eiementi inkvizitorskog modeia kako bi se otklonile
osnovne mane akuzatorskog modeia. !ajprije u postupku pred *:4; i 9:4A tuila& mora
da prikuplja dokaze protiv optuenog ali ima i obavezu da dostavi oslobaaju(e dokaze "
ako do njih doe. ' Aimskom statutu tuio&u je povjereno 0utvrivanje istine0 pa mora 0na
jednak nain0 istraiti kako 0inkriminiraju(e0 tako i 0okolnosti koje iskljuuju krivnju0 #lan 1.
stav * taka #a$$. ' sistemu 9:: glavnu ulogu u kontroli postupanja tuio&a a naroito radi
zatite interesa okrivljenog ima predraspravno vije(e. /a istragu je inae karakteristino
da nema sudski karakter tako da spada u nadlenost tuio&a mada se ve( tokom istrage
ostvaruju odreeni vidovi pro&esne komunika&ije izrneu tuio&a koji vodi istragu i sudskog
vije(a. ' stvari istragu mora %ormalno da odobri odgovaraju(i fimkcionaIni oblik suda
#pretpretresno vije(e$. Prema tome i ova prva %aza krivinog postupka pred 9:: iako
naelno u nadlenosti tuio&a podvrgnuta je sudskoj kontroli. Ovakva sudska kontrola
takode predstavlja element inkvizitornosti koji je u razliitim modalitetima est u
kontinentalno"evropskim pravnim sistemima)2*1+. Meutim u zemljama kontinentalnog
prava koje su prihvatile tradi&iju anglosaksonskog sistema uioga ovog vije(a je esto
povjerena sudiji aii to nije 0istrani sudija0 iz klasinog kontinentainog sistema. 4o je sudija
koji nema ovla(enje da sprovodi istragu a moe izmeu ostaiog da odredi pritvor
osumnjienom. On iskljuivo djeluje kao garant potovanja zakona od strane organa
gonjenja kao i organ koji izdaje one naloge koje od njega zatrae organi gonjenja a koji u
sebi mogu sadrati ogranienja prava osumnjienog i drugih li&a #ovome je slian institut
giudice delle indagini preliminari, tj. 0sudija supervizor pretkrivinog postupka0 iz
italijanskog sistema$)2*2+.
4uila& ima glavnu ulogu u odvijanju postupka do poetka giavnog postupka a kao to je
prethodno objanjeno u njegovu nadlenost spada i sprovodenje istrage. @a bi se uopte
stvorili uslovi za zapoinjanje postupka potrebno je da postoji procesna inicijativa za
pokretanje postupka koja moe da proistekne iz razliitih izvora: #*$ od strane bilo kog
subjekta koji prua in%orma&iju tuio&uC #,$ od strane drave lani&e StatutaC #-$ od strane
Savjeta bezbjednosti 'jedinjenih na&ija. S obzirom na to od koga potiu obavjetenja
raziikuju se i neke pro&esne mogu(nosti tuio&a. Medutim za razliku od sistema 9:: u
172
SKRIPTA:
sistemu 9:4; i 9:4A tuila& prije otpoinjanja glavnog pretresa (later on the defence),
predaje sudijama spise s najvanijim poda&ima o sluaju #tzv. pretpretresni rezime u kome
su predstavljena pravna i %aktika pitanja podnes&i stranaka izjava o nespomim i spornim
pravnim i %aktikim pitanjima kao i lista svjedoka koje tuila& ili odbrana namjeravaju da
pozovu sa saetim prikazom injeni&a o kojima (e svaki svjedok svjedoiti$. @akle sudije
imaju uvid u spis predmeta koji im omogu(avaju da bolje kontroliu sluaj uz mogu(nost
da izvode dokaze i pozivaju svjedoke i po sopstvenoj ini&ijativi. ' velikom dijeiu sud ima
potpunu kontroiu nad postupkom ili bar u svakom momentu moe upotrijebiti ovla(enja
koja nemaju uvijek sudovi u ve(ini zemalja anglosaksonskog pravnog sistema #nekada ak
ni u zemljama kontinentaine pravne tradi&ije$)2*5+.
@ok oekuje sudenje odnosno za vrijeme sudenja pred 9:4; i 9:4A optueni je
uglavnom u pritvoru iako je tenden&ija da se osiobada iz pritvora i to uz jemstvo
odgovaraju(e drave. Klanovi 16 i 28 Aimskog statuta zasnovani su na prin&ipu u kome
nema liavanja slobode osim ako je neophodno zbog odreenih okolnosti.
Pored toga u postup&ima pred 9:4; i 9:4A rtve nemaju nikakvu samostalnu uiogu jer se
pred sudom mogu pojaviti iskljuivo kao svjedo&i " ako ih je pozvala da svjedoi jedna od
stranaka #uglavnom tuila&$ ili sam sud. 0S druge strane prema Aimskom statutu njima je
dato nekoliko uloga: iako im nije dodijeljeno pravo da se obra(aju vije(ima ako im se
dozvoli da to uine mogu podnositi kratka izlaganja prisustvovati pretresima i unakrsno
ispitivati svjedoke. 9pak institu&ija tipina za sisteme kontinentalnog prava poznata kao
constitution de partie civile
B
#zahtjev za pridruivanje optuni&i kao privatni tuila&$ nije u
potpunosti podrana ak ni pred 9::0)2*6+.
Moe se zakljuiti da su autori Aimskog statuta uzeli u obzir pro&esni sistem pred 9:4; i
9:4A koji je u poetku bio velikim djelom zasnovan na adversarnom modelu. Pored toga
oni su u pro&esnu emu suda inkorporisali dodatne eiemente inkvizitorskog modeia i to
davanjem znaajnije uloge rtvama proirivanjem %unk&ije tuio&a kao i dodjeljivanjem
presudne uioge pretpretresnom vije(u. 0Ovaj znaajan pomak ka pro&esnoj emi koja je i
dalje ugiavnom akuzatorska ali koja sadri vane odiike drugog modeia zahtijeva(e bez
sumnje dodatno bruenje kako vrijeme bude prolazilo a iskustvo dalje raslo)2*7+. 9pak
ova ema ve( sada se ini sposobnom da odgovori zahtjevima meunarodnih suenja a to
su pravinost i ekspeditivnost0)2,8+. ?pitomizira li on inae tip nekog budu(eg svjetskog
krivinog postupka u ovom asu teko je re(i jer se pored opte konstata&ije da krivini
postup&i akuzatorskog i inkvizitorskog tipa konvergiraju ipak ne moe pori&ati njihova
budu(nost)2,*+. 9pak perspektiva 9:: (e u najve(oj mjeri zavisiti od broja predmeta o
kojima bude odluivao.
1.3.7.5. Osnovna naceia postupka pred ICC
S obzirom na vanost djelovanja 9:: kao i vanu ulogu pro&esnih praviia sadranih u
Aimskom statutu ali i u Pravilima o postupku i dokazima potrebno je da se na sistematski
nain prikau pravila sadrana u osnovnim krivinopro&esnim naelima. Medutim neka od
tih naela su izriito predviena u izvorima prava koja se primjenjuju u postupku pred 9::
dok se druga ne spominju striktno ali njihovo vaenje i djelovanje proizlazi iz drugih
pro&esnih normi ili se zasnivaju na samoj konstruk&iji 9:: i vae(im meunarodnopravnim
standardima. Sistematskom anaiizom naela krivinog postupka 9:: ukazujemo na
injeni&u da se nakon stupanja na snagu Aimskog statuta i drugih izvora prava koji se
primjenjuju u postupku pred stalnim 9:: moe govoriti ne samo o meunarodnom
materijalnom krivinom pravu ije egzistiranje ni do tada nije moglo da se negira #mada je
njegova sadrina bila znatno %luidnija$ ve( i o medunarodnom krivinom pro&esnom pravu
koje (e svoju %aktiku promo&iju doivjeti kada zaista ponu da se odvijaju konkretni krivini
postup&i pred 9:: ali ono bez ikakve dileme kao sistem normi konkretnog krivinog
postupka postoji ve( sada)2,,+.
Eano je takoe ista(i da ne postoje opta meunarodna praviia meunarodnog krivinog
postupka. Svaki meunarodni sud #9:4; 9:4A 9::$ ima svoj sopstveni praviinik o
postupku i dokazima. Moe se oekivati da (e poto se sudska aktivnost 9:4; i 9:4A 0biti
173
SKRIPTA:
postepeno privedena kraju a dok se nasuprot tome rad 9:: bude konsoiidovao praviia
postupka ovog suda moda postati opteprihva(ena od strane drava te (e se potom
pretvoriti u opta meunarodna pravila. 9pak za ovaj pro&es je potrebno mnogo
godina0)2,-+.
OpGta naela koja vladaju u medunarodnim postup&ima mogu se izvesti iz pravila koja
vae pred medunarodnim tribunalima sudske prakse i optih naela krivinog pro&esnog
prava. Ova naela koja takode posve(uju posebnu panju osnovnim ljudskim pravima
optuenog #kao i kad je to primjereno rtava i svjedoka$)2,.+ su sijede(a: #*$ pretpostavka
nevinosti #odnosno pravo optuenih li&a da se smatraju nevinim dok se ne dokae
suprotno$ #,$ pravo optuenih li&a na nezavisno i nepristrasno sudstvo #-$ naelo
pravinog i ekspeditivnog sudskog postupka #.$ naelo prema kome optueni mora biti
prisutan tokom suenja #odnosno zabrana sudenja u odsustvu in a*sentia)$[625] Ova
naela su vezana i za osnovne standarde ljudskih prava zajamene svim poznatim
meunarodnim ugovorima kao to su ?3IDP)2,2+ #*718$ Meunarodni pakt o gradanskim
i politikim pravima #*722. iop&ioni protokoli od *722. i *767. godine$)2,5+ >merika
konven&ije o ljudskim pravima #*727$ i >%rika konven&ije o ljudskim pravima naroda
#*76*$.)2,6+
* n i
i
i
i
174
SKRIPTA:
3ad se svako od oznaenih prava detaljno analizira uoava se da su u njima inkorporisana
mnoga druga prava koja postoje u savremenim krivinim postup&ima. Primjera radi pravo
na pravino suenje obuhvata garan&ije vezane za bilo koji sudski postupak #pravo na
nezavisni i nepristrasni sud)2,7+ pravo na zakonom ustanovljen sud pravo na javno
suenje pravo na pravinu raspravu i pravo na suenje u razumnom roku " right to trial
-ithin reasona*le time
lu
), kao i garan&ije karakteristine samo za krivini postupak
#pretpostavka nevinosti pravo na nesamooptuivanje pravo na odbranu u okviru kojeg je i
pravo da optueni bude upoznat sa optubom pravo na potrebno vrijeme i mogu(nost za
pripremu odbrane pravo na branio&a i pravo na besplatnog branio&a$ pravo na
kontradiktoran postupak i pravo na tumaa)2-8+. 4akoe pravo na nezavisan i nepristrasni
sud kao osnovni postulat potenog suenja obuhvata pretpostavke na strani suda
#podjela vlasti legalitet nezavisnost samostalnost obaveznost sudskih odluka$ i jemstva
vezana za sudiju #nezavisnost nepristrasnost kompetentnost dostojnost imenovanje
sigurnost mandata nepokretnost lina i materijalnu sigurnost inkompatibilnost %iink&ija i
imunitet$.
175
SKRIPTA:
' tome se poseban znaaj pridaje praksi ?SIDP koja je a%irmisala novi kon&ept evropskog
krivinog postupka zasnovanog na modelu pravinog pro&esa)2-*+. !jegov osnov
predstavlja pravo na pravino suenje iz lana 2 ?3IDP)2-,+ s tim da iako je naziv ovog
prava right to a fair trial praksa ?SIDP ne ograniava njegovu primjenu samo na %azu
sudenja ve( trai da garan&ije pravinog pro&esa moraju biti o&jenjivane globalno to
ukljuuje iodreenu jednakost oruja #Q>egalite des armes) u pripremnoj %azi krivinog
postupka ali i pitanja nezavisnosti i nepristrasnosti suda.
9maju(i u vidu da je <i= rati%ikovaia ?3IDP i to 'redbom o rati%ika&iji ?3IDP izmijenjene i
dopunjene protokolima broj - 1 i 6 i dopunjene Protokolom broj , te protokola
* . 2 5 7 *8 i ** )2--+ njene odredbe se neposredno #direktno$ primjenjuju i na teritoriji
<i=. Pored toga odredbe ?3IDP imaju prioritet nad svim ostalim zakonima #lan 99Q,
'stava <i=$ to znai da postup&i koji se vode pred doma(im sudovima moraju biti
usklaeni sa standardima postavljenim lanom 2 ?3IDP i praksom ?SIDP.
1.3.7.5.1. Pretpostavka nevinosti
Aang opteg naeia krivinog postupka ima pravilo prema kome se optueni smatra
nevinim dok se 0u skladu sa primjenjivim pravom ne dokae krivnja0)2-.+ #lan 22 stav *
Aimskog statuta$. Statut 9:4;)2-1+ #lan ,* stav -$ i Statut 9:4A #lan ,8 stav -$ takoe
potvruju ovaj prin&ip. Presump&ija nevinosti (the presumption of innocence) iz lana 2 stav
, kao i posebne garan&ije iz stava - ?3IDP predstavljaju konkretiza&iju zahtjeva
pravinosti suenja iz stava * i vrijede samo za krivini postupak)2-2+. Presump&ija
nevinosti optuenog ukljuuje najprije vezu s nezavisno(u i nepristrasno(u sudije koji
odluku treba da donese iskljuivo na osnovu dokaza izvedenih u postupku)2-5+. @ruga je
njena komponenta postupanje prema optuenom)2-6+.
Pretpostavka nevinosti je danas nezaobilazna garan&ija u svim medunarodnim
dokumentima o ljudskim pravima i u ve(ini drava ima rang ustavnog naela utemeljenog
na ideji da se za svakog graanina smatra da je astan (praesumptio *oni viri)$ 4umai se
kao naprikosnoveni pravni standard i temeljna garan&ija za zatitu ljudskih prava i sloboda
u krivinom postupku. Prema lanu 2 stav , ?3IDP svako ko je optuen za krivino djelo
smatra se nevinim sve dok se ne dokae njegova krivi&a na osnovu zakona. Pretpostavka
nevinosti pozitivno je odreena i /3<i= #lan - stav *$ sa izvjesnim razlikama u %ormula&iji
za koje se moe re(i da proiruju obim njenog vaenja. !e vezuju(i je samo za optuene u
krivinom postupku za razliku od ?3IDP izrazom 0svako se smatra nevinim za krivino
djelo dok se pravnosnanom presudom ne utvrdi njegova krivnja0 uspostavlja se
kvantitativna univerzalnost vaenja pretpostavke nevinosti i ona se odnosi na krivini i
pretkrivini postupak na li&a za koja je ova pretpostavka propisana kao njihovo pravo i na
li&a koja su duna da svoje ponaanje sa njom uskiade a duni su da je potuju svi
uesni&i krivinog postupka ali i svako izvan postupka.
Pretpostavka nevinosti titi optuenog od trenutka podizanja optube pa sve do donoenja
konane osuuju(e presude. Stav ?SIDP je da pretpostavka nevinosti zahtijeva pored
ostalog da sudije prilikom vrenja svojih %unk&ija ne polaze od predrasude da je optueni
uinio krivino djeloC teret dokazivanja pada na optubu i sumnja koristi optuenom. Pored
toga dunost je tuio&a da pnii dovoljno dokaza na kojima (e biti zasnovana osuuju(a
presuda)2-7+. Sa normativnog stanovita posmatrano ti standardi su predvieni pro&esnim
zakonima a na pravosudnoj praksi ostaje da ih praviino primjenjuje.
Primjena lana 2 stav , ?3IDP se ne ograniava samo na sluaj povrede pretpostavke
nevinosti od strane sudske vlasti ve( obuhvata podjednako i povrede uinjene od strane
drugih nosila&a vlasti. 4o nije meutim smetnja da obavjetavaju javnost o postup&ima koji
su u toku ali i prije otpoinjanja pripremne %aze postupka i to uz pun& potovanje
pretpostavke nevinosti)2.8+. Obaveza da se potuje pretpostavka nevinosti vai i za
sredstva javnog in%ormisanja tako da pod odreenim uslovima i kampanja u tampi protiv
optuenog moe dovesti do povrede lana 2 stav , ?3IDP usljed ega bi drava mogla da
snosi odreene posljedi&e.
Pretpostavka nevinosti je u tijesnoj vezi sa pravom optuenog da ne iznosi dokaze protiv
176
SKRIPTA:
sebe i pravom na (utanje)2.*+. Aije je o jednoj od garan&ija koja proizilazi iz prava na
pravini postupak a to je privilegija od samooptuivanja (privilege against self.
incriminatiori)
0U0
$ S druge strane ?SIDP se ne protivi mogu(nosti da se izvede nepovoljan
zakljuak za optuenog koji je koristio pravo na (utanje.)2.,+ ?SIDP je zauzeo stanovite
da su pravo na utnju i pravo da okrivljeni ne treba samog sebe teretiti dva
opteprihva(ena interna&ionalna standarda koja lee u sutini pojma pravinog
postupka)2.-+. 4a prava znae zatitu optuenog protiv neprikladne prinude od strane
vlasti to doprinosi izbjegavanju pogreaka pravde)2..+. Pravo na nesamooptuivanje
odnosi se na potovanje volje okrivljenog da se brani utnjom. !eovisno od ovog prava
ostaje mogu(nost pribavljanja materijala ak i primjenom sile i protiv volje osumnjienog
kao to su uzimanje krvi i mokra(e kontrola daha i tjelesni pregledi u svrhu @!3 analize.
Ove djelatnosti meutim ne utiu na slobodu okrivljenog da uskra(ivanjem verbainog
oitovanja ne doprinosi utvrivanju injeni&a u krivinom postupku)2.1+.
Opte je usvojeno da pretpostavka nevinosti posebno zahtijeva da: #*$ s ii&em optuenim
da je uinilo krivino djelo mora se postupati kako u samom postupku tako i van njega
kao da je nevin sve dok se ne dokae suprotno #,$ teret dokazivanja da je optueni kriv za
krivina djeia koja mu se stavljaju na teret iei na tuio&uC optueni se moe zaustaviti na
tome da pobija dokaze optube a ne mora da dokazuje svoju nevinostC #-$ kako bi
ustanovio krivi&u optuenog za krivina djela koja mu se stavljaju na teret sud mora biti
uvjeren u njegovu krivi&u prema odredenom standardu dokazivanja koji je u kontinentalnom
pravu obino l>intime conviction du juge #slobodno sudijsko uvjerenje$ dok je u zemljama
anglosaksonskog prava to 0ustanovljavanje krivi&e optuenog van svake razumne
sumnje0)2.2+. Pravo na presump&iju nevinosti vai i kada je u pitanju status osumnjienog
dakle i u prethodnom krivinom postupku tokom istrage i to ak dosljednije prema li&u
protiv kojeg 0ak nije potvren ni sluaj prima facie0)2.5+. 9z toga slijedi pored ostalog da
0istrani organi moraju takoe da usmjere istragu i u korist osumnjienog kako bi iz svojih
pretpostavki iskljuiii svaku razumnu sumnju .
' vezi sa ovim naelom je i problem kako u meunarodnim krivinim postup&ima rijeiti
pitanje izvjetavanja sredstava javnog in%ormisanja o pritvaranju optuenog i njegovom
suenju. Suoeni sa tako groznim krivinim djelima kao to su ratni zloini zloini protiv
ovjenosti i geno&id mediji esto uzimaju zdravo za gotovo da su li&a koja je tuila&
optuio za takve zloine kriva ak ih opisuju(i kao 0monstrume0 ili 0kasape0)2.6+. !a
na&ionainom nivou postoje razni mehanizmi protiv ovakvih napisa #npr. tuba za klevetu$
kojih medutim nema u meunarodnom pravosuu. 9ako se &ijelo pitanje svodi na
samokontrolu tuio&a i medija morala bi se ipak ustanoviti neka vrsta pravnog lijeka protiv
prekomjemog 0prisustva0 medija i njihovog gaenja naela pretpostavke nevinosti .
Pretpostavka nevinosti ima znaajne implika&ije i u sudskim postup&ima. Presump&ija se
kri ako sudska odiuka koja se odnosi na ii&e optueno za krivino djelo odraava
miijenje da je optueni kriv i prije nego to je njegova krivi&a prema zakonu dokazana.
@ovoijno je i samo izraavanje miljenja koje sugerie da sud optuenog smatra krivim.
Posljedi&a ove presump&ije u sluaju da optueni odbije da se izjasni o svojoj krivnji " jeste
da se optueni izjasnio kao da nije kriv. 4akoe optueni nije duan da sudu daje dokaze
protiv sebe niti za njega mogu nastupiti tetne posljedi&e zbog injeni&e da je odbio da
svjedoi u svoju korist. 3rivnju optuenog treba da dokae tuila& bez mogu(nosti da se
optuenom 0name(e bilo kakva promjena tereta dokazivanja iii bilo kakav teret pobijanja0
#lan 25 stav * taka #*$ Aimskog statuta$. !asuprot tome takvu mogu(nost dozvoljava
pravilo 7, Pravilnika o postupku i dokazima 9:4; " 0smatra(e se da je priznanje koje je
optueni dao dok ga je tuila& ispitivao dato siobodno i dobrovoljno osim ako se ne
dokae suprotno0.
' vezi sa pretpostavkom nevinosti je i prin&ip da optueni ima pravo da se njegova krivnja
ili nevinost utvrdi po svakoj taki optuni&e i to pojedinano. >ko sud ne bi rijeio sva ta
pitanja pa neke od taaka optuni&e ostavio neraspravljenim to bi prejudi&iralo krivnju
optuenog i predstavljalo povredu pretpostavke nevinosti.
177
SKRIPTA:
!ajzad i svaki meunarodni sud ima obavezu da u svojim presudama obrazloi odiuku
koju donosi. !jihov je zadatak da navedu dokaze koje su uzeli u obzir kada su zakljuili da
je optueni kriv i to izvan svake razumne sumnje za djelo koje mu se optuni&om stavlja na
teret. 'stanovljenje obaveze suda da obrazloi svoju odluku predstavlja vaan zatitni
mehanizam za prava optuenogC ona omogu(ava optuenom da se ali na svaku osudu za
koju misli da je zasnovana na pogrenoj o&jeni dokaza koja je dovela do povrede
pravde)2.7+.
1.3.7.5.2. NaceIo nezavisnosti i nepristrasnosti sudija
!aelo po kome sudija treba da bude nezavisan)218+ i nepristrasan)21*+ spada u rang
optih pravnih naela i jedno je od pretpostavki prava na pravino suenje)21,+. 4o se
naelo moe rezimirati u tri osnovne grupe prava osumnjienog ili opuenog: #*$ pravo na
sud koji udovoljava uslovima zakonom ustanovljenog nezavisnog i nepristrasnog organaC
#,$ koji (e predmet rijeiti pravedno javno i u razumnom roku i #-$ koji osigurava osnovna
prava li&a protiv kojeg se vodi postupak: #a$ da se to li&e smatra nedunim dok mu se ne
dokae krivnjaC #b$ da bude obavijeteno o optubi u najkra(em roku na razumljiv nainC #&$
da ima potrebno vrijeme za pripremanje odbraneC #d$ da se brani sam ili uz pomo(
branio&aC #e$ da moe ravnopravno uestvovati u dokazivanju i #%$ da ima pravo na
besplatnog tumaa #ako dovoljno ne poznaje jezik postupka$)21-+. Ove standarde poznaju i
krivini postup&i ve(ine drava ali i statuti medunarodnih krivinih sudskih organa. Pod
ovim naelom podrazumijeva se pravo optuenog ne samo na pravedno nego i na sudenje
bez nepotrebnog odlaganja)21.+. Pravo na suenje pred nezavisnim i nepristrasnim sudom
je do te mjere osnovno da je 3omitet za ljudska prava zauzeo stav da je to 0apsolutno
pravo koje ne trpi bilo kakve izuzetke0.)211+
/ahtjev za nezavisno(u suda (independent tri*unal) ukijuuje nezavisnost od organa
zakonodavne i izvrne vlasti)212+ poiitikih struktura i strana u postupku.)215+ Okoinosti
koje sud uzima kao kriterije za o&jenu #ne$ postojanja nezavisnosti jesu izmeu ostalog
nain imenovanja lanova suda vrijeme trajanja mandata garan&ije protiv spoljnih
pritisaka te pitanje smatra li se taj organ objektivno prema vani nezavisnim.)216+
?3IDP ureuje nepristrasnost suda #impartial tri*unal) kao posebnu komponentu postupka
iji je smisao obezbijediti da sud odluke zasniva iskijuivo na onome to je izneseno na
suenju)217+. !aeini pristup je da sud ne moe postupati pod uti&ajem vanjskih
in%orma&ija stanovita javnosti ili drugih pritisaka i da svoje odluke mora zasnivati samo na
onome Gto je izloeno i razmotreno u suenju)228+. !epristrasnost znai nepostojanje
predrasuda ili naklonosti u vezi sa predmetom u kojem sud postupa)22*+ !epristrasnost se
u svrhu primjene lana 2 ?3IDP ispituje prema dva kriterijuma: mogu(e je razlikovati
izmedu subjektivnog testa kojim se ide za pro&jenom linih uvjerenja #posebno
predrasuda$ pojedinog sudije u odreenom predmetu)22,+. Polazi se od pretpostavke
nepristrasnosti sudije a onaj ko tvrdi suprotno " treba to i dokazati)22-+. Objektivni test
sastoji se u utvrdivanju jesu li ponuena dovoljna jemstva da iskljue svaku iegitimnu
sumnju u tom pogledu)22.+. Pri tome je kljuno povjerenje javnosti u sud zbog ega je
stanovite optuenog vano iako ne i odiuuju(e. !aprotiv odluuju(i je odgovor na
pitanje moe li se sumnja u nepristrasnost smatrati objektivno opravdanom)221+.
!ezavisnost i nepristrasnost sudija moe se obezbijediti samo ako se: #*$ usvoje takvi
izbomi mehanizmi koji omogu(avaju da se na mjesto sudije izaberu li&a koja nisu samo
kompetentna s moralnim integritetom i bez predrasuda ve( i nezavisna od svih politikih
uti&aja i uti&aja svake vlastiC #,$ zabrani sudijama da trae ili primaju bilo kakve instruk&ije
od spoljnih autoriteta ili da na bilo koji drugi nain budu u vezi s interesima stranaka u
sporuC #-$ ustanove mehanizmi nadzora koji spreavaju sudije da pokazuju predrasude ili
se njima
vode ili ako se pokae da je sudija bio pristrasan ili naklonjen jednoj stranki mehanizmi
kojima se takav sudija moe izuzeti sa suenja ili ak udaljiti iz suda)222+.
178
SKRIPTA:
@a bi se obezbijedila nezavisnost sudija od posebnog je znaaja kako je rijeeno pitanje
izbora #imenovanja$ sudija. Sistem po kome sudije bira Jeneralna skuptina 'jedinjenih
na&ija #na prijedlog Savjeta bezbjednosti koji svoje kandidate bira sa iiste kandidata koje
su predloile drave lani&e$ ustanovljen je statutima 9:4; i 9:4A. Aimski statut propisuje
da sudije bira Skuptina drava stranaka i to medu kandidatima koje predloi pojedinano
svaka od tih drava #lan -2 stav .$. 'z to lan -2 stav 7 taka #a$ Aimskog statuta
dodatno pojaava nezavisnost sudija utvrduju(i da sudije nisu podlone reizboru nakon
isteka devet godina mandata #0ne(e mo(i biti birani jo jednom na istu dunost0$.
Postoje i raziiita sredstva da se sauva nezavisnost izabranih sudija. Prije svega oni su
obavezni da se uzdre od preduzimanja takvih aktivnosti koje bi mogle da ugroze njihovu
nezavisnost. Oni zatim uivaju privilegije i imunitete ukljuuju(i i imunitet od dravnih
jurisdik&ija: takvi imuniteti su 0skrojeni0 izmeu ostalog i zato da se sudije zatite od svih
neumjesnih uplitanja drave)225+. @alje i sama pravila tribunaia propisuju metode i
pro&edure za obezbjeivanje nezavisnosti sudija to se prije svega odnosi na sluajeve
gdje i sam sudija moe osje(ati da moda ne(e mo(i zadrati svoju nepristrasnost iii da bi
mogao biti smatran na neki nain umijeanim ili lino zainteresovanim za sluaj. Ovo su
mehanizmi za odstupanje i izuze(e sudija #lan .* Aimskog statuta$. 'obiajeno je da se
ako sudija ne izuzme samoga sebe ovo pitanje moe iznijeti pred ovaj sud ili nadleno
vije(e ili ak sjedni&u svih sudija tribunala " u 9:: o svim pitanjima izuze(a sudija odluuju
sudije i to apsolutnom ve(inom a u odsustvu sudije koga se odluka tie #lan .* stav ,
taka #&$ Aimskog statuta$.
Sude(e vije(e punovano radi samo kada su prisutne sve sudije toga vije(a u toku &ijelog
krivinog postupka ali pojedine sudije mogu da se smjenjuju. 4o je logino pred
medunarodnim krivinim sudovima jer se radi o postup&ima koji mogu da traju godinama
zbog sloenosti i teine sluaja i obimnosti dokaznog materijala)226+.
1.3.7.5.3. NaceIo fer i ekspeditivnog sudenja
3ao univerzalno naelo meunarodnog prava vai i to da suenje mora biti %er. Ovo naelo
je od %undamentalne vrijednosti i u medunarodnim postup&ima. !alazi se i u statutima 9:4;
#lan ,* stav ,$ 9:4A #lan ,8 stav ,$ i Aimskom statutu #lan 25$. Pojedini autori ovom
naelu daju znaaj peremptome norme odriu(i mogu(nost da se ono moe derogirati
ugovorom. 9ako ne postoji praksa u dravama koja bi podravala ovakvo stanovite
insistiranje drava na ovom prin&ipu kroz meunarodne instrumente i obimnu sudsku
praksu istie njegovu vanost i potkijepljuje gledite da je stekao snagu ius cogens)227+
Ovo naelo sadri tri standarda: #*$ jednakost stranaka u postupku #0jednakost oruja0$ #,$
pravo na javnu raspravu i #-$ ekspeditivnost postupka.
1.3.7.5.3.1. Jednakost stranaka u postupku
0Dednakost oruja0 stranaka u sporu je jedan od osnovnih kriterijuma za pravinu raspravu.
On mora da se potuje tokom &ijelog krivinog postupka a znai da stranke u
postupku imaju jednak pro&eduraini poloaj tokom suenja i jednak poloaj prilikom
iznoenja odbrane ili optube)258+. 4o znai da svakoj strani treba omogu(iti da iznese svoj
sluaj pod usiovima koji je ne dovode u bitno nepovoijan poloaj u odnosu na protivniku
stranku
17
. Dednakost stranaka u postupku je sutinski eiemenat adversame strukture
postupka u kome se suenje shvata kao nadmetanje #0dvoboj0$ dvije stranke. /ato one
moraju da imaju jednaka prava " u suprotnom nema %er 0borbe0.
Sutina jednakosti stranaka u postupku podrazumijeva najprije da se optuenom omogu(i
da se upozna sa svim elementima optuni&e koja je podignuta protiv njega kao i da bez
odlaganja proui dokaze koje je prikupio tuila& #da bi potkrijepio optuni&u$. Optueni ima
pravo na adekvatno vrijeme i sredstva za pripremu svoje odbrane #ian 25 stav * taka b$
Aimskog statuta$ te pravo na pravnu pomo( " moe ili birati svoga advokata ili (e mu sud
dodijeliti pravnog zastupnika koji (e svoju dunost vriti besplatno ako optueni nema
dovoljno nov&a da tu uslugu plati. ' skladu sa lanom 25 Aimskog statuta u utvrivanju
bilo koje optube optueni ima pravo na javno %er i poteno suenje te sljede(e garan&ije:
#a$ da bude bez odlaganja i detaljno in%ormisan o prirodi osnovu i sadraju optuni&e na
179
SKRIPTA:
jeziku kojeg optueni u potpunosti govori i razumijeC #b$ da ima dovoljno vremena i
sredstava za pripremu odbrane i da slobodno komuni&ira sa branio&emC #&$ da mu se sudi
bez nepotrebnog odlaganjaC #d$ da bude prisutan na suenju da odbranu vri lino iii uz
pravnu pomo( advokata koga je sam izabrao kao i da bude in%ormisan da ukoliko nema
pravnu pomo( da mu se ova pomo( dodijeli od strane suda u svakom sluaju gdje interes
pravde tako zahtijeva i besplatno ukoliko optueni nije u mogu(nosti da je sam piatiC #e$ da
ispituje svjedoke koji svjedoe protiv njega te da mu se osigura prisustvo i mogu(nost
ispitivanja svjedoka koji svjedoe u njegovu korist pod istim uslovima. Optuenom (e se
takoe omogu(iti da iznese odbranu i da predoi druge dokaze doputene prema
Aimskom statutuC #%$ da mu se besplatno omogu(i pomo( prevodio&a i potrebnih prevoda
ukoliko se ukae nunim kako bi se osiguralo da optueni razumije dokumente
prezentovane sudu a koji nisu na jeziku kojeg optueni u potpunosti govori i razumijeC #g$
da ne bude prisiljen da svjedoi ili prizna krivnju te pravo da (utiC #g$ da moe dati usmeni
ili pisani iskaz u svoju odbranu bez zakletve i #i$ pravo da se ne name(e nikakva promjena
tereta dokazivanja ili bilo kakav teret pobijanja.
!a tuio&u je teret dokazivanja krivnje optuenog. 4uila& mora u potpunosti potovati
prava optuenog te njegovoj odbrani predoiti bilo koji materijal koji bi mogao ublaiti
optube ili ukazati na nevinost optuenog. Dedini ovla(eni tuila& pred 9:: je onaj tuiia&
koji je dio Aimskog statuta i on praktino ima monopol krivinog gonjenja pred ovim sudom
jer ne postoji mogu(nost supsdijarne tube. 3ada je rije o ini&ijativi za krivino gonjenje
ona se moe uputiti jedino tuio&u a ne i samom sudu jer druga li&a ne mogu imati status
ovla(enog tuio&a. 3ao ini&ijatori postupka pojavljuju se subjekti koji tuio&u pruaju
obavjetenja da je izvreno krivino djelo iz nadlenosti 9::. 4o mogu da budu: #*$ bilo koja
li&a kada tuila& moe pokrenuti istragu na sopstveni zahtjev na osnovu posjedovanja
saznanja da je odreeno li&e izvrilo krivino djelo iz nadlenosti 9:: #lan *1 stav *
Aimskog statuta$ #,$ drava stranka Aimskog statuta koja uputi tuio&u siuaj za koji
smatra da se odnosi na djelo iz nadlenosti 9:: #lan *- taka a$ Aimskog statuta$ i #-$
Savjet bezbjednosti '!"a koji djeluju(i na osnovu Jlave E99 Povelje '!"a pro&ijeni da se
radi o sluaju za koji je nadlean 9:: #lan *- taka &$ Aimskog statuta$. ' odnosu na
%unk&iju tuio&a odreene oblike kontrole ostvaruje 9:: to predstavlja odredenu
sadrinsku modi%ika&iju naela akuzatornosti za ta je najtipiniji institut potvrde optube
prije suenja u skladu sa lanom 2* Aimskog statuta kada pretpretresno vije(e moe
odbiti da potvrdi neke ili sve take optube i time praktino direktno utie na optunu
%unk&iju)25*+. 4akode prema lanu 2* stav 7 Aimskog statuta tuila& moe i na glavnom
pretresu izmijeniti optubu to predstavlja vid djelovanja naela akuzatornosti u ovoj %azi
postupka ali se ovo naelo uslovljava time to je potrebno da takvu izmjenu odobri
pretpretresno vije(e. 4ime se %ormalno ne odstupa od naela akuzatomosti jer %tmk&ija
optuenja pripada tuio&u ali se sadrinski ovo naelo modi%ikuje time to stav suda
presudno utie na dalji opstanak optube)25,+. !akon poetka suenja tuila& moe uz
dozvolu pretpretresnog vije(a povu(i optubu #lan 2* stav 7 Aimskog statuta$.
1.3.7.5.3.2. Pravo na javnu raspravu
!aelo javnosti se prema lanu 2 stav * ?3IDP odnosi na raspravu pred sudom i izri&anje
presude. Pritom se novinari i javnost mogu iskijuiti s itavog ili s dijela suenja i to u
interesu morala javnog reda ili na&ionalne bezbjednosti u demokratskom drutvu kada to
zahtijevaju interesi maloljetnika ili zatita privatnog ivota stranaka u sporu ili kada to sud
smatra izriito neophodnim zato to bi u posebnim okolnostima publi&itet mogao nanijeti
tetu interesima pravde.
Moemo re(i da je javnost postupka #odnosno javnost suenja po krivinoj optubi$ vaan
element u zatiti interesa pojedin&a i drutva u &jelini i da osim u sluaju postojanja
izuzetnih okolnosti koja opravdavaju njeno iskljuenje pretres mora biti otvoren ne samo
za posebne kategorije ljudi odnosno uesnike u postupku nego i za iroku javnost
ukljuuju(i i predstavnike tampe. Poseban osvrt izazivaju dva pojma iz lana 2 stav *
?3IDP i to ona koja govore o na&ionalnoj bezbjednosti i demokratskom drutvu. Pri tom se
180
SKRIPTA:
na&ionalna bezbjednost ne moe prepustiti o&jeni unutranjeg prava nego vezati za
standarde interesa demokratskog drutva. Pojam na&ionalna bezbjednost podrazumijeva
zatitu zemlje i njenog teritorijalnog integriteta i zatitu od unutranje i spoljne sile dok je
izraz demokratskog drutva vezan za neto odredenija mjerila kao to su podjela vlasti
pluralizam %leksibilnost i tolerani&ija)25-+.
/ahtjev za javno(u rasprave je od sutinskog znaaja za razvoj demokratije jer titi
stranke od tajnog pravosua koje izmie kontroli javnosti)25.+. On uva povjerenje
stranaka u sudske institu&ije i doprinosi pravu na pravian pro&es i ostvarenju njegovog
&ilja)251+. ?SIDP o&jenjuje postojanje prava na javnu raspravu in concreto vode(i rauna
kako o vrsti sudske instan&e i &jelini postupka tako i o razliitosti zakonskog sistema i
sudske prakse u odredenim dravama.
S tim u vezi optuenom i njegovom branio&u garantovano je pravo da ispituju ili zahtijevaju
ispitivanje svjedoka optube i da se obezbijedi prisustvo i sasluanje svjedoka odbrane pod
istim uslovima koji vae za svjedoke optube #lan 2 stav , taka d$ ?3IDP$. Ovo pravo je
u tijesnoj vezi sa pravom na pravino sudenje jer osigurava ravnopravnost stranaka pred
sudom #0jednakost oruja0$ i pretpostavka je kontradiktomog izvodenja dokaza)252+. !ije
protivno ?3IDP da se kao dokaz koriste iskazi svjedoka dati u prethodnim %azama
postupka pod uslovom da je propisana i pruena adekvatna mogu(nost da optueni ospori
i ispita svjedoka koji protiv njega iskazuje ili da tu mogu(nost ima u kasnijoj %azi
postupka)255+.
Praksa je ?SIDP da je 0)...+ ostavljeno doma(im sudovima da pro&ijene da li izjava koju je
dao svjedok u otvorenoj sudni&i i pod zakletvom treba da bude izjava na koju (e se osioniti
i dati prednost nad drugom izjavom istog svjedoka ak i kad je prva kontradiktoma drugoj
)...+0. 9dentian je i stav 'stavnog suda <i= u odlu&i broj ' 2,Q8* od 1. aprila ,88,. godine
)256+ gdje je navedeno i da 'stavni sud <i= u prin&ipu nije nadlean da vri pro&jenu
injeninog stanja koju su izvrili redovni sudovi ukoliko utvrdene injeni&e i dokazi na
kojima se presuda zasniva ne izgledaju proizvoijno i neprihvatijivo. ' vezi s tim 'stavni sud
<i= navodi da je element pravinog sudenja i zahtjev da sudska odluka mora navesti
razloge na kojima je zasnovana)257+. Medutim koiika je ta dunost zavisi od prirode
odluke i moe je pro&ijeniti samo sud u odnosu na okolnosti svakog pojedinanog siuaja.
Prema stanovitu ?SIDP povreda prava na pravino suenje postoji na primjer kada
obrazloenje potpuno nedostaje jer (e omogu(eni pravni iijek vjerovatno postati iiuzoran
)268+ ali 0sud nije obavezan dati detaljan odgovor na svaki argument0)26*+. Prema
stanovitu bive ?vropske komisije za ijudska prava 0kada albeni sud koristi razloge nieg
suda on ne mora ponovo navesti te razloge0)26,+.
Slino kao i u ve(ini na&ionainih krivinih postupaka i u postupku pred ?SIDP se naeio
javnosti suenja oznaava kao opti prin&ip u odnosu na kojeg su mogu(i odreeni
izuze&i. Sudenje se odrava javno #lan 2- stav 5 Aimskog statuta$ to je nesumnjivo
sredstvo da se obezbijedi poteno sudenje kao i da prava optuenog ne budu uskra(ena.
9pak pretresno vije(e moe odluiti da posebne okolnosti iziskuju da se odreeni postup&i
odre na zatvorenoj sjedni&i i to u &ilju zatite rtava krivinih djela i svjedoka iii radi zatite
povjerljivih odnosno osjetljivih in%orma&ija koje su sadrane u dokazima #ian 2. stav 5
Aimskog statuta$. Ovaj osnov sprovoenja postupka u zatvorenoj sjedni&i poznaju i statuti
9:4; #ian ,* stav ,$ i 9:4A #ian ,8 stav ,$ i to kao osnovno pravo optuenog. Odluku o
tome da se pretres obavi iza zatvorenih vrata donosi sud na zahtjev jedne od stranaka u
postupku ili proprio motu$
Osim naela javnosti u naela %orme voenja krivinog postupka spadaju jo naelo
raspravnosti (kontradiktornosti) i naelo usmenosti. !aelo raspravnosti je u postupku pred
9:: zastupljeno u vie pro&esnih stadijuma a ne samo na glavnom pretresu gdje ono kao
to je to uobiajeno i u na&ionalnim krivinopro&esnim zakonodavstvima ima presudan
znaaj. Svoju odluku pretresno vije(e moe zasnovati samo na dokazima koji su izvedeni
na suenju i koji su bili predmet pretresa odnosno o kojima se raspravljaio #ian 5. stav ,
Aimskog statuta$. Prin&ip usmenosti uz mogu(nost odreenih odstupanja od njega
181
SKRIPTA:
dominira u savremenim na&ionalnim krivinim pro&edurama i on je naravno zastupljen i u
postupku pred 9:: i to u svim %azama postupka. 4aj prin&ip je povezan kako sa naelima
raspravnosti i kontradiktornosti #koja se primarno realizuju kroz usmenu komunika&iju
mada naravno mogu da se ostvaruju i pisanim putem$ tako i kroz garantovanje prava
odreenim li&ima prije svega osumnjienog i optuenog ali i drugim uesni&ima postupka
na usmenu pro&esnu komunika&iju u krivinom postupku ali takoe uz mogu(nost i
pisanog optenja u skiadu sa praviiima sadranim u Aimskom statutu i Pravilima o
postupku i dokazima)26-+. !a glavnom pretresu se naelo usmenosti realizuje prije svega
time to optueni na samom poetku suenja odnosno na prvom roitu ima mogu(nost
da usmeno izjavi da li je optubu razumio te da se izjasni o krivnji #lan 2. stav 6 Aimskog
statuta$. ' okviru ove %aze postupka a u skiadu sa naelom usmenosti kao i naelima
raspravnosti i neposrednosti i drugim optueni ima pravo na ispitivanje svjedoka koji ga
terete kao i #pod istim uslovima pod kojima to pravo koriste svjedo&i koji ga terete$ pravo
na dovoenje i ispitivanje svjedoka iji iskaz ide njemu u korist #lan 25 stav * taka #e$
Aimskog statuta$ i sl.
1.3.7.5.3.3. Ekspeditivnost postupka
Dedan od zahtjeva potenog suenja jeste i da svako ko je optuen za krivino djelo ima
pravo na suenje bez nepotrebnog odugovlaenja. Ovo pravo obavezuje vlast da
obezbijedi da se sve %aze postupka od predsudske do konane presude budu okonane i
presuda donijeta u razumnom roku. Pre&iznije kako optueni uiva pravo da se smatra
nevinim jedino je razlono i dolino da se njegova krivnja ili nevinost ustanove to je
mogu(e prije)26.+. Jaran&ija suenja u najkra(em mogu(em roku je u krivinom postupku
povezana sa pravom na slobodu sa pretpostavkom nevinosti i sa pravom da se li&e
brani)261+. Ovo naelo dobija na znaaju naroito u meunarodnim postup&ima u kojima je
optueni esto u pritvoru od njegovog hapenja do osude odnosno oslobadanja.
1.3.7.5.4. Zabrana sudenja u odsustvu
!aelo prema kome optueni mora biti prisutan na svom suenju da bi se sudski postupak
mogao voditi karakteristika je drava anglosaksonskog prava #osim ako bi okrivljeni
pokuao izbje(i pravdi nakon prvog pojavljivanja pred sudom$. S druge strane u mnogim
zemljama kontinentalnog prava dozvoljena je mogu(nost suenja u odsustvu)262+ (in
a*sentia, par contumace)$ ' meunarodnom krivinom pravosuu u tome je bilo lutanja
)265+. 9ako je Statut !irbekog tribunala sadravao tu zabranu kasnije statuti ad hoc
tribunala insistiraju na prisustvu optuenog pred sudom i to tokom &ijelog krivinog
postupka. 'z to odgovaraju(e odredbe statuta 9:4; i 9:4A ne razjanjavaju ovo pitanje.
One propisuju da optueni ima pravo da mu se 0sudi u njegovom prisustvu0 #lan ,* stav .
taka #d$ Statuta 9:4; i lan ,8 stav . taka #d$ Statuta 9:4A$. 9pak nita nije reeno o
tome ta se deava ako se optueni pre(utno odrekne ovog prava daju(i se u bjekstvo
prije otpoinjanja sudskog postupka: ova odredba mogla bi se lako primijeniti tako da je
sprovoenje postupka u odsustvu optuenog dozvoljeno ako je on poto je propisno
obavijeten o optuni&i i djelima koja mu se stavljaju na teret pobjegao u &ilju izbjegavanja
krivinog postupka)266+. Meutim
Aimski statut #lan 2- stav *$ jasno zahtijeva prisustvo optuenog kao osnovni uslov za
otpoinjanje postupka #uz izuzetak koji je uobiajen u zemljama anglosaksonskog prava
kada prisustvo optuenog nije neophodno ukoliko on naruava sudenje$. Kak i kada u &ilju
ouvanja pro&esne dis&ipiine sud naredi udaljenje optuenog iz sudni&e njemu se mora
omogu(iti pra(enje toka postupka putem odredenih tehnikih sredstava #lan 2- stav ,
Aimskog statuta$ to u stvari predstavlja 0poseban virtuelni vid neposrednosti odnosno
%iziki optueni nije u neposrednom kontaktu sa dokazima koji se izvode u postupku aii ima
obezbijeden tehniki kontakt0)267+.
Svaka od tih varijanti ima opravdanja ali i krupnih nedostataka)278+. ?SIDP ne smatra
protivpravnim suenje in a*sentia u dravama iji ga zakoni predviaju. Polazi se od
injeni&e da je pojavljivanje pred sudom pravo optuenog i da bi suenje u njegovom
odsustvu a protiv njegove volje " bilo protivpravno. ' tom pogledu dd&ie ne postoji
182
SKRIPTA:
nikakvo opte obiajno pravno pravilo koje bi dravama naiagalo suenje optuenom
jedino u njegovom prisustvu ili bi doputalo njegovo suenje in a*sentia[691]$
Postizanja potenog suenja u medunarodnim krivinim postup&ima zahtijeva da optueni
bude prisutan u toku &ijelog postupka. Kinjeni&om da je optueni prisutan daje mu se
mogu(nost konsulta&ija sa svojim branio&em prije svega o dokazima koje bi trebaio
prikupiti kako bi se podrao kon&ept odbrane. Osim toga prisustvo optuenog vano je
zbog unakrsnog ispitivanja svjedoka i naje(e vrlo relevantno za sud prilikom
ustanovljavanja njegove krivnje ili nevinosti. Aijeju kada se imperativu %er suenja
pridodaju spe&i%inosti meunarodnih krivinih postupaka dolazi se do zakijuka da je u
takvim postup&ima mogu(e izvesti poteno suenje samo uz prisustvo optuenog)27,+.
Potreba da se obezbijedi pretpostavka nevinosti koja se vezuje za svakog optuenog ne bi
smjela biti ugroena nemogu(no(u optuenog da uputi branio&a prilikom pripremanja
sluaja #zbog njegovog neprisustva suenju$0.Prisustvo optuenog ini se toliko vanim da
iznuuje potrebu da se u sluaju njegovog bjekstva po otpoinjanju suenja postupak
prekine dok ponovo ne bude uhapen i izveden pred sud ili se dobrovoljno preda. @rugim
rijeima istaknute osobenosti medunarodnih krivinih sudenja trebalo bi da dovedu do
odba&ivanja ijeenja usvojenih u onim zemljama koje zabranjuju suenja u odsustvu
prema kojima je dozvoljeno nastaviti postupak ako optueni pobjegne po otpoinjanju
pretresa0.)27-+
1.3.7.6. Procesnopravne odredbe Rimskog statuta
1.3.7.6.1. Uvodne napomene
Aimski statut sadri i znaajan broj pro&esnopravnih odredaba. !e raunaju(i preambulu
odredbe organiza&ione i materijalnopravne prirode kao i vane odredbe devetog dijela o
meunarodnoj saradnji i sudskoj pomo(i koje par excellence imaju pro&esnu prirodu
klasine odredbe o postupku pred 9:: nalazimo ve( u drugom djeiu Statuta meu
odredbama o dopustivosti pokretanja i voenja postupka i uspostavi nadlenosti)27.+.
!ajvie tih odredaba sadri peti dio #o istrazi i krivinom gonjenju$ esti dio #o suenju$
osmi dio #alba i revizija$ i deseti dio Aimskog statuta #o izvrenju odluka$. 4reba imati u
vidu i Pravila o postupku i dokazima kao i 0kad je to prikladno0 0primjenjive0 meunarodne
ugovore i pravila meunarodnog prava ukljuuju(i i utvrena naela meunarodnog prava
oruanih sukoba koja se odnose na ureenje sudskih postupaka #lan ,* stav * ta. #a$ i
#b$ Aimskog statuta$ te supsidijarno #0u sluaju kad toga nema0$ opta naela prava koja
9:: izvede iz na&ionalnih zakona pravnih sistema svijeta #kao pozitivno pravo ili
pre&edent$ ukljuuju(i kad je prikladno na&ionalne zakone drava koje bi redovno bile
nadlene za taj zloin ukoliko ta naela nisu u neskladu s ovim statutom i s medunarodnim
pravom kao i meunarodno priznatim pravilima i standardima #lan ,* stav * taka #&$
Aimskog statuta$.
' preambuli Aimskog statuta kae se da je 9:: zadnje utoite gdje rtve najteih krivinih
djela koja se tiu meunarodne zajedni&e mogu ostvariti pravdu. /bog toga se u njoj
zahtijeva od svih drava da na na&ionalnom nivou preduzmu mjere za jaanje
meunarodne saradnje i spreavanje sluajeva nekanjivosti a takoe podsje(a drave na
njihovu obavezu da primjenjuju krivinu jurisdik&iju nad onima koji su odgovorni za ovakve
zloine. S tim u vezi Aimski statut dodjeljuje 9:: ulogu koja je dopuna na&ionalnih sistema.
9stiu(i da je primama obaveza drava da vode istragu i krivino gone meunarodne
zloin&e Aimski statut utvruje da je sluaj neprihvatljiv za 9:: ukoliko istragu ili krivino
gonjenje nad tim sluajem vri drava koja nad tim ima sudska ovla(enja osim ako ta
drava ne eli ili zaista ne moe sprovesti istragu ili krivino gonjenje i sudenje za teko
krivino djelo iz nadlenosti 9::. Prema tom naelu #komplementamost u uem smislu$
9:: 0nadopunjuje0 ili preuzima postupak od na&ionalnih sudova uvjeri li se da kod njih
postoji nedostatak volje za krivino gonjenje iz lana *5 ili pak ponovo sudi u na&ionalnoj
dravi o presudenoj stvari ako je nezadovoljan odlukom doma(eg suda #lan ,8 Aimskog
statuta$. @ruga se situa&ija odnosi na pitanje komplementarnosti u irem smislu tj. na
sluajeve u kojima bi se pred doma(im organima krivinog gonjenja ili krivinog pravosua
183
SKRIPTA:
pojavio zahtjev 9:: za pruanjem nekog oblika pomo(i 9::. @oma(i sud nadopunjuje
postupak pred 9:: ali prethodno mora rijeiti pitanje doputenosti saradnje na osnovu
o&jene o saglasnosti pro&esnih odredbi Aimskog statuta s doma(im pravom #tj. s nekom
njegovom pozitivnom odredbom odnosno 0temeljnim naelom opte primjene0C lan 7- st.
* i - Aimskog statuta$.)271+
3omplementarnost u uem smislu u odnosu na doma(e pravo podrazumijeva svestranu
o&jenu o tome da li doma(i organi ne ele ili ne mogu istinito provesti istragu ili gonjenje
odnosno da li je odluka da nema mjesta krivinom gonjenju proizala iz nedostatka volje ili
nesposobnosti drave da provede istinito krivino gonjenje #lan *5 stav * ta. #a$ i #b$$
kao i da li je neko osloboen od optube pred doma(im sudom za krivino djelo iz
nadlenosti 9:: #lan 1$ da bi se zatitio od odgovornosti pred 9:: ili je postupak na drugi
nain voen ovisno ili pristrasno i u neskladu s pravilima o pravinom postupku koje
priznaje meunarodno pravo te na nain koji u datim okolnostima nije bio u skladu s
namjerom da se li&e o kom je rije privede pravdi #lan ,8 stav , Aimskog statuta$.
Odgovor na ta pitanja nije jednostavan premda sam Statut nastoji standardizovati
subjektivni pojam 0nedostatka volje0 za krivinim gonjenjem stavljaju(i ga u okvir 0pravila o
pravinom postupku koje priznaje meunarodno pravo0 i objektiviziranih parametara u
lanu *5 stav , #za sluaj nedostatka volje ili sposobnosti za krivino gonjenje$ i lanu ,8
stav - #za sluaj voenja 0%iktivnog0 krivinog postupka$)272+. Pri tome 9:: mora uzeti u
obzir pro&esne odredbe Aimskog statuta i krivinog pro&esnog zakonodavstva odnosne
drave. ' sluaju komplementarnosti u irem smislu zahtijeva se da doma(i sud
poznavaju(i Aimski statut i pravila meunarodne krivinopravne pomo(i pro&ijeni
doputenost traene mjere ili radnje koju #kao oblik saradnje$ trai 9::.
' Aimskom statutu je naelo ne *is in idem sadrano kao jedan od aspekata
komplementarnosti tako to se s jedne strane odnosi samo na krivina djela iz
nadlenosti 9:: #lan 1$ dok se s druge strane ono prije svega ustanovljava kao pravilo
u odnosu na koje su doputeni odredeni i"u"eci mada postoji oblik dejstva ovog naela
koji djeiuje apsolutno dakle iskljuivo kao pravilo bez mogu(nosti djelovanja izuzetka)275+.
!aeio ne *is in idem u Aimskom statutu oznaava i odnos na&ionalnih zakonodavstava
odnosno konkretnih odiuka na&ionalnih sudova sa odiukama 9::)276+. Modaliteti tog
naeia proiziiaze iz lana ,8 Aimskog statuta i ima ih tri. Prvi modalitet dejstva ovog naela
reguiisan je odredbama lana ,8 stav * prema kojoj se nikome pred 9:: ne moe suditi za
0ponaanje0 koje predstavlja osnov krivinog djela za koje je odlukom tog 9:: ve( osuden
iii osloboden osim u siuajevima predvidenim Statutom. @rugi modalitet dejstva naeia ne
*is in idem je ustanovljen lanom ,8 stav , Aimskog statuta prema kojem se nijednom li&u
ne(e suditi pred drugim sudom za krivino djelo iz lana 1 Statuta za koje ga je 9:: ve(
osudio ili oslobodio. 4re(i modaiitet pro&esnog i pravnog dejstva naeia ne *is in idem je
regulisan odredbama iana ,8 stav - ta. #a$ i #b$ Aimskog statuta prema kome se niko
kome je ve( biio sudeno od strane nekog drugog suda za krivino djelo iz i. 2 5 ili 6
Statuta ne moe ponovo suditi pred 9:: osim ako je postupak pred drugim sudom voden
radi postizanja nekog od alternativno propisanih &iljeva koji se svode na odredenu
zioupotrebu iii neke grube greke:
#a$ radi zatite li&a od krivine odgovornosti za krivino djelo koje spada u nadienost 9::
ili
#b$ kada na drugi nain suenje nije voeno nezavisno iii nepristrasno u skladu sa
odredbama pravinog postupka koje priznaje medunarodno pravo kao i na nain koji u
datim okolnostima nije bio u skiadu s namjerom da se li&e o kome se radi privede pravdi.
*.-.5.2.,. 9straga i krivino gonjenje na na&ionalnom nivou
Aimskim statutom nije propisana izriita obaveza za drave lani&e da zabrane krivina
djela iz nadienosti 9:: svojim na&ionainim zakonima. @ostupnost i odgovaraju(a primjena
na&ionalnih zakona u istrazi i krivinom gonjenju za zloine geno&ida zioine protiv
ovjenosti ili ratne zloine (e ipak biti od znaaja za odluku o dopustivosti koju donosi
9::. Postavlja se pitanje da li drava koja jasno ne zabrani zloine iz nadlenosti 9:: time
184
SKRIPTA:
pove(ava rizik da (e predmet biti proglaen dopustivim od strane 9:: i to protiv njene
elje.
Odsustvo zabrana odbrane optih prin&ipa i kazni koje su propisane Aimskim statutom
moe i(i u prilog utvrenju 9:: o nedostatku voije ako taj nedostatak vodi ka 0zatiti li&a od
krivine odgovomosti0 iii postupku koji se 0vodi na nain koji s obzirom na okolnosti nije u
skladu s namjerom privoenja li&a o kojoj je rije pravdi 0 #l. *5 i ,8 Aimskog statuta$. Erlo
je vjerovatnija situa&ija u kojoj ne(e biti ustanovljen nedostatak volje nego jednostavna
neaktivnost na strani drave stranke koja moe dovesti do toga da 9:: proglasi predmet
dopustivim. 4ei sluaj je kada postoji postupak na na&ionalnom nivou ali je de%ini&ija
zloina optih prin&ipa odbrane ili kazni koje se primjenjuju drukija od one koja je
propisana Aimskim statutom. >ko je obim krivnje po na&ionalnom zakonu iri od onoga iz
Aimskog statuta ne(e se javiti nikakav problem iako 9:: u tom sluaju ne(e imati
nadlenost za djela izvan obima Statuta pa ak i ako ona po na&ionalnom zakonu spadaju
u krivina djela. >ko je obim krivnje po na&ionalnom zakonu ui od onoga iz Statuta
rezultat je de facto izuze(e od kazne za djela koja se po Statutu smatraju krivinim. /ato je
najjednostavniji nain da se relevantne de%ini&ije i opti prin&ipi sa odgovaraju(im
kaznama iz Aimskog statuta inkorporiraju direktno u doma(e zakonodavstvo.
3ada se za ponaanje koje je zabranjeno Aimskim statutom istraga i suenje na
na&ionalnom nivou provodi na pravi nain injeni&a da se za to ponaanje provodi suenje
kao za obini zloin a ne kao za geno&id zloin protiv ovjenosti ili ratni zloin ne ini
sama po sebi predmet dopustivim pred 9::. Meutim 9:: moe preuzeti predmet na
osnovu neaktivnosti doma(ih vlasti. Ovakav sluaj postoji kada Aimski statut zabranjuje
znaajno iri obim ponaanja nego to to ini doma(i zakon. Stoga bi moda bilo dobro da
svaka drava stranka izvri izmjene svoje legislative kako bi obebijedila da doma(i zakon
zabranjuje isti obim ponaanja kao i Statut. 4ako bi drava stranka preduhitrila nalaz 9:: o
dopustivosti u pogledu njenih dravljana ili krivinih dijela koja su se desila na njenoj
teritoriji. Orave stranke bi u svojim zakonodavstvima imale ili odrediti posebne kazne za
obina krivina djela #kada su ona popra(ena okolnostima koje ih dovode u vezu odnosno
pod jednu od de%ini&ija Aimskog statuta$ ili jednostavno inkorporirati de%ini&ije Statuta #sa
kaznama koje su kompatibilne Statutu$.
!ajjednostavniji pristup je da se de%ini&ije date u Aimskom statutu u &ijelosti inkorporiraju
bilo ukljuivanjem samog Statuta #ili njegovih dijeiova$ u na&ionalni zakon bilo usvajanjem
zakona koji (e reprodukovati de%ini&ije. !eke od osnovnih taaka interesa kada su u pitanju
de%ini&ije bi mogle biti sijede(e:
#*$ Qenocid$ Ovaj zloin moe biti uinjen u vrijeme mira ili u vrijeme meunarodnog ili
unutranjeg oruanog sukoba. Prisustvo namjere 0da se uniti u &jelini ili djelimino
na&ionaina etnika rasna iii vjerska grupa kao takva0 je sutina zloina. /loini koji jasno
ne ispunjavaju uslov namjere takoe se mogu smatrati zloinima protiv ovjenosti ili
ratnim zloinima u skladu sa Statutom. Jeno&id se sastoji od ove posebne namjere koja je
opisana u lanu 2 a koja je popra(ena jednim od pet djela nabrojanih u lanu
2 ta. #a$ " #e$ Aimskog statuta. !abrojani zloini ukljuuju djela usmjerena protiv 0lanova
grupe0#lan 2 ta. #a$ i #b$$ 0grupe0#lan 2 ta. #&$ i #d$$ i 0dje&e iz grupe0#lan 2 taka #e$$.
Ovo podrazumijeva neka kvantitativna ogranienja. Pored toga namjera da se uniti grupa
0u &jelini ili dio te grupe0 ne iziskuje postojanje pokuaja masovnog unitenja grupe.
#,$ #loini protiv ovjenosti$ 3ao i zloin geno&ida zloini protiv ovjenosti se mogu
pojaviti u bilo kojem kontekstu i bez veze sa oruanim sukobom #meunarodnim ili
unutranjim$. /loini protiv ovjenosti sadrani su u svih ** djela koja su nabrojana u
lanu
5 stav * ta. #a$ " #k$ Aimskog statuta kao to je to de%inisano lanom 5 stav , ta. #a$ " #i$
0kao dio irokog ili sistemskog napada usmjerenog protiv bilo kojeg &ivilnog stanovnitva
uz znanje o napadu0. 0!apad usmjeren protiv &ivilnog stanovnitva0 znai ponaanje koje
ukljuuje viestruko injenje radnji navedenih u stavu * lana 5 protiv bilo kojeg &ivilnog
185
SKRIPTA:
stanovnitva na osnovu ili s &iljem dravne politike ili politike neke organiza&ije da se takav
napad poini #lan 5 stav , taka #a$ Aimskog statuta$. @e%ini&ije date u lanu 5 stav , ta.
#a$ " #i$ opisuju djela koja nisu sadrana u krivinom ili vojnom zakonu drave stranke.
#-$ %atni "loini$ 9:: je nadlean za ratne zloine 0ako su poinjeni kao dio piana ili politike
ali kao dio opsenog poinjenja takvih zloina0 #ian 6 stav * Aimskog statuta$. 4akav plan
ili politika ine vaan dio sudske odluke #prema lanu *5 stav l#d$$ da li je zloin dovoljne
teine da bude proglaen dopustivim pred 9::. /abrane iz lana 6 stav , ta. #&$ i #e$ su
ograniene 0na oruani sukob koji nije medunarodnog karaktera0. Klan 6 stav , ta. #a$ i #b$
primjenjuje se na meunarodni oruani sukob.
3ostojanje odgovarajuih naela krivinog "akona i odgovarajuih od*ram*enih
mehani"ama moe takode doprinijeti donoenju odluke 9:: o dopustivosti predmeta. Ovo
naroito moe biti sluaj kada je obim krivine odgovornosti nametnut u skladu sa
na&ionalnim #doma(im$ zakonom znatno ui od onoga koji je nametnut od strane 9::.
Aezultat bi bila neaktivnost u pogledu krivine odgovornosti koja je predviena Aimskim
statutom a koja nije kanjiva po doma(em zakonu to bi razumljivo vodilo ka utvrenju
dopustivosti. Osnovni prin&ipi su sadrani u dijelu - #i. ,,"--$ Aimskog statuta.
!a&ionalni pravni sistem treba biti takav da dozvoljava krivinu optubu i suenje bilo
kojem li&u kome bi Aimskim statutom bila nametnuta krivina odgovornost. Po lanu ,1
stav - #pojedinana krivina odgovornost$ Aimskog statuta to je svako li&e koje: #a$ poini
takav zloin bilo kao pojedina& bilo zajedno s drugim li&em iii putem drugog li&a bez
obzira je li to drugo li&e krivino odgovomoC #b$ naredi nagovori ili izazove poinjenje
takvog zloina i on se zaista dogodi ili je pokuanC #&$ u svrhu olakanja poinjenja takvog
zloina podupre potakne ili na drugi nain pomogne u njegovom izvrenju ili pokuaju
njegovog izvrenja ukljuuju(i i pribavljanje sredstava za njegovo poinjenjeC #d$ na bilo
koji drugi nain doprinese izvrenju ili pokuaju izvrenja takvog zloina od strane grupe
li&a koja djeluju sa zajednikim &iljem
566
C #e$ u vezi sa zloinom geno&ida direktno i javno
poziva druge da poine geno&idC #%$ pokua poiniti takav zloin preduzimanjem radnji koje
zapoinju njegovo izvrenje 0uinivi bitan korak0 ali do zioina ne doe zbog okolnosti
nezavisnih o namjerama tog li&a
567
. !eki od ovih oblika odgovornosti #lan ,1 stav - ta. #d$
i #e$$ odraavaju spe&i%ini karakter krivinih djela iz jurisdik&ije *:: i nisu predvieni
doma(im zakonom na isti nain.
!a&ionalni #doma(i$ zakoni stavijaju(i na raspolaganje imunitet ili specijalna proceduralna
pravila "a lica koja vre slu*enu dunost za rezultat imaju 0nedostatak volje0 ili neki od
oblika neaktivnosti. 4o daje nadlenost 9:: tamo gdje takvi zakoni spreavaju doma(e
sudove jedne drave da provedu istragu i suenje i osude svoje slubenike #ian ,5
Statuta$. 4akvu situa&iju imamo kada su ustavne ili zakonske odredbe koje pruaju zatitu
li&u od krivine odgovomosti u neskladu sa namjerom da se to li&e dovede pred ii&e
pravde ili vode ka nepreduzimanju nikakve aktivnosti " koja bi mogla podrati nalaz
dopustivosti 9::.
!eki od osnova za nametanje ili iskljuivanje krivine odgovornosti su od naroitog znaaja
kada su u pitanju poli&ija ili vojne snage jedne drave. @rave stranke naroito vode rauna
da je obim krivine odgovomosti dostupan dravnim zakonom usporediv sa obimom koji je
propisan 9::. 9sta pitanja koja se javljaju kada su u pitanju vojska i naredbe za izvravanje
zloina #lan ,1 stav -$ taka #b$$ i ograniena odbrana naredbi pretpostavljenih #lan --
Aimskog statuta$ podjednako se primjenjuju i na &ivilne slube kao to su i obli&i
kriminalnih odgovornosti vezanih za paravojne %orma&ije ako vojska ima vezu sa
Takav doprinos mora biti namjeran i biti ucinjen: (1) s ciIjem unapredenja krivicnih
aktivnosti iIi krivicnog ciIja grupe, kad takve aktivnosti iIi ciIjevi ukijucuju izvrsenje
zIocina koji je u nadIeznosti ICC iIi (2) uz poznavanje namjere grupe da ucini zIocin.
78 Medutim, Iice koje odustane od napora da pocini zIocin iIi koje na dmgi nacin
sprijeci njegovo dovrsenje, nece biti podIozno kaznjavanju na osnovu Statuta zbog
pokusaja da pocini zIocin - ako je potpuno i dobrovoIjno napustiIo kaznjive ciIjeve.
neregularnim snagama te iii sline vrste. Odgovomost &iviinih pretpostavljenih i vojnih
186
SKRIPTA:
zapovjednika je drukija. ' skladu sa lanom ,6 taka #b$ Aimskog statuta pretpostavljeni
koji nije vojni zapovjednik i ne djeluje aktivno 0snosi(e0 krivinu odgovomost za zloine u
nadlenosti 9:: koje poine podreeni pod njegovom stvamom vla(u i kontrolom kao
rezuitat njihovog propusta da izvre kontrolu nad podreenim na ispravan nain: #i$ kad je
nadreeni znao ili je svjesno odba&io in%orma&ije koje su jasno ukazivale da podreeni ine
ili se spremaju poiniti takve zloineC #ii$ kad su se zloini ti&ali aktivnosti koje su bile unutar
stvarne odgovornosti i kontroie nadredenog i #iii$ kad je nadredeni propustio preduzeti sve
nune i 0razborite0 mjere u njegovoj mo(i kako bi sprijeio ili suzbio njihovo izvrenje ili ako
je propustio proslijediti stvar nadlenim viastima u svrhu istrage i gonjenja.
9 vojni i &iviini komandanti odgovoraju za to to su 0znali0 ali dok su vojni komandanti
odgovomi i za ono to su 0trebali znati0#lan ,6 taka #a$#i$$ &ivilni nadreeni su odgovomi
samo za ono to su 0svjesno zanemarili0. Prag odgovomosti je stoga za &ivilne nadredene
daleko nii osim ako ne djeluju kao vojni zapovjedni&i.
!eke drave mogu zloine iz na&ionalnog krivinog zakona ograniiti institutom
zastarijevanja postavljaju(i vremensko ogranienje nakon kojega je zabranjeno krivino
gonjenje. 9maju(i u vidu izuzetnu teinu zloina koji potpadaju pod jurisdik&iju 9:: i
potvruju(i primjer dat 3onven&ijom o neprimjenjivanju zastarijevanja na ratne zloine i
zloine protiv ovjenosti iz *726. godine Aimski statut u lanu ,7 propisuje da zloini koji
su u nadlenosti 9:: ne podlijeu zastarijevanju. 3ada drave stranke u na&ionalni zakon
inkorporiraju de%ini&ije zloina iz Aimskog statuta odgovaraju(om klauzulom (e ove
de%ini&ije biti izuzete od inae primjenjivih ogranienja. >ko drava odlui da ne inkorporira
de%ini&ije Aimskog statuta nego nastavi primjenivati doma(i krivini zakon u sluaju bilo
kakvog krivinog gonjenja koje je poten&ijalno iz nadlenosti 9:: e%ektivna implementa&ija
bi zahtijevala da na&ionalni zakon predvia neprimjenjivanje zastarijevanja gdje odreeno
ponaanje potpada pod de%mi&ije Statuta.
Gto se tie osnova za iskljuenje krivine odgovomosti Aimski statut poznaje posebne
%ormula&ije kao to su 0duevna bolest ili mana0 zatrovanost razumna odbrana samoga
sebe drugih ili neije imovine i prinuda #sve iz lana -*$. Klan -, govori o stvamoj i pravnoj
zabludi a lan -- o naredbi nadreenih i pravnim propisima.
' kolikoj (e mjeri ka"ne koje su predviene po doma(em zakonu imati u vidu injeni&u da
su zloini o kojima se radi 0najtei zloini od znaenja za medunarodnu zajedni&u kao
&jelinu0 #lan 1 Aimskog statuta$ o tome (e voditi rauna 9:: kada bude razmatrao da li su
doma(i sudovi voljni da istinski provedu krivini postupak. 'zimanje u obzir irelevantnih
kriterija ili izri&anje kazni kojima jasno nedostaje teina propor&ionalno je sa injeni&ama
koje bi 9:: mogao uzeti kao dokaz 0svrhe pruanja zatite li&u0 ili 0naina koji nije u skladu
sa namjerom da se odnosno li&e dovede pred li&e pravde0 #l. *5 i ,8 Statuta$. Ovakav
sluaj se javlja naroito kada se za zloine iz nadlenosti 9:: sudi pred doma(im sudovima
kao za 0obine zloine0. 4reba imati u vidu da Pravila o postupku i dokazima sadre %aktore
relevantne za izri&anje kazne #lan 56 stav * Aimskog statuta$. @rave trebaju uporediti
ove %aktore sa %aktorima koji se primjenjuju po doma(em zakonu.
Aije 0istinito0 iz lana *5 stav * taka #a$ Aimskog statuta jasno oznaava postojanje
dobre volje i istinskih napora na strani doma(ih organa vlasti pri provodenju istrage i
krivinog gonjenja iz nadlenosti 9::. Obezbjeivanje da doma(i pravni sistem u
potpunosti sadri sredstva za postupanje sa zloinima iz nadlenosti 9:: #inkorporiranjem
punih de%ini&ija zloina iz Aimskog statuta sa odgovaraju(im prin&ipima odbranama i
kaznama$ jeste najsigumiji nain za uklanjanje svake nesigurnosti na strani drave a u
pogledu zahtjeva dopustivosti 9::. 4akoe treba ista(i i uvaavanje medunarodnih
standarda i obaveza te 9:: od strane drave stranke.
3odjela i"medu vojne i civilne jurisdikcije tretira se razliito u raziiitim ustavnim i pravnim
sistemima. Obim vojne jurisdik&ije so%isti&iranost vojnog pravnog sistema i veza izmedu
vojne i krivine jurisdik&ije gradanskih sudova " varira od zemije do zemlje. Aimski statut ne
zauzima nikakvo stanovite o tom pitanju: isti standardi najboiji napori pravinost
nezavisnost i nepristrasnost koji se primjenjuju pri utvrivanju dopustivosti vae u oba
187
SKRIPTA:
sluaja. Meutim vojni sudski sistemi nekada primjenjuju %leksibiinije pro&edure nego to je
to sluaj sa redovnim sudovima te su u tom pogledu 0ranjiviji0 u pogledu dopustivosti.
4akode dok se ratni zloini iz lana 6 deavaju samo u sluaju oruanog sukoba #bilo da je
to interna&ionalni ili unutranji$ zloini protiv ovjenosti #ian 5$ i geno&ida #lan 2$ mogu
se desiti izvan ovog konteksta i poiniti ih li&a koja nisu obavezno vojna #na primjer &ivilna
poli&ija ili paravojne oruane grupe$. 3ao takav obim vojne jurisdik&ije nije dovoljno irok
da omogu(i dravama strankama da provedu istrage i krivino gonjenje svih zloina koji su
predvideni Statutom. /avisno od ustavnih aranmana i zakonskih rjeenja veze izmedu
&iviinih i vojnih sudova drava stranka moe izabrati da postupke koji su na neki nain
vezani za Statut vode redovni sudovi ili da kombinuje redovnu i vojnu jurisdik&iju. Eojni
postup&i koji se izvode u kontekstu 0dobre vjere0 i u kojima se primjenjuje prin&ip krivine
odgovomosti u okviru relevantnih de%ini&ija odbrana i optih prin&ipa " ne(e voditi
dopustivosti pred 9:: samo zato to su primijenjene pro&edure donekie nerazvijene.
Indirektni uticaj na vojnu pravdu i praksu$ @a bi drava stranka ispunila svoju dunost da
vri istragu i krivino gonjenje za zloine iz nadlenosti 9:: ona mora voditi postupak na
nain koji (e voditi nalazu nedopustivosti iz l. *5 i ,8 Aimskog statuta. Ovo bi se postiglo i
direktnom inkorpora&ijom de%mi&ija iz Statuta u doma(e vojne zakone. !adaije vojni zakoni
bi trebaio da uzmu u obzir opta naela odbranu i kazne na nain da puni obim krivnje
predvien Statutom bude dostupan i kada je u pitanju vojska. <ilo bi prikladno kada bi se
obezbijedile garan&ije nezavisnosti nepristrasnosti i pravinog postupka.
Svako nasilno pomjeranje stanovnitva treba biti izvedeno na nain koji je u skladu sa
medunarodnim pravom. !a ovaj nain 0deporta&ija iii nasilno premjetanje stanovnitva0
kao zloin protiv ovjenosti #lan 5 stav * taka #d$ i lan 5 stav , taka #d$$ koji ne
obuhvata nasilno premjetanje stanovnitva na osnovima dozvoljenim medunarodnim
pravom mogia bi biti zaustavljena. !asilno pomjeranje stanovnitva moe se javiti i u
siuaju geno&ida #ian 2 taka #e$ 0nasilno premjetanje dje&e0$ u medunarodnim
oruanim sukobima #lan 6 stav , taka #a$#vii$$ ili u sluaju kada okupa&ione snage vre
premjetanje svog stanovnitva ili &jelokupnog stanovnitvsa okupiranog podruja #lan 6
stav , taka #b$#viii$$ i u oruanom sukobu koji nije meunarodnog karaktera kroz
nepravino premjetanje &ivilne popuia&ije #ian 6 stav , taka #e$#viii$$.
Ovla(enja za hapenje i pritvor kao i uslove pritvora i kazne zatvora takode treba uskladiti
sa meunarodnim pravom. /ioini protiv ovjenosti vezani za pritvor ukljuuju lan 5 stav
* taka #e$ #0zatvaranje ili drugo teko oduzimanje %izike siobode suprotno osnovnim
pravilima meunarodnog prava0$ kao i lan 5 stav * taka #g$ i lan 5 stav * taka #i$.
0!asiino nestajanje li&a0 je samo po sebi okarakterisano kao nemogu(nost da se potvrdi
pritvor to je suprotno medunarodnim standardima. !eki ratni zloini povlae za sobom
pritvor kao to je lan 6 stav , taka #a$#vii$ #nezakonito dranje u zatoenitvu$. Eanost
pro&edure pritvora naglaena je injeni&om da je pritvor predvien za bilo koji zloin
usmjeren protiv li&a a koji je nabrojan u Statutu.
Odgovaraju(i zatitni mehanizmi i obuka treba da se pozabave %izikom i psihikom
sigumo(u li&a koja se dre u pritvoru kako bi se izbjeglo muenje #0namjemo nanoenje
teke boli ili patnje bilo %izike ili psihike0$ zloini protiv ovjenosti iz iana 5 stav * taka
#%$ i lana 5 stav , taka #e$ kao i ratni zloini iz lana 6 stav ,#ii$ #meu njima i 0muenje ili
neovjeno postupanje ukljuuju(i i bioloke eksperimente0$. 3ora&i koji se preduzimaju
kako bi se sprijeilo muenje treba da budu od pomo(i kod spreavanja drugih zloina
protiv li&a i pritvorenika ukijuuju(i i seksuaino nasiije iz lana 5 stav * taka #g$.
Odgovaraju(a ogranienja koja bi se postavila na usmjeravanje napada doprinijela bi
preven&iji velikog broja zloina iz nadlenosti 9::. 3ada su u pitanju ratni zloini
usmjeravanje napada se javlja u nekoliko sljede(ih sluajeva " medunarodni oruani sukob:
#*$ usmjeravanje napada protiv pojedinih li&a #lan 6 stav , taka #b$#ii$ #iii$ #iv$#i]$ i
#]]iv$$C #,$ usmjeravanje napada protiv imovine i mjesta #lan 6 stav , taka #a$#iv$$ lan 6
stav , taka #b$#ii$ " #v$ #i]$ i #]]iv$$ " unutranji oruani sukob #-$ napad usmjeren protiv
li&a #lan 6 stav , taka #e$#i$ " #iv$$ i #.$ napad usmjeren protiv imovine #lan 6 stav , taka
188
SKRIPTA:
#e$#ii$ " #iv$$. Posebnu panju treba posvetiti odredbama koje pruaju zatitu li&ima u skladu
sa Fenevskim konven&ijama koje obezbjeuju da li&u ne smije biti oduzeto pravo na
poteno i redovno suenje #lan 6 stav , taka #a$#vi$$ i kod unutranjih sukoba #lan 6 stav
, taka #&$#iv$$.
3on&ept 0vojne potrebe0 nije de%inisan u Statutu mada je pomenut u vezi sa
meunarodnim oruanim sukobom u lanu 6 stav , taka #a$#iv$. Siine %raze su
upotrebljene u vezi sa medunarodnim i unutranjim oruanim sukobom: u pogledu
medunarodnog sukoba lan 6 stav , taka #b$#ii$ #v$ i #i]$ 0vojni &iljevi0 #iv$0vojni dobitak0 i
#]iii$ 0zahtjevi ratovanja0C kod unutamjeg sukoba " lan 6 stav , taka #e$#iv$ 0vojni &iljevi0 i
#viii$ 0neizbjeni vojni razlozi0.
/abranjena sredstva i metode ratovanja u vezi s meunarodnim oruanim sukobom
obraeni su u lanu 6 stav , taka #b$#vii$ #]i$ #]ii$ #]vii$ " #]]$ #]]iii$ #]]v$ a i u vezi sa
unutranjim sukobom u lanu 6 stav ,#eBiii$ #vii$ #i]$ i #]$. 3on&ept potrebe i
propor&ionalnosti napada je bezuslovan kada je u pitanju medunarodni oruani sukob iz
lana 6 stav , taka #b$#iv$. 4akode treba uzeti u obzir opreznu %ormula&iju odredbe o
samoodbrani #ian -* stav * taka #&$$ posebno kako se ona odnosi na odbranu imovine
to je neophodno za izvrenje vojne misije. Aegruta&ija ili upis dje&e mlae od *1 godina u
na&ionalne oruane snage ili njihovo iskori(avanje za aktivno uestvovanje u
neprijateljstvima je zabranjeno kako u medunarodnim #lan 6 stav , taka #b$#]]vi$$ tako i u
unutranjim oruanim sukobima #lan 6 stav , taka #e$#vii$$.
Klan ,1 stav - taka #b$ Aimskog statuta propisuje da (e li&e koje naredi izvrenje zloina
iz nadlenosti 9:: biti krivino odgovomo. Ii&e koje poini zloin po naredbi nije
osloboeno krivine odgovornosti osim ukoliko je imalo zakonsku obavezu pokoravati se
naredbama nije znalo da je naredba nezakonita i nije bilo oito da je naredba nezakonita
#lan -- stav *$. @akako djela iz lana 2 #geno&id$ i lana 5 #zloini protiv ovjenosti$
smatra(e se 0oigledno nezakonitim0 #lan -- stav ,$. ' skladu sa lanom ,6 stav * vojni
komandant je krivino odgovoran za zloine koje su poinile snage pod njegovim stvarnim
zapovjednitvom i kontrolom ili pod stvamom vla(u i kontrolom ve( prema tome o kakvom
se sluaju radi kao rezultat njegovog propusta da izvri nadzor nad takvim snagama a pod
uslovom da je znao ili na osnovu okolnosti u to vrijeme morao znati da te snage ine ili da
se spremaju poiniti takve zloine i da je propustio preduzeti sve nune i razborite mjere
koje su u njegovoj mo(i kako bi sprijeio ili suzbio njihovo izvrenje ili ako je propustio
proslijediti stvar nadlenim vlastima u svrhu provodenja istrage i gonjenja.
Odreeni broj odredaba Aimskog statuta moe se primijeniti na neregularne snage i
paravojne %orma&ije. Klan ,1 stav - taka #b$ name(e krivinu odgovornost onome ko
naredi nagovori ili izazove poinjenje zloina i on se zaista dogodi ili je pokuan #slino kao
i u lanu ,1 stav - taka #e$ za direktno i javno pozivanje drugih da poine geno&id$ dok
lan ,1 stav - taka #&$ stavlja odgovornost na li&e koje podupre podstakne ili na drugi
nain pomogne u njegovom izvrenju ili pokuaju njegovog izvrenja ukljuuju(i i
pribavljanje sredstava za njegovo poinjenje. Klan ,1 stav - taka #d$ utvrduje krivinu
odgovornost za doprinos izvrenju ili pokuaju izvrenja takvog zloina od strane grupe li&a
koja djeluju sa zajednikim &iljem koji je usmjeren ka izvrenju krivinih aktivnosti ili
krivinog &ilja grupe. 3omandna odgovornost iz iana ,6 stav * takode se primjenjuje na
li&a koja 0aktivno djeluju kao vojni komandanti0 pa tako name(e odgovornost vojnom
komandantu koji ima kontrolu nad paravojnim %orma&ijama. /abrana 0upotrebe0 dje&e ispod
*1 godina starosti u aktivnom uestvovanju u meunarodnim #lan 6 stav , taka #b$
#]]]vi$$ iii unutranjim sukobima #lan 6 stav , taka #e$#vii$$ treba da se primjenjuje i u
sluajevima kada dje&a ine dio paramilitarnih %orma&ija koje kontrolie vlada.
1.3.7.6.3. Pokretanje postupka pred ICC
/a pokretanje postupka pred 9:: Aimski statut predvia: #a$ mehanizam uspostave
nadlenosti 9:: i #b$ odiuivanje o dopustivosti pokretanja postupka)277+. 4ome prethodi
prijavljivanje krivinog djela za koje je nadlean 9:: i to tuio&u #putem tzv. 0upu(ivanja
sluaja tuio&u0$. 4uila& moe otvoriti istragu kada ga na to upozore situa&ije za koje se
189
SKRIPTA:
opravdano vjeruje da je u njima poinjen zloin ili se on ini. ' skladu sa Aimskim statutom
i Pravilima o postupku i dokazima tuila& mora pregledati materijal koji mu je dostavljen
prije nego donese odluku o tome da li da se nastavi sa pro&esom)588+.
Mogu(a su tri naina pokretanja postupka pred 9:::
#*$ 4uila& moe samoini&ijativno (proprio motu) pokrenuti istragu za neko krivino djelo iz
nadlenosti 9:: na osnovu obavjetenja koje je primio na bilo koji nain o tom djelu #ian
*- taka #&$ u vezi sa lanom *1 stav * Aimskog statuta$)58*+. Aije je o standardnom
ovla(enju kontinentalnog javnog tuio&a da ex ojficio pokre(e krivino gonjenje neovisno
o volji i mogu(nosti drugih subjekata za takvu ini&ijativu)58,+. ' postupku koji se vodi
prema odredbama Aimskog statuta samostalna uloga tuio&a svodi se jedino na prethodno
prikupljanje in%orma&ija i dokaza #l. *1 i 1- Aimskog statuta$. Medutim njegova dunost je
da pri tome prikuplja dokaze kako na teret okrivljenog tako i one koji mu idu u prilog #a
charge ou a decharge)[703]$
#,$ @rava stranka Aimskog statuta moe tuio&u 0uputiti0 #prijaviti$ sluaj jednog ili vie
krivinih djela iz nadlenosti 9:: #lan *- taka #a$ Aimskog statuta$.
#-$ Savjet bezbjednosti 'jedinjenih na&ija moe kada djeluje na osnovu Jlave E99 Povelje
'jedinjenih na&ija a u situa&iji u kojoj se ini da je poinjen jedan ili vie krivinih djela iz
nadlenosti 9:: takav sluaj 0uputiti0 tuio&u)58.+ #lan *- taka #b$ Aimskog statuta$.
Dasno je da Savjet bezbjednosti moe uputiti 9:: samo one 0situa&ije0 u kojima se radi o
ozbiljnim zloinima ije vrenje dovodi do 0prijetnje miru0 ili 0povrede mira0)581+. !aravno
mora se primijetiti da su ovo iroki rastegljivi pojmovi u ijem tumaenju Savjet
bezbjednosti uiva veliku slobodu)582+.
' siuaju pod #-$ kada tuila& djeluje na osnovu ini&ijative Savjeta bezbjednosti
'jedinjenih na&ija pokretanje postupka je automatsko. ' sluajevima pod #*$ i #,$ tuila&
mora preduzeti neke pripremne radnje odnosno izvriti preliminarnu provjeru dostavijenih
in%orma&ija " da bi se pokrenuo postupak.)585+ 4e radnje su provjera: #a$ pruaju li dostupni
poda&i razumnu osnovu za sumnju da je krivino djelo koje je u nadlenosti 9:: bilo
poinjeno ili da je njegovo izvrenje u tokuC #b$ da li je predmet doputen odnosno moe li
biti doputen na osnovu lana *5 i #&$ uzimaju(i u obzir teinu krivinog djela i interese
rtava postoje li ipak bitni razlozi za uvjerenje da istraga ne bi sluila interesu pravde
#lan 1- stav * Aimskog statuta$)586+. >ko tuila& o&ijeni da treba pokrenuti istragu o tome
(e obavijestiti drave stranke Aimskog statuta i one drave koje bi uzimaju(i u obzir
dostupne in%orma&ije normalno vrile nadlenost za krivina djela o kojima je rije. 4uila&
moe obavijestiti takve drave na povjerljivoj osnovi a kad vjeruje da je nuno zatititi li&a
sprijeiti unitenje dokaza ili bjekstvo li&a kao i ograniiti obim in%orma&ija koje dostavlja
dravama. ' roku od mjese& dana nakon prijema tog obavjetenja drava moe
obavijestiti 9:: da provodi istragu ili da je provela istragu nad svojim dravljanima ili drugim
li&ima u svojoj nadlenosti u vezi sa krivinim djelima koji bi mogli predstavljati zloine
navedene u lanu 1 Aimskog statuta a koji se odnose na podatke navedene u
obavjetenju dravama. !a zahtjev te drave tuila& mora prepustiti istragu o tim li&ama
dravi osim ukoliko pretpretresno vije(e na zahtjev tuio&a ne odlui da dopusti istragu
#lan *6 stav , Aimskog statuta$.
!akon proteka navedenog roka od mjese& dana ili u sluaju u kojem je od neke drave
oduzeo istragu koju joj je bio povjerio tuila& ako zakljui da postoji razumna osnova za
nastavak istrage podnije(e pretpretresnom vije(u zahtjev za odobrenje istrage popra(en
svim prikupljenim pomo(nim materijalom)587+ #lan *1 stav - Aimskog statuta$. >ko
pretpretresno vije(e nakon to je ispitalo zahtjev i pridrueni materijal zakljui da postoji
razumna osnova za nastavak istrage te da izgleda kako predmet spada u nadlenosti 9::
ono (e odobriti poetak istrage bez uti&aja na kasnije odluke 9:: u pogledu nadlenosti i
doputenosti predmeta)5*8+. 9sto tako odbijanje pretpretresnog vije(a da odobri istragu ne
spreava tuio&a da podnese naknadni zahtjev koji se temelji na novim injeni&ama ili
dokazima koji se odnose na istu situa&iju #lan *1 stav . Aimskog statuta$.
!akon istrage tuiia& moe zakijuiti da ne postoji dovoljno osnova za gonjenje stoga to:
190
SKRIPTA:
#a$ ne postoji dovoljan pravni ili injenini osnov za izdavanje naloga ili poziva na osnovu
lana 16C #b$ predmet nije doputen na osnovu lana *5 ili #&$ gonjenje nije u interesu
pravde uzimaju(i u obzir sve okoinosti ukljuuju(i i teinu zloina interese rtava i dob ili
slabu ivotnu snagu navodnog poinio&a te njegovu ulogu u navodnom krivinom djelu
#lan 1- stav , Aimskog statuta$. >li to svoje stanovite tuila& moe kasnije izmijeniti 0ako
nastupe nove injeni&e ili ako sazna nove in%orma&ije0 #lan 1- stav . Aimskog statuta$. O
takvoj negativnoj o&jeni tuila& ne mora obavijestiti pretpretresno vije(e osim ako je ne
zasniva na razlogu svrsishodnosti tj. na tome da se radi o krivinom djelu manjeg znaaja
kod kojeg pokretanje istrage 0ne bi sluilo interesima pravde0 #lan 1- stav * taka &$$
kada tu o&jenu treba iznijeti pred pretpretresno vije(e. 4u je po Statutu diskre&iono
ovla(enje tuio&a na #ne$pokretanje krivinog gonjenja ogranieno jer njegova odluka o
svrsishodnosti istrage postaje valjana tek ako je potvrdi pretpretresno vije(e " za razliku od
ostalih sluajeva u kojima pretpretresno vije(e moe od tuio&a samo zatraiti
preispitivanje negativne odluke #lan 1- stav - ta. #a$ i #b$ Aimskog statuta$)5**+.
04i nam propisi s jedne stane pokazuju brigu pisa&a Aimskog statuta da se obavezi po
kojoj tuila& mora #engl. shall) pokrenuti istragu kada su za to ispunjeni pravni uslovi prida
sadraj blizak kontinentalnom pojmu naela legaliteta krivinog gonjenja)5*,+. !o s druge
strane vidljiva je i elja da se iz odluke o pokretanju istrage iskljui opasnost
osvetoljubivosti prema poinio&u. 4a bi opasnost postojala ukoliko bi i rtve krivinih djela
imale mogu(nost reagovanja na tuioevu negativnu odiuku: Statut ne uvodi ustanovu
supsidijarne krivine tube poput nekih evropskih kontinentalnih prava0)5*-+.
1.3.7.6.4. Zapocinjanje istrage
9straga pred 9:: zapoinje na osnovu odluke pretpretresnog vije(a kojom se 0odobrava0 taj
stadijum postupka. 4ime je izraeno stanovite da krivini postupak bez obzira na to to (e
radnje u istrazi provoditi sam tuiia& mora biti u kljunim trenu&ima pod sudskom
kontrolom ime je tuioeva selek&ija predmeta za krivino gonjenje ograniena)5*.+.
Prije donoenja odluke pretpretresno vije(e o&jenjuje postojanje smetnji za pokretanje i
voenje postupka #lan *5$ i postojanje 0razumne osnove0 za nastavak postupka #lan *1
stav . Aimskog statuta$. Postojanje smetnji za pokretanje i voenje postupka pretpostavlja
provjeru pretpostavki za uspostavu nadlenosti 9:: iz lana *, ali i ostalih pretpostavki iz
lana *5. Postojanje 0razumne osnove0 za nastavak postupka pretpostavija provjeru
stepena vjerovatno(e sumnje da je neko li&e krivo za odredeno krivino djelo iz nadlenosti
9::. Statut ne sadri standarde te vjerovatno(e ali se moe uzeti da je ona na poetku
postupka nia od one na kraju istrage na raspravi o tzv. potvrdi optubi prije suenja #lan
2* stav 1 Aimskog statuta$)5*1+.
'stanovi li pretpretresno vije(e postojanje 0razumne osnove0 za nastavak postupka kao i
ako ne postoji neka od navedenih smetnji odobri(e istragu. 'koliko se medutim
pretpretresno vije(e ne sloi sa zahtjevom tuio&a odbi(e taj zahtjev. Obje odluke
pretpretresnog vije(a stranke mogu pobijati bilo zbog pogrenog ijeavanja nekog pravnog
pitanja o nadlenosti iii doputenosti pokretanja postupka ili vodenja postupka bilo zbog
nepraviinog rjeavanja nekog pitanja koje bi 0znatno uti&alo na poteno i brzo vodenje
postupka0 #lan 6, stav * ta. #a$ i d$ Aimskog statuta$. 9ako je odluka albenog vije(a
konana ona ne(e sprijeiti tuio&a da naknadno podnese novi zahtjev ako bude
utemeljen na novim injeni&ama ili dokazima koji se odnose na isto krivino djelo #lan *1
stav 1 Aimskog statuta$.
Spe&i%inost istrage je i u tome to u postupku o nadlenosti ili doputenosti svoje
primjedbe 9::"u mogu podnositi oni protiv kojih se pokre(e postupak ili koji su za to
zainteresovani na osnovu lana *- kao i rtve #lan *7 stav - Aimskog statuta$. 4o je
razlika u odnosu na odluivanje o0razumnoj osnovi0 za postupak o kojem pretpretresno
vije(e odluuje ex parte ne sasluavi osumnjienog niti zainteresovanu dravu koji (e za
to dobiti prilike tek na kraju istrage na raspravi o potvrdi optubi prije suenja)5*2+. 4o je
tee po prava osumnjienog zato to tokom kljunog odluivanja o pokretanju istrage protiv
njega stoje ne samo #moe biti loi$ dokazi tuio&a nego i dokazi rtava krivinih djela na
191
SKRIPTA:
koje ne moe reagovati niti prije odluke o zapoinjanju postupka a niti kasnije tokom
istage jer je &ijela istraga ustrojena kao jednostavno uredovanje tuio&a radi utvrivanja
injeni&a koje (e se u praksi uglavnom voditi radi pribavljanja podloge za optuni&u #lan
1. stav * taka #a$ i stav - Aimskog statuta$)5*5+.
4akva kon&ep&ija istrage posljedi&a je anglosaksonske pravne tradi&ije prema kojoj svaka
stranka snosi teret dokazivanja svojih tvrdnji a tuila& uiva vrlo iroku diskre&iju u pogledu
pokretanja istrage kao i izboru li&a u pogledu kojeg se istraga vri. Stoga u stadijumu koji
prethodi glavnom pretresu tuioevo istraivanje nuno mora biti motivisano njegovim
interesom da potkrijepi optuni&u a ne pronalaenjem istine po svaku &ijenu)5*6+.
Meutim za razliku od Statuta 9:4; Aimski statut obavezuje tuio&a da 0na jednak nain
istrauje inkriminiraju(e okolnosti i okolnosti koje iskljuuju krivnju0 #lan 1. stav * taka
#a$ Aimskog statuta$ to je u praksi naravno teko posti(i.
1.3.7.6.5. Tok istrage
!akon to pretpretresno vije(e odobri vodenje istrage protiv odreenog li&a tuila& mora
potpuno potuju(i prava li&a koja su uspostavljena ovim statutom 0kako bi utvrdio istinu
proiriti istragu na takav nain da obuhvati sve injeni&e i dokaze koji su bitni za pro&jenu
postoji li krivina odgovornost na osnovu ovog statuta0. S tim u vezi tuila& treba preduzeti
0prikladne mjere0 kako bi osigurao djelotvomu istragu i krivino gonjenje za krivina djela
koja su u nadlenosti 9:: potuju(i interese i line okolnosti rtava i svjedoka ukljuuju(i
dob i pol #kako je de%inisano u lanu 5 stav -$ i zdravlje kao i uzeti u obzir prirodu zloina
posebno kad on ukljuuje seksualno nasilje polno nasilje ili nasilje nad dje&om #lan 1.
stav * Aimskog statuta$. On (e tako: #a$ prikupljati i ispitivati dokazeC
#b$ zatraiti prisustvo li&a koja su pod istragom rtava i svjedoka te ih ispitivatiC #&$
zatraiti saradnju bilo koje dravne ili meuvladine organiza&ije ili aranmana u skladu s
njihovim nadlenostima i #ili$ mandatomC #d$ zakljuiti takve aranmane ili sporazume koji
nisu suprotni ovom statutu koji bi mogli biti nuni za olakavanje saradnje neke drave
meuvladine organiza&ije ili li&aC #e$ zakljuiti sporazum da se ne otkriju u bilo kojem
stadiju postupka isprave ili poda&i koje je tuila& dobio pod uslovom tajnosti i iskljuivo u
svrhu pribavljanja novih dokaza osim ako dostavila& in%orma&ija ne pristane na njihovo
objavljivanje i #%$preduzeti nune mjere ili traiti preduzimanje nunih mjera kako bi se
osigurala tajnost in%orma&ija zatita bilo kojeg li&a ili zatita dokaza #lan 1. stav -
Aimskog statuta$. ' tom &ilju tuila& je:
#*$ !ajprije upu(en na saradnju drava stranaka Aimskog statuta #prema odredbama
devetog dijela$. 4a saradnja je u naelu dobrovoijna jer drave stranke izvravaju
zahtjeve za pruanje pomo(i u skladu sa postupkom propisanim svojim pravom #pri emu
trebaju potovati oblik radnje koje tuila& od njih trai ukoliko on nije njihovim pravom
zabranjen " lan 77 stav * Aimskog statuta$. Samo izuzetno ako se radi o zahtjevu koji ne
trai primjenu prinudnih mjera tuila& moe na teritoriji neke drave stranke Statuta sam
preduzeti pojedinu radnju 0ukljuuju(i posebno razgovor ili prikupljanje dokaza od li&a na
dobrovoljnoj osnovi0 i to bez prisustva vlasti drave stranke " ako je to 0nuno za izvrenje
zahtjeva0. On tada moe sam preduzeti 0istraivanje bez izmjene javne loka&ije ili drugog
javnog mjesta0 #lan 77 stav . Aimskog statuta$.
#,$ 'koliko takve saradnje nema jer drava stranka 0nedvosmisleno ne moe izvriti
zahtjev za saradnju zbog nedostupnosti bilo kojeg organa vlasti ili bilo kojeg dijela njenog
pravosudnog sistema0 pretpretresno vije(e (e 0kad je god to mogu(e imaju(i u vidu
pogiede drave o kojoj je rije0 ovlastiti tuio&a da preduzme 0posebne)5*7+ istrane
korake0 na teritoriji odreene drave stranke bez da je osiguranja saradnje te drave na
osnovu dijela 7 #lan 15 stav - taka #d$ Aimskog statuta$. 0!edostupnost0 ovdje treba
tumaiti ne kao odsutnost #politike$ volje za saradnju nego kao nepostojanje
odgovaraju(eg dijela izvrne ili sudske vlasti koji bi proveo zahtijevanu radnju bilo zbog
kolapsa sistema vlasti bilo zbog neadekvatne strukture njenih organa u kojoj npr. ne bi
postojali organi zadueni za pruanje pravne pomo(i propisi o nadlenosti bili bi nejasni ili
protivrijeni i sl.)5,8+
192
SKRIPTA:
!a zahtjev tuio&a pretpretresno vije(e u biio koje doba nakon pokretanja istrage mora
izdati nalog za hapenje za neko li&e ako nakon to ispita zahtjev i dokaze ili druge
in%orma&ije koje mu podnese tuiia& utvrdi: #*$ da postoje razumne osnove za uvjerenje da
je odreeno ii&e uinilo krivino djelo koje je u nadlenosti 9:: i #,$ da se hapenje tog li&a
ini nunim: #a$ da bi se osiguraio prisustvo tog li&a na suenju #b$ da bi se osiguraio da to
li&e ne naruava ili ugroava istragu iii sudski postupak ili #&$ kad je to primjenjivo da se
sprijei da to li&e ne nastavi izvravati isto ili slino krivino djelo koje je u nadlenosti 9::
a koje proizilazi iz istih okolnosti #ian 16 stav * Aimskog statuta$. Sadrina tuioevog
zahtjeva i naloga za hapenje utvreni su st. , i - lana 16 Aimskog statuta. @rava
stranka u kojoj se osumnjieni naiazi mora odmah nakon prijema zahtjeva za hapenje
preduzeti mjere za hapenje tog li&a i to u skladu sa svojim propisima i odredbama
devetog dijela Aimskog statuta koji se odnosi na meunarodnu saradnju i pravnu pomo(.
'z to tuila& moe zatraiti od pretpretresnog vije(a da izmijeni nalog za hapenje "
mijenjaju(i ili dodaju(i krivina djela koja su u njemu naznaena a pretpretresno vije(e
mora na taj nain izmijeniti naiog ako utvrdi da postoji razumna osnova za uvjerenje da je
li&e poinilo takva izmijenjena ili dodatna djela. Meutim umjesto da zatrai nalog za
hapenje tuila& moe isto tako podnijeti zahtjev trae(i da pretpretresno vije(e izda
poziv nekom li&u da se pojavi pred 9::. 4ada (e pretpretresno vije(e izdati poziv tom li&u
da se pojavi pred 9:: pod uslovom da utvrdi da postoje razumne osnove za uvjerenje da
je ii&e poinilo navedeno krivino djelo kao i da je sudski poziv dovoljan kako bi se
osigurao dolazak tog li&a uz uslove kojima se ograniava sloboda ili bez takvih uslova #koji
ne ukljuuju pritvor$ ako je to mogu(e na osnovu na&ionalnog prava)5,*+.
Statut ne odreduje ni okvimo rok trajanja istrage. lstina lan 1. stav * taka b$ Aimskog
statuta obavezuje tuio&a na preduzimanje 0prikladnih mjera0 kako bi 0osigurao e%ikasnu
istragu0 to treba da znai voenje istrage u roku koji je primjeren teini i sloenosti
krivinog predmeta. 3oliko (e tuila& zaista &ijeniti 0e%ikasnost0 svoje istrage ostaje da se
vidi.
1.3.7.6.6. Prava osumnjicenih i drugih Iica ukIjucenih u istragu
3ao to je ve( reeno istraga tuio&a ima stranaki karakter i u njoj ne uestvuju
osumnjieni i njegov branila&. /ato Aimski statut titi u istrazi samo ona prava
osumnjienog koja su povezana s njegovom ulogom kao izvora saznanja o injeni&ama.
Osim spomenute dunosti tuio&a da 0na jednak nain istrauje inkriminiraju(e okoinosti i
okoinosti koje iskljuuju krivnju0 #lan 1. stav * taka a$ Aimskog statuta$ ne postoje
posebni mehanizmi koji bi kontrolisali tuio&a u voenju istrage kakvi na primjer postoje u
krivinim istragama kontinentainog tipa pred istranim sudijom.
Prema lanu 11 stav * Aimskog statuta li&a protiv kojih se vodi istraga posjeduju odreena
prava po medunarodnom obiajnom i ugovomom pravu. ' ova prava osumnjienog
spadaju: #a$ pravo dane smije biti prisiljen optuiti samoga sebe ili biti prisiljen priznati
krivnjuC #b$ pravo da ne smije biti podvrgnut bilo kojem obliku prinude pritiska ili prijetnje
muenja ili biio kojem drugom obliku okrutnog neljudskog ili poniavaju(eg postupanja ili
kanjavanjaC #&$ ako se ispituje na jeziku koji je razliit od jezika koji to li&e potpuno
razumije i govori mora imati besplatnu pomo( strunog prevodio&a i sve prevode koji su
nuni kako bi se zadovoljio uslov pravinosti i #d$ne smije biti podvrgnut arbitramom
hapenju ili pritvoru kao i ne smije biti lien slobode osim na osnovu postupka koji je
predviden ovim statutom. Ii&a koja su osumnjiena da su uiniia neko krivino djelo protiv
medunarodnog prava posjeduju i dodatna prava regulisana lanom 11 stav , Aimskog
statuta kao i medunarodnim obiajnim pravom: #a$ pravo biti upoznat prije poetka
ispitivanja da postoje osnove sumnje da je to li&e poinilo krivino djelo koje je u
nadlenosti 9::C #b$(utati a da se utnja ne smatra bitnom za odreivanje krivnje ili
nevinostiC #&$ imati pravnu pomo( li&a po linom izboru ili ako li&e nema pravnu pomo(
imati pravnu pomo( li&a koje mu bude odreeno u svakom sluaju kad tako nalau interesi
pravde te bez pla(anja trokova tog li&a kad god ono nema na raspolaganju dovoljna
sredstva da tu pomo( piati i #d$ biti ispitivan u prisustvu advokata osim ako se li&e nije
193
SKRIPTA:
dobrovoljno odreklo prava na advokata.
1.3.7.6.7. Zavrsetak istrage
9straga se moe zavriti na dva naina: #a$ obustavljanjem postupka ili #b$ sastavljanjem i
podnoenjem optunog akta #optuni&e$ *::.
9nteresantno je da po Aimskom statutu tuila& ne uiva diskre&ijsku slobodu da po
zavretku istrage zakljui da ne postoje dovoljni osnovi za krivino gonjenje
osumnjienog)5,,+. !aime ukoliko tuila& utvrdi da nakon to je provjerio vjerodostojnost
neije krivnje za delikt iz nadlenosti 9:: kao i postojanje pravnih smetnji za nastavak
postupka ne postoji dovoljno osnova za daijnje krivino gonjenje on (e o svojoj odlu&i i
razlozima njenog donoenja obavijestiti pretpretresno vije(e dravu koja je podnijela
dojavu ili Savjet bezbednosti 'jedinjenih na&ija. 4i su razlozi siini onima za odluku tuio&a
o nepokretanju istrage: ne postoji dovoljan pravni ili injenini osnov za izdavanje naloga ili
poziva na osnovu iana 16C predmet nije doputen na osnovu lana *5 iligonjenje nije u
interesu pravde uzimaju(i u obzir sve okolnosti ukljuuju(i i teinu krivinog djela interese
rtava i dob iii slabu ivotnu snagu navodnog poinio&a te njegovu ulogu u navodnom
krivinom djelu #lan 1- stav * ta. a$ b$ i &$ Aimskog statuta$. Pretpretresno vije(e moe
kontrolisati takvu odluke tuio&a isto kao i odluku o nepokretanju istrage Gto znai da (e
odluka o obustavi koja je zasnovana iskljuivo na razlozima #ne$svrsishodnosti postati
valjana tek kada je pretpretresno vije(e potvrdi #lan 1- stav - taka #&$ Aimskog statuta$.
Prema tome vrenje tuioevih ovia(enja podlijee sudskoj kontroli. Ovo pravilo se ini
korisnim iz vie razloga: #*$ postavljanja optih standarda kojima (e se tuila& rukovoditi pri
odluivanju o nastavljanju krivinog gonjenja #,$ obavezivanja tuio&a da obrazioi svoje
odluke da krivino ne goni odredenog osumnjienog i #-$ davanja pretpretresnom vije(u
mogu(nosti da preinai odiuku tuio&a ime se na njegova ovla(enja postavljaju znaajna
ogranienja i ime se spreavaju ili umanjuju poten&ijalne zloupotrebe)5,-+. >ko
pretpretresno vije(e to odbije reaktivira se dunost tuio&a da nastavi sa krivinim
gonjenjem #pravilo **8 stav , Pravila o postupku i dokazima$)5,.+.
@rugi nain zavretka istrage jeste da tuila& sastavi %ormaini optuni akt protiv li&a koje je
pod istragom i dostavi taj akt 9::. Klan 2* stav * Aimskog statuta obavezuje 9:: da 0u
razumnom roku0 nakon predaje ili pojavljivanja optuenog pred 9:: odri raspravu za
potvrdu optube na osnovu koje tuila& 0namjerava da trai suenje0 #rasprava za potvrdu
optube engl. confirmation hearing$. 9straga se smatra zavrenom poetkom rasprave za
potvrdu optube jer do tada tuila& moe nastaviti istragu i izmijeniti ili povu(i optubu
#lan 2* stav . Aimskog statuta$. Meutim negativan rezultat ove rasprave #kad
pretpretresno vije(e odbije potvrditi optubu$ ne(e sprijeiti tuio&a da obavi dodatne
izvidaje jer mu Statut daje pravo da 0nakon toga0 zatrai potvrdu optube koju je
pretpretresno vije(e ve( odbilo ako 0ako se zahtjev zasniva na dodatnim dokazima0 #lan
2* stav 6 Aimskog statuta$.
1.3.7.6.8. Kontroia optuzbe
Aasprava za 0potvrdu optube prije suenja0 odvija se pred pretpretresnim vije(em uz
prisustvo stranaka i braniia&a. 9zuzetno ona se moe #na zahtjev tuio&a ili na vlastitu
ini&ijativu 9::$ odrati u odsustvu optuenog (in a*sentia) u sluaju: #a$ da se optueni
odrekao svog prava da bude prisutna ili #b$ da je optueni pobjegao iii se ne moe prona(i
a bili su preduzeti svi 0razumni kora&i0 kako bi se osiguralo njegovo pojavljivanje pred 9::
kao i kako bi se to li&e upoznalo s optubama i injeni&om da (e se odrati rasprava
povodom potvrdivanja optube #lan 2* stav , Aimskog statuta$. Medutim u tom sluaju
optuenog (e zastupati advokat kad pretpretresno vije(e 0utvrdi da je to u interesu pravde0.
Pravilo je da se 0u razumnom roku0 prije rasprave optuenom mora dostaviti primjerak
isprave koji sadri optube na osnovu kojih tuila& namjerava 0privesti0 optuenog 9:: i da
se optueni mora upoznati s dokazima na koje se tuila& na raspravi namjerava 0pozvati0
#lan 2* stav - Aimskog statuta$. >ko se tuila& odlui da prije rasprave nastavi istragu ili
da izmijeni ili povue optubu optuenom (e se o tome pruiti 0razumno obavjetenje0. '
194
SKRIPTA:
sluaju povlaenja optube tuila& mora o razlozima obavijestiti pretpretresno vije(e #lan
2* stav . Aimskog statuta$.
!a raspravi tuila& mora 0poduprijeti0 svaku taku optube s dokazima koji su dovoljni da
bi se uspostavila 0zasnovana osnova sumnje0 da je optueni uinio krivino djelo za koje je
optuen. 4uila& se moe osloniti na isprave ili 0sumame dokaze0 tako da ne mora pozivati
svjedoke za koje se oekuje da (e svjedoiti na suenju. S druge strane optueni na
raspravi moe: #*$ uloiti prigovor na optubu #,$osporiti dokaze koje iznosi tuila& i #-$
iznijeti nove dokaze #lan 2* stav 2 Aimskog statuta$.
Pretpretresno vije(e 0mora0 na osnovu rasprave odluiti postoji li dovoljno dokaza da bi se
uspostavila 0zasnovana osnova sumnje0 da je optueni uinio svako od krivinih djela za
koje je optuen. Ovisno o odlu&i prema odredbama lana 2* stav 5 Aimskog statuta
pretpretresno vije(e moe: #*$ potvrditi one take optube za koje je odluilo da postoji
dovoljno dokaza pa uputiti optuenog pretresnom vije(u na suenje za potvrene take
optube)5,1+C #,$ odbiti potvrditi take optube za koje je odluilo da ne postoji dovoljno
dokaza)5,2+C #-$odgoditi pretres i zatraiti od tuio&a da razmotri: #a$ pronalaenje novih
dokaza ili provoenje daljnje istrage u odnosu na neku taku optube ili #b$ izmjenu
optube zbog toga to se ini da podneseni dokazi navode na zakljuak o postojanju
drugog krivinog djela #engl. a different crime) koje je u nadlenosti 9::. Odluka pod #*$ je
konana)5,5+ dok odluke pod #,$ i #-$ stranke mogu pobijati posebnom albom i to pod
uslovima iz lana 6, Aimskog statuta. 4o (e im biti korisno naroito tamo gdje je po
njihovom miljenu pretpretresno vije(e pogreno rijeilo neko pitanje 0koje bi znatno uti&alo
na poteno i brzo voenje postupka ili na ishod suenja0 ali ova posebna alba nema
suspenzivno dejstvo osim ako albeno vije(e #u skladu s Pravilima o postupku i dokazima$
ne odredi drukije #lan 6, stav - Aimskog statuta$.
4uila& je takoe ovla(en da poto optuba bude potvrena a prije poetka suenja uz
0doputenje0 pretpretresnog vije(a a nakon to obavijesti optuenog i"mijeni optubu.
Meutim ako tuila& eli dodati jo neke take optubi ili zamijeniti najtee take optube
0mora0 se odrati rasprava za potvrivanje optubi #na nain kako to regulie lan 2*
Aimskog statuta$.
3ad optuba bude potvrena Predsjednitvo 9:: (e 0osnovati0 pretresno vije(e koje (e #u
skladu sa stavom 6 lana 2* i lanom 2. stav .$ biti odgovomo za dalje voenje postupka
a moe obavljati i sve %unk&ije pretpretresnog vije(a 0koje su bitne i koje mogu biti
primijenjene u tom postupku0 #lan 2* stav ** Aimskog statuta$. 'z 0doputenje0
pretresnog vije(a tuila& moe nakon poetka suenja povui optubu #lan 2* stav 7
Aimskog statuta$.
1.3.7.6.9. Pretpretresni postupak
3ao i u sistemu 9:4; i 9:4A pretpretresni postupak pred 9:: poinje prvim pojavijivanjem
optuenog pred sudom i njegovim izjanjavanjem o krivi&i. Pretpretresni postupak se u
sistemu 9:: vodi pred pretpretresnim vije(em. !akon predaje optuenog ili nakon
njegovog pojavljivanja pred 9:: #dobrovoljno ili na osnovu sudskog poziva$ pretpretresno
vije(e (e 0osigurati0 da optueni bude upoznat sa krivinim djelom za koje se tereti kao sa
njegovim pravima na osnovu ovog statuta ukljuuju(i i pravo da zatrai privremeno #do
suenja$ putanje na slobodu #lan 28 stav * Aimskog statuta$. >ko je optueni protiv kojeg
je izdat nalog za hapenje podnio zahtjev za privremeno putanje na slobodu do suenja
osta(e u pritvoru ako je pretpretresno vije(e 0sigumo0 da su ispunjeni uslovi propisani
lanom 16 stav *. >ko to nije sluaj predpretresno vije(e 0mora0 osloboditi to li&e 0uz
odreene uslove ili bezuslovno0. Obaveza je pretpretresnog vije(a i da 0povremeno0
preispituje svoju odluku o putanju na slobodu ili pritvaranju optuenog a to moe uiniti 0u
bilo koje doba0 i to na zahtjev tuio&a ili optuenog. !akon takvog preispitivanja to vije(e
moe izmijeniti svoju odluku o pritvoru o putanju na slobodu ili o uslovima putanja na
slobodu 0ukoliko utvrdi da promijenjene okolnosti tako nalau0 #lan 28 stav - Aimskog
statuta$. 'z to pretpretresno vije(e mora osigurati da optueni ne bude u pritvoru
0nerazumno dugo prije sudenja zbog neopravdanog kanjenja tuio&a0 a ako do takvog
195
SKRIPTA:
kanjenja dode 9:: (e razmotriti mogu(nost putanja optuenog na siobodu i to uz
odreene usiove ili bezusiovno. S druge strane ako je to nuno pretpretresno vije(e moe
izdati nalog za hapenje kako bi osiguralo prisustvo li&a koje je bilo puteno na slobodu
#ian 28 stav 1 Aimskog statuta$.
' ovoj %azi postupka tuila& moe izmijeniti optubu nakon to o tome obavijesti optuenog
i dobije odobrenje pretpretresnog vije(a. 4akoe tuiia& mora da otkrije odbrani &jelokupni
dokazni materijal koji je prikupio to je regulisano pravilima 52"6. Pravila o postupku i
dokazima.
!a osnovu pravila *,* stav *8 Pravila o postupku i dokazima Sekretarijat mora da vodi
0potpun i jasan zapisnik0 svih postupaka pred vije(em 0ukljuuju(i sve dokumente koji se
podnesu vije(u0 kao i sav potkijepljuju(i materijal na kome se zasniva optuba. Pravo da
izvre uvid u ovaj zapisnik imaju i li&a protiv kojih je izdat nalog za hapenje ili sudski poziv.
/apisnik se potom alje pretresnom vije(u i to prije otvaranja glavnog pretresa #pravilo
*-*$. 0Kini se da na ovaj nain sistem 9:: ide mnogo dalje nego sistem ad hoc tribunala za
bivu Dugosiaviju i Auandu u pogledu obezbjeivanja dokaznog materijala pretresnom
vije(u prije otpoinjanja samog suenja. 4ako je jedna bitna odluka inkvizitorskih sistema u
odreenoj mjeri inkorporisana u pro&eduru 9::0)5,6+.
1.3.7.6.10. Pretresni postupak (sudenje)
1.3.7.6.10.1. Opste karakteristike
' naelu suenje se odrava samo u prisustvu opuenog ali on moe iz razloga pro&esne
dis&ipline)5,7+ biti udaijen iz sudni&e s tim da mu se tada pra(enje suenja i kontakt sa
branio&em omogu(ava putem upotrebe 0tekomunika&ijske tehnologije0 ali samo ako to
optueni zatrai #lan 2- stav , Aimskog statuta$. 4akve mjere preduze(e se samo u
0izuzetnim okolnostima0 nakon to se sve 0razborite0 mogu(nosti pokau neprikladnim i
samo do trenutka do kojeg je to nuno potrebno.
Suenje je zamiljeno kao usmeni i javni pretres)5-8+ u akuzatornom tipu postupka koji u
pogledu spoznajnog mjerila treba biti odvojen od prethodnog pro&esnog stadija:
predsjedavaju(i sudija u voenju pretresa ne raspolae sa istranim spisom kao
predsjednik kontinentalnog krivinog vije(a)5-*+. /ato je pravilo da stranke sve dokaze
moraju izvesti ponovo na glavnom pretresu i to prema naelima neposrednosti)5-,+ i
kontradiktornosti. @a bi se osigurala ravnopravnost stranaka 0jednakosti oruja0 i
nepristrasan poioaj pretresnog vije(a)5--+ odgovaraju(e odredbe sadre i Praviia o
postupku i dokazima koja se odnose na giavni pretres a posebno na izvoenje dokaza.
4akvo izvoenje dokaza najsiinije je akuzatorskom modelu unakrsnog ispitivanja na
glavnom pretresu koji od ,88-. godine poznaje i pravo <i= #ian ,2, /3P<i=$.
9pak statut pretresnom vije(u daje znatno aktivniju ulogu nego to je sud ima u istom
akuzatomom postupku uvoenjem nekih inkvizitorskih elemetna stavlja ga u pozi&iju suda
u kontinentalnom mjeovitom postupku)5-.+. 4o npr. odreuje naeio po kojem pretresno
vije(e 0mora osigurati da suenje bude poteno i brzo te da se provodi uz puno potovanje
prava optuenog i s dunom panjom prema zatiti rtava i svjedoka0 #lan 2. stav ,
Aimskog statuta$. Aazrauju(i to naelo Aimski statut propisuje da pretresno vije(e moe
ako je to nuno za njegovo e%ikasno i poteno djelovanje uputiti prethodna pitanja
pretpretresnom vije(u ili drugom dostupnom sudiji pretpretresnog vije(a #lan 2. stav .$.
9sto tako ian 2. stav 7 Aimskog statuta obavezuje pretresno vije(e da mora izmedu
ostalog biti ovla(eno da na zahtjev stranke ili na vlastitu ini&ijativu: #a$ donese odiuku o
doputenosti ili bitnosti dokaza i #b$ preduzme sve nune korake za odravanje reda na
pretresu.
Prije zapoinjanja pretresa a 0nakon odreivanja predmeta za suenje0 pretresno vije(e
mora odrati pripremno roite$ !a njemu pretresno vije(e kojem je predmet dodijeljen
mora: #a$ odrati sastanak sa strankama i prihvatiti takav postupak koji je nuan za
olakanje pravinog i brzog voenja postupkaC #b$ odrediti jezik ili jezike koji (e se koristiti
na suenju i #&$ na osnovu bilo koje druge relevantne odredbe ovog statuta osigurati
otkrivanje isprava iii podataka koji ranije nisu bili objavljeni dovoljno prije poetka suenja
196
SKRIPTA:
kako bi se omogu(ila prikladna priprema za suenje #lan 2. stav - Aimskog statuta$. 4o je
potrebno s obzirom na tuilaki karakter istrage da bi se odbrana upoznala sa svim
dokazima na njenu tetu i valjano pripremila za suenje)5-1+. Pitanje je medutim koliko (e
tuila& mo(i udovoljiti svojoj obavezi da odbranu upozna s nekim ekskulpiraju(im
dokazima ako je za njih na primjer saznao ili ih je 0izveo pod okolnostima poverjivosti0 iz
lana 1. stav - taka #e$ Aimskog statuta tj. ako ih je pribavio uz sporazum sa nekom
dravom ili li&em da se ne otkrivaju prikupljeni poda&i ili dokazi)5-2+. Omogu(avanje
tuio&u da se preiroko koristi svojom diskre&ionom o&jenom u tom pogledu i na
pripremnom roitu i iz tog razloga odbrani uskrati obavjetenje o nekom vanom dokazu
nesumnjivo bi protivrijeilo postulatu 0jednakosti oruja0 iz naela 0pravinog postupanja0
koje vai u kontinentalnim krivinim pro&esnim pravima)5-5+.
Suenje poinje itanjem optuni&e koju je prethodno potvrdilo pretpretresno vije(e. !akon
to se pretresno vije(e uvjeri da je optueni razumio #0shvata prirodu0$ optuni&u ono (e
mu dati mogu(nost pri"nanja krivnje #engl. admission of guilt), u skladu s lanom 21 ili da
izjavi da se ne smatra krivim. Pri tome optueni ima sva prava odbrane koja odgovaraju
poznatim standardima iz meunarodnog prava o ljudskim pravima #l. 22)5-6+ i 25)5-7+$.
1.3.7.6.10.2. Priznavanje krivnje
' skladu sa ureenjem akuzatomog tipa krivinog postupka priznavanje krivnje od strane
optuenog u naelu eliminie potrebu za raspravljanjem i omogu(ava trenutnu osudu za
krivino djelo)5.8+. 9pak za posebni sluaj 0priznavanja krivnje0 postavlja odreene
garantovane %orme obavezuju(i pretresno vije(e da utvdi: #l$shvata li optueni prirodu i
posljedi&e priznanja krivnjeC #,$ da li je optueni svoje priznanje dao dobrovoljno nakon to
se dovoljno o tome posavjetovao sa svojim branio&em i#-$da li je priznanje krivnje
potvreno injeni&ama koje su iskazane u: #a$ optubama koje je iznio tuila& i koje je
optueni priznaoC #b$ svim materijalima koje je tuiia& podnio a koji dopunjavaju optube i
koje optueni prihvata i #&$ svim drugim dokazima poput iskaza svjedoka koje podnesu
tuila& ili optueni. >ko pretresno vije(e potvrdi da su utvrene navedene okolnosti
razmotri(e predstavlja li priznanje krivnje zajedno sa svim dodatnim dokazima koji su
izneseni bitne injeni&e koje su nune za dokazivanje krivinog djela na koji se priznanje
krivnje odnosi te nakon toga moe osuditi optuenog za to djeio. S druge strane kad
pretresno vije(e ne potvrdi da su utvrdene te okolnosti postupi(e kao da priznanje krivnje i
nije uinjeno a u tom sluaju odredi(e nastavak suenja prema redovnom sudskom
postupku predvienom Aimskim statutom a moe i uputiti predmet na odluivanje drugom
pretresnom vije(u #lan 21 stav - Aimskog statuta$.
Pretresnom vije(u se takoe daje ovla(enje da odbije priznanje krivnje i odredi nastavak
suenja prema redovnom sudskom postupku koji propisuje ovaj statut ako smatra da je 0u
interesu pravde a posebno u interesu rtava potrebno potpunije iznoenje bitnih
injeni&a0. ' tom sluaju smatra(e se da priznanje krivnje nije bilo izvreno te se moe
uputiti predmet na odluivanje drugom pretresnom vije(u #lan 21 stav . taka #b$ Aimskog
statuta$. 9z istih razloga pretresno vije(e moe zatraiti od tuio&a da iznese dodatne
dokaze ukljuuju(i i iskaze svjedoka. Ovo tzv. 0ravanje0 toka glavnog pretresa treba da
zatiti sud i optuenog od komplika&ija kod dvosmislenih i neodredenih izjanjavanja
optuenog o
krivnji)5.*+.
1.3.7.3.10.3. PraviIa dokazivanja
Osnovno naelo izvodenja dokaza pred 9:: koje inae vrijedi i u svim meunarodnim
krivinim postup&ima jeste da se 0pisano ili usmeno svjedoenje dokument i drugi pisani
materijal smatra dokazom samo ako ga kao takvog prihvati sud i to poto saslua
argumente stranaka u postupku. Svoju odluku raspravno vije(e moe zasnovati samo na
dokazima koji su izvedeni na suenju i koji su bili predmet pretresa #lan 5. stav , Aimskog
statuta$. @rugim rijeima dokazi ne postoje izvan sudskog postupka. 9zjave date pod
zakletvom dokazni predmeti i drugi materijali postaju dokaz samo poto ih izvedu stranke i
197
SKRIPTA:
poslije pretresa pred sudom i odluke suda o njihovoj prihvatljivosti. @rugo osnovno pravilo
koje ne postoji u anglosaksonskim sistemima i koje je jedinstveno za meunarodne
postupke jeste da sud nije ve"an strogim iformalnim pravilima doka"ivanja, ve( uiva
veliku %leksibilnost i ne rukovodi se %ormalnim standardima ve( optim prin&ipima
pravinosti0 'z to naelo slobodne o&jene dokaza se u postupku pred 9:: ne spominje
ekspli&itno u Aimskom statutu ali je sadrano u Pravilima o postupku i dokazima #pravilo
2- stav ,$ prema kome je sudsko vije(e ovla(eno da u skladu sa optim dokaznim
pravilima iz lana 27 Aimskog statuta na osnovu svog diskre&ionog prava slobodno
o&jenjuje sve dokaze koji mu se podnesu te da utvrduje njihovu vanost ili doputenost.
3ako je predvieno lanom 27 st. * i , Aimskog statuta prije davanja iskaza svaki (e
svjedok u skladu s Pravilima o postupku i dokazima preuzeti obavezu u pogledu istinitosti
dokaza koje (e taj svjedok dati. 9skaz svjedoka na suenju mora biti iznesen lino osim u
mjeri koju propisuju mjere navedene u lanu 26 Aimskog statuta iii u Pravilima o postupku i
dokazima. Sud moe takoe dopustiti davanje viva voce #usmenog$ ili snimljenog iskaza
svjedoka putem video ili audio"tehnologije kao i podnoenje isprava ili pisanih prepisa u
skladu sa Statutom i Pravilima o postupku i dokazima. Meutim ove mjere ne smiju uti&ati
na prava optuenog niti biti s njima u suprotnosti0.
@okazna ini&ijativa pred 9:: lei na strankama ali im pretresno vije(e moe narediti
pribavljanje nekog dokaza: pravilo je da stranke mogu podnositi dokaze koji su bitni za
predmet i to u skladu sa lanom 2. ali je 9:: 0ovla(en da zatrai podnoenje svih
dokaza koje smatra nunim za utvrivanje istine0 #lan 27 stav - Aimskog statuta$.
9zvodenje dokaza je regulisanona ovakav nain iz dva osnovna razloga: #*$ ne postoji
laika porota koja ne posjeduje struno znanje ve( se sud sastoji od pro%esionalnih sudija
koji su u stanju da pro&ijene vrijednost svakog pojedinog dokazaC #,$ spe&i%ine osobine
medunarodnih krivinih postupaka nalau da sud mora biti %leksibilan i prije svega voden
zahtjevom da se obezbijedi pravino i ekspeditivno sudenje)5.,+. Posljedi&a toga je
izmeu ostalog da pretresno vije(e mora iskljuiti odredene dokaze koji su nedoputeni
zato to su pribavljeni na nain koji predstavlja povredu Aimskog statuta ili meunarodno
priznatih ljudskih prava jer povreda: #*$ ba&a bitnu sumnju na pouzdanost dokaza ili#b$bi ti
dokazi kad bi bili doputeni bili suprotni 0integritetu0 postupka te ako bi taj
integritetozbiljn[naruavali #lan 27 stav 5 Aimskog statuta$. Ogranienje u tome je to kad
odluuje o bitnosti iii doputenosti dokaza koje je prikupila drava 9:: ne smije odluivati o
primjeni na&ionalnog prava te drave.
9stina se u krivinom postupku pred 9:: utvruje prvo iz naelnih razloga koji su tipini za
svaki krivini postupak a svode se prije svega na potrebu pravilnog utvrdivanja
injeninog stanja koje (e biti osnova za donoenje presude kojom se rjeava predmet
krivinog postupka a u tom se smislu tei utvrivanju istinitog injeninog stanja)5.-+.
Medutim s obzirom na to da dokaze izvode uglavnom stranke njihovi interesi ne slue
uvijek utvrdivanju istine tako da odreenu dokaznu ulogu mora imati i sud. 4ako prema
lanu 27 stav - Aimskog statuta sud moe od stranaka u %azi glavnog pretresa zatraiti da
podnesu sve dokaze za koje smatra da su nuni za utvrivanje istine. Priznanje optuenog
ne(e automatski dovesti do vodenja upro(enog postupka svedenog samo na izri&anje
sank&ije ve( pretresno vije(e izmedu ostalog utvruje i da li je njegovo priznanje
potkrijepljeno injeni&ama iznijetim u optubi tuio&a drugom materijalu podnijetom od
strane tuio&a a prihva(enom od optuenog odnosno drugim dokazima podnijetim od
strane bilo koje stranke #lan 21 stav * taka #&$ Aimskog statuta$.
' postupku koji se primjenjuje pred 9:: vai standard dokazivanja van (svake) ra"umne
sumnje (*eBond a reasona*le dou*t) kojim se zahtijeva da sudija optuenog oglasi krivim
tj. da bude ubijeen u njegovu krivi&u #lan 22 stav - Aimskog statuta$. On je takoe
potvrden i u praviiu 65> Praviinika o postupku i dokazima 9:4;. 9z ovoga proizilazi da bi
sud u svakom drugom sluaju morao da postupi suprotno tj. da oslobodi optuenog. @akle
uvijek kada postoji razumna sumnja da optueni moda nije kriv tj. uvijek kada sud nije
potpuno uvjeren u njegovu krivi&u on je duan da ga oslobodi)5..+. !aelo in du*io pro
198
SKRIPTA:
reo je predvieno striktno u Aimskom statutu i na jedan poseban materijainopravni nain u
vezi naela legaliteta to je ipak direktno vezano i za poloaj optuenog u krivinom
postupku)5.1+. Prema lanu ,, stav , Aimskog statuta de%ini&ije u kojima se odreuje bi(e
krivinog djela tumae se restriktivno i njihovo tumaenje ne smije se zasnivati na anaiogiji.
' sluaju da se radi u dvosmislenim de%ini&ijama de%ini&ija se tumai uvijek u korist li&a
protiv koga se vodi istraga ili se krivino goni ili koje je osudeno.
9stinitost sadraja dokaznih sredstava Aimski statut titi krivinim djelima protiv
pravosua)5.2+ ako su uinjena namjerno)5.5+ #lan 58 stav * Aimskog statuta$. Aije je o
djelima 0ometanja pravde0 a relevantne odredbe Pravila o postupku i dokazima
implementiraju odredbe Aimskog statuta. /a ta krivina djela se moe voditi paralelni
postupak pred 9:: ili se gonjenje njihovih uinila&a moe ustupiti na&ionalnom krivinom
pravosuu)5.6+. >ko se postupak vodi pred 9:: naela i postup&i koji ureduju nadlenost
9:: za krivina djela propisana lanom 58 stav * Aimskog statuta su ona koje predviaju
Pravila o postupku i dokazima. Meutim za uslove za pruanje medunarodne pomo(i 9::"
u u pogledu njegovog postupanja u ovom sluaju primjenjiva(e se na&ionaino pravo
drave od koje se pomo( trai #lan 58 stav , Aimskog statuta$. S tim u vezi je i obaveza
svake drave stranke da u svoje krivine zakone uvrste krivina djela protiv pravosua
propisana iz lana 58 stav * Aimskog statuta a koja su na njenoj teritoriji uinili njeni
dravljani. 9ako Aimski statut obezbjeduje neophodne prin&ipe pro&edure i ovla(enja za
9:: da provede suenje #lan 58 stav ,$ i da kazni #lan 58 stav -$ za takva krivina djela
kaznom zatvora 9:: takoe moe pozvati same drave stranke da to urade. 3ao
posljedi&a toga: #a$ svaka drava stranka mora proiriti primjenu svojih krivinih zakona koji
kanjavanju krivina djela protiv integriteta njenog vlastitog istranog ili sudskog postupka i
na krivina djeia protiv pravosua propisana lanom 58 stav * a koja su na njenoj teritoriji
uinili njeni dravljaniC #b$ na zahtjev 9:: kad god on to smatra ispravnim drava stranka
(e predati predmet svojim nadlenim vlastima u svrhu krivinog gonjenja. 4e vlasti moraju
postupiti u takvim predmetima s 0marljivo(u0 te im doznaiti dovoljno sredstava kako bi
omogu(ile njihovo e%ikasno provoenje.
' pogledu zatite obavjetenja i podataka vanih za delikatno pitanje nacionalne
*e"*jednosti Aimski statut u lanu 5, uvodi zanimljiva pravila dokaznog postupka. Pri
tome se imala u vidu injeni&a da se u medunarodnim suenjima vani dokazi mogu ti&ati
podataka kojima raspolau vojna li&a ili dravni organi koji se bave na&ionalnom
bezbjedno(u. Shodno tome sudovi moraju uspostaviti ravnoteu izmedu potrebe da se
potuju legitimni bezbjednosni interesi drave i zahtjevi pravde)5.7+. Ovaj ian se
primjenjuje 0u svakom sluaju0 kad bi otkrivanje podataka ili dokumenata neke drave
prema miljenju te drave bilo tetno za njene interese na&ionalne bezbjednosti)518+. Klan
5, Aimskog statuta se takoe primjenjuje u sluaju kad je li&e od kojeg je zatraeno da
prui in%orma&ije ili dokaze odbiio to uiniti ili je tu stvar uputilo dravi na osnovi da bi
otkrivanje bilo tetno za interese na&ionalne bezbjednosti te drave a ta drava to potvrdi.
9sto tako ako drava sazna da poda&i ili dokumenti te drave jesu ili bi mogli biti otkriveni u
bilo kojem stadiju postupka te da bi njihovo otkrivanje bilo tetno za njene interese
na&ionalne bezbjednosti ima pravo umijeati se kako bi postigla ijeenja spora u skladu sa
lanom 5, Aimskog statuta. !aglaena je potreba da strane u postupku)51*+ preduzmu
0sve razumne korake0 nastoje(i rijeiti predmet na osnovu saradnje. 4akvi kora&i mogu
ukljuivati: #*$ izmjenu ili pojanjenje zahtjevaC #,$ donoenje odluke 9:: o relevantnosti
podataka ili dokaza koji se trae ili odluke o tome jesu li dokazi uprkos tome to su
relevantni mogli biti pribavljeni ili mogu biti pribavljeni iz izvora razliitog od drave od koje
su zatraeniC #-$ pribavljanje podataka ili dokaza iz razliitog izvora ili u razliitom obliku ili
#.$ sporazum o uslovima pod kojima bi mogla biti pruena pomo( ukljuuju(i izmeu
ostalog pruanje saetaka iii redigiranih verzija davanje ogranienja na otkrivanje
kori(enje podataka in camera #bez prisustva javnosti$ ili ex parte #bez prisustva druge
stranke$ ili druge mjere zatite koje dopuStaju Aimski statut i Pravila o postupku i dokazima
#lan 5, stav 1 Aimskog statuta$. >ko se do ovakvog ijeenja ne doe i 9:: odlui da su
199
SKRIPTA:
dokazi reievantni i nuni za odluivanje o krivnji ili nevinosti optuenog moe naloiti da se
in%orma&ije ili dokumenti iznesu na raspravi in camera i ex parte odnosno moe izvesti
potrebne zakljuke iii dati naiog da se in%orma&ije ili dokumenti stave na raspolaganje 9::.
@o teko(a moe do(i i ako je izvor podataka obavjetenja povjerljiv, odnosno ako svjedok
eii da da odreene dokumente iii in%orma&ije ali samo pod uslovom da izvor ostane tajan.
9:: uzima ovu mogu(nost u obzir i u lanu 5, stav - propisuju(i da nijedna odredba ovog
lana ne utie na zahtjevepovjerljivosti primjenjive na osnovu lana 1. stav - ta. #e$ i #%$
)51,+ ili na primjenu lana 5-. :lanom 5- Aimskog statuta ureduje se mogu(nost da 9:: od
drave stranke zatrai podnoenje nekog dokumenta ili in%orma&ije koju ona uva ima u
posjedu ili kontrolie a taj dokument ili in%orma&ija joj je otkrivena od strane drave
meuvladine ili meunarodne organiza&ije i to 0u povjerenju. 4ada (e drava stranka koja
treba da otkrije in%orma&ije ili dokumenta zatraiti sagiasnost li&a od kojeg taj dokument ili
in%orma&ija potiu. Pri tome su mogu(e dvije situ&ije. ' prvoj ako je izvor drava stranka "
ona (e ili pristati na otkrivanje in%orma&ije ili dokumenta ili obe(ati rijeiti problem otkrivanja
sa 9:: u skladu sa lanom 5,. ' drugoj situa&iji ako izvor nije drava stranka te ako taj
izvor odbije pristati na objavljivanje " drava od koje je pomo( zatraena (e obavijestiti 9::
da ne moe dostaviti taj dokument ili in%orma&iju zbog ranije preuzete obaveze povjerljivosti
koju je dala izvoru.
1.3.7.6.11. Donosenje odIuke
Presuda se donosi nakon to pretresno vije(e na kraju sudenja 0o&ijeni dokaze i itav
postupak0 #lan 5. stav , Aimskog statuta$. Odluka ne smije 0i(i0 preko injeni&a i okolnosti
opisanih u optubi i dopunama optube a 9:: moe zasnivati svoju odiuku samo na
dokazima koji su mu podneseni i pred tim sudom raspravljeni na sudenju. ' donoenju
odluke sudije (e pokuati posti(i jednoglasnost a ako im to ne uspije odiuku (e donijeti
ve(ina sudija #lan 5. stav - Aimskog statuta$. Odluivanje pretresnog vije(a je tajno a
presuda se izrauje u pisanom obliku i sadri obrazloenje kao i izdvojeno miljenje sudije
koji je ostao u manjini #lan 5. stav 1 Aimskog statuta$. ' ovom pogledu 9:: je kao i ostali
meunarodni krivini sudovi prihvatio nain rada sudova u anglosaksonskim sistemima
kao i drugih meunarodnih sudova koji sude u medudravnim sporovima poput
Meunarodnog suda pravde)51-+. @oneena presuda uvijek se javno progiaava #u &ijelosti
iii djeiimino$. Presuda se izrie javno i kad je god mogu(e u prisustvu optuenog #lan 52
stav . Aimskog statuta$.
>ko je rije o osuuju(oj presudi pretresno vije(e mora na osnovu prijedloga koji su na
suenju izneseni izre(i 0prikladnu kaznu0 pri emu mora uzeti u obzir podnesene dokaze i
prijedloge podnesene tokom sudenja koji su bitni za izri&anje kazne #ian 52 stav *
Aimskog statuta$. 4o moe uiniti odmah ali moe odrediti i 0roite kako bi razmotrilo
dodatne dokaze iii prijedloge koji su bitni za kaznu0 u skladu sa Praviiima o postupku i
dokazima #lan 52 stav , Aimskog statuta$. !a tom roitu (e se uzeti u obzir i svi iskazi
dati u skladu sa lanom 51 Aimskog statuta #odteta rtvama$.
4reba naglasiti da Aimski statut donosi veliki napredak i u pogledu krivinih sank&ija. '
skladu sa prin&ipom nulla poena sine lege #lan ,-$ 9:: izrie kazne koje se sastoje samo
od mjera koje su ekskiuzivno prezentovane u Aimskom statutu. Pored kazne zatvora #na
odreeni broj godina koja ne moe biti dua od -8 godina$ ili kazne doivotnog zatvora
#kad je to opravdano zbog izuzetne teine krivinog djela i pojedinanih okolnosti
osuenog$ lan 55 stav , Aimskog statuta predvia da 9:: moe odrediti 0novanu kaznu
u skiadu s kriterijumima koje propisuju Pravila o postupku i dokazima0 kao i 0oduzimanje
prihoda imovine i vlasnitva koji direktno iii posredno potiu od tog krivinog djela bez
tete za *ona fide prava tre(ih li&a0)51.+. 9:: moe naloiti da se nova& i druga sredstva
pribavljena od novanih kazni i oduzimanja imovinske koristi sudskim nalogom preba&e u
Hond u korist rtava krivinih djela)511+ kao i u korist njhovih porodi&a koji svojom
odlukom treba da ustanovi Skuptina drava stranaka #lan 57$. Smrtna kazna nije
predviena Aimskim statutom ali ovaj statut u lanu 68 predvia da nita u ovom dijelu
200
SKRIPTA:
Statuta ne(e uti&ati na primjenu kazni od strane drava koje su propisane njihovim
na&ionalnim pravom. Kinjeni&a da smrtna kazna nije predviena Aimskim statutom nema
nikakavog uti&aja na kazne odreene po na&ionalnom zakonu u toku postupka pred
sudovima drava stranaka.
1.3.7.6.12. Odsteta zrtvama
Aimski statut sadri i odgovaraju(e odredbe koje reguliu prava rtava odnosno ote(enih
na odtetu #repara&iju$ ukljuuju(i i pravo na restitu&iju #vra(anje u preanje stanje$
naknadu tete i rehabilita&iju #lan 51$. 4ime se popunjava vana praznina u odnosu na
prijanje propise. Osim toga kao to je ve( reeno lan 57 Aimskog statuta predvia da (e
Skuptina drava stranaka osnovati Hond u korist rtava krivinih djela koji su u
nadlenosti 9:: kao i u korist porodi&a takvih rtava. Ovo pitanje ureuju i pravila 7."77
Pravila o postupku i dokazima 9::.
Postupak za utvrdivanje nadoknade mogu pokrenuti rtva i pretresno vije(e. Prije nego to
donese naredbu na osnovu ovog lana 51 Aimskog statuta 9:: moe zatraiti i uze(e u
obzir izjave koje su dali ili koje su date u ime osudenog rtava drugih zainteresovanih li&a
ili zainteresovanih drava. ' tom smislu pretresno vije(e moe angaovati i vjetake
daju(i mogu(nost osporavanja njihovog izvjetaja #pravilo 75 Pravila o postupku i dokazima
9::$. Pored toga nijedna odredba lana 51 ne smije se tumaiti na nain koji bi bio tetan
za prava rtava koja one imaju na osnovu na&ionalnog ili meunarodnog prava #lan 51
stav 2 Aimskog statuta$.
1.3.7.6.13. ZaIba
Slino kao i u ve(ini na&ionalnih krivinih postupaka i u postupku pred 9:: postoji
mogu(nost ulaganja albe kao redovnog pravnog lijeka #lan 6*$ protiv presude #to se u
pravno"tehnikom smislu oznaava kao alba protiv oslobadaju(e ili osuuju(e odluke ili
protiv odluke o kazni$ kao i albe protiv drugih odluka 9:: #lan 6,$ te podnoenja revizije
odnosno jedne vrste zahtjeva za ponavljanje krivnog postupka #lan 6. Aimskog statuta$.
Falba je redovni pravni lijek. Protiv osuuju(e odluke 0albu0 mogu podnijeti tuila& #zbog
pogreaka u postupku u injeni&ama ili pravu$ ili osudeni ili tuila& #u ime optuenog i to
zbog pogreaka u postupku u injeni&ama pravu ili 0zbog bilo kojeg drugog osnova koji
utie na poten ili pouzdan postupak ili odluku0$ " lan 6* stav * ta. a$ i b$ Aimskog
statuta.
Poslednje je zapravo daljnje ublaavanje ionako ve( iroko %ormuiisanih aibenih osnova
in favorem defensionis)512+. Protiv odluke o kazni tuila& ili osudeni mogu podnijeti aibu
zbog 0nesrazmjere izmedu krivinog dijela i kazne0 #lan 6* stav * taka a$ Aimskog
statuta$. Podnesena alba moe se povu(i prije donoenja odluke albenog vije(a #pravilo
*1, stav * Pravila o postupku i dokazima$.
Prema Pravilima o postupku i dokazima rok za podnoenje aibe je -8 dana od dana kada
ja podnosila& albe obavijeten o odlu&i 9:: ali albeno vije(e taj rok moe #na
obrazloenu molbu alio&a$ produiti. Proputanje tog roka ini odluku 9:: konanom
#pravilo *18$.
Falba se podnosi sekretaru koji je sa spisom dostavlja albenom vije(u i o toj albi
obavjetava sve uesnike u postupku pred pretresnim vije(em #pravila *18 stav - i *1*
stav , Pravila o postupku i dokazima$. Podnesena alba odlae izvrenje presude osim u
pogledu odreenog pritvora #lan 6* stav . Aimskog statuta$. /a postupak po albi ako se
alio samo optueni 999 tuila& u njegovu korist " vrijedi zabrana reformatio in peius #lan 6-
stav , Aimskog statuta$.
O albi se odluuje na pretresu ali mu optueni ne mora prisustvovati #lan 6- stav 1
Aimskog statuta$. Odluka albenog vije(a donosi se ve(inom giasova sudija i objavljuje se
na javnoj sjedni&i. Presuda mora sadravati razloge na kojima se zasniva. 3ad ne postoji
jednoglasnost presuda albenog vije(a mora sadrati 0poglede i ve(ine i manjine0 ali svaki
sudija moe donijeti 0posebno miljenje0 999 0protivno miljenje0 o pravnim pitanjima.
>ko albeno vije(e utvrdi da je raniji postupak proveden 0nepoteno0 #engl. unfair) na nain
koji je uti&ao na pouzdanost odluke ili kazne odnosno da je na odluku ili kaznu protiv koje
201
SKRIPTA:
se izjavljuje alba bitno uti&alo pogreka o injeni&ama pogreka o pravu ili pogreka u
postupku ono moe: #a$ ukinuti ili izmijeniti odluku ili kaznu ili #b$ odrediti novo suenje
pred drugim pretresnim vije(em. ' tu svrhu albeno vije(e moe vratiti injenino pitanje na
odluivanje izvomom pretresnom vije(u ili samo izvoditi dokaze " kako bi odluilo o tom
pitanju.
1.3.7.6.14. Revizija
Aevizija je vanredni pravni lijek koji se moe podnijeti u korist osudenog. Ovla(eni da
podnesu reviziju su osueni a poslije njegove smrti brani drug dje&a roditelji ili u vrijeme
smrti optuenog li&e koje je primilo izriiti pisani nalog od optuenog da podnese takav
zahtjev kao i tuiia& #u ime optuenog$ " #lan 6. stav * Aimskog statuta$. Oni mogu od
albenog vije(a zatraiti da izmijeni konanu osuuju(u presudu ili kaznu na osnovu toga:
#*$ to su otkriveni novi dokazi koji:#a$nisu bili dostupni u vrijeme suenja a ta
nedostupnost se nije mogla pripisati u &jelini ili djelimino stran&i koja podnosi zahtjev i #b$
su dovoljno vani da bi da su biii izvedeni na suenju vjerovatno doveli do drukijeg
odreenja krivnjeC #,$ to je naknadno otkriveno da su odiuuju(i dokazi koji su na suenju
bili uzeti u obzir i na kojima se zasniva osuduju(a presuda bili lani ili krivotvoreniC #-$ to
je jedan ili vie sudija koji su uestvovali u donoenju osuuju(e presude ili potvrdi
optuni&e u tom predmetu uinio teak prestup ili teku povredu dunosti dovoljno velike
teine da bi se opravdalo smjenjivanje tog sudije ili tih sudija s dunosti na osnovu lana
.2. Aazlog za ovakav revizioni postupak je oigledan: mada presuda ili odluka o kazni
mogu biti pravnosnani i konani (res iudicata), bilo bi suprotno elementamim prin&ipima
pravde ako se takva odluka ne bi revidirala ako se otkrije nova injeni&a koja nije bila
poznata u tokusuenja a koja bi da je biia poznata doveia do potpuno raziiitog
ishoda)515+. ' postupku revizije nova mora biti injeni&a a ne dokaz neke injeni&e koja je
bila poznata u toku sudenja)516+.
O reviziji ak i ako je upravljena protiv njegove odluke odluuje albeno vije(e. Ono moe
reviziju odbiti kao neosnovanu ili odluiti da zahtjev ima osnova pa: #a$ ponovno sazvati
izvorno pretresno vije(eC #b$ osnovati novo pretresno vije(eC #&$ samo zadrati nadlenost u
tom predmetu " kako bi nakon to saslua stranke na nain kako propisuju Pravila o
postupku i dokazima dolo do odluke o tome treba li presudu izmijeniti #lan 6. stav ,
Aimskog statuta$.
1.3.7.6.15. ZaIbe protiv meduodIuka (interIokutornih odIuka)
3ao i na&ionalni sudovi i meunarodni krivini sudovi mogu donositi meuodluke. Stranke
mogu ulagati posebne albe i na ovakve odluke. ' sistemu 9:: sistem interlokutomih albi
detaljno je regulisan lanom 6, Aimskog statuta #0alba protiv ostalih odluka0$ i tie se bilo
preiiminamih prijedloga #npr. prigovaranjem nenadlenosti 9::$ ili nekog drugog prijedloga
#npr. prijedlog za privremeno putanje na slobodu$)517+.
u
Prema lanu 6, stav * Aimskog statuta a u skladu s Pravilima o postupku i dokazima 9::
svaka stranka moe podnijeti albu protiv bilo koje od sljede(ih odluka:#l$ o nadlenosti ili
doputenostiC #,$ kojom se odobrava ili ne odobrava putanje li&a protiv kojeg se vodi
istraga ili koje se krivino goniC #-$ odluke pretpretresnog vije(a da postupi na vlastitu
ini&ijativu na osnovu lana 12 stav -)528+C #.$ odluke koja ukljuuje pitanje koje bi 0znatno0
uti&alo na poteno i brzo voenje postupka ili na ishod suenja i razrjeenje koje bi prema
miljenju pretpretresnog ili pretresnog vije(a 0znatno unaprijedilo postupak0. lsto tako
protiv odluke pretpretresnog vije(a donesene na osnovu lana 15 stav - taka #d$ Aimskog
statuta)52*+ albu moe izjaviti drava na koju se stvar odnosi ili tuila& uz doputenje
pretpretresnog vije(a s tim da (e se o albi odluivati na osnovu hitnog postupka.
!aposlijetku pravni zastupnik rtve osuenog ili *ona fide vlasnika imovine na koju tetno
utie nalog donesen na osnovu lana 52)52,+ moe podnijeti albu protiv naloga za
odtete na nain kako to propisuju Pravila o postupku i dokazima. ' svim ovim
sluajevima alba #sama po sebi$ nema suspenzivno dejstvo osim ako albeno vije(e
202
SKRIPTA:
#nakon to primi takav zahtjev$ ne odredi drukije a u skladu s Pravilima o postupku i
dokazima.
1.3.7.6.16. Izvrsenje kazni
3ao ni ostali meunarodni krivini sudovi tako ni 9:: nema sopstvene zatvore u kojima bi
osudena ii&a izdravaia kaznu pa se stoga mora obratiti dravama)52-+. Klan *8- stav *
taka #a$ Aimskog statuta utvrduje da se 0kazna zatvora izdrava u dravi koju s popisa
drava koje su Sudu iskazale svoju spremnost prihvatiti osuenike odredi Sud0. 3ako
odabrana drava ima obavezu da bez odlaganja upozna 9:: o tome da li prihvata osueno
li&e #ian *8- stav * taka #&$$ slijedi da drava stranka nije duna da primi nijednog
osuenika osim ako takav prihvat ne o&ijeni pozitivnim.
' vrijeme iskazivanja spremnosti da prihvati osuene drava moe dodati svom prihvatu
uslove o kojim se sporazumije sa 9:: u skiadu s dijelom *8 Aimskog statuta. Obaveze koje
se javljaju u skladu sa ovim dijelom mogu se podijeliti na dvije vrste. Obaveze koje se tiu
izvrenja novane kazne i oduzimanja imovine koje je naredio 9:: " odnose se na sve
drave stranke. One koje se tiu izvrenja kazne zatvora s druge strane odnose se samo
na one drave stranke koje odobre izvrenje tih kazni na njihovoj teritoriji.
Sve promjene na&ionalnog prava i zakona za koje drava stranka smatra da su neophodne
u svjetlu obaveza oko prihvata osudenih koje je osudio 9:: treba posmatrati odvojeno od
onih obaveza koje ine dio potreban za implementa&iju Aimskog statuta kao takvog.
Meunarodne obaveze koje drava preuzima rati%ikovanjem Aimskog statuta i koje u nekim
pravnim sistemima povlae za sobom potrebu za ustavnim izmjenama razlikuju se od tzv.
pomo(nih obaveza koje su preuzele drave lani&e koje prihvataju osuene. 4o ne znai da
drave stranke ne ele dati odgovaraju(i pristanak koji se moe posmatrati kao prirodni
nastavak opte obaveze drava stranaka prema 9::. Meutim ue(e drava iz razliitih
geogra%skih regija i razliitih pravnih sistema u pritvorskom reimu 9:: sigumo (e pojaati
njihovu podrku univerzalnim vrijednostima koje su istaknute u Aimskom statutu.
Meunarodno pravo predvia da drave u kojima osueno li&e izdrava kaznu nemaju
pravo da kaznu ublae ili preinae ili li&e puste na slobodu prije isteka kazne koju je izrekao
meunarodni sud. 3azna zatvora koju izrekne 9:: je obavezuju(a za drave stranke koje
je ne mogu promijeniti #lan *81 stav *$. Ova obaveza zavisi od 0ispunjenja uslova koje je
drava pre&izirala u skladu sa lanom *8- stav * taka #b$0. Klan *8- stav * taka #b$
dozvoljava dravi da u vrijeme iskazivanja spremnosti da prihvati osuene moe dodati
svom prihvatu uslove o kojima se dogovori sa 9::. Ogranienja koja su nametnuta dijelom
*8 su znaajna i ukljuuju: #*$ drava izvrenja ne smije osloboditi li&e prije isteka kazne
koju je bio izrekao 9::C #,$ jedino *:: ima pravo odluivati o umanjenju kazne a odluku o
tome mora donijeti nakon to saslua li&e o kojem je rijeC #-$ jedino 9:: ima pravo
odluivati o albi i reviziji a drava izvrenja ne smije osuenom oteavati podnoenje
takvih zahtjeva. Prema tome usiovi nametnuti dravi stranki na njenu spremnost da primi
osuene ne znae da drava izvrenja ima ovla(enje da utie na duinu kazne ili da
odluuje o zahtjevu za apela&iju ili reviziju.
4reba takoe imati u vidu da lan **8 Aimskog statuta predvia osnovne pro&edure i
standarde koje 9:: treba slijediti pri razmatranju kazni i kod eventualnog odobravanja
skra(ivanja kazne. Ovaj lan #st. * i ,$ propisuje da drava izvrenja ne smije osloboditi li&e
prije isteka kazne koju je izrekao 9:: jer samo 9:: ima pravo odluivati o umanjenju
kazne a odluku o tome mora donijeti nakon to saslua ii&e o kome je rije. Medutim kad
to li&e 0odslui0 najmanje dvije tre(ine kazne ili ,1 godina u siuaju doivotne kazne
zatvora 9:: (e ponovno razmotriti kaznu " kako bi odluio treba ii je umanjiti)52.+.
@rave koje izvravaju kazne su u skladu sa lanom *8- stav , obavezne da obavijeste
9:: o svim okolnostima ukljuuju(i i promjenu uslova o kojima je na osnovu stava *
postignut sporazum koje bi mogle bitno uti&ati na uslove ili obim izvrenja kazne zatvora.
9:: mora primiti obavjetenje najmanje .1 dana prije nastupanja takvih poznatih ili
203
SKRIPTA:
predvidivih okolnosti. 4okom ovog razdoblja drava izvrenja ne smije preduzimati nikakve
radnje koje bi mogle uti&ati na njene obaveze koje ima na osnovu lana **8.
>ko se 9:4; 0ne moe sloiti0 sa 0okolnostima0 koje su ve( pomenute #na primjer jer se ne
slau sa standardima koji se trae dijelom *8$ on moe odrediti novu dravu izvrenja
#lan *8- stav , taka #b$$. Sud takoe moe odrediti novu dravu kao odgovor na zahtjev
osuenog #lan *8. stav ,$. Sud moe u svakom sluaju izdati zahtjev za saradnju dravi
izvrenja trae(i trans%er osuenog li&a.
3ako uslovi za prihvat osuenog ne mogu uti&ati na duinu kazne oni su ogranieni na
uslove pod kojima se kazna izdrava. Ovi su uslovi dakako ogranieni Aimskim statutom.
Po prirodi stvari uslovi izdravanje kazne moraju biti u skladu sa irokoprihva(enim
standardima meunarodnih ugovora koji reguliu postupanje sa zatvoreni&ima. Klan *82
ukazuje na standarde obavezuju(e za 9:: " kako bi taj sud ispunio svoje supervizorske
odgovornosti a trebalo bi ih razmotriti prije nego pristane na bilo koji od uslova koji su
propisani lanom *8- stav * taka #b$: #*$ izvrenje kazne zatvora podvrgnuto je nadzoru
9:: i mora biti u skladu sa iroko prihva(enim standardima meunarodnih ugovora koji
reguliu postupanje sa zatvoreni&imaC #,$ uslovi izvrenja kazne zatvora uredeni su pravom
drave koja kaznu izvrava i moraju biti u skladu sa iroko prihva(enim standardima
medunarodnih ugovora koji reguliu postupanje sa zatvoreni&imaC ni u kom sluaju ti uslovi
ne smiju biti vie ili manje povoljni od onih koje imaju zatvoreni&i osueni za sline zloine
u dravi izvrenjaC #-$ komunika&ija izmedu osudenih i 9:: je povjerljiva i ne smije se
oteavati. Mada ovaj zahtjev nije izriito propisan statutima 9:4; i 9:4A on je impli&itan
&jelokupnom sistemu medunarodnih sudova koji su obavezni da potuje meunarodne
standarde zatite ljudskih prava a posebno standarde o pravima optuenog rtava i
svjedoka)521+.
9:: moe prihvatiti uslove koje predlau drave u skladu sa lanom *8- stav * taka #b$ i
to samo unutar ogranienja koje name(e ovaj okvir. 3ada je u pitanju doivotna kazna
zatvora drave stranke ustavnim zabranama mogu svoju spremnost da prihvate osuene
ograniiti na prihvat samo onih osuenika koji ne izdravaju kaznu doivotnog zatvora.
Ii&e kome je izreena kazna a koja je u pritvoru u dravi izvrenja ne smije biti podvrgnuto
krivinom gonjenju ili kanjavanju ili izruenju tre(oj dravi zbog bilo kojeg ponaanja koje
je preduzelo prije njegovog premjetaja u dravu izvrenja osim ako takvo krivino
gonjenje kanjavanje ili izruenje ne dopusti 9:: " na zahtjev drave izvrenja #lan *86
stav *$. Ovakvo ogranienje ne primjenjuje se ako osueni dobrovoljno ostane due od -8
dana na teritoriji drave izvrenja nakon to je 0odsluio0 punu kaznu koju je odredio 9:: ili
ako se vrati na teritoriju te drave " nakon to ga je prethodno napustio. 9li uopteno nakon
to je kazna izdrana li&e koje nije dravljanin drave izvrenja moe u skladu s zakonom
drave izvrenja biti premjeteno u dravu koja ima obavezu da ga primi ili u drugu dravu
koja ga pristane primiti uzimaju(i u obzir elju li&a koje treba biti premjeteno
u tu dravu osim ukoiiko drava izvrenja ne dopusti tom li&u da ostane na njenoj teritoriji
#lan *85 stav *$.
Klan *** Aimskog statuta regulie situa&iju u sluaju ako osueni pobjegne iz pritvora i iz
drave izvrenja. ' tom sluaaju ta drava moe nakon to se posavjetuje sa 9:: zatraiti
predaju tog li&a od drave u kojoj se li&e nalazi #na osnovu postoje(ih dvostranih ili
viestranih ugovora$ ili zatraiti da predaju tog li&a zatrai 9:: u skiadu sa dijelom 7
Aimskog statuta. 9:: moe odrediti da se to li&e preba&i u dravu u kojoj je izdravalo
kaznu ili u neku drugu dravu koju odredi 9::.
Klan *87 Aimskog statuta proiruje obavezu drave izvrenja u pogledu izvrenja novane
kazne i mjere oduzimanja imovine koje je nametnuo 9:: u skiadu sa lanom 55 stav ,.
Obavezuju(i drave stranke da moraju izvravati novane kazne ili kazne oduzimanja
imovine koje je izrekao 9:: lan *87 pretpostavija da (e drave imati zakone koji
dozvoljavaju prikupljanje novanih kazni i oduzete imovine koje na osnovu dijela 5 Statuta
odredi 9::. Pri tome se dozvoljavaju pro&eduraine varija&ije na&ionainog zakona. /a
204
SKRIPTA:
raziiku od izvrenja kazne zatvora koje se odnosi samo na drave stranke koje dobrovoljno
prihvate osuene lan *87 se odnosi na sve te drave.
Prema lanu 55 stav , taka #b$ Aimskog statuta oduzimanje imovine se moe primijeniti u
pogledu oduzimanja 0prihoda imovine i vlasnitva koji direktno ili posredno potiu od tog
zloina0 #za koji je izreena kazna$. Mnogi pravni sistemi ve( imaju zakone za
identi%ikovanje i oduzimanje takve imovine. Od drave se moe zatraiti da zamrzne
sredstva za vrijeme postojanja naloga za oduzimanje imovine i da obezbijedi izvrenje
odluke 9:: vezane za obete(enje rtava #lan 51 stav 1$. Obete(enje podrazumijeva
najprije potovanje nalaza 9:: u pogiedu obima i iznosa tete gubitka i povrede rtve ili u
vezi sa rtvom #lan 51 stav *$ a zatim izvrenje naredbe koja pre&izira odgovaraju(e
obete(enje #restitu&ija kompenza&ija rehabilita&ija$ a koja je usmjerena direktno protiv
osudenog ii&a #lan 51 stav ,$.
1.3.7.7. Pruzanje pravne pomoci ICC 1.3.7.7.1. Uvodne napomene
@io 7 #0Medunarodna saradnja i sudska pomo(0 l. 62"*8,$ Aimskog statuta obuhvata
odredbe koje se odnose na saradnju drava)522+. @rugi aspekti saradnje ukljuuju(i i one
koji se odnose na krivina djela protiv pravosuda i izvrenje kazni od strane drava lani&a
koje pristanu da prime osuene koje je osudio 9:: " obuhva(eni su drugim dijelovima
Aimskog statuta. Statut daje okvir osnovnih standarda i pro&edure koje (e omogu(iti da
9:: %unk&ionie pravino i e%lkasno dozvoijavaju(i pri tome odreeni %leksibiiitet u
pogledu naina na koji drave potpisni&e daju svoju pomo( i ostavljaju(i doma(em zakonu
da reguiie pro&edure vezane za saradnju u ovom irokom podruju.
Saradnja iz @ijela 7 %imk&ionie na osnovu zahtjeva koje podnosi 9::. Pretpretresno ili
pretresno vije(e nakon zahtjeva tuio&a ili kako bi pomoglo odbranu #na zahtjev odbrane ili
na linu ini&ijativu$ zahtijeva od drave saradnju sa 9::. @rava je onda obavezna na
saradnju i to u skladu sa Aimskim statutom.
4reba najprije napomenuti da tuiia& moe u toku istrage zatraiti saradnju biio koje drave
ili meuvladine organiza&ije #lan 1. stav - taka #&$$ ili sa dravom zakljuiti takve
aranmane ili sporazume koji nisu suprotni Statutu koji bi mogii biti nuni za olakavanje te
saradnje #lan 1. stav - taka #d$ Aimskog statuta$. ' onoj mjeri u kojoj tuila& trai tu
saradnju od drave ili meuvladine organiza&ije direktno #ne preko 9::$ ovo ovla(enje je
izvan dijela 7 Statuta i ne dotie osnovne obaveze iz tog dijela. >ko drava ili meuvladina
organiza&ija odbije zatraenu saradnju tuila& ima op&iju da se obrati 9:: i zatrai da se
izda zahtjev za saradnju iz dijela 7 Aimskog statuta.
1.3.7.7.2. Opsta obaveza na saradnju
Ova obaveza uredena je u lanu 62 Aimskog statuta prema kojem 0drave stranke moraju
u skladu s odredbama ovog statuta u potpunosti saradivati sa 9:: u istrazi i krivinom
gonjenju zloina koji su u nadlenosti Suda0)525+. Obaveza je dakle da se u potpunosti
saraduje 0u skiadu sa odredbama ovog statuta0 a ne samo u skladu sa dijelom 7. Obaveza
podrazumijeva saradnju sa 9:: u istrazi i krivinom gonjenju odreenog krivinog djeia.
Prema tome primjenjuje se onda kada je istraga zapoeta. Obaveza na saradnju je opta i
vai za sve organe vlasti bilo da je to poli&ija vojska iii druga vladina obiast koja ima
odgovomost relevantnu za zahtjev 9::. Svako preispitivanje saglasnosti doma(eg zakona
sa reimom saradnje koji je uspostavljen Aimskim statutom treba da obuhvati kako vojnu
#ukljuuju(i sluenje vojnog roka izvan teritorije matine drave$ tako i &ivilnu jurisdik&iju a
u vezi sa svim drugim obli&ima saradnje. 'kratko Aimski statut obavezuje drave stranke
#lani&e$ da u potpunosti sarauju u skladu sa uslovima iz ovog statuta.
@ruge odredbe dijela 7 Aimskog statuta bave se primjenom optih obaveza iz lana 62 na
odredene situa&ije kao to su hapenje i predaja li&a prenos dokaza itd. 9:: (e upu(ivati
zahtjeve za saradnju dipiomatskim putem ili preko 0kojeg drugog odgovaraju(eg kanala koji
odredi svaka drava stranka0 ili preko 9!4?APOI> 0ili koje druge odgovaraju(e regionalne
organiza&ije0)526+ #lan 65 stav *$. @rave lani&e mogu odrediti organ nadiean za prijem
zahtjeva za uzajamnu pomo( #obino je to ministarstvo pravde$ koji ima iskustva u
uspjenom bavljenju ovakvim zahtjevima)527+.
205
SKRIPTA:
@rava od koje se trai saradnja mora zahtjev za saradnju i sve dokumente koji ga
podupiru uvati u tajnosti osim u onoj mjeri u kojoj je otkrivanje nuno u &ilju izvrenja
zahtjeva #lan 65 stav - Aimskog statuta$. /ahtjevom se moe pre&izirati da svi relevantni
poda&i moraju biti prueni i obraeni na nain koji titi bezbjednost kao i 0%iziku i psihiku
dobrobit rtava mogu(ih svjedoka i njihovih porodi&a0 #ian 65 stav . Aimskog statuta$.
Odreeni modaliteti zahtjeva i saradnje razjanjavaju se u Pravilima o postupku i dokazima.
4reba takode imati na umu da dio 7 Aimskog statuta na vie naina ograniava saradnju
drava potpisni&a sa 9:: na primjer u sluaju istrage ili krivinog gonjenja koje je u toku
#lan 7.$ i zbog osporavanja doputenosti #lan 71$ kada se odgada izvrenje zahtjeva.
9:: moe pozvati svaku dravu koja nije stranka ovog statuta da prui pomo( na osnovu
dijela 7 i to putem ad hoc dogovora ugovora zakljuenog s takvom dravom iii na 0bilo
kojoj drugoj prikladnoj osnovi0 #lan 65 stav 1 Aimskog statuta$. 'z to 9:: moe zatraiti
od svih meuvladinih organiza&ija da prue podatke ili isprave te zatraiti i druge oblike
saradnje i pomo(i koji su u skladu s njihovim nadlenostima ili mandatom #lan 65 stav 2
Aimskog statuta$.
Statut daje dva ograniena izuzetka kao ovla(enja tuio&a da trai saradnju u sprovoenju
istrage na teritoriji drave lani&e. Ona slue kao posljednje istrano sredstvo kako bi se
omogu(io nastavak istrage u neuobiajenim okolnostima.
Prvo ogranienje se odnosi na ian 15 stav - taka d$ prema kome pretpretresno vije(e
9:: smije ovlastiti tuio&a da preduzme 0posebne istrane korake0 na teritoriji odreene
drave stranke a da nije osigurao saradnju te drave na osnovu dijela 7 i to ako #kad je
god to mogu(e 0imaju(i u vidu poglede drave o kojoj je rije0$ pretpretresno vije(e odlui u
tom sluaju da ta drava 0nedvosmisleno ne moe izvriti zahtjev za saradnju zbog
nedostupnosti bilo kojeg organa vlasti ili bilo kojeg dijela njenog pravosudnog sistema koji
ima nadienost provesti zahtjev za saradnju na osnovu dijela 7.0 Pozivaju(i se na s&enario
0propale0 drave #0drave u kolapsu0 eng. ;ollapsed 1tate)+, primjenjivanje ovih
ovla(enja proizilazi i iz l. *6 i *7 u pogledu 0nesposobnosti0 #kako je to de%inisano lanom
*5 stav - Aimskog statuta$ doma(eg pravnog sistema da vodi postupak.
@rugi izuzetak utvruje lan 77 stav . Statuta koji predvia da bez e%ekta na ostale lanove
dijela 7 kad je to nuno za uspjeno izvrenje zahtjeva koji je mogu(e izvriti bez primjene
bilo kakvih prinudnih mjera #ukljuuju(i posebno razgovor ili prikupljanje dokaza od li&a na
dobrovoljnoj osnovi uz obavljanje tih radnji bez prisustva vlasti drave potpisni&e kojoj je
zahtjev upu(en$ ako je to potrebno za izvrenje zahtjeva te 0istraivanje bez izmjene javne
loka&ije ili drugog javnog mjesta0 tuila& smije izvriti takav zahtjev direktno na teritoriji
drave: #a$ kad je drava kojoj je zahtjev upu(en drava na ijoj je teritoriji krivino djelo
navodno bilo izvreno a ve( je donesena odluka o dopustivosti u skladu sa l. *6 ili *7 " ali
nakon 0svih mogu(ih konsulta&ija s dravom strankom kojoj je zahtjev upu(en0C #b$ u
drugim sluajevima " nakon konsulta&ija s dravom strankom kojoj je zahtjev upu(en 0uz
sve razumne uslove ili momente na koje ukae ta drava stranka.0 /ato kad drava
stranka kojoj je zahtjev upu(en odredi 0probleme vezane uz izvrenje zahtjeva0 ona se
mora bez odlaganja o tome 0posavjetovati0 sa 9:: " 0kako bi se stvar rijeila.0
1.3.7.7.3. Obaveza da se osigura postupak koji je dostupan po nacionaInom pravu
Eaan dodatak optim obavezama na saradnju iz lana 62 sadran je u lanu 66 Aimskog
statuta koji regulie 0dostupnost postupka na osnovu na&ionalnog prava0: 0@rave stranke
osigura(e da postoji postupak koji je dostupan prema njihovom na&ionalnom pravu za sve
oblike saradnje koji su navedeni u ovom dijelu.0 Klan 66 ne iziskuje nikakve posebne
legisiativne pojedinosti od drava stranaka. Prije bi se moglo re(i da obavezuje drave
lani&e da obezbijede donoenje zakona tamo gdje inae ne bi bile u mogu(nosti da
sarauju kako je to propisano u dijelu 7 Statuta. ' kojoj (e mjeri biti potrebno donoenje
ovakvih zakona zavisi od pravnog i ustavnog ureenja zemlje. !a prvom mjestu potrebno
je da drava stranka odredi u kojem je obimu potrebno donijeti nove zakone " uporedivi
uslove dijela 7 sa svojim pravnim sistemom. @rave stranke bi dakle trebale preispitati
206
SKRIPTA:
doma(i pravni sistem kako bi utvrdile da li on dozvoijava saradnju koja se trai u dijelu 7
da bi se izvrila identi%ika&ija
podruja gdje je potrebno donoenje novih zakona i identi%lkovale eventualne prepreke za
saradnju.
'loga doma(eg pravnog sistema daije je obraena u lanu 7- stav * Aimskog statuta.
!adalje doma(i zakon treba obezbijediti vaan izvor pro&edura koje (e se primjenjivati u
sluaju krivinih dijela protiv pravosua i pri izvravanju kazne. @rave lani&e (e imati
nekoiiko mogu(nosti da osiguraju da pro&edure potrebne po doma(em pravnom sistemu za
oblike saradnje iz dijela 7 budu primjenljive prilikom ispunjenja uslova iz lana 66. 3oja (e
op&ija biti izabrana zavisi(e od na&ionalnog ustavnog uredenja.
'stavi pojedinih drava se razlikuju po tome kako inkorporiraju meunarodne zakone a
drave potpisni&e po njihovoj potrebi za implementa&ijom novih zakona. Postoje sistemi u
kojima je meunarodni ugovor inkorporiran u sam sistem i postaje dio doma(eg pravnog
sistema " samim inom rati%ika&ije. ' takvom siuaju nije potrebno implementiraju(e
zakonodavstvo. @rugi tip ustavnog ureenja je onaj u kome interna&ionalni ugovor iako
automatski ne postaje dio doma(eg pravnog sistema moe biti inkorporiran na
jednostavan nain " tako to (e biti pridodat kao aneks na postoje(i zakon. ' ovom siuaju
zakonodavstvo moe predvidjeti neto vie osim anektiranog ugovora koji je pravnosnaan
i ima prednost u odnosu na druge zakone po obimu primjene a moe i odrediti koji sud
ministarstvo i drugi organi vlasti imaju ovia(enja pri primjeni. 3onano mnogi sistemi
moraju pro(i provjeru kako bi se utvrdio obim do kojeg medunarodni instrumenti trebaju
pro&edure koje nisu obezbijeene ili koje nisu u skiadu sa doma(im pravnim sistemom ili
ustavom a potom napraviti odgovaraju(e promjene kako bi se izvrila implementa&ija.
' nekim dravama ve( postoji dobro razvijeno zakonodavstvo vezano za ekstradi&iju i
meusobnu krivinu saradnju. 4amo gdje takva legislativa ne postoji bi(e potrebno
izmijeniti postoje(e zakone " kako bi se obezbijedili neophodni mehanizmi. lzmjena zakona
koja je namijenjena za druge svrhe #obino je to izruenje li&a od strane jedne drave
drugoj dravi i saradnja izmeu drava$ moda ne(e zadovoljiti potrebe Aimskog statuta.
Smatra se da je najbolje ijeenje usvojiti posebne zakone kojima (e biti de%inisani obli&i
saradnje ukljuuju(i hapenje predaju i druge obiike pomo(i. Ovako objedinjeno
zakonodavstvo ini privlanim sveobuhvatan karakter Aimskog statuta i veiiki broj oblasti
kojih se on dotie. @rave se takoe mogu odluiti da u ovo spe&ijalizovano
zakonodavstvo ukljue pomo( ad hoc tribunalima za bivu Dugosiaviju i Auandu kao i
odredbe vezane za istragu i suenje na dravnom nivou za krivina djela iz Statuta.
1.3.7.7.4. Saradnja iz dijeIa 9 Rimskog statuta
' tekstu koji slijedi obraeni su posebni obli&i saradnje pomenuti u dijelu 7 Aimskog
statuta. Pravila o postupku i dokazima uvode dopune u neke od njih. 3ada su u pitanju ovi
obli&i saradnje osnovna podjela postoji izmedu hapenja (arrest) i predaje #surrender$
#lan 67$ i drugih oblika saradnje #naroito lan 7-$. Premda (e 9:: snositi neke trokove
vezane za saradnju 0redovne trokove izvrenja zahtjeva0 na teritoriji drave kojoj je
zahtjev upu(en snosi ta drava osim nekih trokova koje snosi 9:: a koji su navedeni u
lanu *88 stav * Aimskog statuta.
1.3.7.7.4.1. Hapsenje i predaja ICC
Klan 67 stav * Aimskog statuta dozvoljava 9:: da dostavi zahtjev za hapenje i predaju
li&a bilo kojoj dravi iani&i na ijoj bi se teritoriji li&e moglo na(i i osigurava da ove drave
moraju u skladu s odredbama ovog statuta i s postupkom propisanim svojim
na&ionalnim pravom izvriti zahtjev. 3ao to je to sluaj sa drugim obli&ima saradnje iz
dijela 7 pro&edure na&ionalnog prava mogu regulisati predaju ali ne na tetu odredbi dijeia
7.
Aazlika koju Aimski statut pravi izmeu izruenja #iz jedne drave u drugu$ i predaje #iz
drave 9::$ ima posljedi&e po na&ionalno pravo i na&ionalne organe vlasti koji su u
interak&iji sa 9::. Statut propisuje samo usko polje diskre&ije na strani drava lani&a u
207
SKRIPTA:
pogiedu odbijanja hapenja i predaje li&a i ne doputa neke od osnova po kojima drava
moe odbiti izruenje. Gto je najvanije slubeno svojstvo e%a drave ili vlade lana vlade
ili parlamenta ne daje dravi potpisni&i osnova da odbije saradnju po zahtjevu za hapenje
i predaju gdje je li&e ije se izruenje trai %unk&ioner drave kojoj je upu(en zahtjev za
izruenje.
' sluaju kada je li&e ije se izruenje trai %unk&ioner tre(e drave 9:: ne smije pokrenuti
postupak povodom zahtjeva za predaju koji bi od drave kojoj je zahtjev upu(en zahtijevao
da djeluje suprotno svojim obavezama koje ima na osnovu meunarodnog prava u vezi s
dravnim ili diplomatskim imunitetom li&a ili imovine tre(e drave osim ukoliko prije toga na
osnovu saradnje s tom tre(om dravom 9:: ne postigne njeno odri&anje od imuniteta #lan
76 stav * Aimskog statuta$. 9sto tako 9:: ne smije pokrenuti postupak povodom zahtjeva
za predaju koji bi od drave kojoj je zahtjev upu(en zahtijevao da djeluje suprotno svojim
obavezama koje ima prema meunarodnim ugovorima na osnovu kojih je za predaju
dravljanina te drave 9:: 0potrebna saglasnost drave koja to li&e alje osim ako 9::
prije toga ne uspostavi saradnju s dravom koja to li&e alje i u tom smislu dobije
sagiasnost za predaju0 #lan 76 stav , Aimskog statuta$. >ko se protiv li&a koje se trai vodi
postupak ili ako u dravi kojoj je zahtjev upu(en izdrava kaznu za djelo razliito od onog
za koje se trai predaja 9:: drava kojoj je zahtjev upu(en posavjetova(e se sa 9:: i to
nakon to donese odluku kojom odobrava zahtjev.
1.3.7.7.4.2. RazIika izmedu "izrucenja" i "predaje"
Aimski statut pravi razliku izmeu 0predaje0 li&a to znai 0dopremanja0 li&a 9:: od strane
drave stranke i 0izruenja0 #eng. 6xtradition) " 0dopremanja0 li&a jednoj dravi od strane
druge drave #lan *8,$. Aazlika je napravijena i daje joj se znaaj s &iljem da se predaja
li&a 9:: pojednostavi u odnosu na pro&eduru koja inae prati izruenje li&a iz jedne drave
u drugu. S tim u vezi lan 7* stav , taka &$ Aimskog statuta trai od drava potpisni&a da
iznau naine za pojednostavljivanje na&ionalnih postupaka za predaju li&a 9::
propisuju(i da u sluaju da pretpretresno vije(e na osnovu lana 16 podnese zahtjev za
hapenje i predaju li&a za koje je izdat nalog za hapenje zahtjev mora sadrati ili biti
popra(en svim ispravama iskazima ili poda&ima koji bi mogli biti nuni za ispunjenje uslova
koji se trae u postupku predaje u dravi kojoj je zahtjev upu(en. >li ti zahtjevi ne smiju biti
stroi od onih koji su primjenjivi na zahtjeve za izruenje na osnovu ugovora ili dogovora
izmeu drave kojoj je zahtjev upu(en i drugih drava te bi trebalo ako je to mogu(e da
budu manje strogi uzimaju(i u obzir posebnu prirodu 9::.
0Posebna priroda Suda0 (+the distinct nature of the ;ourt+), istaknuta kao opravdanje za
pojednostavljenje pro&edure iz lana 7* stav , taka &$ naglaava druge odredbe Aimskog
statuta vezane za predaju i %avorizovanje zahtjeva 9:: u sluaju konkurentnog zahtjeva iz
lana 78. Posebnost 9:: lei u dvije povezane oblasti. Prvo pitanja primjenjiva na
izruenje izmeu drava " dvojni kriminalitet izuze(e za politika krivina djela izgledi za
pravino suenje #likelihood of a fair trial), da li je optueni dravljanin drave kojoj je
podnesen zahtjev naelo spe&ijaliteta (rule of specialitB) itd. " primjenjuju se iz brige za
suverenitet i nain na koji se dravne vrijednosti re%lektuju u krivinim zakonima razliitih
drava.
Ovakva pitanja se ne javijaju na isti nain kada je rije o 9:: koji ne predstavlja stranu
jurisdik&iju u smisiu u kojem to predstavlja druga drava. 3ao drugo Aimski statut je
posebno dizajniran da se bavi odreenim krivinim djeiima iz svoje nadlenosti a da ne
pokre(e politika i diplomatska pitanja koja se mogu javiti izmedu drava. ' preambuli
Aimskog statuta stoji da je 9:: 0nadlean za najtee zioine koji se tiu meunarodne
zajedni&e kao &jeiine0 a Statut briljivo osigurava da (e se za ovakve zloine suditi u
skladu sa najviim standardima medunarodnog prava uz primjenu odredaba koje pruaju
najbolju zatitu i odreuju stroge kriterije dopustivosti koji dravama daju primamu
odgovornost u pogledu ovih zioina.
9ako predaja li&a 9:: ne otvara ista pitanja kao meudravno izruenje Statut osigurava
208
SKRIPTA:
neke uslove koji mogu biti primijenjeni na predaju li&a #kao to je naelo spe&ijaliteta lan
*1$ daje %aktore koje treba uzeti u razmatranje na na&ionalnom nivou #lan 17 stav ,$ i
nagovjetava da (e nalazi 9:: biti odluuju(i u odreenim pitanjima i kao posljedi&a toga
nisu predmet na&ionalnih ijeenja #naroito dopustivost " admissii*ilitB lan 71$. 4akoe
lan 17 st. * , i 5 predvia hitne postupke pred doma(im sudovima. Ovakva razmatranja
obezbjeuju okvir u skiopu kojega (e 9:: utvrditi da ii je pojedina drava ispuniia svoju
obavezu na saradnju.
>ko bi drava lani&a odbila predati ii&e na osnovu %aktora koji nisu predvieni Aimskim
statutom 9:: moe tu injeni&u evidentirati i o tome obavijestiti Skuptinu drava stranaka
ili Savjet bezbjednosti " ako je tu stvar on uputio *:: #lan 65 stav 5 Statuta$. @o ovakvog
zakijuka se moe do(i bez obzira na okolnosti koje opravdavaju odbijanje saradnje.
9zvjetavanje Skuptine drava stranaka o nesaradnji ne ini se nekom prijetnjom.
Obaveza da se sarauje sa 9:: u vezi sa njegovim zahtjevom za hapenje i predaju li&a
primjenjuje se bez obzira na na&ionalnost li&a ije se hapenje i predaja trai. @a bi bio u
saglasnosti sa Statutom na&ionalni postupak ne mora biti oznaen kao 0predaja0. Statut
radije ostavija na volju svakoj od drava lani&a da odlui u svjetiu vlastitih zakonskih i
ustavnih aranmana da li da primijeni postupak 0izruenja0 0trans%era0 ili 0predaje0.
Potrebno je da taj postupak ma kako se on zvao rezultira predajom traenog pojedin&a
9:: " kao to je predvieno Statutom. !aroito potpuni postupak ekstradi&ije bi mogao
dovesti do povrede Statuta u sluaju kada vodi ka razmatranju %aktora kao to su zabrana
izruenja doma(ih dravljana iii zabrana ekstradi&ije za doivotnu kaznu zatvora ili koji
dozvoljava sporove na osnovu naela ne *is in idem, suprotno lanu 67 stav , Statuta. /a
razliku od drugih oblika saradnje koji su dati u lanu 7- Statuta obaveza na hapenje i
predaju ne omogu(ava %ieksibilnost u sluaju 0postoje(eg osnovnog pravnog naela opte
primjene0.
Aimski statut ne pominje doputenje da se odbije predaja traenog li&a na osnovu
dravijanstva. Stoga bi bilo prikladno za drave potpisni&e ije zakonske i ustavne odredbe
sadre zabranu izruenja uiniti jasnim da se ove odredbe ne mogu primjenjivati kada je u
pitanju 0predaja0 9::. Dedan od naina da se to uradi bio bi da se u na&ionalni zakon
inkorporira razlika izmeu predaje li&a meu dravama i predaje li&a medunarodnim
krivinim tribunalima.
@rave iji zakoni zabranjuju predaju svojih dravljana treba da imaju u vidu nekoliko
stvari. 3ao to je ve( pomenuto predaja li&a 9:: ne znai isto to i predaju li&a drugoj
dravi. /loini o kojima se ovdje radi a ije spreavanje je u interesu svake drave su
najozbiljniji a tiu se medunarodne zajedni&e kao &jeline. S druge strane 9:: nudi
obuhvatne garan&ije za nezavisan i pravovremen krivini pro&es. ' kreiranju mehanizama
predaje li&a autori Aimskog statuta su uzeli u obzir teinu zloina vanost obaveze na
predaju za e%ikasnost 9:: i injeni&u da (e postup&i u prin&ipu biti voeni na nivou drave.
9:: (e primjenivati svoju nadlenost u sluajevima kada su drave stranke ili neaktivne ili
su dobrovoljno ustupile nadienost ili jasno nisu u mogu(nosti ili ne ele da pokrenu
postupak.
Pored neispunjenja obaveza drava sa optom zabranom na izruenje svojih dravljana
ak i da eli ne moe to iskoristiti u odnosu na 9:: i to bez obzira na razloge koji je tjeraju
na to.
9sto vai i za zatvorsku kaznu. ' nekim dravama je ustavom zabranjena kazna doivotnog
zatvora dok druge zabranjuju nehuman postupak na taj nain da se ta kazna moe
podvesti pod ovu zabranu. Aimski statut dozvoljava nametanje kazne doivotnog zatvora
kad je to 0opravdario zbog izuzetne teine zloina i pojedinanih okolnosti osuenog0 #lan
55 stav * taka b$$. Ovakve kazne mogu biti ponovo razmatrane i mogu(e je njihovo
umanjenje od strane 9:: nakon isteka ,1 godina #lan **8 stav - Aimskog statuta$. 3ao
to je to sluaj sa zakonima koji zabranjuju izruenje dravljana zakoni koji dozvoljavaju ili
zahtijevaju od doma(ih sudova da odbiju izruenje u sluaju gdje bi mogla biti izreena
kazna doivotnog zatvora ako se primijene na zahtjeve 9:: za predaju li&a " mogu voditi
209
SKRIPTA:
do toga da 9:: donese zakljuak da je dolo do odbijanja saradnje. 4amo gdje se ova
mogu(nost moe javiti doma(i zakon bi mogao razrijeiti ovakvu situa&iju jednostavnim
uoavanjem razlike izmedu izruenja li&a dravi #u kojem sluaju bi se primjenivali zakoni
koji zabranjuju izruenje doma(ih dravljana ili izruenje zbog postojanja doivotne kazne
zatvora$ i predaje li&a 9::" u #u kojem sluaju se ti zakoni ne primjenjuju$. Posebna priroda
9:: i zatita koju on obezbjeuje opravdavaju njegovu posebnost naroito kroz
ogranienja kao to su 0izuzetna teina0 #0extreme gravitBf>) zloina i 0pojedinane
okolnosti0 #0individual circumstances+) koje zahtijeva Statut kad je u pitanju kazna
doivotnog zatvora.
/ahtjev za hapenje i predaju moraju biti u pisanom obiiku. ' hitnim sluajevima zahtjev
moe biti podnesen 0putem bilo kojeg medija sposobnog za dostavu pisanog zapisa pod
uslovom da bude potvren putem kanala predvienih u lanu 65 stav * taka #a$ Aimskog
statuta)558+. ' sluaju da pretpretresno vije(e na osnovu lana 16 podnese zahtjev za
hapenje i predaju li&a za koje je izdat nalog za hapenje zahtjev mora sadrati ili mora biti
popra(en: #a$ poda&ima koji opisuju li&e koje se trai a koji su dovoljni da bi se ono moglo
identi%ikovati te poda&ima o tome gdje se to li&e vjerovatno nalaziC #b$ kopijom naloga za
hapenje i #&$ svim ispravama iskazima ili poda&ima koji bi mogli biti nuni za ispunjenje
uslova koji se trae u postupku predaje u dravi kojoj je zahtjev upu(en ali ti zahtjevi ne
smiju biti stroiji od onih koji su primjenjivi na zahtjeve za izruenje na osnovu ugovora ili
dogovora izmeu drave kojoj je zahtjev upu(en i drugih drava te bi trebali ako je to
mogu(e biti manje strogi uzimaju(i u obzir posebnu prirodu 9:: #lan 7* stav , taka #&$
Aimskog statuta$. 4enja ka 0pojednostavljivanju0 iz lana 7* stav , taka &$ moe se
pojaati duno(u da se obave konsulta&ije iz lana 7* stav . Statuta. !aime nakon to
9:: podnese zahtjev drava stranka (e se konsultovati sa 9:: bilo uopteno bilo u vezi s
nekom posebnom stvari koja se tie zahtjeva njenog na&ionalnog prava koji bi mogli biti
primjenjivi na osnovu stava , taka &$ lana 7* Statuta. ' toku konsulta&ija drava stranka
mora upoznati 9:: s posebnim zahtjevima koje propisuje njeno na&ionalno pravo.
Ovakve konsulta&ije mogu biti podjednako plodonosne i za 9:: i za dravu stranku. S
jedne strane in%orma&ije koje je dala drava (e omogu(iti 9:: da pripremi dobro
dokumentovane zahtjeve. S druge strane 9:: (e imati pristup irokom obimu
komparativnih in%orma&ija koje se tiu na&ionalnog prava o saradnji i bi(e u mogu(nosti da
dijeli ove in%orma&ije sa dravom kojoj je upu(en zahtjev. Ovo bi moglo predstavljati
vrijedan izvor pomo(i za dravu koja pokuava da iznae naine da pove(a mogu(nost za
uspjenu saradnju sa 9:: tako to (e svoje pro&edure uiniti 0manje strogim0.
Statut takode predvia obavezu da se 9:: podnese izvjetaj iii da se izvre konsulta&ije sa
tim sudom u pogiedu zahtjeva za izruenje koji iz nekog razloga ne moe biti izvren.
Kian 67 stav , Aimskog statuta propisuje da e doma(e vlasti slijediti odluke 9:: kada je
pitanje primjene naela ne *is in idem #dvostruka opasnost " rizik 0dou*le jeopardB0$
pokrenuto na na&ionainom nivou i to od strane li&a ije se izruenje trai. ' ovom lanu
stoji: 0>ko li&e ija se predaja trai pokrene spor pred na&ionalnim sudom na osnovu naela
ne *is in idem kako ga propisuje lan ,8 drava kojoj je zahtjev upu(en mora se bez
odlaganja posavjetovati sa Sudom kako bi odredila da li je donesena relevantna odluka o
doputenosti. >ko je predmet doputen drava kojoj je zahtjev upu(en nastavi(e s
njegovim izvrenjem. >ko je postupak za donoenje odluke o doputenosti u toku drava
kojoj je zahtjev upu(en moe odgoditi izvrenje zahtjeva za predaju li&a do trenutka kad
Sud odiui o doputenosti.0
Odluka o dopustivosti moe se donijeti i bez ne *is in idem osporavanja zbog toga to ne
*is in idem razmatranje ini dio testa dopustivosti iz l. *5 i ,8 Aimskog statuta. '
rjeavanju ovakvih sporova 9:: (e uzeti u obzir ne samo svoj postupak nego i postupak
bilo kojeg drugog suda.
Klan ,8 stav - Aimskog statuta obezbjeuje standarde na osnovu kojih (e 9:: odluiti da
je predmet nedopustiv zbog prethodnog suenja za isto ponaanje pred drugim #doma(im$
210
SKRIPTA:
sudom #lan *5 stav * taka #&$$. @ok se lan *5 stav * taka #a$ bavi istragom i krivinim
gonjenjem koje je u toku a lan *5 stav * taka #b$ istragom koja je provedena i koja je
dovela do odiuke da se li&e ne goni krivino lan *5 stav * taka #&$ Aimskog statuta se
bavi prolom istragom koja je dovela do suenja na na&ionalnom nivou.
Klan ,8 stav - Aimskog statuta glasi: 0!ijednom li&u kome je sudio neki drugi sud za
ponaanje zabranjeno l. 2 5 ili 6 ne smije biti sudeno pred Sudom za isto ponaanje
osim ako se postupak pred drugim sudom: #a$ vodio u svrhu zatite tog li&a od krivine
odgovornosti za krivina djela koja su u nadlenosti Suda ili #b$ na drugi nain nije bio
voen nezavisno ili nepristrano u skladu s pravilima o dunom postupku koje priznaje
meunarodno pravo a bio je voen na nain koji u datim okolnostima nije bio u skladu s
namjerom da se ii&e o kome je rije privede pravdi.0 ' ovom sluaju je prethodno dolo do
suenja #provedena je istraga ili krivino gonjenje i donesena je presuda a odluka da se ne
nastavija sa sudenjem potpada pod lan *5 stav * taka #b$$ Aimskog statuta. 3riterijum
0zatite optuenog0 #iz lana ,8 stav - taka #a$$ je u osnovi identian onome iz lana *5
stav , taka #a$. Pojam 0svrha0 zahtijeva neto vie od samog zanemarivanja i nepanje.
@okazi 0zatite0 mogu ukljuivati oslobaanje na osnovu jakih dokaza oiglednu
pristrasnost i strogost tuio&a itd. 3ao i lan *5 stav , taka #&$ i lan ,8 stav - taka #b$
zahtijeva da 9:: nade nedostatak nezavisnosti i nepristrasnosti #u svjetlu normi koje su
postavljene meunarodnim instrumentima i prin&ipima$ kao i naina na koji se vodi
postupak a koji nije u skladu sa namjerom da se li&e privede pred li&e pravde.
!emogu(nost da postupak bude proveden u potpunosti u skladu sa meunarodnim
standardima sama po sebi ne(e voditi ka donoenju odluke o nedopustivosti osim ako ta
nemogu(nost vodi ili je popra(ena potrebnim neslaganjem mada u nekim sluajevima i
pretjeran nedostatak standarda moe biti dovoljan dokaz nedostatka prave namjere.
K
1.3.7.7.4.3.
Izazovi koji se
stavijaju pred
ICC na
osi
rincipa -7
'zimaju(i u obzir konkretna krivina djela doma(i postup&i bi se mogli voditi i pred vojnim
sudovima. Aimski statut ne pravi razliku izmeu vojne i &ivilne jurisdik&ije i za obje vai isti
test.
Klan *5 stav - Aimskog statuta propisuje da (e kako bi se u pojedinom sluaju odredila
nesposo*nost, 9:: razmotriti 0moe li drava zbog potpunog iii znatnog sloma ili
nedostupnosti svog na&ionalnog pravosudnog sistema do(i do optuenog nunih dokaza i
iskaza svjedoka odnosno da ii je drava na drugi nain nesposobna voditi postupak.0 *::
(e dakle morati ustanoviti: #*$ slom iii nedostupnost na&ionainog pravosudnog sistema #,$
da li je taj slom 0potpun0 iii 0znatan0 #-$ nemogu(nost da doe do optuenog iii nunih
dokaza i iskaza svjedoka ili nemogu(nost da na drugi nain vodi postupak #.$ da je
nesposobnost posljedi&a sloma iii nedostupnosti sistema. Erio je vjerovatno da (e ovakvi
nalazi biti veoma rijetki i da u svakom sluaju ne(e biti potrebni kada drava stranka
dobrovoijno ustupi nadlenost 9::. Klan *5 stav - se naravno odnosi na s&enario
0propaie drave0.
3ostupak u kojem se raspravlja o dopustivosti prezentovan je u lanu *7 Aimskog statuta
#0Osporavanje nadlenosti Suda ili doputenosti predmeta0$. 9:: (e dozvoliti dravi na ijoj
211
SKRIPTA:
je teritoriji ili iji je dravljanin navodno uinio krivino djelo ili bilo kojoj dravi koja je
nadlena da provodi ili je provodila istragu ili krivino gonjenje " da osporava dopustivost
predmeta #u skladu sa lanom *5$ ili nadlenost 9:: #lan *7 stav , ta. #b$ i #&$ Aimskog
statuta$. 4akva drava treba da izvri osporavanje 0to je prije mogu(e0#lan *7 stav 1$.
Obino je mogu(e samo jedno osporavanje i to prije poetka suenja mada osporavanje
na osnovu lana *5 stav l#&$ (ne *is in idem) moe biti uinjeno i na poetku suenja a u
izuzetnim okolnostima i nakon suenja #lan *7 stav .$. Osporavanje dopustivosti koje je
izvrila drava zahtijeva da tuila& obustavi istragu dok 9:: ne donese odluku #lan *7 stav
5$ mada tuila& moe traiti ovla(enje od 9:: da se preduzmu ili zavre odreene
mjere
62
P #lan *7 stav 6$ sa kojima bi se drava morala sloiti.
9zvrenje osporavanja ne utie na valjanost bilo koje radnje koju je obavio tuila& ili bilo
kojeg naioga iii potjemi&e koje je izdao 9:: prije izvrenja osporavanja #lan *7 stav 7
Aimskog statuta$ to znai da se svaka obaveza za izvrenje takvog naloga nastavlja
uprkos osporavanju. >ko prepusti istragu tuila& moe zatraiti da mu relevantna drava
uini dostupnim in%orma&ije o postupku. 4e (e in%orma&ije na zahtjev drave o kojoj je rije
biti povjerljive #lan *7 stav **$. >ko nakon toga tuiia& odlui nastaviti istragu obavijesti(e
dravu kojoj je postupak bio preputen.
Klan *7 Aimskog statuta obezbjeuje druga sredstva kojima drava moe prepustiti ili
osporiti pro&eduru 9::. Ovaj lan zahtijeva da tuila& na poetku istrage koja je
zasnovana bilo na upu(ivanju od strane drave stranke ili na osnovu njegove vlastite
ini&ijative obavijesti o toj injeni&i drave stranke i one drave koje bi imale nadlenost za
odnosna krivina djela #lan *6 stav *$. ' roku od jednog mjese&a nakon tog obavjetenja
drava koja je primila obavjetenje moe obavijestiti 9:: da provodi ili je proveia istragu
nad svojim dravljanima ili drugim li&ima u svojoj nadlenosti u vezi sa krivinim djelima
koja su navedena u obavjetenju. @rava moe zahtijevati da joj tuila& prepusti istragu
to (e tuila& u tom sluaju i uiniti osim ukoliko pretpretresno vije(e ne odlui dopustiti
istragu #lan *6 stav ,$. 4uioevo preputanje istrage dravi bi(e otvoreno za ponovni
pregled od strane tuio&a est mjese&i nakon dana preputanja ili 0u bilo koje doba0 kad
doe do znaajnih promjena okolnosti koje se temelje na nespremnosti ili nemogu(nosti
drave da istinito provede istragu #lan *6 stav -$. 3ada medutim tuila& prepusti istragu
drava stranka (e odgovoriti 0bez neopravdanog kanjenja0 na zahtjev tuio&a da ga
obavijesti o toku istrage i krivinom gonjenju #lan *6 stav 1$. 3ada prepusti istragu ili dok
se ne donese rjeenje pretpretresnog vije(a tuila& moe zatraiti 0i to izuzetno0
ovla(enje 0za provoenje nunih istranih koraka u svrhu ouvanja dokaza ako postoji
jedinstvena priiika za pribavljanje vanih okaza ili ako postoji znatan rizik da takvi dokazi
kasnije ne bi bili dostupni0 #lan *6 stav 2$.
1.3.7.7.4.4. Transport Iica koje se predaje preko teritorije drzave stranke
@a bi se olakala predaje li&a 9:: Aimski statut obavezuje drave stranke da odobre u
skladu sa doma(im pro&eduralnim zakonom transport preko svoje teritorije li&a koje se
predaje 9:: od strane druge drave izuzev u sluajevima kad bi ovakav transport oteao ili
odgodio predaju #lan 67 stav - taka a$$. Ii&e koje se prevozi bi(e tokom prevoza
zadrano u pritvoru #lan 67 stav - taka &$$. /a prevoz li&a vazduhom a da pri tome nije
planirano slijetanje na teritoriju drave tranzita nije potrebno nikakvo doputenje #ian 67
stav - taka d$$. >ko na teritoriji drave tranzita doe do nepianiranog siijetanja tranzitna
drava moe zatraiti da 9:: podnese zahtjev za tranzit. @rava tranzita (e zadrati ii&e
koje se prevozi tako dugo dok ne primi zahtjev za tranzit i dok tranzit ne bude ostvaren pod
uslovom da pritvor za ove potrebe ne moe trajati vie od 72 sati od neplaniranog slijetanja
osim ako zahtjev ne bude primljen u tom roku #lan 67 stav - taka e$ Aimskog statuta$.
1.3.7.7.4.5. Konkurentni zahtjevi
Poten&ijalni problem konkurentnih zahtjeva " eng. 0competing reHuests0 #tj. zahtjeva za
predaju 9:: i zahtjeva za izruenje drugoj dravi zbog istog ponaanja$ obraen je u lanu
78 Aimskog statuta. 3ao prvo drava stranka koja od 9:: primi zahtjev za predaju li&a
treba o tome obavijestiti i 9:: i dravu koja trai izruenje #lan 78 stav *$. >ko je drava
212
SKRIPTA:
koja podnosi zahtjev ujedno i drava stranka drava kojoj je zahtjev podnesen mora dati
prednost zahtjevu koji je podnio 9:: ako je taj sud " uzimaju(i u obzir mogu(nost istrage i
krivinog gonjenja od strane drave koja je podnijela zahtjev " odluio da je predmet
dopustiv #lan 78 stav ,$. >ko 9:: jo nije donio odluku o dopustivosti uini(e to po hitnom
postupku nakon to je obavijeten o konkurentnom zahtjevu. @o donoenja ovakve odluke
drava kojoj je zahtjev upu(en moe nastaviti postupak pokrenut na osnovu zahtjeva ali ne
smije izruiti li&e sve dok 9:: ne donese odluku da je predmet nedopustiv #lan 78 stav -$.
>ko drava koja podnosi zahtjev nije stranka ovog statuta drava kojoj je zahtjev upu(en
ako nema obavezu nastalu na osnovu meunarodnog prava da izrui li&e dravi koja
zahtjev podnosi mora dati prioritet zahtjevu za predaju koji je podnio 9:: " ako je taj sud
odluio da je predmet doputen #lan 78 stav .$. >ko 9:: jo nije odluio da li je predmet
dopustiv drava kojoj je zahtjev upu(en moe prema svojoj diskre&iji nastaviti postupak
po zahtjevu za izruenje #lan 78 stav 1$.
>ko je drava kojoj je upu(en zahtjev po medunarodnom pravu pod obavezom da izrui
li&e dravi koja je podnijela zahtjev ona mora na osnovu relevantnih %aktora)55*+ odluiti
ho(e li predati li&e 9:: ili ga izruiti dravi koja je podnijela zahtjev #lan 78 stav 2$.
3onano u sluaju kada 9:: odlui da je predmet nedopustiv i nakon toga izruenje dravi
koja je podnijela zahtjev bude odbijeno drava kojoj je zahtjev upu(en mora o toj odlu&i
obavijestiti 9:: #lan 78 stav 6$ jer bi izgledi za uspjenost postupka u dravi koja je
podnijela zahtjev mogli biti jedan od razloga za odluku o nedopustivosti dok bi odbijanje
moglo potaknuti preispitivanje.
Slina pro&edura se primjenjuje kada je ponaanje koje ini osnovu zahtjeva koji je
podnijela drava drukije od onog koje je navedeno u zahtjevu 9::. /ahtjevu 9:: treba dati
prednost ako drava kojoj je zahtjev upu(en nema 0postoje(u obavezu koja proizilazi iz
meunarodne obaveze da izrui li&e dravi koja je podnijela zahtjev0. >ko ima takvu
obavezu drava kojoj je zahtjev upu(en (e odrediti ho(e li predati li&e 9:: ili ga izruiti
dravi koja je podnijela zahtjev uzimaju(i u obzir sve bitne %aktore a posebno (e voditi
rauna o 0relativnoj prirodi i teini ponaanja o kojem se radi0 #lan 78 stav 5$.
1.3.7.7.4.6. Privremeno hapsenje
Obaveza na hapenje vrijedi podjednako i kada je u pitanju privremeno hapenje
(>provisional arrest) li&a dok se eka prijem zahtjeva za predaju popra(enog svom
potrebnom dokumenta&ijom u skladu sa 2*. 17 i 7, Aimskog statuta. !aime u hitnim
sluajevima (+in urgent cases+), dok ne podnese na uvid zahtjev za predaju i popratne
dokumente 9:: moe zatraiti privremeno hapenje li&a koje trai)55,+. @rava kojoj je
zahtjev upu(en moe osloboditi li&e koje je privremeno uhapeno ako ne primi zahtjev za
predaju i popratne dokumente u vremenskom roku koji je propisan Pravilima o postupku i
dokazima. 9pak to li&e moe pristati na predaju prije isteka tog roka ako to doputa zakon
drave kojoj je zahtjev upu(en. ' tom sluaju drava kojoj je zahtjev upu(en mora nastaviti
postupak predaje tog li&a 9:: 0to je prije mogu(e0 #lan 7, stav -$. >ko je li&e puteno na
slobodu to ne(e negativno uti&ati na naknadno hapenje i predaju tog li&a nakon
naknadnog prijema zahtjeva za predaju i popratnih dokumenta #lan 7, stav .$.
1.3.7.7.4.7. PraviIo specijaIiteta
Statut stavlja na raspolaganje pravilo spe&ijaliteta (>the rule of specialitK>)$ @rugim rijeima
na osnovu lana *8* stav * protiv li&a predatog 9:: u skladu sa ovim statutom ne smije se
voditi postupak ono se ne smije kazniti ili pritvoriti za bilo koje ponaanje poinjeno prije
predaje osim onog ponaanja ili 0toka ponaanja koje ini osnovu zloina za koji je to li&e
bilo predato0. 9:: moe zatraiti od drave kojoj je upu(en zahtjev da se odrekne ovih
uslova u kom sluaju su 0drave lani&e ovla(ene odre(i se zahtjeva u korist Suda te (e
tome stremiti0 #lan *8* stav ,$. Ovakvo odri&anje (e normalno biti zahtijevano u sluaju da
su nove optube potvrene vezano za 0ponaanje prije predaje osim onog ponaanja ili
toka ponaanja koje ini osnovu zloina za koji je li&e bilo predato0. ' takvim sluajevima
drave stranke bi imale obavezu da uhapse i predaju traeno li&e u svakom sluaju kada je
nova potjerni&a izdata a postupak dopustivosti osigurava da je 9:: ispravno primijenio
213
SKRIPTA:
svoju nadlenost. /ahtjev da drave 0streme0 da obezbijede odri&anje od zahtjeva impli&ira
da se odri&anje treba uskratiti samo u izuzetnim sluajevima. Odluku da se odobri odri&anje
od zahtjeva bi trebalo primjenjivati u irem svjetlu jer zahtjev za odri&anje obino ide uz
druge obaveze iz Aimskog statuta kao to je obaveza za hapenje i predaju i obaveza da
se %avorizuje 9:: u sluaju konkurentnih zahtjeva.
1.3.7.7.4.8. PredusIovi za hapsenje i predaju i privremeno pustanje na sIobodu
@io 7 Statuta nije jedini koji se bavi pitanjima hapenja i predaje. Aelevantni preduslovi i
pro&edure su dati u dijelu 1 #0lstraga i krivino gonjenje0$ l 16 i 17. 9z praktinih razloga o
njima (emo neto re(i na ovom mjestu.
Prema lanu 16 #09zdavanje naloga za hapenje i sudskih poziva od strane pretpretresnog
vije(a0$ nalog za hapenje moe biti izdat 0u bilo koje doba nakon pokretanja istrage0.
Pretpretresno vije(e 0mora0 na zahtjev tuio&a)55-+ izdati nalog za hapenje za neko ii&e
ako nakon to ispita zahtjev i dokaze ili druge in%orma&ije koje mu podnese tuila& utvrdi:
#a$ da postoje razumne osnove za uvjerenje da je odreeno li&e poiniio krivino djelo koje
je u nadlenosti 9:: i #b$ da se hapenje tog li&a Kini nunim: #i$ da bi se osiguralo
prisustvo tog li&a na suenju #ii$ da bi se osiguralo da to li&e ne naruava ili ugroava
istragu ili sudski postupak ili #iii$ kad je to primjenjivo da se sprijei da to li&e ne nastavi
izvravati isto ili slino krivino djelo koje je u nadlenosti 9:: a koje proizlazi iz istih
okoinosti. 'mjesto da zatrai nalog za hapenje tuila& moe podnijeti zahtjev trae(i da
pretpretresno vije(e izda poziv nekom li&u da se pojavi pred 9:: #lan 16 stav 5$. >ko je
*:: 0zadovoljan0 i izda takav poziv drava stranka je obavezna da poziv urui li&u nakon
zahtjeva. Poziv moe sadravati uslove koji ograniavaju slobodu li&a #osim pritvora$ 0ako
je to predvideno na&ionalnim pravom0. ' sluaju nesagiasnosti a kako bi pozivi vjerovatno
bili urueni u saglasnosti sa lanom 7- stav * " javila bi se obaveza podnoenja izvjetaja i
konsulta&ije iz l. 7- i 75.
Klan 17 #0Postupak hapenja u dravi pritvora0$ u jednom dijelu glasi: 0@rava stranka koja
je primila zahtjev za privremeno hapenje ili za hapenje i predaju mora bez odlaganja
preduzeti korake kako bi li&e o kojem je rije uhapsila u skladu sa svojim zakonima i
odredbama dijela 7 ovog statuta0 #lan 17 stav *$. 'hapeno li&e 0mora bez odiaganja biti
dovedeno pred nadienu sudsku viast u dravi pritvora koja (e odrediti u skiadu s pravom
te drave0 da se nalog odnosi na to li&eC da je to li&e biio uhapeno prema zakonitom
postupku #vjerovatno po na&ionalnom pravu$ i da su prava tog ii&a biia potovana #lan 17
stav ,$. 'hapeno li&e se ima pravo aiiti nadlenoj vlasti0 u dravi pritvora za privremeno
putanje na slobodu finterim release+) " do predaje #lan 17 stav -$.
Klan 17 stav . Statuta propisuje da (e prilikom donoenja odiuke o takvim zahtjevima
nadieni organi u dravi pritvora razmotriti postoje li s obzirom na teinu navodnih krivinih
djela hitne i izuzetne okolnosti koje bi opravdale privremeno putanje na slobodu te
postoje ii nuna jemstva kako bi se osiguralo da drava pritvora ispuni svoju obavezu
predaje tog li&a 9::. !adleni organ drave pritvora ne moe o&jenjivati da li je nalog za
hapenje bio ispravno izdat u skladu s lanom 16 stav * ta. a$ i b$ #0razumne osnove0)55.+
i 0potreba0)551+ za izdavanjem naloga$.
@rava stranka treba izvijestiti predpretresno vije(e o svakom zahtjevu za privremeno
putanje na slobodu i razmotriti preporuke ovog vije(a prije nego donese odluku. 4o vije(e
mora biti upoznato sa svakim zahtjevom za privremeno putanje na slobodu te nadlenom
organu u dravi pritvora dati preporuke. Prije nego to donese odluku nadleni organ u
dravi pritvora mora dobro razmotriti te preporuke ukljuuju(i i sve preporuke koje se
odnose na mjere spreavanja bjekstva takvog li&a #lan 17 stav 1$. >ko li&u bude odreeno
privremeno putanje na slobodu predpretresno vije(e moe zatraiti povremene izvjetaje
o statusu privremenog putanja na siobodu #lan 17 stav 2$.
' pogledu privremenog putanja na slobodu drave treba naroito tamo gdje na&ionaino
pravo redovno daje prednost siobodi uhapenog li&a paljivo da razmotre da pretpostavka
u korist pritvora nije opravdana u svim %azama postupka izmeu hapenja i predaje za
214
SKRIPTA:
krivina djela u okviru nadlenosti 9::. !eki na&ionalni sistemi imaju zakonske ili ustavne
pretpostavke u korist slobode li&a to ini privremeno putanje na siobodu normainom
pro&edurom. Ovakvi sistemi takode esto %avorizuju pritvor u sluaju naroito tekih
krivinih djela a krivina djeia u okviru Aimskog statuta su 0najtei zloini od znaaja za
medunarodnu zajedni&u kao &jeiinu0 #lan 1 stav *$.
3onano kada drava pritvora primi nalog za predaju takvo li&e (e to je prije mogu(e
biti predato 9:: #lan 17 stav 5$. Ova odredba kao i lan 17 stav * #0bez odiaganja
preduzeti korake kako bi se li&e o kojem je rije uhapsilo0$ i lan 17 stav , #0uhapeno li&e
mora bez odlaganja biti dovedeno pred nadienu sudsku vlast0$ predvidaju ubrzani
postupak pred na&ionalnim sudovima radi hapenja i predaje.
1.3.7.7.4.9. Drugi obIici saradnje
@rugi obli&i saradnje su detaljno prezentovani u lanu 7- stav * Aimskog statuta. Prema
ovim odredbama drave stranke moraju u skladu s odredbama ovog dijela te na osnovu
postupaka propisanih na&ionalnim pravom izvriti zahtjeve 9:: za pruanje sljede(ih
obiika pomo(i vezanih uz istragu ili krivino gonjenje: #a$ identi%ika&ija i odredenje mjesta
gdje se li&a naiaze odnosno mjesta gdje se naiaze odreeni predmetiC #b$ prikupijanje
dokaza ukljuuju(i i iskaze svjedoka pod zakletvom kao i izvodenje dokaza ukijuuju(i i
iskaze vjetaka te izvjetaje koji su 9:: nuniC #&$ ispitivanje bilo kojeg li&a pod istragom ili
krivinim gonjenjemC #d$ dostava pismena ukljuuju(i i sudske dokumenteC #e$ olakavanje
dobrovoljnog pojavljivanja li&a pred 9:: u svojstvu svjedoka iii vjetakaC #%$ privremeno
premjetanje li&a kako je propisano stavom 5 Kiana 7-C #g$ istraivanje mjesta ili loka&ija
ukljuuju(i ekshuma&iju i istraivanje grobitaC #h$ izvrenje pretraga i zapljenaC #i$
pribavljanje zapisnika i dokumenata ukljuuju(i i slubene zapisnike i dokumenteC #j$
zatita rtava i svjedoka kao i zatita dokazaC #k$ identi%ika&ija pra(enje i zamrzavanje ili
zapljena prihoda imovine i vlasnitva te sredstava izvrenja krivinog djela u svrhu
mogu(eg oduzimanja bez uinka na prava *ona fides tre(ih stranaka i #*$ sva druga
pomo( koju ne zabranjuje pravo drave kojoj je zahtjev upu(en u &ilju olakavanja istrage i
gonjenja krivinih djela koja su u nadlenosti 9::.
Pretpretresno vije(e smije izdavati relevantne zahtjeve za saradnju u skladu sa svojim
nadlenostima da prua pomo( tuio&u #lan 15 stav - taka a$$ ili u skladu sa pravom na
odbranu iz lana 15 stav - taka b$ Aimskog statuta. S druge strane drave stranke bi
trebale da identi%ikuju sve poten&ijalne probleme u pogledu prenosa spe&i%inog tipa
dokaza ukljuuju(i i prenos %izikih dokaza 9:: i to u sluajevima gdje na&ionalno pravo
moe ograniiti izvoz #oruje ljudski osta&i$.
/ahtjevi za saradnju mogu iziskivati njihovu ubrzanu primjenu. Kian 77 stav , Aimskog
statuta predvia da u sluaju hitnog zahtjeva dokumenti ili dokazi podneseni kao odgovor
moraju na zahtjev *:: biti hitno otpremljeni. Ovakvi zahtjevi bi se mogli oekivati kada je
u pitanju 0jedinstvena istrana mogu(nost0 #eng. uniHue investigative opportunities) iz lana
12 kao i u sluaju kratkotrajnih dokaza.
/ahtjev za ispitivanje svjedoka iz lana 7- stav * Aimskog statuta nosi sa sobom veoma
vanu obavezu da se li&e prije ispitivanja obavijesti o pravima iz lana 11 stav ,. Ova prava
ukljuuju pravo da li&e bude in%ormisano da postoje osnovi za sumnju da je uinilo krivino
djelo koje je u nadlenosti 9:: utnju #a da se utnja ne smatra bitnom za odreivanje
krivnje ili nevinosti$ pravo na pravnu pomo( #koja se dodjeljuje bez naplate trokova gdje je
to potrebno$ i pravo na ispitivanje u prisustvu advokata. Obaveza da se obezbijede
in%orma&ije vrijedi kako za tuio&a tako i za na&ionalne organe vlasti.
'slovi iz lana 7- stav * taka #j$ obuhvataju ovla(enja pretpretresnog vije(a da nakon
izdavanja naioga za hapenje ili sudskog poziva moe zahtijevati saradnju 0kako bi se
preduzele zatitne mjere u svrhu oduzimanja imovine tj. za konanu dobrobit rtava0 #lan
15 stav - taka e$$. Ovakve mjere mogu iziskivati izvrenje novanih kazni i mjera
oduzimanja imovine #lan *87$.
Spe&i%ine mjere saradnje iz lana 7- stav * Aimskog statuta ine se sveobuhvatnim.
Pored toga lan 7- stav * dozvoljava da zahtjevi za saradnju proizilaze iz bilo kojeg
215
SKRIPTA:
ovla(enja koje je dato izvan dijela 7 gdje saradnja drava postaje neophodna za rad 9::
ali takva saradnja se izriito ne trai Statutom. Primjer se moe na(i u mjerama saradnje "
osim onih koje su date u lanu 7- stav * ta a$ " #k$ " koje se trae u skladu sa
ovla(enjima pretpretresnog vije(a da izdaje naloge za hapenje i sudske pozive koji bi
mogli biti potrebni za svrhu istrage #lan 15 stav - taka a$$ najvjerovatnije kao proirenje
istranih ovla(enja koja su data tuio&u lanom 1.. Svaka takva mjera bi(e predmet
Statuta i njeno postojanje ne(e biti zabranjeno zakonom drave kojoj je upu(en zatjev.
9:: moe zatraiti privremeni premjetaj li&a koje je u pritvoru za potrebe identi%ika&ije ili
pribavljanja iskaza kao svjedoka ili drugu vrstu pomo(i ako to slobodno pristanu li&e i
drava kojoj je upu(en zahtjev za premjetaj #lan 7- stav 5 Aimskog statuta$. !e ukazuje
se na to na kom osnovu drava lani&a moe odbiti privremeni premjetaj ali osnov za
takvo odbijanje bi trebalo da bude u skladu sa obavezama drave stranke koje proizilaze iz
Statuta.
1.3.7.7.4.10. Ogranicenje saradnje iz cIana 93 Rimskog statuta
Saradnja iz lana 7- Aimskog statuta podlijee odreenim ogranienjima. 3ada 0osnovni
pravni prin&ip opte primjene0 zabranjuje izvrenje pojedine mjere pomo(i zahtijevane
lanom 7- stav * javi(e se dunost da se izvre konsulta&ije sa 9:: 0kako bi se bez
odlaganja pokuala razrijeiti stvar0 #lan 7- stav -$. ' konsulta&ijama bi trebalo voditi
rauna o tome moe li se pomo( pruiti na drugi nain ili pod drugim uslovima. >ko nakon
savjetovanja stvar nije mogu(e razrijeiti 9:: mora ako je to nuno izmijeniti svoj zahtjev.
'zimaju(i u obziru u kolikoj su mjeri prin&ipi pravinosti obuhva(eni Statutom mala je
vjerovatno(a da se jave takva pitanja. Gto se tie mogu(eg odbijanja saradnje pozivanjem
na na&ionalnu bezbjednost #eng. national securitB) i obaveze da se izvre konsulta&ije prije
nego se odbije zahtjev za pruanje pomo(i takav zahtjev se moe odbiti u &jelini ili
djelimino " ako se odnosi na podnoenje isprava ili na otkrivanje dokaza #lan 7- stav .$.
@rava kojoj je upu(en zahtjev za pomo( moe 0ako je to nuno0 prenijeti dokumente ili
in%orma&ije tuio&u na povjerljivoj osnovi u kom sluaju ih tuila& smije koristiti iskljuivo u
svrhu pribavljanja novih dokaza #lan 7- stav 6 taka b$ Aimskog statuta$. @rava kojoj je
upu(en zahtjev moe se tada odre(i povjerljivosti a dokumenti i in%orma&ije biti kori(eni
kao dokaz. 3ada postoje konkurentni zahtjevi za oblike saradnje iz lana 7- drava kojoj je
upu(en zahtjev treba razrijeiti to pitanje 0savjetuju(i se sa Sudom i tom drugom dravom0
trude(i se da na prvom mjestu pokua ispuniti oba zahtjeva 0ako je nuno odlau(i ili
uslovljavaju(i jedan od ta dva zahtjeva0 #lan 7- stav 7 taka a$$.
>ko i nakon svih potrebnih konsulta&ija drava i dalje odbija zahtjev za saradnju upu(en u
skladu sa lanom 7- ona 0mora o tome odmah upoznati Sud ili tuio&a istiu(i razloge
odbijanja0 #lan 7- stav 2 Aimskog statuta$. @unost da se istaknu razlozi u sluajevima
kada je u pitanju na&ionalni interes ograniena je lanom 7- stav . i lanom 5,.
Ovakvo odbijanje moe naravno voditi ka tome da to pitanje #u skladu sa lanom 65 stav 5$
bude upu(eno Skuptini drava stranaka iii Savjetu bezbjednosti.
1.3.7.7.4.11. UIoga procedura nacionaInog prava u obezbjedenju saradnje iz cIana
93 Rimskog statuta
Hormula&ija lana 7- stav * predvia ispunjenje odredaba dijela 7 i pro&edura propisanih
na&ionalnim pravom tj. da na&ionalno pravo ne(e ograniavati sposobnost drave da
osigura saradnju u skladu sa obavezama dijela 7 na nain koji nije predvien Statutom.
/akonodavstvo koje dozvoijava odbijanje zahtjeva 9:: na osnovu razloga koji nisu
predvieni Aimskim statutom " kao to je zahtjev 0dvojnog kriminaliteta0 #eng. dual
criminalitB), gdje na&ionalno pravo ne kanjava spomo ponaanje ili gdje dozvoljava
doma(im vlastima da odluuju o pitanjima za koja Statut predvia da budu odluena od
strane 9:: #kao to je pitanje da li taj sud ima nadienost$ " predstavlja rizik od mogu(e
povrede obaveze na saradnju. /akonodavstvo koje dozvoljava prije nego zahtijeva
saradnju " takode moe predstavljati takav rizik.
0Posebna priroda Suda0 i njegova biiska veza sa doma(om krivinom jurisdik&ijom drava
stranaka je vana injeni&a u pogledu drugih oblika saradnje u tolikoj mjeri koliko je to i
216
SKRIPTA:
samo hapenje i predaja. 3ao dio opte obaveze pruanja pomo(i 9:: drave stranke
treba da zakonodavstvo vezano za saradnju sa 9:: uine to je mogu(e jasnijim.
Gire govore(i dio 7 obezbjeuje osnovne obaveze a na&ionalno pravo primjenjive
pro&edure. Klan 77 stav * Aimskog statuta dodaje da se zahtjevi za pruanje pomo(i #iz l.
7- i 72$ izvravaju u skladu s propisanim postupkom na osnovu prava drave kojoj je
zahtjev upu(en i osim ako to nije zabranjeno tim pravom na nain koji je u zahtjevu
naznaen ukljuuju(i i svaki postupak koji je tamo opisan iii koji doputa li&ima navedenim
u zahtjevu da budu prisutna i pomau pri postupku izvrenja.
Obim u kojem na&ionalno pravo moe nametnuti grani&e zahtjevu 9:: ogranien je na
0nain koji je u zahtjevu naznaen0 i ne obuhvata sadraj samog zahtjeva. 0!aznaen
nain0 obuhvata podroban opis pro&edura koje 9:: mora izvriti ali koje nisu obavezuju(e
po Statutu. Od na&ionainog prava se i dalje trai da uini dostupnim pro&edure za sve
oblike saradnje navedene u dijelu 7 #lan 66$. !a primjer 9:: moe zahtijevati da svi
poda&i budu prueni i obraeni na nain koji titi bezbjednost kao i %iziku i psihiku
dobrobit rtava mogu(ih svjedoka i njihovih porodi&a. 3ada uine tako drave stranke (e
biti pod obavezom da obezbijede i obrade in%orma&ije na nain koji prua e%ektivnu zatitu
ii&ima. ' isto vrijeme lan 77 stav * ograniava obavezu drave da izvri zahtjev na
poseban nain kada na&ionalno pravo zabranjuje nain naznaen u zahtjevu.
1.3.7.7.4.12. Pomoc koju ICC pruza drzavama
Aimski statut dozvoljava 9:: da prui pomo( doma(em postupku vezano za krivina djela
koji su u nadlenosti tog suda ili koji predstavljaju 0ozbiljne zloine0 #eng. a serious crime)
na osnovu na&ionalnog prava #lan 7- stav *8$. 9stovremeno drave stranke imaju
mogu(nost da osiguraju primjenjivo zakonodavstvo koje dozvoljava da zahtjev za pomo(
bude upu(en kako 9:: tako i drugoj dravi.
1.3.7.7.4.13. Odbijanje saradnje, odugovIacenje i konsuItacije izmedu drzava i ICC
Klan 65 st. 1 i 5 Aimskog statuta predvia odgovor na odbijanje saradnje. 3ada drava koja
nije stranka ovog statuta a koja je zakljuila ad hoc dogovor ili sporazum sa 9:: ne
sarauje povodom zahtjeva na nain koji je predvien takvim dogovorom ili sporazumom
9:: moe o tome upoznati Skuptinu drava stranaka ili Savjet bezbjednosti. >ko drava
stranka ne postupi u skladu sa zahtjevom za saradnju upu(enim od strane 9:: suprotno
odredbama Statuta i na taj nain sprijei 9:: u vrenju svoje dunosti i ovla(enja koje on
ima na osnovu ovog statuta 9:: moe tu injeni&u evidentirati i obavijestiti Skuptinu
drava stranaka ili Savjet bezbjednosti.
Skuptina drava stranaka #prema lanu **, stav , taka %$$ 0razmatra u skladu sa lanom
65 st. 1 i 5 sva pitanja vezana uz uskra(ivanje saradnje0. Praviia o postupku i dokazima
obezbjeuju relevantne postupke i posljedi&e ovakvog razmatranja.
Odreeni obii&i odbijanja saradnje i odreena %leksibilnost u pruanju pomo(i su
obuhva(eni i samim Aimskim statutom. Dedino u sluaju nemogu(nosti da se postupi u
skladu sa zahtjevom za saradnju iz razloga koji nisu predvideni ovim statutom moe do(i
do obavjetavanja Skuptine drava lani&a i ako je potrebno Savjeta bezbjednosti.
Statut dozvoljava tri siuaja kada je dozvoljeno odbijanje saradnje. Prva dva se odnose na
razloge na&ionaine bezbjednosti i u vezi su sa lanom 67. 4re(i sluaj iz iana 5- ukljuuje
zahtjev da se stave na raspolaganje dokumenti koji su dobijeni na povjerljivim osnovama
od tre(e strane. !aime ako je 9:: od drave Klani&e zatraio podnoenje nekog
dokumenta ili in%orma&ije koju ona uva ima u posjedu ili kontrolie a taj dokument ili
in%orma&ija joj je otkrivena od strane drave meuvladine ili medunarodne organiza&ije u
povjerenju ona (e za otkrivanje in%orma&ije ili dokumenta zatraiti saglasnost li&a od kojeg
taj dokument ili in%orma&ija potiu. >ko je izvor drava stranka ona (e ili pristati na
otkrivanje in%orma&ije ili dokumenta ili obe(ati rijeiti problem otkrivanja sa 9:: u skladu s
odredbama lana 5,. >ko izvor nije drava stranka te ako odbije pristati na objavljivanje
drava od koje je pomo( zatraena (e obavijestiti 9:: da ne moe dostaviti taj dokument ili
in%orma&iju zbog ranije preuzete obaveze povjerljivosti koju je dala izvoru.
1.3.7.7 4.14. Odgadanje saradnje
217
SKRIPTA:
Klan 7. stav * dozvoljava dravi kojoj je upu(en zahtjev da odgodi izvrenje zahtjeva za
saradnju ako bi njegovo provoenje uti&alo na istragu ili krivino gonjenje koji su u toku u
vezi s predmetom koji je razliit od onoga na koji se zahtjev odnosi. Medutim izvrenje
zahtjeva moe se odgoditi za period za koji je postignut sporazum sa 9::. 9pak odgaanje
ne smije biti due od onoga to je nuno kako bi se upotpunila istraga ili krivino gonjenje o
kojem je rije u dravi kojoj je zahtjev upu(en. ' ovom lanu se dalje dodaje da 0prije nego
to donese odluku o odgaanju drava kojoj je zahtjev upu(en mora razmotriti moe li
pomo( ipak biti pruena bez odlaganja pod odreenim uslovima0. Ovo vjerovatno moe
biti uslov koji (e 9:: uzeti u obzir prilikom razmatranja koji bi period trebalo odrediti za
odgaanje. Ovla(enje tuio&a iz lana 7- stav * taka j$ da zatrai mjere za zatitu
dokaza " ne(e biti pod uti&ajem odgaanja iz lana 7. #lan 7. stav , Aimskog statuta$.
Prema lanu 71 drava kojoj je zahtjev upu(en moe odgoditi izvrenje zahtjeva upu(enog
na osnovu dijela 7 i to do donoenja odiuke o osporavanju dopustivosti od strane 9::
osim ako taj sud izriito ne odredi da tuila& smije provoditi prikupljanje takvih dokaza na
osnovu l. *6 ili *7. 9zvrenje zahtjeva za predaju moe biti odgoeno u skladu sa lanom
67 stav , i to do rasprave o dopustivosti.
*.-.5.5...*1. Odbijanje saradnje iz razloga na&ionalne bezbjednosti
Klan 7- stav . Aimskog statuta regulie da #u skladu sa lanom 5,$ drava stranka moe u
&ijelosti ili djelimino odbiti zahtjev za puanje pomo(i samo ako se zahtjev odnosi na
podnoenje isprava ili otkrivanje dokaza koji se odnose na njenu na&ionalnu bezbjednost.
Ovo je jedini osnov #izuzev onog iz l. 5- i 76$ na osnovu koga Aimski statut predvia da
drava stranka moe odbiti zahtjev za saradnju. Ovla(enje da se odbije saradnja
obuhvata sve oblike saradnje iz lana 7- iako lan 5, name(e stroge uslove.
Klan 5, koji se odnosi na saradnju iz &ijelog Aimskog statuta primjenjuje se u sluajevima
gdje drava smatra da bi otkrivanje in%orma&ija ili dokumenata u skladu sa zahtjevom 9::
bilo tetno za njene interese na&ionalne bezbjednosti. @rava koja sazna da bi moglo do(i
do otkrivanja tetnih in%orma&ija ili dokumenata ima pravo umijeati se u postupak ak i
kada zahtjev za otkrivanje nije upu(en toj dravi #lan 5, stav .$. @rava koja je zabrinuta
za svoju na&ionalnu bezbjednost je obavezna da preduzme 0sve razumne korake0 #eng. all
reasona*le steps) da razrijei pitanje u saradnji sa 9:: ukljuuju(i traenje da zahtjev
bude izmijenjen ili pojanjen ili da pomo( bude pruena pod datim uslovima)552+ #lan 5,
stav 1$. >ko drava i dalje osje(a da nikakva sredstva niti uslovi ne mogu sprijeiti tetnost
za njene interese na&ionalne bezbjednosti o tome (e obavijestiti tuio&a ili 9:: navode(i
odredene razloge za svoju odluku osim ukoliko bi opisivanje razloga samo po sebi dovelo
do takve tete za interese na&ionalne bezbjednosti te drave #lan 5, stav 2$. 4reba
napomenuti da pravo da se odbije obezbjeivanje detaljnih razloga vai samo ukoliko se
radi o interesima na&ionalne bezbjednosti. 3ao takva postoji minimalna obaveza na
davanje in%orma&ija tj. ako drava 0osje(a0 da sredstva i uslovi pod kojima bi in%orma&ije
bile otkrivene ne tete njenim na&ionalnim interesima. >ko 9:: i pored toga utvrdi da je
odredeni dokaz znaajan i neophodan za utvrdivanje krivnje ili nevinosti optuenog
slijedi(e pro&edure iz lana 5, stav 5 i imati op&iju da donese zakljuak o odbijanju
saradnje i da uputi pitanje Skuptini drava stranaka #ili ako se ukae potrebnim Savjetu
bezbjednosti$ u skladu sa lanom 65 stav 5 i #ili$ da donese odgovaraju(i zakljuak u
pogledu postojanja ili nepostojanja injeni&e na suenju optuenom.
9sto kao to lan 7- stav . regulie pitanje podnoenja isprava i otkrivanja dokaza lan 77
stav 1 ini dostupnim restrik&ije lana 5, u pogledu li&a koje se sasluava ili ispituje u
skladu sa zahtjevom iz lana 7-. Ovakve restrik&ije mogu se primjenjivati u skladu sa
postupkom propisanim lanom 5, na ispitivanje koje provode doma(e vlasti u skladu sa
lanom 7- stav * taka &$.
*.-.5.5...*2. @unost da se izvre konsulta&ije sa 9::
3ako bi se olakala saradnja Aimski statut ukljuuje odredbe koje se odnose na potrebne
konsulta&ije izmedu drava stranaka i 9::. 'kratko povinovanje dunosti na konsulta&ije u
218
SKRIPTA:
punom smislu podrazumijevalo bi podnoenje izvjetaja i konsulta&ije bez odgadanja
daju(i razloge za bilo kakvu nemogu(nost ili odbijanje saradnje i uzimaju(i u obzir sve
naknadne preporuke zahtjeve ili naredbe 9::. Odredba sa najirim obimom koja se
primjenjuje na zahtjeve za bilo koji od oblika saradnje iz dijela 7 jeste lan 75: 03ad drava
stranka primi zahtjev na osnovu dijela 7 te kad prema tom zahtjevu odredi probleme koji bi
mogli oteati iii sprijeiti izvrenje zahtjeva mora se bez odlaganja posavjetovati sa Sudom
kako bi rijeila stvar.0
@ruge odredbe name(u dunost da se izvre konsulta&ije u pogledu spe&i%inih situa&ija:
ian 67 stav . #kada se zahtjev za hapenje i predaju odnosi na li&e protiv kojeg se vodi
postupak ili ako u dravi kojoj je zahtjev upu(en izdrava kaznu za djelo razliito od onog
za koje se trai predaja 9::$C lan 67 stav , #ako li&e ija se predaja trai pokrene spor
pred na&ionalnim sudom na osnovu naeia ne *is in idem) i lan 7- stav 1 #prije nego to
odbije zahtjev za pomo( iz lana 7- drava kojoj je zahtjev upu(en mora razmotriti moe li
pomo( biti pruena uz posebne uslove ako 9:: ili tuila& prihvate tako uslovijenu pomo($.
3ao posljedi&a obaveze drava da osiguraju postupak za saradnju koji je dostupan prema
njihovom na&ionalnom pravu #lan 66$ u Aimski statut su ukljuene tri instan&e preko kojih
9:: ima pravo da trai a drava stranka ima odgovornost da se angauje u konsulta&ijama
vezanim za tu saradnju: #*$ Klan 72 stav - propisuje da (e se nakon to 9:: podnese
zahtjev drava stranka s njime savjetovati bilo uopteno bilo o jednoj odreenoj stvari o
svim uslovima koji bi se mogli primjenjivati na osnovu njenog na&ionalnog prava u skladu
sa stavom , taka e$ lana 72)555+. 4okom konsulta&ija drava stranka mora 0uputiti0 9::
u posebne usiove koje propisuje njeno na&ionalno pravo. #,$ Kian 7* stav . ureuje
konsulta&ije u pogiedu na&ionalnog prava vezanog za predaju li&a 9::. #-$ Klan 7- stav -
se odnosi na konsulta&ije u pogledu 0postoje(eg osnovnog pravnog naela opte
primjene0 koji zabranjuje saradnju zahtijevanu po lanu 7-.
*.-.5.6. /akljuak
!a kraju moe se re(i da kao trajan reim zasnovan na sporazumu koji nastavlja primjer
medunarodnih krivinih sudova za bivu Dugoslaviju i Auandu Aimski statut 9:: sadri
sveobuhavatan niz prin&ipa zatitnih mehanizama i pro&edura vezanih za saradnju.
'prkos slinostima reim saradnje propisan Aimskim statutom i uti&aj Aimskog statuta na
istragu i krivina gonjenja na dravnom nivou iziskiva(e od vlada vie nego saradnja sa ad
hoc tribunaiima.
Odgovaraju(i stepen i oblik implementa&ije za odnosnu dravu zavisi(e od pravnog i
ustavnog okvira te drave. 9ako su zahtjevi Aimskog statuta isti za sve drave lani&e
#injeni&a koja je istaknuta u lanu *,8 " nedoputanje postavljanja ogranienja na
primjenu$ varira(e nain na koji (e one uiniti svoj pravni sistem sposobnim da se povinuje
ovim zahtjevima. !eke drave (e rati%ikovati Aimski statut i inkorporirati ga direktno u
doma(i zakon bez implementiraju(e legislative dok (e drugima trebati donoenje
minimalnog broja novih zakona kako bi kreirale minimum potreban za saradnju istrage i
krivino gonjenje u skladu sa ovim statutom. Mnoge drave (e meutim morati sprovesti
posebne zakonske ili ustavne izmjene u oblastima gdje obaveze iz Aimskog statuta nisu
predviene doma(im zakonom ili gdje se razlikuju od njega. Potrebno zakonodavstvo
odgovaraju(i detalji i modaliteti te neophodna institu&ionalna ijeenja (e zasigurno biti
poznati samo u svjetlu jasnog razumijevanja ovog statuta.
4reba takoe podsjetiti da su u smislu 3onven&ije o ugovomom pravu iz *727. godine
norme Aimskog statuta apsolutno obavezuju(e (ius cogens) od kojih nije doputeno
nikakvo odstupanje i koje mogu biti izmijenjene jedino normama istog svojstva i u posebnoj
pro&eduri. One sadre bezuslovne zapovijesti za sve drave stranke i kao takve ne mogu
biti
izmijenjene njihovom pojedinanom voljom niti derogirane bilo kakvim meusobnim
sporazumom. !jihova osnovna %unk&ija je ogranienje volje ugovomih strana u &ilju zatite
%undamentalnih interesa i vrijednosti meunarodne zajedni&e i ouvanja stabilnosti
meunarodnih odnosa. Ovoj kategoriji normi nesumljivo pripadaju i one ije se krenje
219
SKRIPTA:
smatra medunarodnim zloinima #ratni zloini zioini protiv ovjenosti i zloini geno&ida$.
4akav stav zauzeo je i Medunarodni sud pravde u =agu u savjetodavnom miljenju
povodom stavljanja rezervi na 3onven&iju o spreavanju i kanjavanju zloina geno&ida
ukazavi na apsolutno obavezuju(i karakter prin&ipa na kojima se zasniva konven&ija i koji
su strogo obavezni za sve drave i bez njihovog posebnog pristanka. 4akvo njihovo
svojstvo potvrduje da su vrijednosti tj. dobra koja se njima tite od izuzetnog znaaja za
meunarodnu zajedni&u odnosno da ona ima poseban interes da ih na ovakav nain
zatiti.
Osnivakim aktom 9:: znaajno su razraena upravo ona pravila o meunarodnoj krivinoj
odgovornosti koja u svojstvu ius cogensa ve( dugo egzistiraju u drugim meunarodnim
optim aktima. ' tom pogledu poseban znaaj ima Statut !irberkog tribunala kojim su prvi
put nominalno propisani najtei meunarodni zloini i postavijeni prin&ipi individualne
krivine odgovornosti njihovih izvriia&a. Eanost ovog akta je u tome to je uveo naelo
suprematije medunarodnog prava u ovoj materiji na kome su zasnovane i druge
medunarodne konven&ije koje svoje teke povrede kvali%ikuju meunarodnim zloinima.
Aezolu&ijom Jeneraine skuptine '!"a iz *7.2. godine svi ovi prin&ipi proglaeni su
sastavnim dijelom opteg medunarodnopravnog poretka. Stoga bi se mogla postaviti teza
da su odredbe Statuta 9:: kogentnog karaktera tim prije to je ovaj akt prihvatio preteni
dio meunarodne zajedni&e daju(i mu tako snagu opteobavezuju(eg pravila. 'porite za
ovakav stav predstavlja i navedeno miljenje Meunarodnog suda pravde u vezi sa
zloinom geno&ida.
Svojstvo medunarodnopravnog poretka u ovoj materiji je da nikome ne garantuje
krivinopravni imunitet odnosno da ne pravi diskrimina&iju u pogledu rasne vjerske
na&ionalne i druge pripadnosti odgovomih pojedina&a. /a njega je irelevantna i javna
%unk&ija koju oni imaju u svojim dravama. /ato meunarodnoj krivinoj odgovomosti
podlijee svako ko je izvrio bilo koji meunarodni zloin)556+.
H - MEUNARODNA PRAVNA POMOC U KRIVINIM STVARDMA
,.*. 'vodne napomene
9zvori o stanju kriminala u svijetu i to ne samo izjave saoptenja re%erati i rasprave
strunjaka i naunika na medunarodnim strunim naunim i politikim skupovima nego i
slubeni dokumenti meunarodnih organiza&ija)557+ kao i izvjetaji brojnih nevladinih
organiza&ija)568+ nedvosmisieno izraavaju krajnju zabrinutost zbog stanja tog
kriminala)56*+. >ko bismo pokuali identi%ikovati stanje kriminala u svijetu na kraju drugog
milenijuma mogli bismo u dosta uoljivim obrisima prepoznati barem tri najbitnije
karakteristike: #*$ porast kriminala uopte u ve(ini drava savremenog svijeta i u globalnom
optesvjetskom smislu dakie u ovjeanstvuC #,$ kriminal ne samo da je u porastu u svijetu
ve( su njegovi pojavni obli&i sve pogubniji za osnovne vrijednosti koje su tekovina
&iviliza&ijske istorije ljudskog rodaC #-$ najpogubnije oblike krivinih djela planiraju i
ostvaruju organizovane grupe uinila&a koji sve uestalije djeluju na teritoriji dvije ili vie
drava pa i na vie kontinenata #transna&ionalni organizovani kriminal$)56,+. 9ako kriminal i
nadalje ostaje problem svake drave on se veoma brzo trans%ormie iz na&ionalnog u
transna&ionalni %enomen)56-+. Pri tome se ne radi samo o kvantitativnim ve( kvantitativno"
kvalitativnim sadrajima)56.+ #broj uinjenih krivinih djela i njihova pogubnost za krivinim
pravom zati(ene vrijednosti$)561+.
Jlobalno suprotstavijanje kriminaiu na prelomu milenijuma nije vie samo iluzija nego
stvarnost koja se svakodnevno dogada u saradnji drava putem njihovih organa krivinog
pravosuda " od postojanja sumnje da je uinjeno neko tee krivino djelo do izvrenja
pravnosnane presude kojom je neko li&e osudeno za takvo krivino djelo)562+. 4akvom
suprotstavljanju kriminaiu doprinosi medunarodna pravna pomo( u krivinim predmetima.
)565+ 4o je onaj dio meunarodnog krivinog prava koji je u toku druge polovine BB vijeka
sve vie upotrebijavani mehanizam globalnog suprotstavljanja kriminalu)566+.
Meunarodna pravna pomo( u krivinim stvarima je veoma sloena)567+. Ona s jedne
strane zavisi od odredaba na&ionainog materijalnog i pro&esnog krivinog prava a s
220
SKRIPTA:
druge strane od pravila meunarodnog prava)578+. ' daljem ishoditu ta zavisnost ide i na
sve bogatije oblike ekonomskih i drugih odnosa izmeu lani&a medunarodne zajedni&e
koje prati i prestupniko ponaanje bilo da se ono neposredno javlja u ostvarivanju tih
odnosa ili da mu takvi odnosi pogoduju)57*+. <udu(i da raspolaemo poda&ima o svijesti i
volji drava lani&a savremene medunarodne zajedni&e da uspostavi medunarodne
optesvjetske i sveopte instrumente za suprotstavljanje nekim obli&ima kriminala kao i da
se to podudara sa snanom ak&elera&ijom oblikovanja medunarodnih intrumenata za
suprotstavljanje raznim obii&ima krivinih ponaanja valja smatrati da se zaista radi o vrlo
uznapredovaloj %azi globalnog)57,+ suprotstavljanja kriminaiu)57-+. @vije osnovne
tenden&ije na kojima je zasnovan krivini postupak i koje u izvjesnom smislu koiidiraju s
jedne strane da taj postupak bude e%ikasan i s druge strane da se maksimalno zatite
slobode i prava ovjeka odnosno okrivljenog)57.+ ne mogu se ostvariti bez saradnje meu
dravama)571+.
3lasini vidovi meunarodne pravne pomo(i u krivinim stvarima obuhva(eni su t"v$ malom
pravnom pomoi ili meunarodnom krivinopravnom saradnjom u uem smislu koja
predstavlja skup pravila kojima se ureduje djeiatnost organa krivinog postupka u
preduzimanju radnji na zahtjev strane drave #npr. sasluanje svjedoka prikupljanje drugih
dokaza razne provjere utvrdivanje li&a i predmeta dostavljenje pismena ii&ima$)572+. 4a
saradnja je izraz politikih odluka drava za meusobnom saradnjom)575+. :iij joj je pomo(
stranom organu krivinog postupka. ' savremenom meunarodnom krivinom pravu
meunarodna krivinopravna saradnja se oznaava i kao meunarodna krivinopravna
pomo()576+. >ktivna je onda ako se posmatra sa stanovita drave koja trai saradnju a
pasivna " sa stanovita drave od koje se trai saradnja. ' irem smislu meunarodna
krivinopravna saradnja podrazumijeva i praviia o saradnji s organima meunarodnih
krivinih sudova i ekstradi&iju)577+. !ovi vidovi saradnje su: prisustvovanje radnjama
pravne pomo(i preuzimanje krivinog gonjenja i izvrenje strane presude)688+. Mnogi od
vidova saradnje podrazumijevaju pomjeranje ranije utvrdenog reda stvari naroito kada se
radi o povezanosti dravnog suvereniteta i ostvarivanju sudske vlasti podrazumijevaju(i tu
i izvrenje odluka na&ionainih sudova)68*+.
Medunarodna krivinopravna saradnja u irem smislu rijei obuhvata i meunarodnu
poii&ijsku saradnju. ' uem smisiu medunarodna krivinopravna saradnja obuhvata
saradnju organa krivinog postupka koja se obavlja kao posebni postupak razliit od
krivinog postupka)68,+. Prema subjektu meunarodna krivinopravna saradnja ukijuuje
prije svega saradnju sudskih organa zatim organa krivinog gonjenja i izvrenja krivinih
sank&ija)68-+.
3rimarna meunarodna krivinopravna saradnja ostvaruje se prije donoenja odluke u
krivinom predmetu i obuhvata dvije grupe odredaba. Prvu sainjavaju tradi&ionalni obii&i
primame meudravne krivinopravne saradnje #maia meunarodna krivinopravna
pomo( prenos krivinog postupka i izruenje radi suenja$ a drugu " meunarodne i
na&ionaine impiementa&ijske odredbe)68.+. 1ekundarna meunarodna krivinopravna
saradnja obuhvata oblike saradnje nakon to je okonan postupak #izruenje radi izvrenja
krivine sank&ije izvrenje strane krivine presude i izvrenje nadzora nad uslovno
osudenim ili uslovno otputenim li&ima$)681+.
3ad je rije o zakonskom ureivanju ove materije onda su pristupi razliiti. ' nekim
zakonodavstvima kao to je to sluaj i u <i= odvojeno se #u giavi BBB i BBB9 /3P<i=$
reguiie postupak za pruanje meunarodne pravne pomo(i i izvrenje meunarodnih
ugovora u krivinopravnim stvarima i postupak za izruenje osumnjienih odnosno
optuenih i osuenih li&a. !a osnovu toga bi se moglo zakljuiti da ovaj drugi postupak ne
predstavija krivinopravnu pomo( u strogom smislu rijei.
,.,. lzvori krivinopravne saradnje
/naajnije izvore prava o medunarodnoj krivinopravnoj pomo(i moemo podijeliti na
medunarodne i unutranje a meunarodne na glavne i sporedne. ' glavnim izvorima se
regulie najve(i dio pitanja o meunarodnoj krivinopravnoj pomo(i a sporedni se odnose
221
SKRIPTA:
uglavnom na neka druga pitanja a samo djelimino na pitanja medunarodne
krivinopravne pomo(i)682+. ' uem smisiu rijei evropsko krivino pravo jesu
medunarodni regionalni izvori krivinog prava)685+. 4o su: izvori Eije(a ?vrope o
krivinopravnoj saradnji meu evropskim #i nekim drugim$ dravama u krivinim
predmetima s inostranim elementom i krivinopravne odredbe ?3IDP. 3ao izvor tog prava
stvamo se pojavljuju odluke ?SIDP. 0Pomo(ni posredni izvori krivinog prava su i posebne
vrste izvora #preporuke smjerni&e odluke$ organa Eije(a ?vrope i u tom smislu teorijski
radovi. 9zvori krivinog prava Eije(a ?vrope jesu takoe i propisi na&ionalnog prava koji
ureduju krivinopravna pitanja s 0evropskim elementom0 0)686+. 3rivinopravne odredbe u
izvorima ?vropske unije prema svojoj pravnoj prirodi i djelovanju razlikuju se od
navedenih odredaba)687+.
Medu glavnim izvorima najznaajniji su viestrani)6*8+ ugovori i sporazumi)6**+. 4ako je u
okviru ?vropskog savjeta sklopljeno vie viestranih ugovora od kojih su neki regulisali i
pitanja pruanja meunarodne krivinopravne pomo(i. !a primjer ,8. aprila *717. godine u
Strasburu je potpisana ?vropska konven&ija o uzajamnoj sudskoj pomo(i u krivinim
stvarima)6*,+ koja je stupila na snagu *,. juna *72,. godine. !eto kasnije -8. novembra
*72.. godine u Strasburu su zakljuene ?vropska konven&ija o kanjavanju za krivina
djela u drumskom saobra(aju #stupila na snagu *6. jula *75,. godine$ i ?vropska
konven&ija o nadzoru nad uslovno osuenim i uslovno otputenim delinkventima #stupila na
snagu ,,. avgusta *751. godine$. /atim ?vropska konven&ija o meunarodnoj valjanosti
krivinih presuda sklopljena je u =agu ,6. maja *758. godine a stupila na snagu ,2. jula
*75.. godineC ?vropska konven&ija o ustupanju gonjenja u krivinim stvarima sklopljena je
u Strasburu *1. maja *75,. godine a stupila na snagu -8. marta *756. godineC ?vropska
konven&ija o trans%eru osuenih li&a sklopljena je takoe u Strasburu ,*. marta *761.
godine itd.)6*-+3atalog inkrimina&ija savremenog medunarodnog krivinog prava sadre i:
?vropska konven&ija o neprimjenljivosti zakonskih ogranienja za zloine protiv ovjenosti
i ratne zloine #*75.$ ?vropska konven&ija o spreavanju terorizma #*755$ ?vropska
konven&ija o kontroli pribavljanja i posjedovanja vatrenog oruja od pojedina&a #*756$
?vropska konven&ija o krivinim djelima koja se odnose na kulturno biago #*761$
3onven&ija o pranju traganju privremenom oduzimanju i oduzimanju predmeta steenih
krivinim djelom)6*.+ #*778$ Sporazum o nedozvoljenom prevozu morem radi primjene
lana *5 3onven&ije 'jedinjenih naroda protiv zabranjene trgovine opojnim drogama i
psihotropnim supstan&ama #*761$ 3rivinopravna konven&ija protiv korup&ije)6*1+ #*777$ i
Sporazum koji ustanovljava grupu drava protiv korup&ije #Q%6;:$ #*777$. <osna i
=er&egovinja je osim toga potpisnik i ?vropske konven&ije o kibemetikom kriminalu
skiopijene u <udimpeti ,-. novembra ,88*. godine)6*2+.
3ad su u pitanju 'jedinjene na&ije poseban znaaj imaju: 3onven&ija protiv zabranjene
trgovine opojnim drogama i psihotropnim supstan&ijama #*766$ Meunarodna konven&ija
za spreavanje teroristikog bombardovanja #*775$ Meunarodna konven&ija za
spreavanje %inansiranja terorizma #*777$ 3onven&ija protiv transna&ionalnog
organizovanog kriminala)6*5+ #,888$ Protokol za preven&iju spreavanje i kanjavanje
trgovine ijudima posebno enama i dje&om kojim se dopunjuje 3onven&ija protiv trans"
na&ionainog organizovanog kriminaia #,888$ i Protokoi protiv krijumarenja ljudi kopnom
morem i vazduhom kojim se dopunjuje 3onven&ija protiv transna&ionalnog organizovanog
kriminala #,888$.
Svrha 3onven&ije protiv transna&ionainog organizovanog kriminala je da na e%ikasniji nain
unaprijedi saradnju u pogledu spreavanja i borbe protiv transna&ionalnog organizovanog
kriminaia #lan *$. /a svrhu ove konven&ije: #a$ 0grupa za organizovani kriminar oznaava
organizovanu grupu od tri ili vie li&a koja postoji u izvjesnom vremenskom periodu i koja
djeluje sporazumno u &ilju injenja jednog ili vie tekih zioina ili krivinih djela utvrenih u
skladu sa ovom konven&ijom radi dobijanja posredno ili neposredno %inansijske ili druge
materijaine koristi)6*6+C #b$ 0teak zioin0 oznaava radnju koja predstavlja krivino djeio
kanjivo maksimalnom kaznom lienja slobode u trajanju od najmanje etiri godine ili
222
SKRIPTA:
nekom teom kaznomC #&$ 0organizovana grupa0 oznaava grupu koja nije sluajno
%ormirana radi neposrednog izvrenja krivinog djela i koja ne mora da ima %ormalno
de%inisane uloge svojih lanova kontinuitet lanstva ili razvijenu strukturuC #d$ 0imovina0
oznaava stvari svake vrste bilo materijalne ili nematerijalne pokretne ili nepokretne
pro&jenjive ili nepro&jenjive kao i pravna dokumenta iii instrumente kojima se dokazuje
pravo ili interes u odnosu na takve stvariC #e$ 0dobit od kriminala0 oznaava imovinu koja je
proistekla ili je ostvarena direktno ili indirektno izvrenjem krivinog djela)6*7+C #%$
0zamrzavanje0 ili 0zapljena0 oznaava privremenu zabranu prenosa pretvaranja
raspolaganja ili premetanja imovine ili privremeno preduzeto uvanje ili kontrolu imovine na
osnovu naloga koji izda sud ili drugi nadleni organC #g$ 0kon%iska&ija0 koja obuhvata
oduzimanje gdje je primjenjivo znai trajno liavanje prava svojine na imovini po naiogu
suda ili drugog nadlenog organa)6,8+C #h$ 0glavno krivino djelo0 oznaava bilo koje
krivino djelo ijim izvrenjem je ostvarena dobit koja moe da bude predmet krivinog
djela kako je de%inisano u lanu 2 ove konven&ijeC #i$ 0kontrolisana isporuka0 oznaava
tehniku kojom se dozvoljava da nelegalne ili sumnjive poiljke izau preu ili uu na
teritoriju jedne ili vie drava uz znanje i pod nadzorom njihovih nadlenih organa u &ilju
sprovoenja istrage i identi%ikovanja ii&a umijeanih u izvrenje krivinog djelaC #j$
0regionalna organiza&ija za ekonomsku integra&iju0 oznaava organiza&iju koju su stvorile
suverene drave datog regiona na koju su njene drave lani&e prenijele ovla(enja u
pogledu pitanja koje regulie ova konven&ija i koja je propisno ovla(ena u skladu sa
svojim unutranjim postupkom da je potpie rati%ikuje prihvati odobri ili joj pristupi.
'koliko nije drukije navedeno u ovoj konven&iji 3onven&ija (e se primjenjivati na
preven&iju istragu i sudsko gonjenje: #a$ krivinih djela utvrenih u skiadu sa l. 1 2 6)6,*+
i ,- ove konven&ije i #b$ tekih zloina " de%inisanih u lanu , ove konven&ije gdje je
krivino djelo po prirodi transna&ionalno i podrazumijeva grupu za organizovani kriminal
#lan - stav *$. /a potrebe stava * lana - krivino djelo je po prirodi transna&ionaino ako
je: #a$ uinjeno u vie dravaC #b$ uinjeno u jednoj dravi ali je ve(i dio priprema
pianiranja rukovodenja ili kontrole obavljen u nekoj drugoj draviC #&$ uinjeno u jednoj
dravi aii je u njega ukljuena grupa za organizovani kriminal koja se bavi kriminalnim
aktivnostima u vie drava iii #d$ uinjeno u jednoj dravi ali su bitne posljedi&e nastupile u
nekoj drugoj dravi)6,,+.
,.-. Mala meunarodna krivinopravna pomo(
Maia medunarodna krivinopravna pomo( je meunarodnim i unutranjim pravilima ureden
obiik meunarodno krivine saradnje u preduzimanju radnji krivinog postupka na osnovu
molbe inostranog organa i to prije i tokom krivinog postupka do njegovog zavretka)6,-+.
Meutim ovaj oblik saradnje medu dravama realizuje se i preko drugih organa uesnika
krivinog postupka a ne samo suda. 4o je najraspostranjeniji najstariji i najvaniji oblik
meunarodne krivinopravne saradnje)6,.+.
9 dok je zadatak krivinog postupka da utvrdi da li se radi o krivinom djelu da li je uinila&
krivino odgovoran i da li postoje uslovi za izri&anje krivine sank&ije dotle je zadatak
postupka pruanja maie krivinopravne pomo(i sasvim drukiji a to je pomaganje voenja
postupka strane drave i to nezavisno od usiova i okoinosti pod kojima se taj postupak
vodi . Ovaj postupak poinje na osnovu zamolni&e organa krivinog postupka strane
drave a zamolni&a odreduje i obim i sadraj postupka. !aje(e se postupak svodi na
ispitivanje ii&a radi pribavljanja njihovog iskaza kao dokaza u stranom postupku
dostavijanje pismena pretres odreenih prostorija zapljena predmeta koji mogu posluiti
kao izvor materijainih dokaza i si.)6,1+ @ostavijanje obuhvata pozive i druge radnje #npr.
izvoda iz eviden&ije registara i baza podataka i saoptenja$. Posebno znaajno je
dostavljanje predmeta nosio&a dokaza (corpora delicti)[826]$ 'z to uvoenjem novih
ustanova mala meunarodna krivinopravna pomo( dobija novi sadraj)6,5+.
Oblast maie medunarodne krivinopravne pomo(i uredena je viestranim i dvostranim
meunarodnim ugovorima)6,6+ kao i unutranjim propisima. Medu viestranim izvorima
meunarodnog prava posebno su znaajni izvori Savjeta ?vrope: ?vropska konven&ija o
223
SKRIPTA:
uzajamnoj sudskoj pomo(i u krivinim stvarima)6,7+ 3onven&ija o pranju trgovini
privremenom oduzimanju i oduzimanju predmeta nastalih krivinim djelom i 3rivinopravna
konven&ija o korup&iji. Pravila o maloj meunarodnoj krivinopravnoj pomo(i postoje i u
lanu 6 ?vropske konven&iji o suzbijanju terorizma)6-8+ l. ,1 ,7 i -7 3onven&ije o
kibemetikom kriminalu)6-*+ Sporazumu o suzbijanju nedoputenog prometa morem
opojnih droga i psihotropnih materija itd.)6-,+
!eka od poznatih naela meunarodne krivinopravne saradnje ne vrijede u podruju male
meunarodne krivinopravne pomo(i)6--+. 4ako se identitet norme u podruju male
meunarodne krivinopravne pomo(i postepeno naputa ili se ostavlja samo u odnosu na
radnje koje znae zahvat u osnovna prava poput potrage i oduzimanja predmeta)6-.+. lsto
tako re&iprotitet sve vie ustupa mjesto diskre&ijskoj o&jeni zamoljene drave a ni naelo
spe&ijalnosti nema ono znaenje koje ima npr. u podruju ekstradi&ije. !asuprot tome za
malu medunarodnu krivinopravnu pomo( vano je naelo locus regit actum, to znai da
radnje uvijek preduzimaju onako kako to propisuje pravo zamoljene zemlje)6-1+. Aadnje
izvrene od nadlenih organa strane drave u skladu sa propisima te drave imaju
%ormalnopravnu vanost i u doma(oj dravi. 9z toga se kod pro&esnih radnji mora raziikovati
provedbeni #kljuan za dravu molitelji&u$ i dokazni smisao #vaan za zamoljenu dravu$
)6-2+.
Smetnje maloj meunarodnoj krivinopravnoj pomo(i mogu biti pravne i %aktike prirode.
Smetnje pravne prirode su one #*$ vezane uz linost uinio&a #,$ vrstu krivinog djela #-$
javniporedak zamoljene zemlje i #.$ pro&esne okoinosti #npr. ne *is in idem, zatim
litispendentio)
P
\ Smetnje %aktike prirode su Huaestio facti$
Prema lanu * ?vropske konven&ije o uzajamnoj pomo(i u krivinim stvarima strane
ugovomi&e se obavezuju da prema odredbama ove konven&ije pruaju jedna drugoj
najiru mogu(u pravnu pomo( u svakom postupku koji se odnosi na krivina djela ije
krivino gonjenje u trenutku kada je zatraena pomo( spada u nadlenost sudskih organa
strane molitelji&e. Ova konven&ija se ne primjenjuje na hapenja izvrenje presuda niti na
djela kanjavanja po vojnim zakonima drava koje nisu krivina djela opteg krivinog
prava. Osim toga pruanje pomo(i zamoljena drava moe odbiti u sluajevima
predvienim u lanu , " ako se moiba odnosi na djelo koje zamoljena drava smatra
politikim djeiom ili djelom povezanim sa politikim iii %iskalnim kanjivim djeiima zatim ako
zamoljena drava smatra da bi ispunjavanje molbe dovelo do naruavanja suvereniteta
bezbjednosti javnog poretka iii drugih bitnih interesa te zemije. /amoljena drava moe
#prema ianu 2$ odgoditi predaju zatraene imovine spisa iii isprava ako su joj oni potrebni
za krivini postupak koji je u toku. Svu imovinu kao i originaine spise ili isprave koji su
predati radi ispunjavanja sudske zamolni&e stranka koja je uputila molbu vra(a zamoijenoj
stran&i to prije osim ako zamoijena stranka odustane od zahtjeva njihovog povrata.
@ostavijanje sudskih akata i odiuka kao i pristupanje sudu svjedoka vjetaka i optuenog
moe biti izvreno na vie naina #obinim prosijedivanjem akata ili odluka a na izriit
zahtjev drave molitelji&e dostava moe biti izvrena na nain koji predvida pravo
zamoijene drave za akte te vrste ili na poseban nain ureen njenim propisima$. /a
svjedoke i vjetake razraden je u ianu *, salvus conductus, kojim se uspostavlja pro&esni
imunitet u odreenom periodu)6-5+. 4akode se ureduju i druga pitanja kao to su lino
pristupanje i trokovi te privremeni trans%er li&a koje se mora lino ispitati u mjestu
sprovodenja radnje uz posebno predvianje osnova za odbijanje trans%era. ' istu svrhu
predvia se tranzit preko teritorije tre(e drave. /amoljena drava dostavija sudske spise
prepise iz tih spisa ili in%orma&ije koje su u njima sadrane u mjeri u kojoj su dostupni
njenim sudskim organima i u mjeri u kojoj se prema propisima i praksi organa te drave oni
mogu upotrijebiti pred njenim sudovima.
Postupak pruanja pomo(i ureen je naelno lanom - i l. *.",8 ?vropske konven&ije o
uzajamnoj pomo(i u krivinim stvarima. Sastavni dijelovi zamolni&e ureeni su u lanu *.
a nain njenog slanja u lanu *1. 3ao pravilo 3onven&ija uzima dostavljanje podataka
putem ministarstava pravosua a u hitnim sluajevima to moe biti uinjeno direktno sudu
224
SKRIPTA:
pri Kemu se takvo dostavijanje posebno predvia za molbu koja se odnosi na istrane
radnje. 9sto tako odbijanje sudske pomo(i mora biti obrazloeno.
3ao posebne obiike medunarodne krivninopravne pomo(i 3onven&ija ureuje pruanje
in%oma&ija u vezi sa postupkom #lan ,*$. Svaka dostava koju uputi jedna strana
ugovomi&a radi voenja krivinog postupka pred sudovima druge strane bi(e predmet
optenja izmeu ministarstava pravosuda)6-6+. /amoljena strana obavijesti(e o daijem
postupku po dostavi i ako je potrebno dostavi(e prepis donijete odluke.
Aazmjenu in%orma&ija o kanjavanju regulie lan ,, tako da svaka od strana ugovomi&a
daje zainteresovanoj strani izvjetaj o krivinim presudama i kasnijim mjerama koje se tiu
dravljana te strane a koje su upisane u kaznenu eviden&iju. Ministarstva pravde
dostavlja(e jedan drugom ove izvjetaje bar jednom godinje. >ko se odnosno li&e smatra
dravijaninom dvije ili vie strana ugovomi&a izvjetaji (e se dostavljati svakoj od
zainteresovanih strana osim ako je to li&e dravljanin strane na ijoj je teritoriji osueno.
Pored toga svaka strana ugovomi&a koja je dostaviia pomenute izvjetaje dostavi(e
zainteresovanoj strani na njen zahtjev u posebnim sluajevima prepise presuda i mjera
kao i svako drugo obavjetenje koje se na njih odnosi kako bi joj se omogu(ilo da razmotri
da li one zahtijevaju preduzimanje mjera na unutranjem planu. Ovo optenje (e se
obavljati izmeu zainteresovanih ministarstava pravosua)6-7+.
/akljune odredbe sadrane su u l. ,-"-8. 4ako na primjer svaka strana ugovomi&a (e
mo(i u trenutku potpisivanja ove konven&ije ili predaje svog rati%ika&ionog instrumenta ili
pristupanja da izrazi rezervu u pogledu jedne ili vie odreenih odredbi 3onven&ije. lsto
tako svaka strana ugovomi&a koja je izrazila rezervu odmah (e je povu(i kada to prilike
budu dozvoljavale a rezerve se povlae putem noti%ika&ije upu(ene generalnom sekretaru
Savjeta ?vrope.
3onven&ija ima dva protokola iz *756. i ,88*. godine. Odredbe prvog dodatnog protokola
odnose se na pripremu 3onven&ija na djela %iskalnog znaaja proirenje primjene
3onven&ije na dostavljanje isprava koje se odnose na izvrenje kazne naplatu novane
kazne ili pla(anje trokova postupka mjere koje se odnose na privremeni prekid izri&anja
kazne ili njenog izvrenja na uslovni otpust odgaanje poetka izvrenja presude ili
obustavljanje takvog izvrenja. 4ako strane ugovomi&e ne(e vriti pravo predvieno u
lanu , #a$ 3onven&ije da odbiju pravnu pomo( samo zbog toga to se zahtjev odnosi na
djelo koje je po miljenju zamoljene strane %iskalno krivino djelo #lan *$. ' sluaju kada je
strana ugovomi&a zadrala pravo da izvrenje zamolni&a radi pretresa ili zapljene predmeta
podlijee uslovu da je djelo koje je predmet zamolni&e kanjivo prema zakonu strane
molitelji&e i zamoljene strane ovaj uslov (e biti ispunjen u pogledu %iskalnih krivinih dela
ako je krivino delo kanjivo prema zakonu strane molitelji&e i odgovara istom takvom djelu
prema zakonu zamoljene strane. /ahtjev ne(e mo(i da se odbije zbog toga to
zakonodavstvo zamoljene strane ne name(e istu vrstu taksi ili poreza ili ne sadri iste
poreske &arinske ili devizne propise kao zakonodavstvo strane molitelji&e #lan , stav ,$.
/atim 3onven&ija (e se primjenjivati i na: #a$ dostavu akata koji imaju za &ilj izvrenje
kazne naplatu novane kazne ili pla(anje trokova postupkaC #b$ mjere koje se odnose na
odlaganje izreene kazne ili na njeno izvrenje na uslovno oslobadanje na odiaganje
poetka izvrenja kazne ili na prekidanje njenog izvrenja #lan -$.
@rugi dodatni protokol polazi od najbolje mogu(e saradnje u lanu * ali iskljuuje saradnju
u predmetima za vojna krivina djela. On izmeu ostalog pre&izira i proiruje prisustvo
stranih organa sprovodenja zamoljene radnje ureuje privremni trans%er li&a lienih
slobode #l. - i *-$ uslove i sprovoenje video"kon%eren&ije #lan 7$ tele%onske
kon%eren&ije #lan *8$ spontane in%orma&ije #lan **$ prekogranino pra(enje uz
predvianje kataloga krivinih dijela #lan *5$ kontrolisanu isporuku #lan *6$ prikriveno
istraivanje #lan *7$ zajednike #povezane$ istrage #lan ,8$ zatitu svjedoka #lan ,-$ i
dr.
' <i= je pitanje pruanja meunarodne krivinopravne pomo(i u zakonodavnoj nadlenosti
drave <i= entiteta i <rko @istrikta <i= i kao takvo regulisano je /3P<i= #l. .85".*-
225
SKRIPTA:
glava BBB " Postupak za pruanje meunarodne pravne pomo(i i izvrenje meunarodnih
ugovora u krivinim stvarima$ /akonom o krivinom postupku Hedera&ije <i= #l. .,,\
.-.$ /akonom o krivinom postupku Aepulike Srpske #l. .*6".,.$ i /akonom o krivinom
postupku <rko @istrikta <i= #l. .85".*-$. Ovaj postupak kao i postupak ekstradi&ije ide
diplomatskim putem. Molbe doma(ih sudova odnosno tuila&a za pravnu pomo( u
krivinim predmetima dostavljaju se inostranim organima diplomatskim putem tako to
sud odnosno tuila& molbe dostavlja Ministarstvu pravde <i= odnosno Hederalnom
ministarstvu pravde iii Ministarstvu pravde Aepulike Srpske ili Pravosudnoj komisiji <rko
@istrikta <i= koje ih dostavlja Ministarstvu pravde <i=. !a isti nain dostavljaju se
doma(im sudovima molbe inostranih organa za pravnu pomo( s tim to kada nadleno
ministarstvo pravde primi putem Ministarstva pravde <i= moibu inostranog organa za
pravnu pomo( duno je molbu dostaviti nadlenom tuio&u. O doputenosti i nainu
izvrenja radnje koja je predmet molbe inostranog organa odluuje sud odnosno tuila&
uskladu sa svojom nadieno(u.
,... 'stupanje predmeta strana&a i preuzimanje gonjenja naih gradana za djela uinjena
u inostranstvu
9nstitut ustupanja odnosno preuzimanja krivinog gonjenja predstavlja vid medunarodne
krivinopravne saradnje meu dravama. !jime drava za krivino djeio uinjeno na njenoj
teritoriji #izuzetno i za neko drugo krivino djelo$ prenosi krivini postupak na drugu dravu.
!a taj nain se omogu(uje uinio&u krivinog djela da mu se sudi u dravi u kojoj prebiva a
istovremeno se rastere(uje pravosue drave izvrenja djela da vodi postupak protiv
stran&a koji ima prebivalite izvan njene teritorije)6.8+. 3rivino pro&esno zakonodavstvo
<i= tu ustanovu oznaava kao ustupanje krivinih spisa radi gonjenja. ' meunarodnim
izvorima se naziva prenos #trans%er$ krivinog postupka #transfer of criminal proceedings)$
' novijim se dvostranim ugovorima ta ustanova oznaava kao ustupanje i preuzimanje
krivinog gonjenja. 9sta oznaka upotrebljava se u zakonima o krivinom postupku koji se
primjenjuju u <i=. Sasvim pre&izno ustanova se sastoji od dvije komponente: ustupanja i
preuzimanja krivinog postupka)6.*+. Ona je nastala uglavnom na osnovu prakse
obavjetavanja druge drave o izvrenom krivinom djelu na teritoriji jedne drave od
strane dravljana druge drave kad se ovaj nakon izvrenja krivinog djela vratio u tu drugu
dravu #to je po pravilu iskljuivalo ekstradi&iju$.
!ajvaniji izvori meunarodnog odnosno evropskog krivinog prava kojima se ureduje
prenos #trans%er$ krivinog postupka su: #*$ ?vropska konven&ija o kanjavanju drumskih
saobra(ajnih prestupa #,$ ?vropska konven&ija o prenosu postupka u krivinim stvarima i
#-$ ?vropska konven&ija o ekstradi&iji. 'z to neki dvostrani ugovori o maloj meunarodnoj
kaznenopravnoj pomo(i predviaju i prenos krivinog postupka)6.,+.
?vropska konven&ija o kanjavanju drumskih saobra(ajnih prestupa #od -8. novembra
*72.. godine stupila na snagu *6. jula *75,. godine$ ima za &ilj da omogu(i krivino
gonjenje u siuaju ako prestupnik ode u dravu iji je dravljanin. 3onven&ija je prema toj
svrsi izvor koji ureuje prije svega prenos krivinog postupka.)6.-+ 3onven&ija u @odatku 9
ureuje optu tabli&u #katalog$ krivinih djela i prekraja u drumskom saobra(aju. Ona ne
uvodi pojam saobra(ajnog krivinog djela kao krivinog delikta sui generis meunarodnog
prava ve( sadrajno odreuje postupke #kao zabranjene radnje i propuste dakle kaznene
prestupe$ u saobra(aju ije sadraje mora inkriminisati na&ionalno zakonodavstvo.)6..+
3onven&ija ima svega nekoliko rati%ika&ija.
?vropska konven&ija o prenosu postupka u krivinim stvarima #od *1. maja *75,. godine
stupila na snagu -8. marta *756. godine$ donesena je u &ilju zajednike saradnje u
gonjenju krivinih djela u medunarodnim razmjerima. !jome se uspostavlja novi sistem
prenosa krivinog gonjenja iz jedne u drugu stranu dravu. Sadri .5 lanova sa tri
dodatka. Pojam krivinog djela #offence$. dat u lanu * ove konven&ije obuhvata svako
djelo ukljuuju(i i djela iz @odatka 999 pod uslovom da za neko djelo u nadlenosti upravnog
organa mora postojati mogu(nost sudskog ispitivanja. Pojmom sank&ije (sanctiori)
226
SKRIPTA:
obuhva(ena je svaka mjera izreena za krivino djeio ukljuuju(i i mjere iz @odatka 999 koje
se odnose na prestupe koji nisu krivina djela. Prema lanu - koji ureuje litispendentio,
ako se u drugoj dravi vodi krivini postupak drava moe odustati ili odbiti postupanje na
osnovu 3onven&ije sve do konane odluke u drugoj dravi ali je zastoj postupanja
privremen " sve do odluke o okonanju postupka u drugoj dravi ili do odbijanja zahtjeva u
sluajevina iz lana ,* stav ,. Klanovi 2"*, ureduju elemente i sadraj zahtjeva za
gonjenje. ' sluaju sumnje da je neko li&e uinilo krivino djelo povredom zakona neke
drave ta drava moe od druge ugovome strane zahtijevati gonjenje u smislu 3onven&ije
#lan 2 stav *$. /amoljena drava je obavezna razmotriti taj zahtjev #lan 2 stav ,$. ' lanu
5 je kao uslov za prenos predvieno naelo identiteta norme i to u njegovom irem
znaenju.
' /3P<i= #lan .*, stav *$ propisano je da ako je na teritoriji <i= krivino djelo izvrio
strana& koji ima prebivalite u stranoj dravi toj dravi se mogu i mimo uslova predvienih
za ekstradi&iju ustupiti svi krivini spisi radi krivinog gonjenja i suenja " ako se strana
drava tome ne protivi. 'stupanje krivinog gonjenja i suenja nije doputeno ako se njime
strana& moe izloiti nepravednom postupku nehumanom i poniavaju(em postupanju ili
kanjavanju #lan .*, stav ,$. Prije podizanja optuni&e odluku o ustupanju donosi tuila&
a nakon podizanja optuni&e pa do ustupanja predmeta sudiji odnosno vije(u u svrhu
zakazivanja glavnog pretresa " odluku donosi sudija za prethodno sasluanje na prijedlog
tuio&a. /3P<i= primjenu lana 1,, ne uslovljava re&ipro&itetom ali ga ograniava na
krivina djela za koja je predviena kazna zatvora do deset godina)6.1+ i uslovljava
saglasno(u ote(enog #da se ne protivi$. !aime ako je ote(eni dravljanin <i=
ustupanje nije doputeno ako se on tome protivi osim ako je dato osiguranje za
ostvarivanje njegovog imovinskopravnog zahtjeva. Ovakva zakonska rjeenja ovog
problema imaju prednosti koje se sastoje u tome to se izbjegava ipak komplikovana
pro&edura zakljuivanja medunarodnih ugovora)6.2+.
9 pored navedenih ogranienja /3P<i= mogli bi re(i iroko otvara vrata meunarodne
saradnje kada se radi o ustupanju radi gonjenja strana&a koji su uinila krivina djela na
naoj teritoriji)6.5+. lz zakonskih odredbi i iz odredbi ugovora o pravnoj pomo(i teorija je
izvela nekoliko uslova koji bi trebalo da se ispune da bi moglo do(i do trans%era postupka.
4o su: da je djelo predvideno kao krivino djelo u obje zemljeC da postoje zakonske
pretpostavke u materijalnom pravu za gonjenjeC da je zamoljena zemlja odnosno zemlja
kojoj je predmet ustupljen po ugovoru obavezna #tamo gdje je ustupanje na osnovu
ugovora$ odnosno po naelu re&ipro&iteta spremna da prihvati gonjenje i da ustupanju ne
podlijeu djela za koja se ne odobrava ekstradi&ija)6.6+.
Obmut pro&es kada strana drava trai od nae da preuzme krivino gonjenje dravljanina
<i= ili li&a koje ima prebivalite u <i= za krivino djelo iz nadlenosti Suda <i= izvreno u
inostranstvu predviden je u lanu .*- /3P<i=. /ahtjev sa spisima Ministarstvo pravde <i=
upu(uje 4uilatvu <i=. >ko je nadlenom organu strane drave podnesen imovinskopravni
zahtjev postupi(e se kao da je taj zahtjev podnesen Sudu <i=. O odbijanju da se preuzma
krivino gonjenje kao i o pravnosnanoj odlu&i donesenoj u krivinom postupku "
obavijesti(e se strana drava koja je uputila zahtjev.
,.1. lzdavanje osumnjienih odnosno optuenih i osuenih ii&a #ekstradi&ija$ ,.1.*. Pojam i
vrste izdavanja
?kstradi&ija ili izdavanje kriva&a se s pravom smatra najznaajnijom vrstom meunarodne
pravne pomo(i)6.7+. ' osnovi ovog instituta se naiazi meunarodna solidamost drava na
planu suzbijanja kriminaiiteta)618+. 4ermin ekstradi&ija prvi put je upotrijebljen u rezolu&iji
3onstituante *5. novembra *57*. godine)61*+ a svoju punu a%irma&iju ovaj institut
medunarodnog krivinog prava doivio je u devetnaestom vijeku. ?kstradi&ija se de%inie
kao izruenje strana&a ili li&a bez dravljanstva stranoj dravi da bi mu se sudilo za
uinjeno krivino djelo odnosno da bi izdralo kaznu na koju je osueno u nekoj drugoj
dravi)61,+. 9zruenje #ekstradi&ija$ je predaja stran&a iii li&a bez dravijanstava #izuzetno i
vlastitog dravljanina ako to predvia doma(i zakon$ stranoj dravi da bi im se tamo sudiio
227
SKRIPTA:
za krivino djelo ili da bi tamo izdraii kaznu ili drugu krivinopravnu sank&iju na koju su
osudeni odnosno predaja odreenih predmeta kojima je krivino djelo uinjeno ili na
kojima je uinjeno)61-+. S obzirom na svrhu izruenje radi suenja primami je a izruenje
radi izvrenja presude sekundarni oblik meunarodne krivinopravne saradnje)61.+.
Aaziikuju se sa stanovita drave aktivna #ako drava trai izruenje ako je ona drava
molitelji&a$ i pasivna ekstradi&ija #ako se od nje trai izruenje ako je ona zamoljena
drava$. Prema vremenu izdavanje moe biti privremeno ili konano u zavisnosti od toga
da li je uslovljeno samo odredenom svrhom #primjera radi provoenjem postupka u
inostranstvu i nakon toga vra(anjem u zemlju radi nastavka izvrenja kazne$ ili nema tog
uslova)611+. Osim izruenja zbog voenja postupka ili izdravanja kazne izruenje li&a
moe imati drukiji sadraj kao to je prevoz preko dravne teritorije radi predaje #tzv.
tran"itna ekstradicija)[856]$ @alje ekstradi&ija moe da bude ugovoma i zakonska s
obzirom na to da li je regulisana ugovorom ili zakonom. #akonska moe da bude dijelom
regulisana krivinim zakonom a dijelom zakonom o krivinom postupkom s tim da neke
drave imaju posebne zakone o ekstradi&iji #<elgija Hran&uska !jemaka Gvaj&arska$
)615+. +4govorna ekstradicija je starija a zakljuuje se putem meunarodnog ugovora od
strane nadienih organa dvije (*ilateralna ekstradicija) ili vie drava (regionalna ili
multilateralna) ili na osnovu deklara&ije #izjave$ o re&ipro&itetu. ' zakljuenom ugovoru se
pre&izno odreuju krivina deia iji se uinio&i izruuju drugoj dravi (sistem enumeracije) ili
se pak odreuje za koja se krivina djela uinio&i ne(e izdavati (sistem eliminacije) ili se
koristi mjeoviti sistem+[858]$ @anas se najvie koristi metod generalne klau"ule po kome
je ekstradi&ija dozvoljena za sva krivina djela osim za ona koja su iskljuena #a to su
politika vojna i neka %iskalna krivina djela$)617+.
,.1.,. Pravna priroda postupka izdavanja
' pogledu pravne prirode postupka izdavanja moe se re(i da ona ima svoj
materijalnopravni i pro&esnopravni aspekt)628+. !aime ukoliko je rije o uslovima za
izdavanje odnosno o pravilima krivinopravnog zahtjeva aktivne drave i grani&ama koje u
vezi s tim postavlja pasivna drava ona pripadaju materijalnom krivinom pravu. One
odredbe koje iskljuuju ekstradi&iju iii je ograniavaju ili ukoliko se njima priznaju
individuaina prava li&u protiv koga je zahtjev uperen pripadaju materijalnom pravu.
)62*+3rivinom pro&esnom pravu pripadaju praviia koja se tiu rjeavanja zahtjeva za
izdavanje #pro&esna sredstva i jemstva u tom postupku$.
S obzirom na to koji organi odiuuju o ekstradi&iji postoje tri sistema: #*$ administrativni
gdje o izdavanju odiuuje upravni organ #,$ sudski sistem gdje o izdavanju odluuje
iskljuivo sud #-$ mjeoviti gdje o izdavanju odiuuje sud i upravni organ kakav je sluaj
kod nas. ' ovom sistemu Sud <i= u kontradiktomom postupku utvruje da li su ispunjene
sve pretpostavke za izdavanje a konanu odluku donosi ministar pravde <i=. /ahtjev za
izdavanje koji ministar pravde podnosi stranoj dravi nije sudski nego upravni postupak i tu
ne postoji odnos krivinog pro&esnog prava. !aprotiv ako strana drava trai izdavanje u
zamoljenoj dravi je to sudski postupak o kome u &ijelosti ili barem u jednom aii bitnom
dijeiu odluuje sud)62,+. 0'koliko se radi o aktivnoj ekstradi&iji dakle kada doma(a drava
trai izdavanje od strane drave tu nema nikakvog krivinopravnog odnosa jer se radi o
administrativnom aktu. Obmuto kod pasivne ekstradi&ije kad doma(a drava odobrava
izdavanje postoje pro&esnopravna obiijeja0)62-+.
,.1.-. 9zdavanje u konven&ijama Eije(a ?vrope
,.1.-.*. ?vropska konven&ija o ekstradi&iji s dopunskim protokolima
Postupak izdavanja ureden je u vie meunarodnih ugovora)62.+. Medu njima poseban
znaaj ima ?vropska konven&ija o ekstradi&iji od *-. de&embra *715. godine u Parizu s
dopunskim protokolima od *1. oktobra *751. godine u Strazburu i *5. marta *756. godine
u Strazburu)621+. Strane ugovomi&e se obavezuju da (e prema propisima i uslovima koji
su navedeni u 3onven&iji izdavati jedne drugima li&a koja se gone zbog poinjenog
krivinog djela ili se trae radi izvrenja kazne ili mjere bezbjednosti od strane pravosudnih
228
SKRIPTA:
organa strane molitelji&e #lan *$.
9zdavanje (e se vriti za djela za koja je prema zakonima strane molitelji&e i zamoljene
strane kao najve(a kazna propisana kazna lienja slobode ili mjere bezbjednosti lienja
slobode od najmanje godinu dana ili stroa kazna. 3ada se radi o kazni ili mjeri
bezbjednosti izreenoj na teritoriji strane molitelji&e trajanje izreene kazne mora da bude
najmanje etiri mjese&a. >ko se zahtjev za izdavanje odnosi na vie razliitih djela za koja
je prema zakonu strane molitelji&e i zamoljene strane propisana kazna lienja slobode ili
mjera bezbjednosti iienja siobode aii od kojih neka ne ispunjavaju uslov koji se odnosi na
visinu kazne zamoijena strana (e i za ova djela mo(i da odobri izdavanje #stav , iana ,$.
Stav , lana , 3onven&ije dopunjen je lanom * @rugog dopunskog protokoia tako da se
ova mogu(nost takoe primenjuje i na djela koja podlijeu samo novanoj kazni. Predvia
se takoe da svaka strana ugovomi&a ije zakonodavstvo ne dozvoljava izdavanje za neka
od krivinih djela koja su navedena u stavu * iana , 3onven&ije moe ova krivina djela
da iskljui iz oblasti primjene 3onven&ije #lan , stav -$)622+.
lzdavanje je naelno iskljueno za politika #lan -$ vojna #lan .$ i %iskalna krivina djela
#ian 1$ ali uslovi iskljuenja primjene 3onven&ije nisu isti niti imaju isti domet. Prije svega
izdavanje se ne(e odobriti za djela koja su prema o&jeni zamoijene strane politika
krivina djela ili djela povezana sa takvim krivinim djelom)625+. 9zdavanje se takoe ne(e
odobriti ako je u zamoljenoj dravi s raziogom zasnovano miijenje da je izdavanje
zatraeno zbog krivinog djeia iz opteg prava radi gonjenja ili kanjavanja li&a zbog rasne
pripadnosti vjere na&ionalnosti iii poiitikih ubjedenja ili ako se smatra da bi poloaj tog
li&a bio pogoran iz ovih razloga. 3onven&ija sadri t"v$ atentatorsku klau"ulu #lan - stav
-$ po kojoj radi primjene ove konven&ije atentat na e%a drave ili nekog lana njegove
porodi&e ne(e se smatrati politikim krivinim djelom. Meutim primjena lana - ne utie
na obaveze koje su strane preuzele ili (e preuzeti na osnovu svake druge meunarodne
konven&ije multilateralnog karaktera.
Primjena 3onven&ije je prema lanu . iskljuena ako je u pitanju izdavanje zbog povrede
vojnih dunosti koje ne spadaju u krivina djela iz opteg prava #tzv. ista vojna krivina
djela)$
/a %iskalna krivina djela koja se odnose na takse i poreske &arinske i devizne prekraje
izdavanje (e se odobriti izmeu stranih ugovomi&a shodno odredbama 3onven&ije i to za
djela koja prema zakonu zamoljene strane odgovaraju krivinom djeiu iste prirode.
3onven&ija na taj nain postavija kao uslov za primjenu o&jenu istovjetnosti #identiteta$
prirode krivinog djela in concreto od strane zamoljene drave)626+.
Meutim izdavanje se ne moe odbiti zato to zakonodavstvo zamoljene strane ne
propisuje istu vrstu taksa iii poreza ili ne sadri istu vrstu propisa u obiasti taksnih i
poreskih &arinskih i deviznih prekraja kao zakonodavstvo strane moliteiji&e #ian 1$)627+.
/naajno je da postoji mogu(nost odbijanja izdavanja viastitih dravljana #lan 2$. 4o pravo
se zasniva na: #*$ pravu svake strane ugovomi&a da moe u izjavi datoj prilikom
potpisivanja ili polaganja svog rati%ika&ionog ili instrumenta o pristupanju da odredi ta za
nju znai pojam 0dravljani0 u smislu ove konven&ijeC #,$ pravilu da (e svojstvo dravljana
biti o&ijenjeno prilikom odiuivanja o izdavanju a u sluaju da se ovo svojstvo prizna samo
u vremenu izmedu donoenja odluke i datuma predvidenog za predaju zamoljena strana
(e takoe mo(i da se pozove na odredbu take #a$ stava * ovog lana koji dozvoijava
odbijanje izdavanja viastitih dravijanaC #-$ u sluaju da zamoljena strana ne izrui li&e koje
ima njeno dravljanstvo ona treba na zahtjev strane molitelji&e s tim da upozna nadlene
organe ukoiiko treba da se pokrene sudsko gonjenje)658+. Strana moliteljka bi(e
obavijetena o odlu&i koja je donijeta povodom njenog zahtjeva #naelo aut iudicare, aut
tradere)[871]$
Mjesto izvrenja krivinog djela " locus delicti #lan 5$ je isto tako razlog za odbijanje
izruenja. /amoljena strana moe da odbije da izrui li&e koje se trai zbog krivinog djela
koje je po njenom zakonodavstvu u &jelini ili djelimino izvreno na njenoj teritoriji ili na
mjestu koje je izjednaeno sa njenom teritorijom. ' sluaju da je krivino djelo zbog kojeg
229
SKRIPTA:
je podnijet zahtjev za izdavanje izvreno van teritorije strane molitelji&e izdavanje se moe
odbiti samo ako zakonodavstvo zamoijene strane ne dozvoljava krivino gonjenje zbog
istog djela koje je poinjeno van njene teritorije ili ne odobrava izdavanje za krivino djeio
koje je predmet zahtjeva.
Prema lanu 6 zamoljena strana moe da odbije izdavanje li&a koje se trai ako se ovo li&e
krivino goni za djelo ili djela zbog kojih se trai izdavanje (litispendentio)$ ' istom smisiu
djeluje ian P (non *is in idem$: izdavanje se ne(e odobriti ako su nadleni organi
zamoljene strane ve( pravnosnano osudili ii&e za djelo iii djela zbog kojih se trai
izdavanje. 'z to izdavanje se moe odbiti ako su nadleni organi zamoljene strane odiuili
da ne pokrenu ili da obustave krivino gonjenje za isto ili ista djela. 9sto tako izdavanje li&a
protiv kojeg je donijeta pravnosnana presuda u tre(oj dravi strane ugovomi&e
3onven&ije za djelo ili djela zbog kojih se podnosi zahtjev ne(e se odobriti: #a$ kada se
pomenutom presudom oslobada krivnjeC #b$ kada je izreena kazna iienja slobode iii druga
mjera u potpunosti izdrana biia predmet pomiiovanja ili amnestije u &jelini ili u njenom
neizvrenom dijelu iii kada je sudija konstatovao krivnju poinio&a krivinog djela a da nije
izrekao sank&iju #lan 7 stav ,$. Meutim u ovim sluajevima izdavanje se moe odobriti:
#a$ ako je djelo zbog koga je donijeta presuda izvreno protiv li&a institu&ije iii bilo ega to
ima javni karakter u dravi molitelji&iC #b$ ako li&e protiv kojeg je donijeta presuda i samo
ima javni poloaj u dravi moliltelji&iC #&$ ako je djelo zbog koga je donijeta presuda u &jelini
ili djelimino izvreno na teritoriji drave molitelji&e iii mjestu izjednaenom sa njenom
teritorijom #lan 7 stav -$. !aposlijetku odredbe st. , i - ne spreavaju primjenu irih
na&ionainih propisa koji se odnose na dejstvo ne *is in idem vezano za sudske odluke
izreene u inostranstvu)65,+.
9zdavanje se ne(e odobriti ni ako je nastupila zastarjeiost krivinog gonjenja ili izvrenja
kazne prema zakonodavstvu strane molitelji&e iii zamoljene strane #ian *8$. 9sto vai i ako
je u pitanju krivino djelo za koje je izreena amnestija u zamoljenoj dravi ako je u
nadlenosti drave da goni za to krivino djelo prema sopstvenom krivinom zakonu #lan .
@rugog dopunskog protokola$.
Posebna pravila vrijede za izdavanje ako je u dravi molitelji&i za krivino djelo propisana
smrtna kazna a zakon zamoljene strane za to djelo ne propisuje ovu kaznu ili se ona u njoj
uglavnom ne izvrava. 4ada se izdavanje moe odobriti samo ako strana molitelji&a prui
garan&ije koje su po o&jeni zamoijene strane dovoljne da smrtna kazna ne(e biti izvrena
#lan **$.
' lanu - @rugog dopunskog protokola ureuje se suenje u odsustvu (in a*sentia)$
!aime ako jedna strana ugovomi&a zatrai od druge strane ugovorni&e izdavanje jednog
li&a u &ilju izvrenja neke kazne ili mjere bezbjednosti izreene odlukom donijetom protiv
njega u njegovom odsustvu zamoljena strana moe odbiti izdavanje u tom &ilju ako po
njenom miljenju postupak suenja nije zadovoljio minimalna prava na odbranu pred
sudom koja se priznaju svakom li&u optuenom za krivino djelo. Meutim izdavanje (e se
odobriti ako strana molitelji&a prui dovoljna uvjerenja da (e se li&u ije se izdavanje trai
garantovati pravo na nov sudski postupak koji titi prava na odbranu. Ova odiuka
dozvoljava strani molitelji&i bilo da izvri datu presudu ako se osueno li&e tome ne protivi
ili da u suprotnom krivino goni izdato li&e. 3ada zamoljena strana dostavi li&u ije se
izdavanje trai odluku koja je donijeta protiv njega u njegovom odsustvu strana molitelji&a
ne(e smatrati ovo saoptenje kao dostavu radi krivinog postupka u toj dravi.
' lanu *, reguliu se pitanja koja se odnose na molbu i dokaze. /ahtjev (e biti sainjen u
pisanom obliku i upu(en od strane ministarstva za pravosue strane molitelji&e i to
ministarstvu za pravosude zamoljene strane ali to ne iskljuuje dostavljanje diplomatskim
putem. @rugi nain dostavljanja se moe dogovoriti neposrednim dogovorom izmeu dvije
ili vie strana)65-+. Molbi se prilae: #a$ izvomik ili autentina kopija odluke o izvrenju
kazne ili ijeenje o hapenju ili koji drugi akt istog pravnog dejstva koji se izdaje na nain
propisan zakonom strane molitelji&eC #b$ opis djela zbog kojih se trai izdavanje)65.+ i #&$
prepis zakonskih odredaba koje se primjenjuju na djela ili u sluaju da to nije mogu(e
230
SKRIPTA:
izjavu o pravu koje se primjenjuje kao i to pre&izniji opis li&a koje se trai i svako drugo
obavjetenje pogodno za utvrivanje njegovog identiteta i dravljanstva. 'koliko su
in%orma&ije koje je dostavila strana molitelji&a nedovoljne da bi zamoljena strana mogla da
donese odluku u skladu s primjenom ove konven&ije ona (e zatraiti neophodne dodatne
in%orma&ije i moe da odredi rok za koji bi trebalo da joj se ove in%orma&ije dostave #lan
*-$.
)aelo specijalnosti sadrano je u lanu *.: izdato li&e ne(e biti gonjeno sueno ili lieno
slobode radi izvrenja kazne ili mjere bezbjednosti niti podvrgnuto bilo kakvom drugom
obliku ogranienja line slobode za bilo koje djelo uinjeno prije predaje a koje nije
predmet izdavanja osim u sljede(im sluajevima: #a$ ako strana koja ga je izruiia na to
pristane)651+C #b$ ako izdato li&e iako je imalo mogu(nosti nije napustilo teritoriju strane
ugovomi&e kojoj je bilo predato u roku od .1 dana od njegovog konanog putanja iz
zatvora ili se na nju ponovo vratilo. Medutim strana molitelji&a moe da preduzme sve
neophodne mjere radi s jedne strane eventualnog vra(anja sa teritorije i s druge strane
prekida zastaijelosti u skladu sa svojim zakonodavstvom ukljuuju(i i suenje u odsustvu.
'z to ako se za vrijeme postupka izmijeni pravna kvali%ika&ija djela izdato li&e moe biti
gonjeno ili osueno samo u mjeri u kojoj sastavni elementi nove pravne kvali%ika&ije
krivinog djela doputaju izdavanje. Prema opisanom odredbe 3onven&ije ne iskljuuju
dopunsku ak&esomu ekstradi&iju)652+.
Kian *1 se odnosi na izdavanje u korist tre(e drave. Osim u sluaju predvidenom u stavu
* taka #b$ iana *. samo uz pristanak zamoljene strane bi(e odobreno strani molitelji&i
dalje izdavanje nekoj dmgoj strani ili u korist tre(e drave li&a koje joj je predato i koje trai
neka druga strana ili tre(a drava zbog krivinih djela koja su poinjena prije njegove
predaje. /amoljena strana moe da zatrai da joj se dostave dokumenta predviena u
stavu , lana *,.
Privremeno pritvaranje je ureeno u lanu *2. ' hitnim sluajevima nadleni organi strane
moiitelji&e mogu da zatrae privremeno pritvaranje traenog li&a a nadleni organi
zamoljene strane odluiva(e o ovom zahtjevu u skladu sa zakonom ove strane. ' molbi za
privremeno pritvaranje naznai(e se postojanje jednog od dokumenata predvienih u stavu
, taka #a$ lana *, i upozna(e se o namjeri da se poalje zahtjev za izdavanje. ' njoj (e
se navesti krivino djelo za koje se trai izdavanje vrijeme i mjesto izvrenja kao i u mjeri
u kojoj je to mogu(e opis traenog li&a. Molba za privremeno pritvaranje bi(e poslata
nadlenim organima zamoljene strane diplomatskim putem ili direktno potom ili
telegramom preko Meunarodne organiza&ije kriminalistike poli&ije #9!4?APOI$ ili na
drugi nain koji ostavlja pismeni trag iii je prihvatljiv za zamoljenu stranu. Strana moiitelji&a
odmah (e biti obavijetena o odlu&i koja je donijeta povodom njenog zahtjeva. Privremeni
pritvor se moe ukinuti ako zahtjev za izdavanje i dokumenti navedeni u lanu *, ne budu
dostavljeni zamoljenoj strani u roku od *6 dana od pritvaranja. Medutim rok ne moe ni u
kom sluaju da pree .8 dana od pritvaranja. 9sto tako privremeno putanje na slobodu
uvijek je mogu(e ako je zamoljena strana preduzela sve mjere koje smatra nunim za
spreavanje bjekstva traenog li&a. Putanje na slobodu ne(e ometati novo pritvaranje i
izdavanje ako zahtjev za izdavanje bude dostavljen kasnije.
Sti&aj vie zahtjeva regulie lan *5. >ko izdavanje trai istovremeno vie drava bilo zbog
istog ili razliitih djela zamoljena strana (e odluivati uzimaju(i u obzir sve okolnosti a prije
svega relativnu teinu krivinih djeia mjesto izvrenja redoslijed podnoenja zahtjeva
dravljanstvo traenog li&a i mogu(nost daljeg izdavanja u drugu dravu.
/amoljena strana upozna(e stranu molitelji&u na nain predvien u stavu * lana *, o
svojoj odlu&i o izdavanju. Svako potpuno ili djelimino odbijanje zahtjeva mora da bude
obrazloeno. >ko se odobri izdavanje strana molitelji&a (e biti obavijetena o mjestu i
vremenu predaje kao i o duini pritvora u kome se nalaziio traeno li&e radi izdavanja.
Osim u sluaju predvidenom u stavu 1 iana *6 ako traeno li&e nije preuzeto utvrdenog
dana moe biti puteno na slobodu kada istekne *1 dana raunaju(i od tog dana a u
231
SKRIPTA:
svakom sluaju bi(e puteno na slobodu po isteku roka od -8 dana s tim da zamoljena
strana moe da odbije izdavanje zbog istog djela. ' sluaju vie sile zbog ega je
onemogu(ena predaja ili preuzimanje li&a koje treba da bude izdato zainteresovana strana
(e o tome obavijestiti drugu stranu a dvije strane (e se dogovoriti o novom datumu predaje
i tada (e se primijeniti odredbe iz stava . iana *6.
3onven&ija predvia odloenu ili uslovnu predaju #lan *7$. /amoljena strana moe poto
je donijela odluku o izdavanju da preda ii&e koje se u toj dravi goni ili je ve( osueno zbog
nekog drugog krivinog djela a ne onog za koje je zatraeno izdavanje ili da odloi predaju
dok protiv tog li&a ne povede krivini postupak ili ono ne izdri kaznu koja mu je izreena
na njenoj teritoriji. !o umesto da odioi predaju zamoljena strana moe privremeno da
preda strani molitelji&i traeno li&e pod uslovima o kojima zajedniki treba da se dogovore
dvije strane.
Poseban vid izdavanja pod nazivom predaja predmeta regulie lan ,8. !a zahtjev strane
molitelji&e zamoljena strana (e zaplijeniti i predati u mjeri u kojoj to dozvoljava njeno
zakonodavstvo predmete koji bi mogli da: #a$ poslue kao dokazni materijal ili #b$ potiu od
krivinog djela a koji se u asu hapenja nadu kod traenog li&a ili budu naknadno
otkriveni. Predaja ovih predmeta bi(e obavljena iako se ve( odobreno izdavanje ne moe
ostvariti zbog smrti ili bjekstva traenog ii&a. >ko pomenuti predmeti podlijeu zapljeni ili
oduzimanju na teritoriji zamoljene strane ona ih moe u vezi s krivinim postupkom koji je
u toku privremeno zadrati ili ih predati uz uslov da budu vra(eni. Ovim se ne dira u prava
zamoljene strane ili tre(ih li&a na te predmete. >ko postoje takva prava predmeti (e po
zavretku pretresa biti vra(eni zamoljenoj strani to je mogu(e prije i besplatno.
4ranzit preko teritorije jedne od strana ugovomi&a odobri(e se na zahtjev upu(en na nain
predvien u stavu * lana *, i to pod uslovom da se ne radi o krivinom djelu za koje
strana koja je zamoljena za tranzit smatra da je politike prirode ili isto vojno imaju(i u
vidu l. - i . ove konven&ije #lan ,* stav *$. 4ranzit dravljanina drave zamoljene za
tranzit u smislu lana 2 moe da bude odbijen. ' sluaju da se koristi vazduni put
primjenjiva(e se sljede(e odredbe: #a$ kada nije predvieno slijetanje strana molitelji&a
obavijesti(e stranu ija se teritorija prelije(e i potvrdi(e postojanje jedne od isprava koje su
predviene u stavu , taka #a$ lana *,. ' sluaju nepredvienog slijetanja ovo
obavjetenje ima(e dejstvo zahtjeva za privremeno pritvaranje naznaeno u lanu *2 i
strana molitelji&a uputi(e redovan zahtjev za tranzitC #b$ kada se predvia slijetanje strana
molitelji&a uputi(e redovan zahtjev za tranzit. 4ranzit izdatog li&a ne(e se vriti preko
teritorije za koju se moe vjerovati da bi na njoj mogao biti ugroen njegov ivot ili sloboda
zbog rasne pripadnosti vjere dravljanstva ili politikih ubjeenja.
>ko ovom konven&ijom nije drukije odreeno na postupak izdavanja i privremenog
pritvaranja primijeni(e se samo zakon zamoljene strane #lan ,,$. 3onven&ija takode sadri
odredbe o jeziku u upotrebi #lan ,-$ i trokovima #lan ,.$. 9sprave koje treba da se
podnesu sastavljaju se bilo na jeziku strane molitelji&e ili na jeziku zamoljene strane.
/amoljena strana moe da zatrai prevod na jedan od zvaninih jezika Savjeta ?vrope koji
odabere. Pravilo je isto tako da trokovi koji nastanu u vezi sa izdavanjem na teritoriji
zamoljene strane snosi ta strana. 4rokovi koji nastanu tranzitom preko teritorije
zamoljene strane snosi(e strana molitelji&a. ' sluaju izdavanja sa teritorije koja nije
matina teritorija zamoljene strane trokove nastale usljed prevoza izmedu ove teritorije i
matine teritorije strane molitelji&e snosi ova posljednja. 9sto vai i za trokove nastale
usljed prevoza izmedu teritorije koja nije matina teritorija zamoljene strane i njene matine
teritorije.
' lanu ,2 date su rezerve po kojima svaka strana ugovorni&a moe u trenutku
potpisivanja ove konven&ije ili polaganja rati%ika&ionog ili instrumenta o pristupanju da
izrazi rezerve u vezi sa jednom ili vie odredaba utvrdenih u 3onven&iji. Svaka strana
ugovomi&a koja je izrazila rezervu odmah (e je povu(i im to prilike budu dozvoljavale.
Strana ugovomi&a koja je izrazila rezervu u vezi sa nekom odredbom 3onven&ije moe da
oekuje primjenu ove odredbe od strane druge drave samo u mjeri u kojoj je i ona sama
232
SKRIPTA:
prihvatila.
Pravilo je prema lanu ,6 da ova konven&ija u pogledu teritorije na koju se primjenjuje
stavlja van snage one odredbe iz bilateralnih ugovora konven&ija ili sporazuma koje
izmeu dvije strane ugovomi&e reguliu oblast izdavanja. 9sto tako strane ugovomi&e
mogu izmeu sebe da zakljuuju bilateralne ili multilateralne ugovore samo da bi dopunile
odredbe ove konven&ije ili olakale primjenu prin&ipa koje ona sadri. Meutim kada se
izmeu dvije ili vie strana vri izdavanje na osnovu jedinstvenog zakonodavstva strane
mogu da reguliu svoje meusobne odnose u pogledu izdavanja oslanjaju(i se iskljuivo
na ovaj sistem bez obzira na odredbe iz ove konven&ije. 9sti prin&ip primjenjuje se izmeu
dvije ili vie strana ugovomi&a od kojih svaka ima na snazi zakon kojim se predvia
izvrenje na njenoj teritoriji ijeenja o pritvaranju koja su izdata na teritoriji druge ili drugih
strana. Strane ugovomi&e koje izostavljaju ili bi izostavile iz svojih meusobnih odnosa
primjenu ove konven&ije treba da u tom smislu upute saoptenje generalnom sekretaru
Savjeta ?vrope. On (e obavijestiti sve ostaie strane ugovomi&e o svakom saoptenju koje
je primio u skladu sa ovim stavom.
,.1.-.,. ?vropska konven&ija o suzbijanju terorizma i Protokol o izmjenama i dopunama
?vropske konven&ije o suzbijanju terorizma
?vropska konven&ija o suzbijanju terorizma od ,5. januara *755. godine zapravo je
ekstradi&ijska konven&ija)655+. !aime lanom * ove konven&ije se za potrebe ekstradi&ije
iskljuuje kvali%ika&ija odredenih krivinih djela kao politikih. 4o su krivina djeia iz
3onven&ije o suzbijanju nezakonite otmi&e vazduhoplova potpisane u =agu *2.
de&embra *758. godineC 3onven&ije o suzbijanju nezakonitih akata usmjerenih protiv
bezbjednosti &ivilnog vazduhoplovstva sklopljene u Montrealu ,-. septembra *75*.
godineC 3onven&ije o spreavanju i kanjavanju krivinih djeia protiv li&a pod
meunarodnom zatitom ukljuuju(i diplomatske agente usvojene u !jujorku *..
de&embra *75-. godineC Meunarodne konven&ije protiv uzimanja taia&a usvojene u
!jujorku *5. de&embra *757. godineC 3onven&ije o %izikoj zatiti od nukieamog materijaia
usvojene u <eu -. marta *768. godineC Protokola o suzbijanju nezakonitih akata nasilja
na aerodromima koji slue meunarodnom &ivilnom vazduhoplovstvu sastavljanog u
Montrealu ,.. %ebruara *766. godineC 3onven&ije o suzbijanju nezakonitih akata protiv
bezbjednosti plovidbe morem sastavijene u Aimu *8. marta *766. godineC Protokola o
suzbijanju nezakonitih akata protiv bezbjednosti uvr(enih piat%ormi na kopnu
sastavljenog u Aimu *8. marta *766. godineC Meunarodne konven&ije o suzbijanju
teroristikih napada eksplozivom usvojene u !jujorku *1. de&embra *775. godine i
Medunarodne konven&ije o suzbijanju %mansiranja terorizma usvojene u !jujorku 7.
de&embra *777. godine.
@rava stranka moe prema ianu , 3onven&ije odluiti da iskljui poiitiko znaenje akta
nasilja u teem krivinom djelu i izvan navedenog kataloga a isto vrijedi za teka krivina
djela protiv imovine ako te radnje stvaraju kolektivnu opasnost za ljude. Spomenute
odredbe odnose se na uinio&a sauesnike organizatore i podstrekae. lsto tako obaveza
je drava ugovomi&a da sve ugovore o izruenju ukljuuju(i i ?vropsku konven&iju o
ekstradi&iji usklade sa ?vropskom konven&ijom o suzbijanju terorizma #lan -$.
!a osnovu lana . 3onven&ije u sluaju da neko krivino djelo iz l. * i , nije u nekoj
konven&iji o izruenju ili medunarodnom ugovoru navedeno kao krivino djelo zbog kojeg je
mogu(e izvriti izruenje " smatra(e se da je kao takvo uneseno u te konven&ije ili
medunarodne ugovore. 9sto tako drave ugovomi&e se obavezuju smatrati ta krivina djela
krivinim djelima podlonim izruenju u svim meunarodnim ugovorima koje kasnije
meusobno sklope. Medutim nita se u ovoj konven&iji ne(e tumaiti kao nametanje
obaveza izruenja ako zamoljena drava ima bitne razloge za vjerovanje da je zahtjev za
izruenje zbog krivinog djela iz l. * i , podnesen s &iljem gonjenja ili kanjavanja nekog
li&a zbog njegove rase vjere na&ionalnog ili politikog uvjerenja ili da se poloaju tog ii&a
moglo nakoditi zbog bilo kog od tih razloga. 9sto se odnosi i na opasnost od muenja
odnosno od izri&anja smrtne kazne ili bi ako pravo zamoljene drave ne doputa izri&anje
233
SKRIPTA:
doivotne kazne zatvora " li&e bilo izloeno opasnosti od izdravanja doivotne kazne
zatvora bez mogu(nosti pomilovanja. 9zuzetak je ako je zamoljena drava obavezna obaviti
izruenje saglasno odredbama primjenjivih ugovora o izruenju ili ako drava moliteiji&a
prui jemstvo koje zamoljena drava o&ijeni pouzdanim da smrtna kazna ne(e biti izreena
ili ako bude izreena da ne(e biti izvrena ili da li&e o kome je rije ne(e biti osueno na
doivotnu kaznu zatvora bez mogu(nosti pomilovanja #lan . stav - Protokola o izmjenama
i dopunama ?vropske konven&ije o suzbijanju terorizma$.
!aelo aut iudicare, aut dedere #lan 2 3onven&ije$ regulisano je na nain da odredbe ove
konve&ije ni na koji nain ne iskljuuju bilo kakav osnov jurisdik&ije u krivinim stvarima
prema na&ionalnom pravu. Klan 6 obavezuje dravu ugovomi&u na ijoj je teritoriji
pronaeno ii&e za koje se sumnja da je uinilo krivino djeio iz lana * a primila je zahtjev
za izruenje sagiasno uslovima iz lana 2 stav * da ako ne izrui to li&e " dostavi taj
predmet bez ikakvih izuzetaka i nepotrebnog kanjenja svojim nadlenim vlastima i to u
&ilju gonjenja.
Klan 6 3onven&ija ureduje obavezu pruanja 0najire mogu(e pomo(i0 u krivinim stvarima
u vezi sa postup&ima pokrenutim zbog krivinih djela iz l. * i ,. 4a pomo( ne moe biti
odbijena zbog toga to se radi o politikom krivinom djelu odnosno o djelu povezanom sa
politikim krivinim djelom ili politiki motivisanom krivinom djelu. Aezerva toj obavezi je
ako zamoljena drava ima bitne razloge za vjerovanje da je zahtjev za pruanje uzajamne
pomo(e u vezi sa l. * i , podnesen u svrhu gonjenja ili kanjavanja li&a zbog njegove
rase vjere na&ionalnog ili politikog uvjerenja ili ako bi se poloaju tog li&a moglo nakoditi
zbog bilo kog od tih razloga. 'z to odredbe svih meunarodnih ugovora i dogovora o
uzajamnoj pomo(i u krivinim stvarima primjenijive meu dravama ugovomi&ama
ukljuuju(i i ?vropsku konven&iju o uzajamnoj pomo(i u krivinim stvarima mjenjaju se
meu dravama ugovorni&ama u onoj mjeri u kojoj nisu uskladene sa ovom konven&ijom.
' zavrnim odredbama ove konven&ije reguliu se pitanja vezana za staranje o njenoj
primjeni spora izmeu strana ugovomi&a u vezi sa tumaenjem i njenom primjenom
potpisivanjem rezervama i otkazivanjem. Prema lanu 7 3onven&ije o primjeni ove
konven&ije obavjetava(e se ?vropski odbor za probleme kriminaliteta #:@P:$ Eije(a
?vrope.
,.1.-.-. Pravila o izruenju u drugim izvorima Savjeta ?vrope
!eka od pravila koje se odnose na ekstradi&iju sadri i lan ,. 3onven&ije o kibernetikom
kriminalu)656+ #<udimpeta ,-. novembra ,88*. godine$. Ovaj lan se primjenjuje na
izruenje izmeu strana za krivina djela de%inisana u skladu sa l. ,"** ove konven&ije i to
pod uslovom da su ona kanjiva po zakonodavstvu obje strane i da to krivino djelo
predvia kanjavanje od najmanje godinu dana ili neku teu kaznu. 3ada se za to krivino
djelo predvia razliita minimalna kazna na osnovu ugovora o izruenju izmeu dvije ili
vie strana ubrajaju(i tu i ?vropsku konven&iju o ekstradi&iji ili na osnovu nekog
aranmana koji poiva na jednakim ili re&ipronim zakonodavstvima " primjenjuje se
minimalna kazna predviena tim ugovorom ili aranmanom.
3rivina djela iz l. ,"** 3onven&ije o kibemetikom kriminalu se smatraju inkluzivnim #kao i
krivina djela na osnovu kojih je mogu(e izruenje$ u svakom ugovoru o izruenju koji
postoji izmeu strana. Strane se obavezuju da (e uvrstiti ta krivina djela kao djela na
osnovu kojih je mogu(e izruenje i to u svaki ugovor o izruenju #lan ,. stav , 3onven&ije
o kibemetikom kriminalu$. 3ada jedna strana uslovljava izruenje postojanjem ugovora i
primi zahtjev za izruenje od druge strane sa kojom nije zakljuila ugovor o izruenju ona
moe smatrati ovu konven&iju kao osnov za izruenje u pogledu krivinog djela
naznaenog u l. ,"** ove konven&ije. Meutim ako strane ne uslovljavaju izruenje
postojanjem ugovora onda navedena krivina djela treba da smatraju kao djela na osnovu
kojih se vri izruenje izmeu tih strana.
Pravilo je da izruenje podlijee uslovima predvienim u intemom pravu strane od koje se
zahtijeva izruenje ili vae(im ugovorima o izruenju ubrajaju(i tu i razloge zbog kojih
strana od koje se zahtijeva izruenje moe odbiti izruenje. >ko izruenje za neko od
234
SKRIPTA:
navedenih krivinih djela bude odbijeno i to samo na osnovu dravljanstva traenog ii&a ili
zato to se strana od koje se zahtijeva izruenje smatra nadlenom za to djelo strana od
koje se zahtijeva izruenje dostavlja predmet svojim nadlenim organima u &ilju gonjenja a
o rezultatu gonjenja obavjetava #u razumnom roku$ stranu 0zahtjevni&u0. Odnosni organi
vlasti (e krivini postupak voditi na osnovu zakonodavstva svoje drave.
!a kraju obaveza je svake strane da saopti generalnom sekretaru Eije(a ?vrope u
trenutku potpisivanja ili deponovanja svog instrumenta rati%ika&ije prihvatanja odobravanja
ili prikljuenja ime i adresu svakog organa vlasti odgovomog za slanje ili za prijem zahtjeva
za izruenje ili privremeno hapenje i to u siuaju kada ne postoji ugovor. S druge strane
generalni sekretar Eije(a ?vrope ustanovljava i vodi registar organa vlasti koje su odredile
strane uz obavezu svake strane da se stalno brine za tanost podataka koji se nalaze u
tom registru #lan ,. stav 5 taka b$ 3onven&ije o kibemetikom kriminalu$.
,.1.-... Pravila o ekstradi&iji u ?vropskoj uniji
Meu pravilima o ekstradi&iji u ?vropskoj uniji poseban znaaj imaju ?vropska konven&ija o
pojednostavljenju postupka izdavanja od *8. marta *771. godine ?vropska konven&ija
koja se odnosi na izruenje od ,5. septembra *772. godine i ?vropski nalog za hapenje
od ,5. novembra ,88*. godine.
?vropski nalog za hapenje je nova ustanova krivinopravne saradnje meu zemljama
lani&ama ?vropske unije)657+ kojim je sutinski izmijenjen dotadanji sistem prava
izruenja)668+. 4a ustanova je zasnovana na naelu uzajamnog priznanja odluka
pravosudnih organa drava iani&a to se odnosi se samo na pravnosnane presude ve( i
na odluke koje se donose tokom postupka. ?vropski nalog je oivotvorenje naela
meusobnog priznavanja sudskih odluka na podruju ?vropske unije i kada se radi o
ekstradi&iji to znai sprovenje naela da sudska vlast zamoljene drave ipso facto priznaje
odluku sudske vlasti druge drave koja trai predaju okrivljenog i spremna je da je izvri uz
minimum %ormainosti)66*+. Prema Okvimoj odlu&i pretpostavka za izdavanje ?vropskog
naloga za hapenje je da se radi
8 djelu za koje je prema propisima drave izdavatelji&e predviena kazna zatvora ili druga
krivinopravna sank&ija oduzimanja slobode u trajanju od najmanje *, mjese&i odnosno da
je pravnosnanom presudom izreena kazna zatvora ili sank&ija koja obuhvata oduzimanje
slobode u trajanju od najmanje etiri mjese&a. Pravosudni organ drave izvritelji&e odbi(e
izvriti nalog ako je: #a$ djelo pokriveno amnestijom prema zakonu drave izvritelji&e a
ona
* sama ima jurisdik&iju za postupanje u tom predmetu #b$ ako pravosudni organ drave
izvritelji&e utvrdi da je li&e za isto djelo pravnosnano osudeno u jednoj od drava lani&a
pod uslovom da je eventualno izreena sank&ija izvrena da je izvrenje u toku odnosno
da se vie ne moe izvriti i #&$ ako li&e na koje se nalog odnosi prema pravu drave
izvritelji&e zbog svoje dobi ne moe biti krivino odgovorno za djelo koje je predmet
naloga. Hakultativni osnov za odbijanje naloga ukljuuje neizruenje zbog nepostojanja
dvostruke kanjivosti za nekataloko krivino djelo voenje postupka za isto djeio od
strane drave kojoj je nalog upu(en te pravnosnanu presudu tre(e drave #nelani&e$ u
odnosu na isto djelo.
Pitanje koji je pravosudni organ nadlean za izdavanje odnosno izvrenje naloga za
hapenje ureduje se na&ionalnim zakonom. Meutim Okvima odluka de%mie ?vropski
nalog za hapenje kao sudsku odluku izdatu od strane jedne drave lani&e ?vropske
unije i to u &ilju hapenja i izruenja traenog ii&a od strane druge drave iani&e radi
vodenja krivinog postupka iii izvrenja zatvorske kazne. @akie mora se raditi o organu sa
ovla(enjima suda)66,+. Ii&e u odnosu na koje se izvrava naiog ima pravo biti
obavijeteno o sadraju naloga kao i pravo na branio&a i sudskog tumaa. Okvima odluka
propisuje i postupak u sluaju konkuren&ije zahtjeva i privremenu predaju)66-+.
,.1.-.1. !orme u ekstradi&iji u <i=
?kstradi&ija se u doma(im propisima regulie sa materijalnopravnog i pro&esnopravnog
aspekta. Pri tome su norme kojima se reguliu uslovi i pretpostavke za ekstradi&iju po
235
SKRIPTA:
svojoj prirodi materijalnopravne a norme kojima se ureuje postupak izdavanja "
pro&esnopravne prirode. Odredbe i materijainog i pro&esnog karaktera o ekstradi&iji
sadrane su u /3P<i= #l. .*.".-*$. Osnovna odlika ovih zakonskih odredbi jeste da se
one primjenjuju supsidijamo i to ukoliko pitanje ekstradi&ije nije zakonom <i= ili
medunarodnim ugovorom drukije uredeno #lan .*. stav ,$.
Smetnje ekstradi&iji su prema sadraju vezane uz krivino djelo uinio&a postupak i
sank&iju. Smetnja materijalnopravne prirode je vrsta krivinog djela. Sva krivina djela se u
tom kontekstu mogu razvrstati u vie grupa.
Pretpostavke za ekstradi&iju koje se odnose na krivino djelo su: #*$ @a krivino djelo za
koje se izdavanje trai nije izvreno na teritoriji <i= protiv nje ili njenog dravljanina #lan
.*1 stav * taka &$$. Ovo je jedna od pro&esnih smetnji izruenju kojih ima vie i razliitog
su djelovanja. Mjesto izvrenja krivinog djela je mogu(i razlog odbijanja izruenja u
sluaju da je djelo u &ijelosti ili djelimino uinjeno na podruju zamoljene drave. >ko je
djelo poinjeno izvan teritorije zamoljene drave odbijanje je mogu(e samo ako ta drava
ne predvia podizanje optuni&e za to krivino djelo kad je poinjeno izvan njene teritorije ili
uopte ne doputa izruenje za to djelo. #,$ @a je djelo za koje se trai izdavanje krivino
djelo i po doma(em zakonu i po zakonu drave u kojoj je izvreno #lan .*1 stav * taka
d$$. 3ljuna materijalnopravna smetnja za ekstradi&iju jeste naelo identiteta norme i to 0u
sluaju izruenja kao primarnog oblika saradnje u puno(i njegovih po"itivnih #sklad
zakonskih opisa opta sposobnost uinio&a$ i negativnih elemenata #nepostojanje razloga
iskljuenja protivpravnosti krivnje$0)66.+. #-$ @a djelo za koje se trai izdavanje nije
politiko iii vojno krivino djelo)661+ #lan .*1 stav * taka e$$. Smatra se da je razlog za
odbijanje ekstradi&ije za politiko krivino djelo okolnost to zamoljena drava ne(e da se
mijea u unutranje stvari drave molitelji&e)662+ naroito ako je u toj dravi nastupila
politika nestabilnost)665+. Meutim s obzirom na raznolikost kanjivih radnji koje imaju
politiki karakter jo uvijek postoje teko(e u odreivanju grani&a politikog krivinog djela i
u njegovom de%inisanju. lsto tako nespomo je da se kao politiko krivino djelo smatra
takvo djelo koje je iskijuivo upravljeno protiv dravnog i drutvenog ureenja i
bezbjednosti zemlje)666+. ' pogledu vojnih krivinih djela smatra se da samo tzv. isto
vojna krmna djela, dakle ona koja se iskljuivo sastoje u povredi vojnih dunosti
predstavljaju smetnju za izdavanje. Pri tome se polazi od stanovita da su u pitanju djeia
upravljena protiv vojnog ureenja i organiza&ije koja su unutranja stvar svake drave kao
i da ne postoji opti interes da se vri ekstradi&ija za ova djela osim ako se radi o
dravama ukljuenim u vojne paktove ili blokove)667+.
Pretpostavke koje se odnose na uinio&a krivinog djela su: #*$ @a li&e ije se izdavanje
trai nije dravljanin <i= #ian .*1 stav * taka a$$. !ajvanija smetnja izruenju vezana uz
uinio&a jeste dravljanstvo zamoljene drave. !aime u znatnom broju drava
kontinentalne ?vrope drava ne izruuje vlastite dravljane. #,$ @a traeno li&e ne uiva
pravo azila u <i= odnosno da nije u postupku traenja aziia u <i= #ian .*1 stav * taka
b$$. #-$ @a je utvrden identitet li&a ije se izdavanje trai #lan .*1 stav * taka g$$. '
pitanju su pretpostavke koje se odnose na %iziki i pravni identitet li&a ija se ekstradi&ija
trai a ne njegove osobine kao izvrio&a krivinog djela)678+.
Pretpostavke za ekstradi&iju koje se odnose na dokaze sadrane su u lanu .*1 stav *
taka h$ gdje se kae da je potrebno da postoji dovoljno dokaza za sumnju da je strana&
izvrio krivino djelo za koje se trai ekstradi&ija ili da postoji pravnosnana osuuju(a
presuda. 'slov za izdavanje jeste i da po doma(em zakonu nije nastupiia zastarjelost
krivinog gonjenja ili zastarjelost izvrenja kazne prije nego to je strana& pritvoren ili kao
osumnjieni odnosno optueni sasluan da strana& ije se izruenje trai nije zbog istog
djela od doma(eg suda ve( osuen ili da za isto djelo nije od doma(eg suda pravnosnano
osloboen)67*+ osim ako se stiu usiovi za ponavljanje krivinog postupka propisani ovim
zakonom ili da protiv stran&a nije u <i= zbog istog djela pokrenut krivini postupak)67,+ a
ako je pokrenut postupak zbog djela uinjenog prema dravljaninu <i= " da je poloeno
obezbjeenje za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva ote(enog #lan .*1 stav * taka
236
SKRIPTA:
%$$" !a kraju potrebno je da se izdavanje stran&a ne trai radi: krivinog gonjenja ili
kanjavanja zbog njegove rase pola na&ionalnog i etnikog porijekla religijskog uvjerenja i
politikih stavova)67-+ kao i da se izdavanje ne trai za krivino djelo s propisanom
smrtnom kaznom prema zakonu drave koja trai izdavanje osim ako drava koja trai
izruenje da jemstvo da se ne(e izre(i ili izvriti smrtna kazna #lan .*1 stav * taka i$$.
Postupak za ekstradi&iju moe da bude redovni i izuzetni. Aedovni se vri podnoenjem
molbe strane drave diplomatskim putem. Preko Ministarstva pravde <i= molba se
dostavlja 4uilatvu <i= #lan .*5 stav *$. /akonom #lan .*2 stav -$ je propisano ta se
prilae uz molbu za izdavanje #neko identi%ika&iono sredstvo uvjerenje o dravljanstvu
optuni&a presuda ili odluka o pritvoru ili neki drugi akt ravan ovim izvod iz teksta krivinog
zakona$. 9zuzetni postupak za izdavanje sprovodi se u hitnim sluajevima kada se
pretpostavlja da (e strana& pobje(i ili se sakriti.
/adatak postupka pred sudijom za prethodni postupak #izviaj$ jeste da se utvrdi da li su
ispunjene pretpostavke za izdavanje. Po zavretku izviaja sudija za prethodni postupak (e
spise izviaja sa svojim miljenjem dostaviti vije(u iz lana ,. stav 2. Eije(e moe da
donese dvije vrste odluka: da se molba za izdavanje odbije i odluku da su ispunjene
zakonske pretpostavke za izdavanje. !epravnosnano ijeenje kojim se odbija izdavanje
stran&a se po slubenoj dunosti dostavija vije(u apela&ionog odjeljenja koje (e po
sasluanju tuio&a ijeenje potvrditi ukinuti ili preinaiti #lan .,, stav *$. Pravnosnano
ijeenje o odbijanju izdavanja dostavlja se preko Ministarstva pravde <i= koje (e o tome
obavijestiti stranu dravu.
3ada vije(e iz lana ,. stav 2 utvrdi da postoje pretpostavke za izdavanje to (e
konstatovati rjeenjem na koje strana& ima pravo albe vije(u apela&ionog odjeljenja Suda
<i=. 3onanu odluku donosi ministar pravde <i= i to ijeenje kojim se izdavanje
dozvoljava ili ne dozvoljava ili odlae.
Ajeenje o izdavanju pra(eno je i odredenim zabranama #lan .,2$: #*$ da se predato li&e
ne moe goniti za drugo prije izdavanja uinjeno krivino djeloC #,$ da se njemu ne moe
izvriti kazna za drugo prije izdavanja uinjeno krivino djeloC #-$ da se prema njemu ne
moe primijeniti tea kazna od one na koju je osuenC #.$ da se ne smije izdati tre(oj dravi
radi krivinog gonjenja za krivino djelo uinjeno prije dozvoljenog izdavanja. Ovdje se radi
o primjeni naela spe&ijalnosti kojim se uspostavljaju posebna ogranienja u vezi s
izdavanjem. ' pozitivnom smislu to naelo ovla(uje dravu molitelji&u da krivino progoni
samo za krivino djelo ili krivina djela zbog kojih je izruenje odobreno odnosno da moe
izvriti samo kaznu zbog ijeg je izvrenja izruenje odobreno)67.+.
>ko <i= trai izdavanje postupak je slian onom kada ona izdaje #l. .,6".-8$.
,.2. Priznanje i izvrenje strane krivine presude i prenos nadzora nad uslovno osuenim i
usiovno otputenim li&ima
9zvrenje stranih sudskih presuda spada u najnovije obiike meunarodne saradnje u
krivinim stvarima i to kao posljedi&a izmijenjenih shvatanja o krivinoj presudi odnosno
njenom izvrenju kao primamom i iskljuivom pravu drave. Dedan od osnovnih prin&ipa
izvrenja krivinih sank&ija jeste reso&ijaliza&ija i reintegra&ija osudenih li&a pa bi se teko
mogao osporavati i ovaj oblik saradnje meu dravama jer je nespomo da (e
reso&ijaliza&ija i reintegra&ija osuenog li&a biti bra i iaka u vlastitoj sredini i mnoge
nepogodnosti izdravanja kazne u stranoj zemlji biti ubiaene)671+. !adaije ovaj oblik
meunarodne saradnje predstavija novo sredstvo mo(i da drave u meusobnoj saradnji
ostvaruju meunarodnu kriminainu politiku stvaraju(i istovremeno najboiju ansu za
reso&ijaliza&iju osuenog ii&a)672+.
Ovu ustanovu treba razlikovati od predaje osudenih ii&a i spisa predmeta koji se ostvaruju u
postupku izruenja i pravne pomo(i druge vrste. Prenos izvrenja je oblik sekundarne
saradnje post iudicium, nakon pravnosnanog okonanja krivinog postupka u pro&esu
realiza&ije krivinopravnog zahtjeva)675+. ' postupku prenosa izvrenja dolazi do
naknadne primjene normi materijalnog i pro&esnog krivinog zakonodavstva druge drave
putem usaglaavanja strane odiuke s doma(im pravom)676+.
237
SKRIPTA:
' tom smisiu poseban znaaj imaju 3onven&ija o trans%eru osudenih ii&a Savjeta ?vrope
od ,*. marta *76-. godine i @odatni protokolC ?vropska konven&ija o meunarodnoj
vanosti krivinih presuda od ,6. maja *758. godine i ?vropska konven&ija o
meunarodnim posljedi&ama oduzimanja prava na vonju motomoga vozila od -. juna
*752. godine.
,.2.*. 3onven&ija o trans%eru osuenih li&a Eije(a ?vrope
onvencija o transferu osuenih lica[899] Rijea 6vrope ureuje prenos pro&esa izvrenja
kazne lienja slobode iz drave u kojoj je kazna izreena #drava donoenja presude$ u
dravu u kojoj osueno li&e moe ili treba biti trans%erisano radi izdravanja kazne #drava
izvrenja$. Prema optim prin&ipima sadranim u lanu , ove konven&ije strane se
obavezuju da (e pod uslovima koje sadri ova konven&ija najtjenje meusobno
saradivati izmeu sebe na pitanjima vezanim za trans%er osuenih li&a. Ii&e osudeno na
teritoriji jedne strane moe se u skladu s odredbama ove konven&ije preba&iti na teritoriju
neke druge strane radi izdravanja kazne. ' tom &ilju ono moe kod drave koja je izrekla
kaznu ili one u kojoj kaznu treba da izdri da izrazi elju da bude prebaeno na osnovu
ove konven&ije. 4rans%er moe traiti kako drava izri&anja kazne tako i drava izdravanja
kazne.
' skladu sa lanom - ove konven&ije osueno li&e moe biti trans%erisano: #a$ ako je
dravljanin drave izvrenja #b$ ako je presuda pravnosnana #&$ ako osueno li&e u
vrijeme prijema molbe za trans%er treba jo izdrati najmanje est mjese&i od izdrane
kazne ili ako je kazna izreena na neodreeno vrijeme #d$ ako postoji saglasnost
osuenog ii&a ili njenog zakonskog zastupnika #kad je prema propisima jedne drave takva
saglasnost potrebna zbog godina odnosno %izikog ili psihikog stanja osudenog li&a$ #e$
ako je djelo #injenje ili neinjenje$ na kojem se zasniva presuda krivino djelo prema
zakonu drave izvrenja ili bi predstavljalo krivino djelo da je ono uinjeno na njenoj
teritoriji i #%$ ako se drava presuenja i drava izvrenja saglase sa trans%erom. '
izuzetnim sluajevima strane se mogu dogovoriti o trans%eru i u sluaju kada je kazna koju
osueno li&e treba da izdri manja od one predviene pod #&$.
Postupak trans%era odvija se na osnovu zamolni&e iji se sadraj popratni dokumenti i
podnoenje ureuju l. 1 i 2 3onven&ije. /amoini&a za trans%er i odgovori sainjavaju se u
pisanom obliku. /amolni&e drave molitelji&e podnose se putem ministarstva pravosua i
to ministarstvu pravosuda zamoijene drave. !a isti nain. dostavlja se i odgovor na
zamolni&u. Medutim stranka moe u izjavi naslovljenoj na generainog sel&retara Eije(a
?vrope navesti da (e koristiti nain dostave razliit od navedenog. 9sto tako zamoijena
drava treba bez odiaganja izvijestiti dravu moiitelji&u o odiu&i da ii pristaje na trans%er.
'z to drava izvrenja (e na zamolni&u drave presuenja dostaviti: #a$ ispravu iii izjavu
kojom se dokazuje da je osueno ii&e dravijanin drave izvrenjaC #b$ primjerak
odgovaraju(eg zakona drave izvrenja prema kojem je djelo #injenje ili ne injenje$ zbog
kojeg je ii&e osueno krivino djelo u dravi izvrenja ili bi bilo krivino djeio da je uinjeno
na njenoj teritoriji i #&$ podatke navedene u lanu 7 stav ,.
Posebni uslovi predviaju se za saglasnost za trans%er i njenu provjeru. Preuzimanje
osuenog li&a od strane nadienih organa drave izvrenja ima za posljedi&u prekid
izvrenja kazne u dravi presuenja a drava presudenja ne moe nastaviti s izvrenjem
kazne ako drava izvrenja smatra da je osueno li&e u potpunosti izdralo kaznu #lan 6$.
Prije nego se izvri trans%er osuenog li&a drava izvrenja (e po zamoini&i izvijestiti
dravu presudenja ho(e li: #a$ odmah nastaviti sa izvrenjem kazne ili #b$ promijeniti kaznu
u sudskom ili upravnom postupku na nain da se izreena kazna zamijeni kaznom
propisanom za isto krivino djeio zakonom drave izvrenja. 3azna se izvrava prema
zakonu drave izvrenja i samo su organi te drave nadleni za donoenje odgovaraju(ih
odluka. Posebno pravilo vrijedi za li&a koja nisu proglaena krivim za krivino delo zbog
psihikog stanja: tada drava koja je spremna preuzeti takvo li&e moe izjavom generalnom
sekretaru Eije(a ?vrope navesti postupke koje (e voditi u takvim sluajevima. ' sluaju da
238
SKRIPTA:
se izvrenje kazne nastavlja drava izvrenja je obavezna potovati pravnu prirodu i
trajanje kazne koju je odredila drava presudenja. >ko izreena kazna nije po svojoj prirodi
iii trajanju u skladu sa zakonom drave izvrenja ili ako je to predvieno njenim zakonom
drava izvrenja moe sudskom ili upravnom odlukom uskladiti takvu kaznu s kaznom koju
predvia njen zakon za slino krivino djelo pri emu tako usklaena kazna treba koliko je
to mogu(e odgovarati kazni izreenoj u dravi presuenja time da se izreena kazna ne
smije pootriti niti pre(i najve(u mjeru kazne propisane zakonom drave izvrenja.
Postupak izmjene kazne ureuje lan ** koji obavezuje nadlene organe da: #*$ potuju
injeni&e utvrene presudom donesenom u dravi presuenja #,$ ne(e promijeniti kaznu ili
mjeru koja ukljuuje lienje slobode u novanu kaznu #-$ uraunaju u izdranu kaznu
vrijeme tokom kojeg je osueno li&e bilo lieno slobode #.$ ne(e izre(i teu kaznu bez
obzira na najniu kaznu koju drava izvrenja predvia za krivino djelo. Mogu(e je i
odreivanje pritvora ili primjena druge mjere obezbjeenja prisustva odreenog li&a do
zavretka postupka izmjene kazne i to prema pravu drave izvrenja. >mnestiju
pomilovanje ili smanjenje kazne moe dati svaka stranka a prema svojim propisima. O
zahtjevu za reviziju presude ima pravo odluivati samo drava presudenja #lan *-$.
9zvrenje se obustavlja im drava presudenja izvijesti o donoenju odluke ili mjere kojom
prestaje izvrenje kazne.
3onven&ija sadri i pravila o obavjetavanju o izvrenju)788+ #lan *1$ tranzitu #lan *2$
jeziku i trokovima #ian *5$ potpisivanju i stupanja na snagu #lan *6$ pristupanju drava
koje nisu lani&e Savjeta ?vrope #lan *7$ teritorijalnoj #lan ,8$ i vremenskoj primjeni
#lan ,*$ vezi sa drugim konven&ijama i sporazumima #lan ,,$ sporazumnom rjeenju
#lan ,-$ otkazivanju #lan ,.$ i noti%ika&iji #ian ,1$. Obaveza je drave izvrenja da
dostavi obavjetenje dravi presuenja o izvrenju presude: #a$ kada smatra da je kazna u
potpunosti izvrenaC #b$ u sluaju da je osueno li&e pobjeglo iz zatvora prije nego to je
kazna u &ijelosti izvrena iii #&$ u sluaju da drava presuenja trai posebni izvjetaj.
/amolni&u za tranzit stranka moe odbiti ako je osueno li&e njen dravljanin ili ako djelo
zbog kojeg je kazna izreena nije krivino djelo prema njenom zakonu #lan *2 stav ,$.
@odatni protokol uz 3onven&iju o trans%eru osuenih li&a ureuje kao &entralna pitanja li&a
koja su pobjegla iz drave koja izrie presudu #lan ,$ i osuenih li&a koja mogu biti
prognana iii deportovana #lan -$. !aime kada dravljanin strane koji podlijee kazni
uvedenoj na teritoriji druge strane kao dijelu konane presude pokua da izbjegne izvrenje
ili daije izvrenje presude u dravi koja izrie presudu tako to pobjegne na teritoriju prve
strane prije nego to je izdrao kaznu drava koja izrie presude moe da zahtijeva od
dmge strane da preuzme izvrenje presude. !a zahtjev drave koja izrie presudu drava
koja je sprovodi moe da prije nego to stignu dokumenta koja podravaju ovaj zahtjev ili
prije odluke po tom zahtjevu uhapsi osueno li&e ili preduzme bilo kakve druge mjere kako
bi se obezbijedilo da osueno li&e ostane na njenoj teritoriji do odluke po zahtjevu. Pri
tome nije neophodan pristanak osuenog li&a za njegov trans%er u &ilju izvrenja presude.
!akon prijema zahtjeva od drave koja izrie kaznu drava koja je sprovodi moe da
pristane na trans%er osuenog li&a bez pristanka tog li&a kada presuda donijeta u odnosu
na ovog drugog ili administrativna odluka koja je posljedi&a te presude ukljuuje naiog za
protjerivanje ili deporta&iju iii biio koju drugu mjeru na osnovu koje tom li&u vie ne(e biti
dozvoljeno da ostane na teritoriji drave koja izrie kaznu od trenutka kada je to li&e
puteno iz zatvora. Meutim drava koja sprovodi presudu ne(e dati saglasnost prije nego
to uzrne u obzir miljenje osuenog li&a)78*+. 'z to protiv li&a koje bude prebaeno ne(e
biti voen postupak niti (e biti osueno iii pritvoreno u &iiju izvrenja presude ili naloga za
pritvaranjem zbog biio kog krivinog djeia poinjenog prije njegovog trans%era koje nije ono
krivino djelo za koje je izreena kazna koju treba izvriti niti (e tom li&u iz bilo kog drugog
razloga biti ograniena njegova lina sloboda osim u sljede(im sluajevima: #a$ kada
drava koja izrie presudu to odobri bi(e podnijet zahtjev za davanjem ovla(enja uz
relevantne dokumente ili zakonsku biljeku bilo kakve izjave koju je dalo osueno li&e
ovla(enje (e biti dato kada krivino djelo za koje se ono trai bude i samo podlijegalo
239
SKRIPTA:
ekstradi&iji prema zakonu drave koja izrie presudu 999 kada ekstradi&ija bude iskljuena
samo zbog visine kazneC #b$ kada osueno li&e koje je imalo priliku da napusti teritoriju
drave koja izvrava presudu nije to uinilo u roku od .1 dana od svog putanja ili ukoliko
se to li&e vratilo na tu teritoriju poto ju je prethodno napustilo.
,.2.,. ?vropska konven&ija o meunarodnoj vanosti krivinih presuda i @odatak 9 99 i 999
?vropska konven&ija o meunarodnoj vanosti krivinih presuda uvodi pojam 0evropske
krivine presude0)78,+ koja ukljuuje svaku konanu presudu krivinog suda drava
ugovomih stranaka koja je rezultat krivinog postupka. Pojam presude treba shvatiti u tom
irem od pojedinog na&ionainog sistema razliitom znaenju)78-+. Pojmom prestupa
(offence) oznaavaju se osim krivinih djela i djela o kojima se raspravlja u nekrivinom
#administrativnom$ postupku pod uslovom da stranka ima mogu(nost pokretanja sudskog
postupka pobijanja odluke. Presuda (sentence) ima znaenje osude odnosno odluke
kojom se izrie sank&ija tj. kazna ili druga mjera izreena li&u zbog krivinog djela u
krivinoj odiu&i ili kaznenom naiogu. @iskvali%ika&ijom se oznaava svaki gubitak ili
ogranienje prava ili zabrana ili gubitak zakonskih sposobnosti. 3azneni nalog
(ordonanance penale) su sve odiuke navedene za pojedine drave u @odatku 999.
9zvrenje evropske krivine presude ureduju l. ,"1, 3onven&ije s tim da se opti uslovi
izvrenja odnose na: #a$ sank&ije koje ukljuuju lienje siobode #b$ novanu kaznu i
kon%iska&iju i #&$ diskvaii%ika&ije. @rava ugovoma stranka nadlena je za izvrenje sank&ija
izreenih u drugoj dravi stran&i pod usiovom da je sank&ija izvriva u toj dravi i da je
podnesen zahtjev za izvrenjem #lan -$. 9zvrenje sank&ija drava moe traiti od druge
drave samo ako je ispunjen jedan ili vie sijede(ih usiova iz iana 1: #a$ ako je osudeno
li&e dravijanin sa redovnim boravitem u drugoj dravi #b$ ako se izvrenjem u drugoj
dravi vjerovatno moe posti(i so&ijalna rehabilita&ija osudenog ii&a #&$ ako u sluaju
sank&ije koja ukljuuje lienje slobode ta sank&ija moe biti izvrena sljede(i izvrenje
sank&ije koja ukljuuje lienje slobode koje je u toku kod druge drave #d$ ako je druga
drava drava porijekia osudenog ii&a i ako izjavi da preuzima odgovomost za izvrenje
sank&ije #e$ ako postoji sporazum da drava molitelji&a sama ne moe izvriti sank&iju bez
sprovodenja postupka izruenja a druga drava to moe uiniti.
9zvrenje se ne moe u &jelosti ili djelimino odbiti osim u sluajevima predvidenim u lanu
2: #a$ ako je suprotno osnovnim naelima zakonskog sistema zamoljene drave #b$ ako
zamoijena drava smatra djelo poiitikim iii istim vojnim krivinim djelom #&$ ako
zamoijena drava osnovano smatra da se presuda zasniva na rasnoj vjerskoj na&ionalnoj
iii poiitikoj nejednakosti #d$ ako bi izvrenje bilo suprotno meunarodnim obavezama
zamoijene drave #e$ ako je djelo predmet postupka u zamoljenoj dravi ili je zamoljena
drava odiuila pokrenuti postupak za to djelo #%$ ako je nadleni organ u zamoljenoj dravi
odiuio obustaviti postupak ili ne(e pokrenuti postupak s obzirom na to djelo #g$ ako je
djelo bilo uinjeno izvan teritorije drave molitelji&e #h$ ako drava molitelji&a ne moe
izvriti sank&iju #i$ ako je izvrenje sank&ije zasnovano na lanu 1 a nisu ispunjeni drugi
uslovi predvieni tim ianom #j$ ako zamoijena drava smatra da drava moiiteiji&a sama
moe izvriti sank&iju #k$ ako zbog dobi osuenog ii&a u vrijeme poinjenja djela ne bi
mogio biti progonjeno u zamoljenoj dravi #*$ ako prema pravu zamoljene drave sank&ija
vie ne moe biti izvrena zbog proteka vremena #m$ ako se moe smatrati da je
presudom ostvarena diskvali%ika&ija.
Mjere koje su preduzete u dravi donoenja presude prema njenim propisima imaju
jednaku vrijednost u zamoijenoj dravi kao da su ih preduzele vlasti te drave pri emu te
mjere nemaju ve(u dokaznu vrijednost od one koju imaju u zamoljenoj dravi. Podnoenje
prigovora i postupka koji slijedi podlono je praviiima o pravnoj pomo(i pod usloviima koje
propisuje zakon drave moiiteiji&e ili ako je posebno odreeno zamoljene drave. >ko je
li&e osudeno in a*sentia ili je protiv njega izdat kazneni nalog a ne podnese prigovor
smatra se da su te odluke donesene nakon sasluanja optuenog.
Privremene mjere ureuju l. -*"-2. >ko se osueno li&e naiazi na teritoriji drave
molitelji&e ona moe nakon prijema obavjetenja da je njen zahtjev prihva(en uhapsiti to
240
SKRIPTA:
li&e ako smatra da je to nuno radi osiguranja izvrenja i trans%era prema lanu .-.
/amoljena drava nakon prijema zahtjeva za izvrenje moe uhapsiti osueno li&e: #a$ ako
je prema pravu zamoljene drave za to djelo predvien pritvor #b$ ako postoji opasnost od
prikrivanja ili u sluaju presude in a*sentia unitenja dokaza. /amoljena drava moe na
zahtjev drave molitelji&e nakon to je ova obavijesti o prihvatanju zahtjeva uhapsiti li&e
pod uslovima navedenim pod a$ i b$.
!aelno je pravilo da sank&ije izreene u dravi molitelji&i ne mogu biti izvrene u
zamoljenoj dravi bez odluke suda. Svaka drava moe odrediti drugi organ da donese tu
odluku ako je izreena sank&ija novana kazna iii oduzimanje imovine. Osuenom li&u se
prije donoenja odluke omogu(ava da pred sudom iznese svoja stanovita o zahtjevu i to
pisano ili #na zahtjev osuenog li&a$ usmeno.
Klan 1- ureduje praviio ne *is in idem prema kome li&e kome izreena evropska krivina
presuda ne moe biti progonjeno niti se prema njemu moe izvriti sank&ija u drugoj dravi
ugovomoj stran&i: #a$ ako je osloboeno #b$ ako je izreena sank&ija potpuno izvrena ako
je u &ijelosti ili u dijelu neizvriva zbog amnestije iii pomilovanja ili zbog proteka roka #&$
ako je sud osudio optuenog ali mu nije izrekao kaznu. @rava ugovoma stranka ne mora
priznati e%ekat ne *is in idem ako je djelo usmjereno protiv javnih vrijednosti te drave ili
ako je uiniia& ii&e javnog statusa u toj dravi kao i u sluaju kad sama drava zahtijeva
krivino gonjenje. ' tim sluajevima meutim obavezno je uraunavanje lienja slobode u
izreenu kaznu. Pored toga konven&ijske odredbe ne utiu na ire e%ekte na&ionalnih
odredbi o primjeni praviia ne *is in idem$
Klanovi 12 i 15 obavezuju na&ionalne zakonodav&e da pri donoenju propisa uzmu u obzir i
evropsku krivinu presudu u &iiju da se ona izjednai sa odlukom donesenom prema
na&ionalnim propisima i u tom smislu odrede uslovi primjene.
/avrne odredbe ureduju l. 16"26.
'z konven&iju su predviena tri dodatka. Prvi se odnosi na rezerve u odnosu na primjenu
3onven&ije drugi sadri katalog krivinih djela na koja se primjenjuje 3onven&ija a tre(i
katalog kaznenih naioga.
,.2.-. ?vropska konven&ija o meunarodnim posljedi&ama oduzimanja prava na vonju
motornog vozila
?vropska konven&ija o meunarodnim posijedi&ama oduzimanja prava na vonju motomog
vozila ureuje pitanje meunarodnih e%ekata oduzimanja prava na vonju kao mjere
sudskog ili administrativnog organa. ' @odatku ove konven&ije je opta tabli&a
saobra(ajnih prekraja. Prema lanu * ove konven&ije 0oduzimanje prava na vonju0
#0oduzimanje dozvole0$ znai bilo koju konanu mjeru koja se preduzima da bi se vozau
koji je nainio saobra(ajni prekraj ograniilo pravo na vonju. 4a mjera moe biti glavna ili
dopunska kazna ili mjera bezbjednosti i odreuje je sudski ili administrativni organ.
0Saobra(ajni prekraj0 znai bilo kakav prekraj koji je sadran u 0Optoj tabeli
saobra(ajnih prekraja0 priloenoj ovoj konven&iji. 'govoma strana koja je naredila
oduzimanje dozvole treba bez odlaganja o tome obavijestiti ugovomu stranu koja je izdala
vozaku dozvolu a i ugovomu stranu na ijoj je teritoriji izvrila& prekraja nastanjen #lan
,$. 9sto tako ugovoma strana koja je obavijetena o oduzimanju dozvole moe u skladu
sa svojim zakonom narediti oduzimanje dozvole na nain koji smatra korisnim da su se
injeni&e i okoinosti koje su odredile postupak druge ugovorne strane dogodile na njenoj
teritoriji. 4akode ova konven&ija ne ograniava pravo ugovomih strana da preduzimaju
mjere predviene svojim zakonodavstvom #lan 1$.
,.2... Prenos nadzora nad uslovno osudenim i usiovno otputenim ii&ima
Prenos nadzora nad uslovno osuenim i usiovno otputenim ii&ima sastoji se iz priznanja i
izvrenja strane krivine odluke suda kojom je izreena uslovna sank&ija i u njenim
okvirima nadzor u odreenom vremenskom razdobiju provjere #kunje$ i odluke o
usiovnom otpustu s uzdravanja kazne takoe uz odreeno vrijeme nadzora radi provjere
#kunje$)78.+. Osnov ove ustanove jeste da se nadzor provodi prema pravu drave u kojoj
se obavlja uz uzimanje u obzir mjera koje su izreene u dravi koja je donijela odiuku. /a
241
SKRIPTA:
opoziv uslovne sank&ije u pravilu je nadlena drava izri&anja uz obavezu obavjetavanja
o svim okolnostima koje bi mogle biti znaajne za donoenje odluke.
?vropska konven&ija o nadzoru usiovno osuenih ili uslovno otputenih li&a od -8.
novembra *72. godine odreuje 0delinkventa0 (offender) kao li&e koje je sudskom
odlukom proglaeno krivom s uslovnom obustavom izri&anja kazne odnosno li&e kome je
izreena kazna lienja slobode uslovno izreena kazna ili kazna izvrenja koja je uslovno
obustavljena #lan , stav *$. 'govomi&e se obavezuju pruati jedna drugoj u skladu s
odredbama 3onven&ije pomo( nunu za reso&ijaliza&iju delinkvenata iz lana ,. 4a se
pomo( sastoji u nadzoru nad delinkventima koji se obavlja s jedne strane mjerama koje
mogu podsta(i promjenu njihovog ponaanja i reso&ijaliza&iju a s druge strane kontrolom
njihovog ponaanja radi omogu(avanja ako treba bilo izri&anja kazne ili njenog izvrenja
#lan * stav *$. Medu polazna naela 3onven&ija spada i dvostruka kanjivost #lan .$.
Svrha je 3onven&ije da se nadzor izvri u dravi u kojoj uinila& ima prebivalite.
!adzor se prema lanu 1 3onven&ije na zahtjev drave donoenja presude moe provesti
u tri razliita oblika: #a$ samo nadzor u skladu s dijelom 99 #l. *8"*1$
88
VC #b$ osiguranje
nadzora i eventualno pristupanje izvrenju u skladu s dijelovima 99 i 999 #l. *2" ,*$)781+ i #&$
osiguranje pune primjene presude u skladu s dijelom 9E #l. ,,",1$.)782+ Svrha je
3onven&ije da se nadzor izvri u dravi u kojoj uinila& ima prebivalite #lan 2$.
3onven&ija razlikuje dvije grupe sluajeva odbijanja zahtjeva za nadzor izvrenje ili
potpunu primjenu. Prema lanu 5 zamoljena drava (e obavezno odbiti preuzimanje
nadzora izvrenje ili potpunu primjenu: #a$ ako su po miljenju zamoljene drave takvi da
mogu ugroziti njen suverenitet bezbjednost osnova naeia njenog javnog poretka ili neke
druge bitne interese #b$ ako se presuda odnosi na djelo za koje je donesena pravnosnana
odluka u zamoljenoj dravi (res iudicata$ #&$ ako je u pitanju djelo koje zamoljena drava
smatra politikim krivinim djelom ili djelom povezanim s politikim djelom ili istim vojnim
krivinim djelom #d$ ako je kazna zastarjela prema zakonu jedne od drava #e$ ako je
poinila& krivinog djeia amnestiran ili pomilovan u jednoj od drava. Preuzimanje nadzora
zamoljena drava moe odbiti: #a$ ako nadleni organ zamoljene drave odlui da ne
pokrene ili obustavi krivino gonjenje u pogledu istih djelaC #b$ ako je djelo za koje je
podnesen zahtjev predmet postupanja u zamoljenoj dravi #&$ ako se radi o presudi koja je
izreena u odsustvu (in a*sentia), #d$ ako zamoljena drava smatra da je presuda u
neskladu s vladaju(im naelima primjene njenog krivinog prava prije svega ako zbog
ivotne dobi uinila& krivinog djela ne bi mogao biti osuen u zamoljenoj dravi. '
predmetima %iskalnih kaznenih djela nadzor ili izvrenje mogu se provesti samo ako
dravne stranke tako odlue u svakom konkretnom sluaju.
' potrebnoj mjeri stranke se medusobno obavjetavaju o svim okolnostima znaajnim za
provoenje nadzora a posebno o raziozima odbijanja zahtjeva. Pri tome vrijedi zabrana
transformatio in peius #tj. da uskladivanje ne moe dovesti do teeg poloaja li&a$)785+.
/ajednike odredbe petog dijeia 3onven&ije ureduju oblik sadraj dostavu i prijem
zahtjeva. Opta pravila o obliku i sadraju zahtjeva ureduje stav * iana ,2. Postupak
dostavljanja i postupanja sa zahtjevom u zamoljenoj dravi ureduju l. ,5"-, a na zavrne
odredbe odnose se l. --".8.
,.5. 9zvrenje strane krivine presude u <i=
Postupak izvrenja strane presude odvija se u dvije %aze. Prva %aza odvija se pred
nadlenim dravnim organom koji odluuje o tome da li (e se prihvatiti zahtjev za izvrenje
strane sudske presude. 4ek kad taj organ prihvati zahtjev o emu se obavjetava
podnosila& zahtjeva dostavlja se predmet nadlenom sudu koji u postupku uredenom
zakonom ili ugovorom oglaava inostranu krivinu presudu na&ionalno izvrivom i to ako
nije predvieno direktno izvrenje strane sudske presude. ' postupku upodobljavanja za
izvrenje strane sudske presude se ne dira u njenu sadrajnu stranu odnosno u pravilnost
utvrdenog injeninog stanja i pravilnost primjene materijalnog i pro&esnog zakona jer bi
se u protivnom upodobljavanje svelo na ponovno vodenje krivinog postupka u dravi koja
preuzima izvrenje ime bi se ovaj institut obesmislio)786+.
242
SKRIPTA:
Klanom .*8 stav * /3P<i= obavezuje se Sud <i= da ne(e postupiti po molbi inostranog
organa kojom se trai izvrenje krivine presude inostranog suda. Meutim u stavu , istog
lana predviden je izuzetak od pravila izraenog u stavu * u smislu da (e doma(i sud
izvriti pravnosnanu presudu u odnosu na sank&iju koju je izrekao inostrani sud ako je
izvrenje takve presude predvideno medunarodnim ugovorom i ako sank&iju izrekne i Sud
<i= prema naem krivinom zakonodavstvu. Pomenuti lan ima jo etiri stava kojima je
regulisana pro&edura izri&anja presude doma(eg suda sadrina izreke presude alba na
tu presudu itd.)787+ !ajvanija praktina posljedi&a ove zakonske odredbe jeste
omogu(avanje uspjene realiza&ije prin&ipa reso&ijaiiza&ije kao i olakavanje svih drugih
vidova tretmana osudenog li&a)7*8+.
OPG49 9!@?3S PODMOE>
(Indeks upucuje na pojmove navedene prema stranama u udzbeniku)

(
(ctiones li*erae in causa ./, !!, $.
(ctus reus 010
(cHuittal 0$"
(dmissii*ilitB 0!1
(dmission of guilt 0"!
Agresija 125, 143
Agresorski rat 144, 159
Agresorske snage 112
Aktivni personaIitet 56, 57
Aktivni subjekt medunarodnog krivicnog
djeIa 77-79
(micus curiae !1
AnaIogija 43
Aneksija 145
Aparthejd 127
(ppeal 0$"
Appeals *&amber 176, 207 Apsorpcija 122
Atentatorska kIauzuIa 322, 331
AtIantska poveIja 163
(ut dedere, aut iudicare /2, 0
2
2eBond anB reasona*le dou*t 0$"
2ilateralna ekstradicija .0$
Bice medunarodnog krivicnog djeIa 75
Bitno smanjena uracunIjivost 98, 99
BIanketni propis 118
BIokada Iuka 145
BIokada obaIa 145
Bojni otrovi 142
BoInica91, 111, 137
Bombardovanje 145
Brane 140
Brijan-KeIogov pakt 21 BrodoIomnik 136
C
243
SKRIPTA:
;am*odian Qenocide Austice (ct 0GU ;ompeting reHuests 0!3 ;orro*oration !1 *ivilna
bolnica *ivilni objekti ."
CiviIno stanovnistvo 133, 136
;ollapsed 1tate 0!
;ontractus contrahenti*us lex esto "0
;orpus iuris 1!
;ross . examination 0$1
;ulpa gravis $0
*umulative conviction, vidi KumuIativna optuzba
K
injenicna greska 107 ovjecnost 77
&
DemiIitarizovane zone 140 Deportacija 22, 30, 71,133 Dijete 78
4iminis&ed responsibilt) 98 DipIomatski predstavnici 54 Direktni umisIjaj 100, 133
Diskriminatorna pravda 112 DobrovoIjni odustanak 84, 85 4ouble jeoparv 296
Dozivotni zatvor 36 Droga 17, 52, 80, 99, 150, 308, 315 Drumska praviIa 213
Drustvena opasnost krivicnog djeIa 65, 73
DrzavIjanstvo 57, 59
&ue process of la- ULW
Dusevna boIest 35, 97
Dusevni eiemenat 36
6
Ekstradicija 319, 320,331 EIementi krivicnih djeia 88, 154 5lements o- *rimes 154
EpikontinentaIni pojas 55 Etnicka grupa 126 EUROJUST 149
6uropean criminal judgement ..2 5678P8L 1! 5ventualni umiljaj $$ 6x aeHuo et
*ono EP 6xamination . in . chief 0$1
9
9air trial 22
9airness of trials 01!
FaIsifikovanje novca 58
Finansiranje teroristickih aktivnosti 52
Fizicko Iice 78
FormaIna krivicna djeIa 68
9rankova formula $$
Q
Genocid 16, 22, 27, 32, 37, 89, 125 +enos 125 Gradovi 137
Grupni zastitni objekat 77
Quidelines 0$!
7
9abeas corpus 115 Hasko pravo 185 Heterogeni sticaj 86 9ig& *ommand *ase 115
Homogeni sticaj 86 9ostage *ase 2 Humanitarna pomoc 138
I
9::
-finansiranje 239 -imunitet 232 -nadIeznost 242
-organizacija i obavIjanje posIova pravosudne uprave 227 -osnovna naceIa postupka
248 -osobIje na radu 237 -postupak 248 -Predsjednistvo 233 -pretresni postupak
(sudenje) 277 -procesnopravne odredbe Rimskog statuta 261
"pruanje pravne pomo(i 289 "Sekretarijat 236
-Skupstina drzava stranaka 238 -sudije, sudska odjeIjenja i vijeca 228 -uopsteno o
organizaciji 227 -Ured Tuzioca 234
ICTY
"imunitet *61
"izbor sudija i njihov poloaj *57 "izuze(e sudije *6*
244
SKRIPTA:
"kao meunarodni krivini sud u posljednjoj
de&eniji BB vijeka *27
"nadlenost *61
"organiza&ija *56
"osnivanje *52
"postupak *65
"prestanak sudijske %unk&ije i odsustvo sudije *6*
"Sekretarijat *6-
"tokpostupka *71
"tuila& *6-
"uvodne napomene *5.
IdeaIni sticaj 86
Identitet normi 56, 57
Impartial tri*unal ULL
In a*sentia ,.7,28 ,2* ,51 -,. --5
In a*sentia reus 0GG
Independent tri*unal ULL
IndividuaIna krivicna odgovornost 27
In du*io pro reo EE, XE, UF0
InteIektuaIna moc 97
Internacija 136
Interim release EWW
9!4?APOI ,78 -,1
Invazija 145
Istorijski spomenici 137,138, 142 IstrebIjenje 23, 30, 133, 134 lus adbellum 147
Iznudena trudnoca 67, 134 IzvrsiIastvo 94
A
Aamaita 00X
Kazna 122
Kazna dozivotnog zatvora 123 Kazna zatvora 123 :ellog-;riand-ov pakt 2
KoIektivno kaznjavanje 28, 140 KoIektivno krivicno djeIo 87 Komandna odgovornost
112, 117 Koncentracioni Iogor 140 Konferencija u Londonu 21
Konferencija u Postdamu 21 Konkretna opasnost 69 Kontribucija 140 Korupcija 17
Kosmos 54
Krajnja nuzda 96, 105-107 Krijumcarenje Iica 51 KriminaIne organizacije 78 Krivicna
odgovornost 95-117 Krivicne sankcije 36, 120 Krsenje zakona i obicaja rata 27
KuIturne grupe 133 KuIturni spomenik 160 KumuIativna optuzba 88 KvaIifikatorne
okoInosti 76 KvaIifikovani pokusaj 83 KvaIitativni eksces 92 Kvantitativni eksces 92
!
! >egalite des armes 0/$ !e modele du proces eHuitahle 0/$ !ex consumeus derogat legi
consumptae 3" !ex fori 0U
!ex loci delicti commissi /1 !ex mitius 0!
!ex primaria derogat legi supsidiariae 3"
!ex specialis derogat legi generali 32
!ie*ersov "akon /"
Litispendentio 315, 319, 323
!ocus delicti .0.
!ocus regit actum E0L
Londonski sporazum 167
'
MaIoIjetno Iice 78 (artensova klau<ula 70, 157 MaterijaIna krivicna djeIa 68
'edical ;ase 2
245
SKRIPTA:
Medunarodna pravna pomoc u krivicnim stvarima
"ekstradi&ija 320 "izvori 311
"izvrenje strane krivine presude 339 "maia medunarodna krivinopravna pomo( 314
"prenos nadzora nad uslovno osudenim i uslovno otputenim li&ima --- "ustupanje
predmeta strana&a i preuzimanje
gonj enj a naih graana -*6
"uvodne napomene 307
Medunarodni krivicni sud, vidi ICC
Medunarodni krivicni tribunaI za bivsu
JugosIaviju, vidi ICTY
Medunarodni krivicni tribunaI za
Ruandu, vidi ICTR
Medunarodno krivicno djeIo 125
Medunarodni obicaj 39, 40, 42
Medunarodni terorizam 17
Medunarodni znak 143
(ensrea 93, 100, 129, 186, 242
Metod generaIne kIauzuIe 320
Mirovna konferencija u Parizu 158
Mirovna misija 136
'istake of fact vidi Stvarna zabluda
'istake of la-, vidi Pravna zabluda
Mjere bezbjednosti 78, 98
Mjesto izvrsenja krivicnog djeIa 244
Moskovska konferencija 21
Mucenje 28,133
)
NacionaIna grupa 126 NacionaIni izvori prava 50-52 NaceIa:
"ekstradibiliteta 331
"%er i ekspeditivnog suenja 256
"ne bis in idem 149, 262
"nezavisnosti i nepristrasnosti sudija 254
"personaliteta 56-58
"raspravnosti #kontradiktornosti$ 259
"realno ili zatitno 58
"teritorijalno 54
"usmenosti 259
"zabrana sudenja u odsustvu ,28 "ustupanja krivinog gonjenja stranoj dravi 282*
-zakonitosti 43, 110 Nadvazdusni prostor, vidi Kosmos Namjera 34, 127-130 Napadni
objekt 133 Naredenje pretpostavIjenog 109 Nasipi 140
=e bis in idem 149, 244, 263, 294, 332 =ecessit) 106
NedozvoIjeno oruzje i druga borbena sredstva 51
Nehat 100, 102, 117 NeotkIonjiva stvarna zabIuda 107 NeovIasceni promet
hemikaIijama 52 NeovIasceni promet oruzjem 51 NeovIasceni promet opojnim
drogama 52 NeovIasceno pribavIjanje i raspoIaganje nukIearnim materijaIom 51
Nepodobni pokusaj 83 Neposredno izvrsiIastvo 94 Nepristrasno sudenje 45 Neredi
135
Nesvjesni nehat 102, 119, 129 Nesvrseni pokusaj 82 NeuracunIjivost 97 NeuspjeIo
podstrekavanje 95 Nezakonito uskracivanje identifikacijskih dokumenata 51
Nezastarivost medunarodnih krivicnih djeIa 123
=irnberka presuda 0/ =irnberki principi 0 =irnberki tribunal 11, 21 =irnberko
pravo 23 =ovana ka<na 00 =uklearne elektrane 1$ )ulla poena sine lege EE )ulla
poena sine lege praevia 1., "/ )ullum crimen sine lege 0, 11, "0 )ullum crimen sine
246
SKRIPTA:
lege certa 1. )ullum crimen sine iure 0U )ullum crimen sine lege praevia 1. )ullum
crimen sine lege scripta 1. =u>na odbrana !/, $.
O
Obicajna pravna praviIa 40 Objekat medunarodnog krivicnog djeia 76 8ccidere 125
Odmazda 167
Odmjeravanje kazne 120, 121 Oduzimanje prihoda, imovine i dobara nastaiih
izvrsenjem krivicnog djeIa 36 8--ence 318 Okupator 140
Okupirana teritorija 134, 137 OIaksavajuce okoInosti 23, 27, 121, 122
OLAF 149
8pening statements 199 Opijenost 35, 99 8pinio iuris 26, 41 Opsti zastitni objekat 77
Organizovanje zIocinackog udruzenja 90 8rdonanance penale 336 Otezavajuce
okoInosti 121, 122 OtkIonjiva stvarna zabIuda 107 Otmica vazduhopIova iIi broda 52
Otrovi 137 Otrovno oruzje 137 Otvoreno more 55
3
3ar contumace 02$
3ariskipakt 2
ParIamentar 143
Pasivni personaIitet 53
Pasivni subjekt medunarodnog krivicnog
djeIa 79
Petrogradska dekIaracija 157 Piratstvo 52, 59
Piratstvo na otvorenom moru 17, 19, 21
PIacenici 145
Pobuna 135
Podstrekac 90, 93
Podstrekavanje 67, 90, 91, 93
Pokusaj medunarodnog krivicnog djeIa
81-83
Pomagac 90, 92, 94
Pomaganje 67, 90, 91, 93
PorobIjavanje 22, 30, 131, 133, 134
Posebne oIaksavajuce okoInosti 122
Posebne otezavajuce okoInosti 122
Posredno izvrsiIastvo 94
PraviIa "Rimskog puta" 213
Pravicnost 24, 182, 190, 248, 264, 280
Pravna greska 107, 108
Pravna konstrukcija 75
Pravna svijest 41
Pravna zabIuda 36, 107, 108
Pravno Iice 78
Pravo na cutanje 195, 252
PrebivaIiste 61
3resentation of evidence !!
3raesumptio *oni viri 0/
Pretpostavka nevinosti 251-253
Prevodenje na drugu vjeru 140 Prevoz Iica u ropskom odnosu 51 Prinudna
steriIizacija 137 Pripremanje medunarodnog krivicnog djeIa 79-81
Pripremne radnje 79, 80 Prirodna okoIina 137 PrisiIan nestanak iica 133 PrisiIna
prostitucija 28, 30, 67, 133 PrisiIna trudnoca 30, 137 PrisiIni oraIni seks 110 Prisiino
odnarodavanje 140 Prividni sticaj 86
Privilege against sel--incrimination 0/0 Priviiegija od samooptuzivanja 252
PriviIegovane okoInosti 76 Produzeno krivicno djeIo 87 ProfesionaIni nehat 102
247
SKRIPTA:
Prohibitivna norma 70 Prostorno vazenje krivicnog prava 53 Protivpravnost 70, 71
Provisional arrest 299 Psihicki odnos 96, 100 Psihicko stanje 69, 96 PunoIjetstvo 78
%
Ranjenik 136, 139
%ajnski pakt 2
Rasna diskriminacija 71, 169
Rasna grupa 125, 126
%atione loci 0"
%atione personae EE
%atione temporis 0"
Ratiste 142
Ratna nuzda 137
Ratni dopisnici 141
Ratni zarobIjenik 46
Ratni zIocini 17, 22, 80, 87, 89, 125-130,
135, 139, 142
Ratni ziocin protiv civiInog stanovnistva
139, 140
Ratni zIocin protiv ranjenika i boIesnika
140
Ratni zIocin protiv ratnih zarobIjenika
140, 141 ReaIni sticaj 86 ReaIno naceIo 53, 58 Reciprocitet 56
7e-e,amination 204 7e-ormatio in peius 285 Regrutovanje djece 276 Rekvizicija 140
Repatrijacija 143 Represaiije 110 7es communis omnium 55 7evien -208
%ight to access to court 01!
%ight to a fair hearing 01!
%ightto afairtrial 0/$
%ight to trial -ithin reasona*le time 0/$
Rimski statut
.promjene i povlaenje i" tog statuta 01$ 7opstvo i trgovina robljem " %ules of
3rocedure and 6vidence /1 %ule of specialitB 0!. %ules of the road 02
1
Saizvrsioci 90, 91 Salvus conductus .2 Samoodbrana 105, 111 Sanitetske jedinice
140 Sanitetske ustanove 140 Sanitetsko osobIje 141 Saucesnistvo 20, 25, 89-95
Se,sual assault 206 SeksuaIno ropstvo 30, 133, 137, 138 Sel- 4e-ence 105 SiIa 67
SiIovanje 28, 30, 110, 133-140
Sistem enumeracije 320
Sistem eIiminacije 320
SIozeno krivicno djeIo 87
Smrtna kazna 115, 120, 284
Specijaini sud za Sijera Leone 30, 170
SpoIjni morski pojas 55
Sporedna kazna 120, 122
Statuti:
-ICC 31-36
"Spe&ijalnog suda za Sijera Ieone 29-31 -ICTR 25-27 -ICTY 25-27
Sticaj medunarodnih krivicnih djeia 86-89 Stvarna zabiuda:
"u uem smislu 107 "u irem smislu 107
Subjekat medunarodnog krivicnog djeIa
77-79
Sudska praksa kao izvor prava 44 Sudenje u odsustvu (zabrana) 324 Suverenitet 144
Suverenost 18, 19 Svjesni nehat 102 Svrseni pokusaj 83
248
SKRIPTA:
Y
Sef drzave 25, 27 ef drzave iIi vIade 27
5
Teritorija drzave 54 TeritorijaIni integritet 144 TeritorijaIno more 55 TeritorijaIno
naceIo 56 Terorizam 89, 160, 173 ?&e presumption o- innocence 251 TorturaI7,
51,169, 172 ?rans-er o- criminal proceedings .3 ?rans-ormatio in peius 339 ?ravau,
preparatoires 81 ?ran<itna ekstradicija 320 Trgovina robIjem 17 Trgovina Ijudima 51
TribunaI u Tokiju 24, 167, 168 ?u @uo@ue 109
4
Ugrozavanje Iica pod medunarodnopravnom zastitom 51 Ugrozavanje sigurnosti
vazdusne iIi pomorske pIovidbe 52 Umijece ratovanja 113 UmisIjaj 34,46,100-102
Unistenje i ukIanjanje znakova koji sIuze sigurnosti vazdusnog saobracaja 52
UniverzaIni medunarodni ugovori 40 Unutrasnji nemiri 139 Unutrasnji oruzani sukob
28, 135, 234, 268
Unutrasnje morske vode 55 UracunIjivost 13, 34, 69, 96 Uzimanje taIaca 28, 51, 136,
138
Vazdusni prostor 54
Versajski ugovor 159
Vinost 64, 65, 69, 96,100
Vjerska grupa 50, 126
Vjerski spomenici 143
Vjersko osobIje 77, 141
Vojni zapovjednik 103, 118, 119
VoIuntaristicka moc 97
Vrijeme izvrsenja krivicnog djeIa 76
Z
Zabrana re-ormatio in peius 285 Zakoni i obicaji ratovanja 19 Zasnivanje ropskog
odnosa 51 Zastarijevanje 123 Zastava 143 Zasticeno dobro 68 Zastitni objekt 60
Zavjera 80
ZIocin agresije 32, 242
ZIocin aparthejda 133
ZIocin genocida 32, 34, 37, 89, 127, 264
ZIocinacki poduhvat 90
ZIocini protiv covjecnosti 16, 17, 22,24,
27, 30, 32, 130-135, 186, 264, 267
ZIocini protiv mira 21, 25, 125, 130, 144
ZIoupotreba teIekomunikacionih znakova
52
A
Zenevsko pravo 185
Zenevske konvencije I-IV 26-28,41, 46,
59, 72, 115, 116, 134-139
L I T E R A T U R A
*. >ndrassY D.: Meunarodno pravo /agreb *752C
,. >shNorth >ndreN: Prin&iples o% :riminal IaN third edition O]%ord *777C
-. >shNort >ndreN: 4he :riminal Pro&ess: >n ?valuative StudY O]%ord *77.C
.. >vramov dr Smilja i 3re(a dr Milenko: Meunarodno javno pravo osamnaesto
izmijenjeno i dopunjeno izdanje <eograd ,88-C
1. >vramov dr Smilja: Jeno&id u Dugoslaviji <eograd *77,C
2. <arto dr Milan: Medunarodno javno pravo 9 <eograd *71.C
5. <assiouni :heri%: @ra%t Statute 9nternational 4ribunal Paris ?res *77-C
6. <assiouni :heri%: :rimes >gainst =umanitY in 9nternational IaN @odre&ht <oston
249
SKRIPTA:
Iondon *77,C
7. <assiouni :heri% and Manikas Peter. 4he IaN o% the international :riminal 4ribunal %or
the Hormer ;ugoslavia 9rvington " on =udson *772C
*8. <assiouni :heri% 9nternational :riminal IaN Eol. * #4ransnational Publishers
*777$C
**. <aYer dr Eladimir: 3rivino pro&esno pravo " Odabrana poglavlja 3njiga 9 #priredio
pro%. dr @avor 3rapa&$ /agreb *771C
*,. <e(irevi( ?dina: Meunarodni krivini sud Medunarodni &entar za mir 0>rka presPX
Sarajevo ,88-C
*-. :assese >ntonio and Jaeta Paola and Dones Dohn A.W.@.#eds$: 4he Aome Statute
o% the 9nterna&ional :riminal :ourt: > :ommentarY #- vols.O]%ord 'niversitY Press ,88,$C
*.. :vetkovi( /oran S.: 4ribunal u =agu " dileme i dokumenta <eograd*776C
*1. Kavoki dr 3osta: =ag protiv pravde <eograd *776C
*2. @egan dr Eladimir i Pavii( dr <erislav: Meunarodno krivino pravo Pravni %akultet
Aijeka ,881C
*5. @imitrijevi( dr Eojin i Paunovi( dr Milan u saradnji s Eladimirom Reri(em: Ijudska
prava udbenik <eograd *775C
*6. Ruri( dr Eojislav i Dovaevi( dr @ragan: Meunarodno krivino pravo <eograd
,88-C
*7. @ouns E.@. i Pauls Stiven: Meunarodna krivina praksa <eograd ,881C
,8. =asi( dr /ijad: Meunarodno humanitarno pravo Sarajevo ,881C
,*. =orvati( dr Feljko: Aijenik krivinog prava /agreb ,88,C
,,. =orvati( dr Feljko: Jlobalno suprotstavljanje kriminalu na prelomu milenijuma
%&%&
/bornik Pravnog %akulteta u /agrebu /agreb broj ,Q8* str. ,.7"-81C
,-. =uman Aights Wat&h i Pravosudni &entar za obuku i struno usavravanje: Jeno&id
ratni zloini zloini protiv ovenosti <eograd ,88.C
,.. =uman Aights Wat&h: ' potrazi za pravdom Odjel za ratne zloine u <i= %ebruar
,882. godine #engleski i bQhQs$. Moe se na(i na internet adresi: h ** p:QQ
h r N. o r g Q r e p o r t s Q,882Qij8,82QC
,1. 9gnjatovi( dr >leksandar: Jeno&id u medunarodnom i na&ionalnom krivinom pravu
<eograd*772C
,2. 9gnjatovi( dr >leksandar: 3omandna odgovornost u meunarodnom krivinom pravu
<eograd ,88,C
,5. 9zvori medunarodnog humanitarnog prava <eograd *777C
,6. Dankovi( dr <ranisiav: Osnovi meunarodnog prava Sarajevo *728C
,7. Dosipovi( dr 9vo 3rapa& dr @avor i !ovosele& dr Petar: Stalni medunarodni krivini
sud 0!arodne novine0 i =rvatski pravni &entar /agreb ,88*C
-8. Dosipovi( dr 9vo: =ako implementa&ijsko krivino pravo =rvatski pravni &entar i
09n%ormator
X /agreb ,888C
-*. Dovaevi( dr @ragan: Ieksikon krivinog prava <eograd ,88,C
3lajn dr Iajo: Jeno&id i kazna na sjeveru okupirane Dugosiavije #*7.*".1$ !ovi Sad
*77*C
-,. 3ambovski dr Elado: Meunarodno krivino pravo P4rosvjetno djelo0 Skoplje
*776C
--. 3aseze >ntonio: Meunarodno krivino pravo <eograd ,881C
-.. 3itti&haisaree 3riangsak: 9nternational &riminal laN O]%ord 'niversitY press 9n&
,88*C
-1. 3okolj dr Mitar: Osnivanje Meunarodnog krivinog suda za bivu Dugoslaviju
<eograd *77-C
-2. 3okoij dr Mitar: Meunarodni krivini sud za prethodnu Dugoslaviju #kome se sudi u
=agu$ <eograd *771C
-5. 3omentari krivinihQkaznenih zakona u <i= 3njiga 9 Sarajevo ,881C
-6. 3rivokapi( dr <oris: Ieksikon meunarodnog prava <eograd *776C
250
SKRIPTA:
-7. 3rapa& dr @avor: Medunarodni krivini sud za teka krenja medunarodnog
humanitarnog prava na podruju bive Dugoslavije od godine *77*. godine u knjizi:
Medunarodni sud za ratne zloine na podruju bive Dugoslavije =rvatski helsinki odbor
za ljudska prava i =rvatski pravni &entar /agreb *771C
.8. Ia Have W.A. 9srael D.=. and 3ing !.: :riminal Pro&edure -. izd. St. Paul Minn
=ornbook ,888C
.*. Iazarevi( dr Ijubia: 3rivino pravo opti dio dvadeset prvo izmijenjeno izdanje
<eograd ,888C
.,. Iuki( dr Aadomir: Sabrana djela tom - 4eorija drave i prava 99 4eorija prava
<eograd *771C
.-. Iuki( dr Aadomir: Sabrana djela tom . Sistem %ilozo%ije prava <eograd *771C
... Iuki( dr Aadomir: Sabrana djela tom 1 Metodologija prava <eograd *771C
.1. Iuki( dr Aadomir: Sabrana djela tom 7 9storija politikih i pravnih teorija <eograd
*771C
.2. Iee AoY S. #ed.$: 4he 9nterna&ional :riminal :ourt: 4he Making od the Aome Statute
#3luNer:*777$C
.5. Iopii( dr Rore: Meunarodno krivino pravo 0Slubeni glasnik0 <eograd
,882
.6. Iopii( mr Delena: Aatni zloin protiv &ivilnog stanovnitva iz lana *., 3/ SAD
<eograd *777C
.7. Iopii( dr Delena: 3rivinopravna zatita ratnih zarobljenika u jugoslovenskom
krivinom pravu <eograd ,881C
18. Iopii( dr Delena: Aatni zloini protiv ratnih zarobljenika sudska praksa <eograd
,881C
1*. Magaraevi( dr >leksandar: Osnovi medunarodnog javnog prava !ovi Sad *726:
1,. Maji( mr Miodrag: Aatni zloini u meunarodnom krivinom pravu <eograd
,881C
1-. 0Medjunarodne konven&ije iz oblasti krivinog pravaTX 0Poslovni biro0 <eograd ,88-.
#priredio Dankovi( Sretko$C
1.. Pavii( dr <erislav: 3rivino pravo Eije(a ?vrope 0Jolden marketing0 i P4ehnika
kniga0 /agreb ,882C
11. Perazi( dr Javro: Meunarodno ratno pravo Eojnoizdavaki &entar <eograd
*762C -.6
12. Paust Dordan D. <assiouni :heri%% Williams Sharon >. S&hart Mi&hael Jurule
DummY and ;agaris <ru&e: 9nternational :riminal IaN :ases and Materials
@urhamm*772C
15. Aadulovi( dr @rago: Meunarodno krivino pravo Podgori&a *777C
16. k%&Aatni zloini u <i= #pravnosnano zavreni krivini postup&i u <i= *77,",882$
><>Q:??I9 i 'druenje tuila&a Sarajevo ,882. #predgovor pro%. dr =ajrija Sijeri( " Koli(
pro%. dr /vonimir 4omi( i pro%. dr Miodrag !. Simovi($C
17. Aistivojevi( mr <ranislav: Odgovornost za radnje potinjenog u meunarodnom
krivinom pravu: komandna odgovornost !ovi Sad ,88-C
28. S&hroeder H.:.: Stra%hprozessre&ht ,. >u%l. Miin&hen*775C
2*. Sladoje !ikola i dr.: Medunarodna pravna pomo( Sarajevo ,882C
2,. Stojanovi( dr /oran: Meunarodno krivino pravo skripta tre(e izdanje <eograd
,88-C
2-. 4ri%%terer Otto #ed.$ :ommentarY on the Aome Statute o% the 9nterna&ional :riminal
:ourt #<aden"<aden: nomos*777$C
2.. Easilijevi( dr Eladan Medunarodni krivini sud <eograd *726C
21. /latari( dr <ogdan: Meunarodni krivino pravo /agreb *757C
22. /loini protiv ovjenosti i medunarodnog prava "!irnberka presuda i dokumenti o
geno&idu priredio Ijubomir Prljeta <eograd *77,C
25. Gkuli( dr Milan: Meunarodni krivini sud !adlenost i postupak 0@osijeP <eograd
251
SKRIPTA:
,881C
26. Easilijevi( dr Eladan: /loin i odgovornost 0?rinije0 <eograd *771C
27. Easilijevi( dr Eladan: Medunarodni krivini sud <eograd *726C
58. Easilijevi( dr Eladan: Medunarodni krivini tribunal 0Prometej0 <eograd *772C
5*. Euini( dr /oran: Meunarodno ratno i humanitamo pravo <eograd ,88-C
5,. Euini( dr /oran: 3rivina odgovornost drave u meunarodnom pravu <eograd
*772C
5-. /latari( dr <ogdan: Medunarodno krivino pravo sveska prva /agreb *757C
5.. /latari( dr <ogdan i @amaka Miijan Aijenik krivinog prava i postupka /agreb
*726C
5.. /bornik dokumenata 0Meunarodni krivini tribunal0 urednik dr Eladan Easilijevi(
0Prometej0 <eograd *772.
CIP - KaTajiorH3aimja y ny6jiHKai*HjH HapoAHa h yHHBep3HTeTCKa 6n6jiHOTeKa
Peny6;iHKe CpncKe, Ban>a JIyKa
341.4(075.8)
CHMOBHTi, MnoApar H.
Meunarodno krivino pravo Q Miodrag !. Simovi( Milan <lagojevi(. "*. izd. " <anja Iuka :
Panevropski univerzitet >peiron Hakultet pravnih nauka 2007 #<anja Iuka : >rt print$. "
349 cTp.; 26 &m. " #?di&ija Pravna biblioteka 0So%okles0 C 3nj. 1$
Tnpa^K 500. - HanoMeHe h 6H6;iHorpa(|)CKe pecêpeHue y3 TeKCT. -
BH6iiHorpa(|)Hja: cTp. 346-348. - PerHCTap.
ISBN 978-99938-29-30-0
1. EjiarojeBHh, MHJiaH [ayTop]
:O<9SS.<="9@ 235800
1 U krivicnopravnoj Iiteraturi bivse SFRJ postoji niz cIanaka, rasprava, komentara,
ogIeda, prikaza i osvrta koji obraduju probIematiku medunarodnog krivicnog prava.
U inostranstvu, prije svega na podrucju angIosaksonskog prava, postoji citav niz
knjiga, sistematskih djeIa i zbornika radova iz medunarodnog krivicnog prava.
NekoIiko sistematskih djeIa, knjiga i monografija iz medunarodnog krivicnog prava
navedeno je u spisku Iiterature na kraju ove knjige.
covjecnosti obuhvata akte koji ugrozavaju pojedinca i usmjereni su na njegove
najbitnije zivotne interese; kod
57 Takve su, na primjer, radnje: ubistva i zIostavIjanje iIi odvodenje
civiInog stanovnistva na prinudni rad.
71 Ian 3, zajednicki za sve cetiri Zenevske konvencije, odnosi se na praviIa kojih se
drzave cIanice tih konvencija moraju pridrzavati u sIucajevima oruzanih sukoba koji
nemaju medunarodni karakter, a koji izbiju na njihovoj teritoriji. U tim sIucajevima,
ovim cIanom propisane su obaveze kojih se drzave cIanice moraju pridrzavati prema
odredenim Iicima (Iicima koja ne ucestvuju neposredno u neprijateIjstvima, pod
kojima se podrazumijevaju i pripadnici oruzanih snaga koji su poIoziIi oruzje i koji su
onesposobIjeni za borbu usIjed boIesti, rana, Iisenja sIobode iIi iz biIo kojeg drugog
razIoga). Dopunskim protokoIom II uredena je zastita zrtava nemedunarodnih
oruzanih sukoba. Njime se dopunjuje pomenuti cIan 3 Zenevskih konvencija, tako
sto se propisuju praviIa koja se, radi njihove zastite, odnose na zrtve
nemedunarodnih oruzanih sukoba koji se odvijaju na teritoriji drzave ugovornice
izmedu njenih oruzanih snaga i pobunjenickih oruzanih snaga iIi drugih
organizovanih naoruzanih grupa koje efektivno kontroIisu jedan dio njene teritorije.
kao uostaIom i domaci, ne smije doci i u situaciju da kaze da stvar nije jasna zbor
nedostatka pravnih praviIa
(RaduIovic, str. 29).
117 Osim ovih naceIa u teoriji se navode jos neka, poput naceIa Iegitimnosti,
252
SKRIPTA:
individuaIne subjektivne krivicne odgovornosti, soIidarnosti i uzajamnog povjerenja
medu drzavama, naceIa humanosti, te naceIa pravednosti i srazmjemosti. Tako se,
na primjer, za pojam Iegitmnosti istice da mu je "od presudnog znacaja vrijednosni
eIement" te da "Iegitimnost pretpostavIja sagIasnost nekog ponasanja iIi stanja sa
dredenim sistemom vrednosti". Kod naceIa individuaIne krivicne odgovomosti se
ukazuje na dva dijeIa koja ga cine - prvi se "odnosi na to da neko moze odgovarati za
svoje postupke samo ako je kriv", dok se drugi dio odnosi na "zabranu odgovornosti
za postupke drugih Iica, tj. svako odgovara samo za svoje postupke". Za naceIo
soIidamosti i uzajamnog povjerenja medu drzavama se istice da je "specificno za
medunarodno krivicno pravo i nije poznato u intemom krivicnom pravu". Njegova
sustina Iezi u koncepciji "reIativnog suvereniteta drzava i dobrovoIjnog prenosenja
nekih funkcija u obIasti krivicnog prava na medunarodnu zajednicu". Vise o svim
ovim naceiima vidjeti Stojanovic, str. 10-16.
1.8 Ashworth, str. 71.
148 Avramov-Kreca, str. 449.
/. Bbidem, str. 396 i 397.
167 To znaci da zakon ne trazi da je stranac i drzavIjanin te strane drzave, vec samo
da u njoj ima prebivaIiste.
180 UIpianus - D. 16,3,1,6. - SagIasnost voIja ugovomih stranaka daje
ugovoru snagu zakona.
181 Sec. UIpianus - D. 2,14, 7,5. - Ugovori stvaraju zakone.
182 I druge zemIje to ine na ovaj nacin. Tako je ucinjeno u sIucaju zIocina genocida
propisanog u Krivicnom zakonu SR Njemacke, u cIanu 220a. Vidjeti na
http://www.iuscomp.org/gIa/statutes/StGB.htm. Isto tako je ucinjeno i u Krivicnom
zakoniku RepubIike Francuske, koji ovo krivicno djeIo propisuje u cIanu 211-1.
Vidjeti na: http://www.Iegifrance.gouv.fT/htmI/codes_traduits/code_penaI_textA.htm.
183 kuIic, str. 175.
228 Ovdje se misIi na eksces nekog od saucesnika.
251 Kittichaisaree, str. 264. Ovaj autor kao najnoviji i najpoznatiji primjer stvarne
zabIude navodi sIucaj bombardovanja zgrade ambasade Kine u eogradu, za vrijeme
NATO bombardovanja SR JugosIavije 1999. godine. S tim u vezi, on se poziva na
izvjestaj komiteta obrazovanog od strane Tuzioca ICTY radi ispitivanja ovog sIucaja.
U izvjestaju komiteta je preporuceno da ne budu preduzete tuziIacke aktivnosti
protiv cIanova posade aviona koji je izvrsio bombardovanje, kao ni protiv visih
rukovodiIaca NATO-a, jer su, kako je navedeno u izvjestaju, od druge agencije prije
bombardovanja dobiIi pogresne infomacije o meti napada.
253 Kittichaisaree u ovom dijeiu svoje knjige govori i o krajnjoj nuzdi
(=ecessit)C na sta smo vec ukazaIi.
262http://www.un.org/icty/bhs/cês/kupreskic/judgements/kup-tj000114b.pdf. Istina,
Pretresno vijece u istoj presudi (paragraf
52
) kaze i ovo: "U sIucaju kada civiIi
ocigIedno zIoupotrebIjavaju svoja prava, medunarodna praviIa im dokidaju zastitu
koja bi im inace pripadaIa. Tako, na primjer, prema cIanu 19 Zenevske konvencije IV,
specijaIna zastita protiv napada koju uzivaju civiIne boInice, prestace, uz ispunjenje
drugih usIova, ukoIiko se boInica, pored njenih humanitarnih duznosti, koristi za
nanosenje stete neprijateIju, kao, na primjer, ukoIiko se na krov boInice postavi
artiIjerijski poIozaj. SIicno tome, ukoIiko se gnipa civiIa na okupiranoj teritoriji
naoruza i ukIjuci u borbu protiv neprijateIjske zaracerie strane, njih neprijateIjska
zaracena strana Ieg timno moze napasti, bez obzira na to ispunjavaju Ii oni iIi ne
usIove postavIjene u cIanu 4 (A) (2) Zenevske konvencije III iz 1949." UsIovi iz
pomenute odredbe ove konvencije (Konvencije o postupanju sa ratnim
zarobIjenicima) su: (a) da na ceIu imaju Iice odgovomo za svoje potcinjene; (b) da
imaju odreden znak za razIikovanje koji se moze uociti na odstojanju; (c) da otvoreno
253
SKRIPTA:
nose oruzje; (d) da se pri svojim djeIovanjima pridrzavaju ramih zakona i obicaja.
268 Doktrina komandne odgovomosti pominje se u brojnim instrumentima, posebno
u nekim vojnim zakonima i primcnicima iz XVII vijeka. Posebno treba pomenuti
EngIeski ratni zakon (5nglis& LaDDes o-Dar%E Prirucnik svedskog kraIja Gustava i
Madarski vojni prirucnik. Znacajan pravni napredak u ovoj obIasti napravIjen je
tokom XIX vijeka, za vrijeme americkog gradanskog rata (1861-1865). Doktrina
komandne odgovornosti se pojaviIa u Liberovom zakonu (.Lieber *ode%, ciji je ciIj
bio da na neki nacin reguIise vodenje borbenih aktivnosti tokom gradanskog rata.
Medutim, u tom zakonu nije ekspIicitno pomenuta ova doktrina, aIi je kod
komandanta
277 U sustini, Komisija je utvrdiIa da je Jamasita bio odgovoran za postupke
japanskih vojnih snaga na ostrvu, na osnovu toga to je on bio gIavnokomandujuci
tim snagama, a nije preduzeo nikakve mjere da sprijeci i
306 "SIuzbeni Iist SFRJ - Medunarodni ugovori i drugi sporazumi" broj 50/70.
Konvencija o nezastarijevanju ratnih zIocina i zIocina protiv covjecanstva usvojena
je 26. novembra 1968. godine u Njujorku, u originaIu na engIeskom, francuskom,
kineskom, ruskom i spanskom jeziku, i to RezoIucijom koju je usvojiIa GeneraIna
skupstina UN-a donesenoj na 1727. pIenamoj sjednici o izvjestaju Treceg komiteta
(A/7342 i Corr. 1) 2391 (XXIII). Prema cIanu I ove konvencije, ne postoji vremensko
zastarijevanje u pogIedu sIjedecih zIocina bez obzira na datum kada su pocinjeni: (a)
ratni zIocini prema definiciji u PoveIji Medunarodnog vojnog suda, Nimberg, od 8.
avgusta 1945. godine, potvrdenoj u rezoIucijama 3 (I) od 13. februara 1946. godine i
95 (I) od 11. decembra 1946. godine, koje je usvojiIa GeneraIna skupstina UN-a, a
narocito "teski prestupi" nabrojani u Zenevskim konvencijama od 12. avgusta 1959.
godine o zastiti zrtava rata; (b) zIocini protiv covjecanstva biIo da su pocinjeni u
doba rata iIi u doba mira prema defmiciji u PoveIji Medunarodnog vojnog suda,
Nimberg, od 8. avgusta 1945, kao sto je potvrdeno u rezoIucijama 3 (I) od 13.
februara 1946. godine i 95 (I) od 11. decembra 1946. godine, koje je usvojiIa
GeneraIna skupstina UN-a, protjerivanje putem oruzanog napada iIi okupacije i
nehumana djeIa koja proisticu iz poIitike apartheida, kao i zIocin genocida shodno
defmiciji datoj u Konvenciji o sprecavanju i kaznjavanju zIocina genocida iz 1948.
godine, cak i kad takva djeIa ne predstavIjaju povredu domaceg zakona zemIje u
kojoj su izvrsena. U sIucaju da se pocini biIo koji od zIocina pomenutih u cIanu I,
odredbe ove konvencije primjenjuju se na predstavnike drzavne vIasti iIi na
pojedince koji, kao gIavni akteri iIi kao saucesnici ucestvuju u izvrsenju iIi koji
neposredno podstrekavaju dmga Iica da pocine biIo koji od pomenutih zIocina iIi koji
kuju zavjem da ih pocine, bez obzira na stepen pocinjenog zIocina, kao i na
predstavnike drzavne vIasti koji toIerisu vrsenje tih zIocina Flan BB%# Isto tako, drzave
ugovomice ove konvencije obavezuju se da
343 Komentari krivicnih/kaznenih zakona u BiH, str. 589.
348 Istina, ovakvoj defmiciji agresije moze se prigovoriti da, iz krivicnopravnog ugIa
posmatrano, ne sadrzi nista o samoj radnji izvrsenja ovog krivicnog djeIa, preduzetoj
od strane pojedinca. Naime, tom defmicijom nije odredeno koje Iice (na kojoj
funkciji) u drzavi agresoru i kojim konkretnim radnjama cini krivicno djeIo agresije.
Ovo je jedno od pitanja kojima se bavi Posebna radna grupa osnovana od strane
Skupstine drzava cIanica Rimskog statuta. Na medusesijskom sastanku ove grupe
odrzanom u Lihtenstajnu od 8. do 12. juna 2006. godinc razmatrano je i ovo pitanje.
U posebnom izvjestaju sa ovog sastanka kao jedan od prijedIoga u vezi sa ovim
pitanjem navodi se da bi obiIjezje ovog krivicnog djeIa, u verziji na engIeskom jeziku,
mogIo gIasiti: "Gor t&e purpose o- t&e present Statute, a person commits a Hcrime o-
aggression " D&en, being in a position e--ectivel) to
359 Ambicioznost uspostave medunarodne jurisdikcije i njena nuznost vidi se iz
254
SKRIPTA:
dijeIova preambuIe Rimskog statuta ICC u kojima se konstatuje da su svi narodi
sjedinjeni zajednickim vezama, da su tokom vijeka miIioni djece, zena i muskaraca
biIi zrtve nezamisIivih okrumosti koji duboko potresaju savjest covjecanstva, da je
370 kuIic, str. 302.
389 urdic - Jovasevic, str. 27.
419 Do sredine 1938. godine svega 18 drzava je potpisaIo Konvenciju o borbi protiv
terorizma, dok je samo
dovede do nesporazuma iIi zato sto bi za unutrasnje pravosude mogIo da bude tesko
da prikupi dokaze. RazIog za odstupanje mogu da budu i druge sIicne okoInosti; (c)
zIocini izvrseni iIi koji su prouzrokovaIi posIjedice u vise
432 Ovaj sud je formiran OdIukom americkog komandanta za DaIeki istok, generaIa
DagIasa Makartura - radi sudenja japanskim vojnim i poIitickim rukovodiocima za
zIocine izvrsene na DaIekom istoku.
443 kuIic, str. 40.
474 Dragovic, Nada: Dijamanti za zIocin, 'ToIitika", Beograd, 2. juI 2006.
godine, str. 2.
475 Horvatic, str. 295.
481 Kambodza je izraziIa spremnost da nastavi sa gonjenjem po novom zakonu, i to
sa ucescem iIi bez ucesca UN-a. Vanredna vijeca imaju tri stepena: (1) pretresno
vijece (pet sudija), (2) zaIbeni sud (sedam sudija) i (3) vrhovni sud (devet sudija).
Kambodzanske sudije ce u svim vijecima biti u vecini, dok ce ostaIa mesta
popunjavati medunarodne sudije. Sva sudijska postavIjenja obavice kambdzanski
Vrhovni savjet za sudstvo, s tim da ce medunarodne sudije imenovati po preporuci
generainog sekretara Ujedinjenih nacija. Vanredna vijeca ce biti nadiezna za sudenje
rukovodecim pripadnicima Crvenih Kmera, i to za povrede kambodzanskog prava,
medunarodnog humanitamog prava i obicaja, kao i medunarodnih konvencija koje
priznaje Kambodza. Vremenska nadieznost je ogranicena na period od 17. apriIa
1975. do 6. januara 1979. godine.
499 Ovaj termin ima vise znacenja (npr. guardian ad litem, judge ad litem%# U odnosu
na organ suda, termin ad litem oznacava sudiju koji u tom svojstvu ucestvuje samo
u posebnom predmetu iIi u odredenom broju predmeta iz nadIeznosti suda, pri cemu
ad litem sudija nema isti poIozaj kao druge sudije tog suda. O terminu ad litem vidjeti
vise na http://en.wikipedia.org/wiki/Ad_Iitem.
517 Ako se nekaznjavanje zabranjuje zakonom iIi ako de -acto nekaznjavanje
preovIadava kod Iica odgovornih za teske povrede Ijudskih prava, zrtvama je jako
tesko da vode djeIotvoran pravni postupak s ciIjem dobijanja pravedne i
odgovarajuce odstete. Prema navodima Radne grupe UN-a za prinudne iIi
nedobrovoIjne nestanke, ucinioci krsenja Ijudskih prava, biIo da su oni civiIna iIi
vojna Iica, ispoIjice jos vecu neodgovomost ukoIiko ne odgovaraju pred sudom, a
nekaznjavanje moze samo navesti zrtve takvih postupaka da pribjegnu vidovima
samopomoci i preuzmu zakon u svoje ruke. Prema izvjestaju g. ?&ea van ;ovena o
pravu na restituciju, kompenzaciju i rehabiIitaciju zrtava teskih povreda Ijudskih
prava, "u socijaInoj i poIitickoj kIimi gdje preovIadava nekaznjavanje, pravo zrtava na
odstetu za teske povrede Ijudskih prava i osnovnih sIoboda moze vrIo Iako da
postane iIuzorno. Tesko je pojmiti da sistem pravde koji se brine za prava zrtava,
moze u isto vrijeme ostati ravnodusan i inertan prema teskim prekrsajima
pociniIaca". No, strazburska masinerija za zastitu Ijudskih prava moze nametnuti
zemIjama cIanicama duznost da nadgIedaju, ispituju i krivicno gone. Odsustvo
istrage moze predstavIjati povredu cIana 13 EKLJP (pravo na djeIotvoran pravni
Iijek), kao sto je zakIjuceno u predmetu Akso) protiv ?urske, A)din protiv ?urske iIi
:a)a protiv ?urske# U predmetu :ilic protiv ?urske, ESLJP je smatrao da su "zahtjevi
cIana 13 siri od proceduraInih zahtjeva cIana 2 da se sprovede djeIotvoma istraga".
"Kada rodbina ima
255
SKRIPTA:
osnove za spornu tvrdnju da je zrtva biIa nezakonito ubijena u okoInostima za koje
postoji odgovornost drzave, pojam cIana 13 povIaci, osim ispIate naknade ako je to
prikIadno, detaIjnu i djeIotvornu istragu koja moze dovesti do identifikacije i
kaznjavanja odgovornih". Prema tome, cini se da pojam "djeIotvornog pravnog
Iijeka" povIaci zahtjev krivicne odgovomosti.
538 Sve Iijekove koje prepise ijekar po izboru pritvorenika iIi koje je pritvoreni imao
priiikom prijema u pritvorsku jedinicu, davace gIavni Ijekar zatvora - domacina iIi
cIan njegovog osobIja.
539 Moze se zatraziti poseban rezim ishrane iz vjerskih iIi zdravstvenih
razIoga.
*78
/3$ Bbidem, str# 12#
604 Vidjeti Izvjestaj o primjeni zakona o krivicnom postupku u sudovima u BiH,
Misije 85;S-a u BiH, od 17. decembra 2004. godine. NaIazi se na DDD#oscebi&#org#
610 UspostavIjanje OdjeIjenja prvi put je predIozeno na sastanku Upravnog odbora
Savjeta za provodenje mira (12. juna 2003. godine), a biIo je i predmet razgovora
izmedu ICTY i Ureda visokog predstavnika za BiH (OHR) u toku 2003. i 2004. godine.
2"$ Bbidem#, str. 377.
714 Ovo pravo je biIo predmet brojnih rasprava pred ESLJP. Na to upucuje cinjenica
da se najveci broj predmeta koje prima ESLJP odnosi upravo na duzinu trajanja
postupka preko "razumnog roka". Kao osnovnu svrhu uvodenja ovog pojma EKLJP
navodi osiguranje pravne sigumosti, odnosno omogucavanje dovoIjno brzog
ijesavanja predmeta pred sudovima, cime se stranci omogucava da ne bude predugo
pod optuzbom, a time i neizvjesnosti u pogIedu svog pravnog statusa.
727 Znacajan doprinos formiranju i ucvrscenju tog pravnog standarda daIo je
tradicionaIno stanoviste common laD da nijedan drzavni organ nije ovIascen
okrivIjenog ispitivati o krivicnom djeIu bez njegove privoIe. Punu afirmaciju
"priviIegij od samooptuzivanja" postigao je u okviru pravnog naceIa "pretpostavke
nevinosti okrivIjenog". Vidjeti Krapac, dr Davor.: EngIeski krivicni postupak, Zagreb,
1995, str. 52.
734 SafferIing, C.J.M.: Towards an IntemationaI CriminaI Proceedure, Oxford,
"Oxford University Press", 2001, str. 73.
".2 Bbidem
759 "Pravicno sudenje", prirucnik, Fond za humanitamo pravo, Beograd,
2000, str. 109.
863 Prije donosenja odIuke ICC, tuziIac od ICC moze zatraziti ovIascenje da: (a)
provede nuzne istrazne korake koje navodi cIan 18 stav 6; (b) uzme izjavu iIi iskaz
svjedoka iIi dovrsi prikupIjanje i ispitivanje dokaza koje je zapoceIo prije izvrsenja
osporavanja i (c) u saradnji s reIevantnim drzavama sprijeci bjekstvo Iica za koja je
tuziIac vec zatrazio naIog za hapsenje na osnovu cIana 58.
918 RaduIovic, str. 191.
!. Bbidem#
993 Drzava izdrzavanja kazne dostavice drzavi izricanja kazne sve informacije koje
se ticu izdrzavanja
kazne: (a) kada smatra da je izdrzavanje kazne istekIo, (b) ako osudeno iice pobjegne
prije isteka kazne iIi (c) ako
1000 ZamoIjena drzava moze propisane mjere nadzora priIagoditi svom krivicnom
zakonodavstvu, aIi one ne smiju, po svom trajanju i prirodi, biti strozije od onih
mjera koje je propisaIa drzava moIiteIjica. Samo drzava moIiteIjica ima ovIascenje
ocijeniti da Ii je deIinkvent udovoIjio propisanim usIovima.
256
SKRIPTA:
[1] Za ovu granu prava se koristi niz razIicitih termina: medudrzavno, medunarodno
javno krivicno pravo, naddrzavno, supranacionaIno, univerzaIno krivicno pravo. U
angIosaksonskom pravu se uobicajeno koristi izraz "Bnternational criminal laDVidjeti
MiIenkovic, dr SIobodan: O nazivu medunarodnog krivicnog prava, "JugosIovenska
revija za medunarodno pravo", Beograd, broj 3/78, str. 299-314.
[2] ejovic, dr Bora: Krivicno pravo, Opsti dio, Beograd, 2002, str. 51-52.
[3] Jovanovic, dr Ljubisa: Krivicno pravo, Opsti dio, Beograd, 1995, str. 16.
[4] ZIataric, str. 24.
[5] Stojanovic, str. 3.
[6] RaduIovic, str. 18.
[7] Bbidem, str. 21.
[8] Stojanovic, dr Zoran: Medunarodni krivicni sud - sukob prava i poIitike, JRKPK,
Beograd, broj 1/97, str.
30.
[10] Bbidem, str. 21 i 22.
[11] Najuproscenije receno, pod medunarodnim privatnim pravom podrazumijevamo
sistem pravnih praviIa koja se primjenjuju u privatnopravnim odnosima sa
eIementom inostranosti (Jezdic, dr MihajIo: Medunarodno privatno pravo, I, Beograd,
1973, str. 3 i Varadi, dr Tibor: Medunarodno privatno pravo, Novi Sad, 1990, str. 37).
PoSto se ovdje radi o konkurenciji primjene zakona razIicitih drzava, doIazi do
sukoba zakona, a norme kojima se taj sukob ijesava nazivaju se koIizionim
normama.
I.J I*idem, str# /#
[14] Avramov, dr SmiIja, Kreca, dr MiIenko: Medunarodno javno pravo, Beograd,
1996, str. 7.
[15] RaduIovic, str. 15 i 16.
[16] to se tice medunarodnih krivicnih djeIa u sirem smisIu, moze se reci da su ona
brojna, jer se pod tim pojmom podrazumijevaju sva ona ponasanja za ciju
inkriminaciju u nacionaInim krivicnim zakonodavstvima je posebno zainteresovana
medunarodna zajednica. U ova krivicna djeIa spadaju, na primjer, medunarodno
krijumcarenje droga, medunarodni terorizam, transnacionaIni organizovani kriminaI,
korupcija, medunarodno krijumcarenje zena i djece radi vrsenja prostitucije i dr. U
teoriji se istice kako danas "prema medunarodnom pozitivnom pravu u
medunarodne zIocine spadaju: piratstvo na otvorenom moru, ropstvo i trgovina
robIjem i agresija, te zIocini koji su u nadIeznosti ICC, tj. genocid, zIocini protiv
covjecnosti i ratni zIocini". Pri tome se navodi i to da ovaj razvoj "jos nije dovrsen u
pogIedu zIocina medunarodnog terorizma i torture (mucenja) kao posebnog djeIa", te
ukazuje na mogucnost da "u daIjem razvoju trgovina drogama i psihotropnhn
materijama takode stekne gornja obiIjezja medunarodnog ziocina" (Degan-Pavisic,
str. 183).
[17] Horvatic, str. 298.
[18] I samom medunarodnom pravu se dugo osporavaIo pravno svojstvo, pa mu se
pristupaIo kao pseudopravnoj discipIini (o tome sire ZIataric, str. 24). Negacija
pravne prirode medunarodnom pravu baziraIa se najcesce na cinjenici sto mu
nedostaje eIemenat prinude koji pravo cini pravom (vidi Lukic, dr Radomir: Pravna
priroda medunarodnog prava, "JugosIovenska revija za medunarodno pravo",
eograd, broj 3/55, str. 357-378). Medutim, svi teoretski, pa i poIiticki argumenti
kojima se pokusava osporiti IegaIitet i Iegitimitet novih sadrzaja medunarodnog
krivicnog prava i posebno medunarodne jurisdikcije, zamjenjuju se sve esce
raznim novim obIicima ustupaka u korist tih sadrzaja (Horvatic, str. 298 i 299). Pri
tome, preovIadava svijest o potrebi zajednistva i nuznoj gIobaIizaciji u
257
SKRIPTA:
suprotstavIjanju takvim ponasanjima koja su po brojnosti i pogubnosti zIo za cijeIo
covjecanstvo i ugrozavaju iIi unistavaju najvece vrijednosti i opsta dobra Ijudske
civiIizacije. To su zasigumo oni zIocini na koje se odnosi do sada dostignuti nivo
pravnog obIikovanja zamisIi o univerzaInosti medunarodnog krivicnog prava -
genocid, zIocini protiv covjecnosti, ratni zIocini i zIocin agresije (iz Statuta ICC), aIi i
jos neki, kao npr. transnacionaIni organizovani kriminaI i s njim najcesce povezana
krivicna djeIa, posebno ona koja se odnose na opojne droge i druge psihotropne
materije, vatreno oruzje, municija i ekspIozivne materije, trgovinu Ijudima,
krijumcarenje migranata, tzv. pranje novca, korupciju i sI.
[19] Nije samo sporna priroda medunarodnog prava uopste, nego i
medunarodnog krivicnog prava. Medutim, "svakim danom sve vise nagomiIani
krivicnopravni probIemi sa eIementom inostranosti zahtijevaju da se ova discipIina
uzdigne na nivo samostaIne grane prava koja ce sve svoje probIeme tretirati u jednoj
sistematskoj cjeIini, anaIogno tradicionaInoj pravnoj grani medunarodnog privatnog
prava. Za izdizanje na nivo samostaInosti vec odavno su ispunjeni usIovi koji se
inace traze da bi jednu disciptinu mogIi tretirati naucnom discipIinom. Prijc svega,
postoji dovoIjna koIicina pravnih probIema i pravnih normi koje ih rjesavaju u
medunarodnoj vezi. NadaIjc, vec su izgradeni osnovni principi na kojima pociva ova
grana nauke i kao trece nesporan je teorijski i prakticni interes za ovom discipIinom"
(RaduIovic, str. 17).
[20] Avramov-Kreca, str. 343-344.
[21] Ranije konfrontacije u pogIedu suverenosti drzava cIanica medunarodne
zajednice u podrucju krivicnopravne materije staIno se umanjuju, i to kako poIitickim
djeIovanjima, tako i naucnim tumacenjima tog odnosa. Rigoroznost,
beskompromisnost, nepopustIjivost i okoijeIa principijeInost u insistiranju na
neprikosnovenom suverenitetu drzava u materijaInom i procesnom krivicnom pravu i
kompetencijama iskIjucivo domaceg krivicnog pravosuda za sva krivicna djeIa na
koja se primjenjuju naceIa teritorijaIiteta, pasivnog i aktivnog personaIiteta, reaIno iIi
univerzaIno naceIo i sI. postaje neprihvatIjiv izuzetak u savremenim medunarodnim
odnosima (Horvatic, str. 298).
[22] Lukic, IV, str. 368.
[23] U pozitivnom odredivanju pojma suverenosti oden, pored ovIascenja na
donosenje zakona, iznosi i druga ovIascenja drzavne viasti. U ta ovIascenja spadaju:
pravo na vodenje rata i zakIjucenje mira, pravo na organizovanje drzavnog aparata,
pravo na vrhovnu sudsku vIast, pravo pomiIovanja, pravo (boIje reci obaveza) svih
podanika na vjeraost i posIusnost, pravo na kovanje novca i propisivanje
jedinstvenih mjera i tegova, te pravo na propisivanje poreza. O Bodenovom ucenju
vidjeti vise u. Lukic, IV, str. 359 - 379.
[24] Prvi pisani izvori medunarodnog krivicnog prava, nastaIi u dragoj poIovini XIX
vijeka, sadrze i propise ratnog prava. Prvi od njih je Pariska dekIaracija o
pomorskom pravu iz 1856. godine, muItiIateraIni sporazum o miru posIije Krimskog
rata u kome je Rusija u ratu sa Turskom i njenim saveznicima pretrpjeIa poraz. Iza
toga je usvojena Zenevska konvencija o zastiti ranjenika (1864.) posIije francusko-
austrijskog rata i bitke kod SoIferina u sjevernoj ItaIiji (1859.) kada je na ratistu ostaIo
oko 40.000 ranjenih i mrtvih. Godine 1868. usvojena je Petrogradska dekIaracija o
zabrani upotrebe sredstava koja uvecavaju patnje Ijudi izbacenih iz stroja. BriseIska
dekIaracija iz 1874. godine reguIise prava i obaveze sukobIjenih strana u ratu itd.
3 Kittichaisaree, str. 4-6.
[26] Najznacajniji uticaj na razvoj medunarodnog humanitamog i krivicnog prava u
srednjem vijeku je izvrsio Hugo Grocijus, poIazeci od svoje prirodnopravne teorije. U
djeIu "De iure belli ac pacis libri tres" iz 1625. godine on je anaIizirao rat, praviIa
objave i vodenja rata i ratne zIocine kojima se krse ova praviIa. ZaIagao se za
uspostavIjanje odredenih praviIa koja se moraju postovati kako za zapocinjanje tako
258
SKRIPTA:
i za vodenje rata, pri cemu je cak i u ratu zabranjena upotreba nedozvoIjenih
sredstava borbe (urdic- Jovasevic, str. 26).
[27] Izraz ,apsoIutno" vodi porijekIo iz Iatinskog jezika u kom, kao pridjev, absolutus
znaci: potpun, savrsen; neogranien#
[28] Kittichaisaree, str. 5.
[29] Devetnaesti vijek predstavIja prekretnicu u razvoju medunarodnog krivicnog
prava. Tako je 1856. godine donijeta Pariska dekIaracija o pomorskom pravu koja je
sadrzavaIa praviIa o bIokadi i zapIjeni na moru. Za vrijeme Americkog gradanskog
rata (1861-1865) Opstom naredbom broj 100 americkog predsjednika Abra&ama
Linkolna, od 24. avgusta 1863. godine, prokIamovan je zakonik koji je predstavIjao
pokusaj da se izvrsi kodifikacija praviIa i obicaja rata. Potom je 1864. godine (posIije
iskustava NapoIeonovih ratova i Krimskog rata, odnosno posiije bitke kod SoIferina)
donijeta Zenevska konvencija o poboIjsanju sudbine vojnih ranjenika u ratu, i to na
inicijativu Drustva javne koristi koje kasnije prerasta u Medunarodni komitet
Crvenog krsta. Petrogradska dekIaracija iz 1868. godine zabranjuje upotrebu u ratu
sredstava koja nepotrebno povecavaju patnju Ijudi, kao sto su ekspIozivna zrna
tezine manje od 400 grama. Godine 1874. donesena je riseIska dekIaracija koja
reguIise prava i obicaje rata, a kojom se pozivaju zemIje potpisnice da se uzdrze od
nehumanih postupaka u sIucaju vodenja rata.
[30] Opsirnije MiIojevic, dr Momir: ProbIemi medunarodnog krivicnog prava i
pravosuda, predgovor, u knjizi "Medunarodno krivicnopravna pitanja i Haski
tribunaI", projekat "Srbija - pravna drzava", Pravni fakuItet, Beograd, 1997, str. 7-9.
[31] 8pimije Gran< Ker-elL ?&e -ort) da)s o- (usa 4agk =eD Mork, Second Printing,
!!"C Bntroduction,
p#,#
[32] Avramov-Kreca, str. 345.
[34] Pojedini autori vezuju pocetak stvaranja ove grane prava za ime postgIosatora
BartoIusa (1314-1357), a drugi za ime Huga Grocijusa (1583-1645), hoIandskog
poIiticara, teoIoga, pravnika i knjizevnika. BartoIus je razvio i sistematizovao
doktrinu da se uciniIac krivicnog djeIa podvrgava i sudu i pravu mjesta izvrsenja
krivicnog djeIa, jer je prvenstveni zadatak drzave da uredi stanje na svom podruciju.
Hugo Grocijus je u svom djeIu 4e iure belli ac pacis (1625) razvio teoriju vazenja
teritorijaInog principa dobrovoIjnog prenosenja prirodnih prava na svoju drzavu,
pristankom na posIusnost. Strance je drzava mogIa kazniti samo na temeIju
prirodnog prava, s obzirom na to da oni nisu ucestvovaIi u stvaranju te drzave.
Drzava mjesta izvrsenja krivicnog djeIa imaIa je ius puniendi i mogIa je da trazi
ekstradiciju iIi kaznjavanje od druge drzave.
[35] ire Markovic, MiIan: Medunarodna krivicna djeIa i razvoj medunarodnog
krivicnog prava, "JugosIovenska revija za medunarodno pravo", eograd, broj 1/72,
Beograd, str. 1-6.
[36] U vezi sa terminom
t4
tribunaI" treba ukazati na potrebu njegovog razIikovanja od
termina "sud", o cemu se ponekad ne vodi dovoIjno racuna. S tim u vezi, Degan i
Pavisic s pravom ukazuju kako je "tribunaI" izraz koji je "uopsteno rezerviran za
medunarodne sudove koji imaju privremeni <naaj iIi usko specijaltiranu nadleinost
(nas kurziv), poput npr. Medunarodnog tribunaIa za pravo mora sa sjedistem u
Hamburgu". Suprotno ovom izrazu, isticu daIje ovi autori, izraz "sud" se u nazivima
upotrebIjava za sudove koji su ustanovIjeni s namjerom da budu stalni i sa irokom
nadle>noNu" (nas kurziv). Kao primjer medunarodnih sudova ti autori isticu
Medunarodni sud pravde u Hagu, mada insistiraju na tome da u nazivu ovog suda ne
treba upotrebIjavati rijec "pravde", jer bi to podrazumijevaIo da postoje i "sudovi
krivde", zatim Evropski sud za Ijudska prava u Strazburu, Americki sud za Ijudska
prava u San Hozeou (Kostarika) i Sud evropskih zajednica u Luksemburgu (Degan-
259
SKRIPTA:
Pavisic, str. 9).
[37] Istina, neka praviIa medunarodnog krivicnog prava nastaIa su i prije ovoga.
Takav primjer pruza nam piratstvo na otvorenom moru kao medunarodno krivicno
djeIo, cije ucinioce, na osnovu naceIa univerzaIiteta, ima pravo goniti svaka drzava
svijeta. Medutim, ovo medunarodno krivicno djeIo nastaIo je obiajnim putem.
Brijan- KeIogov pakt od 27. avgusta 1928. godine obavezuje drzave potpisnice da
sve svoje nesporazume ijesavaju samo mirnim putem, pri cemu su te drzave ovim
paktom osudile i odbaciIe rat i pribjegavanje ratu kao sredstvu ijesavanja
medunarodnih nesporazuma. No, taj pakt ne sadrzi biIo kakvu inkriminaciju.
[38] Prvo ekspIicitno pominjanje zIocina protiv mira (vezano za cIan 85 Trece
zenevske konvencije) uciniIa je Privremena revoIucionama vIada Juznog Vijetnama
priIikom pristupanja Zenevskim konvencijama (oktobra 1973. godine). Prema toj
rezervi, "ratni zarobIjenici kojima bi biIo sudeno i koji bi biIi osudivani za zIocine
agresije, zIocine genocida iIi ratne zIocine i zIocine protiv covjecnosti prema
principima koje je ustanovio Nirnberski sud - nece uzivati priviIegije koje pruzaju ove
konvencije". Ovakav priIaz je nasao mesto i u radnim
dokumentima priIikom izrade ProtokoIa I i II. Stav DR Vijetnam je ponovIjen
podnosenjem dokumenta u vidu prijedIoga priIikom rasprave o cIanu 42 (u novom
tekstu cI. 43 i 44) Nacrta protokoIa I od 1974. godine. U njemu je predIozeno da se
status ratnog zarobIjenika uskrati Iicima koja su pociniIa "agresivne ratove" i
"zIocine protiv mira" i uhvaceni "/u -lagrant-C Opsirnije Joncic, mr VIadan: ZIocin
protiv mira i status ratnih zarobIjenika, "Medunarodno krivicnopravna pitanja i Haski
tribunaI", projekat "Srbija - pravna drzava", Pravni fakuItet, Beograd, 1997, str. 83-89.
31 PaIevic, mr MiIan: Znacaj nirnberskih dokumenata za konsoIidaciju pravnog
pojma genocida, "Pravni zivot", Beograd, broj 12/05, str. 399.
[40] Pojedini autori smatraju da zIocini protiv covjecnosti ne predstavIjaju novu
kategoriju medunarodnih deIikata, vec su subIimacija najveceg broja od njih. Najvise
sIicnosti ova grupa zIocina ima sa ratnim zIocinima, koji su predvideni u haskim
ratnim konvencijama. Profesor Markovic zIocine protiv covjecnosti tretira kao
"zavrsnu tacku" vec postojeceg prava (Markovic, M.: Medunarodna krivicna djeIa,
"JugosIovenska revija za medunarodno pravo", Beograd, broj 1/65, str. 39). Isto se
moze reci za zIocine protiv mira.
[41] PaIevic, mr MiIan: Znacaj nirnberskih dokumenata za konsoIidaciju pravnog
pojma genocida, op. cit., str. 399.
[42] U vrijeme definisanja i uvodenja zIocina protiv covjecnosti, u Statutu
Nirnberskog tribunaIa se nije znaIo ne samo za genocid, vec za biIo koje drugo djeio
protiv covjecnosti.
[43] Koncepti genocida i zIocina protiv covjecnosti sIuze zastiti vitaInih interesa
covjeka koji mogu biti ugrozeni razIicitim vidovima protivpravnih akata. Medutim,
izmedu njih postoji i sustinska razIika: zIocin protiv
genocida je namjera usmjerena na unistenje koIektiva u cjeIini iIi samo jednog
njegovog dijeIa, i to na rasnoj, vjerskoj iIi nacionaInoj osnovi. Koncept zIocina protiv
covjecnosti je mnogo siri od koncepta genocida. Uz to, iz okvira zIocina protiv
covjecnosti, pored genocida, kasnije su se definisaIa i mnoga druga medunarodna
krivicna djeIa (npr. aparthejda, ropstva i izazivanja rasne i vjerske diskriminacije).
PaIevic, mr MiIan: Znacaj nirnberskih dokumenata za konsoIidaciju pravnog pojma
genocida, op. cit.,
str. 400.
[45] Autorima Statuta je biIo dobro poznato da se zIocin protiv covjecosti moze vrsiti
i nezavisno od ratnih okoInosti. Potvrda za to su im biIi zIocini izvrseni u Njemackoj,
od doIaska nacista na vIast (1933) do 1. septembra 1939. godine, koji se uzima kao
zvanican datum pocetka Drugog svjetskog rata. Ti zIocini (Statut ih oznacava kao
predratne zIocine) su vrseni u skIopu sveobuhvatnijeg pIana nacista, koji se odnosio
260
SKRIPTA:
na ostvarivanje tri najvaznije tacke njihovog poIitickog programa, objeIodanjenog u
februaru 1920. godine u Minhenu. Rijec je o: (1) ujedinjenju svih Nijemaca u VeIiku
Njemacku (sto je podrazumijevaIo potpunu reviziju medunarodnog poretka i
ponistenje odIuka Versajskog i Sen-Zermenskog mirovnog ugovora iz 1919. godine);
(2) ostvarivanju potpune dominacije arijevske rase u Njemackoj i (3) prosirenju
zivotnog prostora za prehranu i koIonizaciju viska stanovnistva Njemacke ("prodor
na istok" i zauzimanje zitnica istocne i jugoistocne Evrope). Operativni pIan nacista
je na internom pIanu podrazumijevao. (1) ucvrscivanje prigrabIjene poIiticke vIasti
(kroz eIiminaciju poIiticke opozicije nacistickom rezimu; putem zabrane rada
pojedinih stranaka; ukidanjem prava na poIiticko organizovanje; formiranjem Iogora
za poIiticke neistomisIjenike; sprovodenjem represije nad cIanovima drugih
poIitickih organizacija i sindikata, ukIjucujuci i poIiticki motivisana ubistva itd.) i (2)
sprovodenje rasisticke poIitike (koja se ogIedaIa, izmedu ostaIog, i u oduzimanju
drzavIjanstva, imovine, rusenju kuItumih i vjerskih objekata, zastrasivanju i
ubistvima pripadnika jevrejske zajednice i drugih "nizih rasa" i grupacija u
Njemackoj). "Opsta ocjena predratnih zIocina sveIa bi se na konstataciju o njihovoj
poIitickoj, rasnoj i vjerskoj motivisanosti koja je determinisana karakterom
postavIjanih ciIjeva nacistickog rukovodstva. Oni su cinjeni u skIopu sireg pIana za
ostvarivanje povoIjnih vojnopoIitickih i ekonomskih usIova za intemacionaIizaciju
njemackog pitanja'. Zato se po svojoj kvaIitativnoj, ideoIoskoj i ciIjnoj utemeIjenosti
oni ne rezIikuju od zIocina izvrsenih u ratnim usIovima. Naprotiv, izmedu njih postoji
visok stepen kauzaIiteta i kompIementamosti." (PaIevic, mr MiIan: Znacaj nimberskih
dokumenata za konsoIidaciju pravnog pojma genocida, op. cit., str. 402).
[46] "Nimberska presuda i dokumenti o genocidu", "SIuzbeni Iist SRJ", eograd,
1992, str. 40.
[47] PaIevic, mr MiIan: Znacaj nimberskih dokumenata za konsoIidaciju pravnog
[47] Treba reci da su presude ovog tribunaia, prema cIanu 26 Statuta, biIe konacne,
tj. protiv njih nije biIa dozvoIjena zaIba.
[48] Sovjetski sudija Nikicenko je izdvojio svoje misIjenje, jer je smatrao da tri
osIobadajuce presude, kao i kazna dozivotnog zatvora (za RudoIfa Hesa), nisu
pravicne (on se zaIagao za osudu trojice osiobodenih i smrtnu kaznu Hesu). Pored
toga, ovaj sovjetski sudija je bio misIjenja da su Generaitab i Vrhovna komanda
njemackih oruzanih snaga (Ke&rmac&t) takode moraIi da budu progIaseni za
zIocinacke organizacije.
[49] U Nirnbergu su vodeni i procesi protiv istaknutih pravnika nacisticke Njemacke.
Americki vojni sud je (3. i 4. decembra 1947. godine) objavio tzv. nirnberku presudu
pravnicima, s tim da je 12 vodecih njemackih predstavnika pravosuda (sudija,
drzavnih tuziIaca i drugih saradnika pravosudne uprave) osudeno na kazne od
dozivotnog zatvora do zatvora od pet godina, dok ih je cetvoro osiobodeno optuzbi.
[50] SkuIic, str. 45.
[51] ire VasiIijevic, VIadan: Sudenje pred medunarodnim vojnim sudom u
Nimbergu i razvoj medunarodnog krivicnog prava, "JugosIovenska revija za
medunarodno pravo", Beograd, broj 3/71, str. 305-334.
[52] ire VasiIijevic, VIadan: Vracanje jednom raskrscu medunarodnog krivicnog
prava, "JugosIovenska revija za medunarodno pravo", Beograd, broj 3/77, str. 267-
295.
[53] Statut ICTY usvojen 25. maja 1993. (rezoIucija 827), s izmjenama od 13. maja
1998. (rezoIucija 1166), s izmjenama od 30. novembra 2000. (rezoIucija 1329), s
izmjenama od 17. maja 2002. (rezoIucija 1411), s izmjenama od 14. avgusta 2002.
(rezoIucija 1431) i s izmjenama od 19. maja 2003. godine (rezoIucija 1481).
[54] Jones - PowIes, str. 4.
[55] Kao i Statut ICTY, i Statut ICTR mijenjan je i dopunjavan nekoIiko puta, i to
261
SKRIPTA:
rezoIucijama Savjeta bezbjednosti 1165 (30. apriI 1998), 1329 (30. navembar 2000) i
1411 (17. maj 2002). RezoIucijom 1165 omoguceno je osnivanje treceg pretresnog
vijeca. U tu svrhu izmijenjeni su cI. 10, 11 i 12 Statuta ICTR. RezoIucijom 1329
povecan je broj sudija u zaIbenim vijecima ICTY i ICTR "kako bi omogucio
medunarodnim tribunaIima da svoj rad sto brze privedu kraju". U skIadu s tim,
izmijenjeni su cI. 11,12 i 13 Statuta ICTR. RezoIucija 1411 bavi se samo pitanjem
dvostrukog drzavIjanstva sudija. Ian 11 Statuta je izmijenjen i dodat mu je stav 2.
[56] Opsimije Scharf, MichaeI P.: The SpeciaI Court for Sierra Leone, ASIL Insght
("American Society of InteraacionaI Law", oktobar 2000).
[57] Kriangsak Kittichaisaree: Ibidem, p. 27.
[58] Do 14. novembra 2005. godine 100 drzava postaIe su cIanice Rimskog statuta.
Od tog broja 27 je africkih drzava, 12 azijskih, 15 iz Istocne Evrope, 21 iz Latinske
Amerike i Kariba, a 25 su zapadnoevropske i druge drzave. O ovome vise vidjeti na
&ttpL//DDD# icc-cpi# int/asp/statesparties# &tml#
[59] Sajt Rimskog statuta ICC je &ttpL//DDD#un#org/laD/icc, a sajt KoaIicije za ICC
&ttpL//DDD#igc#org/icc#
[60] Kada to kazemo imamo u vidu da se iz ove odredbe moze zakIjuciti kako Statut,
u stvari, medunarodnim krivicnim djeIom naziva najteze djeIo koje izaziva
zabrinutost citave medunarodnc zajednicc.
-8
[61] Rimski statut, po prvi put nakon Nirnberskog statuta, kodifikuje zIocine protiv
covjecnosti u muItiIateraInom sporazumu. Nimberski i Tokijski statut, kao i statuti
ICTY i ICTR, sadrze spisak postupaka koji predstavIjaju zIocine protiv covjecnosti, a
Rimski statut je prosirio spisak dodavsi sIjedece: prisiIna premjestanja stanovnistva,
teska oduzimanja fizicke sIobode, seksuaIno ropstvo, prisiInu prostituciju, prisiInu
trudnocu, prisiInu steriIizaciju iIi biIo koji dmgi vid seksuaInog nasiIja koje ima
pribIiznu tezinu; progoni na poIitickoj, rasnoj, nacionaInoj, etnickoj, kuItumoj,
vjerskoj, poInoj iIi dmgoj osnovi koja je univerzaIno priznata kao nedopustena po
medunarodnom pravu; prisiIni nestanci i zIocin aparthejda. Ova definicija obuhvata i
opstu odredbu: "druge necovjecne postupke sIicnog karaktera kojima se namjemo
nanosi teska patnja, iIi ozbiIjne povrede tjeIesne prirode iIi ostecenja psihickog iIi
fizickog zdravIja" Ovo zasigumo ostavIja prostora da se obuhvate i neki neuvrsceni
zIocini. ICC ce imati nadIeznost za takve zIocine, biIo da su oni pocinjeni u oruzanim
sukobima iIi u mim i bez obzira na to da Ii su pocinioci drzava iIi nedrzavni akteri. Iz
ovog proistice da se, npr. za "mucenje" (Ian 7 stav 1 tacka (f)), ICC udaIjava od
definicije sadrzane u cIanu 1 Konvencije o mucenju koja zahtijeva ukIjucivanje
drzave.
[62] Sud ima nadIeznost za ratne zIocine pocinjene i u medunarodnim kao i
nemedunarodnim oruzanim sukobima. Ovaj spisak obuhvata sve postupke
zabranjene zajednickim cIanom 3 i aspekte ProtokoIa II. Ovo je dobar napredak,
narocito ako uzmemo u obzir da je danas vecina sukoba unutrasnje prirode. On ne
obuhvata sve zabrane sadrzane u ProtokoIu II, aIi ekspIicitno ukIjucuje posebna, do
sada neobuhvacena djeIa, poput seksuaInog iIi poInog nasiIja; popisa iIi regrutacije
djece mIade od 15 godine iIi njihovog koriscenja za aktivno ucesce u
neprijateIjstvima; medunarodnih napada protiv osobIja... materijaIa, jedinica iIi voziIa
angazovanih u pruzanju humanitame pomoci iIi u misijama cuvanja mira. Moze se
smatrati da je, u odredenoj mjeri, sirok spisak krivicnih djeIa sadrzanih u Statutu,
koji zapravo predstavIjaju ratne zIocine. Prihvatanje odredenih postupaka pocinjenih
u nemedunarodnim sukobima kao ratnih zIocina (cime oni spadaju u nadIeznost ICC)
odraz je onoga sto je vec postaIo praviIo po obicajnom pravu.
[63] Degan-Pavisic, str. 12.
[64] Ovakve eIemente ne sadrze statuti medunarodnih krivicnih tribunaIa za bivsu
JugosIaviju, odnosno za Ruandu, niti su ih poznavaIi tribunaIi u Nimbergu i Tokiju.
262
SKRIPTA:
8H Ovakav zakIjucak proiziIazi i iz cinjenice da, pored namjere, uciniIac mora
djeIovati: s ciIjem da doprinese zIocinackom djeIovanju iIi zIocinackoj svrsi grupe
kada takvo djeIovanje iIi svrha podrazumijeva izvrsenje krivicnog djeIa iz nadIeznosti
ICC iIi sa znanjem o namjeri grupe (kojoj pomaze) da izvrsi zIocin.
[67] DakIe, to mogu biti i civiIna Iica ako imaju stvarnu vIast i komandu nad
odredenim vojnim formacijama koje su uciniIe neko od krivicnih djeIa iz nadIeznosti
ICC.
[68] U toj tacki DekIaracije biIo je odredeno da zakon smije predvidati samo kazne
koje su strogo i ocigIedno nuzne, te da niko ne smije biti kaznjen osim na osnovu
ispravno primijenjenog zakona, usvojenog i o&narodovanog prije nego to je
prestup uinjen#
[69] OdIuka Predsjednistva BiH o ratifikaciji i tekst Konvencije objavIjeni su u
"SIuzbenom gIasniku BiH" broj 6 - dodatak Medunarodni ugovori, od 11. maja 2006.
godine. Treba reci da citirana odredba Konvencije nije i jedina obaveza koju, na
osnovu Konvencije, BiH ima u vezi inkriminacije pojedinih djeIa vezanih za
kiberneticki kriminaI. Pored navedene, postoji jos nekoiiko obaveza inkriminacije,
kao sto su kvaIifikovanje krivicnih djeIa nezakonitog presretanja, kompjuterskog
faIsifikovanja, zioupotrebe uredaja i dr. Istina, u domacem krivicnom zakonodavstvu
vec postoje odredena krivicna djeIa iz ove obIasti, kao sto su krivicna djeIa
neovIascenog uIazenja u zasticenu kompjutersku bazu podataka, odnosno krivicno
djeio upada u kompjuterski sistem, koja su propisana u krivicnom zakonodavstvu
RepubIike Srpske (vidjeti cI. 238 i 271 Krivicnog zakona RepubIike Srpske). U
Krivicnom zakonu Federacije BiH ovim krivicnim djeIima posvecena je posebna
gIava (XXXII) zakona, u okviru koje je propisano vise krivicnih djeIa (npr. ostecenje
racunarskih podataka i programa - cIan 393, racunarska prevara - ian 395,
racunarska sabotaza - cIan 398 i dr.). I Krivicni zakon Brcko Distrikta propisuje ovu
grupu krivicnih djeIa (Giava XXXII, cI. 387-392 tog zakona).
[70] OdIuka o ratifikaciji konvencije, kao i tekst konvencije, objavIjeni su u
"SIuzbenom gIasniku BiH" broj 4 dodatak Medunarodni ugovori, od 21. apriIa 2006.
godine.
[71] RaduIovic, str. 24 i 25.
[72] Drzave priznaju da medunarodni ugovori i obicajno medunarodno pravo
predstavIjaju izvore medunarodnog prava i da su, kao takva, obavezujuca za njih.
Poznavanje praviIa obicajnog medunarodnog prava moze da bude od koristi u
mnogim situacijama, kad je potrebno pozivanje na obicajno medunarodno pravo.
Ovo je posebno vazno u radu sudova i medunarodnih organizacija. Od sudova se
cesto zahtijeva da primjenjuju obicajno medunarodno pravo. Ovo je, na primjer,
sIucaj u ICTY, koji, u skIadu sa cIanom 3 svog statuta, ima nadIeznost nad krsenjem
prava i obicaja ratovanja. Pored toga, u mnogim zemIjama, obicajno medunarodno
pravo je izvor nacionaInog prava i presude koje donose domaci sudovi se mogu
pozivati na njega. Obicajno medunarodno pravo je, takode, reIevantno u radu
medunarodnih organizacija i u tom smisIu ono uopsteno predstavIja pravo koje
obavezuje sve drzave cIanice. U sIucaju krsenja, medunarodno humanitamo pravo
se moze provoditi dipIomatskim sredstvima, kao sto su mjere koje usvaja Savjet
bezbjednosti UN-a.
[73] Prema stavu 2 istog cIana tatuta, naprijed citirana odredba ne ogranicava
pravo Suda da jedan spor rjesava e, ae@uo et bono (na osnovu pravicnosti) ako
pamicne stranke na to pristanu.
[75] Stojanovic, dr Zoran: Ad&oc tribunaI za bivsu JugosIaviju i medunarodno
krivicno pravo, op. cit., str. 3.
[76] Kao izvore ne navodimo statute ad &oc tribunala, jer se oni odnose samo na
263
SKRIPTA:
odredene drzave i ograniceno vrijeme
[77] U akte regionaInog karaktera spadaju i Evropska konvencija o sprecavanju
mucenja i nehumanih iIi ponizavajucih kazni iIi postupaka iz 1987. godine, Evropska
konvencija o ekstradiciji iz 1957. godine, Dodatni protokoIi uz Evropsku konvenciju o
ekstradiciji iz 1975. i 1978. godine, Evropska konvencija o medusobnom pruzanju
pravne pomoci u krivicnim stvarima iz 1959. godine, Dodatni protokoI uz Evropsku
konvenciju o pruzanju pravne pomoci u krivicnim stvarima iz 1978. godine, Evropska
konvencija o prenosu postupaka u krivicnim stvarima iz 1972. godine, Konvencija o
transferu osudenih Iica iz 1983. godine, Konvencija o pranju novca, pretresu, zapIjeni
i konfiskaciji imovinske koristi pribavIjene krivicnim djeIom iz 1990. godine,
Konvencija o zastiti zivotne sredine putem krivicnog prava iz 1998. godine, Evropska
konvencija o nadzoru usIovno osudenih iIi usIovno osIobodenih Iica iz 1964. godine,
Evropska konvencija o medunarodnim posIjedicama oduzimanja prava na voznju
motornog voziIa iz 1976. godine i dr.
[78] Za medunarodno krivicno pravo najvaznije su muItiIateraIne konvencije od
kojih neke datiraju jos iz XIX vijeka. Tako je 1841. godine skIopIjen u Londonu
medunarodni ugovor izmedu pet drzava Evrope po kojem se trgovina robIjem
izjednacava sa gusarstvom.
[79] Degan-Pavisic, str 31.
[80] Obicajna praviIa mozemo podijeIiti i na tzv. univerzaIna obicajna praviIa koja
vezuju sve cIanice medunarodne zajednice i regionaIna koja vezuju samo zemIje
jednog regiona.
[81] Pored prava sadrzanog u medunarodnim ugovorima kao sto su cetiri Zenevske
konvencije iz 1949. godine i njihovi Dodatni protokoIi, obicajno medunarodno
humanitarno pravo predstavIja gIavni izvor praviIa koja se primjenjuju u vrijeme
oruzanog sukoba. Dok se pravo sadrzano u medunarodnim ugovorima zasniva na
pisanim konvencijama, obicajno medunarodno humanitarao pravo izvodi se iz
prakse pojedinih drzava kako je to iskazano u, na primjer, vojnim prirucnicima,
drzavnom zakonodavstvu iIi zvanicnim izjavama. PraviIo se smatra ' obavezujucim
obicajnim medunarodnim humanitamim pravom ukoIiko odrazava siroko
rasprostranjenu, reprezentativnu i jednoobraznu praksu drzava prihvacenu kao
pravo. MeduvIadina grupa strucnjaka za zastitu zrtava rata, koju je okupiIa
svajcarska vIada, sastaia se u Zenevi u januaru 1995. godine i usvojiIa niz preporuka
usmjerenih ka poboIjsanju postovanja medunarodnog humanitamog prava. U
Preporuci II predIaze se da se MKCK pozove da sacini izvjestaj o obicajnim praviIima
medunarodnog humanitamog prava koja se primjenjuju u medunarodnim oruzanim
sukobima i oruzanim sukobima koji nemaju medunarodni karakter, te da se taj
izvjestaj dostavi zemIjama potpisnicama Konvencija i nadIeznim medunarodnim
organima. Krajem 1995. godine, 26. Medunarodna konferencija Crvenog krsta i
Crvenog poIumjeseca prihvatiIa je ovu preporuku i zvanicno daIa mandat MKCK da
pripremi izvjestaj o obicajnim praviIima medunarodnog humanitarnog prava.
Istrazivanje je obaviIo pravno osobIje MKCK, te desetine strucnjaka koji su
predstavIjaIi razIicite regione i pravne sisteme, ukIjucujuci i naucne radnike i
specijaiiste iz vIada i medunarodnih organizacija. Strucnjaci su sagIedaIi praksu u
gotovo 50 zemaIja sirom svijeta, kao i u medunarodnim izvorima, kao sto su
Ujedinjene nacije, regionaIne organizacije i medunarodni sudovi i tribunaIi. Gotovo
deset godina kasnije, 2005. godine, nakon sveobuhvatnog istrazivanja i opseznih
konsuItacija sa strucnjacima, objavIjena je studija o obicajnom medunarodnom
humanitamom pravu. Studiju su urediIi 'ean-(arie 9enckaerts iz Pravnog odjeIa
MKCK i Louise 4osDald-;eck sa Instituta za medunarodne studije i Univerzitetskog
centra za medunarodno humanitamo pravo u Zenevi. *ambridge 6nivesit) Pressje
objavio ovu studiju.
Dok se u pravu sadrzanom u medunarodnim ugovorima ne zabranjuju izricito napadi
264
SKRIPTA:
na civiIne objekte u oruzanim sukobima koji nemaju medunarodni karakter, takva
zabrana nzviIa se u okviru obicajnog medunarodnog prava. Vazno je da su sve
strane u sukobu, ne samo drzave vec i pobunjenicke grupe, na primjer, obavezane
obicajnim medunarodnim humanitamim pravom koje se odnosi na unutrasnje
oruzane sukobe. Konacno, obicajno medunarodno humanitamo pravo moze biti
korisno i u sIucaju koaIicijskog ratovanja. Savremeni oruzani sukobi cesto
obuhvataju koaIicije drzava. Kada drzave koje sacinjavaju jednu takvu koaIiciju
nemaju iste obaveze prema medunarodnim ugovorima jer te ugovore nisu
ratifikovaIe, obicajno medunarodno humanitamo pravo predstavIja ona praviIa koja
su zajednicka za sve cIanice koaIicije. Ta praviIa mogu se smatrati za minimaIni
standard priIikom sacinjavanja zajednickih praviIa vojnog djeIovanja iIi za usvajanje
odredenih poIitika.
1,0 Avramov-Kreca, str. 56.
I3/J Bbidem, str# /"#
1.2 Degan-Pavisic, str. 41.
#. Bbidem, str#1#
1.4 Stojanovic, str. 18.
[90] Rangiranje opstih pravnih naceIa kao izvora medunarodnog prava je predmet
raznih poIemika. Tako, zastupnici skoIe prirodnog prava isticu da se na ovaj nacin
odstupa od strogog pozitivizma i da se ustupak daje ideji prirodnog prava. S druge
strane, oni koji stoje na poziciji pravnog pozitivizma, smatraju da i kad su u pitanju
opsta pravna naceIa, ona se moraju zasnivati na sagIasnoj voIji drzava. Ovdje se ne
radi o primjeni pojedinacnog pravnog praviIa, nego o iznaIazenju zajednickih
eIemenata u grupi praviIa koja reguIisu jedno odredeno pitanje u unutrasnjim
pravnim porecima drzava cIanica medunarodne zajednice i tu se sudija ne pojavIjuje
u uIozi zakonodavca i tvorca novih praviIa medunarodnog prava, nego je njegov
zadatak da putem uporednog metoda istrazivanja sistematise vazeca praviIa
unutrasnjih poredaka koja se odnose na odredeno pitanje i da tu odabere ono sto je
zajednicko (Avramov, dr SmiIja i Kreca, dr MiIenko, Medunarodno javno pravo,
Beograd, 1996, str. 52). Uvodenje opstih praviIa kao izvora medunarodnog prava, s
jedne strane, posIjedica je jos uvijek evidentne nepotpunosti medunarodnog
poretka, a, s druge strane, zabrane "odricanja od pravosuda", jer medunarodni sud,
1.9 Istina, u vezi s tim se istice da "...medunarodno krivicno pravo i nacionaIna
krivicna prava evropskih kontinentaInih drzava naceIo zakonitosti ne shvataju
jednako: medunarodno krivicno pravo tumaci ga vrIo rastezIjivo, a nacionaIna prava
strogo". Takode se istice kako "Rimski statut donosi sada vaznu novost. Na mjesto
dotadasnjeg sirokog poimanja naceIa zakonitosti svojstvenog medunarodnom
krivicnom pravu, on u cIanovima 22-24 to naceIo odreduje na nacin koji je uobicajen
u krivicnim zakonodavstvima evropskih kontinentaInih zemaIja, tj. izricito ga
propisuje u svim njegovim aspektima...". (Josipovic-Krapac-NovoseIec, str. 96).
[92] Kaseze, str. 80 i 82.
[93] Lukic, II, str. 505 i 507.
[94] Iako su prema Statutu sudska praksa i doktrina stavIjeni u istu ravan, oni se ne
mogu isto vrednovati. Znatno veci znacaj ima sudska praksa. UIoga doktrine je biIa
znacajnija u prosIosti, kada pravni poredak nije bio jos dovoIjno izgraden. Danas se
uIoga doktrine ugIavnom svodi na anaIizu i ukazivanje na sIabosti pozitivnih normi, a
moze da se javi kao jedan od ciniIaca podobnih da uticu na formiranje stava suda u
konkretnom sIucaju, odnosno na sIobodno sudijsko rasudivanje (RaduIovic, str. 30).
Na taj nacin, nauka razjasnjava prirodu, karakter, sadrzinu i znacaj razIicitih
materijaInopravnih i procesnopravnih instituta medunarodnog krivicnog prava,
ukazujuci na moguce nedostatke postojecih rjesenja i predIazuci istovremeno
265
SKRIPTA:
njihovu izmjenu iIi dopunu kako bi biIa kvaIitetnija i efikasnija u konkretnim
sIucajevima iz prakse (urdic-Jovasevic, str. 41).
[97] Kao u sIucaju pomenute Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije iIi
Konvencije o kibemetickom kriminaIu.
[99] Kada se ova cinjenica ima u vidu, onda odredba iz cIana 4a) KZBiH tesko da se
moze primijeniti u praksi. Prema toj odredbi, cI. 3 i 4 ovog zakona (koji govore o
naceIu zakonitosti i vremenskom vazenju krivicnog zakona) ne sprecavaju sudenje iIi
kcnjavanje biIo kojeg Iica za biIo koje cinjenje iIi necinjenje koje je u vrijeme kada je
ucinjeno predstavIjaIo krivicno djeIo u skIadu s opstim naceIima medunarodnog
prava. To bi pretpostavIjaIo situaciju u kojoj domace zakonodavstvo ne inkriminise
odredenu radnju kao krivicno djeIo, aIi ona to svojstvo ima prema opstim naceIima
medunarodnog prava. Medutim, probIem koji se moze pojaviti u ovoj situaciji se
svodi na to da takva naceIa medunarodnog prava, upravo zato sto su naela, ne
mogu propisivati niti propisuju kaznu, a njeno odmjeravanje u okviru opsteg
minimuma i maksimuma iz domaceg krivicnog zakonodavstva bi tek tada, zbog
sirokog raspona, vodiIo u arbitremost.
[100] Tako je cIanom 106 ove konvencije, radi obezbjedenja pravicnog sudenja,
propisano da svaki ratni zarobIjenik ima pravo, pod istim usIovima kao i pripadnici
oruzanih snaga siIe koja drzi zarobIjenikc, da protiv svake presude koja se njega tice
uIozi zaIbu radi ukidanja iIi preinacenja presude iIi ponovnog sudenja. Stoga bi
predstavIjaIo krsenje praviIa medunarodnog prava, u smisIu navedenog krivicnog
djeIa, ako bi neki vojni starjesina visokog ranga naredio da se ratni zarobIjenik pod
njegovom kontroIom sprijeci u ostvarivanju ovog svog prava.
[102] Ovaj stav izrazen je u paragrafu 539 presude 1CTY u sIucaju broj 1T-95-16-T,
ICTY T.Ch.II. Izvor: http://www.un.org/icty/kupreskic/triaIc2/judgement/kup-tj000114e-
5.htm.
[103] Za izraz "Pripremni radovi" u praksi, narocito stranoj, cesto se koristi francuski
izraz "?ravaDc preparatoires". Tako cini i ICTY u svojim odIukama. Vidjeti, npr,
presudu ovog tribunaIa u predmetu Tadic, sIucaj broj IT-94-1-A, strana 119, paragraf
303 presude, na adresi http: //www. un.org/icty/bhs/cases /tadic/judgements/990715/
tad-aj990715.pdf.
13 Ova konvencija je potpisana 23. marta 1969. godine u Becu, a stupiIa je na snagu
27. januara 1980. godine. Bivsa JugosIavija je biIa njena Ianica, a do 1. januara
2005. godine ovu konvenciju je ratifikovaIo 98 drzava.
,3R U odIucivanju o ovom pitanju Statut odreduje eIemente koje ICC mora uzeti u
obzir pri ocjeni spremnosti drzave na gonjenje nekog Iica za krivicna djeIa iz
nadIeznosti ICC. Ti eIementi propisani su u cIanu 17 stav 2 Statuta.
[106] Ovu grupu krivicnih djeIa ne sadrze entitetska krivicna zakonodavstva ni
Krivicni zakon Brcko Distrikta
[107] Ni ovu grupu krivicnih djeIa ne sadrze entitetska krivicna
zakonodavstva ni Krivicni zakon Brcko Distrikta.
[108] Entitetska krivicna zakonodavstva i Krivicni zakon Brcko Distrikta ne sadrze
odredbe o komandnoj odgovornosti.
[109] Zakon je objavIjen u "SIuzbenom gIasniku BiH" broj 15/06.
[110] Ovo krivicno djeIo propisano je Zakonom o izmjenama i dopunama KZBiH.
Zakon je objavIjen u "SIuzbenom gIasniku BiH" broj 55/06.
[111] Vidjeti cI. 200-202 Krivicnog zakona Federacije BiH, cI. 299-301
Krivicnog zakona RepubIike Srpske i cI. 197-199 Krivicnog zakona Brcko Distrikta.
[112] Navedena presuda moze se naci na http://64.233.183.104/search?q=cache:i
266
SKRIPTA:
6LSPWUdQ8J: www. 1 aw.berkeIey edu/facuIty/
[113] Ovo posIjednje naceIo u teoriji se naziva princip zastupnicke sudbenosti.
Vidjeti Degan- Pavisic, str. 130-132.
[114] NadIeznost sudova trece drzave moze se ostvariti na osnovu kIauzuIe o
univerzaInoj nadIeznosti iz vazeceg sporazuma iIi na osnovu odredbe domaceg
zakona kojom se uspostavIja praviIo vanteritorijaIne nadIeznosti za teske zIocine po
medunarodnom zakonu. Prema navodima g. 'oineta iz njegovog izvjestaja o
nekaznjavanju uciniIaca povreda Ijudskih prava, "u odsustvu ratifikacije na osnovu
koje bi se mogIa primijeniti kIauzuIa o univerzaInoj nadIeznosti na zemIju u kojoj je
ucinjena povreda, drzave mogu preduzeti prakticne mjere u domacem
zakonodavstvu kako bi se uspostaviIa vanteritorijaIna nadIeznost za teze zIocine po
medunarodnom pravu ucinjene van njene teritorije koji po svojoj prirodi spadaju u
djeIokrug ne samo domaceg krivicnog prava vec i medunarodnog krivicnog sistema
koji ne priznaje koncept granica". Neke drzave su svojim sudovima daIe cak i
univerzaInu nadIeznost za ratne zIocine ucinjene u medunarodnim oruzanim
sukobima koji nemaju karakter medunarodnih. UostaIom, drzave su vec obavezane
da pruze pomoc, u skIadu s Principima GeneraIne skupstine UN-a iz 1973. godine o
medunarodnoj saradnji u vezi s pritvorom, hapsenjem, izrucivanjem i kaznjavanjem
Iica krivih za rame zIocine i zIocine protiv covjecanstva.
I/J Bbidem#
[116] Bbidem#, str. 385.
[117] Bbidem, str. 391.
[118] Bbidem, str. 395 i 396.
[119] Odredbom stava 1 ovog cIana, kako cemo vidjeti, obuhvacena su krivicna djeIa
na koja se primjenuje reaIno iIi zastitno naceIo.
[120]1 u ovom sIucaju odredba stava 1 istog cIana obuhvata krivicna djeIa na koja se
primjenjuje reaIno iIi zastitno naceIo.
[122] To su, na primjer, sIjedeca krivicna djeIa: napad na ustavni poredak
(cIan 156), ugrozavanje teritorijaIne cjeIine (cIan 157), podrivanje vojne i odbrambene
moci (cIan 161), oruzana pobuna (cIan 162), ubistvo predstavnika najvisih institucija
BiH (cIan 167) i dr.
[123] S tim u vezi u ovim komentarima se kaze: "Ako se ima u vidu ovakva priroda
ovih djeIa, Fmisli se na djela i< take c% - naa opaska% onda je unosenje krivicnih
djeIa koja je BiH obavezna kaznjavati prema propisima medunarodnog prava, kao i
nekih drugih, u ovu odredbu pogresno. Primjenu naseg krivicnog zakonodavstva za
ova djeIa trebaIo je obezbijediti u okviru univerzaInog principa...". Vidjeti: Komentari
krivicnih/kaznenih zakona u BiH, Knjiga I, Sarajevo, 2005, str. 93.
[124] Opste je misIjenje da i obicajno pravo predvida postojanje univerzaIne
nadIeznosti za veIiki broj obIasti u koje spadaju ropstvo i trgovina Ijudima, zIocini
protiv covjecnosti i genocid. Mucenje je nespomo zIocin koji spada unutar
univerzaIne nadIeznosti po obicajnom medunarodnom pravu. Moze se tvrditi da je
zabrana mucenja sama po sebi norma opsteg medunarodnog prava i da ima karakter
norme ius cogens# Jedna od posIjedica osobine ius cogens, koju je medunarodna
zajednica daIa zabrani mucenja, jeste da svaka drzava ima pravo da ispita, krivicno
goni i kaznjava iIi izmci pojedince optuzene za mucenje koji se naIaze na teritoriji
pod njenom nadIeznoscu. Komitet UN-a protiv mucenja smatrao je da, u pogIedu
mucenja, ova obaveza postoji bez obzira na to da Ii je drzava ratifikovaIa Konvenciju
protiv mucenja UN-a, jer postoji "opste praviIo medunarodnog prava koje treba da
obaveze sve drzave da preduzmu djeIotvorne mjere za sprecavanje mucenja i
kaznjavanje takvih postupaka", podsjecajuci na principe nimberske presude i na
UniverzaInu dekIaraciju o Ijudskim pravima. Ovo stanoviste je zauzeo i FederaIni sud
SAD-a u predmetu Gilartiga protiv Pena-Brala, gdje se on progIasio nadIeznim uprkos
267
SKRIPTA:
injenici da se mucenje odigraIo van granica SAD, a mucenje je pocinio strani
drzavIjanin nad stranim drzavIjaninom jer "(mucenje) krsi univerzaIno prihvacene
norme medunarodnih propisa o Ijudskim pravima, bez obzira na drzavIjanstva
strana...".
[125] UniverzaIna nadIeznost je najkontroverznija od teorija nadIeznosti i dozvoIjava
svakoj zemIji da sudi biIo kome za zIocine protiv medunarodnog prava. Univerzaina
nadIeznost je priznata na neki nacin i PraviIom 11 bis PraviInika o postupku i
dokazima ICTY po kome je svaka drzava koja ima nadIeznost i koja je "spremna i
dovoIjno pripremIjena da prihvati takav sIucaj", kvaIifikovana da joj bude ustupIjen
predmet po praviIu 11 bis#
16 http://www.un.org/Depts/Ios/convention_agreements/texts/uncIos/part7.htm
[127]http://www.icrc.org/ihI.nsf/7c4d08d9b287a42I41256739003e636b/fe20c3d903ce27
e3c.Iste obaveze za drzave cIanice predvidene su i u cIanu 50 Druge konvencije,
cIanu 129 Trece konvencije i u cIanu 146 etvrte konvencije.
[128] Zakonsko bice ovog krivicnog djeIa gIasi: "Ko upotrebom fizicke siIe iIi
prijetnjom upotrebe fizicke siIe pokusa da promijeni ustavni poredak BiH iIi da
svrgne njene najvise institucije, kaznice se kaznom zatvora najmanje pet godina".
[129] Domaci sud, da podsjetimo, moze primjenjivati samo krivicno zakonodavstvo
svoje drzave, a ne i krivicno zakonodavstvo strane dizave.
[130] Ovdje bi se trebaIo raditi o potpunom identitetu koji je, u primjeru kojim se
koristimo, nemoguce ostvariti, jer svaka drzava svojim krivicnim zakonodavstvom
stiti samo svoj ustavni poredak, a ne i ustavni poredak strane drzave.
[131] Odgovarajuce odredbe o ovom naceIu propisane su i u entitetskim zakonima o
krivicnom postupku i Zakonu o krivicnom postupku Brcko Distrikta.
[132] akIe, ne doIazi u obzir primjena ovog cIana ako se radi o krivicnom djeIu koje
je u nadIeznosti redovnog suda u nekom od entiteta iIi Brcko Distrikta, niti Sud iH
tada moze odIucivati o ovom pitanju. Ono se u takvom sIucaju moze postaviti pred
nadieznim sudom u entitetu, koji postupa u skiadu sa entitetskim zakonom o
krivicnom postupku (onim dijeIom tog zakona kojim je uredeno ovo naceIo). U vezi
sa tim zakonima, isticemo kako Zakon o krivicnom postupku rcko Distrikta, u
sustini, ima ista ijesenja kao i cIan 412 ZKPiH (i numeracija cIana je ista). Zakon o
krivicnom postupku RepubIike Srpske (cIan 423), odnosno Zakon o krivicnom
postupku Federacije BiH (cIan 433), u osnovi ovo naceIo takode ureduju na nacin na
koji je to ucinjeno u ZKPBiH, s tom razIikom sto prema tim zakonima do ustupanja
moze doci ne samo za krivicna djeIa za koja je zakonom propisana kazna zatvora do
deset godina, vec i za sva krivicna djeIa ugrozavanja javnog saobracaja.
[133] Ovu konvenciju ratifikovaIo je Predsjednistvo BiH na sjednici odrzanoj 5.
februara 2002. godine. OdIuka o ratifikaciji i tekst Konvencije objavIjeni su u
"SIuzbenom gIasniku BiH" - dodatak Medunarodni ugovori, broj 3/02.
[134] urdic - Jovasevic, str. 50 i 51.
[135] DakIe, nije receno "mjera uperena"
[136] Komentari krivicnih/kaznenih zakona u BiH, str. 586.
[137] Tekst ove konvencije objavIjen je u "SIuzbenom Iistu SFRJ" -
Medunarodni ugovori, broj 9/85.
U "SIuzbenom gIasniku BiH" broj 26/98 Ministarstvo inostranih posIova BiH objaviIo
je treci pregIed medunarodnih muItiIateraInih ugovora kojima je BiH postaIa cIanica i
koje primjenjuje kao sukcesor bivse SFRJ.
[138] Opsirnije Srzentic, NikoIa i Stajic, dr AIeksandar: Krivicno pravo,
Opsti i posebni dio, Sarajevo, 1968., str. 71-74.
[139] Lazarevic, str. 123.
[140] U vezi sa terminom vinost istice se kako se on "u nasoj krivicnopravnoj teoriji
koristi od pocetka dvadesetog vijeka" te da je "nastao kao prevod njemacke rijeci
"SchuId" (vid. predgovor M. Vesnica uz prevod udzbenika F. Lista iz 1902. godine), a
268
SKRIPTA:
najvjerovatnije pod uticajem ruskog jezika, u devetnaestom vijeku se koristio termin
"pripisivati u krivicu", "biti kriv". (Vidi Cenic, : Objasnjenja KazniteInog zakonika za
Knjazestvo Srbiju, u Beogradu, druga sveska, 1865.)." - Stojanovic dr Zoran: Krivicno
pravo, Opsti dio, XIII izdanje, Beograd, 2006, str. 154.
BiH ima aneks u kojem su navedeni medunarodni instrumenti za zastitu Ijudskih
prava (navedene i druge konvencije) koji imaju pravnu snagu ustavnih odredaba.
Lukic, I, str. 121.
[142] Sec. Papinianus - D. 16,3,24. - Ugovor neka bude strankama zakon.
,H4 Lukic, II, str. 232.
[144] Bbidem, str. 501 i 503.
[145] U teoriji se s pravom ukazuje da u sIucaju medunarodnog krivicnog djeIa
"...objekt zastite jeste covjecnost i medunarodno pravo", pri cemu pojam covjecnosti
podrazumijeva "...dobra iIi vrijednosti od opsteg civiIizacijskog interesa za cijeIu
medunarodnu zajednicu, za cijeIo covjecanstvo. Zatita covjecnosti znaci osiguranje
zastite osnovnih Ijudskih dobara kao sto su: zivot, tjeIesni integritet i zdravIje
covjeka, dostojanstvo Iicnosti, osnovna Ijudska prava i sIobode." (Petrovic, dr
BorisIav i Jovasevic, dr Dragan: Krivicno/kazneno pravo BiH, Opsti dio, Sarajevo,
2005, str. 130).
87 Ti nizi pojmovi u ovom sIucaju su upravo bica posebnih medunarodnih krivicnih
djeIa.
[147] Lukic, III, str. 221.
mBbidem#
[150] urdic - Jovasevic, str. 54.
[151] Istina, u sIucaju Statuta SpecijaInog suda za Sijera Leone vidjeIi smo kako je
propisana mogucnost krivicnog gonjenja maIoIjetnih uciniIica krivicnih djeIa iz
nadIeznosti tog suda. Ovakvo ijesenje naIagaIa je cinjenica, specificna za gradanski
sukob u ovoj zemIji, da je veIiki broj djece bio sistematski regrutovan i obucavan za
izvrsenje krivicnih djeIa. Prema tom statutu, samo Iica koja su, u vrijeme kada su
uciniia neko od krivicnih djeIa iz nadIeznosti ovog tribunaIa, biIa mIada od 15 godina
ne mogu podIijegati krivicnoj odgovornosti, dok Iicima izmedu 15 i 18 godina
TribunaI, ako utvrdi njihovu krivicnu odgovomost, ne moze izreci zatvorsku kaznu,
vec neku od mjera koje su taksativno propisane Statutom.
[152] Krivicni zakon BiH u cIanu 76 stav 1 propisuje mogucnost izricanja i vaspitnih
preporuka maIoIjetnom uciniocu krivicnog djeIa, ako se radi o krivicnom djeIu s
propisanom novcanom kaznom iIi kaznom zatvora do tri godine. Medutim, imajuci u
vidu prirodu i tezinu medunarodnih krivicnih djeIa, u tom zakonu za ova krivicna
djeIa propisane su kazne zatvora iznad ove granice tako da se za njih ne mogu izreci
vaspitne preporuke. Inace, tc preporuke se izricu bez prethodnog vodenja sudskog
postupka, sto je u skIadu sa cIanom 40 stav 3 tacka b) Konvencije o pravima djeteta.
I/1J lbidem#
[155] Kaseze, str. 222.
[157] Dzoun -PauIs, str. 178 i 179.
[158] Kaseze, str. 224.
[159] urdic-Jovasevic, str. 56.
[161] Kaseze, str. 227.
[162] U verziji na engIeskom jeziku citirana odredba Statuta gIasi:
"In accordance with this Statute, a person shaII be criminaIIy responsibIe and IiabIe
for punishment for a crime within the jurisdiction of the Court if that person:
Attempts to commit such a crime b) taking action t&at commences its execution b)
269
SKRIPTA:
means o- a substantial step, but the crime does not occur because of circumstanccs
independent of the person's intentions."
[163] Kaseze, str. 227.
2()6 Komentar Krivicnog zakona SocijaIisticke Federativne RepubIike JugosIavije,
trece izdanje, Beograd, 1986, str. 111 i 112. Isto to, u bitnom, navodi se i u
Komentarima krivicnih/kaznenih zakona u BiH, str. 167, tako sto se istice: "Eticka
vrijednost motiva je ireIevantna, jer dobrovoIjni odustanak nije eticki, vec psihoIoski
pojam. Stoga, odustanak moze biti moraIne prirode (npr. sazaIjenje, stid, probudena
savjest i sI ), aIi i ne mora, pa ce dobrovoIjni odustanak npr. od razbojnistva iIi
siIovanja postojati i onda kada se uciniIac priIikom susreta sa zrtvom upIasio i
pobjegao."
[165] Ovo krivicno djeIo propisano je u cIanu 177 stav 1 KZBiH, pod nazivom
protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijateIja.
[166] Pored ovih vidova prividnog ideaInog sticaja, u teoriji krivicnog prava navode
se i sIucajevi inkIuzije i aIternativiteta. Kod inkiuzije je rijec o posebnom obIiku
konsumpcije, posto se u ovom sIucaju odredeno krivicno djeIo, koje se ostvaruje
kroz neko teze krivicno djeIo, u odnosu na njega pojavIjuje kao sitno (bagateIno).
AIternativitet se pojavIjuje u dva obIika. U prvom je neko krivicno djeIo kao takvo
odredeno u dva iIi vise propisa, pa se uzima da su ostvarena obiIjezja krivicnog djeIa
iz onog propisa koji sadrzi kriminainopoIiticke razIogc radi kojih je djeIo ucinjeno.
Kod drugog obIika aItemativiteta, radnjom ucinioca ostvareno je vise kvaIifikovanih
obIika nekog krivicnog djeIa (npr. teskog ubistva), u kom sIucaju se uzima da postoji
onaj od tih obIika koji jc dominantniji.
2,0 Komentari krivicnih/kaznenih zakona u BiH, str. 297.
[169] Evo kako su ova Iica, na primjeru tac. 16 i 17 predmetne optuznice, biIa
optuzena:
"Tacka 16: Ubivsi iIi pomazuci i podrzavajuci ubistvo Musafera PuscuIa, Drago
Josipovic i VIadimir antic pociniIi su zIocin protiv covjecnosti kaznjiv prema cIanu 5
(a) (ubistvo) Statuta Suda. Tacka 17: Ubivsi iIi pomazuci i podrzavajuci ubistvo
Musafera PuscuIa, Drago Josipovic i VIadimir antic pociniIi su krsenje ratnog prava
i obicaja kaznjivo prema cIanu 3 Statuta Suda i priznato cIanom 3(1) (a) (ubistvo)
Zenevskih konvencija " Izvor: http:// www.un.org./ icty/bhs/ cases/ kupreskic
/indictment/kup-ai980209b.htm.
2 Taj stav zaIbenog vijeca izrazen ie u stavu 387 drugostepene odIuke i u engIeskoj
verziji, u kojoj cemo kurzivom nagIasiti vazna mjesta, gIasi: "
3
Addressing the issue
of cumuIative convictions under ArticIe 3 and ArticIe 5 of the Statute, the AppeaIs
Chamber recaIIs that in the JeIisic AppeaI Judgement, foIIowing the reasoning of the
CeIebici AppeaI Judgement, the AppeaIs Chamber &eld t&at cumulative convictions
under bot& Articles . and / are permissible# In CeIebici, the AppeaIs Chamber
articuIated a two-pronged test to be appIied to the question of cumuIative
convictions. It heId that... reasons of faimess to the accused and the consideration
that onl) distinct crimes ma) justi-) multiple convictions, Iead to the concIusion that
muItipIe criminaI convictions entered under different statutory provisions but based
on t&e same conduct are permissibIe onl) i- eac& statutor) provision involved &as a
materiall) distinct element not contained in t&e ot&er# An eIement is materiaIIy
distinct from another if it requires proof of a fact not required by the other. Where
this test is not met, the Chamber must decide in reIation to which offence it wiII enter
a conviction. This shouId be done on the basis of the principIe that the conviction
under the more specific provision shouId be upheId. Thus, if a set of facts is
reguIated by two provisions, one of which contains an additionaI materiaIIy distinct
eIement, then a conviction shouId be entered onIy under that provision. In 'elisic,
the AppeaIs Chamber, appIying the test set out in *elebici, stated: ...ArticIe 3
270
SKRIPTA:
requires a close link betDeen t&e acts o- t&e accused and t&e armed con-lictO this
eIement is not required by ArticIe 5. On the other hand, ArticIe 5 requires proof that
the act occurred as part o- a Didespread or s)stematic attack against a civilian
population, that eIement is not required by ArticIe 3. ?&us eac& Article &as an
element re@uiring proo- o- a -act not re@uired b) t&e ot&er# As a result, cumulative
convictions under bot& Articles . and / are permissiblbe." Izvor:
http://www.un.org/icty/kupreskic/appeaI/judgement/kup-aj011023e-8.htm. Imajuci u
vidu ovakvo shvatanje, zaIbeno vijece ICTY u predmetu Lavanska dolina je nasIo da
je Pretresno vijece pogrijesiIo kada je optuzene Josipovica i antica osIobodiIo od
optuzbe po tac. 17 i 19 optuznice, pa je prvostepenu presudu u tom dijeIu preinaciIo i
optuzene ogIasiIo krivim za oba navedena krivicna djeIa u sticaju.
[171] Citirano prema Dzouns-PauIs, str. 535.
2,4 Kittichaisaree, str. 68.
[173] Citirano prema Dzouns-PauIs, str. 535.
2,7 Vidjeti Stojanovic, mr SIobodan: 'oint criminal enterprise - zajednicki zIocinacki
poduhvat kao povreda prava optuzenog u postupku pred TribunaIom u Hagu,
"Branic", Beograd, broj 3-4/04, str. 131-151.
Na to ukazuje i Kittichaisaree, str. 237. Ovaj autor istice kako su se tokom vremena u
medunarodnom krivicnom pravu iskristaIisaIe dvije odvojene kategorije
ucestvovanja u krivicnom djeIu. Prvu kategoriju oznacava kao sai<vrioce i taj termin
se odnosi na sva Iica koja ucestvuju u zajednickom zIocinackom poduhvatu iIi pIanu
F"co-perpetrators participating in a joint criminaI enterprise or design"), a drugu kao
pomagace i Iica koja
2,9 Kaseze,str. 212-214.
[178] Bbidem, str. 214.
[179] Identicna odredba propisana je u cIanu 6 stav 1 ICTR, s tim sto se individuaIna
krivicna odgovornost moze odnositi samo na krivicna djeIa iz nadIeznosti tog
tribunaIa.
[180] http://www.un.org/icty/bhs/cases/tadic/judgements/990715/tad-aj990715b.p df.
78
[181] Kaseze, str. 218.
[182] Ibidem, str. 220 i 221.
I31J Bbidem#
[185] http://www.un.org/icty/bhs/cases/aIeksovski/judgements/990625/aIe-
tj990625.pdf.
[186] http://www.un.org/icty/bhs/cases/tadic/judgements/990715/tad-aj99
071 5b. pdf
[187] Vidjeti kuIic, dr MiIan: ObIici ucestvovanja u ostvarenju krivicnog djeIa -
(sa)izvrsiIastvo i saucesnistvo u Rimskom statutu, "Primjena medunarodnog
krivicnog prava u nacionaInim zakonodavstvima", Tara, 2005, str. 105-148.
[188] Stojanovic, str. 63 i 64.
[189] Iz postupka pojedinca koji predstavIja potvrdenu opasnost za cjeIokupnu
medunarodnu zajednicu, nuzno proiziIazi krivicna odgovomost tog pojedinca jer,
kako je navedeno u poznatom tekstu presude Nirnberskog tribunaIa, od 30.
septembra 1946. godine: "ZIocine protiv medunarodnog prava pociniIi su Ijudi, a ne
apstraktne organizacije i samo kaznjavanjem pojedinaca koji su pociniIi te zIocine,
odredbe medunarodnog prava mogu biti provedene "
[190] Opsimije Stojanovic, dr Zoran: Osnovi iskIjucenja krivicnog djeIa u
medunarodnom krivicnom pravu, Prvi medunarodni naucni skup "ReIevantna pitanja
medunarodnog krivicnog prava", Tara, 2003, str. 35-43.
[191] Tako se u cIanu 24 stav 1 KZBiH kaze: "=ije krivino djelo ono djeIo koje je
271
SKRIPTA:
ucinjeno u nuznoj odbrani", a u cIanu 25 stav 1 istog zakona da "=ije krivino djelo
ono djeIo koje je ucinjeno u krajnjoj nuzdi".
7.
[193] http://www.un.org/icty/bhs/cases/mucic/judgements/ceI-tj981116b.pdf.
[194] http://www.un.org/icty/bhs/cases/mucic/judgements/ceI-tj981116b.pdf.
Pretresno vijece kao primjere tih evropskih zemaIja navodi Francusku (New CriminaI
Code - odjeIjak 122), Njemacku (CriminaI Code - odjeIjak 21), ItaIiju (Code PenaI -
odjeIjak 89), a od vanevropskih zemaIja - Juznoafricku RepubIiku (Zakonik o
krivicnom postupku - odjeIjak 78 (7)).
[195] Kaseze, str. 193.
[197] Kaseze, str. 199.
[198] Bbidem, str. 201.
[199] Stojanovic, str. 41. Kada to istice ovaj autor se poziva i na A. Esera:
Commentary on the Rome Statute of the IntemationaI CriminaI Court (O. Triffterered),
Baden-Baden, 1999, str. 549.
102
I0$$J Bbidem#
[201] Kaseze, str. 259.
[205] U vezi sa tackom (d) cIana 31 Statuta, moramo istaci kako je neki strani autori
obraduju samo kao prinudu. Tako Kittichaisaree u svojoj knjizi "IntemationaI
CriminaI Law", kada izIaze o ovoj tacki Statuta, govori samo o prinudi (4uress) (str.
263-264), dok o krajnjoj nuzdi (=ecessit)) govori u onom dijeIu knjige u kom
obraduje ostaIe osnove za iskIjucenje krivicne odgovomosti (str. 273-275). Za razIiku
od njega, Kaseze smatra da su i krajnja nuzda i prinuda zajedno reguIisani
pomenutom tackom Rimskog statuta (Kaseze, str. 293). Mi smatramo da se cIan 31
stav 1 tacka (d) odnosi i na krajnju nuzdu i na prinudu, s tim sto se, kako smo rekIi, o
krajnjoj nuzdi radi ako opasnost potice od okoInosti van kontroIe Iica prema kojem je
upravIjena (aIineja (ii) navedene tacke), dok je o prinudi rijec ako prijetnja potice od
nekog Iica (aIineja (i) navedene tacke).
[206] http://www.un.org/icty/bhs/cases/erdemovic/judgements/971007/erd-
ajsomcdvh971007b.pdf.
*8.
[207] http://www.un.org/icty/bhs/cases/erdemovic/judgements/971007/erd-
ajsomcdvh971007b.pdf.
[209] U stvari, istice se kako su "...ti prigovori u praksi dosadasnjih
medunarodnih sudova biIi odbijani", kao i da je tesko "...povjerovati da bi ijedan od
njih mogao uspjeti kod Suda", pri cemu se misIi na ICC. (Josipovic- Krapac-
NovoseIec, str. 115).
[211] http://vvw.un.org/ictyMs/cases/fiirundzija/judgements/981210/fur-
tj98121 Ob.pdf
[212] Kaseze, str. 169. Treba se nadati da ce osnivanje i rad ICC biti od pomoci u
prevaziIazenju ovakvih probIema.
*86
I01J Bbidem#
[215] Bbidem# Medutim, iz primjera koji cemo odmah daIje citirati (obratiti paznju na
272
SKRIPTA:
paragraf
5,1
- posIjednja recenica, presude Pretresnog vijeca ICTY u predmetu
:uprekiN% moze se zakIjuciti kako ovaj tribunaI smatra sasvim suprotno od
navedenog shvatanja, jer u pomenutom paragrafii istice da "defmirajuca
karakteristika modernog medunarodnog humanitarnog prava jeste zapravo obaveza
da se postuju gIavne postavke ove grupe pravnih normi bez obzira na ponasanje
boraca (nas kurziv) neprijateIjske strane".
[217]http://www.bgccntar.org.yu/documents/PoveIja%20Ujedinjenih%20nacija.htm
[219]0dIuka se moze pogIedati na http://69.94.11.53/ENGLISH/cases/Kanyabashi/
decisions /180 697. pdf. Pretresno vijece II donijeIo ju je 18. juna 1997. godine.
[220] Kittichaisaree, str. 275 i 276.
[221] Smatra se da ju u procesu protiv japanskog generaIa Jamasite, koji je bio
guverner na FiIipinima od 1941. do 1945. godine, po prvi put u pravom smisIu
primijenjen princip komandne odgovornosti (strict liabilit)%# Sudenje je proveIa Vojna
komisija GIavnog staba kopnene vojske SAD sastavIjena od pet generaIa (od kojih
nijedan nije bio pravnik). Proces je poceo 1. oktobra 1945. godine. Sud je nasao da je
narocito za vrijeme evakuacije ManiIe (koja je najvise stradaIa u ratu) biIa izvrsena
citava serija zIocina i da je optuzeni imao mogucnost da sprijeci te zIocine, kao i da
postoji presumpcija znanja za te zIocine koji su biIi notomi. Jamaita je ogIasen
krivim i osuden na smrtnu kaznu, koja je izvrsena vjesanjem (23. febmara 1946.
godine). Jamasitin braniIac F7eel%, americki oficir bez pravne spreme, upotrijebio je
poveIjom propisan pravni Iijek kao posIjednje pravno sredstvo Vrhovnom sudu SAD-
a, aIi ni on nije uspio.
Virca PKirt<% u sIucaju zarobIjenickog AndersonviI Iogora PAndersonville camp case%
obuhvacena i komandna odgovornost. AndersonviI je bio jedan od najuzasnijih
Iogora za ratoe zarobIjenike tokom americkog gradanskog rata, a Virc je bio
komandant tog Iogora. Njemu je na kraju rata sudeno i jedna od tacaka optuznice ga
je teretiIa da nije preduzeo nikakve mjere da sprijeci zIocine protiv ratnih
zarobIjenika, niti da kazni svoje podredene za zIocine koje su tamo pociniIi. Medutim,
komandant Virc je prvenstveno bio odgovoran za neposredno ucesce u izvrsavanju
ziocina, jer je naredio da oni budu izvrseni u Iogoru. Vidjeti Bantekas, IIijas: Doktrina
komandne odgovornosti, str. 12-14 (u knjizi "Komandna odgovomost u
medunarodnom i domacem pravu", Fond za humanitamo pravo, Beograd, 2003,
transkript istoimene konferencije, koju su organizovaIi Fond za humanitarno pravo,
Beograd, Hrvatsko udruzenje za krivicne nauke i praksu, Zagreb i 8utreac& Program
i Medunarodni krivicni tribunaI za bivsu JugosIaviju, Beograd, 23. i 24. maja 2003.
godine).
[223] NaceIo komandne odgovoraosti ima svoju istoriju jos iz XV stoIjeca kao naceIo
odgovoraosti zapovjednika za postupke svojih podredenih i za propuste da
bIagovremeno preduzmu odgovarajuce mjere radi otkIanjanja ratnih zIocina. U vojnoj
uredbi KarIa VII iz OrIeansa od 1439. godine stoji odredba o odgovornosti
pretpostavIjenih vojnih staijesina sIjedece sadrzine: "Ako bi koji cIan podrucnih
vojnih jedinica prekrsio naceIa date naredbe, njegov gIavni zapovjednik mora
preduzeti mjere krivicnog progona ucinioca, a ako to ne ucini, smatrace se gIavnim
uciniocem". U stvari, naceIo komandne, odnosno zapovjedne odgovornosti je u
svom najsirem smisIu oduvijek postojaIo u ratnom pravu, samo je ono prvobitno
smatrano obicajem rata.
Zapovjednik je odgovoran i ako kroz zapovijedni Ianac provede naredbu nadredenih,
znajuci da ce to rezuItirati krsenjem prava u oruzanom sukobu. On je odgovoran i
kada namjerno iIi iz nepaznje zanemari informacije o zIocinima ucinjenim pod
njegovim zapovjednistvom. Jos 1474. godine je odrzano su&^nje vojvodi od
Burgundije optuzenom da je kao guveraer okupatorske siIe pocinio vise zIocina
273
SKRIPTA:
(ubistva, siIovanja i konfiskacija imovine gradana), pa su gradani Brajzaha formiraIi
muItinacionaIni tribunaI iz svoje sredine i susjednih obIasti (AIzasa, Njemacke i
vajcarske), u sastavu od 28 sudija i optuziIi 9agenbac&a# Optuzeni se branio da nije
kriv, jer je provodio naredbe pretpostavIjenog mu Iorda, aIi je ogIasen krivim i
osuden na kaznu smrti koja je izvrsena. ObrazIozenje prasude je sadrzavaIo da je
odgovornost optuzenog i Iicna i komandna.
Opsimije cepanovic, MiIovan i Ivanovic, MiIadin: Komandna i zapovjedna
odgovornost u medunarodnom krivicnom pravu, "Pravni zivot", Beograd, broj 12/05,
str. 505-517.
[224] Odredeni principi koji su se pojaviIi na "Lajpciskim sudenjima" biIi su vazni i
reIevantni i u kontekstu savremenog medunarodnog prava. Izmedu ostaIog, doktrina
komandne odgovoraosti je biIa ocigIedna. Dva sIucaja, sIucaj dvorca Lendoveri
(Liandover) castle case% i sIucaj dvorca Dover (4over *astle case), biIi su veoma
znacajni sa aspekta komandne odgovoraosti. U oba sIucaja radiIo se o
komandantima njemacke podmomice, cija je posada biIa podredena njemackoj
vojnoj komandi koja joj je narediIa da ubija neprijateIjsku posadu sa brodova koje je
torpedovaIa njemacka podmoraica. Neki cIanovi posade, koji su postupiIi po tim
naredenjima, pucaIi su na neprijateIjske brodoIomnike. Nereagovanje komandanta
podmoraice u sIucaju Dover, kada nije sprijecio iIi kaznio svoje podredene za
ubijanje neprijateIjskih brodoIomnika, doveIo je do utvrdivanja njegove
odgovornosti. U drugom sIucaju MiIer ((uller caseC koji je takode procesuiran pred
Vrhovnim sudom u Lajpcigu, sud je zakIjucio da komandant Iogora koji je preduzeo
dovoIjne mere da sprijeci zIostavIjanja i druge zIocine nad ratnim zarobIjenicima, kao
i koji se trudio da nabavi dovoIjno hrane za zarobIjenike, ne bi trebaIo da bude
odgovoran za druge nedace koje su mogie zadesiti zarobIjenike. Sud je isao Iogikom
da sve dok je komandant preduzimao odgovarajuce mjere i prijavijivao desavanja
svojim nadredenima, krivicno odgovomi, u tom sIucaju, biIi su njegovi nadredeni, i to
ne samo po osnovu komandne odgovornosti, vec i kao neposredni izvrsioci.
[225] http: //en. wikipedia. org/wiki/EmiI_MuIIer.
[226] http: //en. wikipedia. org/wiki/Command_responsibiIty.
[226] TribunaI u Tokiju nije imao nikakva ogranicenja u pogIedu vremenske
nadIeznosti. TribunaI je procesuirao i dogadaje koji su se dogodiIi prije nego sto je
Japan uzeo ucesce u Drugom svjetskom ratu, kao, na primjer, japansku invaziju na
Kinu od 1931. godine. To se posebno odnosiIo na incident iz 1931. godine kada su se
japanske snage pod vodstvom generaIa Macuija ((atsuia) usIe u kineski grad
Nanking, gdje su masakriraIe IokaIno stanovnistvo. Izvjestaji procenjuju da je tada
oko poIa miIiona Ijudi ubijeno, i to pod jako surovim i gnusnim okoInostima. Kada su
japanske snage usIe u Nanking, Macui nije nista preduzeo da bi sprijecio ziocine.
GeneraI Macui je na sudenju, u ciIju svoje odbrane, sudu predao neke naredbe koje
je on Iicno izdao svojim trupama kako bi prekinuIe sa ubistvima. TribunaI je
procijenio da su te naredbe biIe sIabe i neuvjerIjive. Takode je ustanovIjeno da on
nije procesuirao nikoga od pociniIaca, niti preduzeo biIo koju drugu akciju. UsIjed
ovih cinjenica, postojanje ovakvih naredbi nije imaIo nikakvu vaznost i optuzeni je
osuden zbog toga sto nije sprijecio, niti kaznio pocinioce ovih zIocina.
U drugim sIucajevima pred TribunaIom u Tokiju u uIozi okrivIjenih naIaziIi su se ne
samo vojni komandanti, vec i predstavnici civiIne vIasti, sto je po prvi put
prouzrokovaIo prosirenje primjene doktrine komandne odgovornosti i na ova Iica.
Jedan od njih bio je i sIucaj ministra inostranih posIova Hirote. On je bio na ovoj
funkciji u vreme japanske vojne kampanje tokom Drugog svjetskog rata. Utvrdeno je
da je Hirota, dok je bio na ovom poIozaju, bio odgovoran za Iogore za ratne
zarobIjenike, posebno na teritorijama koje su biIe pod okupacijom japanskih snaga.
Ministar Hirota je Iicno postavIjao iIi odobravao postavIjanje komandanata Iogora
koji su dozvoIjavaIi svojim vojnicima da cine zIocine nad zarobIjenicima. U ovom
274
SKRIPTA:
sIucaju TribunaI je zauzeo stav da ministar inostranih posIova koji se naIazi na
teritoriji svoje zemIje, moze biti odgovoran za ziocine koji su pocinjeni od strane
podredenih snaga u drugim dijeIovima svijeta. Medutim, jedan od sudija iz Sudskog
vijeca, indijski sudija Pal, nije se sIagao sa ocjenom da predstavnici civiIne vIasti
mogu biti odgovomi za ovakvu vrstu zIocina. Njegova argumentacija se odnosiIa na
pravnu neizvjesnost koja bi nastaIa priIikom sirenja primjene ovog obIika
odgovornosti i na predstavnike civiIne vIasti.
27 GeneraIu Jamasiti stavIjeno je na teret da su snage pod njegovom komandom biIe
angazovane u smisIjenom pIanu masakriranja i istrebIjenja veIikog dijeIa civiIne
popuIacije u provinciji atanga, sto je za posIjedicu imaIo ubijanje vise od 25.000
nenaoruzanih muskaraca, zena i djece koji nisu biIi borci.
[228] Kad je generaI Jamasita bio zarobIjen od strane americke vojske, njemu ja
sudeno pred americkom vojnom komisijom koja je utvrdiia njegovu odgovornost na
osnovu doktrine komandne odgovornosti. Ovo je bio prvi sIucaj u kome je Sud
(Komisija) primijenio doktrinu komandne odgovornosti protiv stranog drzavIjanina.
27 SIucaj generaIa Jamasite jedan je od najznacajnijih sIucajeva koji je doprinio
razvoju doktrine komandne odgovornosti. U ovom sIucaju smatrano je da je generaI
Jamasita zrtvovan, a da je cio sIucaj voden pod jakim uticajem zIocina koje su
pociniIi japanske snage, kao i da nije biIo adekvatnog pravnog osnova za njegovo
krivicno gonjenje. Jamasita je 11 dana prije sIoma japanskih snaga na FiIipinima,
postavIjen za guvernera FiIipina i gIavnokomandujuceg na cijeIom ostrvu. To je bio
period potpunog rasuIa u japanskoj vojsci. Zadatak generaIa Jamasite je bio da drzi
cijeIo ostrvo pod kontroiom do doIaska pojacanja i da pokusa da evakuise jedan dio
svojih snaga, a to je reaIno biIa bezizIazna situacija. Snage koje su brojaIe ukupno
180.000 vojnika Jamasita je podijeIio na cetiri borbene jedinice, a preuzeo komandu
nad jednom jedinicom i povukao se u tesko pristupacne pIanine. Istovremeno, on je
naredio da se ostaIe tri jedinice rasporede na razIicite dijeIove ostrva, od kojih je
jednoj naredio da se povuce u ManiIu kako bi japanska momarica mogIa da je
evakuise na teritoriju Japana. Ovo su biIi njegove izricite naredbe. Komandant
jedinice koja se stacioniraIa u ManiIi nije postupio po naredenju za evakuaciju.
Umjesto toga, on je pomisIio da bi mogao da sam brani ManiIu. U tom periodu
IokaIno stanovnistvo je biio svjesno da je sIom japanske armije neizbjezan, pa je
stoga postojaIa i mogucnost za pobunu. Jedini probIem je bio u tome da je
komandant japanskih snaga u ManiIi bio veoma okrutan covjek. Kada je shvatio da je
pobuna moguca, naredio je stravican pokoIj. Ovaj zIocin je bio poznat kao "siIovanje
ManiIe" u kome je svirepo ubijen veIiki dio civiInog stanovnistva.
kazni pocinioce zIocina. Komisija je utvrdiIa da je Jamasita iIi znao za ove zIocine iIi
je morao da bude svjestan da se oni inejer su zIocini biIi svirepi i rasprostranjeni.
[231] U svojoj odbrani Jamasita je tvrdio da se on u to vrijeme naIazio na veoma
udaIjenom dijeIu ostrva gdjc nije biIo adekvatnih sredstava komunikacije i da zbog
tog nije biIo nacina da on bude upoznat sa zIocinima koji su pocinjeni sto miIja
daIeko od njegovog poIozaja. On je daIje tvrdio da osnovni eiement komandne
odgovornosti nije bio primjenIjiv u njegovom sIucaju, jer on nije bio ni pribIizno
locus delicti commissi Fmjestu i<vrenja <loina% i zbog toga nije bio u poziciji da
sprijeci iIi kazni pocinioce zIocina. U sIucaju generaia Jamasite sve ovo su biIe
osnovane tvrdnje, aIi je Komisija ipak utvrdiIa da je on imao reaIne mogucnosti da
preduzme odredene mjere zato sto je morao biti upoznat sa ovim zIocinima, imajuci
u vidu njihovu svirepost i rasprostranjenost.
[232] Treba obratiti posebnu paznju i na sIucaj Vrhovne komande iz 1948.
godine F9ig& *ommand case%, kao i sIucaj Taoci F9ostages case%# SIucaj Vrhovne
komande odnosio se na generaie Treceg rajha koji su biIi odgovorni za nemacku
vojnu kampanju u Sovjetskom Savezu. Dok su neki biIi osIobodeni optuzbi, uprkos
tome sto su ugIavnom biIi optuzeni da su neposredno ucestvovaIi u izvrsenju
275
SKRIPTA:
ziocina putem izdavanja naredbi za pocinjenje ratnih zIocina i zIocina protiv
covecnosti, postojaIe su i optuzbe po osnovu komandne odgovornosti. Ovi generaIi
su u osnovi biIi optuzeni zato sto je HitIer izdavao niz nezakonitih naredenja tokom
rata, do te mjere da su zarobIjeni sovjetski komesari moraIi biti pogubIjeni na Iicu
mesta (naredenje o komesarima); da su uhvaceni komandosi moraIi biti Iikvidirani
(naredba o komandosima), a takode su moraIi biti ubijani i civiIi koji su pruzaIi otpor.
Ovakva naredenja su nezakonita prema medunarodnom humanitamom pravu zbog
toga sto je ubijanje civiia bez izuzetaka zabranjeno, a isto se odnosi i na zarobIjene
borce. Komandos moze biti ubijen tokom borbe ako nije prepoznatIjiv sa veIike
udaIjenosti, aIi je egzekucija po kratkom postupku zabranjena.
Ono sto je takode veoma znacajno kad su u pitanju sudenja za zIocine pocinjena
tokom Drugog svjetskog rata jeste i sirenje doktrine komandne odgovornosti i na
Iica koja nisu u aktivnoj vojnoj sIuzbi. Najznacajniji primjer je sIucaj preduzeca
"RehIing" F7oec&ling 5nterprise case%# Ovaj sIucaj se odnosio na njemacke
industrijaIce kojima je tokom Drugog svjetskog rata dodijeIjen jedan broj civiIa koji
su sIuziIi kao robovska radna snaga. To su najcesce biIi Jevreji, koji su posIati u
Njemacku sa okupiranah teritorija i natjerani da rade u robovskim usIovima u
fabrikama koje su biIe u posjedu njemackih industrijaIaca. U sIucaju RehIing
preduzeca utvrdeno je da su vIasnici ove firme krivicno odgovomi po osnovu
komandne odgovornosti, tbog nesprecavanja robovskog rada, kao i zbog toga sto
nisu uciniIi najvise to su mogIi u ciIju unapredenja usIova rada u fabrici. Pod
sIicnim okoInostima, ista odIuka je biIa donijeta i u sIucaju Krup F:rupp case%#
[233] Kaseze, str. 236.
[234] OdIuka Vrhovnog suda SAD-a i izdvojena misIjenja sudija Marfija i RatIidza
mogu se pogIedati na: http://www.Iaw.uchicago.edu/tribunaIs/docs/yamvsty.pdf
[235] Pravni naIazi do kojih se dosIo u ovom sIucaju vazni su iz dva razIoga. Prije
svega, zato sto su korisceni u drugim sudenjima za zIocine pocinjene tokom Drugog
svjetskog rata. Ovi pravni naIazi su korisceni od strane Medunarodne pravne
komisije Ujedinjenih nacija F6= Bnternacional LaD *mmission, BL*% priIikom izrade
nacrta Zakonika o zIocinima protiv mira i bezbjednosti covjecanstva F4ra-t *ode o-
*rimes against t&e Peace and Securit) o-(ankind%# Takode su biIi dragocjeni kao
precedentni priIikom izrade Statuta Medunarodnog krivicnog suda pedesetih,
sestdesetih i sedamdesetih godina, a korisceni su i pred nacionaInim sudovima
tokom perioda "hIadnog rata". Ono sto mi mozemo izvuci iz sIucaja Jamasite jeste
da su nadredeni odgovomi za djeIa svojih podredenih i njihova je obaveza da
sprijece i/iIi da kazne pocinioce krivicnih djeIa, a uspostavIjeni standardi saznanja
nadredenog o pocinjenim zIocinima su sijedeci: "aktivno" saznanje i "morao da zna"
saznanje (Bantekas, IIijas, op. cit., str. 21).
[235] Stojanovic, str. 54. Ovaj autor na istom mjestu primjecuje kako je Jamasita
,bio covek koji se u pogresno vreme nasao na pogresnom mestu." U knjizi Degan-
Pavisic (str. 52) se, u vezi sa sIucajem Jamasita pred Vrhovnim sudom SAD, kaze i
ovo: "I umjesto da se ta sudska sramota zaboravi, ta presuda americkoga Vrhovnog
suda biIa je potom navodena kao osnova kaznene odgovornosti vojnoga
zapovjednika zbog propustanja (necinjenja) da sprijeci zIocine svojih potcinjenih, iIi
je propustio kazniti ih. Potom je ta odgovomost biIa
prosirena i na poIiticke nadredene i protegnuta je na genocid i na zIocine protiv
covjecnosti." .
[236] Ovo nije bio i jedini sIucaj. Na sIicne stavove naiIazi se i u predmetima 6nited
States v Kil&elm List et al F9ostage *ase% i 6nited States v Kil&elm von Leeb et al
F9ig& *ommand *ase%# U 9ostage *ase se istice da se pretpostavIjeni mora smatrati
odgovomim za akte koje su njemu potcinjeni uciniIi pri izvrsavanju njegovih naredbi,
kao i za njihove akte za koje je pretpostavIjeni znao iIi je trebao znati. O ovome vidjeti
na:
276
SKRIPTA:
http://Iawofwar.org/ceIebici.htm.
[237] Najznacajnija obavezujuca formuIacija doktrine komandne odgovornosti naIazi
se u cI. 86 i 87
Dopunskog protokoIa i uz Zenevske konvencije. Njihova formuIacija predstavIja, u
stvari, kodifikaciju
medunarodnog obicajnog prava.
[238] Ako tuziIac zeIi da optuzi pukovnika koji je pripadnik neke vojske, morao bi da
ispita zvanicnu
strukturu te vojske, kao i da na tim osnovama utvrdi Ianac komandovanja od
pukovnika na nize.
[240] Stojanovic, str. 55-61. Na ovom mjestu ukazujemo samo na onaj dio iz njegove
kritike (str. 58) u kojem istice da "[...JPretpostavIjeni koji nije znao da ce njegov
potcinjeni izvrsiti djeIo (makar imao osnovanog razIoga da to pretpostavi), pa cak i
kad je dozvoIjavao tu mogucnost aIi je oIako drzao da do toga nece, ni
pravnodogmatski, ni kriminaInopoIiticki, ne moze da se izjednaci sa onim ko je
naredio izvrsenje tog djeIa. Moguce je da se radi o nesposobnom vojnom
komandantu koji zbog toga moze biti smijenjen, kaznjen discipIinski, aIi ne moze biti
izjednacen sa izvrsiocem teskih umisIjajnih krivicnih djeIa koja je, po neijoj ocjeni
(nas kurziv), mozda mogao da sprijeci. To bi inace biIa odgovornost za postupke
drugih koja u krivicnom pravu nije dozvoijena. On ne bi smio samo zbog toga sto je
bio komandant potcinjenima koji su vrsiIi krivicna djeIa, a ni na koji nacin nije
ucestvovao u ostvarenju krivicnog djeIa, biti sa njima izjednacen. Ako jeste, onda je
on iii saizvrsiIac iIi saucesnik (sto podrazumijeva umisIjaj kod njega)"
[241] Vise o tome: kuIic, dr MiIan: Komandna odgovornost, istorijat, Rimski statut i
jugosIovensko krivicno pravo, "Arhiv za pravne i drustvene nauke", Beograd, broj
4/02, str. 489-532.
[242] Opsimije Ristivojevic, mr BranisIav: Savremena rjesenja komandne
odgovornosti (odgovornosti za radnje podredenog) u medunarodnom krivicnom
pravu, "Prava covjeka", Beograd, broj 3-4/02, str. 89-114.
[243] Josipovic-Krapac-NovoseIec, str. 109.
[244] Koncept "razumnih mjera" se ne moze odrediti kroz opstu sudsku praksu
ICTY. Ovaj koncept mora da bude utvrden od sIucaja do sIucaja i on zavisi od
efektivne kontroIe i vIasti koju nadredeni ima u odnosu na podredenog. Sudska
praksa ICTY veoma je jasno utvrdiIa da se ne ocekuje od nadredenog da preduzima
nemoguce radnje, vec ono sto je u njegovoj moci da sprijeci izvrsenje zIocina iIi da
kazni ucinioce. Ovakve mjere mogu biti efikasne kada se radi o kaznjavanju, aIi ako u
odredenim okoInostima nadredeni ne moze Iicno da kazni ucinioca - u tim
sIucajevima on moze podnijeti izvjestaj svojim nadredenim koji ce preduzeti daIje
mjere. Ovo je jako vazno za sIucajeve u kojima se radi o naredenjima iz civiIne
strukture vIasti, jer one nemaju mogucnost da kaznjavaju kao sto je to sIucaj u
vojnoj komandnoj strukturi. CiviIno nadredeno Iice, koje posjeduje odredeni stepen
efektivne kontroIe, moze biti osIobodeno odgovomosti ukoIiko je izvijestiIo
nadredene, a koji mogu da preduzmu daIje korake. ta bi biIo dovoIjno za utvrdivanje
"razumnih mjera", to treba da se procijeni od sIucaja do sIucaja.
[246] TemeIji komandne i zapovjedne odgovornosti u Rimskom statutu znatno su
prosireni u odnosu na dosadasnja ijesenja u krivicnom (kIasicnom) pravu. Kod svih
(tzv. osnovnih) krivicnih djeIa koja se mogu uciniti samo sa umisIjajem, odgovornost
je protegnuta i na nehat, pa i na nesvjesni nehat, sto ih pribIizava obIiku objektivne
odgovornosti. Izvjesna odstupanja od kIasicnih krivicnopravnih koncepcija koja se
odnose na krivicnu odgovornost i uvodenje neke vrste objektivne (sire) odgovomosti
kod komandne odgovomosti, ustupak je teznji i nadi za utemeIjenje svjetskog mira i
zastite osnovnih Ijudskih vijednosti od rata i oruzanih sukoba. To je najveci doprinos
277
SKRIPTA:
zeIji i nadi stvaranja univerzaIne medunarodne pravde, pravicnosti i covjecnosti.
[247]Josipovic-Krapac-NovoseIec, str. 110.
[248] Vidjeti i Crowe, C.: Command ResponsibiIity in the Former YugosIavia: The
Chances of SuccessfiiI Prosecution, 29 U. Rich. L. Rev. 191 (1994) i Eckhardt, W.G.:
Command ResponsibiIity: A PIea for a WorkabIe Standard, 97 MiI. L. Rev. 1 (1982).
[249] Opsirnije KoIaric, mr Dragana: Krivicne sankcije u medunarodnom krivicnom
pravu, "Primjena medunarodnog krivicnog prava u nacionaInim zakonodavstvima",
Tara, 2005, str. 317-334.
[250] Prema tom cIanu Statuta, ICTY je pri odIucivanju o kazni duzan uzeti u obzir
koIiko je optuzeni vec izdrzao od kazne koja mu je izrecena od strane suda drzave za
isto krivicno djeio. Ovu odredbu treba posmatrati u vezi sa stavom 2 cIana 10
Statuta, koji sadrzi odstupanje od naceIa non bis in idem# Naime, prema tom stavu,
ICTY moze ponovo suditi Iicu protiv kojeg je pred nacionaInim sudom vec voden
postupak zbog djeIa koja predstavIjaju ozbiIjna krsenja medunarodnog
humanitamog prava. To moze biti ucinjeno ako je ispunjen jedan od sIjedecih usIova:
da je to Iice od strane nacionaInog suda, umjesto za pomenuta ozbiIjna krsenja, biIo
osudeno za obicno krivicno djeIo; odnosno ako postupak pred nacionaInim sudom
nije bio nepristrasan iIi nezavisan vec je bio voden da bi se optuzenom pruziIa
zastita od medunarodne krivicne odgovornosti, kao i ako nacionaIni tuziIac nije
praviIno optuzio u konkretnom sIucaju.
[251] Citirano prema: Genocid, ratni zIocini, zIocini protiv covecnosti, Tematska
zbirka iz jurisprudencije Medunarodnog krivicnog suda za bivsu JugosIaviju, Human
Rights Watch i Pravosudni centar za obuku i strucno usavrsavanje, Beograd, 2004,
str. 157.
I0/0J Bbidem, str# /3#
*,8
[254] ZIataric, dr ogdan: Probiem zastare medunarodnih zIocina u uporednom i
medunarodnom pravu, "Zbomik Pravnog fakuIteta u Zagrebu", Zagreb, broj 1/66, str.
21.
[255] Vidjeti VasiIjevic, dr Tihomir: Kaznjavanje za rame zIocine i probIem
zastarijevanja krivicnog gonjenja u medunarodnom krivicnom pravu, JRKKP,
Beograd, broj 1/65, str. 53.
usvoje sve potrebne mjere u svojoj zemIji, biIo da je rec o zakonodavnim iIi drugim
mjerama, kako bi omoguciIe izrucenje Iica navedenih u cIanu II ove konvencije, u
skIadu sa medunarodnim pravom, kao i da obezbijede da se zakonske i druge
odredbe o zastarijevanju ne odnose na gonjenje i kaznjavanje zIocina pomenutih u
cI. I i II ove konvencije i da se takve odredbe o zastarijevanju, ako postoje, ukinu.
[256] www.ichr - iaw.org.
[257] Vidi fusnotu
24
.
[258] VasiIijevic, dr VIadan: Medunarodna krivicna djeIa u nacionaInim krivicnim
zakonicima i znacaj takvog njihovog propisivanja u odsustvu medunarodnog
krivicnog kodeksa, "JugosIovenska revija za medunarodno pravo", Beograd, broj 1-
3/67, str. 128-138.
3.0 kuIic, str.219.
3.1 Knjiga profesora Sc&abasa, +enocide in Bnternational LaD (nezvanicni
prevod: +enocid u medunarodnom pravu% (Cambridge: Cambridge University Press,
2000), odIican je resurs za svakog ko je zainteresovan za razvoj zIocina do 2000.
godine
[261] Kittichaisaree, str. 69 i 70.
[262] Opsimije Pajic, Zoran: EvoIucija stava Ujedinjenih nacija prema apartheidu,
"Godisnjak Pravnog fakuIteta", Sarajevo, 1984, XXXII, str. 141-156 i PeIes, dr
AIeksandar: Medunarodna konvencija o suzbijanju i kaznjavanju zIocina apartheida,
278
SKRIPTA:
"Godisnjak Pravnog fakuIteta", Sarajevo, 1974, XXII, str. 253-265.
3,4Tekst konvencije moze se pronaci na
http://wwwI.umn.edu/humanrts/instree/x4cnasIw.htm.
[264] HaiIe Mengistu Mariam (70), oziogIaseni diktator Etiopije iz vremena
hIadnog rata, progIasen je, 12. decembra 2006. godine, odIukom Viseg suda u Adis
Abebi krivim za genocid nad nekoIiko stotina hiIjada Ijudi tokom "crvenog terora"
(1977-1991). Presuda je nakon dvanaestogodisnjeg sudenja izrecena u odsustvu
nekadasnjeg "koIjaca iz Adis Abebe": Mengistu Mariam, naime, od 1991. godine zivi
Iuksuznim i zasticenim zivotom u egziIu u Zimbabveu. Nikakvi pritisci medunarodne
javnosti na zvanicni Harare da bivseg etiopskog diktatora izruci domovini, nisu do
sada urodiIi pIodom. U zastiti Mengistu Mariama i njegove najbIize kIike
zimbabveaski rezim, naime, nikada nije dejstvovao sam - potvrdio je 1999. godine
Stejt department.
Nakon krvave vojne pobune 1991. godine protiv Mengistuovog marksistickog rezima,
koji je od Etiopije (uz podrsku ondasnjeg SSSR-a) namjeravao da napravi
"socijaIisticku drzavu radnika i seIjaka", diktator je uz pomoc americke ambasade u
Harareu hitro prebacen u tu podsaharsku drzavu. Pomocnik americkog drzavnog
sekretara u to vrijeme (Hank Koen) pravdao je americko saucesnistvo u
Mengistuovom "preseIjenju" uvjerenjem da je to bio jedini nacin da se sprijeci
gradanski rat u Etiopiji.
U meduvremenu, Mariam posIednjih 15 godina zivi na vise rezidencijaInih adresa u
Zimbabveu i uziva danonocnu poIicijsku zastitu, izvjestava americka stampa.
Mengistuova opreznost u egziIu vise je nego razumIjiva - narocito nakon sto je na
njega 1995. godine usred Hararea izvrsen neuspjeIi atentat.
Mengistuovi diktatorski kosmari starijeg su datuma i nemaju premca na Rogu Afrike.
Posto je kao nizi oficir ucestvovao u vojnom pucu, izbacivanju etiopskog diktatora
cara HaiIe SeIasija (bIiskog prijateIja Josipa Broza Tita), Mengistu se na vojnoj
Ijestvici probijao ubijajuci rivaIe i neistomisIjenike.
Mengistu je 1977. godine progIasen za Iidera SocijaIisticke Narodne RepubIike
Etiopije: "cmi marksisticki eksperiment" primjenjivao je zatim na teritoriji najvece
istocnoafricke drzave sa nezabiIjezenom surovoscu. Protivnici koIektivizacije ubijani
su na Iicu mjesta: porodice pokojnika nisu mogIe da ih sahrane dok vojsci ne bi
pIatiIe cijenu utrosenog metka za odstreI. Amnesti interneenel i dmge medunarodne
organizacije utrosiIe su decenije skupIjajuci podatke o Mengistuovim zvjerstvima.
Sudenje Mariamu se godinama otezaIo - Visi sud u Adis Abebi je 12. decembra 2006.
godine progIasio bivseg diktatora i niz njegovih bIiskih rodaka i saradnika krivim za
vise teskih krivicnih djeIa za koju je predvidena smrtna kazna. Advokati diktarorove
odbrane imaIi su rok do 28. decembra 2006. godine da zatrazi nizu kaznu, prenijeIe
su agencije.
[265] DakIe, potrebno je kumuIativno ispunjenje dva usIova: prvog, koji je
objektivan, a to je da radnja objektivno, reaIno, odnosno prema svojim stvarnim
obiIjezjima, predstavIja neku od radnji aItemativno defmisanih kao radnje izvrsenja
genocida i dmgog, koji je subjektivan, a sastoji se u tome da je kod ucinioca, pri tom,
postojaIa genocidna iIi tzv. unistavacka namjera, odnosno "namjera unistavanja" u
odnosu na tu gmpu kao cjeIinu iIi neki njen dio. (kuIic, str. 233 i 234).
[266] kuIic, str. 238.
.,3 lbidem, str# 0.!#
[269] Opsimije Ignjatovic, dr orde: ZIocini protiv covjecnosti, "JugosIovenska
revija za kriminoIogiju i krivicno pravo", broj 2-3/01, Beograd, str. 43-59.
[270] Vidjeti Pajic, dr Zoran: Medunarodna odgovornost za zIocin protiv covjecnosti
u svjetIu nirnberskih naceIa i savremenih shvatanja, "Godisnjak Pravnog fakuIteta",
Sarajevo, 1986, XXXIII, str 109-134.
279
SKRIPTA:
[271] Vise o tome kuIic, dr MiIan: ZIocin protiv covjecnosti - osnovni krivicnopravni
i dokazni aspekti, Zbomik "Suzbijanje kriminaIiteta - decenija posIije smrti profesora
VodineIica, Pravni fakuItet u Kragujevcu - PoIicijska akademija, Beograd - Visa skoIa
unutrasnjih posIova, Zemun, Kragujevac, 2004, str. 427-657.
[272] kuIic, str. 246.
[273] Vidjeti Pajic, dr Zoran: Istorijski korijeni inkriminacije zIocina protiv
covjecnosti, "Godisnjak Pravnog fakuIteta", Sarajevo, 1988, XXXVI, str. 225-245.
[274] Po Nimberskom statutu, zIocini protiv covjecnosti bi trebaIo da obuhvate i djeIa
ucinjena u miru. Ipak, Nimberski tribunaI je, kako bi izbjegao prigovore da je
retroaktivno primijenio zakon, ovaj koncept tumacio usko, tako da se on odnosi
samo na zIocine ucinjene u ratu. Medutim, naknadne promjene su jasno istakIe da se
zIocini protiv covjecnosti mogu odigrati i u vrijeme mira. UostaIom, ZaIbeno vijece
ICTY, u presudi tuilac protiv ?adiNa, naveIo je: "Vec je utvrdeno praviIo
medunarodnog prava da zIocini protiv covjecnosti ne moraju biti u vezi s
medunarodnim oruzanim sukobom. Zaista [...] obicajno medunarodno pravo mozda
ne zahtijeva vezu izmedu zIocina protiv covjecnosti i nekog drugog sukoba". Zahtjev
"rasprostranjenosti i sistematicnosti" je kIjucni faktor razIikovanja zIocina protiv
covjecnosti od obicnih zIocina kako je utvrdeno u predmetu ?u>ilac protiv Aka)esua:
"Vijece smatra predusIovom da djeIo mora biti ucinjeno u skIopu rasprostranjenog iIi
sistematskog napada, a ne da ono predstavIja samo nasumican cin nasiIja. To djeIo
mora biti dio rasprostranjenog iIi sistematskog napada, aIi ne mora biti dio oba."
[275] Princip univerzaIne nadIeznosti je priznat u Nimberskom statutu, gdje su
zIocini protiv covjecnosti svrstani u nadIeznost Nimberskog tribunaIa (cIan 6 (c)). U
stvari, vecina pojedinaca kojima je tu sudeno biIi su optuzeni za zIocine protiv
covjecnosti. Primjenom Zakona broj 10 saveznickog KontroInog savjeta za Njemacku
iz 1945. godine, zIocin protiv covjecnosti je priznat, poput ramog zIocina, kao
povreda medunarodnog prava. RezoIucija 3074 (XXVIII) GeneraIne skupstine
Ujedinjenih nacija jasno propisuje univerzaInu nadIeznost za borbu sa zIocinom
protiv covjecnosti iIi ratnih zIocina. Osim toga, ne samo da medunarodne norme
ekspIicitno predvidaju krivicno gonjenje pociniIaca teskih zIostavIjanja, vec u nekim
situacijama drzave imaju obavezu da izmce iIi krivicno gone pocinioce prema praviIu
aut dedere aut iudicare# Nedavno razmatrani predmeti pred nacionaInim sudovima
ukazuju na to da zIocini protiv covjecnosti treba da se smatraju zIocinima prema
medunarodnom pravu i protiv medunarodne zajednice u cjeIini, te prema tome nema
ogranicenja prema principu teritorijaIne nadIeznosti. Konacno, prema pisanjima
mnogih strucnjaka "sada je siroko prihvaceno da su zIocini protiv covjecnosti [...]
predmet univerzaIne nadIeznosti".
[276] ire Pajic, dr Zoran: Tumacenje zIocina protiv covjecnosti u nirnberskom
procesu, "Godisnjak Pravnog fakuIteta", Sarajevo, 1990, XXXVIII, str. 123-133.
[278] RekIi bismo da nije potrebno da uciniIac zna o detaIjima te poIitike,
odnosno pIana, jer je prirodno da za takve detaIje i konacne ciIjeve znaju samo
njihovi kreatori.
[280] Kaseze, str. 95. Ovaj autor istice da subjektivni eIemenat u nekim sIucajevima
moze predstavIjati i
nehat.
[282] Pod deportacijom se podrazumijeva prinudivanje upotrebom siIe, prijetaje iIi
drugih prinudnih mjera pojedinog Iica iIi grupe stanovnistva da napuste svoje mjesto
boravka, kao i da zive tamo gdje im se odredi.
[283] ire PeIes, dr AIeksandar: Medunarodna konvencija o suzbijanju i kaznjavanju
zIocina apartheida, "Godisnjak Pravnog fakuIteta u Sarajevu", Sarajevo, XXII, 1974,
280
SKRIPTA:
str. 253-264.
*-,
I03/J lbidem, str# 2.0#
I032J Bbidem#, str# 2..#
*--
[288] Niz je drugih medunarodnih pravnih dokumenata kojima se utvrduju praviIa
ratovanja, od kojih cemo ovdje pomenuti PraviIa o zakonima i obicajima vodenja rata
kao aneks uz Hasku konvenciju iz 1907, te Konvenciju o zastiti kuItumih dobara u
sIucaju oruzanog sukoba (Konvencija iz 1954. godine). Ranije smo vec pominjaIi
Desetu hasku konvenciju iz 1907. i Zenevske konvencije o ranjenicima i boIesnicima
iz 1929. godine (vidi izIaânje o komandnoj odgovornosti).
Vidjeti Lopicic, JeIena: Razvoj krivicnog djeIa ramog zIocina protiv civiInog
stanovnistva i ugrozavanje prava i sIoboda, "Pravi zivot", Beograd, broj 9/98.
[290] Vidjeti Kaurinovic, Damjan: Ratni zIocin protiv civiInog stanovnistva, "OKO
reporter o ratnim zIocinima", Sarajevo, broj 3/06, str. 7-14.
I0!J Bbidem, str# /!3#
[293] Na pocetku djeIovanja ICC njegova jurisdikcija bice, dakIe, ogranicena samo
na prva tri kompIeksa krivicnih djeIa (genocid, zIocin protiv covjecnosti i ratni
zIocin). uduci da se na DipIomatskoj konferenciji koja je pripremaIa tekst Ugovora i
Statuta nije mogIa postici sagIasnost o definiciji agresije, ostavIjena je ta zadaca za
kasnije, i to tako da ce se opis tog krivicnog djeIa obIikovati prema cI. 5, 121 i 123
Statuta, u skIadu sa zabranom upotrebe siIe medu drzavama prema PoveIji
Ujedinjenih nacija. U komentaru o toj inkriminaciji receno je da je ona obIikovana na
osnovu zabrane upotrebe siIe iz PoveIje Ujedinjenih nacija i sporazuma postignutog
u radnim tijeIima te medunarodne organizacije, izrazenog u RezoIuciji od 14.
decembra 1974. godine, Nacrta medunarodnog krivicnog zakonika FBSBS* - Siracusa,
1980) i naceIa koja su od sudenja za ratne zIocine i agresivni rat nakon Drugog
svjetskog rata postaIa naceIa medunarodnog krivicnog prava. Vidjeti Horvatic, dr
ZeIjko: Novo hrvatsko krivicno pravo, Zagreb, 1997, str. 381. Osim tih pokazateIja u
definiciji agresivnog rata, u Rimskom statutu se mogu uociti i drugi sadrzaji koji
upozoravaju na probIeme u postizanju sporazuma i o drugim vaznim pitanjima za
uspostavIjanje univerzaIne jurisdikcije. Radi se o kompromisima koji nastoje
uspostaviti ravnotezu izmedu suvereniteta drzava ugovomica i medunarodnih
ovIascenja za propisivanje krivicnih djeIa i jurisdikcije za postupanje prema njihovim
uciniocima. Statutom su navedeni opisi tri vrste zIocina neodgodive jurisdikcije, aIi
uz afirmaciju prvenstva nacionaIne jurisdikcije i naceIa "kompIementarnosti
nadIeznosti" (cIan 17 Rimskog statuta). U komentarima Statuta raspravIjajuci o
prigovorima da ICC "uzurpira" suverenitet drzava u podrucju krivicnog prava i
krivicnog pravosuda, istice se kao protivargument da, ovako i onako, gotovo svi
savremeni nacionaIni krivicni zakoni vec propisuju kao krivicna djeIa ratne zIocine iz
cIana 8 Statuta, pa nema paraieIizma i konkurencije, vec Rimski statut samo
preuzima postojecu nacionaInu IegisIativu "na jednom mjestu" i sI. (Horvatic str. 297
i 298). I pored tih i drugih nedostataka iIi ogranicenosti kompetencija ICC u podrucju
medunarodnog krivicnog prava, kao instrumenta gIobaInog suprotstavIjanja
kriminaIu u XXI vijeku, moze se, ipak, smatrati da je i na taj nacin, ostvarenjem
dugogodisnje zamisIi o univerzaInoj krivicnoj jurisdikciji, postignut znacajan progres
u nastojanju uspostave univerzaInog krivicnog prava u medunarodnoj zajednici i
covjecanstvu.
34 Tekst RezoIucije, u verziji na engIeskom jeziku, moze se naci na adresi http.//
jurist. Iaw. pitt. edu/3314.htm.
281
SKRIPTA:
e,ercise control over or to direct t&e political or militar) action o- a State, t&at
person intentionall) and knoDingl) orders or participates activel) in t&e planning,
preparation, initiation or e,ecution o- an act o- aggression D&ic&, b) its c&aracter,
gravit) and scale, constitutes a -lagrant violation o- t&e *&arter o- t&e 6nited
=ations#" Vidjeti na http://www.icc-cpi.int. Iz citiranog teksta moze se zapaziti kako se
u prijedIogu poIazi od toga da se kao izvrsiIac ovog krivicnog djeIa moze pojaviti
pojedinac koji se naIazi na takvoj poziciji koja mu omogucuje vrsenje kontroIe iIi
usmjeravanje poIitickih iIi vojnih aktivnosti drzave agresora i koji namjemo i sa
znanjem naredi iIi aktivno ucestvuje u pIaniranju, pripremi, zapocinjanju iIi izvrsenju
agresije koja po svom karakteru, tezini i razmjerama predstavija fIagrantno krsenje
PoveIje Ujedinjenih nacija. Naravno, ne treba gubiti iz vida da se radi samo o
prijedIogu.
t
[295] kuIic, str. 300.
[296] Medunarnodno ratno pravo Fius ad bellurri% je dio medunarodnog javnog prava
i njegove norme se primjenjuju u ratnim usIovima, a reguIisu odnose izmedu
zaracenih strana medusobno i u odnosu na neutraIne drzave u vrijeme oruzanih
sukoba. Odnos izmedu medunarodnog krivicnog i ratnog prava je takav da se u doba
mira odredbe medunarodnog krivicnog prava mogu primijeniti samo ako ih je
nacionaIno krivicno pravo inkorporiraIo u svoj zakonodavni sistem, odredivsi, pri
tom, i sankcije i postupak za njihovu primjenu. U doba rata norme medunarodnog
krivicnog prava imaju apsoIutni prioritet, odnosno primat i primjenjuju se
neposredno od strane domacih sudova iIi posebno formiranih medunarodnih
sudskih organa.
[297] Cassese, Antonio: InternationaI CriminaI Iaw, "Oxford University press",
Oxford, New York, 2003, str.
[298] kuIic, str. 299.
I0!!J Bbidem, str# .$#
I.$$J Bbidem#
[301] Ovaj biro ima zadatak da suzbija prevare, korupciju i ostaIe protivpravne radnje
kojima se ostvaruje protivpravna steta Evropskoj uniji. Za razIiku od EUROPOL-a i
EUROJUST-a, OLAF je organizovan kao jedan odjeIjak komisije Evropske unije, aIi je
potpuno nezavisan. Na ceIu OLAF-a je njegov direktor koga imenuju Evropski
parIament i Savjet Evrope. OLAF je posebno orijentisan na suzbijanje krijumcarenja
cigareta, aIkohoIa i masIinovog uIja, kao i drugih prevarnih i koruptivnih krivicnih
djeIa na stetu finansijskih interesa Evropske unije.
[302] kuIic, dr MiIan: Dejstvo odIuka i gIedista nekih medunarodnih tijeIa na
krivicnoprocesni sistem RepubIike Srbije, "Pravni zivot", Beograd, broj 9/06, str. 744.
[303] Ian 54 ovog sporazuma gIasi: "Lice kojem je od strane jedne ugovome strane
vec pravnosnazno presudeno, za isto djeIo se ne moze vise krivicno goniti, ako je u
sIucaju presudivanja sankcija vec izvrsena iIi se upravo izvrsava iIi se prema pravu
drzave u kojoj je Iice osudeno, ona vise ne moze izvrsiti".
[304] U.N. Doc.A/Conf. 183/9.
nesumnjivo priznata opasnost takvih teskih ziocina za mir, bezbjednost i dobrobit
svijeta, kao i da treba stati na kraj mogucnostima da ucinioci tih zIocina ostanu
nekaznjeni.
[306] Tako je GeneraIna skupstina Ujedinjenih nacija zatraziIa od Medunarodnog
pravnog povjerenstva da sastavi izvjestaj o mogucnostima osnivanja medunarodnog
krivicnog suda za kaznjavanje zIocina vezanih sa medunarodnim prometom i
zIoupotrebom droga. Isto tako, 1990. godine, u okviru Bnternational Bnstitute o-
9ig&er Studies in *riminal Sciences (Sirakuza, ItaIija) pripremIjen je pod vodstvom
M. Ch. assiounia nacrt statuta medunarodnog krivicnog suda koji bi bio nadIezan
za sva krivicna djeIa vezana za medunarodno pravo. Iste godine, GeneraIna
282
SKRIPTA:
skupstina Ujedinjenih nacija prihvatiIa je izvjestaj i zatraziIa od Medunarodnog
pravnog povjerenstva da nastavi rad. Nakon izrade dva teksta nacrta (1993. i 1994.
godine) GeneraIna skupstina je 1996. godine osnovaIa Preparator) *ommitte on t&e
5stablisment o- an Bnternational *riminal *ourt FPrep*om% koji je imao zadatak da
izradi "konsoIidovani" nacrt statuta koji bi bio prihvatIjiv za sve strane. Nakon
intenzivnog rada, Prep*om je na svojoj zadnjoj sjednici, odrzanoj 3. apriIa 1998.
godine, usvojio Nacrt Statuta ICC (koji je imao 116 cIanova, aIi i 1.300 rijeci u
zagradama - aItemative) i Nacrt zavrsnog akta DipIomatske konferencije.
[307] Pored toga, pIanira se da ce ICC, takode, imati jurisdikciju nad zIocinom
agresije, aIi tek onda kada se postigne konsenzus u vezi s definicijom zIocina
agresije. Za razIiku od nacrta zakona F4ra-t *ode% Medunarodne pravne komisije, koji
je ukIjucivao jurisdikciju suda i nad zIocinima kao sto su trgovina drogom i
terorizam, Rimski statut ove zIocine, kao i zIocin agresije, nije obuhvatio
jurisdikcijom. Dmgi nesavIadiv probIem za pregovarace u Rimu je to sto nisu uspjeIi
da formaIno van zakona stave upotrebu oruzja za masovno unistavanje.
[307] U Rimskom statutu je jasno prihvaceno naceIo univerzaIne jurisdikcije.
[308] UsIov za jurisdikciju ICC jeste da odnosna drzava putem ratifikacije njegovog
statuta izricito prizna njegovu nadIeznost. Poznato je da su se SAD od
najistaknutijeg pobomika medunarodnog krivicnog Fad &oc% sudstva (tj. sudstva za
dmge) pretvoriIe u najveceg protivnika ICC. Ovo protivIjenje ispoIjeno je na razne
nacine: povIacenjem potpisa Rimskog statuta (2002. godine), prijetnjom da ce biti
bIokiran rad Savjeta bezbjednosti, zakIjucivanjem biIateraInih sporazuma s nizom
drzava o neizrucenju americkih drzavIjana sudu, cak i donosenjem posebnog zakona
FAmerican Service (embersQ Protection Act, 2002) koji, pored ostaIog, predvida
zabranu americke vojne pomoci drzavama koje su ratifikovaIe Rimski statut (uz
moguce izuzetke) i ovIascuje predsjednika SAD-a da upotrijebi vojnu siIu da bi se
osIobodiIo americko vojno osobIje koje drzi ICC.
[309] Vidjeti Progres Report on the Ratification and NationaI ImpIementing
LegisIation of The statute for The EstabIishment of an IntemationaI CriminaI Court.
Priredio: The IntemationaI Human Rihgts Law Institute, De PauI University, CoIIege of
Law, Chicago, IIIinois, SAD, 2000.
[310] RepubIika Hrvatska je donijeIa Zakon o primjeni Statuta ICC i gonjenju za
krivicna djeIa protiv medunarodnog ramog i humanitamog prava ("Narodne novine
RepubIike Hrvatske" broj 175/03). Ovim se zakonom ureduje primjena Statuta ICC
koji je RepubIika Hrvatska ratifikovaIa Zakonom o potvrdivanju Rimskog statuta ICC
("Narodne novine RepubIike Hrvatske"- Medunarodni ugovori, broj 5/01), saradnja
RepubIike Hrvatske s ICC, te posebnosti gonjenja za krivicna djeIa predvidena
cIanom 5 Statuta, krivicna djeIa protiv vrijednosti zasticenih medunarodnim pravom
iz cI. 156-168, 187, 187a i 187b Krivicnog zakonika ("Narodne novine RepubIike
Hrvatske" br. 110/97, 27/98, 129/00, 51/01 i 111/03), te druga krivicna djeIa iz
nadIeznosti
medunarodnih krivicnih sudova, kao i gonjenje za krivicna djeIa protiv
medunarodnog pravosuda. Ako ovim zakonom nije odredeno drukcije, posIove
saradnje i izvrsenja odIuka ICC provodi i koordinira VIada RepubIike Hrvatske.
Stvama i mjesna nadIeznost sudova i drugih drzavnih organa koja postupaju u
posIovima saradnje i izvrsenja odIuka ICC odreduje se prema praviIima koja vrijede
za odredivanje nadIeznosti u krivicnom postupku, odnosno u drugom postupku u
kojem se obavIja radnja, ako ovim zakonom nije odredeno drukcije. Isto tako, u
postupku protiv uciniIaca krivicnih djeIa iz cIana 1 ovog zakona i tokom obavIjanja
posIova saradnje s ICC primjenjivace se najvisi standardi zastite i postovanja
dostojanstva svjedoka, zrtava i njihovih porodica, sagIasno posebnom zakonu. Za
vodenje krivicnog postupka za krivicna djeIa iz cIana 1 ovog zakona, uz sudove
mjesno nadIezne prema opstim propisima, mjesno su nadIezni i zupanijski sudovi u
283
SKRIPTA:
Osijeku, Rijeci, SpIitu i Zagrebu.
Od ukupnog broja 22 su africke drzave, 22 evropske drzave (ne drzave cIanice
Evropske unije), 18 drzava Latinske Amerike i Kariba, 15 drzava cIanica Evropske
unije, 12 drzava Azije i Pacifika i po jedna drzava Sjeveme Amerike i Iiskog istoka.
Primjetno je da neke veIesiIe nisu potpisnice Rimskog statuta sto je, prema misIjenju
pojedinih eksperata medunarodnog prava i medunarodnih odnosa, dovoIjan razIog
da ICC nikada istinski ne profunkcionise, a kao argument navode postojanje i
nesIavan kraj Lige naroda, pretece Organizacije ujedinjenih nacija.
Iako je bivsi americki predsjednik iII CIinton potpisao Rimski statut 31. januara
2000. godine, rezerve koje stoje ispod tog potpisa biIe su ozbiIjan indikator da
americka vIada jos uvijek potpuno ne stoji iza ideje o osnivanju ICC. Nakon sto je za
predsjednika SAD izabran George W. ush, SAD su povukIe svoj paraf i izraziIe stav
o neucestvovanju u kreiranju i egzistiranju ICC. Kao zastitu svojih drzavIjana, SAD-a
pribjegavaju potpisivanju biIateraInih sporazuma sa drzavama Ianicama Rimskog
statuta o neizrucenju njihovih drzavIjana ICC. Odnos SAD-a i ICC se dodatno
pogorsao kada je Predstavnicki dom, 10. maja 2001. godine, izgIasao podrsku za
"American Servicemembers Protection Act (Zakon za zastitu americkih vojnika).
Sustina ovog zakona jeste da se prakticno predIaze prekid vojne saradnje sa onim
drzavama koje podrzavaju ICC, odnosno koje se odIuce na ratifikaciju Rimskog
statuta. Prekidom vojne saradnje ne obuhvataju se evropski saveznici i Japan. Tacno
godinu dana kasnije, 10. maja 2002. godine, najvazniji komitet u Kongresu SAD
izgIasao je ovIascenje za predsjednika SAD-a da koristi siIu ako je potrebno da
osIobodi biIo kojeg Amerikanca kojeg bi eventuaIno mogao u pritvoru zadrzati ICC.
36 OdIuka o ratifikaciji i tekst Rimskog statuta objavIjeni su u "SIuzbenom gIasniku
BiH" broj 2/02 - Medunarodni ugovori.
368 Rimski statut, naravno, ne zadovoIjava sve zahtjeve za koje su se zaIagaIi
predIagaci, a posebno neke nevIadine organizacije. Njegov tekst je rezuItat
kompromisa, jer su mnoge odredbe nastaIe kako bi se zadovoIjiIi razIiciti poIiticki
interesi. U tom smisIu je i cinjenica da je tekst Statuta usvojen sa 120 gIasova za,
sedam ih je biIo protiv, dok je 21 gIas bio uzdrzan. Signifikantno je da su i dvije
staIne Ianice Savjeta bezbjednosti - SAD i Kina giasaIe protiv. Isto tako, na nuzan
kompromis upucuje i preIazna odredba iz cIana 124 Rimskog statuta, koja je, istina,
privremenog karaktera, prema kojoj neka drzava, i nakon sto je postaIa stranka u
tom statutu, moze izjaviti da tokom perioda od sedam godina od stupanja na snagu
Statuta za tu drzavu, ne prihvata nadIeznost ICC za ratne zIocina pocinjene na njenoj
teritoriji iIi od strane njenih drzavIjana. ire Tomic, dr Zvonimir: Nimberska presuda,
"Magistrat", Sarajevo, 2001, str. 26-31.
[314] Smatra se da su drzavama koje potpisu Rimski statut poznate dvije stvari: kada
ce ICC, a kada domace vIasti poceti istragu i krivicno gonjenje za zIocine iz Statuta,
odnosno kada ICC primjenjuje svoju nadIeznost i sta se podrazumijeva pod
obavezom na saradnju.
[315] Bbidem, str. 306.
I.2J Bbidem#
I.3J Bbidem#
[319] MiIojevic, dr Momir: Osnivanje medunarodnog krivicnog suda, zbornik
"Medunarodna krivicnopravna pitanja i Haski tribunaI", Pravni fakuItet, Beograd,
projekat "Srbija - pravna drzava", Beograd, 1997, str. 91
[320] Tako je i priIikom stvaranja Stainog suda medunarodne pravde raspravijano o
mogucnosti ustanovIjavanja i jednog medunarodnog krivicnog suda, koji bi bio
organ Drustva naroda. Iako tada takav sud nije ustanovIjen, nastavIjeni su i daIje
pokusaji da se on organizuje, u prvom redu od privatnih udruzenja, kao sto su
Medunarodno udruzenje sa krivicno pravo, Interpariamentama unija, Bnternationai
284
SKRIPTA:
LaD Association i dr. Vidjeti Przic, dr IIija: Medunarodni krivicni sud, "Arhiv za
pravne i drustvene nauke", Beograd, broj 5-6/39, str. 504-509 i MiIojkovic, orisIav:
Medunarodni terorizam i njegovo suzbijanje - Medunarodni krivicni sud - PodjeIa
vIasti u medunarodnom pravu, Beograd, 1937. str. 16.
[321] Opsimije Josipovic-Krapac-NovoseIec, str. 13-15.
I.00J Bbidem, str# 1#
[324] ;ring, 8#L Bnternational *riminal LaD in 9istorical Perspective - *omments and
(aterials, "'uridiska Gakulteten", Stock&olm, 0$$, str# #
[325] kuIic, str. 29.
[326] Bassiouni, M. C.: ?&e =eed -or Bnternational Accountabilit), "IntemationaI
CriminaI Law", Second Edition, VoI. III, New York, 1999, str. 3.
[327] kuIic, str. 29.
[329] Bbidem#, str. 21 i 22.
[330] Fastenrath, U.: 4er Bnternationale Stra-geric&ts&o-, "Juristische
SchuIung (JuS)", 1999, str. 632.
[331] kuIic, str. 29.
[332] Jovanovic, Ljubisa: Krivicna odgovomost pojedinaca u medunarodnom pravu,
"PregIed", Sarajevo, broj 1-2/62, str. 69.
[333] Haski kodeks o zakonima i obicajima o vodenju rata na suvu postavIja se kao
zakon ponasanja civiIizovanih nacija i kao kodeks vojnicke casti (Bartos, dr MiIan:
Opti pogIed na razvoj medunarodnog ratnog prava od 1907. do 1957. godine,
"JugosIovenska revija za medunarodno pravo", Beograd, broj 2/58, str. 269).
[335] ZIataric, dr Bogdan: Haska konvencija od 1907. i individuaIna krivicna
odgovomost za rame zIocine, "JugosIovenska revija za medunarodno pravo",
Beograd, broj 2/58, str. 334.
[336] ire KIeut, P.: Uticaj razvoja tehnike na praviIa ratnog prava, "JugosIovenska
revija za medunarodno pravo", Beograd, broj 2/58, str. 300.
[337] Jovanovic, Ljubisa: Krivicna odgovornost pojedinaca u
medunarodnom pravu, op. cit., str. 71.
[338] Horvatic, str. 293 i 294.
[339] PosIije Prvog svjetskog rata su ostaIi samo principi koji predstavIjaju osnove
krivicne odgovornosti u medunarodnom pravu. To su sIjedeci principi: (1) ratovi
mogu biti pravedni i nepravedni i agresivni rat predstavija zIocin; (2) za ratne zIocine
treba da odgovaraju i fizicka Iica, a ne samo dizava kao pravno Iice; (3) ratoi zIocinci
nisu vise odgovomi pred sudovima svoje drzave, vec, prije svega, pred sudovima
onih drzava na cijim su teritorijama izvrsiIi krivicna deIa i (4) poIozaj i funkcije
uciniIaca ratnih zIocina ne daju izvinjenje iIi opravdanie za ucinjene zIocine (E)ordic-
Jovasevic, str. 28).
3 RazumIjivo je da se zajedno s razvojem materijaInog medunarodnog krivicnog
prava (sa propisima o deIiktima, krivicnoj odgovomosti i kaznama) sve vise nametaIa
i pitanja formaInog medunarodnog krivicnog prava (procedure protiv zIocinaca,
nadIeznih instanci za postupak i medunarodnog krivicnog pravosuda). Prvih
decenija XX vijeka vaziIo je kao kIasicno pravno praviIo da je vrsenje pravosuda
jedan od najznacajnijih i iskIjucivih atributa drzavne suverenosti. "Medutim, razvoj
medunarodnih odnosa i potreba sve boIjeg izgradivanja sistema za mirno ijesavanje
medunarodnih sporova, isIi su u priIog razvijanju sistema medunarodnog pravosuda
u stabiInijim obIicima" (Vajs, dr AIbert: ProbIemi medunarodnog krivicnog
pravosuda, "Medunarodna poIitika", Beograd, broj 4/52, str. 15).
[341] Taj sud su trebaIi da sacinjavaju predstavnici VeIike Britanije, ItaIije,
Japana, SAD i Francuske.
285
SKRIPTA:
[342] ire Ignjatovic, A.: Genocid u medunarodnom i nacionaInom krivicnom pravu,
Novinsko-izdavacka ustanova "Vojska", Beograd 1996, str. 45.
[343] "Kajzer je kaznjen. On je izgubio ono sto mu je biIo najdraze, krunu koju je
nosio onako ohoIo. On je izgubio postovanje svoga naroda i cijeIog svijeta. Mozda je
izgubio i svoje samoIjubIje, promijenio se. On vise ne paradira, nema vojske koju
moze svaki cas dizati na noge i na parade; ne preobIaci se vise deset puta na dan; ne
sIikaju ga svaki dan; niko ne cuje vise njegove rijeci ni u poIitickom, ni umjetnickom,
ni u naucnom svijetu", kao sto je dobro rekao Amerikanac Dzems Braun Skot.
Opsimije Jovanovic, J.: Sudenje WiIheImu II kao krivcu za svjetski rat, "Zapisi",
Cetinje, broj 4/27, str. 226-230.
[344] Do sudenja ViIheImu II nije nikada ni dosIo, posto je hoIandska vIada odbiIa da
izruci Kajzera kao stranog suverena i on je mimo dozivio duboku starost, imajuci
priIike da vidi pocetak jos jednog agresivnog rata, koji je ponovo otpoceIa njegova
drzava. OstaIim optuzenim su sudiIi njemacki nacionaIni sudovi i od 896 Iica biIo je
osudeno samo sest, i to minimaInim kaznama.
[345] VasiIijevic, dr VIadan: Medunarodni tribunaI za nekadasnju JugosIaviju: izmedu
potrebe i osporavanja, Medunarodni krivicni tribunaI, Beograd, 1996, str. 27.
[346] Sada se vec postavIja pitanje pravednosti i nepravednosti rata i pitanje
agresivnog rata kao vrste zIocina. Drzavni suverenitet dobija jos jedno ogranicenje, a
to je da mora voditi racuna o opravdanosti rata, kao i to da ne moze otpoceti rat u
svakoj situaciji.
04 Jovanovic, Ljubisa: Krivicna odgovornost pojedinaca u medunarodnom pravu,
op. cit., str. 75.
[349] kuIic, str. 30.
[350] MaIekian, F.: lnternational *riminal 7esponsibilit), "InternationaI CriminaI
Law", Second Edition, VoIume I - Crimes, New York, 1999, str. 162.
I./0J Bbidem#
1,$ Bbidem, str# 01#
[354] Inace, prvi znacajniji akt sa stanovista medunarodnog krivicnog prava u ovo
doba jeste regionaIni pakt zakIjucen u Lokarnu 1925. godine izmedu Francuske,
BeIgije, EngIeske i Njemacke, poznat po imenu 7ajnski pakt# On se moze smatrati
kao prvi pakt protiv agresije, jer predvida odricanje potpisnica od rata i obavezno
pribjegavanje arbitrazi za reguIisanje sporova biIo kakve prirode. Isto tako, on
predvida postovanje statusa @uo u pogIedu teritorijaInih granica.
U okviru regionaInih paktova vazno mjesto zauzima i konvencija koju su potpisaIi
Litvinov i TutuIesko, 1933. godine u Londonu, kojom se cini pokusaj da se odredi
pojam agresora. Prema ovoj konvenciji, kao agresor u medunarodnom sukobu
smatra se onaj ko objavi rat drugoj drzavi iIi izvrsi invaziju nad teritorijom druge
drzave bez objave rata, zatim onaj koji izvrsi pomorsku bIokadu svojim snagama,
kao i onaj koji daje pomoc oruzanim bandama koje su uperene protiv integriteta neke
druge drzave.
[355] On dijeIi ratova na ofanzivne i defanzivne.
4,3 Cetinic, dr Marinka: Stocetrdesetijedna godina ka medunarodnom krivicnom
zakonu i medunarodnom krivicnom sudu, "Medunarodno krivicnopravna pitanja i
Haski tribunaI", projekat "Srbija - pravna drzava", Pravni fakuItet, Beograd, 1997, str.
66.
[357] Prema Paktu, dakIe, rat nije zabranjen i ne iskIjucuje primjenu siIe kao krajnjeg
arbitra.
[358] Ta sredstva su predvidena u I. 12,13 i 15 Pakta Drustva naroda.
[359] Jovanovic, Ljubisa: Krivicna odgovornost pojedinaca u medunarodnom pravu,
op. cit., str. 75.
286
SKRIPTA:
[360] ire Zivanovic, dr Toma: Izvjetaj o radu na sastancima upravnog odbora
Medunarodnog udruzenja za krivicno pravo i njegove komisije za izradu projekta
zakona o medunarodnim krivicnim djeIima pojedinaca i drzava, posebno protiv
medunarodnog mira, u Parizu 1936. godine, "Arhiv za pravne i drustvene nauke",
Beograd, broj 3/36, Beograd, str. 306-309.
4,8 Vujin, MiIan: StaIni medunarodni krivicni sud - osnivanje i statut suda,
"Medunarodno krivicnopravna pitanja i Haski tribunaI", projekat "Srbija - pravna
drzava", Pravni fakuItet, Beograd, 1997, str. 116.
13 drzava potpisaIo ProtokoI o ustanovIjavanju medunarodnog krivicnog suda, aIi je
njega ratifikovaIa jedino Indija.
[363] Do sredine 1938. godine svega 18 drzava je potpisaIo Konvenciju o borbi protiv
terorizma, dok je samo 13 drzava potpisaIo ProtokoI o ustanovIjavanju
medunarodnog krivicnog suda, aIi je njega ratifikovaIa jedino Indija.
[364] Krapac, str. 11.
[365] kuIic, str. 35.
[366] Opsimije MiIojevic, dr Momir: Osnivanje medunarodnog krivicnog suda,
"Medunarodno krivicnopravna pitanja i Haski tribunaI", projekat "Srbija - pravna
drzava", Pravni fakuItet, Beograd, 1997, str. 91-114.
[367] "Prvi deo Moskovske dekIaracije u kome se zahtijevaIo da pobijedene siIe
priznaju pravo saveznickim i udruzenim siIama da stave pod svoje vojne sudove Iica
koja su optuzena da su izvrsiIa djeIa protivna zakonima i obicajima rata, nepotpuno
je ostvaren. Ta se nepotpunost ogIeda u dva pravca: najprije, mnogi zIocinci nisu biIi
izruceni od strane pojedinih zemaIja onim zemIjama koje su biIe zrtve njihove
djeIatnosti, i, zatim, izrecene kazne su biIe bIage i u nesagIasnosti sa tezinom
pocinjenih djeIa i stepenom krivice ucinioca. Tako je u tom dijeIu pravda nepotpuno
zadovoIjena" (Jovanovic, Ljubisa: Krivicna odgovornost pojedinaca u
medunarodnom pravu, op. cit., str. 76). Drugi dio Moskovske dekaracije je reaIizovan
kroz stvaranje Medunarodnog vojnog suda (koji je formiran na osnovu Londonskog
sporazuma od 8. avgusta 1945. godine i koji je donio poznatu nimbersku presudu) i
TribunaIa u Tokiju (za sudenje zIocincima iz Japana za ista djeIa pocinjena u ratu u
okviru saveza siIa osovine).
[367] NaceInim odIukama Moskovske konferencije iz oktobra 1943. godine prethodiIi
su i zakIjucci usvojeni na Medunarodnoj skupstini odrzanoj 21. juna 1943. godine. Tu
je dogovoreno da se ustanovi medunarodni krivicni sud sa nadIeznoscu da sudi za
neke od sIjedecih zIocina: (a) zIocini za koje nije nadIezno nijedno unutrasnje
pravosude nekog od Ujedinjenih naroda (npr. zIocini pocinjeni u Njemackoj protiv
Jevreja i apatrida i eventuaIno protiv ujedinjenih nacija); (b) zIocini koji bi biIi u
nadIeznosti sudstva jedne od cIanica Ujedinjenih nacija, aIi koje zainteresovana
drzava odIuci da ne preda svom sudu zbog toga sto bi proces u toj zemIji mogao da
zemaIja iIi prema gradanima razIicitih drzava; (d) zIocini koje su pociniIi sefovi
drzava. (9istori@ue du probleme de la iuridiction criminelle internationale, =eD Mork,
1949, str. 104-105).
[369] Ovakvo resenje ce, uz odgovarajuca priIagodavanja, biti ponovIjeno u
odredbama cIana 29 Statuta
ICTY.
[370] U toj se dekIaraciji, izmedu ostaIog, navodi: "PrimiIi su iz mnogih izvora
dokaze o zvjerstvima, pokoIjima i hIadnokrvnim masovnim pogubIjenjima koja se
vrse od strane HitIerovih snaga iz mnogih zemaIja od njih pregazenih i iz kojih se oni
sada postojano Istjeruju" (Ujedinjene nacije - Zbirka dokumenata, 1941-1945. godine,
Beograd, 1948, str. 14-18).
[371] Prema tome, zIocini cija djeIa prevaziIaze geografske okvire jedne zemIje -
trebaIo je da budu osudeni kao medunarodni zIocini.
[372] Jovanovic, Ljubisa: Krivicna odgovornost pojedinaca u
287
SKRIPTA:
medunarodnom pravu, op. cit., str. 77.
[373] Krimska dekIaracija od 11. februara 1945. godine, PoveIja OUN i BerIinska
konferencija potvrdiIe su nuznost kaznjavanja nacistickih ramih zIocinaca i princip
pune i neposredne krivicne odgovomosti.
[374] PrethodiIa je DekIaracija o kapituIaciji Njemacke od 5. juna 1945.
godine (potpisana 8. maja u Remsu) koja takode sadrzi odredbe o kaznjavanju za
ratne zIocine. Naime, ponovo je utvrdeno da ce nadIeznim vIastima biti predati gIavni
nacisticki funkcioneri koje oznace saveznici, kao i sva ostaIa Iica koja bi u svakom
trenutku mogIa biti imenovana, s obzirom na njihov poIozaj, fiinkciju iIi ovIascenja -
da su narediIa iIi podsticaia ratne zIocine iIi anaIogne akte nasiIja. Na isti nacin ce se
postupiti i sa gradanima neke od Ujedinjenih nacija optuzenim za povredu zakona
svoje zemIje.
[375] Horvatic, str. 294 i 295.
[376] Bassiouni, M. Ch.: HistoricaI survey: 1919-1998, iz: ICC Ratification and
NationaI ImpIementing LegisIation, AIDP, eres 1999, str. 12.
[378] kuIic, str. 40.
[379] PaIevic, mr MiIan: Znaaj nimberskih dokumenata za konsoIidaciju pravnog
[380] Ovaj sud su sacinjavaIe cetiri sudije i etiri zamenika koje su imenovaIe vIade
SAD, SSSR, VeIike Britanije i Francuske. Predsjednik suda je biran naizmjenicno po
drzavama. Presude su donosene vecinom gIasova, a u sIucaju jednakog broja
gIasova - odIucivao je gIas predsjednika suda. Svaka od ovih drzava je takode
imenovaIa i po jednog javnog tuzioca.
[381] PaIevic, mr MiIan: Znacaj nimberskih dokumenata za konsoIidaciju pravnog
[382] Pred Nimberski tribunaI su izvedena 22 optuzena ratna zIocinca. Na sudskom
procesu koji je trajao duze od devet mjeseci, presudom od 1. oktobra 1946. godine
njih 12 je osudeno na smrt vjesanjem, tri je osIobodeno odgovomosti (aht, Papen i
Frice), a sedam Iica osudeno na zatvorske kazne od 10 godina do dozivomog
zatvora. Osudeni su kazne zatvora izdrzavaIi u zatvom pandau nad kojim su
zajednicku upravu imaIe sve cetiri siIe pobjednice. Pored toga, osudeni su ne samo
najvisi poIiticki i vojni rukovodioce Treceg Rajha, vec i organizacije (pravna Iica), i to
NacionaIsocijaIisticka partija, Gestapo, SIuzba sigumosti (SD), SS jedinice i SA
jedinice.
[383] PaIevic, mr MiIan: Znaaj nimberskih dokumenata za konsoIidaciju pravnog
[384] Takav zahtjev podnijeIe su deIegacije JugosIavije, PoIjske i ehosIovacke.
[385] Dvojica optuzenih u Nimbergu (feIdmarsai ViIheIm KajteI i generaI AIfred JodI)
osudeni su na smrt, 1. oktobra 1946. godine, izmedu ostaIog, zbog izdavanja
HitIerove "naredbe za komandose". HitIer je bio bijesan sto saveznicki komandosi
koji su iz potaje napadaIi njemacke tmpe, nisu biIi vojnici, vec obicni kriminaIci. Na
gangstere se ne odnosi Zenevska konvencija, rekao je HitIer. Druga optuznica protiv
KajteIa odnosiIa se na njegovu uIogu u sprovodenju HitIerovog dekreta "noc i
magIa". Po toj direktivi, osumnjicene simpatizere otpora "gutaIa je noc" tako da niko
nikada ne saznaju njihove sudbine. Vidjeti RupeI, Dejvid: SAD moraju da sIijede
Nimberski kodeks, "SeatllepostRinteligencerQC 6. oktobar 2006, "PoIitika", Beograd,
13. oktobar 2006, str. 15.
[386] Vidjeti Minear, R.H.: Victors' Justice - The Tokyo War Crimes TriaI, Princeton,
"Princeton University Press", 1973, str. 74-124.
[387] Ovaj sud je na procesu koji je voden od maja 1946. godine do 12. novembra
1948. godine od ukupno optuzenih 25 Iica, sedam Iica osudio na kaznu smrti, 16 Iica
na dozivotoi zatvor, a dva Iica na zatvor u trajanju od sedam do 20 godina.
288
SKRIPTA:
[388] TribunaI u Tokiju, na kojem su pobjednicke saveznicke snage sudiIe japanskim
poIitickim i vojnim Iiderima, "nepravedan je, aIi se mora prihvatiti", smatra 61 odsto
posIanika japanskog parIamenta F4ieta%, pokazaia je anketa koju je sproveo "(ainiNr
F"(ainic&i 4ai-) =eDs"%# Medutim, 67 odsto parIamentaraca je rekIo da je odIuka o
kretanju u rat protiv SAD bio "Iudo hrabar" izbor, dok je 83 odsto ocijeniIo japansku
posIijeratnu poIitiku "favorizovanja ekonomije nad oruzjem" kao dobm. Od posIanika
je trazeno da odgovore da Ii TribunaI u Tokiju, koji je osudio 25 vojnih i poIitickih
Iidera, ukIjucujuci i ramog premijera 9idekija ?oja, za rame zIocine i zIocine protiv
covjecnosti, predstavIja: (a) pravdu pobjednika, (b) nepravdu koja se mora prihvatiti
iIi (c) sprovodenje pravde za sve odgovome za rat. Broj onih koji smatraju da su
procesi nepravedni, aIi se moraju prihvatiti dostigao je 61 odsto, osam odsto je rekIo
da TribunaI predstavIja pobjednicku pravdu, a 13 odsto da su presude pravedne.
Osamnaest odsto anketiranih nije daIo odgovor. Ispitivanje je objavIjeno u okviru
"(ainiNijevog" sireg projekta zapocetog 2005. godine, povodom obiIjezavanja 60
godina od kraja Dmgog svjetskoe rata u avgustu 2005. godine. ire "PoIitika",
Beograd, 28. jun 2006. godine, str. 6.
Josipovic-Krapac-NovoseIec, str. 34.
[390] Vamashita je bio komandant japanskih vojnih snaga na FiIipinima i njihov vojni
guvemer. Optuzen je da je u tom svojstvu tokom rata protiv SAD-a i njenih saveznika
zanemario svoju duznost u odnosu na svoje podredene i stavIjeno mu je na teret
vise od 32 hiIjade ubijenih i mucenih. Osuden je na smrt.
I.!0J Bbidem#
[393] kuIic, str. 37.
[394] PosIije Drugog svjetskog rata na osIobodenim teritorijama je osnovano vise
razIicitih sudova koji su vodiIi krivicne postupke i sudiIi pojedinim ratnim zIocincima.
Tako su osnovani: saveznicki okupacioni sudovi, nacionaIni sudovi saveznickih
drzava i nacionaIni sudovi pobijedenih drzava. Oni su sudiIi uciniocima teskih
krivicnih djeIa protiv covjecnosti i medunarodnog prava izvrsena na odredenim
okupiranim teritorijama.
[395] Becirevic, str. 59.
[395] LJ tom smisIu su donijete rezoIucije GeneraIne skupstine Ujedinjenih
nacijabroj 3/1, 95/1 i 177/2.
[397] U ciIju okoncanja gIavnih pretresa do kraja 2008. godine, kao i zaIbenih
postupaka do kraja 2010. godine, Strategijom okoncanja rada suda u skIadu sa
odIukom Vijeca bezbjednosti UN - ICTR se ovIascuje da odgovarajuce predmete
ustupi domacim pravosudnim organima, te poziva zemIje cIanice da prihvate takve
predmete. U skIadu sa ovom strategijom okoncanja, tuziIac ICTR je u predmetu
Bagaragaza trazio od KraIjevini Norveke da prihvati krivicno gonjenje u ovom
predmetu. U vrijeme genocida koji je pocinjen 1994. godine, Bagaragaza je bio
generaIni direktor Sektora za kontroIu u industriji caja u Ruandi. Bio je, takode, i cIan
Prefekturnog odbora poIiticke strane MRND u Gisenvi-u, Prefektura, Ruanda. To je
biIa poIiticka stranke bivseg predsjednika Ruande, JuvenaI Habyariman, i stranka
koja je formiraIa omIadinski forum poznat kao Interahamvve. ICTR je 19. maja .2006.
godine donio odIuku po prijedIogu TuziIastva za ustupanje predmeta Bagaragaza
(predmet broj ICTR - 2005 - 86 - R 11 bis% KraIjevini Norveskoj. Pretresno vijece III
ICTR ustanoviIo je da KraIjevina Norveska nema nadIeznost ratione materiae nad
zIocinom genocida, dogovorom o pocinjenju genocida iIi saucesnistvu u genocidu,
odnosno optuzbi navedenoj u potvrdenoj optuznici. Shodno tome, navedena krivicna
djeIa za koja se tereti Bagaragaza ne mogu se u potpunosti pravno kvaIifikovati po
norveskom krivicnom zakonodavstvu. Zbog toga je ICTR odbio prijedIog za
ustupanje predmeta. Vidjeti " Izvjestaj o predmetu: predmet Bagaragaza - OdIuka
289
SKRIPTA:
ICTR o ustupanju predmeta KraIjevini Norveskoj (OKO reporter o ratnim zIocinima,
Sarajevo, broj 3/06, str. 25 i 26).
[398] Dzouns-PauIs, str. 13.
[399] Drugostepena presuda DeIaIicu et al#, 20. februar 2001. godine, stav
24.
[400] Pred ICTR je optuzeno vise bivsih ministara, visokih vojnih i drugih
funkcionera, direktora novina i privrednika. Taj tribunaI je izrekao i vise presuda na
dozivotni zatvor, i to za zIocin genocida. Tako je Paul Aka)esu, profesor i skoIski
nadzornik, kao i bivsi gradonaceInik grada Tabe, osuden zbog smrti najmanje dvije
hiIjade Ijudi. U njegovoj presudi je navedeno da seksuaIni zIocini mogu predstavIjati
djeIo genocida, ako se preduzimaju u namjeri unistenja neke grupe Iica iste rase iIi
porijekIa.
[401] Josipovic-Krapac-NovoseIec, str. 55
[402] GeneraIni sekretar Ujedinjenih nacija je, pocetkom oktobra 2000. godine,
Savjetu bezbjednosti podnio izvestaj o stanju u Sijera Leoneu (7aport o- t&e
Secrear)-+eneral on t&e establis&ment o- a Special *ourt -or Sierra Leone,
S/2000/915), uz koji je dat i projekat za osnivanje SpecijaInog suda za Sijera Leone, i
to u formi ugovora Ujedinjenih nacija i te drzave. RezoIuciom 1370 (2001), od 18.
septembra 2001. godine, Savjet bezbjednosti je pohvaIio napore u kreiranju procesa
utvrdivanja istine i nacionaInog pomirenja u Sijera Leoneu, ohrabrujuci VIadu Sijera
Leonea da, zajedno sa generaInim sekretarom Ujedinjenih nacija, Visokim
komesarom Ujedinjenih nacija za Ijudska prava i drugim reIevantnim medunarodnim
faktorima, ubrza osnivanje Komisije za istinu i pomirenje i SpecijaInog suda
predvidenih rezoIucijom 1315 (2000) od 14. avgusta 2000. godine.
[403] kuIic, str. 40.
[405] Roden u americko-Iiberijanskom krugu eIimih nasIjednika osIobodenih robova
koji su 1847. godine osnovaIi najstariju repubIiku u Africi, drzao se "stiIa" i tokom
prvog suocenja sa sudijama u ICTY: preko advokata zaIio se na ogranicene
teIefonske veze, ostanke u zatvorenoj sobi i po 16 casova bez prekida, na uzasnu
hranu itd.
[406] Bivsi predsjednik Srbije i Savezne RepubIike JugosIavije nedavno je okoncao
petogodisnji boravak u Haskom tribunaIu fataInim srcanim udarom. U pritvorenickoj
sobi istog kriIa ICTY "zamijenio" ga je bivsi predsjednik Liberije koji se nedavno
premijemo pojavio u prostorijama TribunaIa. Za mnoge u Sijera Leoneu Iici na cudo
da se covjek koga optuzuju da je inicirao okrutni desetogodisnji gradanski rat,
razarajuci im zemIju, uopste nasao pred sudom. I to onim gIobaInim. to posebno
zabrinjava preostaIe diktatore na tom najvecem i najsiromasnijem kontinentu:
prevode to u najavu ukidanja imuniteta za sve svoje ratne i druge "nestasIuke",
poput krsenja Iiudskih prava.
4 Oni njegovi, Iiberijski, kao da nisu imaIi taj sjaj.
[408] Tako je to sa africkim despotom, koji je u dramaticnom teIefonskom intervjuu
za Bi-Bi-Si, 1989. godine, najavio gradanski rat u rodnoj Liberiji i zapoceo ga. Zasto?
Jer ga je predsednik SamjueI Do (dosavsi na vIast vojnim udarom, posIije
nezadovoIjstva masa rastom cijena) optuzio da je od njegove vIade, zaduzen za
budzet, prigrabio miIion doIara. Bio je prinuden da pobjegne u SAD, gdje je u
mIadosti studirao ekonomiju. Preuzeo je foteIju predsednika Doa na izborima 1997.
godine i mada su pobune protiv TejIora poceIe vec dvije godine kasnije - ostao je na
vIasti do 2003. godine. Domaci i medunarodni pritisak, sa americkim na ceIu,
prinudio ga je na egziI u Nigeriju.
[409] Zovu je "ceIicna Iedi", ima staz u UN-u i Svjetskoj banci. Ona je na Dan
nezavisnosti upaIiIa trecinu uIicnog osvjetIjenja prestonice i otvoriIa trecinu njenog
vodovoda, i to posIije 15 godina.
290
SKRIPTA:
[410] Vidjeti: ordevic, S.: Medunarodni krivicni tribunaI za prethodnu JugosIaviju
(neka kriticka zapazanja), zbomik "ProbIemi medunarodnog krivicnog prava i
pravosuda", projekat "Srbija - pravna drzava", Pravni fakuItet, Beograd, 1997, str.
157.
[411] Horvatic, str. 295 i 296.
[412] Procjenjuje se da je tokom vIadavine Crvenih Kmera ubijen gotovo
svaki cetvrti stanovnik Kambodze.
[414] 8--ice je, izmedu ostaIog, fmansirao i *ambodian +enocide Program na
Univerzitetu u Maleu, koji je prikupio brojne i vazne podatke. Uz to, ovaj program je
obuhvatio i edukaciju sudija i tuzioca u Kambodzi - kako bi na odgovarajuci nacin
primijeniIi norme medunarodnog prava.
[415] Opsimije Josipovic-Krapac-NovoseIec, str. 55-57.
[417] Treba imati u vidu i Vijece za teska krivicna djeIa Okruznog suda u DiIiju
(Istocni Timor), koje je osnovano Propisom 2000/15, a sastoji se od dvoje
medunarodnih i jednog istocnotimorskog sudije. Propisom 2000/16 osnovana je i
KanceIarija zamjenika tuzioca. Ovaj sud je nadIezan za "teska krivicna djeIa'- rame
zIocine, zIocine protiv covjecnosti, ubistva, seksuaIna krivicna djeIa i mucenja.
NadIeznost za ubistva, seksuaIna djeIa i mucenje ogranicena je na djeIa pocinjena
izmedu 1. januara i 25. oktobra 1999. godine. Ovaj sud je formiran kao posIjedica
cinjenice da su indonezanske trupe 7. decembra 1975. godine izvrsiIe invaziju
Istocnog Timora, a njihova okupacija trajaia je 25 godina i odIikovaIa se staInom
represijom i nasiIjem. Indonezanski parIament je tek 25. oktobra 1999. godine predao
kontroIu nad teritorijom Istocnog Timora Ujedinjenim nacijama.
[418] Josipovic - Krapac - NovoseIec, str. 61.
[419] Kako navode izvori u UN-u, istragom je obuhvacen citav niz zvanicnika Libana i
susjedne Sirije, mada vIasti u Damasku upomo odbijaju vezu sa ubistvom premijera
Haririja. Hariri i jos 22 Iica poginuIi su 14. februara 2005. godine, u ekspIoziji kamiona
punog ekspIoziva u centru Bejruta. Ubijeni premijer se sve do smrti ostro protivio
otvorenom mijesanju Sirije u unutrasnja pitanja Libana, posebno otvorenoj podrsci,
koju je ta drzava davaIa pokretu HezboIah.
[420] Vidjeti "UN predIazu Libanu: Medunarodni sud za Haririjeve ubice", "PoIitika",
Beograd, 12. novembra 2006. godine, str. 3.
[421] Ovakav naziv sadrzi u sebi neke nedosIjednosti koje nisu samo terminoIoske
prirode. U nazivu se govori o "krivicnom gonjenju", sto nije zadatak ICTY, vec
tuziIastva, aIi bi se to mogIo objasniti i time da tuziIastvo ICTY podnosi optuzne akte,
a da ICTY zatim vodi postupak i donosi odgovarajucu odIuku, te da je tuziIastvo
funkcionaIno vezano sa ICTY. O tome VodineIic-Rakic, dr Vesna: Prikaz PraviInika o
postupku i dokazivanju Medunarodnog tribunaIa za sudenje Iicima za koja se
pretpostavIja da su odgovoma za teske povrede medunarodnog humanitamog prava
ucinjene na teritoriji bivse JugosIavije od 1991. godine, "JugosIovenska revija za
medunardno pravo", Beograd, broj 1-2/95.
[422] Bnternational ?ribunal -or t&e Prosecution o- Persons 7esponsible -or Serious
Siolations o- Bntemational 9umanitarian LaD *ommitted in t&e ?erritor) o- Gormer
Mugoslavia since !!# Naziv "tribunaI" dobio je prema francuskoj pravnoj tradiciji
prema kojoj su, u krivicnim stvarima, sudski organi Iocirani u istom objektu i
obuhvataju presudujuce organe (court, sud) i ured javnog tuzioca (procureur de Ia
RepubIique). Navedeno prema Krapac, str. 3. U daIjem tekstu ovaj sud cemo
oznacavati skracenicom ICTY.
[423] icty se u stvaranju svoje sudske prakse cesto poziva na
jurisprudenciju ESLJP. ESLJP se, takode, u svojim odIukama moze pozivati na
jurisprudenciju ICTY.
291
SKRIPTA:
[424]1 ne samo to. Za razIiku od obaveze saradnje s ICTY koja postoji za sve drzave
medunarodne zajednice, potpisnice Dejtonsko-pariskog sporazuma su se u ovoj
stvari i izricito obavezaIe na saradnju, novembra 1995. godine. Prema cIanu IX
Opsteg okvimog sporazuma o miru u BiH (Dejtonsko-pariski sporazum), drzave
potpisnice su se obavezaIe na "sagIasno svojim obavezama, saradnju u istrazi i
gonjenju ratnih zIocina i dmgih povreda medunarodnog humanitamog prava". ta
vise, Aneksom 1-A uz ovaj sporazum, cIanom X koji nosi naziv "Saradnja", strane
potpisnice su se obavezaIe i precizno na saradnju sa svima koji su "inace ovIasceni
od strane Savjeta bezbjednosti UN-a, ukIjucujuci i Medunarodni tribunaI za bivsu
JugosIavijiT.
[425] S/PRST/2002/21 od 23. juIa 2002. godine.
[426] Na osnovu ove strategije, istrage su trebaIe biti zavrsene do kraja 2004.
godine, sve radnje u prvostepenom postupku do kraja 2008. godine, a kompIetan rad
TribunaIa u 2010. godini (C/2002/678), s tim da ce se ICTY u svom radu koncentrisati
na krivicno gonjenje i sudenje najvisim vodama koji se sumnjice da su
najodgovomiji za zIocine u okvim nadIeznosti ICTY, dok ce sudenja onim koji su
manje odgovomi biti ustupIjena odgovarajucim nadIeznim domacim sudovima, uz
jacanje sposobnosti tih sudova da obavIjaju taj posao.
[427] Vidjeti RaduIovic, dr Drago, O IegaIitetu i Iegitimitetu medunarodnog ad &oc
TribunaIa u Hagu, "JugosSovenska revija za kriminoIogiju i krivicno pravo",
Beograd, broj 1-2/00, eograd, str. 3-19.
4% "jj XribunaIu i u pritvom Ujedinjenih nacija u eveningenu tece zivot nepoznat iIi
manje poznat javnosti. Dogadaju se tragedije, drame, tragikomicne, katkad i cisto
komicne situacije. PrepIicu se sudbine. I optuzenih i njihovih porodica, aIi i svjedoka.
Ukrstena svjedocenja o istim situacijama govore sama za sebe. Iskazi Ijudi koji su
biIi prisutni na istim mjestima i u isto vrijeme, svjedoce za istu stranu, a videnja i
dozivIjaji su im, ponekad, potpuno razIiciti!? Neki od ocevidaca sudbinskih,
istorijskih dogadaja, od onih koji su se odigraIi prije 15 godina pa do najsvjezijih', od
prije sest godina, biIi su svojevremeno veoma vazne javne Iicnosti, poIiticari,
obavjestajci, poIicajci, vojnici...RazIicitih nacionaInosti, s razIicitih strana i u
razIicitim uIogama." (obovic, ZIatko: Haski tribunaI iza kuIisa, BiIjeske dopisnika iz
Haga, "Evro", Beograd, 2005, str. 5 i 6).
[430] GIava XVI Krivicnog zakona SFRJ iz 1976. godine f'SIuzbeni Iist SFRJ" broj
44/76).
[432] Praviinik je stupio na snagu 14. marta 1994. godine. Vidjeti i Uputstvo o
postupku predIaganja, razmatranja i objavIjivanja izmjena i dopuna PraviInika o
postupku i dokazima ICTY (s izmjenama i dopunama) - IT/143/rev.2. U skIadu sa
praviIom 19 () PraviInika o postupku i dokazima i na osnovu praviIa 6 PraviInika,
ovo uputstvojedoniotadasnjipredsjednik ICTY *laude 'orda
Sve prijedIoge izmjena i dopuna PraviInika o postupku i dokazima ICTY koje mu
dostave predsjednik, sudija ICTY iIi neki drugi organ - razmatra Odbor za PraviInik,
koji podnosi izvjestaj (sa prijedIozima i prepomkama) pIenamoj sjednici ICTY za
daIjnje postupanje iIi staInim sudijama ICTY na usvajanje u skIadu sa praviIom 6 (C).
Izvjestaj Odbora za PraviInik dostavIja se svim sudijama najmanje sedam dana prije
pIename sjednice na kojoj ce se o njemu raspravIjati. Sudije ad litem ICTY mogu
dostaviti pismene primjedbe na izvjestaj predsjedavajucem Odbora za PraviInik
najkasnije dva radna dana prije pocetka pIename sjednice i sudjeIovati u raspravi o
izmjenama i dopunama na pIenamoj sjednici. Odbor za PraviInik se sastoji od
najmanje troje staInih sudija ICTY i od po jednog predstavnika Sekretarijata,
TuziIastva i branioca bez gIasackog prava.
[433] U ovom tekstu se imaju u vidu i izmjene i dopune u tekstu PraviInika usvojene
292
SKRIPTA:
do 11. i 12. decembra 2003. godine. Tada su izmijenjena i dopunjena sIjedeca praviIa
u PraviIniku o postupku i dokazima: praviIo 44 francuski; praviIo 65 ter (C) engIeski i
francuski; praviIo 65 ter (F) francuski; praviIo 67 engIeski i francuski; praviIo 68
engIeski i francuski i praviIo 77 engIeski i francuski. U skIadu s potpraviIom 6 (D),
ove izmjene i dopune stupaju na snagu sedam dana nakon izdavanja ovog
sIuzbenog dokumenta, tj. 24. decembra 2003. godine.
[434] NaceIno je neuobicajeno da sam organ koji vrsi jednu od osnovnih funkcija u
krivicnom postupku (u ovom sIucaju sudsku funkciju, tj. funkciju vodenja postupka i
presudivanja), sam donosi praviIa koja se odnose na njegov rad i obavIjanje te
funkcije.
[435] "Na primjer, ponekad se istice da je nepostojanje porote bitan eIement iz
evropsko-kontinentaInog postupka, jer je porota vazan eIement kIasicne
angIosaksonske procedure. Ovo, po nasem misIjenju, ipak, nema sustinski znacaj,
jer je od tog pitanja daIeko vaznija probIematika nacina izvodenja dokaza, te odnosa
suda i stranaka, uIoge sudije u odnosu na dokaze i dokazna sredstva, te vazno
koncepcijsko pitanje poIozaja stranaka u postupku, sto je sve reguIisano na nacin
koji predstavIja tipican primjer angIosaksonske procedure." (kuIic, str. 67).
[436] Paunovic, dr MiIan: Medunarodni krivicni tribunaI za teske povrede
medunarodnog humanitamog prava na podrucju bivse JugosIavije - osvrt na neka
medunarodnopravna pitanja, "Medunarodno krivicnopravna pitanja i Haski tribunaI",
projekat "Srbija - pravna drzava", Pravni fakuItet, Beograd, 1997, str. 129.
[437] Opsimije MiIinkovic, mr BranisIav: Dosadasnja praksa Haskog tribunaIa,
"Medunarodna poIitika", Beograd, broj 1048, 1996, str. 12-15.
[438] U sustini se radi o samo dva osnovna pravna sistema koja su karakteristicna za
savremenu civiIizaciju prava: (1) kontmenataIno-evropskom i (2) angIosaksonskom,
odnosno angIoamerickom pravnom sistemu. Iako je ovaj zahtjev naceino korektan,
cinjenica je da su praviia postupka pred ICTY "u osnovi angIosaksonskog tipa, sto
znaci da su u konkretnoj primjeni tih praviIa, sudije koje doIaze sa kontinentaino-
evropskog pravnog podrucija sustinski u Iosijem poIozaju, jer se tek moraju
privikavati na novi procesnopravni ambijent, te voditi prema praviIima koja nisu
tipicna, a cesto su sasvim atipicna u odnosu na krivicni postupak koji inace dobro
poznaju i pravni sistem u cijim su okvirima djeIovaii, te se kao sudije afirmisaIi"
(kuiic, str. 75).
176
[439] kuIic, str. 74.
I11$J Bbidem#
[441] Oni ce, medutim biti konsuItovani prije usvajanja tih praviIa.
5.0 Postojanje okoInosti koje bi mogIe uticati na sudijsku nepristrasnost je i u
ovom sIucaju @uastio -acti koje se bIize ne objasnjavaju.
5.1 kuIic, str.76.
178
[444] VodineIic-Rakic, dr Vesna: Prikaz PraviIa o postupku i dokazivanju
Medunarodnog tribunaIa za sudenje Iicima za koje se pretpostavIja da su odgovoma
za teske povrede medunarodnog humanitamog prava ucinjene na teritoriji bivse
JugosIavije od 1991. godine, op. cit., str. 107.
5,3 kuIic, str. 79.
/,1 Bbidem, str# 3#
I11"J I*idem, str# 2#
5,6 Primjenjuje se Uputstvo o duzini podnesaka i zahtjeva, koje je donio *laude
'orda, tadasnji predsjednik ICTY. CiIj je da se odredi duzina pismenih podnesaka i
zahtjeva u prvostepenom i zaIbenom postupku. Npr. pretpretresni podnesci ne treba
da budu duzi od 50 strana iIi 15.000 rijeci, a zavrsni podnesci od 200 strana iIi 60.000
rijeci. Drugi zahtjevi, odgovori i repIike ne treba da budu duzi od 10 stranica iIi 3.000
293
SKRIPTA:
rijeci itd.
[449] kuIic, str. 71.
[449] Izvjestaj FederaIna advokatske komore SAD-a, juIi 1993.
[450] PIaniranje je prvi obIik odgovornosti po cIanu 7 stav 1 Statuta. Prema Statutu,
mora da postoji pIan za pocinjenje zIocina: pIan da se pocini ratni zIocin, pIan da se
povrede Zenevske konvencije, pIan da se pocini zIocin protiv covecnosti, pIan da se
pocini genocid. Optuzeni moze da pIanira biIo samostaIno iIi u grupi, iako je mnogo
Iogicnije da ukoIiko postoji pIaniranje, ono obuhvata vise od jednog Iica ZIocin koji
je pocinjen mora biti predviden pIanom i optuzeni mora imati mens rea za zIocin - on
mora da ima namjeru za zIocin protiv covjecnosti, ubistvo, na primjer iIi mora biti
svjestan dovoIjne vjerovatooce da zIocin predstavIja posIjedicu pIana.
OdIucujuci faktor koji bi trebaIo da bude reIevantan za podsticanje je ohrabrivanje,
davanje novca, prijetnje, pozivi na IojaInost, patriotizam i propaganda. Sve ovo bi
trebaIo da se smatra dovoIjnim za podsticanje. Podsticanje moze biti izrazeno iIi
impIicirano necinjenjem.
SIjedeci obIik krivicne odgovomosti je naredivanje. OcigIedno je da je kod
naredivanja zIocin pocinjen od strane drugog Iica, a ne od strane optuzenog koji je
zapravo naredbodavac zIocina i koji se najcesce naIazi na poziciji vIasti. Ovo ne
mora nuzno da znaci da je unutar hijerarhije standardne vojne organizacije neko Iice
mogIo da ima ovIascenja nad paravojnom iIi kriminaInom grupom koja ini zIocine,
aIi pocinioci zIocina moraju da djeIuju u skIadu sa naredenjima optuzenog.
[451] kuIic, str. 71.
[453] kuIic, str. 73.
[454] U terminoIoskom smisIu, a prije svega s obzirom na njegov ad&oc karakter,
korektnije je upotrebIjavati izraz "medunarodni krivicni tribunaT, nego "medunarodni
krivicni sud". Taj izraz se i, inace, upotrebIjava kako u strucnoj, tako i u Iaickoj
javnosti. Pored toga, i zvanicni naziv ovog ad &oc organa sadrzi u sebi rijec
"tribunaI".
[455] Naziv "okrivIjeni" upotrijebicemo kao genericku oznaku za osumnjicenog,
okrivIjenog, optuzenog i osudenog.
Krapac, str.40i41.
[457] TemeIjno je pravo optuzenog da "ima dovoIjno vremena i mogucnosti da se
pripremi" Fraza "dovoIjno vremena" je fIeksibiIna i njeno znacenje zavisi od
okoInosti u svakom predmetu. "Nemoguce je odrediti standard u pogiedu dovoIjnog
vremena za pripremu odbrane, jer na to moze da utice niz ciniIaca, ukIjucujuci
sIozenost predmeta i sukobijene siIe i tvrdnje, kao Sto su interesi drugih optuzenih
Iica" (DeIaiic et al., P.V., OdIuka o moIbama za odIaganje dana sudenja, 3. februar
1997. godine).
[458] Postoji Uputstvo za dodjeIu branioca po sIuzbenoj duznosti (Uputstvo broj
1/94), s izmjenama i dopunama od 30. januara 1995, od 25. juna 1996, od 1. avgusta
1997. (revidirano 17. novembra 1997), od 10. juIa 1998, od 19. juIa 1999, od 15.
decembra 2000. i od 12. juIa 2002 (IT/73/REV. 9). Ovo uputstvo propisuje usIove i
nacin dodjeIe branioca po sIuzbenoj duznosti, a stupiIo je na snagu 1. avgusta 1994.
godine. Pravo na branioca, i to bez stete po pravo optuzenog da se sam brani, imaju:
( i) osumnjiceni kojeg tuziIac namjerava ispitivati u skIopu istraznog postupka; (ii)
optuzeni kojem je Iicno urucena optuznica i (iii) svako Iice pritvoreno po ovIascenju
ICTY, ukIjucujuci i Iica pritvorena u skIadu sa praviIom 90 bis#
Osumnjiceni i optuzeni koji nemaju sredstava da sami pIate naknadu braniocu, imaju
pravo da im se dodijeIi braniIac po sIuzbenoj duznosti kojeg pIaca ICTY. Smatra se
da osumnjiceni, odnosno optuzeni nema sredstava da pIati naknadu braniocu
ukoIiko ne posjeduje dovoIjno sredstava da pIati naknadu braniocu po tarifama koje
su propisane ovim uputstvom. Osumnjicenim i optuzenim koji posjeduju sredstva da
294
SKRIPTA:
pIate dio naknade braniocu, ICTY ce pIatiti onaj dio naknade koji oni nisu u stanju da
pIate (cIan 6 Uputstva). U svrhu utvrdivanja da Ii je osumnjiceni, odnosno optuzeni u
nemogucnosti da pIaca branioca, uzimaju se u obzir sva sredstva koja on direktno iIi
indirektno uziva iIi sIobodno njima raspoIaze, ukIjucujuci, izmedu ostaIog, direktne
prihode, bankovne racune, nepokretau i pokretnu imovinu, penziju, dionice,
obveznice i ostaIu imovinu koju ima, pri cemu se ne uzimaju u obzir porodicni
dopIaci ni socijaIne naknade na koje eventuaIno ima pravo. U procjeni tih sredstava
takode treba uzeti u obzir sredstva bracnog druga osumnjicenog, odnosno
optuzenog, kao i sredstva Iica s kojima zivi u zajednickom domacinstvu (cIan 8B
Uputstva). Osumnjiceni kojem je odbijen zahtjev za dodjeIu branioca po sIuzbenoj
duznosti, moze u roku od 15 dana od prijema obavijesti o tome zatraziti da
predsjednik ICTY preispita odIuku sekretara. Predsjednik moze potvrditi odIuku
sekretara iIi, pak, odIuciti da treba dodijeIiti branioca po sIuzbenoj duznosti.
BraniIac po sIuzbenoj duznosti moze biti biIo koje iice za koje se sekretar uvjeri da je
uvrsceno u popis braniIaca predviden praviIom 45(B) PraviInika o postupku i
dokazima. Lice ispunjava usIove za uvrscenje na taj popis ako: (i) ima dozvoIu za
advokatsku praksu u nekoj drzavi iIi je univerzitetski profesor prava; (ii) nije biIo
progIaseno krivom ni u jednom reIevanmom discipIinskom postupku koji se vodio
protiv njega u mjestu gdje ima dozvoIu za advokatsku praksu iIi gdje je univerzitetski
profesor, odnosno ako nije biIa progIaseno krivom u nekom reIevantnom krivicnom
postupku koji se vodio protiv njega; (iii) govori jedan od dva zvanicna jezika ICTY,
osim ako u interesu pravde taj usIov nije neophodan; (iv) ima dovoIjno iskustva u
krivicnom i/iIi medunarodnom pravu; (v) pristaje da ga ICTY imenuje braniocem po
sIuzbenoj duznosti kako bi zastupao biIo kojeg osumnjicenog iIi optuzenog sIabog
imovnog stanja; (vi) jeste cIan iIi ce uskoro postati cIan udruzenja advokata odbrane
pred ICTY (cIan 14A). Ako je protiv Iica optuzenih za ista iIi razIicita krivicna djeIa
podignuta zajednicka optuznica iIi im se zajedno sudi, svaki od optuzenih ima pravo
traziti da mu se dodijeIi poseban braniIac (cIan 16B). Isto tako, ako dodijeIjeni
braniIac u trenutku dok radi na predmetu bude iz biIo kojeg razIoga zamijenjen
drugim dodijeIjenim braniocem u istom svojstvu, naknada ce svakom od njih biti
ispIacena pro rata temporis (proporcionaIno odradenom vremenu) - cIan 21.
[459] kuIic, str. 111.
[460] Memorandumom predsjednika ICTY, od 4. septembra 2002. godine,
on je odobrio taj tekst, u skIadu sa cIanom 6 Kodeksa. PriIikom izrade Kodeksa uzeto
je u obzir i Uputstvo za dodjeIu branioca po sIuzbenoj duznosti (IT/73), usvojeno 1.
augusta 1994. godine, s naknadnim izmjenama i dopunama.
[461] Ovaj praviInik je stupio na snagu 1. avgusta 1994. godine. Izmijenjen je i
dopunjen 16. marta 1995., 3. decembra 1996,25. juIa 1997, 17. novembra 1997. i 29.
novembra 1999. godine.
*66
[462] Takav naIog moze se izdati na osnovu zahtjeva biIo kojeg
zainteresovanog Iica, ukIjucujuci tuzioca
[463] PraviIa discipIinskog postupka protiv pritvorenika (IT/97) donijeIi su upravnik i
sekretar ICTY, u skIadu sa odredbama praviIa 38-39 PraviInika o pritvorskom
postupku prema Iicima koja cekaju na sudski iIi zaIbeni postupak pred ICTY iIi su iz
nekog drugog razIoga pritvoreni po ovIascenju ovog suda ("PraviInik o pritvorskom
postupku"). Ova praviIa podIijezu odredbama PraviInika o pritvorskom postupku i, u
sIucajevima kada je to primjenjivo, PraviIniku o postupku i dokazima. Pritvorenik se
moze kazniti samo u skIadu sa ovim praviIima i nikada dva puta za isto djeIo.
DiscipIinskim prestupom ce se smatrati sIjedece ponasanje: neizvrsavanje naredbe
iIi uputstva izdatog od strane cIana osobIja pritvorske jedinice; verbaIni napad na
cIana osobIja pritvorske jedinice, drugog pritvorenika iIi biIo kog Iegitimnog
posetioca pritvorske jedinice; nasiInicko ponasanje iIi napad na cIana osobIja
295
SKRIPTA:
pritvorske jedinice, drugog pritvorenika iIi biIo kog Iegitimnog pose|ioca pritvorske
jedinice; posedovanje biIo kog zabranjenog predmeta iIi supstance; ponovIjeni
prekrsaj nakon to je izreceno upozorenje u skIadu sa paragrafom 7 ovih praviIa.
[464] UkoIiko dode do ozbiIjne opasnosti od remecenja reda u pritvorskoj jedinici iIi
zatvoru domacinu, upravnik iIi generaIni direktor, zavisno od sIucaja, mogu
privremeno suspendovati vazenje dijeIa iIi cijeIog ovog praviinika za razdobIje od
najvise dva dana. O svakoj takvoj suspenziji mora se odmah izvijestiti sekretar koji
ce o tome obavijestiti predsjednika. Postupajuci u konsuItaciji s koIegijem,
predsjednik se mora odmah nakon togh posavjetovati s reIevantoim vIastima zemIje
domacina i preduzeti one mjere koje se u to vrijeme budu smatraIe prikIadnim.
[465] Prema praviIu 68, svaki pritvorenik ima pravo da po doIasku u pritvorsku
jedinicu iIi nakon toga da do znanja da Ii zeIi uspostaviti kontakt s nekim od
svestenika iIi duhovnih savjetnika zatvora domacina.
[466] pravjja zaIbenog postupka pritvorenika (IT/96) donio je, apriIa 1995.
godine, sekretar ICTY u skIadu sa odredbama praviIa 84-88 PraviInika o pritvorskom
postupku prema Iicima koje cekaju na sudski iIi zaIbeni postupak pred TribunaIom iIi
su iz nekog drugog razIoga pritvoreni po ovIascenju Suda ("PraviInik o pritvorskom
postupku"). Pritvorenik u svakom trenutku moze da podnese pisanu iIi usmenu zaIbu
iIi.zahtjev u vezi usIova pritvora, i to direktno upravniku iIi njegovom predstavniku.
Sve zaIbe, kao i mjere koje su povodom njih preduzete, upisivace se u dnevnik.
Sekretar ICTY ce ispitati uzrok zaIbe i odIuciti da Ii je u njegovoj nadIezhosti da je
razmotri, ukoIiko se radi o administrativnim stvarima iIi stvarima od opsteg interesa.
UkoIiko se zaIba odnosi na navodna krsenja prava odredenog pritvorenika, sIucaj ce
se dostaviti predsjedniku ICTY na razmatranje. Sekretar ce upoznati pritvorenika sa
svojom odIukom i obavijestiti ga o vremenskom roku, ne duzim od dvije nedeIje, u
okviru koga moze da ocekuje odIuku o zaIbi. UkoIiko nije zadovoIjan kIasifikacijom
koju je izvrsio sekretar ICTY, pritvorenik moze, u roku od nedjeIju dana od prijema
odIuke, traziti od sekretara da sIucaj dostavi predsjedniku ICTY - kako bi on^donio
konacnu odIuku o tome u cijoj je nadIeznosti zaIba. Odbijanje zaIbe od strane
sekretara iIi predsjednika ICTY ne sprijecava pritvorenika da ponovo podnese takvu
zaIbu. Pritvorenik moze, takode, u biIo kom trenutku tokom inspekcije pritvorske
jedinice inspektorima koje je imenovao ICTY podnijeti zaIbu u vezi sa usIovima
pritvora i ima pravo da o tome razgovara sa inspektorima van vidokruga i domasaia
sIuha osobIja pritvorske jedinice.
37 PrijedIoge za izmjenu i dopunu PraviInika o pritvoru mogu dati sudije, tuziIac i
sekretar, a oni se usvajaju ako ih potvrdi najmanje devet sudija na pIenarnoj sjednici
ICTY. Izmjene i dopune PraviInika o pritvoru mogu se usvojiti i na drukciji nacin pod
usIovom da ih jednogIasno potvrde sudije.
[468] Rijec je o vrIo interesantnom institutu praviIa krivicnog postupka koja
se primjenjuju pred ICTY.
[469] kuIic, str. 117.
[470] To predstavIja jedno od kIasicnih eIemenata prava na odbranu.
[471] kuIic, str. 139.
[472] I*idem$
I1".J Bbidem#
I1"1J Bbidem, str# 1$#
I1"/J lbidem, str# 11#
I1""J Bbidem#
[478] Pretpretresni sudija obavIja pretpretresne ftinkcije navedene u praviIu 66,
praviIu 67, praviIu 73 bis i praviIu 73 ter, te sve iIi dio funkcija navedenih u praviIu 73.
Nakon sto je tuziIac dostavio dokumente pomenute u stavu (E) cIana 65 ter,
pretpretresni sudija ce naIoziti odbrani da, u roku koji odredi pretpretresni sudija, a
296
SKRIPTA:
najkasnije tri sedmice prije pretpretresne konferencije, dostavi pretpretresni
podnesak u kojem ce obraditi cinjenicna i pravna pitanja i koji ce sadrzavati pismenu
izjavu u kojoj se navodi: (i) u opstim crtama, koncepcija odbrane optuzenog; (ii)
pitanja iznesena u pretpretresnom podnesku tuzioca koja optuzeni osporava i (iii) za
svako od tih pitanja, razIog zbog kojeg ga optuzeni osporava. Nakon zavrsetka
izvodenja dokaza optuzbe, a prije pocetka izvodenja dokaza odbrane, pretpretresni
sudija ce naIoziti odbrani da podnese sIjedece: spisak svjedoka koje odbrana
namjerava da pozove i spisak dokaznih predmeta koje odbrana namjerava predIoziti
u izvodenju svojih dokaza u kojem, gdje je to moguce, treba navesti ima Ii optuzba
prigovora na njihovu autenticnost. Odbrana ce optuzbi uruciti kopije dokaznih
predmeta sa tog spiska.
[479] BiIo koju duznost pretpretresnog sudije moze, proprio motu, vrsiti i
pretresno vijece.
[480] Ovaj postupak treba uporediti sa onim u praviIu 85 kada optuzeni svjedoci, aIi
tek posto je dao svecanu
izjavu.
[481] PraviIo 84 bis je uvedeno je na 20. pIenamoj sjednici, odrzanoj od 30. juna do 2.
juIa 1999. godine. Medutim, kao i prije toga, jednom od optuzenih u predmetu
:uprekiN izuzetno je dopusteno davanje izjavu, a da prvo nije dao svecanu izjavu.
PraviIo 84 bis%c na taj nacin kodifikacija postojece prakse.
[483] Pravicno sudenje, izmedu ostaIog, trazi da obje strane mogu da vode efikasno
unakrsno ispitivanje. Vidjeti OdIuku o podnesku odbrane za zastitne mjere za
svjedoke D/H i D/I koje je raspravno vijece donijeIo u predmetu ;laki (25.
septembra 1998. godine): "Posto pretresno vijece mora da se postara da sudenje
bude pravicno i brzo, posto, u ciIju utvrdivanja istine ovo naceIo zahtijeva da ne
dode do pretjeranog krsenja prava optuzbe, a, izmedu ostaIog, prava da izvede
efikasno unakrsno ispitivanje svjedoka odbrane..." Isto se, naravno, odnosi na
unakrsno ispitivanje svjedoka optuzbe od strane odbrane.
[484] Krapac, str. 119.
[485] Bbidem, str. 122.
[486] Pretresno vijece navodi: "Najoitiji primjer toga su dokazi o ucestvovanju JNA
(iIi srpskih paravojnih formacija) u cinjenju krivicnih djeIa navedenih u optuznici. U
jednoj odIuci o prihvatanju transkripta sagIasno praviIu 92 bis D (koja se odnosi na
prihvatanje transkripta iskaza koje su daIi svjedoci u postupcima pred ICTY),
pretresno vijece je odIuciIo da se svjedoci ciji se iskazi ticu ucestvovanja JNA (iIi
srpskih paravojnih formacija) u osvajanju Foce vezano za, kao sto jeste, tekuce
pitanje izmedu strana u postupku [...] moraju pozvati radi unakrsnog ispitivanja od
strane optuzenog".
55 injenice su podijeIjene na razIicita sadrzajna podrucja, npr. "PoIiticki kontekst"
iIi "Prijedor, ukIjucujuci kontekst i opste injenice, napad na Kozarac, postojanje
oruzanog sukoba i Iogori".
60 Stav 14, PoIiticki kontekst, "ove cinjenice su siroke i tendenciozne". Stav 15,
Prijedor, "izuzeti stavovi su iIi nedovoIjno reIevantni iIi pretjerano detaIjni, pretjerano
brojni iIi na drugi nacin tendenciozni".
[489] U ovom predmetu, pretresno vijece je "istakIo prethodni pristup pretresnog
vijeca u pogIedu prihvatanja opstepoznatih cinjenica". Vijece smatra da usIov da
"pretresno vijece moze prihvatiti kao opstepoznate samo one cinjenice koje nisu
predmetom osnovanog osporavanja" predstavIja dio tog "prethodnog pristupa".
Pretresno vijece, zatim, citira odIuku zaIbenog vijeca u predmetu protiv MiIosevica
koja modifikuje taj stav. ICTY navodi sIjedece: "primjena testa koje je postaviIo
zaIbeno vijece (u predmetu protiv MiIoevica>, da je konkretna cinjenica, kada je
postaIa predmet konacnog presudivanja od strane nekog drugog vijeca, prihvatIjiva
297
SKRIPTA:
na osnovu praviIa 94B sto, kao i uvijek, podIijeze diskrecionoj ocjeni pretresnog
vijeca". Medutim, izjava pretresnog vijeca ne modifikuje "predasnje" usIove za
prihvatanje opstepoznatih cinjenica, posebno usIov "da se ne moze osnovano tvrditi
da su cinjenice spome". UsIov "da se ne moze osnovano tvrditi da su cinjenice
spome", uvijek se primjenjivao u skIopu diskrecionih ovIascenja pretresnog vijeca.
Stoga, cak i kada postoji usIov "da se ne moze osnovano tvrditi da su cinjenice
spome", svaka injenica koja je predmet pravnosnazne presude moze se uvijek
prihvatiti u skIopu diskrecionih ovIascenja. Jedina promjena koju moze uvesti
odIuka zaIbenog vijeca u predmetu protiv MiIosevica jeste izmjena kriterija unutar
diskrecionih ovIascenja.
[490] Sud navodi: "Pri primjeni diskrecionih ovIascenja, u skIadu sa praviom 94B,
faktori koji se mogu uzeti u obzir obuhvataju sIjedece: [...] (b) da Ii su injenice
presiroke, tendencio<ne, nedovoIjno znacajne, pretjerano detaIjne, pretjerano brojne,
repetitivne u odnosu na druge dokaze koje je vijece vec uvrstiIo u spis iIi, pak, nisu
dovoijno reievantne za predmet, zbog cega bi se izuzeie od primjene praviIa 94B."
[491] Timovi obrane u predmetu protiv Mejakica tvrdiIi su da su se cinjenice koje se
ticu "opstih usIova" u Iogoru Omarska i neke injenice koje se ticu presude u
predmetu protiv Sikirice "mogIe osnovano osporavati". Vidi "Odgovor odbrane na
prijedIog optuzbe za prihvatanje opstepoznatih cinjenica - PraviIo 94B)", koji je
podnio braniIac ZeIjka Mejakica, 27. januara 2004. godine; "Odgovor odbrane na
prijedIog optuzbe za prihvatanje opstepoznatih cinjenica - PraviIo 94B)", koji je
podnio braniIac Ousana Fustara, 30. januara 2004. godine i "Odgovor na prijedIog
optuzbe za prihvatanje opstepoznatih cinjenica - PraviIo 94B)", koji je podnio
braniIac Duska Knezevica. Pretresno vijece nije prihvatiio cinjenice iz presude u
predmetu protiv Sikirice kao opstepoznate i naveIo je da cinjenice
4
koje se odnose
na usIove boravka u iogorima trebaju biti izuzete kao previse tendenciozne - da bi
biIe primIjene unutar diskrecionog oviascenja pretresnog vijeca."
[492] Prema praksi ovih tribunaIa, cinjenice koje nisu predmet osnovanog
osporavanja, ne mogu se prihvatiti kao opstepoznate. Efekat prihvatanja neke
cinjenice kao opstepoznate, sagIasno praviIu 94B, jeste da je ta cinjenica nepobitno
dokazana U predmetu protiv Seman<e (OdIuka o prijedIogu optuzbe za prihvatanje
opstepoznatih cinjenica i pretpostavIjanje cinjenica sagIasno praviIima 94 i 54, od 3.
novembra 2000. godine, stav 41) Vijece ICTR smatra da "cinjenice prihvacene kao
opstepoznate sIuze kao nepobitan dokaz cinjenica".
[493] Krapac, str. 123.
[494] PraviIo 94B dodato je praviIu 94 nakon sto je vec neko vrijeme postojaIo
praviIo 94A. Inace, ZaIbeno vijece ICTY je utvrdiIo pravni efekat prihvatanja
opstepoznate cinjenice, a da nikad nije raspraviIo usIov raspravnog vijeca da se "ne
moze osnovano tvrditi da su dokazi spomi". Pretresno vijece u predmetu protiv
Krajisnika smatra da cinjenica, da bi biIa prihvatIjiva sagIasno praviIu 94B, treba
stvamo biti prihvacena u prethodnim presudama, tako da ne bude predmetom
"razumnog spora izmedu strana u tekucem postupku".
[495] PraviIo 94 bis je dodato na 18. pIenarnoj sjednici, odrzanoj 9. i 10. juIa 1998.
godine. Kao i ostaIe izmjene i dopune usvojene na tom pIenumu, svrha mu je da
ubrza sudske postupke, odnosno u ovom sIucaju da organizuje sto raniju razmjenu
izvjestaja vjestaka - da bi se oIaksaIa defmicija spomih pitanja i utvrdiIo da Ii je
potrebno vjestaka zvati da Iicno svjedoci. Izmjene ovog cIana izvrsene su i 20.
avgusta 2000. (22. pIenama sjednice), 19. januara 2001. (23 pIenama sjednica), 12. i
13. decembra 2001. (25. pIenama sjednica) i 12. decembra 2002. godine.
[496] Krapac, str. 123.
I1!"J lbidem#
[498] I*idem, str# 0"#
[499] Npr. odnos takvog iskaza sa iskazom koji okrivIjeni daje kao stranka, usIovi koji
298
SKRIPTA:
se odnose na odbranu
itd.
[500] kuIic, str. 127.
[501] Ovo praviIo je iskorisceno u nekoIiko sIucajeva. Sudija Stiven je 12. febmara
1996. godine izdao naIoge za prebacivanje iz BiH orda ukica i AIekse Krsmanovica
koje su biIe pritvoriIe tamosnje vIasti, kako bi biIi pritvoreni u ustanovi ICTY u Hagu.
[502] kuIic, str. 130.
I/$.J Bbidem#
[504] Bbidem, str. 134 i 135.
I/$/J Bbidem, str# ./#
[506] Pretresno vijece je drzaIo da zrtva ne moze, precutno iIi izricito, da se odrekne
prava da se iskIjuce dokazi o njenom ranijem seksuaInom ponasanju. Vidjeti OdIuku
o podnesku optuzbe za redigovanje javnih spisa, 5. jun 1997. godine, 4elaliN et al.:
"58. PraviIo 96 (iv) je iskIjucivo praviIo koje potpuno zabranjuje uvodenje dokaza koji
se odnose na ranije seksuaIno ponasanje u predmetima seksuainog nasiija i od
njegove obavezne primjene ne moze se odreci."
[507] kuIic, str. 137.
[508] Josipovic- Krapac-NovoseIec, str. 53.
[509] Josipovic, str. 27.
I/$J Bbidem#
[511] Bbidem, str. 27 i 28.
[513] MisIi se, prije svega, na obaveze vezane uz pribavIjanje i obezbjedenje dokaza
(identifikacija mjesta i Iica, uzimanje iskaza svjedoka i izvodenje dmgih dokaza,
prikupijanje dokumentacije), hapsenje i pritvaranje i predaju optuzenog ICTY, kao i
obavezu drzava da se putem svojih predstavnika pred sudom pojave kao Amicus
*uriae (praviIo 74).
[514] Josipovic, str. 19 i 20.
I//J Bbidem, str# 0$#
[516] ObjavIjen u "SIuzbenim novinama Federacije BiH" broj 9/06.
[517] OkrivIjenim, u smisIu ovog zakona, smatraju se: (1) Iice protiv koje je podignuta
i potvrdena optuznica od strane ICTY za krivicna djeIa predvidena Statutom; (2) Iice
protiv kojeg se vodi krivicni postupak pred sudom u Federaciji za krivicno djeIo koje
je kaznjivo i po krivicnom zakonu koji se primjenjuje na teritoriju Federacije i po
Statutu; (3) Iice koje je pravnosnaznom presudom suda u Federaciji osudeno za
krivicno djeIo koje je istovremeno kaznjivo po krivicnom zakonu koji se primjenjuje
na teritoriji Federacije i po Statutu (cIan 5).
[518] VIasnika predmeta iz stava 1 ovog cIana u sIucaju da mu predmeti budu
vraceni, osteceni iIi ne budu vraceni u roku od 60 dana od dana pravnosnaznog
okoncanja postupka pred ICTY, obestetice Federacija. Zahtjev za naknadu stete
vIasnik predmeta moze podnijeti u roku od tri godine po pravnosnaznom okoncanju
postupka pred medunarodnim sudom.
[519] U zahtjev za privremeno pritvaranje navodi se kojom ispravom iz cIana 7 ovog
zakona raspoIaze TribunaI i da ce se izrucenje okrivIjenog zatraziti redovnim putem.
Zahtjev treba da sadrzi kratak opis krivicnog djeIa uz navodenje mjesta i vremena
izvrsenja, te podatke o Iicu koje treba privremeno pritvoriti, o njegovom
drzavIjanstvu, prebivaiistu iIi boravistu.
[520] ObjavIjen u "SIuzbenom giasniku Repubiike Srpske" broj 52/01.
Narodna skupstina RepubIike Srpske je usvoiiIa ovaj zakon na sjednici odrzanoj 2.
oktobra 2001. godine.
[521] Postoji Uredba o osnivanju Biroa VIade RepubIike Srpske za odnose sa ICTY
koja je objavIjena u "SIuzbenom giasniku RepubIike Srpske" broj 52/01. Ovu uredbu
je donijeIa VIada RepubIike Srpske na sjednici odrzanoj 4. oktobra 2001. godine.
299
SKRIPTA:
[522] U vrijeme donosenja ovog zakona procedure i smjemice namijenjene stranama
u vezi podnosenja sIucajeva na razmatranje ICTY-u, u skIadu sa mjerama
dogovorenim 18. februara 1996. godine u Rimu (poznatije kao praviIa "Rimskog
puta" iIi "Drumska praviIa"), od strane potpisnica Okvimog sporazuma za mir u BiH,
predvidaIa su da Iica protiv kojih nije podignuta optuznica od strane ICTY mogu biti
uhapsena zbog ozbiIjnog krsenja medunarodnog humanitamog prava, i to samo u
skIadu sa prethodno izdatim sudskim naIogom, potjernicom iIi optuznicom, koja je
od strane ICTY preispitana i ocijenjena konzistentno sa medunarodnim pravnim
standardima. To je, daIje, podrazumijevaIo da se postupak nije mogao voditi pred
domacim sudom bez odobrenja ICTY, osim u sIucajevima predvidenom ovim
zakonom.
98 Takvu odIuku sudija mora donijeti u roku od 24 sata od casa kada mu je
osumnjiceri sproveden. Pritvor se ne smije odrediti ako nisu pruzeni pouzdani
dokazi za identifikaciju i informacije o krivicnom djeIu za koje se ovo Iice tereti.
,**
[524] Sporazum o ijudskim pravima, Aneks 6, cIan XIV.
[525] Uz rezervu, vidjeti DDD#icrc#org#
[526] Pogledati Bn-ormation 4ocument S+/Bn- F0$$1% $ Savjeta 5vrope, od $# marta
0$$1# godineL ";osnia and 9er<egovinaL *ompliance Dit& obligations and
commitments and implementation o- t&e post-accession co- operation programme"
2# i<vjetaj Fparagra-i 2!-30, vladavina prava%# ?akode, vidjeti "Program o- activities
-or reali<ation o- priorities in 0$$1 -rom t&e report o- t&e 5uropean *ommission to
t&e *ouncil o-(inisters on t&e preparedness o- ;i9 -or negotiations Dit& SAA Dit&
56" 4irekcije <a evropske integracije ;i9, od 0"# maja 0$$1# godine#
[527] "SIuzbeni gIasnik BiH" broj 3/02 - Medunarodni sporazumi. Ova konvencija je u
BiH stupiIa na snagu 27. marta 2002. godine.
60j Kao i u predmetima pred ICTY, tako i pred sudovima u BiH najznacajniji izazov
predstavIja pronaIazak osumnjicenih za ratne zIocine i obezbjedivanje njihovog
prisustva u postupku. U anketi provedenoj u tuziIastvima u BiH, tuzioci su naveIi da
"je veoma tesko uci u trag uciniocima" i da "saradnja izmedu poIicije dva entiteta
nije na visokom nivou." DiscipIinske mjere protiv poIicijskih sIuzbenika koji ne
saraduju i pracenje zahtjeva za pruzanje pravne pomoci, predmet su supervizije od
strane PoIicijske misije Evropske unije (56P(). Opsirnije Sudenje ratnih zIocina u
sudovima u BiH - Napredak i prepreke, 8S*5, OdjeI Ijudskih orava, Sarajevo, mart
2005, str. 13-19.
[529] Distrikt ima odvojeno pravosude i jedinstvenu muItietnicku poIiciju.
[530] PogIedati RezoIuciju 827 (1993) 32 ILM 1203 Savjeta bezbjednosti UN-a,
PogIavIje VII PoveIje UN-a i cI. 1 i 8 Statuta ICTY (naIazi se na
&ttpL//DDD(n#org/9askisud/legaldoc/inde,#&tm%#
[531] Sudenje ratnih zIocina na sudovima u BiH - Napredak i prepreke, op. cit., str. 4.
I/.0J Bbidem#
[533] Memorandum o razumijevanju izmedu TuziIastva ICTY i Posebnog odjeIa za
rame ziocine TuziIastva BiH potpisan je 2. septembra 2005. godine.
[534] Zakoni koje je biIo potrebno donijeti za formiranje OdjeIjenja za ratne zIocine i
prenos predmeta sa ICTY na sudove u BiH, objavIjeni su u "SIuzbenom gIasniku
BiH
1
' broj 61/04 i stupiIi na snagu 6. januara 2005. godine. Radi se o: Zakonu o
izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, Zakonu o izmjenama i dopunama
Zakona o TuziIastvu BiH, Zakonu o ustupanju predmeta od strane ICTY na TuziIastvo
BiH i koriscenju dokaza koje je prikupio ICTY u postupcima pred sudovima u BiH,
Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zastiti ugrozenih svjedoka i svjedoka pod
prijetnjom i Zakonu o izmjenama i dopunama Krivicnog zakona BiH.
[535] Prema 897-ovom Izvjestaju o napretku u provodenju projekta za
uspostavIjanje KanceIarije registrara FProject 'mplementation Plan 7egistr)
300
SKRIPTA:
Progress 7eport%, od 20. oktobra 2004. godine, OdjeIjenje za ratne zIocine bice
institucija BiH koja ce raditi u skIadu sa vazecim zakonodavstvom drzave BiH.
Medutim, u prvoj fazi svog rada, ono ce imati privremenu medunarodnu
komponentu, i to u pogIedu sudija i sudske administracije. U prvoj fazi Projekta
sudska vijeca ce na gIavnom pretresu i zaIbenom postupku biti sastavIjena od
dvojice stranih i jednog domaceg sudije. U kasnijem periodu sudska vijeca ce biti
sastavIjena, ugIavnom, od domacih sudija. PIanirano je da po isteku perioda od pet
godina OdjeIjenje cine iskIjucivo domace sudije. Isto tako, posebno OdjeIjenje u
TuziIastvu BiH poceIo je rad sa sedam stranih tuziIaca, aIi ce prerasti u odjeIjenje u
kojem ce u vecini biti domaci tuzioci. U zavrsnoj fazi sastav ovog odjeIjenja u
TuziIastvu BiH iskIjucivo ce ciniti domaci tuzioci. Nezavisna kanceIarija registrara
pruzace tehnicku podrsku i obavIjati administrativne posIove za OdjeIjenje za ratne
zIocine Suda BiH, kao i za posebno OdjeIjenje za rame zIocine pri TuziIastvu BiH.
Vremenom ce i KanceIarija registrara prerasti u iskIjucivo domaci organ.
[536] Sud BiH se sastoji se od tri odjeIjenja: Krivicnog, Upravnog i ApeIacionog.
Krivicno i ApeIaciono odjeIjenje su podijeIjeni na tri odsjeka - Odsjek I za rame
zIocine, Odsjek II za organizovani kriminaI, privredni kriminaI i korupciju i Odsjek III
za sva druga krivicna djeIa u nadIeznosti ovog suda. Ured registrara za Odsjek I i
Odsjek II i za Posebno odjeIjenje TuziIastva BiH za ratne zIocine i Pbsebno odjeIjenje
za organizovani kriminaI, privredni kriminaI i korupciju (Ured registrara) je
uspostavIjen u decembru 2004. godine potpisivanjem sporazuma izmedu BiH i
medunarodne zajednice, kao ured privremene podrske Sudu BiH. Ovaj ured je
uspostavIjen u kontekstu reforme pravosuda u BiH i zeIje ICTY da predmete ustupi
nadIeznom domacem sudu. Ured registrara odgovoran je za izvrsenje mandata
pomoci medunarodne zajednice sektoru pravosuda u BiH koja se sastoji iz dva
aspekta. Prvi aspekt ogIeda se u pruzanju materijaIne i strucne pomoci i podrske u
postizanju odrzivih kapaciteta za procesuiranje sIozenih krivicnih predmeta od
strane Odsjeka I i II Suda BiH. Drugi aspekt je da se osigura da zakonske procedure,
uspostavIjene u pravosudnom sektoru, zadovoIje kako domace zakonske principe,
tako i medunarodne standarde pravicnog sudenja i zakonitog postupanja.
[537] PogIedati Orijentacione kriterijume za osjetIjive predmete na koje se
primjenjuju "PraviIa puta" TuziIastva BiH, od 12. oktobra 2004. godine.
[538] Sudenje ratnih zIocina u sudovima u BiH, op. cit., str. i. (Neki podaci u ovom
izvjestaju poticu iz pracenja sudenja koje je Organizacija za evropsku bezbjednost i
saradnju (Misija 85;S-a u BiH) proveIa u saradnji sa drugim medunarodnim
organizacijama, ukIjucujuci KanceIariju visokog predstavnika F897%, Misiju UN-a za
Bosnu i Hercegovinu F6=(;i9%, 56P(i organizacije 9uman 7ig&ts Katc&, HeIsinski
odbor za Ijudska prava i Amnest) Bnternational%# Pracenjem sudskih postupaka, kao i
drugim vidovima prikupIjanja podataka, 85;Sje za period od juna 1996. do marta
2005. godine prikupio podatke o 114 predmeta ratnih zIocina koji su se naIaziIi u
razIicitim fazama krivicnog postupka. Ovi predmeti se odnose na 184 uciniIaca.
Putem ovog izvjestaja 85;S nije samo uputio uobicajene kritike u pogIedu rada
domacih organa vIasti, nego je istovremeno istakao niz primjera u kojima sudije i
tuzioci efikasno i azumo procesuiraju predmete ratnih zIocina.
[539] Primijeceno je da se svjedoci cesto ne odazivaju na poziv suda.
[540] Sudenje ratnih zIocina na sudovima u BiH - Napredak i prepreke, op. cit., str. ii.
6,8 Vidjeti Memorandum o razumijevanju izmedu Odsjeka krivicne odbrane Fcriminal
de-ence sectiori% OKO-a i Odjeia za pravnu pomoc i pitanja pritvora ICTY o
prosIijedivanju spisa odbrane. Ocekuje se prosiijedivanje veceg broja iica iz ICTY na
sudenje pred Sudom BiH. U mnogim od ovih predmeta su trenutni advokati (advokati
pred ICTY) i njihovi timovi pripremaIi predmet odredeno vrijeme, u nekim
sIucajevima i godinama. Zakonski okvir u BiH omogucuje stranim advokatima da
dobiju "posebnu dozvoiu" za zastupanje optuzenih pred Sudom BiH.
301
SKRIPTA:
U skIadu sa Ianom 9 stav (D) ProfesionaInog kodeksa braniIaca koji se pojavIjuju
pred ICTY, kojeg je donio ICTY, priIikom "otkaza iIi povIacenja iz pravnog zastupanja,
braniiac u razumno mogucoj mjeri preduzima korake da interesi kIijenta ostanu
zasticeni, kao sto je pravovremeno obavjestavanje kIijenta o otkazu iIi poviacenju,
vracanje dokumenata i imovine na koju pravo imaju kIijent iIi ICTY, te povrat svih
ispIacenih akontacija honorara koje nisu odradene". Kodeks ICTY obavezuje
branioca u ICTY da zastiti interese kIijenta po otkazu iIi poviacenju. U sIucaju
prosIjedivanja u skIadu sa praviiom 11 bis, ovo osnovano podrazumijeva obavezu da
se osigura praviIno ustupanje predmeta novom advokatu. Ako advokat u ICTY
prihvati da nastavi zastupati optuzenog pred Sudom BiH, Odsjek krivicne odbrane ce
obavijetiti Sud BiH o toj namjeri i pomoci sa pripremom onih prijava koje ce, prema
Dodatnim praviIima o postupanju za advokate odbrane koji postupaju pred Sudom
BiH, biti neophodne (tacka 7 Memoranduma). Kada dode do izmjene u zastupanju
optuzenog pred Sudom BiH, imenovace se novi advokat prema pravnim propisima
BiH. Prema pravnim propisima BiH, advokat se ne moze imenovati dok optuzeni ne
prede u nadIeznost Suda BiH. Stoga se postupku prosIijedivanja spisa odbrane
moze pristupiti samo nakon doIaska optuzenog u BiH.
Dok ceka da se izvrsi fizicko premjestanje optuzenog u BiH, advokat pred ICTY ce
pripremiti pIan rada u kojem ce detaIjno navesti neophodne radnje za prebacivanje
spisa odbrane advokatu u BiH. PIan rada ce, sto je prije moguce, biti podnesen
OdjeIu za pravnu pomoc i pitanja pritvora, aIi ne duze od dvije sedmice od datuma
donosenja odIuke o prosIjedivanju i ukIjucivace bar sIjedece: radnje kojima ce se
osigurati da svi dokumenti budu pohranjeni na odgovarajuci nacin; radnje kojima ce
se osigurati da svi dokumenti budu evidentirani po aIfabetskom redu; radnje kojima
ce se osigurati da povjerIjive informacije koje se ne odnose iIi nisu bitne za predmet
iIi za koje ne postoji dozvoIa da budu prebacene, budu iskIjucene iz spisa odbrane;
da se sa svih radnji koje budu smatrane neophodnim, biIo od strane advokata pred
ICTY iIi novog advokata, skine oznaka povjerIjvosti i/iIi zastitinih mjera za svjedoke;
radnje u ciIju prekucavanja bitnih dokumenata napisanih sIobodnom rukom, koji su,
u protivnom, necitki; pregIed svih "proizvoda rada" koji nije dostavIjen na domacem
jeziku (bosanski-hrvatski-srpski) i prijedIog dokumenata koje je potrebno prevesti;
predIozeni raspored informisanja novog advokata kako bi se razgovaraIo o strategiji
predmeta i/iIi ostaIim vaznim pitanjima za prosIijedivanje spisa odbrane; predIozeni
raspored za direktno prosIjedivanje spisa novom advokatu; svaka druga radnja koja
je neophodna za praviIno prosIjedivanje spisa odbrane i vremenski okvir za sve
navedene radnje (tacka 10 Memoranduma). ProsIjedivanje sIjedecih dokumenata,
novom advokatu, ce se obaviti samo uz pismenu dozvoIu optuzenog: (a) svaki trag o
komunikaciji izmedu branioca i optuzenog; (b) svaki trag o komunikaciji izmedu
branioca i trecih Iica koji su ukIjuceni u predmet (tacka 12Memoranduma).
6,9 "SIuzbeni gIasnik BiH" br. 61/04,46/06 i 76/06.
[543] Vidjeti i Dodatna pravfIa postupanja za advokate odbrane koji postupaju pred
OdjeIom I za ratne zIocine i OdjeIom II za organizovani kriminaI, privredni kriminaI i
korupciju Suda BiH (website: DDD#okobi&#ba, e-maiI: okoZoko*ih$*a). Ova praviIa su
donesena na prijedIog Ureda registrara za OdjeI I za ratne zIocine i OdjeI II za
organizovani kriminaI, privredni kriminaI i korupciju Krivicnog i ApeIacionog
odjeIjenja Suda BiH, a u skIadu sa cIanom 12 stav 5 Zakona o Sudu BiH. Usvojio ih je
Sud BiH, i to na osnovu cIana 22 stav 2 tacka b) Zakona o Sudu BiH, na opstoj
sjednici odrzanoj 30. juna 2005. godine. Ovim praviIima se uspostavIja Odsjek za
krivicnu odbranu Ureda registrara i propisuju se nacin i usIovi za stavIjanje na Iistu
advokata kojima je dozvoIjeno da postupaju pred OdjeIom I za ratne zIocine i
OdjeIom II za organizovani kriminaI, privredni kriminaI i korupciju Krivicnog i
ApeIacionog odjeIjenja Suda BiH, kao i za rasporedivanje advokata koji postupaju
kao branioci za osumnjicena, optuzena iIi pritvorena Iica. PraviIa su stupiIa na snagu
302
SKRIPTA:
sedam dana od dana usvajanja od strane opste sjednice Suda BiH i postaIa su
sastavni dio PosIovnika Suda BiH, a primjenjuju se na predmete koji budu primIjeni
u rad nakon dana stupanja na snagu.
Da bi bio postavIjen na Iistu, advokat mora ispunjavati svaki od sIjedecih usIova: (1)
trenutno i vazece cIanstvo u jednoj od advokatskih komora; (2) najmanje sedam
godina reIevantnog radnog iskustva na pravnim posIovima u svojstvu advokata,
sudije iIi tuzioca kako bi bio imenovan za jedinog iIi gIavnog branioca; (3)
poznavanje i strucnost u reievantnim obIastima prava u skIadu sa kriterijima
objavIjenim od strane Odsjeka krivicne odbrane; (4) da ima dovoIjan broj sati strucne
obuke u okviru kontinuiranog procesa strucnog usavrsavanja, u skIadu sa kriterijima
koje objavIjuje Odsjek krivicne odbrane (cIan 3.2 PraviIa). Advokat koji je stavIjen na
Iistu, bice skinut sa Iiste pod sIjedecim okoInostima: (a) ako zatrazi skidanje sa Iiste,
a u tom trenutku nije rasporeden ni na jedan predmet; (b) ako vise ne zadovoIjava
kvaIifikacije propisane PraviIima iIi (c) ako je bio iskIjucen iz postupka u skIadu sa
odredbama iz cIana 42 ZKPBiH iIi je u vise navrata bio udaIjen iz sudnice iIi mu je
biIo uskraceno daIjnje zastupanje na gIavnom pretresu u smisIu cIana 242 ZKPBiH
(cIan3.5 PraviIa). Sud BiH moze uzeti o ubzir sIijedece kriterije priIikom donosenja
odIuke o odredivanju dodatnih braniIaca u konkretnom predmetu: (a) sIozenost
predmeta; (b) broj cIanova tima optuzbe u datom predmetu; (c) koIicina dokaznog
materijaIa kojeg podnosi optuzba; (d) sIozena cinjenicna iIi pravna pitanja; (e)
procijenjena duzina trajanja pretresa; (e) biIo koji drugi faktor reIevantan za prava
osumnjicenog iIi optuzenog (cIan 4.2 PraviIa).
[544] Ovo pitanje se, prije svega, odnosi na upotrebIjivost iskaza svjedoka
sasIusanih od strane istraziteIja TuziIastva ICTY iIi od strane sudecih vijeca ICTY.
Pred sudskim vijecima ICTY pojavio se za nase usIove nezamisIivo veIiki broj
svjedoka, i to kako svjedoka ocevidaca tako i svjedoka zrtava ratnih dogadanja na
teritorijama bivsih repubIika SFRJ i Kosova. U najvecem broju sIucajeva radi se o
svjedocima koji nacionaInom pravosudu nisu dostupni iIi iz drugih razIoga ne zeIe
da svjedoce pred njihovim organima i o svjedocima cijim se iskazima znacajno
definisu ratni zIocini koji su se odigraIi na ovim prostorima.
[545] Pitanje pravnih usIova koji se moraju ispuniti da bi se takvi predmeti prenijeIi
na domace sudove i unapredenje kapaciteta domacih sudova za procesuiranje
prenijetih sIucajeva - od izuzetne je vaznosti. RazIog tome je i injenica da su
postupci protiv izvrsiIaca krivicnih djeIa protiv covjecnosti i medunarodnog prava po
svojoj prirodi najkompIikovaniji postupci, kako cinjenicno tako i pravno. Protek
vremena izmedu pocinjenih zIocina i pocetka istrage tih zIocina, otkrivanje izvrsiIaca
koji zIocine cine u doba haoticnih ratnih desavanja i oruzanih sukoba koji prate
izvrsenje ziocina - izuzetno otezavaju postupke. Obicno se radi o zIocinima sa
veIikim brojem zrtava, s jedne strane, i veIikim brojem saizvrsiIaca krivicnih djeIa, sa
druge strane. Poseban probIem je ukIanjanje tragova i dokaza. Uz to, pitanje
dokazivanja odgovomosti nadredenih i njihovog subjektivnog eIementa kakav se
trazi u krivicnopravnom smisIu u okviru komandne odgovornosti, svakako je
najkompIikovaniji dio ovog mozaika.
[546] Vidjeti Mujakic, Muhamed: Ustupanje predmeta Haskog tribunaia provosudu
drzava nastaIih na tIu bivse JugosIavije, "Pravna misao", Sarajevo, broj 9-10/06, str.
71-80.
Ian 4 Zakona o ustupanju je zasnovan na odredbama o opstepoznatim cinjenicama
praviInika o postupku i dokazima ICTY, ICTR i SpecijaInog suda za Sijera Leone. Ove
odredbe sadrzane su u praviIu 94 svake od ovih grupa praviIa. PraviIo 94 dopusta
prihvatanje kao opstepoznatih ne samo cinjenica koje predstavIjaju opste znanje -
praviIo 94A, nego i presudenih cinjenica - praviIo 94B. PraviIo 94B dopusta da se
pretresna vijeca nadovezu na vec uraden posao u prethodnim postupcima -
usvajanjem cinjenica koje su vec utvrdene od strane ranijeg pretresnog vijeca.
303
SKRIPTA:
PraviIo 94B gIasi: "Na zahtjev jedne od strana iIi proprio motu pretresno vijece moze,
nakon sto je sasIusaIo strane, odIuciti formaIno primiti znanju cinjenice o kojima je
presudeno iIi pisani dokazni materijaI iz dmgih postupaka pred medunarodnim
sudom koji se odnose na pitanja od vaznosti za tekuce sudenje."
[548] TuziIac protiv SIobodana MiIosevica, OdIuka o interIokutomoj zaIbi optuzbe od
28. oktobra 2003. godine na odIuku pretresnog vijeca o prijedIogu za prihvatanje
presudenih cinjenica kao opstepoznatih cinjenica od 10. apriIa 2003. godine.
lbidem#
[550] U predmetu protiv Mejakica, OdIuka po zahtjevu optuzbe za formaIno primanje
na znanje cinjenica na osnovupraviIa94B, 1. apriIa2004. godine.
Sud BiH mora odabrati jedno od ova dva tumacenja: (1) nametanje usIova da se
osnovano moze tvrditi da cinjenice nisu spome i priznavanje nepobitnog pravnog
efekta i (2) brisanje usIova da se osnovano moze tvrditi da cinjenice nisu spome, aIi
priznavanje pravnog efekta ciste pretpostavke. To ce predstavIjati njegovu odIuku o
pravnim ogranicenjima cIana 4 Zakona o ustupanju. Sud BiH moze jedino prihvatiti
kao dokazane cinjenice "za koje se osnovano moze tvrditi da nisu spome" izmedu
strana u postupku, iako su te cinjenice biIe nepobitno dokazane. U tom sIucaju, kada
Sud uzme neku cinjenicu kao opstepoznatu, moze odbiti izvodenje dokaza kojima se
nastoji dokazati ta cinjenica. Ako optuzeni ne moze dokazati da je neka cinjenica
opravdano dovedena u sumnju, to skida sa optuzbe teret iznosenja dokaza radi
dokazivanja cinjenica koje su vec dokazane pred ICTY.
[552] IsprepIetenu prirodu ovih pitanja priznaje sudija S&a&abuddeen u predmetu
protiv MiIosevica u svom izdvojenom misIjenju priIozenom uz Odiuku zaIbenog
vijeca o interIokutomoj zaIbi optuzbe na OdIuku pretresnog vijeca po prijedIogu
optuzbe za formaIno primanje na znanje cinjenica o kojima je vec presudeno, 28.
oktobra 2003. godine. Ovaj sudija tvrdi da je "spomo pitanje" ono za koje se
osnovano moze tvrditi da je spomo (stav 29).
[553] Zakon je objavIjen u "SIuzbenom gIasniku BiH" broj 25/06.
[554] U daIjem tekstu: Vijece ministara.
[555] U daIjem tekstu: Predsjednistvo.
[556] U daIjem tekstu: Ministarstvo inostranih posIova.
[557] U daIjem teksm: Direkcija za evropske integracije.
[558] Zamrzavanje fondova je sprecavanje biIo kakvog kretanja, transfera, izmjene,
upotrebe, pristupa iIi upravIjanja iIi raspoIaganja fondovima koje bi doveIo do
promjene u njihovom obimu, iznosu, Iokaciji, vIasnistvu, posjedu, karaktem,
destinaciji iii neke druge promjene koje bi omoguciIe koriscenje fondova, ukIjucujuci
i upravIjanje fondovima, odnosno portfeijom.
[559] Zamrzavanje ekonomskih sredstava je sprecavanje njihovog koriscenja s
ciIjem sticanja fondova, robe iIi usIuga na biio koji nacin, kao sto je njihova prodaja,
najam iIi stavIjanje pod hipoteku.
[560] Ovo se ne odnosi se na potrazivanja (priIiv) zamrznutih racuna po osnovu
kamata iIi drugih koristi, odnosno prihoda tih racuna iIi po osnovu upIata po
ugovorima iIi sporazumima koji su zakIjuceni iIi potrazivanja koja su se pojaviIa prije
pocetka primjene odIuke o primjeni mjera prema odredenom iicu, pod usIovom da se
na svaku takvu kamatu iIi dmgu korist, odnosno prihod iIi upIatu i daIje primjenjuje
odredba tacke a). To ne sprecava doznacavanje na zamrznuti racun od fmansijske
institucije koja primi fondove transferisane od trecih Iica u korist racuna Iica prema
kojem se primjenjuju mjere, pod usIovom da su sva takva doznacena potrazivanja
(priIiv) po tom racunu takode zamrznuta.
U daIjnjem tekstu: Ministarstvo bezbjednosti.
[562] Podaci iz baze podataka dostupni su mstitucijama BiH i dmgim institucijama iIi
organima kojima su podaci potrebni u okviru njihove nadIeznosti, odnosno za
obavIjanje djeIatnosti za koje su ovIasceni, pri cemu se primjenjuju propisi o zastiti
304
SKRIPTA:
Iicnih podataka i zastiti tajnosti podataka.
[563] Ministarstvo inostranih posIova i Direkcija za evropske integracije duzni su
odmah obavijestiti Vijece ministara o utvrdivanju tog spiska.
[564] Odredbe Iana 11 ne uticu na provodenje odIuke Ujedinjenih nacija koju je BiH
duzna provoditi po medunarodnom pravu ni na medunarodnopravne obaveze BiH
(cIan 2 - medunarodne restriktivne mjere).
[565] U smisIu ove obaveze, nadIezni organi i institucije koje vode evidenciju o
imovini izvrsice ubiIjezbu privremene mjere, a registarski sudovi onemogucice
statusne promjene privrednih i drugih subjekata ciji je vIasnik iIi suvIasnik Iice
prema kojem se primjenjuju mjere iIi se na drugi nacin utvrdi da to Iice ima udio u
imovini tih subjekata, u viasnickom, suvIasnickom iIi drugom udjeIu tog Iica.
[566] OdIuka se donosi izmjenom spiska iIi na dmgi nacin i objavIjuje se u
"SIuzbenom gIasniku BiH"
,,-
[567] Broj 274/04, od 19. novembra 2004. ("SIuzbeni gIasnik BiH" broj
60/04).
[568] U apriIu 2005. godine sprovedene su dvije studije o medugrupnom pomirenju
u BiH. Istrazivanje na temu "Suocavanje sa prosIoscu i pogIed u buducnost:
koIektivna krivica, stid i oprost u BiH" sproveIa je u BiH grupa istrazivaca sa
6niversit) o- Susse,, Sc&ol o- Li-e Sciences 4epartment o- Ps)c&olog)# Tacnije,
prva studija je utemeIjiIa znacajne impIikacije koIektivne krivice i stida koje mogu
proisteci kao posIjedica spoznaje da su pripadnici sopstvenog naroda pociniIi zIocin
u prosIosti. Fokus druge studije je biIa identifikacija osnovnih faktora koje vode ka
medugrupnom oprostu, kao bitnom eIementu u procesu pomirenja. RezuItati
potvrduju da emocije krivice, kao i oprost znacajno doprinose pozeIjnim
promjenama u medugrupnom odnosima. RezuItati ovog istrazivanja u potpunosti su
bazirani na odgovorima ispitanika (ukupno 353). U vezi sa koIektivnom krivicom kao
produktivnom emocijom u procesu pomirenja, vecina ispitanika ne osjeca krivicu
zbog onoga sto su pripadnici njihovih naroda uciniIi u prosIosti. Cak naprotiv, vecina
ispitanika odbija iIi ak porice koIektivna nedjeIa. Pored prihvatanja odgovornosti
kao krucijaInog koraka ka pomirenju, dmgi znacajan faktor koji je u pozitivnom
odnosu sa osjecajem krivice jeste empatija. Ispitanici koji suosjecaju sa zrtvama, sa
njihovim gubicima i patnjom -imaju jacu tendenciju i zeIju da "obnove" medugrupne
odnose. S obzirom na to da se oprost smatra bitnim za pomirenje, druga studija
ovog istrazivanja je za ciIj imaIa utvrdivanje faktora koji doprinose oprostu i
smanjuju izbjegavanje pripadnika naroda koji su pociniIi zIocine u ratu. AnaIiza je
utvrdiIa da ispitanici ne iskazuju narocitu spremnost da oproste nedjeIa pocinjena
tokom rata. U zakIjuccima se istice da je prihvatiti odgovornost za nedjeIa pocinjena
od strane sopstvenog naroda u prosIosti, prvi korak ka pomirenju. Odgovornost je
poziv ka istini, pravdi i konacno ka oprostu. "Visoka" identifikacija sa svojim
narodom ne pridonosi znacajno procesu pomirenja, a medugrupni kontakt i
prijateIjstva poboIjsavaju medugrupne odnose i vode ka pomirenju. NaposIijetku,
izgradnja povjerenja je krucijaIna kako za oprost tako i za pomirenje odnosa u BiH.
Opsirnije na e-mail adresi: sc"2Fa%susse,#ac# uk#
[569] Tokom priprema za osnivanje ovog suda, kao mogucnost njegovog sjedista
predIagani su, osim Haga, jos i Rim i Nirnberg.
I/"J Bbidem#
[572] kuIic, str. 365.
[573] Ian 50 Rimskog statuta raziikuje sIuzbene jezike suda (odgovaraju sIuzbenim
jezicima Ujedinjenih nacija: arapski, kineski, engIeski, francuski, ruski i spanski) od
radnih jezika suda (engIeski i francuski).
[574] kuIic, str. 366.
305
SKRIPTA:
[575] Popis A sadrzi imena kandidata i njihove kvaIifikacije u obIasti
materijainog i procesnog krivicnog prava propisane stavom 3 (b) (i), a popis B imena
kandidata i njihove kvaIifikacije u obIasti medunarodnog prava, odnosno
medunarodnog humanitamog prava i Ijudskih prava propisane stavom 3 (b) (ii) cIana
36 Rimskog statuta.
[576] kuIic, str. 367.
I/""J Bbidem# T
[578] Za prvog predsjednika ICC, 11. marta 2003. godine, izabran je P&ilippe :irsc& iz
Kanade, za prvog potpredsjednika Akua :uen)e&ia iz Gane, te za dmgog
potpredsjednika 5li<abet& 8dio ;enito iz Kostarike.
[579] Pri obavIjanju ovih odgovomosti, Predsjednistvo ce uskIadivati rad i nastojati
postici sagIasnost s tuziocem u svim stvarima od zajednickog interesa.
[580] Predsjednitvo, koje djeIuje u ime ICC, moze dati prijedIog za povecanje broja
sudija, ukoiiko se to smatra neophodnim i prihvatIjivim. Sekretarijat ce zatim
dostaviti prijedIog svim drzavama strankama - kako bi se konacna rasprava o tome
vodiIa u Skupstini drzava stranaka.
[582] Vidjeti vise http://www.icc cpi.int/Iibrary/cases/ N0529273. darfureferraI.
eng.pdf.
[583] Vrsenjem aktivnosti na sprovodenju istraga i krivicnih gonjenja, Ured tuzioca
doprinosi osnovnom ciIju koji je ICC postavio - sprijeciti da pocinioci najtezih
krivicnih djeIa, koji predstavIjaju probIem cjeIokupnoj medunarodnoj zajednici,
ostanu nekaznjeni, te time doprinijeti daIjem sprecavanju takvih zIocina.
232
[585] kuIic, str. 356.
I/32J Bbidem#
[587] Prema preporuci Ureda Skupstine drzava cIanica, 24. juna 2003. godine
gospodin ;runa *at&ala iz Francuske izabran je za prvog sekretara ICC. Tu duznost
ce vrsiti u periodu od pet godina, s mogucnoscu produzenja mandata.
[588] U pripremi Rimskog statuta se o bespIatnom osobIju dosta raspravIjaIo, jer su
se imaie u vidu i opasnosti koje za nepristranost, pa i sigumost ICC, stranaka i
dmgih ucesnika postupka moze donijeti "donirano" osobIje, ciji angazman obiIato
koriste ICTY i ICTR.
[589] Predsjednik ICC, tuziIac i sekretar iIi njihovi predstavnici mogu prisustvovati i
sastancima Ureda.
[590] Ian 112 stav 8 Rimskog statuta propisuje kako drzava koja kasni sa
pIacanjem svojih finansijskih doprinosa prema ICC, nece imati pravo gIasa u
Skupstini i Uredu ako iznos sa cijim se pIacanjem kasni preIazi iznos doprinosa koje
je ta drzava moraIa pIatiti za protekie pune dvije godine.
6 5 Josipovic-Krapac-NovoseIec, str. 86.
236
[592] U sIucaju spora o tumacenju iii primjeni Rimskog statuta izmedu dvije iii vise
drzava stranaka koji se ne rijesi pregovorima u roku od tri mjeseca od dana njihovog
nastanka, Skupstina donosi odIuku o sporu iIi donosi preporuke za njegovo
ijesavanje, ukIjucujuci i upucuje na ijesavanje Medunarodnom sudu pravde, u skiadu
sa statutom tog suda.
[594] Panovic-uric, mr SiIvija: Iskusenja staInog medunarodnog krivicnog suda, iz
knjige "Medunarodna krivicnopravna pitanja i Haski tribunaI", projekat "Srbija -
pravna drzava", Pravni fakuItet, Beograd, 1997, str. 77.
I/!2J Bbidem#
306
SKRIPTA:
I/!"J lbidem#
I/!3J Bbidem, str# 3!#
[599] U cIanu 122 stav 1 Rimskog statuta se navode, primjera radi: odredbe cIana 35
o mandatu sudija; u cIanu 36 st. 8 i 9 o kriterijima za izbor sudija; u cIanu 37 o
ogIasavanju sIobodnih sudijskih mjesta; u cIanu 38 o Predsjednistvu ICC; u cIanu 39
stav 1 (prve dvije recenice) i st. 2 i 4 o odjeIjenjima ICC; u cIanu 42 st. 4-9 o izboru
tuzioca i njegovih zamjenika i stmcnih savjetnika; u cIanu 43 o Sekretarijatu; u cIanu
44 o osobIju; u cIanu 46 o smjenjivanju s duznosti; u cIanu 47 o discipIinskim
mjerama i u cIanu 49 o pIatama.
[601] Izvornik Rimskog statuta, cije su arapska, kineska, engIeska, francuska, ruska
i spanska verzija teksta jednako autenticne, pohranjen je kod generaInog sekretara
Ujedinjenih nacija koji njegove ovjerene primjerke dostavIja svim drzavama (cIan 128
Rimskog statuta).
[602] Za ta krivicna djeIa se uobicajeno koristi opsti termin "medunarodna krivicna
djeIa" iIi meunarodni <loini# Inace, ovaj pojam se, prije svega, izgradio na
iskustvima prakse medunarodnih krivicnih sudenja, koja se pretezno izgradivaIa na
osnovama common iaD sistema. On se svodi na to da je potrebno da se, s jedne
strane, krivicnopravna odgovornost temeIji na postojanju odredenih okoInosti
(o--ence), koje se sastoje iz nekih spoIjnih Factus reus) i nekih unutrasnjih eIemenata
(mens rea), a da, s druge strane, ne postoje okoInosti koje iskIjucuju krivicnopravnu
odgovomost Fde-ences%, bez obzira da Ii proiziIaze iz temeIjnih normi materijaInog
krivicnog prava (na primjer, nuzna odbrana i krajnja nuzda) iIi su u pitanju procesne
prepreke (kao sto je na primjer, vec ranije kaznjavanje za isto krivicno djeIo iIi
zastaijeIost).
[603] kuIic, str. 346.
I2$1J ibidem#
I2$/J Bbidem, str# .1"#
[606] OvIascenje ICC da drzavama strankama upucuje obavezujuce zahtjeve
(naIoge) od sustinskog je znacaja za djeIotvornost (efikasnost) ICC. Drzave stranke
su duzne da postupe po naIogu (zahtjevu) 1CC u potpunosti i bez neopravdanog
odIaganja. Nedopustivo je da drzave stranke paraIisu medunarodni krivicni
postupak, pokrenut u interesu svjetske zajednice, pozivajuci se na nacionaIne
interese i vazece nacionaIno pravo. Od drzava stranaka se ocekuje da ICC pmze istu
podrsku koju bi obezbijediIe nacionaInim sudovima, poIazeci od
toga da su pristupanjem Rimskom statutu iskazaIe svoje uvjerenje da je rijec o
nepristrasnom organu koji primjenjuje proceduraIne garantije i odredbe materijaInog
prava koje zadovoIjavaju njihove Iegitimne interese. Vidjeti Panovic-Duric, mr SiIvija:
Iskusenja staInog medunarodnog krivicnog suda, iz knjige "Medunarodna
krivicnopravna pitanja i Haski tribunaI", projekat "Srbija - pravna drzava", Pravni
fakuItet, Beograd, 1997, str. 77-81.
[607] kuIic, str. 348.
[608] "Neophodno je pIanetu osIoboditi rugobne prakse prema kojoj postoji veca
vjerovatnoca da ce pojedinac odgovarati za ubistvo jednog Iica, nego za masakr
stotina hiIjada" F'ose A)ala-Lasso, nekadasnji Visoki komesar UN-a za Ijudska
prava).
[609] kuIic, str. 350.
,.-
[610] I*idem$
[611] "Americko krivicno procesno pravo je zamisIjeno tako da bude i akuzatorsko i
adversamo. Koncepti adversarnog i akuzatorskog postupka u skIadu su jedan s
drugim, aIi se ne pokIapaju u potpunosti. Adversarni eIement namece strankama
odgovornost da se razvijaju pravna i cinjenicna pitanja sIucaja, dok akuzatorski
307
SKRIPTA:
eIement prebacuje sa stranaka teret ustanovIjavanja krivice. Akuzatorski postupak
trazi od vIade da snosi teret
dokazivanja krivice okrivIjenog, za razIiku od zahtjeva da okrivIjeni ustanovijava
svoju nevinost " (La Fave- IsraeI - King, str. 33).
[612] La Fave- IsraeI-King, str. 31.
[613] Opsirnije Bassiouni, M. C.: HistoricaI Survey: 1919-1998, u. ICC Ratification
and NationaI ImpIementing LegisIation, 1999, str. 32.
[615] kuIic, str. 311.
[616] Kaseze, str. 455.
I2"J Bbidem#
I23J Bbidem, str# 1/2#
I2!J Bbidem#
I20$J Bbidem#
[622] kuiic, str. 314.
[623] Kaseze, str. 458.
[624] Pitanja koja se odnose na zastitu sIoboda i prava covjeka oduvijek su
zaokupIjaIa paznju progresivnih snaga u svijetu. Interes za ta pitanja nije vezan za
odredene drzave iIi regione, on je opsti i zajednicki za sve drzave i narode. Ta pitanja
su biIa predmet svih veIikih poIitickih programa P(agna *&arta libertatum iz 1215.
godine, Francuska dekIaracija o pravima covjeka i gradanina iz 1789. godine,
Sovjetska dekIaracija o pravima radnog i ekspIoatisanog naroda iz 1918. godine i
dr.), a i danas su dio opstih opredjeIjenja svih poIitickih stranaka i pokreta.
UniverzaIni znacaj sIoboda i prava covjeka dosao je do izrazaja i u mnogim
medunarodnim aktima. Ovdje se, narocito, imaju u vidu: PoveIja Ujedinjenih nacija iz
1945. godine, zatim UniverzaIna dekIaracija o pravima covjeka koju je usvojiIa
GeneraIna skupstina Ujedinjenih nacija 1948. godine, zatim Medunarodni pakt o
ekonomskim, socijaInim i kuItumim pravima, takode usvojen od strane GeneraIne
skupstine Ujedinjenih nacija 1966. godine, kao i Medunarodni pakt o gradanskim i
poIitickim pravima (Bnternational *ovenant on *ivil and Political 7ig&ts%, usvojen od
istog organa, iste godine.
[625] Kaseze, str. 458.
[626] Ian 6 EKLJP dekIarise naceIo pravicnosti krivicnog postupka F-airness o-
trials% kao generaIno pravo koje u sebi sadrzi sest specificnih prava. Ta prava su:
pravo pristupa sudu Frig&t to access to court%, pravo postenog sudenja Frig&t to a
-air &earing), pravo javnosti rasprave i presude, pravo sudenja u razumnom roku
Fmt&in reasonable time% i pravo nezavisnog, nepristranog i na zakonu zasnovanog
suda. Neka od njih cesce su predmet tumacenja pojedinih sudskih odIuka ESLJP.
Vidjeti Ashwort, A.: ArticIe 6 and the Faimess of TriaIs, "The CriminaI Law Review",
ApriI, 1999., p. 261-272.
[627] Ovaj pakt je sadrzan u Dodatnim sporazumima o Ijudskim pravima koji se
primjenjuju u BiH (Aneks 1 Ustava BiH).
7.2 Zivimo u viemenu u kome je univerzaInost priznanja i postovanja Ijudskih
prava postaIa reaInost. U tom kontekstu, pored univerzaInih modeIa prokIamovanja i
zastite Ijudskih prava, poput onog sadrzanog u Medunarodnom paktu o gradanskim i
poIitickim pravima od 1966. godine i opcionim protokoIima od 1966. i 1989. godine,
uspostavIjeni su i regionaIni sistemi zastite. Oni se pokazuju efikasnijim od
univerzaInih modeIa ne samo zbog kuIturnih sIicnosti zemaIja odredenog regiona,
vec prvenstveno zbog mogucnosti djeIotvome sudske kontroIe postovanja Ijudskih
prava (IIic, dr Goran: ModeI pravicnog procesa u svjetIu EKLJP, Zbomik radova
"EKLJP i krivicno zakonodavstvo Srbije i Cme Gore", Udruzenje za krivicno pravo i
kriminoIogiju Srbije i Cme Gore, ZIatibor/Beograd, 2004, str. 379). Pritom se kao
308
SKRIPTA:
najsavrseniji modeI izdvaja EKLJP F5uropean *onvention -or t&e Protection o-
9uman 7ig&ts and Gundamental Greedoms je svecano potpisana u Rimu 4.
novembra 1950. godine, a stupiIa je na snagu 3. septembra 1953. godine). Odredbe
ove konvencije koje imaju, prije svega, krivicni karakter odnose se na pravo na zivot
(cIan 2), zabranu mucenja (cIan 3), kaznjavanje samo na osnovu zakona (cIan 7),
pravo na djeIotvoran pravni Iijek (cIan 13), sIobodu kretanja (cIan 2 ProtokoIa broj 4),
pravo na zaIbu u krivicnim predmetima (cIan 2 ProtokoIa broj 7), naknadu za
pogresnu presudu (cIan 3 ProtokoIa broj 7) i pravo da se ne bude suden iIi kaznjen
dva puta po istom predmetu (cIan 4 ProtokoIa broj 7). Uz to, odredbe Iana 5 (pravo
na sIobodu i bezbjednost) i cIana 6 (pravo na pravicno sudenje) EKLJP su od
sustinskog uticaja na ovu materiju, a veIiki znacaj imaju i cIan 3 (zabrana mucenja) i
cIan 8 (pravo na postovanje privatnog i porodicnog zivota) EKLJP.
7.3 Princip sudske nezavisnosti, koji podrazumijeva potcinjenost sudova (sudija)
samo ustavu i zakonu, proiziIazi iz principa podjeIe vIasti i predstavIja naceIo na
kome se zasniva vIadavina prava, te uIazi u najuzi pojam pravne drzave.
[630] urdic, dr VojisIav: EKLJP i krivicno procesno zakonodavstvo Srbije i Cme
Gore, Zbomik radova "EKLJP i krivicno zakonodavstvo Srbije i Cme Gore",
Udruzenje za krivicno pravo i kriminoIogiju Srbije i Cme Gore, ZIatibor/Beograd,
2004, str. 73.
I2.J Le modele du proces e@uitable#
[632] Ovo pravo je poznato i kao due process o- laD, a sadrzano je i u cIanu
14 MPGPP.
7,8 ObjavIjena u "SIuzbenom gIasniku RepubIike BiH - Posebno izdanje -
Medunarodni ugovori" broj 5/96. U meduvremenu su stupiIi na snagu i ProtokoI broj
12 koji je sacinjen 4. novembra 2000. godine u Rimu; ProtokoI broj 13 o ukidanju
smrtne kazne u svim okoInostima (ViInius, 3. maja 2002. godine) i ProtokoI broj 14
kojim se mijenja i dopunjava sistem kontroIe EKLJP (Strasbur, 13. maja 2004.
godine).
[634] Prctpostavka nevinosti osumnjicenog je naznacajnija pretpostavka krivicnog
postupka, kako kontinentaInog tako i angIosaksonskog tipa. Ona spada u jednu od
tekovina pravne drzave, a nastaIa je kao reakcija i sredstvo borbe protiv
nedemokratskih mehanizama - torture.
[635] Pri tome, treba napraviti raziiku izmedu omogucavanja dokazivanja i
osIobadanja od obaveze dokazivanja. Optuzeni ne mora dokazivati svoju nevinost,
jer je na optuzbi da dokaze njegovu krivnju.
[636] Pavisic, str. 97.
[637] ESLJP, :)prianou v#*)prus, od 27. januara 2004. godine, broj
73797/01.
[638] Prihvatanje presumpcije nevinosti osumnjicenog reaIizuje se pomocu dva
praviIa, koja su u najuzoj vezi s naceIom "pravicnog postupka". Prvo praviIo gIasi da
teret dokazivanja u krivicnom postupku Iezi na tuziocu, odnosno supsidijamo na
raspravnom sudu. To znaci da ne postoji pravna duznost okrivIjenog na iznosenje i
dokazivanje svoje odbrane. Drukcije uredenje ovog pitanja znaciIo bi neostvarivanje
naceIa pravicnog postupka, jer ishod postupka ne bi bio dostupan jednako
optuzenom i tuziocu. Drugo praviIo znaci raspodjeIu rizika nedokazivanja cinjenica o
krivicnom djeIu i krivici. PosIjedica te postavIce jeste donosenje osIobadajuce
presude, i to kako onda kad je sud potpuno uvjeren u nevinost okrivIjenog, tako i
kad nije potpuno u to uvjeren. MogIo bi se reci da se presumpcija nevinosti
okrivIjenog sadrzajno prekIapa s praviIom in dubio pro reo, aIi je to praviIopo obimu
sire od navedene presumpcije.
4 ESLJP ;arbera, (essegue et'abardo c/ 5spagne, od 6. decembra 1988. godine,
serija A, broj 166,
77.
309
SKRIPTA:
[640] ESLJP, Allenetde 7ibemont c/Grance, od 10. februara 1995. godine, A,
broj 308.
[641] ESLJP, 9eane) et (c +uiness d Brlande, et serija Uuinn c/ Brlande, od 21.
decembra 2000. godine, JCP 2001,1,291, broj 27.
[642] ESLJP, (urra) d7o)aume-6ni, od 8. februara 1996. godine.
[643] Vidjeti odIuke: Saunders c/a Selike ;ritanije od 17. decembraI996. godine; Allan
da Selike ;ritanije od 5. novembra 2002. godine; Uuinn c/a Brske, od 21. decembra
2000. godine; '# ;#da Vvajcarske, od 3. maja 2001. godine itd.
[644] Caric, mr Marina: Pojam naceIa pravicnog postupka pred krivicnim sudom,
"Zbomik radova Pravnog fakuIteta u SpIitu", SpIit, broj 2/06, str. 60.
[645] Krapac, dr Davor: Krivino procesno pravo, Prva knjiga: institucije, Drugo
izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2003, str. 264 i 265.
[646] Kaseze, str. 459.
[647] ZappaIa, S.: InternationaI CriminaI TriaIs and Respect for Human Rights in
IntemationaI CriminaI Proceedings, Oxford, "Oxford university Press", 2003, str. 84.
[648] Kaseze, str. 460.
I21!J Bbidem, str# 12.#
[650] Nezavisnost suda u sirem smisIu se podrazumijeva kako u odnosu na stranke,
tako i izvrsnu vIast. Uzi smisao nezavisnosti tice se odnosa suda prema izvrsnoj
vIasti, a ocjenjuje se na osnovu nacina izbora sudija i trajanje njihovog mandata,
postojanja zastite od spoIjasnjih pritisaka i saznanja da Ii postoji izgIed nezavisnosti
(ESLJP, Langborger protiv Svedske, od 22 juna 1989. godine, serija A, broj 155, 32).
Nezavisnost suda moze biti povrijedena i u sIucaju kada zakonodavna vIast,
donosenjem odredenog zakona, intervenise sa namjerom da nametne sudiji ijesenje
koje bi po nju biIo povoIjno (ESLJP, +rke ra-inerije Stran et Stratis Anderadis protiv
+rke, od 9. decembra 1994. godine, serija A, broj 301-B).
[651] Nepristrasnost suda moguce je sagIedati sa subjektivnog i objektivnog
stanovista. U subjektivnom smisIu, ona se svodi na cinjenicu da sudija, postupajuci
po svojoj savjesti, nema nikakvog razIoga da favorizuje odredenu stranku:
nepristrasnost se pretpostavIja dok se ne dokaze suprotno (ESLJP, Le *ompte, San
Leuven et 4e (e)ere protiv ;elgije, od 23. juna 1981. godine, serija A, broj 43, 58).
Nepristrasnost u objektivnom smisIu se ocjenjuje na osnovu spoIjasnjih
manifestacija: ESLJP uzima u obzir djeIotvomu uIogu sudije: i obican izgIed
nepostovanja naceIa razdvojenosti sudskih funkcija predstavIja samo jedan od
neophodnih, aIi ne i dovoIjnih usIova da bi se utvrdiIa povreda cIana 6 EKLJP
(ESLJP, 9ausc&ildt protiv 4anske, od 24. maja 1989. godine, A- 154, 48).
Nepristrasnost nece postojati kada je isto Iice u istom predmetu vrsiIo uzastopno
dvije funkcije (gonjenja i sudenja iIi istraznu i sudecu). injenica da su odredene
sudije ucestvovaIe u vijecu koje je donosiIo zakonom propisane odIuke u nekoj
ranijoj fazi postupka pred prvostepenim sudom, koje je prethodiIo donosenju
meritome odIuke, nije smetnja da te sudije ucestvuju u vijecu drugostepenog suda
koje donosi odIuku o zaIbi protiv prvostepene presude, niti moze, samo po sebi,
predstavIjati krsenje principa "nepristranog suda". ESLJP ne smatra da automatski
doIazi do povrede prava na pravicno sudenje "cak i ako u izricanje presude bude
ukIjucen sudija koji je vrsio odredene radnje u prethodnom postupku, osim ako ne
postoje neke posebne okoInosti koje dovode u pitanje njegovu nepristrasnost".
[652] Sadrzaj naceIa pravicnog sudenja razraden je u veIikom konvencijama o zastiti
Ijudskih prava. Tako se u cIanu 14 stav 1 Medunarodnog pakta o gradanskim i
poIitickim pravima iz 1966. godine, uz ostaIo, navodi: "Svi su jednaki pred sudovima
i sudovima pravde. Svako Iice ima pravo da njegov sIucaj bude raspravIjen pravicno
i javno pred nadIeznim, nezavisnim i nepristrasnim sudom, ustanovIjenim na osnovu
zakona koji odIucuje o osnovanosti svake krivicne optuzbe podignute protiv njega..."
Uz taj Ian, vazan je i cIan 26 ovog pakta. SIicna se odredba naIazi u cIanu 6 EKLJP,
310
SKRIPTA:
pod nasIovom "pravo na pravicno sudenje" koja sa cIanom 5 ("Pravo na sIobodu i
bezbjednost") i nekim drugim cini cjeIinu. Praksa ESLJP (i ranije Komisije) razradiIa
je u pojedinostima sve efekte tih odredbi u odnosu na krivicne presude u drzavama
strankama EKLJP.
[654] Medunarodna krivicna djeIa su u nadIeznosti medunarodnih sudova i
nezastarijevaju. Tako ti sudovi uzimaju naceIo brzog sudenja prije kao neki pozeIjan
ciIj, nego kao konkretnu duznost suda i pravo optuzenog.
[655] +orcales del 7io protiv Perua (263/1987), 28. oktobar 1992. godine, Izvjestaj
Komiteta za Ijudska prava, Drugi tom (A/48/40), 1993, str. 20.
[656] U veIikoj mjeri proces reforme pravosuda je proces izgradnje njegovih
kapaciteta i postepenog prenosa ovIascenja sa izvrsne na sudsku vIast. U samoj
osnovi ove reforme se mora uvijek poIaziti od koncepta podjeIe viasti, odnosno
ispravnije je reci baIansa grana vIasti. RazIika je u tome sto termin "podjeIa vIasti"
insistira i upucuje na njihovu medusobnu nezavisnost, dok "baIans vIasti" ipak vise
korespondira sa idejom saradnje i medusobnog ogranicavanja grana vIasti. UkoIiko
zeIimo da imamo nezavisno i sposobno sudstvo, onda ono mora biti sposobno da se
samo razvija i adaptira, odnosno da ima sopstveni mehanizam koji ce korigovati
postojece nedostatke. To znaci da ono mora izaci iz domena kontroIe izvrsne vIasti
iIi se ona mora ograniciti u znatnoj mjeri. Sustina do koje treba doci je samostaInost
sudstva kao pretpostavke njegove strucnosti i efikasnosti i pronaci odgovor na
pitanje kako izvrsna vIast treba da reaguje na pojave neodgovornosti i nestrucnosti
sudstva bez potkopavanja autoriteta i nezavisnosti pravosuda.
[658] ESLJP, *ampbell and Gell v#t&e 6nited :ingdom, od 28. juna 1984.
godine, broj 7819/77.
I22$J Bbidem#
[661] ESLJP, Piersack v# ;elgium, od 1. oktobra 1982. godine, broj 8692/79.
[662] ESLJP, 9ausc&ildt v#4enmark, od 24. maja 1989. godine, broj
10486/83.
I221J Bbidem#
[665] ESLJP, Ge) v. Austria, od 24. febmara 1993. godine, broj 14396/88.
253
[666] Kaseze, str. 464.
I22"J Bbidem#
[669] Kaseze, str. 466.
[670] Vidjeti presude ESLJP u predmetima 8-rer i 9op-mger, br. 524/59 i 617/59, od
19. decembra 1960. godine, Mearbook, broj 6, str. 680 i 696.
[671] kuIic, str. 318.
[672] lbidem#
[673] Perovic, Zoran. Javnost sudenja i EKLJP, Zbornik radova "EKLJP i krivicno
zakonodavstvo Srbije i Crne Gore", Udruzenje za krivicno pravo i kriminoIogiju Srbije
i Crne Gore, ZIatibor/Beograd, 2004, str. 484.
[674] ESLJP, BSernerprotiv Austrije, od 24. novembra 1997. godine, I, 107,
broj 27.
[675] ESLJP, 9elmers protiv Vvedske, od 29. oktobra 1991. godine, serija A, broj 212-
A, 33 et 36.
[676] U predmetu Geldbrugge protiv 9olandije, od 29. maja 1986. godine, A. 99,
ESLJP je zauzeo stanoviste da podnosiIac predstavke nije dobio priIiku dati svoj
komentar iskaza sudskog vjestaka, sto je imaIo odIucujuci uticaj na ishod postupka .
311
SKRIPTA:
[677] ESLJP, Ludi protiv Vvajcarske, od 15. juna 1992. godine, A.238 i Sad di protiv
Grancuske, od 20. septembra 1993. godine, A.261-C.
[678] "SIuzbeni gIasnik BiH" broj 24/02.
[679] OdIuka Ustavnog suda BiH, broj AP 86/05 od 13. oktobra 2005. godine.
[680] Vidi 9adjianastassiou, presuda od 16. decembra 1992. godine, serija A-252.
[681] Vidi San de 9urk, presuda od 19. apriIa 1994. godine, serija A-288 i 7ui< ?orija,
presuda od 9. decembra 1994. godine, serija A-303.
[682] Vidi predstavku X protiv 'talije, broj 10773/84, neobjavIjeno.
[683] kuIic, str. 333.
[684] Kaseze, str. 469.
[685] "Pravicno sudenje", prirucnik, op. cit., str. 130.
[686] Medu njima su Srbija, Cma Gora, Hrvatska, Francuska, BeIgija, Grcka,
HoIandija, vecina zemaIja Latinske Amerike i Kina, aIi ne i panija i Njemacka.
Medutim, ako se optuzeni naknadno i dobrovoIjno pojavi pred sudom iIi je uhapsen,
postupak se u vecini sIucajeva ponavIja.
[688] Kaseze, str. 475.
[689] kuIic, str. 325.
[691] lbidem
[692] Kaseze, str. 476.
[693] Bbidem#
[695] Bbidem, str. 128.
[696] Bbidem#
[697] kuIic, str. 323.
[698] NaceIo ne bis in idem (ne ponovo u istom) u sustini predstavIja zabranu
ponovnog sudenja u istoj krivicnoj stvari. Ovo naceIo ponekad se oznacava i kao
"zabrana dvostruke ugrozenosti" ("Pravicno sudenje", prirucnik, op. cit., str. 125-
127). ZKPBiH u odredbi ciana 4 ureduje naceIo ne bis in idem: "Niko ne moze biti
ponovno suden za djeIo za koje je vec bio suden i za koje je donesena pravnosnazna
sudska odIuka." Odredba je u skIadu sa EKLJP (cIan 4 ProtokoIa 7 uz EKLJP) i
odgovara znacenju zabrane koju ustanovIjava. Iz citirane formuIacije zabrane moze
se zakIjuciti: da zakon zabranjuje ponovno kaznjavanje, a ne i ponavIjanje postupka,
da tako ograniceni obim zabrane vezuje samo za osudujucu presudu, da je
dopusteno ponavIjanje i na stetu osudenog i da izuzeci moraju biti propisani
zakonom. Uz to, mora se pretpostaviti da je pravnosnaznost presude usIov za
vazenje ove zabrane, jer bi, u protivnom, biIo derogirano pravo na pravni Iijek.
Opsimije Lazin, dr orde: NaceIo ne bis in idem u krivicnom procesnom
zakonodavstvu Srbije i Cme Gore i EKLJP, Zbomik radova "EKLJP i krivicno
zakonodavstvo Srbije i Cme Gore", Udruzenje za krivicno pravo i kriminoIogiju Srbije
i Cme Gore, ZIatibor/Beograd, 2004, str. 341-358; P# van 4ijk - +#'#9# van 9oo-# Teorija
i praksa EKLJP, Sarajevo, 2001, str. 651 i BeIjanski, dr SIobodan: Medunarodni pravni
standardi o krivicnom postupku, Beograd, 2001, str. 112.
[699] Josipovic-Krapac-Novoseiec, str. 130.
[700] Opsirnije Jovanovic, Ivan: Nacini pokretanja nadIeznosti medunarodnog
krivicnog suda, "Medunarodna poIitika", eograd, broj 1107,2002, str. 36-41.
[701] Tuziocu se ovdje omogucava da pokrene proceduru e, o--icio, baziranu na
sopstvenim otkricima (naIazima) iIi na informacijama (podacima) dobijenim iz
razIicitih izvora, prije svega od strane pojedinca (zrtava iIi cIanova porodice),
medunarodnih i nevIadinih organizacija. Pokretanje krivicnog postupka e, o--icio
obezbjeduje da se izbor sIucajeva koji ce biti predmet istrage iIi sudenja (ukoIiko
tuziIac utvrdi da postoji dovoIjno osnova za podizanje optuznice) vrsi primjenom
312
SKRIPTA:
neutraInih, nepoIitizovanih kriterijuma. TuziIac mora nezavisno (samostaIno),
nepotcinjen poIitickom pritisku (uticaju) odIucivati o pokretanju krivicnog postupka,
kako bi se garantovaIo da ce svi odgovomi za zIocine iz nadIeznosti ICC biti izvedeni
pred taj sud. U protivnom, neopravdano bi se redukovao broj sIucajeva po kojima bi
ICC postupao
[703] Degan - Pavisic, str. 474.
[704] Zrtvi krivicnog djeIa se ne priznaje isto pravo. Medutim, tuziIac moze za svoju
istragu koristiti informacije koje mu pruzi zrtva.
[705] Zbog opstrukcije ICC od strane nekih drzava staInih cIanica, Savjet
bezbjednosti mozda nece od TuziIastva uvijek traziti pokretanje istrage - kada za nju
zaista bude opravdanja.
[706] Kaseze, str. 481.
[707] Istrazno odjeIjenje Ureda tuzioca je, ugIavnom, odgovomo za preIiminame
provjere i sprovodenje istrage (kao sto je prikupIjanje i provjeravanje dokaznog
materijaIa, ispitivanje Iica koja su pod istragom, te zrtava i svjedoka). S tim u vezi,
Rimski statut zahtijeva od Ureda da prosiri istragu tako da ona obuhvata i
inkriminirajuce i osIobadajuce cinjenice, prihvatajuci obavezu da se uIoze napori u
utvrdivanju istine za svaki sIucaj. Naravno, gIavnu odgovornost Ured tuzioca ima na
gIavnom pretresu.
[708] Na osnovu cIana 15 Rimskog statuta, tuziIac prikupIja obavjestenja o
pocinjenim krivicnim djeIima iz nadIeznosti ICC. On mora procijeniti njihovu
zasnovanost putem daIjih obavjestenja koje prikupIja od drzava, organa Ujedinjenih
nacija, medunarodnih vIadinih i nevIadinih organizacija, kao i drugih pouzdanih
izvora koje smatra prikIadnim. Nakon toga, on moze zatraziti od pretpretresnog
vijeca ovIascenje za "istinsku" istragu iIi ocijeniti da nema osnova za pokretanje
istrage.
[709] Pretpretresnom vijecu mogu davati izjave i zrtve krivicnih djeIa, u skIadu s
PraviIima o postupku i dokazima (cIan 15 stav 3 Rimskog statuta).
[710] Prigovor nedopustenosti pokretanja iIi vodenja postupka mogu podnijeti
okrivIjeni iIi Iice protiv kojeg je izdat naIog za hapsenje iIi drzava koja je nadIezna za
taj predmet na osnovu toga sto provodi istragu iIi krivicno gonjenje u tom predmetu
(cIan 19 stav 2 Rimskog statuta).
[711] Josipovic-Krapac-Novoseiec, str. 132.
[712] Osnovna karakteristika naceIa oportuniteta krivicnog gonjenja u postupku
pred ICC je njegova uska povezanost sa praviIom kompIementarnosti sadrzanom u
Rimskom statutu, kao i njegovo reguIisanje u vezi sa naceIom ne bis in idem,
odnosno u okviru utvrdivanja smetnji za pokretanje i vodenje postupka. Posto je
osnovna svrha ICC da se pred njim odvijaju krivicni postupci za najteza
medunarodna krivicna djeIa iz njegove stvame nadIeznosti, odredeno krivicno djeIo
nece biti predmet krivicnog postupka pred ovim sudom, ne samo ukoIiko je sIucaj
vec pod istragom iIi se u odnosu na njega vec vodi krivicni postupak u drzavi ciji su
organi inace nadIezni (cIan 17 stav 1 tacka (a, vec i ako se radi o sIucaju nedovoIjne
tezine, koji ne opravdava daIje postupanje ICC (cIan 17 stav 1 tacka (d) Rimskog
statuta). Opsimije kuIic, str. 321 i 322.
[714] Bbidem, str. 132 i 133.
[715] Bbidem, str# ..#
[716] Bbidem#
[717] Bbidem#
[718] Bbidem, str. 134.
[719] 5ngl# speci-ic#
313
SKRIPTA:
[721] Sadrzina ovog poziva utvrdena je u cIanu 58 stav 7 Rimskog statuta.
[722] Kaseze, str. 487.
3,1 Bbidem, str# 133#
8.6 Do prvog potvrdivanja optuznice pred ICC dosIo je nedavno u predmetu ?uiilac
protiv ?omasa Lubanga 4ile. Naime, Pretpretresno vijece IICC je 29. januara 2007.
godine potvrdiIo optuznicu protiv Tomasa Lubanga DiIe, kojom je optuzen za
krivicno djeIo ratnih zIocina iz cIana 8 Rimskog statuta ICC. Pretpretresno vijece I je
u postupku ispitivanja optuznice nasIo da postoji dovoIjno dokaza za osnovanu
sumnju da je Tomas Lubanga DiIo imao sustinsku opstu koordinirajucu uIogu u
primjeni zajednickog pIana i Iicnom vrsenju drugih funkcija u primjeni tog pIana,
kojim je osmisIjeno regrutovanje djece mIade od 15 godina u Patriotske snage za
osIobodenje Konga FGorces Patrioti@ues pour la Liberation du *ongo-GPL*%, kao i
njihovo aktivno koriscenje u neprijateIjstvima u Demokratskoj RepubIici Kongo u
periodu od septembra 2002. do 13. avgusta 2003. godine. Nakon sto je potvrdiIo
optuznicu, Pretpretresno vijece I je predmet prosIijediIo radi sudenja Pretresnom
vijecu ICC. OdIuku o datumu odrzavanja gIavnog pretresa objavice Predsjednistvo
ICC. Vise o ovome vidjeti na http://www.icc-cpi.int/press/pressreIeases/220.htmI.
8.7 Kad pretpretresno vijece odbije potvrditi optuzbu, tuziIac "ne smije biti
sprijecen" da nakon toga zatrazi nieno potvrdivanje - ako se zahtjev zasniva na
"dodatnim dokazima" (cIan 61 stav 8 Rimskog statuta).
8'
8
U pogIedu svih tacaka optuzbe koje nije potvrdiIo pretpretresno vijece iIi koje je
tuziIac povukao, prestaje i efekat svakog ranije izdatog sudskog naIoga (cIan 61 stav
10 Rimskog statuta).
[728] Kaseze, str. 492.
[729] Kazne za Iose vIadanje (ukIjucujuci ometanje sudskog postupka iIi
namjemo odbijanje izvrsenja uputa ICC) prema svim Iicima koja prisustvuju sudenju
- predvidene su u cianu 71 Rimskog statuta. Sud moze kazniti ta Iica
"administrativnim mjerama", aIi ne i kaznom zatvora. Takve mjere mogu ukIjuciti
privremeno iIi trajno udaIjavanje iz sudnice, novcanu kaznu iIi sIicne mjere
predvidene PraviIima o postupku i dokazima.
[730] Izuzetak od naceIa javnosti predvida se u cIanu 64 stav 7 Rimskog statuta, a
odnosi se na ovIascenje pretresnog vijeca da moze odIuciti da postoje posebne
okoInosti koje iziskuju da se odredeni postupci odrze na zatvorenoj sjednici, i to
zbog svrhe propisane cIanom 68 iIi kako bi se zastitiIe povjerIjive i osjetijive
informacije koje su sadrzane u dokazima. Ian 68 sadrzi praviIa o zastiti zrtava
krivicnih djeIa i svjedoka i njihovom ucestvovanju u postupku. Tako, sudska vijeca
ICC mogu, u svrhu zastite zrtava i svjedoka iIi, pak, optuzenog - provesti biIo koji dio
postupka in camera iIi dopustiti iznosenje dokaza "eIektronskim iIi drugim posebnim
putem". Takve ce se mjere posebno provoditi u sIucaju zrtava seksuaInog nasiIja iIi
kad je zrtva iIi svjedok dijete, osim ako drukcije ne odredi ICC, uzimajuci u obzir sve
okoInosti, a narocito "pogIede" zrtve iIi svjedoka (cIan 68 stav 2 Rimskog statuta).
OdjeIjenje za zrtve i svjedoke moze dati "savjet tuziocu i ICC o prikIadnim zastitnim
mjerama, bezbjednosnim aranzmanima, savjetovanju i pomoci", na nacin kako to
utvrduje cIan 43 stav 6 Rimskog statuta. Ipak, takve mjere trebaju se izvrsavati na
nacin koji ne utice i nije u neskIadu s pravima optuzenog i sa pravicnim i
nepristranim sudenjem (cIan 68 stav 2 Rimskog statuta).
[732] Ian 74 stav 2 Rimskog statuta propisuje da se odIuka pretresnog vijeca
zasniva "na njegovoj ocjeni dokaza i citavog postupka. OdIuka ne smije ici preko
cinjenica i okoInosti opisanih u optuzbama i dopunama optuzbi. Sud moze zasnivati
svoju odIuku samo na dokazima koji su mu podneseni i koji su pred ICC raspravIjeni
na sudenju."
314
SKRIPTA:
8 PraviIo je da ce "sve sudije pretresnog vijeca biti prisutne svakom stadiju sudenja,
kao i citavo vrijeme tokom donosenja odIuka" (cIan 74 stav 1 Rimskog statuta).
Predsjednistvo ICC moze, od sIucaja do sIucaja, odrediti, "kako budu dostupni",
jednog iIi vise "zamjenskih sudija" da budu prisutni svakom stadiju sudenja, te da
zamjenjuju Iana pretresnog vijeca - ako taj cIan ne moze nastaviti da ucestvuje.
[735] Odbrana ima puno pravo na ispitivanje svjedoka koje terete optuzenog tek na
gIavnom pretresu (cIan 67 stav 1 tacka (e) Rimskog statuta).
[736] Josipovic Krapac f* NovoseIec, str. 138.
[737] Bbidem, str. 138 i 139.
[738] Pretpostavka nevinosti.
[739] Prava okrivIjenog.
[740] Josipovic-Krapac-NovoseIec, str. 139. Pri tome, rasprava izmedu
tuzioca i odbrane o izmjeni optuznice, priznanju krivnje iIi kazni koju treba odrediti -
ne obavezuje ICC (cIan 65 stav 5 Rimskog statuta).
[742] Bbidem#
[743] kuIic, str. 339.
[744] Bbidem, str. 330.
[745] Bbidem#
[746] To su: (1) Iazno svjedocenje, kad na osnovu cIana 69 stav 1 postoji
obaveza davanja istinitog iskaza; (2) podnosenje dokaza za koje stranka zna da su
Iazni iIi krivotvoreni; (3) uticanje na svjedoke na korumpiran nacin, narusavanje iIi
mijesanje u pojavIjivanje pred ICC iIi iskaz nekog svjedoka, osveta svjedoku za
davanje iskaza, unistavanje, mijesanje iIi upIitanje u prikupIjanje dokaza; (4)
otezanje, zastrasivanje iii uticanje na korumpiran nacin na funkcionera ICC u svrhu
prinudivanja iIi nagovaranja tog funkcionera da ne izvrsi svoje duznosti iIi da ih
izvrsi na nevaIjan nacin; (5)osveta sIuzbeniku ICC zbog duznosti koju taj iIi neki
drugi sIuzbenik obavIja; (6) nagovaranje na primanje mita, odnosno primanje mita u
svojstvu sIuzbenika ICC u vezi s njegovim sIuzbenim duznostima
[747] U sIucaju osudujuce presude, ICC moze odrediti zatvorsku kaznu koja ne
preIazi pet godina iIi novcanu kaznu, i to u skIadu s PraviIima o postupku i dokazima
iIi oboje (cIan 70 stav 3 Rimskog statuta).
[748] Na zahtjev ICC, "kad god on to smatra ispravnim", drzava stranka ce predati
predmet "svojim nadIeznim vIastima" u svrhu krivicnog gonjenja. Te vIasti moraju
postupiti u takvim predmetima s "marIjivoscu", te im se moraju doznaciti dovoIjna
sredstava kako bi omoguciIe njihovo efikasno provodenje (cIan 70 stav 4 tacka (b)
Rimskog statuta).
[749] Kaseze, str. 499.
[750] Takvi sIucajevi ukIjucuju one koji su obuhvaceni cIanom 56 st. 2 i 3, cIanom 61
stav 3, cIanom 64 stav 3, cIanom 67 stav 2, cIanom 68 stav 6, cIanom 87 stav 6 i
cIanom 93 Rimskog statuta, kao i sIucajeve koji nastanu u biIo koiem drugom stadiju
postupka gdje bi se mogIo raditi o takvom otkrivanju.
To su drzave, zajedno s tuziocem, odbranom, pretpretresnim iIi pretresnim vijecem.
[752] Rijec je o mogucnosti koju ima tuziIac da zakIjuci sporazum da se ne otkriju, u
biIo kojem stadiju postupka, isprave iIi podaci koje je tuziIac dobio pod usiovom
tajnosti i iskIjucivo u svrhu pribavIjanja novih dokaza, osim ako dostaviiac
informacija ne pristane na njihovo objavIjivanje (tacka (e)), odnosno da preduzme
nuzne mjere iIi trazi preduzimanje nuznih mjera kako bi se osiguraIa tajnost
informacija, zastita biIo kojeg Iica iIi zastita dokaza (tacka f)).
[753] Kaseze, str. 504.
[754] Kriterijumi za odredivanje kazne dati su u cIanu 78 Rimskog statuta. Pri
odredivanju kazne ICC mora, u skIadu s PraviIima o postupku i dokazima, uzeti u
315
SKRIPTA:
obzir faktore poput tezine krivicnog djeIa i "pojedinacnih okoInosti osudenog".
PriIikom izricanja zatvorske kazne mora se "odbiti" vrijeme koje je osudeni proveo u
pritvoru - ako je do toga biIo dosIo u skIadu sa sudskim naIogom. Kad je optuzeni
osuden za vise od jednog krivicnog djeIa, ICC mora izreci kaznu za svako djeIo
posebno, te zajednicku kaznu koja navodi ukupno trajanje kazne zatvora. To
razdobIje ne smije iznositi manje od najvise pojedinacne izrecene kazne, niti preIaziti
30 godina zatvora, odnosno kaznu dozivotnog zatvora, u skIadu sa cIanom 77 stav I
tacka (b) Rimskog statuta.
[755] Fondom se upravIja u skIadu s kriterijima koje odreduje Skuptina
drzava stranaka.
[757] Kaseze, str. 512.
[758] Tako je zaIbeno vijece 1CTY utvrdiIo u predmetu ?adi (OdIuka po zaIbi u
pogIedu prihvatIjivosti dodatnih dokaza) da "otkrice novih dokaza za cinjenicu koja
je biIa poznata tokom sudenja, ne moze se smatrati novom cinjenicom u smisiu
praviIa 119 PraviInika o postupku i dokaama" (32).
[759] U sistemu ICTY i ICTR samo je u pogIedu meduodIuka o nadIeznosti
ustanovIjena zaIba kao pravo okrivIjenog, dok u svim ostaIim siucajevima zaIiIac
prvo mora da dobije dozvoIu za podnosenje zaIbe. Vijece od troje sudija zaIbenog
vijeca moze odobriti ovakav zahtjev, ako zaIiIac pokaze da ima "dobar osnov" za
podnosenje zaIbe (praviIo 72B PraviInika o postupku i dokazima ICTY i praviIo 72
PraviIa o postupku i dokazima ICTR). Ako trocIano vijece dopusti zaIbu, za neke od
njih zaIbeno vijece moze odIuciti da primijeni "ubrzanu zaIbenu proceduru" (praviIo
116 bis PraviIa o postupku i dokazima ICTY i praviIo 117 PraviIa o postupku i
dokazima ICTR).
[760] Kad tuziIac ne zatrazi donosenje mjera u fazi istrage, a pretpretresno vijece
smatra da su te mjere nuzne.
[761] Radi se o mogucnosti pretpretresnog vijeca da ovIasti tuzioca da preduzme
"posebne istrazne korake" na teritoriji odredene drzave stranke bez osiguravanja
saradnje te drzave na osnovu dijeIa 9 Rimskog statuta.
85 Rijec je o ovIascenju pretresnog vijeca da prije zavrsetka sudenja odrzi jos jedno
rociste - kako bi razmotriio dodatne dokaze iIi prijedIoge koji su bitni za kaznu, a u
skIadu s PraviIima o postupku i dokazima.
[763] Ian 27 Statuta ICTY propisuje da ce se "kazna zatvora izdrzavati u drzavi koju
odredi ICTY s Iiste drzava koje su Savjetu bezbjednosti izraziIe svoju spremnost da
prime osudena Iica na izdrzavanje kazne". Ian 26 Statuta ICTR sadrzi sIicnu
odredbu.
[764] Taj postupak se ne smije provoditi prije isteka propisanog roka.
[765] Kaseze, str. 515.
[766] U ovom dijeIu se propisuju razIiciti obIici medunarodne saradnje i sudske
pomoci. Preciziraju se duznosti drzava stranaka Rimskog statuta da postupaju po
naIozima ICC za hapsenje iIi privodenje Iica, te na zahtjev ICC identifikuju Iica i
utvrduje njihovo prebivaIiste, prikupIjaju dokaze, ispituje svjedoke, ovjeravaju
dokumenta i dr.
[767] Opsta obaveza na saradnju (cIan 88) odnosi se na cijeIi Rimski statut. Ian 88,
medutim, obavezuje drzave cIanice da obezbijede zakonodavni sistem za saradnju
propisanu dijeIom 9 Rimskog statuta. Da 1 i to znaci da drzave stranke nisu
obavezne da obezbijede zakonodavstvo za obIike saradnje izvan dijeIa 9?
Formuiacija odredaba koje se odnose na saradnju, a koje su izvan dijeIa 9, mora biti
ispitana u odnosu na pojedinacne obaveze. Naravno, cini se da je obaveza na "punu
saradnju", koja se trazi u cIanu 86, protumacena od strane ICC tako da ukIjucuje
neke aranzmane na nacionaInom nivou (ukijucujuci donosenje zakona) koji su
neophodni za obezbjedenje saradnje. Vrio je vjerovatoo da ce ICC ocijeniti da
316
SKRIPTA:
obaveza na punu saradnju ukIjucuje i obavezu da se obezbijedi, gdje je to
neophodno, dostupnost procedura po nacionaInom zakonu, i to za sve obIike
saradnje koji se traze izvan dijeIa 9.
[768] Kao sto je nedavno osnovani EUROPOL.
[769] Najjednostavniji nacin da se obezbijedi ispunjenje obaveze na saradnju jeste
da se usvoje domaci zakoni koji omogucavaju (uz duzno postovanje Rimskog
statuta) da se zahtjevi koje je uputio ICC prenesu na domace vIasti - radi izvrsenja
na isti nacin kao i ostaIi zahtjevi za pruzanje medunarodne krivicnopravne pomoci
druge zemije iIi kao naredba izdata po domacem zakonu.
[770] Zahtjevi se upucuju putem dipIomatskog kanaIa iIi kojeg dnigog odgovarajuceg
kanaIa koje odredi svaka drzava stranka nakon ratifikacije, prihvatanja, potvrde iIi
pristupanja Rimskom statutu.
[771] Pri donosenju odIuke drzava kojoj je zahtjev upucen mora razmotriti sve bitne
eIemente, ukIjucujuci, aIi ne ogranicavajuci se na sIjedece: (a) datum zahtjeva; (b)
interese drzave koja je podnijeIa zahtjev, ukIjucujuci, kad je to bitno, da Ii je krivicno
djeIo pocinjeno na njenoj teritoriji, kao i drzavIjanstvo zrtava i Iica cije se izrucenje
trazi i (c) mogucnost naknadne predaje izmedu ICC i drzave koja je podnijeIa zahtjev.
[772] Zahtjev za privremeno hapsenje mora biti podnesen "biIo kojem mediju
podobnom za dostavu pisanih zapisa" i mora sadrzati: (a) podatke o Iicu koje se
trazi, dovoIjnim da bi se ono mogIo identifikovati, te podacima o tome gdje se to Iice
vjerovatno naIazi; (b) "kratku izjavu" o krivicnim djeIima zbog kojih se trazi hapsenje
tog Iica, kao i o cinjenicama za koje se smatra da predstavIjaju ta djeIa, ukIjucujuci,
kad je moguce, datum i mjesto izvrsenja djeIa; (c) izjavu o postojanju naIoga za
hapsenje iIi osudujuce presude protiv Iica koje se trazi i (d) izjavu da ce usIijediti
podnosenje zahtjeva za predaju Iica koje se trazi.
[773] Tuziocev zahtjev mora sadrzati podatke navedene u Ianu 58 stav 2 Rimskog
statuta.
[774] 5ng# reasonable grounds#
[775] 5ng# necessit)#
[776] Sporazum o usIovima pod kojima bi mogIa biti pruzena pomoc ukIjucuje,
izmedu ostaIog, pruzanje sazetaka iIi redigiranih verzija, davanje ogranicenja na
otkrivanje, koriscenje podataka in camera iIi e, parte iIi druge mjere zastite koje
dopustaju Rimski statut i PraviIa o postupku i dokazima.
[777] Pomenuti stav 2 tacka e) cIana 96 zahtijeva da zahtjev za saradnju iz cIana 93
bude popracen takvim "informacijama koje bi mogIe biti potrebne na osnovu prava
drzave od koje je pomoc zatrazena - kako bi ona mogIa izvrsiti zahtjev".
[778] IIuzija o apsoIutnom nacionaInom krivicnopravnom suverenitetu drzava
potpuno nestaje. O mehanizmima uticaja prava Evropske unije na krivicnopravne
sisteme drzava cIanica, vidjeti istoimeni cIanak urdevic, dr ZIate, objavIjen u
"Zbomiku Pravnog fakuIteta u Zagrebu", Zagreb, broj 2/04, str. 287-326. Nespomo je
da je evropeizacija krivicnog prava i nacionaInih krivicnopravnih sistema u punom
jeku i da tece nezavisno o nakIonosti, sIuha i voIje predstavnika nacionaIne
krivicnopravne nauke. Rijec je, kao i u ostaIim aspektima procesa evropske
integracije, o daIeko odmakIom i nepovratnom procesu.
[779] Na Medunarodnoj konferencije "Novi horizonti u medunarodnom krivicnom
pravu", koja je odrzana od 7. do 12. maja 1984. godine u Medunarodnom institutu za
visoke studije iz krivicnih nauka (Siracusa-Noto, ItaIija), zakIjuceno je, izmedu
ostaIog, da su medusobni odnosi izmedu naroda u staInom napretku saradnje na
trgovackom, kuItumom i poIitickom podrucju, uz porast putovanja Ijudi i izmjene
informacija putem masovnih medija, sto ima snazne pozitivne, aIi i negativne uticaje
i posIjedice na te narode, kao i da u negativne posIjedice spada staIni porast
medunarodnog, transnacionaInog i nacionaInog kriminaIa. Istaknuto je da
buducnost
317
SKRIPTA:
medunarodnog krivicnog prava zavisi najvise od njegove kodifikacije i stvaranja
struktura i institucija ovIascenih za njegovom primjenu.
173 DaIjnja giobaiizacija i propusnost granica omogucice i jacanje uIoge
medunarodnih nevIadinih organizacija. Povecace se ne samo broj tih nevIadinih
organizacija civiinog dnistva, nego ce se znatno prosiriti podrucje njihovog
djeIovanja. Istovremeno ce jacati teroristicke grupe, kriminaIne organizacije i
trgovina drogama
[781] U tzv. ekoj dekIaraciji o kriminaIu i pravosudu (susret sa izazovima dvadeset
prvog vijeka), koja je usvojena na X kongresu UN-a o prevenciji kriminaIa i
postupanju s uciniocima krivicnih djeia (ec, od 10. do 17. apriIa 2000. godine),
izmedu ostaIog, se konstatuje da obIici savremenog kriminaIa kao sto su
transnacionaIni organizovani kriminaI, trgovina Ijudima, posebno zenama i djecom,
krijumcarenje migranata, nedozvoIjena proizvodnja vatrenog oruzja, njegovih
dijeIova i municije, kompcija, pranje novca i krivicna djeIa u privredi, svi obIici nasiIja
i terorizma, rasna diskriminacija, ksenofobija i odgovarajuci obIici netoIerancije (kao
kriminaIna ponasanja) zahtijevaju univerzaInu opstesvjetsku reakciju u novom vijeku
(Doc. UN E/CN 15/1996/2 od 4. apriIa 1996. godine).
[783] S tim u vezi, mora se na prihvatIjiv nacin rijesiti i odnos izmedu potrebe za
gIobaInom reakcijom na takvo stanje kriminaIa i redukcije drzavnog suvereniteta u
domenu krivicnopravne reakcije. Tako je na nedavnoj medunarodnoj konferenciji
"VIadavina prava u gIobaInom seIu", koja se odrzavaIa paraIeIno s Konferencijom za
potpisivanje Konvencije UN-a o transnacionaInom organizovanom kriminaIu u
PaIermu od 11. do 14. decembra 2000. godine, raspravIjano i o suverenitetu i
univerzaInosti medunarodnog krivicnog prava. U uvodnom izIaganju Piero Gassino,
ministar pravosuda ItaIije, izjavio je, izmedu ostaIog: "Zakonitost i bezbjednost
moraju djeIovati intemacionaIno u ciIju njihove efikasnosti u kontekstu gIobaIizacije.
GIobaIizacija pobjeduje razIike, pa se zakonitost i bezbjednost moraju cijeniti u tom
kontekstu. ProbIem se moze sagIedati iz vise aspekata - poIitickih, privrednih,
demografskih i sto se tice okoIine. Nijedno od tih podrucja ne moze se reguIisati na
bazi nacionaInog djeIovanja. Postoji potreba za supranacionaInim organizovanim
djeIovanjem. Zakonitost se mora posmatrati u pIanetamom, supranacionaInom
svjetIu."
[784] U dokumentu Vijeca Evrope o suprotstavIjanju organizovanom
kriminaIu i korupciji iz 1998. godine se, izmedu ostaIog, istice se "apsoIutna
nuznost...uspostave brze, fIeksibiIne direkme povezanosti drzavnih organa nadIeznih
za djeIovanje protiv organizovanog kriminaIa i korupcije..." (Program o- Action
Against *orruption, adopted b) ?&e *ommittee o-(inisters at t&e /"3 meeting, 18-
21. Nov. 1996, str. 92).
[786] Bbidem, str# .$0#
[787] Vidjeti Krapac, dr Davor: Medunarodna krivicnopravna pomoc, "Zbomik
Pravnog fakuIteta u Zagrebu", Zagreb, broj 5-6/85, str. 709.
[789] VasiIijevic, dr VIadan: Postavke za proucavanje razvoja medunarodne
krivicnopravne pomoci, "JugosIovenska revija za kriminoIogiju i krivicno pravo",
Beograd, broj 1-2/84, str. 11.
[790] VrazaIic, MihajIo: AktueIni probIemi reguIisanja medunarodne krivicnopravne
pomoci, "JugosIovenska revija za medunarodno pravo", eograd, broj 1-3/82, str.
212.
[791] Cvijovic, Obren: Medunarodna krivicnopravna pomoc u praksi redovnih
sudova i javnih tuziIastava, "JugosIovenska revija za medunarodno pravo", Beograd,
broj 1-3/81, str. 221 i 222.
318
SKRIPTA:
[792] O pojmu gIobaIizacije postoje vrIo razIicita tumacenja. Kao opstesvjetski, aIi
i sveopsti iIi sveobuhvatni proces, ona, bez sumnje, ima karakteristike koje jos nisu
potpuno defmisane. Kad je u pitanju probIematika koja se odnosi na suprotstavIjanje
kriminaIu, presudan znacaj u tom kontekstu ima odnos drzavnog i medunarodnog
sadrzaja. Bez obzira na brojne prigovore koji se mogu uopsteno odnositi na trend
gIobaIizacije, posebno sa stanovista ocuvanja hiIjadugodisnjih vrijednosti odredenih
drustava, Ijudskih grupa, njihovih etickih, kuIturnih, vjerskih i drugih tradicija itd.,
smatra se da gIobaIno vrijeme zahtijeva ne samo dijaIog izmedu drzava vec i svih
pojedinaca, Ianova sveIjudske grupe - covjecanstva (Horvatic, str. 300).
GIobaIizacija svijeta zahtijeva, smatraju neki autori, i gIobaInu etiku, odnosno i
gIobaIno pravo (opsti sporazum o nuznom minimumu vrijednosti, neotkIonjivih
standarda i obavezujucih praviIa ponasanja). Proces pravno zasnovane gIobaIizacije
kriminaIizacije, penaIizacije i jurisdikcije ne steti ustavnim naceIima vIadavine prava
svake drzave cIanice medunarodne zajednice, vec se uspostavIja paraIeIizam koji se
zasniva na opstim vrijednostima covjecanstva, dakIe svih njegovih pripadnika.
88<* Horvatic, str. 251.
[794] Krivicnopravni sistem i sistem za sprovodenje zakona predstavIjaju izraz
zastite najvaznijih vrijednosti jednog drustva i mjeriIo njegove civiIizovanosti i
demokraticnosti. Uvodenje savremenih evropskih standarda zastite osnovnih
Ijudskih prava i sIoboda, kao i modeIa efikasnog sprovodenja zakona u
demokratskom drustvu, osnovni je predusIov kako za biIateraInu poIicijsku saradnju,
tako i za ukIjucenje u evropske bezbjednosne strukture. Saradnja u obIasti
pravosuda i unutrasnjih posIova je trenutno najdinamicnija obIast evropskih
integracija. PoIitika Evropske unije u ovoj obIasti je dozivjeIa veIiki razvoj nakon
1999. godine i stupanja na snagu promjena usvojenih na Samitu u Amsterdamu.
Pogotovo nakon teroristickog napada na Svjetski trgovinski centar i Pentagon, 11.
septembra 2001. godine, drzave su promijeniIe pristup i nacin na koji obIikuju i
praktikuju poIitiku u obIasti unutrasnje bezbjednosti. OzbiIjne promjene u zamisIi i
nacinu izvodenja teroristickih akcija, njihovim gIobaInim i visestrukim posIjedicama,
odnosno promjene u strukturi bezbjednosne prijetnje koju predstavIja savremeni
terorizam, nuzno su vodiIe izmjeni osnovne paradigme na kojoj pociva strategija i
taktika nacionaIne bezbjednosti. Pored toga, opasnost koju predstavIja medunarodni
organizovani kriminaI se sve jasnije sagIedava, sto neminovno usIovIjava i potrebu
medunarodne saradnje u njegovom suzbijanju. Tako su i drzave Evropske unije biIe
prinudene da redeIinisu sopstvene, specificne i nuzno razIicite, poIitike dostizanja,
odrzavanja i unapredenja unutrasnje bezbjednosti, sto je doveIo do stvaranja novih
institucija i instrumenata na evropskom nivou, i to prije svega u domenu razmjene
informacija, njihovoj anaIizi i distribuciji obavjestajnih procjena Posebno je znacajno
uociti ovu promjenu u domenu kriminaIisticko-obavjestajnih aktivnosti, buduci da je
borba protiv teskih obIika kriminaIa sa prekogranicnim eIementima, poput
medunarodnog organizovanog kriminaIa, moguca jedino na visem i zajednickom,
evropskom nivou. Opsimije Maravic, Drazen: Aspekti sporazuma o stabiIizaciji i
pridruzivanju i saradnja u obIasti pravosuda i unutrasnjih posIova "Srpska pravna
revija", Beograd, broj 3/06, str. 95-109.
[795] RaduIovic, str, 185.
[796] Vidjeti Cvijovic, mr Obrad: Medunarodna krivicnopravna pomoc u praksi
redovnih sudova i javnih tuziIastava, "JugosIovenska revija za medunarodno pravo",
eograd, broj 1-3/81, str. 221-231.
[798] Bbidem#
[799] Opsimije Tokic, Goran: Medunarodna pravna pomoc u krivicnim stvarima,
"BiIten Okniznog suda u Beogradu", Beograd, broj 48/99, str. 28-53.
[800] VrazaIic, MihajIo: AktueIni probIemi reguIisanja medunarodne
319
SKRIPTA:
krivicnopravne pomoci, op cit., str. 212
i 213.
[801] VasiIijevic, dr VIadan: Postavke za proucavanje razvoja medunarodne
krivicnopravne pomoci, op. cit.,
str. 13.
[803] Bbidem#
[804] Bbidem#
[805] Bbidem, str# 031#
[808] Bbidem#
[809] Evropska unija je jos uvijek u znacajnoj mjeri "zajednica prava, bez krivicnog
prava", aIi postoje ozbiIjna nastojanja da se takvo stanje promijeni (Degan-Pavisic,
str. 287). Primamo pravo Evropske unije sastoji se od Ugovora iz Mastrihta o
Evropskoj uniji, te ugovora iz Amsterdama i Nice, a sekundarno - od opstih
stanovista, okvimih odIuka, ostaIih odIuka, konvencija i mjera za njihovu primjenu.
[810] Dvostrani ugovori ureduju maIu medunarodnu krivicnopravnu pomoc. Neki od
tih ugovora ureduju iskIjucivo maIu medunarodnu krivicnopravnu pomoc, a drugi
zajedno sa gradanskim i drugim postupcima.
[811] Postoji vise vrsta ovih ugovora, pa se tako razIikuju: (1) biIateraIni ugovori
(zakIjuceni izmedu dvije zemIje), (2) regionaIni (zakIjuceni izmedu zemaIja odredenog
regiona) iIi, pak, (3) muItiIateraIni (zakIjuceni od strane veIikog broja zemaIja iIi svih
zemaIja).
[812] Ova konvencija ureduje medusobno pnizanje sudske pomoci u krivicnim
predmetima za krivicna djeIa cije je kaznjavanje u nadIeznosti sudova drzave koja
upucuje moIbu. Konvencija ureduje cetiri obIika pruzanja pomoci: (a) sudske
zamoInice (cI. 3-6), (b) dostavu sudskih procesnih akata i spisa, (c) pristupanje sudu
svjedoka, vjestaka i okrivIjenih (cI. 7-12) i (d) dostavu podataka iz sudskih spisa (cIan
13). Za postupak u zamoIjenoj drzavi vrijedi naceIo locus regit actum# Sudskim
zamoInicima zamoIjena stranka udovoIjava na nacin ureden njenim pravom, pri
cemu se ureduje iskaz pod zakIetvom i prepisi, kopije i izvornici isprava, kao i
obavjestenje o radnji i prisustvu njenom preduzimanju.
[813] Spisak ovih konvencija dat je u mojim udzbenicima iz krivicnog procesnog
prava - knjiga prva (Bihac, 2005), str. 34-37 i knjiga druga (Banja Luka, 2006), str. 340
i 341.
[814] Ova konvencija pociva na cetiri osnovna poIazista: (1) da je nuzno vodenje
zajednicke kaznene poIitike u (2) borbi protiv teskih krivicnih djeIa koji postaju
medunarodni probiem i (3) traze savremene eftkasne metode na medunarodnom
nivou, (4) sto zahtijeva uspostavIjanje medunarodne saradnje. Sadrzaj Konvencije
rasporeden je u cetiri pogiavIja.
[815] U cIanu 37 stav 1 ove konvencije utvrdeno je da svaka drzava moze u vrijeme
potpisivanja iIi poiaganja svog instrumenta ratifikacije, prihvatanja, odobravanja iii
pristupanja iskoristiti svoje pravo da ne uvede, djeiimicno iIi u cijeIosti, u svoj
domaci zakon kao krivicna djeIa ponasanja navedena u cI. 4, 6, 10 i 12 iIi pasivno
podmicivanje opisano u cIanu 5. Mogucnost takvih rezervacija sigumo moze stetiti
ostvarenju zamisIi o uspostavi medunarodnog instrumenta za gIobaIno
suprotstavIjanje kompciji u Evropi (Horvatic, str. 293).
[816] Ovu konvenciju je ratifikovaIo Predsjednistvo BiH na sjednici odrzanoj 25.
marta 2006. godine. ObjavIjena je u "SIuzbenom gIasniku BiH" broj 6/06 -
Medunarodni ugovori.
[817] Ovu konvenciji su svecano potpisaIi najvisi predstavnici drzava i vIada preko
120 cIanica UN- a PaIermu, i to na samom kraju posIjednje godine u dvadesetom
320
SKRIPTA:
vijeku (12-15. decembra 2000. godine). Ian 4 ove konvencije se odnosi na zastitu
suvereniteta i gIasi: "(1) Drzave ugovomice ce ispunjavati svoje obaveze iz ove
konvencije na nacin koji je u skIadu s naceIima suverene jednakosti i teritorijaInog
integriteta drzava i nemijesanja u domace posIove drugih drzava. (2) Nista u ovoj
konvenciji ne daje pravo drzavi ugovomici da na podrucju druge drzave obavIja
jurisdikciju i izvrsne posIove koji su pridrzani isIdjucivo za ovIascene organe te
dmge drzave na osnovu njenog domaceg prava." Rijec je o opstem naceIu
medunarodnog prava koji sIuzi kao prepreka za biIo kakvo tumacenje koje bi mogio
opravdati modifikaciju navedenog pojma suvereniteta drzave. S druge strane, u
cIanu 6 stav 1 ove konvencije se utvrduje obaveza svake drzave ugovomice da
preduzme, u skIadu s osnovnim principima svog domaceg prava, takve zakonske i
druge mjere koje su potrebne da se kao krivicno djeIo propise kad je ono ucinjeno
namjemo. Ista takva formuIacija upotrijebIjena je kao generaIna kIauzuIa i u Ianu 34
Konvencije.
[818] Kaznjavanje ucesca u grupama za organizovani kriminai ureduje cIan 5 ove
konvencije.
9,2 Ian 6 ove konvencije odnosi se na kriminaIizaciju pranja dobiti stecene kroz
kriminaI.
[820] U skIadu sa stavom 1 cIana 12, drzave potpisnice ce, u najvecem
mogucem stepenu koji dopusta njihov pravni sistem, usvojiti neophodne mjere koje
ce omoguciti konfiskaciju: (a) dobiti stecene izvrsenjem krivicnih djeIa obuhvacenih
ovom konvencijom iIi imovine cija vrijednost odgovara vrijednosti te dobiti; (b)
imovine, opreme iIi drugih instrumenata koriscenih iIi namijenjenih za koriscenje u
vrsenju krivicnih deIa iz ove konvencije.
[821] Ian 8 se odnosi na kaznjavanje korupcije. Obaveza je svake drzava potpisnice
da usvoji neophodne zakonodavne i druge mjere da bi se ustanoviIo kao krivicno
djeIo, kada je ucinjeno sa namjerom: (a) obecanje, ponuda iIi davanje drzavnom
sIuzbeniku, posredno iIi neposredno, neprimjerene koristi, namijenjene njemu Iicno
iIi nekom drugom Iicu iIi entitetu, kako bi taj sIuzbenik djeIovao iIi se uzdrzao od
djeIovanja u obavIjanju svojih sIuzbenih duznosti; (b) trazenje iIi prihvatanje od
strane drzavnog sIuzbenika, posredno iIi neposredno, neprimjerene koristi
namijenjene njemu Iicno iIi drugom Iicu iIi entitetu, kako bi taj sIuzbenik djeIovao iIi
se uzdrzao od djeIovanja u obavIjanju svojih sIuzbenih duznosti. Pored mjera
propisanih cIanom 8 ove konvencije, svaka drzava potpisnica ce, u mjeri u kojoj je to
moguce i u skIadu sa svojim pravnim sistemom, usvojiti zakonodavne,
administrativne i druge djeIotvome mjere kako bi se ojacao integritet i sprijeciIi,
otkriIi i kazniIi korumpirani drzavni sIuzbenici, te kako bi se obezbijediIo efikasno
djeIovanje njenih organa u ciIju sprecavanja, otkrivanja i kaznjavanja korumpiranih
drzavnih sIuzbenika, ukIjucujuci i obezbjedivanje odgovarajuce nezavisnosti takvih
organa da bi se sprijecio neprimjereni uticaj na njihov rad (cIan 9).
[822] Mjere za borbu protiv pranja novca reguIise cIan 7 Konvencije. S tim
u vezi, svaka drzava potpisnica je, izmedu ostaIog: (a) duzna da uspostavi i
sveobuhvatni nacionaIni reguIatomi i nadzomi rezim za banke i nebankarske
finansijske institucije i, ako je potrebno, ostaIe organe koji su posebno podIozni
pranju novca, u okviru svoje nadIeznosti, kako bi se sprijeciIi iIi otkriIi svi obIici
pranja novca, s tim sto se rezimom mora posebno predvidjeti utvrdivanje identiteta
korisnika, vodenje evidencije i prijavIjivanje sumnjivih pravnih posIova; (b)
duzna da, ne dovodeci u pitanje ci. 18 i 27 ove konvencije, obezbijedi da
administrativni, reguIatomi organi unutrasnjih posIova i ostaIi organi koji se bave
borbom protiv pranja novca (ukIjucujuci i sudske organe, ukoIiko je predvideno
domacim zakonima) imaju mogucnost da saraduju i razmjenjuju informacije na
nacionaInom i medunarodnom nivou u okviru usIova propisanih domacim zakonima
i da u tom ciIju razmotre formiranje finansijsko-obavjestajne jedinice koja ce sIuziti
321
SKRIPTA:
kao nacionaIni centar za prikupIjanje, anaIizu i prosIjedivanje informacija u vezi sa
potencijaInim pranjem novca.
9 Pavisic, str. 322.
[824] Za istorijiski i uporedni pregIed vidjeti Krapac, dr Davor i Birin, VIasta:
Medunarodna krivicnopravna pomoc, Zagreb 1987, str. 10-23.
[825] Bbidem#
[827] Te ustanove su sadrzane, izmedu ostaIog, u Drugom dodatnom protokoIu uz
Evropsku konvenciju o uzajamnoj sudskoj pomoci u krivicnim stvarima i Konvenciji
o kibemetickom kriminaIu.
[828] Od novijih dvostranih medunarodnih ugovora treba spomenuti Sporazum
izmedu visokog predstavnika za BiH i iH o KanceIariji I za ratne zIocine i Odsjeka II
za organizovani kriminaI, privredni kriminaIi i kompciju krivicnog i apeIacionog
odjeIjenja Suda BIH, kao i Posebnog odjeIjenja za rame zIocine, te Posebnog
odjeIjenja za organizovani kriminaI, privredni kriminaIi i kompciju TuziIastva BiH, kao
i uspostavi Tranzicionog savjeta, kojim se zamjenjuje Sporazum o KanceIariji
registrara od 1. decembra 2004. godine i dodatak tog sporazume (zakIjucen izmedu
Ftedsjednistva BiH i visokog predstavnika za BiH, 26. septembra 2006. godine,
objavIjen u "SIuzbenom gIasniku BiH" broj 93/06); Sporazum izmedu Vijeca ministara
BiH i VIade RepubIike Grcke o saradnji u borbi protiv kriminaIa, posebno terorizma,
iIegaIne trgovine drogom i organizovanog kriminaIa (potpisan u Atini 9. februara
2006. godine, objavIjen u "SIuzbenom gIasniku BiH" broj 14/06 - Medunarodni
ugovori), Ugovor izmedu BiH i RepubIike Makedonije o medusobnom izvrsavanju
sudskih odIuka u krivicnim stvarima (potpisan u SkopIju 27. januara 2005. godine,
objavIjen u "SIuzbenom gIasniku BiH" broj 16/06 - Medunarodni ugovori) i Ugovor
izmedu BiH i RepubIike Makedonije i pravnoj pomoci u gradanskim i krivicnim
stvarima (potpisan u SkopIju 13. septembra 2006. godine, objavIjen u "SIuzbenom
gIasniku BiH" broj 9/06 - Medunarodni ugovori).
[829] Sacinjena 20. apriIa 1959. godine u Strazburu, sa Dodatnim protokoIom
Evropske konvencije o uzajamnoj pomoci u krivicnim stvarima i Drugim dodatnim
protokoIom o Evropskoj konvenciji o uzajamnoj pomoci u krivicnim stvarima,
sacinjen 17. marta 1978. godine u Strazburu.
[830] Prema cIanu 8 stav 3 ove konvencije, ona mijenja Evropsku
konvenciju o uzajamnoj sudskoj pomoci u krivicnim stvarima u mjeri u kojoj nije u
skIadu s tom konvencijom.
92:> Prema cIanu 39 stav 1, ta konvencija dopunjuje Evropsku konvenciju o
uzajamnoj pomoci u krivicnim stvarima. Konvenciju o kibemetickom kriminaIu
donijeIo je Vijece Evrope 23. novembra 2001. godine, a stupiIa je na snagu 1. juIa
2004. godine. Medu drzavama koje su ratifikovaIe konvenciju jo uvijek nema
tehnoIoski razvijenih drzava, a upravo od njih ce zavisiti uspjeh konvencije na
gIobaInom nivou. Ova konvencija spada u krug takozvanih okvimih konvencija -
njene odredbe nisu direktno primjenjive, tako da bi ih svaka drzava trebaIa
impIementirati u vIastito zakonodavstvo. Dodatni protokoI uz Konvenciju o
kibemetickom kriminaIu o kriminaIizaciji akata rasizma i ksenofobije pocinjenih
putem racunarskih sistema donijeIo je Vijece Evrope 28. januara 2003. godine.
Opsimije Vojkovic, mr Goran i trambuk-unjic Marija: Konvencija o kibemetickom
kriminaIu i Krivicni zakon RepubIike Hrvatske, "Zbornik radova Pravnog fakuIteta u
SpIitu", SpIit, broj 1/06, str. 123-136. Vidi: http://www.usdoj.gov/ crim minaI/
cybercrime/COEFAQs.htm.
[832] PraviIa o maIoj medunarodnoj krivicnopravnoj pomoci sadrze i Konvencija o
suzbijanju nezakonite otmice vazduhopIova, Konvencija UN-a protiv nezakonitog
prometa opojnih droga i psihotropnim supstancama itd.
322
SKRIPTA:
[834] Prema Ianu 5 stav 1 Konvencije o uzajamnoj sudskoj pomoci u krivicnim
stvarima, zamoInicama koje se odnose na potragu iIi oduzimanje imovine udovoIjice
se samo ako su kumuIativno ispunjeni usIovi identiteta normi, ekstradibiInosti i
uskIadenosti sa pravom zamoijene drzave.
[835] S tim u vezi se moze postaviti pitanje vaIjanosti rezuItata preduzetih procesnih
radnji u zemIji moIiteIjici, u sIucaju ako se nacin preduzimanja ovih radnji razIikuje u
odnosu na zamoIjenu drzavu. Sve su znacajniji zahtjevi da se u ciIju prevaziIazenja
ovakvih probIema i ubIazavanja negativnih posIjedica primjene naceIa locus regit
actum, zamoIjena drzava izuzetno, na poseban zahtjev drzave moIiteIjice, dozvoIi
svojim organima da odredene radnje preduzmu shodno nacinu koji predvida strano
pravo, a u uporednoj praksi ima sIucajeva da se dozvoIjava predstavnicima organa
zemIje moIiteIjice da prisustvuju pred organima zamoIjene zemIje kod preduzimanja
nekih radnji (RaduIovic, str. 195).
[837] Prema cIanu 12 stav 3 Konvencije, to je 15 dana od dana kad njegovo prisutvo
vise nije potrebno.
[838] Medutim, strane ugovomice ce moci da koriste mogucnost predvidenu u stavu
6 cIana 15 Konvencije.
[839] Ian 22 Konvencije je dopunjen je cIanom 4 Prvog dodatnog protokoIa.
[841] Bbidem#
[842] Bbidem, str# .3#
[845] U zakonima o krivicnom postupku RepubIike Srpske (cIan 423 stav 4) i
Federacije BiH (cIan 433 stav 4 ) i za krivicna djeIa ugrozavanja javnog saobracaja.
[847] lbidem#
[848] Cotic, dr Dusan: Ustupanje stranaca i preuzimanje domacih gradana radi
gonjenja i izdrzavanja kazne, "JugosIovenska revija za krivicno pravo i
kriminoIogiju", Beograd, broj 1-2/84, str. 70.
[849] Markovic, dr Bozidar: Udzbenik sudskog krivicnog postupka Kraijevine
JugosIavije, Beograd, 1930, str. 141.
[851] Vidi Tokic, Goran: Ekstradicija (izrucenje) okrivIjenih i osudenih Iica,
"Sudskapraksa', Beograd, broj 7-8/98, str. 70.
[852] Simic-Jekic, dr Zagorka: Ekstradicija u jugosIovenskom pravu, "Pravni zivot",
Beograd, broj 10/83, str.
1067.
[864] Od novijih biIateraInih ugovora treba spomenuti Ugovor izmedu BiH i
RepubIike Makedonije o izrucenju (potpisan u Sarajevu, 27. januara 2006. godine,
objavIjen u "SIuzbenom gIasniku BiH" broj 14/06 - Medunarodni ugovori).
323
SKRIPTA:
[865] Ovu konvenciju je Predsjednistvo BiH ratifikovaIo svojom odIukom na sjednici
odrzanoj 22. marta 2005. godine, a objavIjena je u "SIuzbenom gIasniku BiH" broj
4/05 - Medunarodni ugovori.
[866] Svaka strana ugovornica koja zeIi da iskoristi ovu mogucnost, prijavice
generaInom sekretaru Savjeta Evrope, u trenutku poIaganja ratifikacionog iIi
instrumenata o pristupanju, Iistu krivicnih djeIa za koja se odobrava izdavanje iIi Iistu
krivicnih djeia za koja se izdavanje ne odobrava, uz naznaku zakonskih odredbi na
osnovu kojih se odobrava iIi ne odobrava izdavanje. GeneraIni sekretar Savjeta
Evrope dostavice ove Iiste ostaIim potpisnicima. U siucaju da se kasnije i za draga
krivicna djeIa ne odobrava izdavanje prema zakonodavstvu jedne strane ugovomice,
ona ce ovo neodobravanje prijaviti generaInom sekretaru Savjeta Evrope koji ce o
tome obavijestiti ostaIe potpisnike. Ova prijava stupa na snagu tek posIije isteka
roka od tri mjeseca od dana kada je primi generaIni sekretar.
[867] U smisIu cIana 1 Dodatnog protokoIa uz Evropsku konvenciju o ekstradiciji,
radi primjene cIana 3 Konvencije, nece se smatrati poIitickim krivicnim djeIima: (a)
zIocini protiv covjecanstva koje predvida Konvencija radi sprecavanja i suzbijanja
zIocina genocida, koju je 9. decembra 1948. usvojiIa GeneraIna skupstina Ujedinjenih
nacija; (b) krivicna djeIa predvidena u cIanu 50 Zenevske konvencije iz 1949. godine
o poboIjsanju poIozaja ranjenika i boIesnika o oruzanim snagama u ratu, cIanu 51
Zenevske konvencije iz 1949. godine o poboIjsanju poIozaja ranjenika, boIesnika i
brodoIomnika oruzanih snaga na moru, cIanu 130 Zenevske konvencije iz 1949.
godine o postupanju prema ratnim zarobIjenicima i cIanu 137 Zenevske konvencije iz
1949. godine o zastiti civiIa u vrijeme rata; (c) sva sIicna krsenja rataih zakona koji su
na snazi u vrijeme kada pocinje primjena ovog protokoIa i ratnih obicaja koji postoje
u tom trenutku, koji vec nisu predvideni navedenim odredbama Zenevskih
konvencija.
[869] Ian 5 je zamijenjen cIanom 2 Drugog dopunskog protokoIa.
[870] U tom ciIju, dosijei, informacije i predmeti vezani za krivicno djeIo bespIatno ce
se dostaviti na nacin predviden u stavu 1 iana 12.
[872] Ian 9 Konvencije dopunjen je cIanom 2 Dodatnog protokoIa.
[873] Tacka 1 cIana 12 Konvencije zamijenjena je cIanom 5 Drugog
dopunskog protokoIa.
[874] Vrijeme i mjesto izvrsenja djeia, pravna kvaIifikacija, kao i tekst zakonskih
odredaba koje se na njih odnose - moraju se sto preciznije navesti.
[875] U tu svrhu bice podnijet zahtjev sa priIozima predvidenim u cIanu 12 i sudski
zapisnik sa izjavama izdatog Iica. Ovaj pristanak ce se dati u sIucaju da krivicno
djeIo za koje je trazeno povIaci za sobom obavezu izdavania na osnovu ove
konvencije.
[878] Ovu konvenciju je ratifikovaIo Predsjednistvo BiH, na sjednici odrzanoj 25.
marta 2006. godine, a objavIjena je "SIuzbenom gIasniku BiH" broj 6/06 -
Medunarodni ugovori.
[879] Evropski naIog za hapsenje se zasniva na Okvirnoj odIuci Vijeca Evropske
unije, od 13. juna 2002. godine, donesenoj na osnovu cIana 31 stav 1 ta. (a) i (b)
Ugovora o Evropskoj uniji. NaIog je stupio na snagu 1. januara 2004. godine, s ciIjem
izmcenja izmedu drzava cIanica Iica u bjekstu koja su vec pravnosnazno osudena, te
pojednostavIjenja postupka izmcenja u odnosu na okrivIjene.
[880] ImpIementacijom Okvime odIuke Vijeca Evropske unije o Evropskom naIogu
za hapsenje, drzave cIanice prestaju medusobno primjenjivati Evropsku konvenciju
o ekstradiciji, Evropsku konvenciju o pojednostavIjenju postupka izmedu drzava
324
SKRIPTA:
cIanica Vijeca Evrope od 10. marta 1995. godine, odnosno Konvenciju o izrucenju
izmedu drzava cIanica Evropske unije od 27. septembra 1996. godine i treci dio
Konvencije o primjeni Vengenskog sporazuma
[881] Lukic, dr Tatjana: Borba protiv organizovanog kriminaIa i terorizma na
medunarodnom nivou, "Pravni zivot", Beograd, broj 12/06, str. 542.
[883] O nedostacima Okvirne odIuke vidjeti ugman, K. G.: Krivicno pravo
Evropske unije, "Pravna praksa", LjubIjana, 2005.
[885] Odredena krivicna djeIa su neekstradibiIna s obzirom na svoju prirodu.
NeekstradibiIna krivicna djeIa su, ugIavnom: poIiticka, i vojna krivicna djeia, a
postoje ogranicenja izrucenja i za finansijska, ekonomska, reIigiozna i stamparska
krivicna djeIa.
[886] Izrucenje je iskIjuceno za krivicno djeIo koje zamoIjena drzava smatra
poIitickim krivinim djeiom u uzem smisIu rijeci, aIi i za krivicno djeIo koje je
povezano s nekim poiitickim krivicnim djeIom. U dvostranim ugovorima se ta
smetnja ureduje razIicito, tako da u jednim ostaje vezana uz poIiticka krivicna djeIa, a
u drugim se prosiruje na koneksna poIiticka krivicna djeIa.
[887] Vidjeti VrazaIic, Mihajio: AktueIni probIemi reguIisanja medunarodne krivicne
pravne pomoci, "JugosIovenska revija za medunarodno pravo", Beograd, broj 1-3/81,
str. 185-246.
[888] Pojam poiitickog krivicnog djeIa se vremenom mijenjao, biIo da je
suzavan iIi prosirivan. RazIog je sto se osim pravih poIitickih krivicnih djeIa
pojavIjuju i obicna krivicna djeIa sa poiitickim eIementima. Prije svega, postavIja se
pitanje tzv. kompIeksnog krivicnog djeia, koje se sastoji od obicnog krivicnog djeIa,
aIi se time istovremeno napada i neka institucija poIitickog znacaja. Na takva djeIa se
odnosi tzv. atentatska klau<ula koja se pocev od poIovine XIX vijeka unosi u ugovore
o ekstradiciji i prema kojoj se ubistvo sefa drzave iIi cIana njegove porodice, bez
obzira na poIiticke motive ucinioca, ne smatra poIitickim krivicnim djeIom, sto znaci
da podIijeze ekstradiciji. Evropska konvencija o ekstradiciji u cIanu 3 stav 3 sadrzi
atentatorsku kiauzuIu.
"Prema naelu ekstradibiliteta, izmcuje se samo za teza krivicna djeia koja se u
skIadu s tim oznacavaju kao ekstradibiIna krivicna djeIa. Krivicna djeia koja podIijezu
izmcenju odreduju se iIi enumeracijom, tako da se nabroje krivicna djeIa za koja se
moze izruciti iii generainom kIauzuIom, tako da se odredi opsti kriterij za koja ce se
krivicna djeIa izrucivati, uz dopunski kriterij eIiminacije odredenih vrsta iIi pojedinih
krivicnih djeIa U ovom dmgom sIucaju se kao opsti kriterij uzima propisana kazna za
primamo, a izrecena kazna za sekundamo izrucenje, pri cemu je kriterij primarnog
izrucenja, u praviIu, visa kazna, od one za sekundarno izrucenje" (Degan-Pavisic,
str. 346).
[891] =e bis in idem je obIigatorni osnov odbijanja u sIucaju da je u zamoIjenoj
drzavi donesena pravnosnazna i izvrsna presuda.
[892] Rijec je o litispendentio, kao fakuItativnoj smetnji izrucenju, koja je predvidena
i u cIanu 8 Evropske konvencije o ekstradiciji.
[893] Izrucenje je iskIjuceno i ako strana od koje se trazi izrucenje opravdano moze
vjerovati da je zahtjev za izrucenje za opste krivicno djeIo zapravo izdat u svrhu
gonjenja iIi kaznjavanja Iica zbog njegove rasne pripadnosti, vjere, nacionaInosti iIi
poIitickog ubjedenja iIi ako se smatra da bi poIozaj tog Iica bio pogorsan iz tih
razIoga (cIan 3 stav 2 Evropske konvencije o ekstradiciji).
[895] RaduIovic, str.211.
[896] Horvat, dr VIasta: Izvrsenje strane krivicne presude, "JugosIovenska revija za
325
SKRIPTA:
kriminoIogiju i krivicno pravo", Beograd, broj 1/87, str. 96.
[897] Degan-Paviic, str. 334.
[898] Bbidem#
[899] Sacinjena u Strazburu 21. marta 1983. godine i Dodami protokoI uz Konvenciju
o transferu osudenih Iica, sacinjen u SU-azbum 18. decembra 1997. godine, u
originaIu na francuskom i engIeskom jeziku.
drzava izricanja kazne bude od nje zatraziia specijaian izvjestaj.
[901] Drzava koja izrice presudu ce pruziti drzavi koja je sprovodi: (a) izjavu koja
sadrzi misIjenje osudenog iica o njegovom predIozenom transfem i (b) kopiju o
naIogu za protjerivanje iIi deportaciju iIi biIo koji drugi naIog kojim se osudenom Iicu
zabranjuje daIji ostanak na teritoriji drzave koja izrice presudu od trenutka kada je to
Iice pusteno iz zatvora.
[902] 5uropean criminal judgement#
[904] Degan Pavisic, str. 340.
[905] Do izvrsenja doIazi u skIadu s primjenom zakona zamoIjene drzave, nakon
sto se provjeri vjerodostojnost zahtjeva za izvrsenje i njegova sagIasnost s usiovima
koje utvrduje Konvencija. ZamoIjena drzava moze kaznu izrecenu u drzavi moIiteIjici
zamijeniti kaznom iIi mjerom koju predvida njen zakon za sIicno krivicno djeIo, uz
obavezu da ona po svojoj prirodi iIi trajanju ne moze biti strozija od kazne izrecene u
drzavi moIiteIjici. ZamoIjena drzava je nadIezna i za usIovno osIobadanje, a pravo
pomiIovanja mogu imati obje drzave.
[906] Prihvatanjem zahtjeva za izvrsenje presude u potpunosti, zamoIjena drzava
priIagodava izrecenu kaznu iIi mjeru svom krivicnom zakonodavstvu, s tim da ona ne
moze biti strozija od kazne koju je uzrekIa drzava donosenja presude. Prihvatanjem
ovog zahtjeva od strane zamoIjene drzave, prestaje pravo na izvrsenje presude u
drzavi moIiteIjici.
11,03 Pavisic, str. 525.
[909] O tome Tokic, Goran: Izvrsenje stranih krivicnih presuda (transfer osudenih
Iica), "Sudska praksa' Beograd. broj 2/98. str. 70.
I(M,A RaduIovic, str. 214.
326

Skripta Medjunarodno Krivično Pravo

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skripta Medjunarodno Krivično Pravo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SKRIPTA:

Meunarono krivino pravo

You might also like