PANJA IZ TRENUTKA U TRENUTAK

ILUSTRIRANI PRIRUNIK ZA YOGIJE

AJAHN SOBIN S. NAMTO
PREVEO: ZVONKO RADIKOVI

PREDGOVOR
Njegova Eminencija Somdej Phra Budthacharn, vrhovni patrijarh sanghe Thailanda
U vrijeme kada je potovani Maha Sobin S. Namto, Sopako Bodhi Bhikku godine 2492 (1949.) postao moj blizak
uenik bio sam opat samostana Wat Maha Dhatu u Bangkoku. Bio sam mu i uitelj prilikom prvih zavjeta, a kasnije
je postao redovnik u samostanu Wat Maha Datu u Bangkoku.
Tijekom godina uvidio sam da je iskren i predan. Od ranih dana koje je proveo kao novak pokazao je veliko
zanimanje za vipassana meditaciju. U to je vrijeme bio i prvi novak koji je proao sedam neprekidnih meditacija,
koje su se sedam mjeseci uzastopce odvijale pod vodstvom pokojnog uitelja, potovanog Chao Khun Phra
Bhavanapirama There. Predano je nastavio svoje studije dhamme (buddhistike doktrine) i meditacije. Postavio sam
ga za uitelja i mentora njegovih uenika. Bio je potovan kako od sanghe, tako i od laika.
Svjestan sam kako je studij i vjeba dhamme jedini nain da se osjete njene blagodati. Godine 2496. buddhistikog
kalendara ili 1953. po kranskom kalendaru utemeljio sam Vipassana centar u Wat Maha Dhatu samostanu.
Samostan je poznat nadaleko, a Maha Sobin je u njemu pouavao godinama. Silno sam elio da se svi redovnici,
redovnice, novaci i laici u potpunosti posvete dhammi, kako kroz meditaciju, tako i kroz ostale aktivnosti.
Maha Sobin se slagao sa mnom. Da bi produbio svoje poznavanje dhamme,godine 2 500. (1957.) poslao sam ga na
daljnje studije u Rangoon, Burma , gdje je bio pod vodstvom U Visudha Sayadawa. Vrativi se na Thailand
pouavao je je meditaciju i abhidhammu (buddhistiku psihologiju). 1960. godine bio sam poaen to je upravo
njega Buddhistika sangha Laosa, zajedno sa svojim vodeim uiteljem vipassane, a na poziv Vlade te zemlje
imenovala uiteljem meditacije i abhidhamme u samostanu Wat Buddhavipassanaram u Luangphrabangu.
Nakon toga vratio se na Thailand gdje je nastavio svoje djelovanje u junom Thailandu, u pokrajini Phuket, gdje je
utemeljio institut Abhidhamma Viddhyakorn.
Neto kasnije potovani Chao Khun Phra Dhammakosacharn, predsjedavajui vijea samostana Wat Thai u
Sjedinjenim Dravama izabrao je njega i jo etiri redovnika da osnuju prvi Thai hram u Los Angelesu, California.
Maha Sobin je postao prvi opat hrama.
Takoer je opat-utemeljitelj Vipassana hrama u Denveru, Colorado. Godine 1980. odluio se povui iz redovnikog
ivota, no nastavio je neumorno i predano pouavati vipassanu, abhidhammu i buddhizam, kako Amerikancima,
tako i ljudima iz jugoistone Azije. Utemeljio je nekoliko centara za meditaciju i ima velik broj zapadnjakih
uenika.
Vrlo sam sretan kada sam uo da je napisao dvije knjige o vipassani na engleskom jeziku. U potpunosti sam uvjeren
da e ta izdanja biti od velike vanosti u prenoenju poruke vipassane iroj italakoj publici u zapadnim zemljama.
Sve je to posljedica dugog niza godina njegove posveenosti dhammi.
Neka on, kao i njegovi uenici na Zapadu nau mir i spokoj u dhammi. Neka sva bia uu u tijek dhamme i ostanu
tamo zauvijek.
Njegova Eminencija Somdej Phra Budtacharn
Agga Maha Pandita od Burme
Opat, samostana Wat Maha Dhatu, Bangkok

PREDGOVOR PRVOM I DRUGOM IZDANJU
Atitam nanvagameyya
yadatitampahinantam
paccupannam ca yo dhammam

nannatikankhe anagatam
appattanca anagatam
tattha tattha Vipassati

'Prolost je prola; budunost nije dola. Tko god vidi istinu jasno, u sadanjem trenutku, te spozna neosporivo, ivi
u spokoju uma.'
Buddha
Bhaddekaratta sutta

Dugi niz godina namjeravam napisati knjigu o vipassana meditaciji koja se temelji na 'etiri temelja panje',
odnosno na pali jeziku, na Mahasatipatthanasutti.
Dok sam jo bio novak u Bangkoku, redovniki studij temeljio se na pomnom memoriziranju tekstova. Nisu
postojali prirunici o vipassani. Na sreu, moj uitelj potovani Chao Khun Bhavanabhirama Thera nije nas uio da
kao papige ponavljamo ono to smo nauili. Prilagodio je esto neitak materijal sadran u spisima na nain da smo
mogli dobiti cjeloviti uvid u ono to studiramo. Nikakva se diploma nije dobivala nakon zavretka studija vipassane
i mali je broj novaka pohaao ta predavanja. U to vrijeme vipassana jo nije bila poznatija iroj javnosti, a ja sam se
osjeao sretnim to sam uio od tako savjesnog uitelja.
Prije gotovo 70 godina moj je uitelj studirao i vjebao pod vodstvom iznimno nadarenih burmanskih redovnika u
jednom samostanu u Bangkoku. Tijekom godina imao sam velik broj uitelja od kojih sam nauio temeljna naela
vipassana meditacije, iako sam zadrao temeljnu metodu mog prvog uitelja. Smatrao sam je preciznim i
uinkovitim pristupom samom treningu, koji se temeljio na ranim komentarima Mahasatipatthanasutte.
Kada sam doao u Californiu, vidio sam da su se mnogi Amerikanci s vipassanom susreli kroz pisanu rije. Preko
90% knjiga iz podruja buddhizma bavilo se vjebama koncentracije u razliitim predajama, a bilo je tek neto malo
izdanja iz podruja vipassana meditacije, koja predstavlja najranije Buddhine upute. Barem koliko znam na Zapadu
ne postoji niti jedna knjiga koja bi se bavila postupnim pristupom vipassani, korak po korak.
Iz tih sam razloga napisao ovu knjigu, koja je u jednu ruku teorija vipassane, dok istovremeno predstavlja praktian
vodi za nove, ali i iskusne yogije.
Ova je knjiga svjetlo dana ugledala zahvaljujui ljubaznim donacijama yogija i podupiratelja. S obzirom da su
upravo oni ponudili ovaj najvei dar-uenje dhamme-zasluge za izlazak ove knjige, te za irenje poruke vipassane
pripadaju njima.
Neka svi prijatelji u dhammi dijele zasluge steene izdavanjem ovog djela. Svi zajedno vjebajmo dok ne okonamo
zablude i patnju, te dok ne spoznamo okus apsolutne slobode, nibbane.
Sve zasluge koje sam stekao pisanjem ovog djela prenosim na moje roditelje, uitelje, prijatelje koji su me poduprli,
kao i na sva bia. Potrudimo se ukloniti patnju.
Ajahn Sobin S. Namto
(Bhikkhu Sopako Bodhi) 2532./1989.

PREDGOVOR TREEM IZDANJU
Ova je knjiga poziv svakom onom tko je zainteresiran za vipassana meditaciju. Napisana je tako da uenici mogu
sami nauiti kako obavljati svakodnevne, obine radnje na nov nain. Knjiga ima za cilj i to da uenici sami razviju
naine koji e im pomoi da im se otkrije nutarnja mudrost, te da tako uklone uzrok patnje.
Iz vlastitog iskustva, budui da sam vjebao vipassanu od malih nogu, te pouavao kako na Istoku, tako i na Zapadu,
uoio sam da yogiji imaju odreene posebnosti da bi nastavili s vjebom. Bit u vrlo sretan ako svakom yogiju
mogu omoguiti, barem u pisanoj formi dobre preduvjete, kako bi mogli uspjeti u usredotoenju panje na ispravan i
cjelovit nain. Spomenuta se panja tie objekata um-tijelo i uzdizanje-padanje u sadanjem trenutku. (vidjet emo
to kod same vjebe op.p.)
Sam princip promatranja korak po korak, kojeg sam nauio od mog uitelja Chao Khun Prha Bhavanabhirama There
nudi jedinstvenu priliku da moemo vjebati stalno, koristei pri tom sve aktivnosti tijela i uma, od trenutka do
trenutka. Ova je tehnika vrlo jednostavna i pokazala se uinkovitom u pomoi yogijima da izgrade temelj za razvoj
panje. Imao sam mnogo uitelja, isto tako sam susreo mnoge uitelje meditacije dok sam 45 godina pouavao
dhammu, kako na Thailandu, tako i izvan zemlje. Tijekom tih godina stekao sam odreeno iskustvo i sakupio
jednostavne i lagane tehnike za usredotoenje panje na ispravan nain. Ta je panja, kako emo vidjeti u knjizi
vezana uz nae svakodnevne djelatnosti.
U ovom priruniku yogiju e se predoiti neprekidno vjebanje, iz trenutka u trenutak. Uenici e nauiti
usredotoiti panju u etiri poloaja-u sjedeem, stajaem, hodajuem i leeem. Nauit e i pokret ruku, uzdizanje
i padanje trbuha uzrokovano disanjem, te panju prilikom objeda, kao i u svakoj drugoj dnevnoj aktivnosti.
Izdao sam ovo djelo kako bih pomogao onima koji su zainteresirani za razvoj panje (sati) da bi potom razvili
samadhi (koncentraciju) i pannu (mudrost) u skladu sa Buddhinim uenjem.
elja mi je ponovno izdati knjigu Panja iz trenutka u trenutak, slikovni prirunik za yogije u dvojezinom izdanju
koju bih nazvao Mapatipatkan Thert, to u prijevodu znai 'Doi i vjebaj'.
Nadam se da je ovo djelo uzrok dobra, razumijevanja i blagoslova za svakoga od nas.
Neka sva bia budu osloboena patnje.
Ajahn Sobin S. Namto
(Bhikkhu Sopako Bodhi)

opaska: Ajahn Sobin S. Namto uzeo je ime Sopako Bodhi tijekom svog drugog reenja u Bodh Gayi, Indija, 11.
prosinca 2000. godine.

PREDGOVOR IZDAVAA
Puno je ljudi danas pogoeno stresom, te bolestima koje dolaze od stresa, pa ak i onim mentalne naravi. Ove
osobne krize odraavaju se i na svjetska zbivanja-svijet neprestano tone u politiki, vjerski i ekonomski mete.
Misaoni ljudi traili su i nali put za izlaz iz ivotnih tekoa, od bijeda postojanja ,vjebajui razvoj uma poznat kao
vipassana. Nakon to se uvjeri u korist ove vjebe, yogi esto puta osjea potrebu da ova uenja podijeli s drugima,
koji ba kao i on sam trae rjeenje izlaska iz problema.
Moda e se jednog dana vipassana nai i na dnevnom redu sjednica na kojima se raspravlja o globalnoj krizi!
Zanimanje za ova uenja raste. Za neto vie od 20 godina zanimanje za vipassana meditaciju pokazali su, meu
ostalima lijenici, pedagozi i umjetnici. Vipassana je ostavila veliki trag u Sjevernoj Americi, Evropi, te na neki
nain u globalnome svijetu.
Buddhin govor poznat kao 'etiri temelja panje', ini samu bazu vipassane. Zapisana od strane redovnika u ri
Lanki, u prvom stoljeu, ova uenja i danas stoje kao bezvremeni podsjetnik da se je sam fenomen uma neznatno
promijenio od drevnih vremena. Ostali smo, ba kao i nai preci rtve endemske bolesti koju nazivamo mentalna
bolest. Tijekom dvije tisue godina ova 'objava slobode' od mentalnih okova nije izgubljena. Postoji izlaz iz ovih
tekoa za one koji kroe ovim putem do samog kraja.
Ajahn Sobin S.Namto, Bhikkhu Sopako Bodhi jedan je od mnotva uitelja koji su na sebe preuzeli odgovornost
pouavanja vipassane u Sjevernoj Americi.
Uvjeban na klasian nain buddhistikog redovnika potovani Phra Maha Sobin S. Namto 1972. godine pozvan je
od strane Savjeta thailandske sanghe da utemelji prvi Thai hram u Sjedinjenim Dravama. Kao uitelj vipassane i
abhidhamme (buddhistike psihologije) vie od 30 godina Ajahn Sobin ova je uenja uinio dostupnima i
thailananima i amerikancima. Posljedino tome amerikanci su ubrzo poeli traiti mogunosti za intezivnu vjebu
vipassane pod njegovim vodstvom. Nekoliko godina kasnije odluio je proiriti obim svojih aktivnosti, pouavajui
kao laik.
Tijekom vie od trideset godina na Thailandu je predavao vipassanu i abhidhammu mnogim uiteljima, redovnicima
i laicima, od kojih su neki i sami odluili poduavati druge u ovim granama. Kao uitelj uitelja Ajahn Sobin
smatrao je svojom dunou da ouva i prenese vipassana meditaciju zapadnome svijetu, posebice u ranim danima
svog djelovanja, kako bi utemeljio zasade na kojima bi poivalo ovo uenje o osloboenju.
Ajahn Sobin nije htio razblaiti i razvodniti 'dar istine' kako bi ga prilagodio iroj publici, ve je nastojao sauvati
izvornu nakanu vipassane, smatrajui ju kolima ka prosvijetljenju. Tako je zadrao izvorni pristup vjebi. Iako ni na
koji nain nije mijenjao naela vjebe, u samo je nekoliko neznatnih crtica unio neke neznatne preinake u svrhu
razumljivosti samih uenja zapadnome ovjeku.
Ajahnova je iskrena elja ostaviti naslijee zapadnih uitelja kako bi upravo oni nastavili temeljnu zadau irenja
ove poruke izlijeenja i osloboenja.
Neka vas ovo djelo ohrabri i vodi vaim prvim koracima vlastitog nutarnjeg putovanja.
Anagarika Dharmapali (Martha Sentnor)
Bangkok, Thailand
2532/1989.



O SAMOJ METODI
Tehnika meditacije kojom emo se u ovoj knjizi pozabaviti proirena je tehnika koja se temelji na izvornim uputama
vipassane koju je razvio pokojni i cijenjeni Mahasi Sayadaw od Burme.
Potovani Bhikkhu Sopako Bodhi dalje je razradio ovu korak po korak tehniku koja je pomno osmiljena kako bi
oni koji vjebaju vipassanu iz same vjebe izvukli to je mogue vie.
Neka oni koji se odlue hoditi ovim putem oplemene ovu tehniku kako bi ona postala dar svima onima koji su u
potrazi za istinom.

TO JE VIPASSANA?
Vipassana znai uvid-vidjeti iznutra-vidjeti stvarnost onakvom kakva ona jest, a ne onakvom kakvom bismo mi
eljeli da bude. Taj uvid unosi znatne promijene u na osobni svijet, u to kako doivljavamo sebe same i druge oko
sebe. Vipassana je nain otkrivanja probuenog uma koji je ist i jasan. Ova nam tehnika omoguuje da ivimo
umijee ivljenja iz trenutka u trenutak.
Svi mi dobro znamo radosti i razoarenja koja odreuju na ivot, nau svakodnevicu. Uhvaeni u zamku
neurotinih osjeaja, znademo da neto ne valja-ivot boli.
Ipak postoji drugaija stvarnost i drugaiji nain ivljenja. No, to nam je initi s nepreglednom umom zamrenih
osjeaja i misli koje smo nakupili tijekom godina? Vipassana koristi sav taj sadraj uma kao dragocjeni materijal.
Vipassana koristi stres, frustracije i bol koje nam zamrauju ivot. Ovaj potpuno osoban proces ienja, koji mogu
vjebati ljudi svih svjetonazora, vraa toplinu istinske ljudskosti, isti mentalne zapreke i dovodi do potpunog
mentalnog zdravlja. No, samo ako smo voljni iskuati ovu tehniku. Vipassana nam pokazuje tko smo i to smo, te
to moemo postati.
Tehnika je vrlo jednostavna, sistematska i izravna. Tehnika se odnosi na promatranje uma u njegovom prirodnom
stanju pomou nevezane, objektivne svijesti (panja) o tome to je stvarno prisutno iz trenutka u trenutak.
Meditacija nam nije cilj, ve sredstvo za postizanje uvida. U tehnici nema potiskivanja mentalnih stanja. Za razliku
od naeg svakodnevnog stava, koji u sebi nosi i etike stavke, tijekom vjebe vipassane promatramo samo oevidne
mentalne i tjelesne pojavnosti.
Ova blaga, neagresivna vjeba jaa svijesnost procesa tijela i uma dok ne doemo do intuitivne spoznaje, koja je
tada postojana i usklaena.

VANA UPOZORENJA ITATELJU
1. Osobe pod nadzorom psihijatra koje ele vjebati vipassanu neka se posavjetuju s lijenikom. Ukoliko se on sloi,
nune su konzultacije s uiteljem.
2. Vipassana je osoban put. Ako se nalazite u nekom centru za meditaciju, normalno je da se drite rasporeda, kao i
drugi, no sama vjeba je potpuno osobna i nije grupna aktivnost.
3. Upute dane u ovoj knjizi samo su smjernice za vjebu i ne mogu zamijeniti nuan osobni kontakt izmeu uitelja i
uenika. Za one koji se ele ozbiljno posvetiti vipassani dobro je da si nau uitelja i posvete se vjebi.
4. Budui da je ova knjiga namijenjena poetnicima, u nju su ukljueni samo temeljni pojmovi teorije vipassane
Pojmovi pisani na pali jeziku ili na sanskrtu koriste se ovdje samo onda kada su nuni.
5. Detaljne upute za meditaciju, koje su korisne kako poetnicima, tako i naprednijim uenicima mogu se nai u
knjizi potovanog Bhikkhu Sopako Bodhija pod naslovom Insight Meditation: Practical Steps to Ultimate Truth.

DOBROBITI VIPASSANE
-Dovodi do iskustvene spoznaje mudrosti, kao i do otputanja vezanosti za pojmove, koji, istina jesu korisni u
pojmovnome mislu, no sami po sebi nisu krajnja istina
-U najdubljem smislu te rijei vipassana razvija osobu u istinskoj duhovnosti
-Razvija dobrohotnost i suosjeanje, te dovodi do radosti i spokoja uma
-Omoguuje yogiju samospoznaju, koja rezultira prirodnom samostalnou
-Razvija zahvalnost i blagost kod yogija
-Pomae da nesebino pomaemo drugima, bez upliva ega
-Oslobaa nas stresa i tjeskobe
-Pomae nam da se oslobodimo ljutnje, briga, vezanosti, osjeaja vlastite vanosti, duhovnih nedoumica, te nemira
-Razvija mo koncentracije
-Oslobaa nas osjeaja tuge i alosti
-Uklanja mentalnu uznemirenost poticanjem jasnoe uma i ravnotee tjelesnih funkcija
-Potie razvoj ovjenosti i potivanje svih ivih bia

.RAZVOJ VIPASSANA MEDITACIJE
Vipassana se temelji na uenjima povijesnog Gautama Buddhe, koji je ivio u Indiji (dananji Nepal) u estom
stoljeu prije Krista.
Temeljno uenje buddhizma, koje kulminira potpunim duhovnim probuenjem, temelji se na etiri plemenite istine,
te na osmerostrukom plemenitom putu.
Tradicionalno gledajui buddhistika uenja obuhvaaju dva komplementarna polja djelatnosti. Jedan je namijenjen
redovnicima i redovnicama, a drugi laicima.
Objema skupinama preporueno je slijedee:
Gantha Dhura-studij buddhistikog kanona (Tipitaka), koji se sastoji od slijedeih spisa:
Abhidhamma-buddhistika psihologija
Sutta- Buddhini govori
Vinaya-disciplinarni kodeks na redovnike i redovnice
Vipassana Dhura-nakon teorijskog studija buddhistikih uenja, sam put razvija se vjebom meditacije koju pak
moemo podijeliti na samadhi (koncentraciju) i na vipassanu (uvid).
Mi emo se u ovoj knjizi baviti vipassanom koja dovodi do samog ostvarenja, te do prekida svih mentalnih patnji, te
do same spoznaje, Nibbane. To je vjeba vipassane, koja pak poiva na potivanju etikih naela (sila) i
koncentraciji.

PROMILJANJE PUTA
Buddhizam nije put preobraenja, ve trai slobodno promiljanje, a ne slijepu vjeru. To je put koji je otvoren svima
onima koji o njemu ele promisliti.
Nakon to je pomno prouio narav ivota, Buddha je doao do slijedeih zakljuaka:

ETIRI PLEMENITE ISTINE
1. ivot, nesavren u svojoj naravi, nestabilan je i u temelju nezadovoljavaju uslijed pojavnosti stresa, razmirica i
frustracija (kao opreka stabilnosti i potpunoj srei).
2. Takovo je stanje uzrokovano pohlepom i vezanou, koje se javljaju uslijed toga to ne razumijemo istinsku
prirodu stvarnosti.
3. Stanja bola i konflikata nestaju kada se oslobodimo pohlepe i neurotine vezanosti.
4. Osloboenje od kruga stres-konflikt-bol dolazi promiljanjem, propitivanjem i vjebanjem PLEMENITOG
OSMEROSTRUKOG PUTA:
PLEMENITI OSMEROSTRUKI PUT sastoji se od:
ISPRAVNOG (potpunog ili odmjerenog) RAZUMIJEVANJA
ISPRAVNE (potpune ili odmjerene) NAKANE
ISPRAVNOG (potpunog ili odmjerenog) GOVORA
ISPRAVNOG (potpunog ili odmjerenog) DJELA
ISPRAVNOG (potpunog ili odmjerenog) IVLJENJA
ISPRAVNOG (potpunog ili odmjerenog) TRUDA
ISPRAVNE (potpune ili odmjerene) PANJE
ISPRAVNE (potpune ili odmjerene) KONCENTRACIJE

TEMELJ RAZVOJA UMA
Uobiejen, svakodnevni um neprestano misli, nemiran je i rijetko je spokojan. esto puta preplavljeni i zagueni
mentalnim zaprekama ili smetnjama nalazimo se u prilici da si iz dana u dan stvaramo sve vie patnje, od trenutka
roenja, pa sve do smrti. Ukoliko um ne poiva na zdravim temeljima, luta nadaleko i nairoko, neobuzdan,
nekontroliran, slab i neuinkovit. Na sreu on posjeduje velike mogunosti da postane obuzdan i pogodan da na
njemu poradimo. Mogunosti uma doista su velike.
Svatko od nas posjeduje mentalnu 'radnu stanicu'-bazu ili temelj za razvoj uma. Pojam na pali jeziku kammathana
moemo podijeliti na dva pojma-kamma(djelovanje) i thana (rad). Ta je baza temelj na kojem radimo s umom. To
je, ako tako moemo rei, polazni temelj uma u kojem uvid prodire do istine. Taj temelj ima nezamjenjivu ulogu u
vipassani.
Postoje dva temelja za razvoj uma:
Samadhi Bhavana-to je vjeba koncentracije koja dovodi do spokoja i viih stanja svijesti. Zapreke su ovdje
privremeno obuzdane uz pomo koncentracije.
Vipassana Bhavana-ova pak meditacija dovodi do uvida i spoznaje. Ova vjeba dovodi do mudrosti prosvijetljenja i
uklanja neznanje, sve vezanosti, kao i mentalne boli.

RAZLIKA IZMEU KONCENTRACIJE I VIPASSANE
Tehnike koncentracije (samadhi) postojale su stoljeima prije Buddhina roenja. Ove tehnike predstavljaju jednu
vrstu meditativnih vjebi koje koriste 40 vidova meditacije, kako je navedeno u klasinom buddhizmu. Te se tehnike
dijele u est kategorija, a ovise o sklonostima onoga koji ih vjeba.
Vjeba koncentracije usmjerena je na konvencionalnu stvarnost, gdje je panja usmjerena na jedan jedini objekt,
kao to je naprimjer slika (vizualizacija), zvuk (mantra) ili dah. Ova vjeba dovodi do viih stanja svijesti koja se
nazivaju spokojno utonue. Pri tome su zapreke poput pohote, mrnje, iscrpljenosti, briga i nedoumica privremeno
potisnute. Svijest se postupno uzdie do blaenstva vidova oblika i bezoblinih vidova, zadravajui samo puke
tragove svijesti. Onaj tko vjeba ovu tehniku tada moe osjetiti i iskusiti 'prazninu' samog uma. Ova stanja, napose
ovo posljednje nije lako dosei.
Ova vjeba zahtijeva i odreene izvanjske uvjete poput tiine, samoe i tako dalje. Na taj nain dosezi kod vjebe
koncentracije mogu dovesti i do nekih posebnih, pa i psihikih moi. To je put bodhisattvi koji posjeduju snane
mentalne sposobnosti da bi pomogli drugima. Nakon to se ue u stanje samadhija, dolazi se do trajnog spokoja.
Meutim i kod ove vjebe, zablude u umu ipak ostaju.
Vipassana, koja se razlikuje od samadhija jest sredstvo koje vodi ka potpunom osloboenju. Uvid steen vipassanom
krajnja je spoznaja stvarnosti. Neznanje je ovdje uklonjeno, a ono je uzroni imbenik patnje stvorene mentalnim
preprekama. Za razliku od samadhija gdje je naglasak na usredotoenju na vanjske objekte, vipassana propituje ono
to nam je najblie-tijelo i um. Tijelo i um ine jedine objekte vjebe vipassane. Buddhinoj genijalnosti moemo
zahvaliti to je ponovno otkrio ovaj put koji vodi spoznaji krajnje istine.
Znakovi osloboenja mogu se uoiti, a popraeni su uklanjanjem svih mentalnih zapreka. Uvid prodire do spoznaje
etiri plemenite istine, a Plemeniti osmerostruki put dovodi do krajnjeg cilja-osloboenja. Spoznaja do koje
dolazimo dovodi do uvida u istinu o prolaznosti, patnji i nepostojanju sebstva. Nibbana je krajnje osloboenje od
patnje, od ponovnog kruga roenja i smrti.

TO JE PANJA?
Panja je izravno iskustvo spoznaje iskljuivo sadanjeg trenutka. Pri vjebi vipassane izravno moemo vidjeti
stalnu mjenu vanjskog svijeta fenomena, bez da lutamo kud nas misli odvedu. To je iskustvo u potpunosti razliito
od pojmovnog ili teorijskog doivljaja stvarnosti. Vidjet emo da je sadanji trenutak jedini trenutak u kojem
ivimo.
Panja je usredotoena pozornost na bilo koji mentalni objekt (misli, ljutnja, mir, i tako dalje) ili na bilo koji fiziki
objekt (poloaj tijela, pokret, disanje i tako dalje).
Fiziki (forma, oblik) objekti u potpunosti su materijalni, te stoga, naravno nemaju svijest. Oblik jest objekt uma, pri
emu svijest spoznaje oblik. Tijekom vjebe vipassane, oblik moemo spoznati jedino u sadanjem trenutku. Postoje
razne vrste mentalnih i fizikih formi, poput oka, nosa, dodira i misli. Od 28 vrsta formi koje se spominju u
abhidhammi (buddhistikoj psihologiji), navedene forme najee se koriste u vipassani.
Panja, kao mentalni imbenik jest sredstvo koje se koristi u vjebi i kao takva podlona je promjeni. Ona se javlja i
nestaje i varira u svom intenzitetu. Do panje ne moemo doi na umjetan nain. Pri vjebi vipassane moramo
razviti um koji je kadar neprestano se kretati do slijedeeg oblika koji se javlja u svijesti, drugim rijeima moramo
ga usmjeriti na sadanji objekt i tada ga s njega maknuti. Za panju se ne smijemo vezati. Klju za vjebanje panje
je ' dotakni i pusti'.
Fiziki i mentalni objekti koji se javljaju u svijesti sadanji su objekti na koje panja obraa pozornost. Stoga ne
trebamo traiti objekte. U biti vipassana nam omoguuje da znademo (budemo svijesni) svakog objekta koji
'dodiruje' um upravo u sadanjem trenutku. Ta svjesnost sama po sebi obuzdava krajnosti mentalnih uznemirenosti.
Zbog velike brzine kojom se mentalne promjene zbivaju, onima koji su poetnici, esto se dogaa da im se
istovremeno u svijesti javljaju dva objekta, poput vienja ili sluanja. U stvari, um moe imati samo jedan objekt u
svijesti u istome trenutku, ba kao to raunalo procesuira podatke korak po korak. Jedan trenutak svijesti brzo se
javlja i nestaje, da bi ga odmah zamijenio drugi, pa opet drugi i tako unedogled. Stoga, prilikom vjebe jednostavno
usredotoite panju na onaj mentalni objekt koji prevladava u tom trenu.

ETIRI TEMELJA PANJE
'etiri temelja panje' ili Mahasatipatthanasutta slui kao polazna toka za vjebu vipassane.
etiri temelja panje su:
1. Panja usmjerena na tjelesne objekte (dah, pokret ili poloaj)
2. Panja usmjerena na osjeaje (ugodne, neugodne ili neutralne)
3. Panja usmjerena na stanja svijesti (fenomen uma sa ili bez pohlepe, mrnje ili zablude)
4. Panja usmjerena na sadraj uma (radost, beznae, briga, spokoj, sumnja, nemir, itd.)
Jednostavno moemo kazati da su etiri temelja panje, panja na tjelesne, osjeajne, mentalne objekte i objekte
uma.
Vjebanje etiri temelja panje isto je kao i vjebanje osmerostrukog puta, jer obje vjebe ine srednji put.
etiri temelja objekti su za usredotoenje panje u sadanjem trenutku. Slijedei etiri temelja ili osmerostruki put,
liavamo se odbojnosti i privlanosti prema objektima i tako postiemo sklad mentalnih imbenika.

ZATO VJEBAMO PANJU KORAK PO KORAK?
Nemogue je u potpunosti promatrati neprestani tijek uma, pa je vjeba panje korak po korak osmiljena tako da
ide suprotno tijeku naih nauenih akcija-reakcija odgovora, kao i naoj uvrijeenoj rutini.
Promatranje korak po korak rezultira usporavanjem mentalnog tijeka, pri emu um ostaje u sadanjem trenutku da bi
bio u mogunosti za podrobno prouavanje fenomena. Smanjimo li brzinu tjelesnih pokreta, usporit emo i um, i to
dovoljno da bude u stanju promatrati to se u njemu i izvan njega dogaa. Promatranje korak po korak isto je tako
umna aktivnost koja slui kao sredstvo koje omoguuje mudrosti da spozna istinu prolaznosti, patnje i nepostojanja
sebstva kao takvog. Sama tehnika samo je pomo na tom putu, nikako kraj ili cilj.
Stanja tijela i uma nastaju i nestaju u etiri glavna poloaja, u pokretima tijela, te u est osjetilnih temelja.
Ova nam tehnika omoguuje promatranje pojave i nestanka svake promjene poloaja, svakog tjelesnog pokreta i
svake promjene u mentalnim procesima. Stoga naelo panje korak po korak ispunjava sve kriterije vjebe etiri
temelja panje, kako ju je izloio sam Buddha i kasniji komentatori.
Ta nam tehnika prua lako fokusiranje na objekte, ve ovisno o tome kako se oni javljaju u umu, jedan po jedan, na
trenutnoj i neprekidnoj bazi. Ovaj posljednji imbenik klju je same vipassane.
Kako nam panja sazrijeva, tjelesni pokreti poprimit e svoj puno prirodniji oblik.

JASNO POIMANJE
Primijenjeni oblik panje u svakodnevnom ivotu naziva se jasno poimanje, dakle poimanje, shvaanje koje nosimo
u sebi kroz nau svakodnevnicu. Jasno poimanje moemo nazvati i mudrost na djelu, u praksi, to je, kako vidimo
doista iroko podruje.
Jasno poimanje i panja rade zajedno prodirui u objekt pri emu poimaju njegovu svrhu i prirodu. Jasno nam
poimanje pokazuje kako primijeniti vipassanu u bilo kojoj situaciji, a da smo pri tome osloboeni mentalnih
prepreka. Ono naravno ovisi o osobi, ba kao to i kvaliteta, jaina i korist svjetla ovise o svom izvoru.
Jasno poimanje duboko prodire u istine prolaznosti, patnje i nepostojanja sebstva. Kao aktivni imbenik jasno nam
poimanje omoguuje da sami oblikujemo nau kammu (voljni in). Gledamo li ire, moemo nauiti odgovarati na
situacije na daleko vjetiji nain.
S obzirom da je jasno poimanje odlika mudrosti, ono u potpunosti vidi objekt uz pomo panje i prijei razvoj
zabluda. S obzirom da je tako spoznaja povezana s objektom, ne moe doi do nikakvih zabluda. Propitujui na taj
nain svijet fenomena, bez upliva osjeaja, pojmovnosti ili pristranosti, osoba postie nevezanost za 'pasivan prikaz',
dok u svakodnevici ipak zadrava uvrijeenu uinkovitost.
Jasno je poimanje trud koji je ispravan i pravovremen. To je stanje potaknuto panjom u svako vrijeme, na trenutnoj
osnovi.

IMBENICI SADRANI U FENOMENU UM-TIJELO
Sukladno buddhistikoj psihologiji ljudski um i tijelo mogu se analizirati u pojmovima imbenika koji se nazivaju
pet skupina vezanosti. Te skupine sadre meupovezane elemente koje smatramo privremenom osobnou.

PET SKUPINA VEZANOSTI
1. Oblik (tjelesnost)
2. Osjet (ugoda, neugoda, te neutralni tjelesni i mentalni osjeaji)
3. Percepcija (sjeanja, svijet ideja)
4. Mentalne tvorevine (sposobnost mentalne aktivnosti)
5. Svjesnost (svijest o razliitim objektima)
Gore navedeni elementi mogu se reducirati na etiri mentalna imbenika i jedan tjelesni imbenik. Jednostavnije:

STANJA TIJELA I UMA
Stanja tijela i uma nastaju i nestaju, javljaju se i odlaze, a moemo ih promatrati u etiri glavna poloaja tijela, u
tjelesnim pokretima i u osjetima.
Kod obinog ovjeka stanja tijela i uma stvaraju mentalne zablude ili prepreke. Takva stanja tvore prvu i drugu
plemenitu istinu. Meutim, fenomen tijelo-um takoer je i put ka osloboenju, jer upravo je panja ta koja nas vodi
putem. Vipassana je vjeba koju trebamo slijediti sve dok ne doemo do uvida koji razumije tjelesne i mentalne
fenomene kako nastaju i nestaju. Ta se spoznaja temelji na vjebi vipassane.
Nikakvo 'ja' ne moe se pri tome pronai, koje bi kontroliralo pojavu i nestanak stanja tijela i uma. Razumijevanje
naravi tjelesnih i mentalnih fenomena vodi ka istini prolaznosti, patnje i nepostojanja sebstva.

OSJETILNE PODLOGE
Tjelesne i mentalne podloge ili stanja javljaju se i nestaju unutar est nutarnjih i vanjskih osjetilnih podloga
(ukljuujui um ili svijest), a one su:

NUTARNJE OSJETILNE PODLOGE VANJSKE OSJETILNE PODLOGE
Oi Vidni objekt
Ui Objekt zvuka
Nos Objekt mirisa
Jezik Objekt okusa
Tijelo Objekt dodira
Um Objekt uma

Sukladno tome:
oko vidi oblik: stanja tijela i uma javljaju se i nestaju trenutno;
ui uju zvuk: stanja tijela i uma javljaju se i nestaju trenutno;
nos mirie miris: stanja tijela i uma javljaju se i nestaju trenutno;

i kada:
tijelo doe u dodir s neim hladnim, vruim, mekanim ili tvrdim: stanja tijela i uma javljaju se i nestaju trenutno;
um stvara i oblikuje ideje, pojmove: stanja tijela i uma javljaju se i nestaju trenutno.
Gore navedene skupine slue kao glavni objekti za veinu onih koji vjebaju vipassanu ili vipassana bhumi (osnova
za stvaranje uvida) i prikazuju obuhvatnu listu svih objekata koji se koriste pri vjebi (iako nisu namijenjeni
poetnicima). Kako smo vidjeli spomenuto je i est podloga ili kategorija, a one ukupno sadre 73 objekta.
Pohlepa, ljutnja i neznanje javljaju se u est nutarnjih i vanjskih podloga Nedostatak panje u odnosu na stvarnost
koja se nalazi u pozadini osjetilnih tvorbi dovodi do zabluda i mentalnih trvenja koje se javljaju u grubom ili
suptilnijem vidu. Njihova pojava zasjenjuje um, koji je izvorno jasan i ist.

RAZLIKA IZMEU MENTALNIH I TJELESNIH PROCESA
Prije nego li prijeemo na samu vjebu vipassane, potrebno je znati razliku izmeu mentalnih i tjelesnih procesa.
Nemogue je ispravno vjebati vipassanu bez temeljnih informacija. Pogledajmo.
pri vienju oblika:
boja i oi su oblik;
svijesnost vienja spoznaje se umom.

pri sluanju zvuka:
zvuk i ui su oblik;
svijesnost sluanja spoznaje se umom.

pri mirisu:
miris i nos su oblik;
svjesnost mirisa spoznaje se umom.

pri okusu:
okus i jezik su oblik;
svjesnost kuanja spoznaje se umom.

pri dodiru:
dotaknuti objekt (hladan, topao, gladak ili grub) i tijelo su oblik;
svjesnost dodira spoznaje se umom.

pri sjedenju:
sjedenje je oblik;
svjesnost sjedenja spoznaje se umom.

pri stajanju:
stajanje je oblik;
svjesnost o stajanju spoznaje se umom.

pri hodanju:
pokret je oblik;
svjesnost o pokretu spoznaje se umom.

kada legnemo:
leanje je oblik;
svjesnost o leanju spoznaje se umom.

kada smo svjesni kretanja trbuha ili kada se usredotoimo na disanje:
dizanje i padanje trbuha ili daha je oblik;
uoavanje pokreta spoznaje se umom.

Cijelo tijelo je oblik, a um uoava tjelesnost. Oblik (tjelesnost) sam po sebi ne moe znati nita. Oblik je samo
objekt uma.
Postoje jedino tijelo i um!
'Spoznavanje' je svijest koja promatra. 'Spoznavanje' ima samo jedno znaenje u vipassani, a to je da budemo svjesni
mentalnih i tjelesnih objekata kako se javljaju i nestaju u umu i to trenutno (objekt po objekt).
Pojmovno oznaavamo objekte dajui im imena ili nazivlja, no gledamo li s krajnjeg aspekta, ne postoji 'bie', nema
'nas', nema 'njega', 'nje' i tako dalje.

KAKO SE USREDOTOITI NA MENTALNE I TJELESNE OBJEKTE
Onome tko je poetnik u vipassani potrebno je znati kako ispravno usredotoiti panju na mentalne i tjelesne
objekte.
Kod vipassane nuno je znati (biti svjestan) 'osjeaj' s objektom. U tom kontekstu osjeaj znai da je panja
usmjerena na objekt:
-trenutno
-upravo u sadanjem trenutku
-te pri slijedu pojave i nestanka
Ovdje moraju biti prisutna sva tri imbenika kako bi tako tvorili potpun i ispravan objekt panje.
Osjeaj kao emocionalno stanje, ugodan, neugodan ili neutralan mentalni ili tjelesni osjeaj nije ono o emu ovdje
govorimo. Probajte eksperimentirati. Podignite ruku uobiajenom kretnjom, kao to to inite svakodnevno. Ovakva
vrsta openite panje ili svjesnosti ponekada je maglovita ili rasprena. Sada podignite ruku potpuno lagano, budite
svjesni namjere da ju podignete, poetka podizanja, samog tijeka podizanja i na kraju zaustavljanja pokreta. Sada
spustite ruku na isti nain, pratei padanje ruke, te zaustavljanje pokreta.
Da li ste svjesni velike razlike izmeu ova dva naina?

PREDANOST VJEBI
Jedna vrlo vana stavka, koja se esto puta na Zapadu previdi, jest poetnikova elja da se dragovoljno posveti
vjebi vipassane.
U svakom sluaju mogue je napredovati u vipassani bez formalne predanosti, ako je netko iskren i predan, poznaje
ispravan put, te ima ispravan stav. No, tijekom stoljea ipak se pokazalo da su mnogi yogiji imali velike koristi od
vjebe, ako su prethodno sami donijeli odluku da e ustrajno vjebati i to na formalan nain. U zemljama
jugoistone Azije sam ulazak na put vipassane smatra se kljunim trenutkom u ivotu. Tradicija je isto tako pomogla
u zatiti same vjebe od komercijalizacije ili nekih drugih interesa.
Ono to emo sada iznijeti odraava stav koji poetnik treba imati. U tradicionalnom smislu on je 'ustavan' i obino
se ne ponavlja. Ako oni koji se ne smatraju buddhistima to ele mogu se drati bilo kojeg dijela ovih propisa ili
propisa u cijelosti.
Kada smo se predali vjebi vipassane, a suoeni smo s neizbjenim izazovima koje vjeba donosi, moemo se s
njima nositi na pribran nain, prisjeajui se na primjer Buddhine odvanosti (kao i odvanosti ostalih velikih
uitelja) koji su se isto tako suoavali sa slinim izazovima i to s iznimnom odvanou i hrabrou.
Odnos uenika i uitelja tijekom same vjebe odraava obostranu obvezu. Yogi dozvoljava uitelju da ga vodi i
ispravlja i samim time svjestan je da nije sam, dakle da ne vjeba u izolaciji. Uitelj vipassane smatra se prijateljem
u dhammi, te se obvezuje pomagati yogiju na svaki nain, vodei ga i podravajui u vjebi. Veza je tako
uspostavljena i vjeba moe poeti na solidnim temeljima meusobnog povjerenja.

PRIPREME ZA INTENZIVNE DUHOVNE VJEBE
1. Tijekom intenzivnih duhovnih vjebi, yogiji trebaju, prije nego li ponu s vjebom urediti sve vanjske aktivnosti
koje se tiu obitelji, posla i tako dalje. Mogu biti kontaktirani jedino u sluaju nude.
2. Molim vas nemojte itati, pisati ili vjebati neki drugi oblik meditacije ili duhovne vjebe (poput mantri,
vizualizacije). Ovdje ete iskljuivo vjebati panju.
3. Osim u vrijeme razgovora s uiteljem, intenzivne se duhovne vjebe rade u potpunoj tiini.
4. S poetnicima se razgovara svaki dan i kada uitelj ili uenik uvide da je to nuno.
5. Kada je god to potrebno osoblje pomae yogiju. Ne preporua se da se yogi bavi sitnim poslovima vezanim uz
obitelj ili domainstvo dok je na duhovnim vjebama.
6. Post nije dozvoljen.
7. Svaku bolest ili nezgodu odmah prijavite pomoniku ili uitelju.
8. Telefoniranje ili odlazak izvan centra nisu dozvoljeni bez posebne dozvole.
9. Nosite istu, laganu odjeu, koja se lako pere.
10. Jedite dovoljno i spavajte onoliko sati koliko je potrebno da odrite dobro zdravlje.

SMJERNICE PONAANJA
Tijekom trajanja intenzivnih duhovnih vjebi od svih se yogija trai da se dragovoljno dre osam pravila. Samo
obdravanje pravila otkrit e nam mnoge vidove naeg ponaanja. Namijenjeno pojednostavljenju same vjebe i
obuzdavanju svakodnevnih navika, potivanje pravila omoguuje i panji da se usredotoi iskljuivo na vjebu.
Veina centara u kojima se vjeba vipassana od yogija trae da se dre pet ili osam pravila. No postoji i manje
poznat skup pravila koji se naziva 'osam puteva ka ispravnom ivljenju' (Ajiva Attha Sila Magga). Ova se pravila jo
zovu i 'pravila srednjeg puta'. Ova su pravila pogodna za svakodnevan ivot, kao i za intenzivne duhovne vjebe.
Obje skupine pravila navedene su na slijedeoj stranici.
Ove smjernice ponaanja u stvarnosti se nadopunjuju. Jedna skupina smjernica nije manje ili vie vrijedna od druge.
Prva grupa smjernica striktna je u odnosu na svjetovne, uvrijeene naine ponaanja, dok je druga skupina smjernica
vie praktine naravi i odraava vie standarde udorednog ponaanja. Pravilo obdravanja utnje tijekom
intenzivnih duhovnih vjebi izvedena je iz pravila srednjeg puta.
Ovisno o yogijevoj sklonosti, zdravlju, dobi, kao i o uvjetima u samom centru za meditaciju, yogi moe birati koje
e se skupine pravila pridravati.

OSAM PRAVILA
Yogi moe dragovoljno uzeti bilo koju skupinu od navedenih pravila, sloivi se prethodno da e se uzdravati od
slijedeeg:

OSAM PRAVILA
Yogi moe dragovoljno uzeti bilo koju skupinu od navedenih pravila, sloivi se prethodno da e se uzdravati od
slijedeeg:

OSAM (UVRIJEENIH) PRAVILA OSAM PUTEVA ISPRAVNOG IVLJENJA
Od svjesnog uzimanja ivota Od svjesnog uzimanja ivota
Od krae Od krae
Od svake seksualne aktivnosti Od sexa, droge i alkohola
Od lai i ispraznog govora Od ispraznog govora
Od uzimanja droge i alkohola Od lai
Od vrste hrane nakon podneva* Od grubig rijei
Od gledanja filmova i uporabe kozmetike Od ogovaranja
Od spavanja u mekanoj postelji Od spletkarenja
*Kava, aj, okolada, lagana pia, bezmesna juha i sir dozvoljeni su. Yogijima se savjetuje da jedu umjereno (kako
bi se izbjegla pospanost).

NA TO TREBATE OBRAATI POZORNOST PRI DUHOVNIM VJEBAMA
1. Trudite se biti svjesni svakoga trenutka onda kada se on i zbiva. Yogi treba pokuati sjediti, hodati i obavljati
svaku drugu aktivnost s panjom, bez elje da prekine vjebu, koristei pri tome vjetinu da bi vidio to se zbiva u
svakome trenutku.
2. Odluite da se neete obeshrabriti na putu sve dok ne dokinete patnju. Koristite odmjereni trud-ne previe
oputen, niti pak previe vrst. Ostanite na srednjem putu, pa vam vipassana nee biti teret. Kada izgubite panju,
samo ponite iznova.
3. S mentalnim zaprekama i problemima koji se javljaju u umu trebate raditi. 'Pozdravite' ih kao uitelje na putu i s
njima se ophodite s panjom. Oni se neprestano javljaju i nestaju u svijesti.
4. Tijekom ranih faza vjebe panju e vam zamijenjivati zablude. To je kao da brzo upalite i ugasite svjetlo u
mranoj prostoriji. Ukoliko trenutak jasne budnosti slijedi trenutak zablude, kada je panja isputena, um vrline
odmah e se javiti.
5. Onaj tko je poetnik u vipassani mora 'njegovati' panju. Panja treba nauiti kako sjediti, stajati, hodati, jesti i
tako dalje. Panja ne moe slijediti sve te aktivnosti odjednom. Kada panja 'odraste' i postane neovisna, te se moe
brinuti o sebi, moe se nositi i s ostalim imbenicima u vjebi. 'Njegovatelj' kod panje jest objekt u sadanjem
trenutku.
6. Problemi koji se javljaju prilikom vjebe trebaju se iznijeti uitelju, ija je zadaa da vam pomogne, te da radi s
vama. Nemojte si dozvoliti da vam se problemi koji se javljaju u vipassani nagomilavaju bez da ih rjeavate. To je
samo zapreka pri vjebi vipassane.
7. Nemojte vjebati u elji da postignete bilo koje stanje spoznaje. Uvid dolazi sam od sebe.
8. Tijekom duhovnih vjebi, molim vas izbjegavajte:
-raditi sitne poslove za sebe, kao to je bespotrebno ienje ili neto drugo kako biste izbjegli dosadu;
-predugo spavanje to e samo rezultirati gubitkom truda. spavajte samo 4-6 sati nou.
-traiti drutvo
-gubiti kontrolu nad osjetilima
-previe jesti
-neprepoznavanje mentalne aktivnosti u sluajevima kada vam je um obuzet nekom idejom
9. Naelo vjebe je da je panja usmjerena samo na vau osobnu vjebu.
10. Kada ispravno razumijete naela vipassane, tada 'vjeba' djeluje po sebi. Svaku ete aktivnost izvoditi kao da je
to prirodna dunost samog uma.

PRELIMINARNE UPUTE ZA POETAK INTENZIVNE VJEBE
Yogi tijekom formalnog treninga dragovoljno prihvaa obdravanje osam pravila.
Buddhist moe odati potovanje trima draguljima-Buddhi (Uitelju), dhammi (univerzalnom zakonu ili istini), te
sanghi (redu zareenih uenika). Za onoga tko nije buddhist bitno je da gaji potovanje i povjerenje u vipassanu.
Molim vas ponovite slijedee na drevnom pali jeziku nakon uitelja:
IMAHAM BHAGAVA ATHABAVAM TUMHAKAM PARICCAJAMI
'Od ovog trenutka uitelju odajem ti svoje potovanje u svrhu vjebe vipassane!'
NIBBANASSA ME BHANTE SACCHI KARANATTHAYA KAMMATTHANAM DEHI
'Uitelju molim te uputi me tako da mogu pojmiti put, kraj puta, te postii prosvijetljenje!'
Razvijte u sebi dobrohotnost (metta) prema svim biima.
Molim vas ponovite nakon uitelja:
'Neka ja i sva bia budemo sretni, osloboeni patnje, bez elje za osvetom, osloboeni problema, tekoa i pogibelji.
Neka sva bia budu osloboena od nesree i gubitka.
Neka sva bia nau snage u umu da bi svladali vlastitu patnju.
'Sva bia imaju svoju kammu-kammu kao svoj izvor, kao naslijee i kao utoite. Koju god kammiku aktivnost
netko poini tijelom, govorom i umom, bila ona vrlinska ili ne, vraa mu se.'
Podsjetite se na to koliko je ivot kratak.
'Nai su ivoti prolazni i smrt je neizbjena. S obzirom da je tako, sretni smo to smo u ovome ivotu naili na
vjebu vipassane, te tako nismo roeni uzalud. Ne bismo smjeli propustiti priliku da hodimo putem dhamme.'
Prisjetite se kako je ova vjeba vipassane vjeba svih buddha i njihovih uenika.
Molim vas ponovite slijedee:
'etiri temelja panje, koji je pouavao povijesni Buddha Shakyamuni, put je koji su spoznali mudri. Po vlastitom
nahoenju, te s obzirom na svoje mogunosti, slijedit u put u iskrenosti da bih spoznao krajnje dokinue,
prosvijetljenje. Vjebat u od ovoga trenutka pa sve do kraja.'
'U znak potovanja prema Buddhi nudim ovu vjebu dhamme koja je je vrijedna.'

NAPUTCI ZA POETNIKE
Pri vjebama kojima emo se baviti, usredotoena panja tie se sjedenja, stajanja, hodanja, lijeganja, kretanja
trbuha (panja usmjerena na disanje), jela i tako dalje. Niti jedna aktivnost nije van opsega ove vjebe.
Panja korak po korak (objekt za objektom), kako se opisano u ovoj knjizi uveava mogunost samoj panji da se
usredotoi na pojavu i nestanak objekta, na trenutnoj bazi, u neprekidnom slijedu.
Upute koje se daju poetnicima tiu se usredotoenja panje uglavnom na kretnje trbuha, te na kretnje pri hodu.
Ovaj poetni uzak fokus pomae pri uenju same metode i razvija trenutnu koncentraciju u relativno kratkom
vremenu. Kasnije e uitelj mijenjati upute za uravnoteenje koncentracije i panje, kao i druge imbenike u vjebi.
Vjebe su osmiljene za duhovne vjebe, no mogu se prilagoditi i dnevnoj vjebi vipassane.
Veina poetnika prekida tijek neprekidne panje kada mijenjaju poloaje. Molim vas nastavite sa vjebom na
naelu panje korak po korak (objekt za objektom). Kada vam se 'prekidi' jave pri vjebi, samo zaponite nanovo.
To je klju ispravne i potpune vjebe.

IMENOVANJE MENTALNIH I TJELESNIH OBJEKATA
Poetnici u vjebi vipassane mogu si pomoi pri spoznavanju objekata koji im se pojavljuju u svijesti mentalnim
ponavljanjem 'vidim', 'ujem', 'mislim' i tako redom ili u sluaju hodajue meditacije 'stopalo je gore', 'podiem
stopalo' i tako dalje.
Oznaavanje ili imenovanje objekata korisno je, jer smanjuje pretjerane i opsesivne mentalne i tjelesne aktivnosti.
Imenovanje nam takoer pomae pri uklanjanju pogrenog ali duboko ukorijenjenog pojma da 'mi' neto inimo ili
da smo odgovorni za pojavu i nestanak mentalnih i tjelesnih stanja.
Kako nam vjeba sazrijeva, a panja izravno poinje spoznavati objekte, te oznake ili imenovanja koje smo koristili
na poetku kao privremenu pomo, same od sebe e se povui, jer e panja postati prirodnija.

PANJA USMJERENA NA KRETANJE TRBUHA ILI NA DISANJE
Slijedee upute o panji usmjerenoj na kretanje trbuha mogu primijenjivati i yogiji koji su ve zapoeli svoju vjebu
usmjeravanja panje na disanje u predjelu nosa. Openito govorei, usmjeravanje panje na disanje dovodi do
odreenog stupnja spokoja, koji je meutim prejak za vipassanu. Yogijima koji vjebaju vipassanu savjetuje se da
ne slijede dah unutar tijela. Panju treba usredotoiti samo na to da znademo udah i izdah kada se dogaaju i to
trenutno.
Zauzmite udoban poloaj i sjednite na jastuk, na klupicu ili na stolicu.
1. Poetnicima se savjetuje da usredotoe panju na kretanje trbuha na smiren, a opet paljiv nain.
2. Ako je kretanje nejasno, teko uoljivo, stavite ruku na trbuh sve dok ne osjetite dizanje i padanje trbuha.
3. Ne pokuavajte svjesno kontrolirati pokrete.
4. Kada udiete, trbuh se die; kada izdiete, trbuh pada. Obratite pozornost na mjesto par centimetara iznad pupka.
Budite svjesni pojave i nestanka svake faze i to na trenutnoj osnovi.
5. Kao poetnici moete imenovati objekt panje, mentalno si ponavljajui 'dizanje' i 'padanje', ili pak 'unutra' i 'van'.
6. Ako kretanje postane dugo, kratko, plitko ili doboko, jednostavno imenujte ono to se dogaa i vratite se 'dizanju'
i 'padanju' kao temeljnim objektima.
7. Ako vam se ini da je kretanje nestalo primijetite 'nestanak'. Kada vam se osjeaj kretanja vrati budite toga
svjesni.
8. Ako vam um postane spokojan, primijetite 'spokojan um.'
9. Ukoliko um eli misliti, dopustite mu da to ini. Misli, kao uostalom i svi drugi objekti javljaju se i nestaju.
Imenujte 'mislim', 'planiram', 'ljutnja', 'srea', i tako dalje, te se vratite na temeljni objekt.
10. Ukoliko vam je panja odlutala uslijed snanog vanjskog podraaja, dakle ako ste neto uli, imenujte 'ujem' i
potom se vratite na temeljni objekt.
11. Poetnikov um esto e lutati. im postanete svjesni da vam panja poputa, imenujte 'lutajui um' (ili neke
druge rijei) i vratite se na temeljni objekt. Promatrajte sva stanja uma kako se javljaju i nestaju.
12. to je vie mogue, poetnik treba nastojati biti svjestan kretanja trbuha ili panje na dah.
Sjedite u meditaciji 30, 45 ili 60 minuta. Nemojte sjediti manje, niti vie. Razdoblje panje na kretanje trbuha ili
daha treba se izmijenjivati sa panjom usmjerenom na ostale poloaje. Kako vam se panja izotrava, iskusni uitelj
vipassane dat e vam daljnje upute.

POETAK VJEBE: DONOENJE ODLUKE I ODAVANJE POTOVANJA


PALJIVO:
1. Stavite ruke ravno na koljena.
2. Okrenite desnu ruku tako da vam stoji na rubu dlana; stanite.
3. Podignite podlakticu (ne previsoko, niti prenisko); stanite.
4. Podignite ruku vodoravno do ravnine srca; stanite.

LIJEVA RUKA
PALJIVO:
1. Ponovite korake 2 i 3 s lijevom rukom.
2. Dignite ruku vodoravno do razine srca, no stanite prije nego dotaknete desnu ruku.
3. Spojite lagano ruke.
4. Lagano malo spustite glavu.
5. Donesite odluku i odajte potovanje.

VRAANJE RUKU NA KOLJENA
PALJIVO:
1. Podignite glavu.
2. Pomaknite desnu ruku vodoravno prema van (sa strane); stanite.
3. Spustite desnu ruku ravno prema koljenu; stanite prije nego ga dotaknete.
4. Dotaknite koljeno (ruka je jo uvijek sa strane, na rubovima dlana); stanite.
5. Okrenite ruku (dlan je prema dolje) tako da vam poiva na koljenu.
6. Ponovite korake 2-5 s lijevom rukom.

POLOAJ ZA MEDITACIJU
Sjednite u udoban poloaj, bilo na jastui, klupicu ili na stolicu (po mogunosti bez naslona za lea). Drvena
klupica za meditaciju obino je duga 20 ina (1 in-2,5 cm), iroka 6, a isto toliko i visoka. Noge su uvuene ispod
klupice. Jastui za meditaciju priblino je visine 10 ina i ima promjer oko 14 ina.
Osobe s tjelesnim tekoama mogu zauzeti poloaj koji je za njih najudobniji.
Ukoliko sjedite na jastuiu na podu, neka to bude po mogunosti poloaj s prekrienim nogama, u kojem udobno
moete sjediti 30, 45 ili 60 minuta. (ukoliko vam je ovaj poloaj neudoban neete moi razviti koncentraciju.)
Neka vam sobna temperatura ne bude visoka. Nemojte pokuavati zagluiti uobiajene zvukove izvana, iako e
poetnicima biti bolje da u ranim razdobljima vjebe sjede na relativno mirnom mjestu.
Nosite laganu odjeu. Neka vam lea budu uspravna. Drite glavu uspravno. Opustite miie tjemena, lica, vrata i
ramena. Neka vam oi budu zatvorene ili poluzatvorene.
Usredotoite se na sjedei poloaj dvije do tri minute, pazei da vam svjesnost poiva na rukama koje su vam u
krilu. Nemojte se usredotoiti iskljuivo na cijelo tijelo. Imenujte poloaj na slijedei nain-'sjedim.'

Kada sjedite u poloaju za meditaciju, a poetnik ste, svoju panju moete usmjeriti na ruke koje vam poivaju u
krilu. Nemojte se fokusirati na nita drugo. Usredotoenje panje na cijelo tijelo za poetnika je teko.
Paljivo se usredotoite na sjedenje 2-3 minute prije negoli ponete s praenjem kretanja trbuha ili s panjom na
dah.

IZ SJEDEEG POLOAJA U STOJEI POLOAJ
Ukoliko sjedite na jastuku (ili u bilo kojem drugom poloaju) primijetite nakanu da se pomaknete. Kreite se
polagano, usmjeravajui panju na svaki pokret dok se kreete (objekt po objekt). Zadrite kontinuitet same tehnike.
Budite svjesni kako vam se trup giba, pomicanja jastuka (ako pri tom koristite obje ruke, usredotoite se na jednu),
pomicanja teine tijela, pokreta svake noge, dodira nonih prstiju sa podom, istezanja tijela, podizanja oba koljena,
te podizanja cijelog tijela sve dok vam ono ne bude uspravno. Koristite jednu ili obje ruke ako je potrebno da biste
se uravnoteili.

Primijetite nakanu da se pomaknete i paljivo savijte tijelo. Uzmite si vremena, polako.


Paljivo pratite kako vam tijelo ustaje.


Paljivo diite istovremeno samo jedno koljeno.

UVOD U STOJEI POLOAJ
Kada elite zauzeti stojei poloaj budite svjesni namjere da stojite. Znajte, 'stojim.'
Stojite paljivo i neka vam ruke vise sa strane. Opustite glavu, vrat i ramena. Oi vam mogu biti zatvorene ili
usmjerene tri feeta (1 feet-veliina jednog stopala) ispred vas. Ukoliko vam je potrebno uskladiti teinu tijela,
primijetite pokret promjene.
Ako vam um luta, primijetite to stanje i vratite se objektu, u ovom sluaju, stojeem poloaju, na nain, 'stojim.'
Osobe s tjelesnim tekoama mogu reducirati vrijeme provedeno u ovom poloaju ili ga jednostavno preskoiti.


to sada radim? Stojim. to je stajanje? Tijelo (oblik) stoji.
to spoznaje in stajanja? Um ili svijest spoznaje sam in stajanja.
Poetnici panju u ovom poloaju mogu usmjeriti na stopala, na trbuh ili na neko drugo mjesto koje je dovoljno
jasno.
Ostanite u stojeem poloaju od 10 do 15 minuta, ili od 30 do 60 minuta, a potom prijeite na hodanje.

HODAJUA MEDITACIJA-UVOD
Za hodajuu meditaciju dovoljan vam je prostor za, od oko 20 koraka, iako moete koristiti i manje povrine.
Najbolje je hodati u arapama ili bos i to na golim povrinama ili onima koje su pokrivene tepihom koji je po
mogunosti ravan.
Da bi se poetnika to manje ometalo pri hodajuoj meditaciji, preporua mu se da to ini u zatvorenom prostoru.
Budite svjesni 'stojeeg' poloaja i 'namjere da ete hodati.' Opustite glavu, oi, vrat i ramena. Neka vam oi gledaju
oko 3 stope ispred vas. Ruke stavite ispred sebe, te ih prekriite na zglobovima. Hodajte ravno i polako. Nemojte
obraati panju na disanje ili na pokrete miia nogu ili ruku. Ako primijetite nestrpljenje, dosadu i tako dalje,
imenujte to mentalno stanje, no drite se vremena koje ste si odredili za hodajuu meditaciju (30, 45 ili 60 minuta).
Osobe s tjelesnim tekoama mogu si ovu vjebu prilagoditi onako kako im odgovara.
Ukoliko uslijed umora elite stati, paljivo stojte nekoliko minuta, a potom nastavite s hodanjem.
Kada naputate sobu gdje ste meditirali, ne prekidajte kontinuitet panje. Paljivo hodajte do vratiju, budite svjesni
kada dodirnete kvaku, njene hladnoe, tvrdoe, budite svjesni kako ju okreete, kako otvarate vrata i tako dalje.
Neka vam panja korak po korak ostane usredotoena kada izlazite iz sobe ili neke druge prostorije u kojoj ste
meditirali.

RASPORED ZA HODAJUU MEDITACIJU TIJEKOM DUHOVNIH VJEBI
PRVI DAN:
Desna se noga kree
Lijeva se noga kree

DRUGI DAN:
Dizanje i polaganje noge na tlo
TREI DAN:
Dizanje, kretanje i polaganje
ETVRTI DAN:
Peta je gore, dizanje, kretanje, polaganje
PETI DAN:
Peta je gore, dizanje, kretanje, sputanje, polaganje
ESTI DAN:
Peta je gore, dizanje, kretanje, sputanje, polaganje, osjeaj pritiska noge na tlo

NEINTENZIVNA VJEBA
Tijekom neintenzivne vjebe moete panju usmjeriti kako je opisano u prvom, drugom i treem stupnju hodajue
meditacije. Odaberite onu vjebu, odnosno onaj stupanj koji vam najbolje odgovara.

to trenutno radite? Hodam (kreem se). to hoda? Tijelo (oblik) hoda. to spoznaje in hodanja? Um spoznaje in
hodanja.
Nakon hodajue meditacije obino se prelazi na sjedeu meditaciju, dakle na meditaciju gdje promatramo kretanje
trbuha ili panju usmjeravamo na dah.


Trei dio hodajue meditacije: Paljivo imenujte 'kretanje.'
Ukoliko um nije paljiv, imenujte 'lutajui um', te se vratite na svjesnost kretanja. Ne trebate prekinuti hodanje. Ako
podignete oi iz uvrijeenog poloaja o kome smo govorili, imenujte 'vidim.


Paljivo spustite nogu na pod.


esti dio hodajue meditacije: Paljivo imenujte 'pritisak noge na tlo.'
Nastavite paljivo hodati dok ne doete do kraja zadane staze. Imenujte 'imam namjeru stati.' Postavite noge jednu
uz drugu.. Imenujte 'stao sam', 'stojim.' Usredotoite se na stojei poloaj otprilike 30 sekundi.



Kako se pribliavate kraju staze koja je namijenjena vaoj hodajuoj meditaciji, pokuajte imenovati 'imam namjeru
stati, a potom 'stao sam.' Budite svjesni kada skupite stopala jedno uz drugo, te samog stojeeg poloaja.
Moete se u ovom poloaju paljivo odmoriti nekih 30 do 60 sekundi, prije nego li se okrenete u suprotnom pravcu
staze. Usredotoite se na 'stajanje.'
Imenujte 'namjeru da se okrenete.' Okreite se polako, inei pri tome male okretaje, sve dok ne budete okrenuti na
suprotnu stranu.
Vratite poloaj oiju onako kako je reeno, imenujte 'vidim', 'stojim' (nekih 30 sekundi) i budite svjesni nakane da
ete hodati. Hodajte paljivo, sada u suprotnom pravcu.

LEEI POLOAJ-UVOD
Osim u sluajevima da se ne osjeaju dobro, ili da su bolesni, poetnici trebaju izbjegavati leanje, osim u sluaju
kada idu na poinak u odreeno vrijeme. Ako ste umorni i elite se nakratko odmoriti, pokuajte zadrati stalnu
panju.
Zauzmite poloaj koji vas nee potai da zaspite. Pri lijeganju tijela paljivo spustite tijelo na povrinu, te budite
svjesni dodira tijela sa povrinom. Lagano podignite noge, jednu po jednu. Pri tome paljivo imenujte 'dizanje' i
'sputanje' pokreta trbuha, 'lijeganje' i 'dodir.' Pronaite jasnu dodirnu toku.
Ako ste poetnik i zaspite, pokuajte razviti panju im se probudite. Sada kada ste budni, probajte biti svjesni
namjere da hoete ustati, kao i svakog pokreta pri ustajanju iz leeeg poloaja.



to radim? Leim.
to je leanje? Tijelo (oblik) je leanje.
to spoznaje leanje? Um ga spoznaje.

VJEBA PANJE USMJERENA NA POKRETE RUKU
Ne znamo kada i gdje su uitelji vipassane razvili ovu vjebu, gdje se panja usmjerava na pokrete ruku. Postoji
mogunost da je ova vjeba nastala prije stotinjak godina, te prenoena od uitelja do uenika. U dananje vrijeme,
povei broj uitelja u Burmi i Thailandu pouava ovu tehniku kako bi se kod uenika razvila panja iz trenutka u
trenutak. Vei broj pokreta pri ovoj vjebi daje panji vie 'posla'. Drugim rijeima njome se razvijaju dodatne
pogodnosti za trenutno fokusiranje na objekte, ve kako se oni javljaju i nestaju.
Temelj za ovu vjebu moemo nai u komentaru na etiri temelja panje (Mahasatipatthanasutta). Moemo ju
smatrati i kao dopunsku vjebu za usmjeravanje panje na kretanje trbuha, te za vjebu hodajue meditacije. Kao i
pri vjebi polaganog hodanja, vrlo brzo ete shvatiti i pravilno izvoditi ovu vjebu. Poetnike ne treba brinuti
ukoliko zaborave neki korak ove vjebe. Ukoliko zaboravite neki korak, samo si kaite 'zaboravio sam' i nastavite
tamo gdje ste stali. Ova je vjeba pogodna kako pri osobnoj, tako i pri skupnoj vjebi. Ovu vjebu mogu raditi i
yogiji koji su su bolesni ili pospani.
Brzina samih pokreta ovisi o iskustvu. Donesite u sebi odluku da ete ovu vjebu raditi od 10 do 15 minuta.


Budite svjesni namjere da elite podii desnu ruku.
Paljivo podignite ruku i budite svjesni njenog zaustavljanja. Pomjerite ruku prema trbuhu, no stanite prije nego li
ga dotaknete; dotaknite trbuh.


Polagano podignite lijevu ruku; stanite. Primaknite ju trbuhu, ali stanite prije nego li ga dodirnete. Dodirnite trbuh.
Svaku ruku vratite paljivo natrag na koljena, korak po korak.

PANJA PRILIKOM OBJEDA
Budui da su svi tjelesni i mentalni objekti od jednakog znaenja za vjebanje panje, yogi moe koristiti vjebu i to
vrlo lako i prilikom objeda. Dajte si vremena pri objedu i jedite polako. To je dio vae vjebe.
Kada ulazite u blagovaonicu naprimjer moete paljivo staviti jednu ruku na naslon stolice koja je pred vama. Ako
inae, kada sjedate koristite dvije ruke, sada usmjerite panju na jednu ruku. Povucite stolicu lagano i budite svjesni
kako ju pomiete. Usmjerite panju na savijanje i lagano sputanje tijela, a budite svjesni i dodira tijela sa
povrinom stolice.
Panju korak po korak moete zadrati i ukoliko slijedite upute koje emo vam sada dati. Uistinu ovo nije teko.
PALJIVO:
1. Pogledajte hranu.
2. Budite svjesni da li ste gladni.
3. Budite svjesni namjere da dignete ruku koja vam poiva na koljenu.
4. Stavite ruku na stol.
5. Podignite je.
6. Spustite je dok ne dodirne pribor za jelo.
7. Budite svjesni dodira s priborom za jelo, njegove tvrdoe naprimjer.
8. Uhvatite pribor za jelo.
9. Podignite ga.
10. Pomaknite ga prema naprijed.
11. Spustite ga prema hrani.
12. Moete tako postupati sa licom, vilicom ili noem. Ako morate koristiti obje ruke, usmjerite panju samo na
jednu.
13. Podignite pribor i hranu.
14. Kada doete do usana, stanite.
15. Budite svjesni dodira s usnama.
16. Budite svjesni otvaranja ustiju.
17. Stavite zalogaj u usta.
18. Zatvorite usta.
19.Vraajte pribor natrag na stol.
20. Sputajte ga.
21. Stanite prije nego stavite pribor na stol.
22. Spustite ga i budite svjesni kako vam vilica, lica ili no nisu vie u ruci.
23.Vratite ruku natrag na koljeno.
24. vaite hranu tako da vam je panja usmjerena na pokrete vilice. Ako elite, moete zatvoriti oi. Budite svjesni
okusa, topline, hladnoe hrane. Kada osjetite okus prestanite vakati i usmjerite panju na okus. Progutajte
hranu.
25. Usredotoite se na spoznaju da su vam usta sada prazna.
26. Probajte osjetiti postoji li u trbuhu osjeaj punoe.
Ponavljajte ove korake tijekom objeda. Objed e vam tada zasigurno biti novo iskustvo. Primijetit ete mnoge
detalje koje prije niste primijeivali.

OPENITA PANJA
Panja je tijekom intenzivnih duhovnih vjebi nalik svjetlu koje je upaljeno u mraku i paljivo otrkiva svaki objekt.
Openita panja, meutim jest ustvari svjesnost povezana sa zabludama i nalik je naem svakodnevnom umu. Kada
je elektrina sijalica upaljena tijekom dana, njena je svjetlost rasuta uslijed suneva svjetla. Shodno tome oni
poetinici koji vjebaju samo openitu svjesnost, raspruju panju.
Tijekom duhovnih vjebi sa drugim yogijima, postoje odreene aktivnosti, koje se iz praktinih razloga ne mogu
uvelike usporiti, poput kupanja naprimjer. U takovim trenucima openita vam panja doputa da se usredotoite na
dominantan objekt u svijesti, s time da se to je mogue prije vratite panji korak po korak (objekt po objekt).
Yogi kod duhovnih vjebi treba izbjegavati svaku aktivnost uslijed koje bi mogao izgubiti panju. Iz tog razloga
najbolje je pojednostavniti sve aktivnosti to je vie mogue kada se spremate na intenzivne duhovne vjebe
vipassane.

ZAVRETAK INTENZIVNIH DUHOVNIH VJEBI I POSVETA ZASLUGA PRI TOM OSTVARENIH
Svako hvale vrijedno djelo tijela, govora i uma, kao i vrlinski napor pri tome uinjen ima nekoliko razina.
Vjeba vipassane koja objedinjuje Plemeniti osmerostruki put djelo je najvee vrline. Posveta zasluga vae vjebe
svim ivim biima drevna je predaja u buddhizmu. Ona izraava vau nakanu da se i druga bia raduju djelima
vrline. Radujui se neijim dobrim djelima i pri tome izraavajui veselje, netko moe doi do stanja istog,
neokaljanog uma.
Prilikom posvete zasluga yogi ima na umu svoje uitelje, roditelje, obitelj, prijatelje, kao i bia prema kojima je
indiferentan, ali i svoje neprijatelje, irei pri tome obim zasluga podjednako na sva iva bia.
Nakon to ste zavrili razdoblje intenzivnih duhovnih vjebi, vie se ne trebate drati osam pravila. Ukoliko ste
buddhist, tada se nastavite ravnati prema pet pravila namijenjenih laicima.
Yogi isto tako moe uitelja pitati da mu da smjernice za vjebu vipassane u svakodnevnom ivotu.

TO UINITI S TJELESNOM BOLI TIJEKOM VJEBE
Kada vam se u bilo kojem poloaju (uglavnom u sjedeem) javi tjelesna bol, budite je svjesni, imenujte je i vratite se
na temeljni objekt vae meditacije, na trbuno disanje naprimjer. Ukoliko vam bol jaa, te smatrate da uslijed toga
trebate promijeniti poloaj, prvo budite svjesni namjere da se elite pomaknuti, a tada lagano namjestite tijelo,
promatrajui pri tome svaki pokret, kao i mentalna stanja koja se pri tome mogu javiti.
Nikako nemojte koristiti preveliki napor da biste odrali neki poloaj. Bol, koja se javlja po sebi nagnat e tijelo da
promijeni poloaj. Sjedenje s bolom (posebice ako ste poetnik) donijet e vam samo zablude. Samo iskusni yogi
moe ponekada odvojiti samu sliku boli od nje same.
Pogreno je smatrati da moemo kontrolirati bol. Neki se yogiji prisiljavaju da sjede s boli da bi na taj nain iskusili
jo veu patnju, no to samo stvara namjernu bol koja je takvim pristupom svjesno izazvana.
Molim vas imajte na umu da je vipassana iskljuivo mentalna vjeba.
Kada ete razviti dovoljno panje i koncentracije, javit e vam se neki novi vidovi boli.

TO INITI KADA VAM SE POJAVI POSPANOST I TROMOST
Poetnici e se redovito tijekom ranih razdoblja vipassane susretati s pospanou i tromou. Budite svjesni ovih
stanja kada se pojave.
Kako biste suzbili ta stanja, oi neka vam budu otvorene, ustanite, proeite ili se umijte. Budite paljivi kako biste
razbudili um.
Tromi um obino vam se javlja kada koristite previe koncentracije. Panja vam je tada slaba da bi promatrala tijek
mentalnih objekata. Pospanost i tromost znaci su da je yogi iz vjebe panje preao na vjebu koncentracije.
Vrlo je vano za yogija da razumije da je za vipassanu potrebna samo trenutna koncentracija.

KAKO SE NOSITI S TEKOM EMOCIONALNOM BOLI TIJEKOM RANOG RAZDOBLJA VJEBE
Mentalna patnja povezana s nekim prolim ili buduim dogaajima javlja se samo u sadanjem trenutku. Upravo
sadanji trenutak, sa svojim emocionalnim stanjima, koja se javljaju u umu moe dovesti do mentalne ravnotee.
Poetne i zavrne toke stresa, konflikata i raznih frustracija ustvari imaju istu ishodinu toku. Do uklanjanja
mentalne boli moe doi kada zablude u umu vie ne postoje, dok se istovremeno u svijesti javlja panja.
Ukoliko poetnik odjednom doivi teku emocionalnu patnju, panja moe biti preslaba da bi svladala tako jak
osjeaj. Ustvari, panja se pri tome moe u potpunosti izgubiti.
Da bi se ovakova situacija olakala, ispravan prijelaz na tehniku koncentracije pomoi e da se umanji snana
emocija, pri emu moramo zadrati odreenu mjeru panje kako bi mogli nastaviti s vjebom. Kada se emocionalno
stanje dovede do razine podnoljivosti, polako otputamo koncentraciju i doputamo panji da se ponovno vrati.
Ovakvim postupcima vjeba vipassane jaa i prirodno se razvija.
Kada nam se ovakve stvari dogaaju, nuno nam je potreban uiteljev savjet i nadzor.
Kasnije, kada panja sazrije, yogi e se moi usredotoiti na samu pojavu i nestanak jakih emocija i 'odrezati' takva
stanja na trenutnoj bazi.

KAKO SE NOSITI SA SJEANJIMA I MATANJEM
Vjeba vipassane tie se iskljuivo sadanjeg trenutka. Mentalna stanja koja prizivaju neke prole dogaaje ili su
projicirana ka budunosti, jednostavno se imenuju kao 'sjeanje', 'matanje' ili 'planiranje'. Ovakova stanja ne drimo
'istim' objektima panje, stoga to ona nisu stvarnost koja se upravo dogaa, poput gledanja ili sluanja naprimjer.
Kada vam se jave ovakva mentalna stanja, budite ih svjesni i vratite se na temeljni objekt trbunog disanja ili na
pokrete pri hodajuoj meditaciji. Ako vam se sjeanja ili matanje neprekidno javljaju, ime gubite panju,
jednostavno budite svjesni to se dogaa i imenujte 'lutajui um'.
Ako poetnik nije u stanju promatrati ovakva stanja kada se javljaju i nestaju, tada je za njega najbolje da promijeni
objekt panje, otvori oi ili pak radi hodajuu meditaciju.
iva sjeanja ili pak matanje o neem mentalni su objekti koji su prejaki da bi ih slabo razvijena panja mogla s
jasnoom promatrati. Jedino dobro razvijena panja iskusnog yogija moe dokinuti uporno naviranje sjeanja ili
matanja.
Autorska prava-Ajahn Sobin Namto, 1989.