EMPATIJA

Pojam empatija je relativno novijeg porijekla, iako se o slinim procesima u psihologiji

govorilo i ranije, samo ne pod tim naivom! Termin je prvi upotrije"io Titchener #$%$! g!
koriste&i ga u 'irem naenju, tj! kao kognitivnu sposo"nost raumijevanja unutarnjeg
stanja druge oso"e i kao odre(enu vrstu socijalno)kognitivnih vea *+a"oteg),ari&,
#$$-.! /asnije termin empatija sve vi'e koriste kliniki i socijalni psiholoi! 0
klinikoj psihologiji empatija se tretira kao proces koji slu1i komunikacijskim 2unkcijama
u terapiji! 0 okviru ravojne i socijalne psihologije, de2inicije empatije se ralikuju s
o"irom na to 'to istra1ivai podraumijevaju pod tim pojmom i kako ralikuju empatiju
od slinih procesa! 3a "i se to4nije de2inirala empatija, va1no je rajasniti kakva je uloga
kognicije empatiji! /ognitivni aspekt empatije ukljuuje raumijevanje, ponavanje
stanja svijesti i uvjeta druge oso"e ili svijesti o tome kako ne'to 'to se doga(a drugoj
oso"i mo1e djelovati na nju! Mnogi koji nagla'avaju ovaj aspekt smatraju da je
kognitivna empatija preduvjet a a2ektivnu empatiju *5tephan 6 7inla8, #$$$.!
Razvoj empatije
+avojne raine empatije odgovaraju stadijima kognitivnog ravoja *+a"oteg)
,ari&,#$$-.!
1) 9lo"alna empatija karakteristina je a djecu u #! godini 1ivota! 3jeca se esto
pona'aju kao da se ono 'to se doga(a drugima doga(a njima, jer nisu sposo"na
ralikovati se"e i druge kao odvojene 2iike entitete!
2) Egocentrina empatija javlja se nakon #! godine 1ivota, na drugoj raini kognitivnog
ravoja! 3ijete potpuno shva&a se"e i druge oso"e kao raliite 2iike o"jekte! 0 stanju
je do1ivljavati empatiju, a da istovremeno raumije da je druga oso"a, a ne ono samo, u
nevolji! :o, jo' uvijek ne ralikuje do"ro unutarnja stanja drugih od vlastitih!
3) Empatija a osje&aje drugih javlja se s poetkom preuimanja uloge drugog, ime(u ;!
i -! godine 1ivota! <udu&i da postaje svjesno da druge oso"e imaju vlastite osje&aje koji
su raliiti od njegovih, dijete prikladnije odgovara na nakove koji ukauju na osje&aje
drugih! 5 ravojem govora, dijete je u stanju empatiirati sa sve slo1enijim emocionalnim
stanjima!
4) Empatija a neije 1ivotne uvjete poinje se javljati u kasnom djetinjstvu! 3ijete
postaje svjesno da druge oso"e do1ivljavaju adovoljstva i neugodu ne samo u
neposrednim situacijama, nego i u 'irim 1ivotnim okolnostima i iskustvima! Empatiki
iavani a2ekti kom"iniraju se s mentalnim predod1"ama op&eg stanja drugih!
:a svim raliitim rainama ravoja empatije, do1ivljaj empatike nevolje ima
vjerojatno ajedniku a2ektivnu sr1! = kogniciji ovisi kako &e oso"a do1ivjeti i navati
emocionalno u"u(enje! Prema >o22manu *#$?#., a2ektivne i kognitivne komponente
empatije se kom"iniraju da "i iavale kvalitativno raliiti do1ivljaj *+a"oteg)
,ari&,#$$-.!
>o22man *#$?#. tako(er smatra da do1ivljavanje empatikog u"u(enja mo1e "iti u
osnovi i egoistine i altruistine motivacije a pomaganjem drugima! Me(utim, "e
o"ira na neke egoistine elemente, empatija ima odre(ene oso"ine koje je jasno
odre(uju kao altruistini motiv@ iaiva je nevolja drugih, a ne vlastita, glavni cilj akcije
je pomo& drugima, a ne se"i, potencijalno adovoljstvo aktera ovisi o njegovom
djelovanju u svrhu reduciranja nevolje drugog!
Empatija je nesvjesno znanje o tome to drugi osjea. =na pripada ivornim
oso"inama ljudske du'e! Empatija je sposo"nost u1ivljavanja u emocionalna stanja druge
oso"e i raumijevanje njenog polo1aja *npr! patnje, ugro1enosti. na osnovi percipirane ili
ami'ljene situacije u kojoj se ta oso"a nalai! 01ivljavanje npr! u socijalne uloge drugih!
Empatija je osnovni preduvjet dru'tvenosti, tj! socijaliacije!
Empatija je jedini nain kako je mogu&e ste&i "ilo koje mi'ljenje o du'evnom 1ivotu
drugih! Empatija je emocionalno sananje, amjenika introspekcija, po Kohutu,
empatija je mi'ljenje se"e u drugom! Empatija je, *prvenstveno je to kognitivni proces.,
intelektualno shva&anje vlastitom AjastvuA stranih do1ivljaja u drugima, neka vrsta
intelektualne identi2ikacije, pra&ena emocijama *koje nisu istovrsne onima koje
do1ivljava oso"a sa kojom se simpatiira! Empatija je u osnovi pojma TRA!"ERA!
Trans2er je odjek i raumijevanje a2ektivnog stanja ljudi u okolini te a2ektivne
komunikacije s drugima! Bato je empatija 2undamentalni sloj u psihoterapijskom odnosu!
Empatija ne generira anksionost, a trans2er da! /od empatije se ne potiskuju emocije, pa
se sve do1ivljava "e anksionosti! Empatijski sadr1aji sponaju se kao sim"oli i
neloginosti u predsvjesnom, koji ne iaivaju tjesko"u!
/oristimo se"e kao reoniraju&e instrumente koji dijele i odra1avaju na'e emocije i
potre"e u svrhu komunikacijeC potom apstrahiramo empatijsko sananje i integriramo ga
u empatijski odgovor! To je te'ko ako je iskustvo drugog previ'e "olno, ako je u
suprotnosti s na'im etikim stavom!
5amo ami'ljati kako je "iti drugi "e emocionalne reonancije nije empatija!
Empatija je su1ivljavanje promatraa s psihikim svijetom druge oso"e, adr1avaju&i
realan uvid u stanje, "e pro1ivljavanja! !impatija je u1ivljavanje i pro1ivljavanje!
Empatija je osje&anje ! drugim, a simpatija je osje&anje #A druge!
Priredila@ Edita Dukovi&