SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ U TRAVNIKU

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU

TRAVNIK
BOJAN LJUBII
FINANCIJSKA KRIZA EUROZONE
SEMINARSKI RAD
TRAVNIK, 2012.

g
SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
TRAVNIK
POSLIJEDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJ
FINANCIJSKA KRIZA EUROZONE
SEMINARSKI RAD
Predmet: Makroekonomske strategije
Mentor: Prof. dr. Kadrija Hodi
Magistrand: Bojan Ljubii
Broj indeksa: 063-11 / MPM
Studijski smjer: Poduzetniki menadment
Travnik, Februar 2011
1

SADRAJ:
1. UVOD ..................................................................................................................... 2
2. TEORIJSKI OKVIR EKONOMSKIH (VALUTNIH) KRIZA ................................ 5
3. UTJECAJ FINANCIJSKE KRIZE NA ZEMLJE ,, DRUGOG REDA
EUROPSKE MONETARNE UNIJE ........................................................................ 7
3.1. Uzroci krize u Grkoj ...................................................................................... 8
3.1.1. Mogue irenje krize ........................................................................... 10
3.1.2. Program pomoi Grkoj ...................................................................... 10
3.1.3. Izgledi za uspjeh programa pomoi Grkoj ......................................... 11
3.1.4. Smanjenje duga ................................................................................... 12
3.2. Irska ............................................................................................................... 13
3.2.1. Nastanak irske krize ............................................................................ 13
3.2.2. ..................................................................................................
Irski put od Keltskog tigra do financijske krize .......................................... 14
3.2.3. Fiskalna konsolidacija ......................................................................... 15
3.3. Uzroci panjolske krize .................................................................................. 16
3.4. Ugroeni rejtinzi ............................................................................................ 17
4. NJEMAKA I FRANCUSKA IZNADSVIH ......................................................... 19
4.1. .........................................................................................................
Britanci nude rjeenje krize u tri koraka .............................................................. 19
4.2. Njemaka ne eli manju eurozonu? ........................................................... 20
4.3. .........................................................................................................
JOSEPH STIGLITZ - Rezovi u eurozoni su problem, a ne rjeenje ................... 21
4.4. MMF - Lagarde protiv tednje .................................................................... 22
5. KRIZA EURA ...................................................................................................... 23
5.1. Izlazak iz eurozone ........................................................................................ 25
5.2. Keynesova dilema ....................................................................................... 25
5.2. Korist iz krize u europi ................................................................................ 26
5.3. Izlazak iz krize: prvi korak prema 2020 ..................................................... 27
ZAKLJUAK ............................................................................................................... 28
LITERATURA .............................................................................................................. 29
POPIS GRAFIKONA .................................................................................................... 31
1. UVOD
Situacija u Eurozoni ozbiljnoje naruena. Gospodarstvoje dolo u stanje za koje
smatramo da se moe nazvati recesijom i da e samo poveati proraunske manjkove i
dodatno oslabiti kvalitetu imovine banaka. Ekonomski podaci su slabiji od oekivanih,
raste nezaposlenost, a industrijska proizvodnja se usporava. Slabost u Eurozoni moe se
odraziti na ostatak svijeta kroz brojne kanale, kao to su na primjer: smanjenje BDP-a
Eurozone, slabljenje bankarskog sektora, te poveanje proraunskih manjkova. Smatra se
da su zbog dunike krize ugroeni kreditni rejtinzi svih lanica Eurozone, te da su u
opasnosti i kreditni rejtinzi zemalja koje nisu lanice Eurozone.
Njemaka, kao najjaa lanica mora osigurati da euro funkcionira. Treba dopustiti
dopustiti zemljama lanicama da refinanciraju svoj dug po prihvatljivim uvjetima. Ne
2

odri li se euro, te ako se raspadne nastala bi bankovna kriza. Njemaka je spremna
pomoi, ali za uzvrat trai vei nadzor nad gospodarstvima dunikih zemalja, a takav
zahtjev tim zemljama znai kao poziv na uzbunu. U Grkoj i Poljskoj to smatraju kao da
Njemaka ima osvajake ambicije. Francuska je takoer jedna od vodeih zemalja u
Europi. Njemaka se smatra industrijskim divom, a Francuska se zalae za politiku. Te
dvije zemlje strahuju da bi sadanja Eurozona bila preslaba da podnese jojednu krizu,
ako Italija doe u poziciju kao to je Grka, te razmiljaju o smanjivanju Eurozone.
Zalau se za kompaktniju i vre povezanu Eurozonu. Recesija je zahvatila i Portugal,
Irsku i Maarsku. Trenutno stanje u Italiji govori da se situacija u Eurozoni pogorava i da
se propast eura spominje kao mogui ishod. Meutim, mnogi smatraju da do toga nee
doi jer je Italija bila u slinim situacijama kojeje preivjela i iz kojih se izvukla.
Grka predvia rezanje trokova kroz otputanje zaposlenih u dravnim slubama,
osnovnim i srednjim kolama, te kroz smanjenje plaa i slanje zaposlenika u mirovinu
koji bi tijekom dvije godine trebali ii u mirovinu. Cijena kamata na panjolske obveznice
je dostigla rekordnu razinu od oko 7% pa je smanjena potranja za njima. Sada su sve oi
uperene u Njemaku i Francusku. Do poveane nestabilnosti su doveli i izbori u
panjolskoj, a nova Vlada ne eli govoriti o konanim rezultatima, ali ne iskljuuje
mogunost da zatrai pomo od MMF-a i od nekih drugih institucija. Portugal biljei pad
gospodarskih aktivnosti uslijed neizvjesnog politikog i ekonomskog okruenja.
Maarskaje u novu godinu ula sa PDV-om od 27% i najavila je da treba pomo
MMF-a, to je znak da je to jo jedna zemlja koja je ula u duboku krizu jer uvodi najvei
PDV u Europi. Svi ovi pokazatelji govore daje Eurozona u velikoj krizi i da se stanje
pogorava, te da su potrebni veliki koraci i novci da bi se situacija stabilizirala.
Ova kriza e imati znatne posljedice za sve zemlje. Smatra se usporavanje napretka
gospodarstva u Njemakoj i Francuskoj ako se stanje u Europi ne popravi. Dolaze
upozorenja da bi drave u Eurozoni mogle ui u recesiju polovinom godine. Predvia se
da bi se rast ekonomije u Eurozoni mogao smanjiti za oko 0,4% poetkom 2012. godine.
Problem i predmet istraivanja
Financijska kriza koja je 2007. godine poela u Sjedinjenim Amerikim Dravama
krizom trita sekundarnih hipotekarnih kredita, razliitim se intenzitetom odrazila i na
zemlje eurozone, toje uvjetovano nizom makroekonomskih, povijesnih i strukturnih
faktora zemalja koje su u sastavu ove zajednice. U tom kontekstu, znaajan dio ovog rada
usmjeren je na analizu zemalja Europske unije, koje je financijska kriza zatekla s
relativno niskom razinom pripremljenosti. Time je i njihova mogunost da se odupru
ekonomskoj recesiji kojaje uslijedila bila manja.
Kriza koja ve par godina uzrokuje probleme veini svjetskih gospodarstava, iako
pokazuje tendenciju slabljenja, posebno u snanijim svjetskim gospodarstvima koja
imaju znatno vie raspoloivih mehanizama i instrumenata za suzbijanje silaznog trenda
konjunkturnog ciklusa, jo je uvijek prisutna u znaajnoj mjeri. Posebno se to odnosi na
gospodarstva Sjedinjenih Amerikih Drava (SAD) i Velike Britanije. Graevinski sektor
u SAD-u, koji je uz automobilsku industriju bio jedna od najtee pogoenih grana
gospodarstva, jo uvijek ne pokazuje znakove znaajnijeg oporavka, a dionice najveih
industrijskih kompanija u toj zemlji u posljednje vrijeme dodatno padaju zbog smanjenog
optimizma u skoriji ubrzani gospodarski uzlet. etiri godine nakon poetka krize broj
prodanih nekretnina za stanovanje je najnii u posljednjih deset godina, dok se stopa
nezaposlenosti ak i nakon stotina milijardi dolara ubrizganih u gospodarstvo u SAD
3

ponovo primaknula razini od 10%.
1

S obzirom da za razliku od SAD-a i Velike Britanije zemlje kontinentalne Europe
isprva nisu bile snano pogoene slomom sustava sekundarnih hipotekarnih kredita,
meutim zbog globalnog usporavanja sektora realne ekonomije dolo je do pogoranja i
njihove ekonomske pozicije. Posebno su u ovom kontekstu zanimljive posljedice krize na
europsku monetarnu uniju, zbog kompleksnosti njenog ureenja i razliitih stupnjeva
razvoja izmeu pojedinih lanica. Tijekom prethodnog razdoblja, posebno unutar
eurozone, poveavala se neravnotea izmeu bogatijih i siromanijih lanica koja je, u
vremenu umjetno stvorenog blagostanja na globalnom tritu, zamagljivana vanjskim
zaduivanjem manje konkurentnih zemalja. Posljedice takve politike pojavile su se
krahom svjetskog financijskog sustava, to je dovelo do zaotravanja uvjeta zaduivanja
na financijskom tritu, nepovjerenja investitora i ostalih uinaka iznenadnog prestanka
priljeva kapitala.
Probleme su ubrzo poele osjeati zemlje koje su se oslanjale na vanjsko zaduivanje
ili su, poput Islanda, gospodarski razvoj zasnivale na potpunoj deregulaciji financijskog
sustava.
Svrha i ciljevi istraivanja
Pozornost je u ovom radu usmjerena na zemlje manje i siromanije lanice. Rije je o
zemljama drugog reda, panjolskoj, Grkoj i Irskoj. Navedene su zemlje zbog manje
konkurentnosti u odnosu na vee i snanije lanice, orijentiranosti na netrgovinske
sektore i vanjsko zaduivanje te, na koncu, nemogunosti utjecaja na vlastitu monetarnu
politiku i neurednu fiskalnu poziciju, bile osobito izloene utjecaju financijske krize.
Analiza u ovom radu ograniava se na pomenute zemlje, a s obzirom da se kriza
nesmetano proirila po europskom financijskom sektoru, pozornost je posveena i
zemljama najjaim lanicama, Njemakoj i Francuskoj i nakon toga krizi eura. Analizom
ekonomske pozicije zemalja eurozone ukazuje se kako na strukturalne probleme manjih i
siromanijih (slabije konkurentnih) lanica Europske unije, tako i na potencijalne uzroke
njihovih problema, to je prvi cilj ovog rada. U okviru navedenog analizirane su i
usporeene trenutne makroekonomske pozicije u odnosu na parametre konkurentnosti, te
monetarnog sustava i javnog sektora, toje drugi cilj rada.
Struktura rada
Rad je strukturiran u pet meusobno povezanih poglavlja koja ine zasebne cjeline.
Nakon uvodnog poglavlja u kojem se prikazuje opi okvir problema te se preciziraju
ciljevi istraivanja i pisanja rada, slijedi prikaz teorijskog okvira ekonomskih (valutnih)
kriza. Utjecaj financijske krize na odabrane lanice Europske monetarne unije obraen je
u treem poglavlju te se, kao to je ranije u tekstu navedeno, posebna pozornost posveuje
krizama u Grkoj panjolskoj i Irskoj. Njemaka, kao zemlja sa najboljim kreditnom
rejtingom i najveim vikovima i Francuska, takoer jedna od vodeih zemalja u Europi,
zajedno sa moguim posljedicama koje bi kriza mogla ostaviti i krizom eura, obraene su
u etvrtom, odnosno petom poglavlju.
Slijedi zakljuak koji predstavlja sintezu rada te daje preporuke za budunost. S obzirom
da se analiziraju zemlje koje su meusobno prilino razliite po nizu kriterija, za svaku se

1
Kordi, G., Grgi, D., Analogija krize zemalja s margine eurozone s krizom u bosni i hercegovini i
hrvatskoj, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2010., Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/69713,
[31.01.2012.]
4

od njih prikazuju parametri za koje smatramo kako na najbolji nain potkrjepljuju teze
iznesene u radu.
Znanstvene metode
Istraivake metode u ovom radu koje obuhvataju teorijski pristup su izvori koriteni
sa interneta i iz novinskih lanaka. Istraivali smo raspoloivu literaturu, novinske lanke
i web stranice koje obrauju predmetnu temu ovog rada. Prikupljanje sekundarnih
podataka vrili smo putem: interneta, asopisa i naunih radova.
5

2. TEORIJSKI OKVIR EKONOMSKIH (VALUTNIH) KRIZA
Bez obzira je li rije o ekonomskim, financijskim ili trgovinskim, krize koje
izazivaju nestabilnost gospodarskog sustava uvijek su izazivale veliku pozornost i bile
predmetom istraivanja. Meutim, tijekom 60-ih godina prolog stoljea smatralo se
kako su ozbiljnij e ekonomske krize stvar prolosti te e se, zahvaljujui liberalizaciji
trita kapitala i prilagoavanjima teajne politike, trita uvijek vratiti u ravnoteu.
Meutim, vrlo je skoro postalo jasno kako krize ne samo da nisu stvar prolosti, nego se
razdoblje izmeu njih sve vie skrauje, a trokovi postaju sve vei.
2
Nakon niza kriza,
koje su uglavnom ostale vezane za sektor i/ili regiju, od 2007. godine svijet potresa kriza
koja se po svom intenzitetu i posljedicama usporeuje s Velikom depresijom kojaje
vladala 30-ih godina prolog stoljea.
Ekonomska se teorija dugo vremena bavila prouavanjem ekonomskih kriza,
posebnu pozornost pridajui financijskim i valutnim krizama
3
. Prouavanje financijskih
kriza rezultiralo je s tri generacije modela kojima se nastoje objasniti uzroci kriza te,
sukladno tome, nai odgovarajua rjeenja. Poseban problem predstavlja definiranje
modela i sustava ranog otkrivanja kriza, kako bi se na taj nain moglo preventivno
djelovati u njihovu suzbijanju.
Rana istraivanja obiljeena su Krugmanovim modelom (1979.)
4
koji je krize
objasnio nekonzistentnim monetarnim i fiskalnim politikama. U pozadini krize nalazi se
kreditna ekspanzija koja je ujedno i ublaavala proraunske (a nerijetko i politike)
nestabilnosti, ali i uinila zemlju osjetljivijom na pekulativne napade iz okruenja koji
rezultiraju devalvacijama nacionalne valute i troenjem deviznih rezervi kako bi se
odrala stabilnost sustava. Nakon to vie nema rezervi kojima bi mogla braniti teaj (i
stabilnost nacionalne politike), dolazi do sloma ekonomskog sustava i de facto bankrota
zemlje. Iako su ovim modelom objanjene krize u Meksiku (1973.-1982.) i Argentini
(1972.-1981.), kao njegov nedostatak navodi se pretjerano pojednostavljenje problema.
Krize koje su se javile tijekom 90-ih godina prolog soljea [prije svega kriza
Europskog monetarnog sustava 1992. te tequilla (meksika) kriza)] pripadaju tzv. drugoj
generaciji modela koji proiruje postojea objanjenja te kaouzronike kriza navodi niz
faktora koji su primarno vezani uz oekivanja te analizu trokova i koristi zadravanja
postojeeg modela.
Azijska kriza iz druge polovice 90-ih godina prolog soljea u razmatranjima
financijskih kriza donijela je treu generaciju modela koji krize objanjava efektom
zaraze te prijenosom krize kroz negativne okove na nacionalne ekonomije te,
posljedino, pogoravanjem uvjeta kreditiranja.
Globalna ekonomska kriza koja traje od 2007. godine otvorila je niz pitanja i
problema. U prvom redu postavlja se pitanje stabilnosti pojedinih valuta, ukljuujui i
najznaajnije svjetske valute kao to su dolar i euro, te njihove uloge na svjetskoj sceni.
Ponovno jaaju strahovi od valutnih ratova i politika konkurentskih devalvacija, dok se u
okviru globalne ekonomije preslaguju odnosi meu velikim silama i uspostavljaju novi
odnosi moi. U tom kontekstu postavlja se pitanje odrivosti postojeih koncepata,
ukljuujui i prednosti i nedostatke lanstva u monetarnoj uniji. Ne smije se takoer

2
Poblie o tome u Baleti, Z., Kriza i antikrizna politika, Kriza i ekonomska politika: politika i
ekonomija razvoja Hrvatske (ur. D. Radoevi), naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2010.
3
Za detaljan prikaz valutnih kriza pogledati: Reinhardt, C., Rogoff, K.: This Time Is Different,
Princeton University Press 2009.; kao i Krznar, I., Valutna kriza: teorija i praksa s primjenom na
Hrvatsku, Istraivanja Hrvatske narodne banke, I - 13, 2004.
4
Krugman, P.,A Model of Balance-of-Payments Crisis, Journal of Money, Credit and Banking, Vol 11, No. 3
(Aug 1979.), pp 311.-325
6

zanemariti ni ire okruenje te politika nestabilnost, rast cijena nafte i hrane koji mogu
dodatno produbiti postojee nestabilnosti.
7

3. UTJECAJ FINANCIJSKE KRIZE NA ZEMLJE DRUGOG REDA
EUROPSKE MONETARNE UNIJE
U uvodu ovog rada naglaeno je kako je veina istraivanja orijentirana prema
zemljama eurozone koje su i u godinama prije financijske krize prema
makroekonomskim pokazateljima ipak zaostajale prema gospodarski vodeim zemljama
Europske unije. To se prije svega odnosi na Grku i panjolsku koje su se nakon 2008.
godine poele suoavati s posljedicama dugogodinjih strukturnih problema, a koji su bili
potiskivani u drugi plan zbog rasta globalnog trita i dostupnosti meunarodnih izvora
financiranja. Vano je naglasiti i injenicu kako je panjolska prije 2008. godine (iako jo
uvijek znatno iza gospodarski najsnanijih zemalja Europske unije), ostvarivala stalne i
znaajne stope rasta te je slovila za nositelja razvoja. Meutim, poetak krize nagovijestio
je ozbiljne gospodarske probleme iji su uzroci prikazani u nastavku. Naravno,
panjolska i Grka nisu jedine zemlje u Europi koje se teko nose s financijskom krizom.
Primjerice, na Islandu je deregulacija financijskog sektora, koja nije bila utemeljena na
realnim postavkama, dovela ne samo do sloma bankarskog sustava, nego je ugrozila i
stabilnost cjelokupnog gospodarstva.
Iako problemi u financijskom sustavu Islanda nisu primarna tema ovog rada,
neophodno je primijetiti daje sluaj Islanda navijestio potekoe u zemljama koje se ovdje
detaljnije analiziraju. Takoer, obrazac po kojem je kriza eskalirala na Islandu, slian je
promatranim zemljama. Sutina lei u iskoritavanju blagodati deregulacijskih tendencija
u svijetu, to je kasnije dolo na naplatu. Rezultat je bio oit. Problemi pojedinih sektora
nacionalnih ekonomija ubrzo su postali teak teret za gospodarstva u cjelini.
Grafikon 1. pokazuje kako se nakon poetka financijske krize 2008. godine stope pada
BDP-a nisu znaajno razlikovale izmeu pojedinih zemalja EU, meutim, kako se kriza
razvijala, dolo je do nesklada u mogunostima promatranih zemalja da se odupru
posljedicama krize, a time i snanijeg pada BDP-a. To se u prvom redu odnosi na visoki
udio javnog sektora, nisku konkurentnost u usporedbi s najznaajnijim trgovinskim
partnerima, ogranienja u voenju vlastite monetarne politike i dr..
Grafikon 1. Promjene stope BDP-a u pojedinim zemljama Europske unije od
2005. do 2009. Godine


Izvor: Eurostat, 2010.
8

3.1. UZROCI KRIZE U GRKOJ
Grka je troila iznad svojih mogunosti pa je njezina potronja bila vea od njezine
proizvodnje. Sklonost potronje u Grkoj bila je velika. A sukladno tome sklonost tednji
gotovojednaka nuli.
Dakle, obrazac koji je doveo do teke ekonomske pozicije Grke moe se objasniti
kao posljedica pogoravanja uvjeta zaduivanja na tritima kapitala i nekontrolirano
troenje i zaduivanje u vrijeme obilja na svjetskom financijskom tritu. U razdoblju
izmeu 2001. i 2007. godine Grka je krila sporazum iz Maastrichta kojim je definirana
maksimalna razina vanjskog duga u odnosu na BDP, kao i gornja granica proraunskog
deficita unutar zemalja eurozone. Proraunski i deficit platne bilance smatraju se
najvanijim uzrocima porasta vanjskog duga Grke.
Naime, nakon to je Grka postala sastavni dio gospodarstva eurozone, konstantno je
imala nisku konkurentnost ekonomije u odnosu na trgovinske partnere, uglavnom zbog
niske produktivnosti i previsokih nadnica, naroito ujavnom sektoru: ,, .. nadnice su u
Grkoj rasle po stopi od 5% otkad je drava uvela euro. U istom razdoblju, izvoz u
najvanije trgovinske partnere rastao je po stopi od 3,8% to je duplo manje od uvoza tih
zemalja od drugih trgovinskih partnera.
5
Openito, kriza u Grkoj rezultat je otvaranja
trita i deregulacije koja je u Grkoj uslijedila nakon ulaska u EU. Uinak integracije
zemlje u meunarodno trite bio je i rastui jaz izmeu privilegiranih elita, koje su
profitirale od neoliberalne globalizacije, i ostatka populacije koja trpi uslijed
nezaposlenosti, nesigurnosti radnog mjesta i siromatva.
Istovremeno, deficit tekueg rauna grke platne bilance od 53 milijarde $ ili 15%
BDP-a, bio je najvii u eurozoni.
6
Osim toga, Grka je u posljednjem desetljeu poduzela
niz kapitalnih projekata u infrastrukturi, obrazovanju i drugim sektorima koji su dodatno
povealijavnu potronju.
7

Uglavnom zbog injenice kako je kao lanica eurozone uivala povlateni kreditni
rejting meu investitorima na razini AAA, Grka je godinama imala pristup
meunarodnim financijskim sredstvima. To je omoguilo relativno jeftino i neometano
zaduivanje. Meutim, nakon sloma financijskog trita 2008. godine, koji se prenio i na
realni sektor, pogorali su se i uvjeti za odvijanje ekonomskih aktivnosti u Grkoj.
Negativne tendencije praene su padom poreznih prihoda i porastom porezne evazije, uz
kontinuirano visoku razinu potronje proraunskih sredstava na skupu i glomaznu
administraciju i javni sektor te mirovinski i zdravstveni sustav.
Ovisnost o financijskim sredstvima s meunarodnog trita kapitala uinila je Grku
osjetljivom na promjene u povjerenju investitora. Upravo je to povjerenje znaajno
uzdrmano krajem 2009. godine kada je novoizabrana grka vlada revidirala procijenjeni
deficit prorauna sa 6,7% BDP-a na 12,7%, kao to je prikazano na grafikonu 2. (uta
linija na grafikonu oznaava kriterij iz Maastrichta).

5
Cf. Oxford Economics: Is Greece headed to default?, January 29, 2010. Dostupno na
http://www.oxfordeconomics.com/free/pdfs/greece_default(feb10).pdf, na dan 1. lipnja 2011. godine.
6
Fotopoulos,T., A systemic crisis in Greece, The International Journal of Inclusive Democracy,
Vol.5.,No.2, 2009.
7
Takoer treba spomenuti i znaajna sredstva uloena u izgradnju objekata za Olimpijske igre 2004.
godine koji se trokovno pokazali vrlo neisplativima.
9


Investitori su postali nepovjerljivi prema mogunostima Grke da otplati dospjele
obveze po osnovi vanjskog duga koji je samo za tu godinu iznosio 72 milijarde $.
8

Unutar Europske unije javili su se i prijedlozi da Grka, uz financijsku pomo ostalih
lanica eurozone i restriktivne fiskalne mjere, napusti eurozonu kako bi mogla financirati
proraunski deficit i poveati svoju izvoznu konkurentnost kroz povratak vlastitoj valuti
te njezinu eventualnu devalvaciju radi uravnoteenja gospodarstva mjerama monetarne
politike.
9
Meutim, zaboravljaju se negativni aspekti takve odluke. Devalvacijom bi se
mogla dodatno potkopati makroekonomska stabilnost zemlje, poveati razina inflacije
kao izravna posljedica klizanja domaeg teaja, a mogle bi se poveati i kamatne stope i
ugroziti ekonomska aktivnost te smanjiti ionako vrlo loa kreditna pozicija zemlje.
Naime, s obzirom je Grka dulje vrijeme ostvarivala trgovinski deficit sa zemljama
Europske unije, ponovno uvoenje nacionalne valute i njena devalvacija uinile bi grku
robu jeftinijom za druge zemlje, ali istovremeno bi relativno poskupjela inozemna roba za
grko trite, to bi pokrenulo lanani slijed negativnih dogaaja, ukljuujui i inflaciju.
Nadalje, ne smiju se zanemariti ni negativne posljedice na stabilnost i povjerenje u euro te
u novu/staru grku valutu, koje bi svakako imale utjecaja na kretanja na svjetskim
tritima. tovie, bio bi to prvi sluaj nakon krize EMS-a da jedna valuta izlazi iz
sustava. Iako postoje suprotstavljeni stavovi oko pitanja treba li Grka ostati ili izai iz
monetarne unije, za monetarne autoritete unutar same zemlje takve su dvojbe suvine,
uzevi u obzir niz prednosti lanstva u zajednici. Meutim, neosporna je injenica kako
Grka u okviru monetarne unije, s nekonkurentnom i neproduktivnijom industrijom ne
moe kvalitetno parirati veini gospodarstava Zapadne Europe, toje jedan od glavnih
razloga visokog deficita platne bilance.
3.1.1. Mogue irenje krize
Iakoje Grka relativno mala zemlja, s udjelom od oko 1 % u eurozonskom BDP- u
njezina dunika kriza (to e se kasnije ispostavit) prijeti irenjem i na ostale zemlje
eurozone. Kandidati su Portugal, panjolska, Italija i Irska. Kad bi se to dogodilo dovelo
bi u pitanje opstanak eura, ali i moda mnogo vie. Grka ima kreditni rejting BB+, dok
Portugal ima A-, a panjolska AA. Udio duga u BDP-u u Grkoj je 117 %, u Portugalu

8
Cf. Nelson, R. M., Belkin, P.,Mix, D. E., Greece's Debt Crisis: Overview, Policy,
Responses, and Implications, Congressional research service,Washington D.C., 2010
9
Ibid, str. 7.
Grafikon 2. Proraunski deficit Grke od 1970. do 2010. godine.

10

77%, a u panjolskoj 53%. Udio deficita u BDP-u u Portugalu je 9,3%, dok je u Grkoj
13,6%. Naravno, obje su zemlje premaile granicu od 3 % koju im postavljaju mastrihtski
kriteriji.
Da bi se sauvala stabilnost eura, ali i njegova opstojnost, ministri financija eurozone
dogovorili su osnivanje stabilizacijskog fonda - European Financial Stability Facility
(EFF) u iznosu od 720 milijardi eura. Od toga dvije treine osigurale bi lanice
eurozone, ajednu treinu bi osigurao MMF. Naravno da nije bilo jednostavno podijeliti
teret meu zemljama lanicama, pa je rasprava ministara financija o raspodjeli tereta
pomoi trajala dugo. No zavrena je i sporazum je postignut.
3.1.2. Program pomoi Grkoj
Da bi se pomoglo Grkoj, dogovoren je program pomoi od 110 milijardi eura uz
kamatnjak od oko 5 %, daleko povoljniji nego bi Grka mogla postii na finacijskom
tritu. Tako se Grkoj nastoji smanjiti teret kamata. Meutim, da bi se osigurao povrat
tih sredstava, bilo je potrebno Grkoj nametnuti odreene uvjete. Nakon toga je nastao
problem: kako jednoj jednakopravnoj lanici druge lanice mogu diktirati mjere fiskalne
politike i politike dohodaka? Izlazje bio da se u pomo pozove MMF, koji kao to je ope
poznata stvar, za svoje sudjelovanje uvijek postavlja odreene uvjete koji su vec odavno
dobro definirani i standardizirani. Naime, to je odmah otvorilo pitanje: znai li pozivanje
MMF-a u pomo nesposobnost eurozone da sama rijeava svoje probleme? Zar to ne bi
bila pljuska ugledu najelitnijeg kluba zemalja EU? Izmeu dva zla izabrano je manje.
Pozvan je MMF da u zajmu od 110 milijardi eura sudjeluje s 30 milijardi eura svojih
sredstava.
MMF je ponudu prihvatio i odmah postavio svoje standardne uvjete, koje je Grka
morala prihvatiti, to je i uinila. Prvi uvjet je uravnoteivanje domae proizvodnje i
potronje, to se postie poveavanjem proizvodnje ili smanjivanjem domae potronje.
Uvijek je bolje poveati proizvodnju, nego smanjiti potronju, jer smanjivanje potronje
uvjetuje smanjivanje neijih steenih prava, to moe uvjetovati politike i socijalne
probleme. Meutim, poto je poveanje proizvodnje dugoroni proces, kratkorono
uravnoteenje proizvodnje i potronje vri se smanjivanjem domae potronje. Budui da
je osobna potronja funkcija raspoloivog dohotka, raspoloivi se dohodak smanjuje
poveavanjem poreza ili smanjivanjem transfera (mirovina) ili nihovom kombinacijom.
Uravnoteenje budeta ili fiskalna konsolidacijajedanje od vanih uvjeta kojim se Grka
obavezala da do 2014 smanji primarni budetski deficit od 13,6 % na 2,7 % BDP-a.
Smanjivanje budetskog deficita vri se smanjivanjem budetne potronje i transfera
stanovnitvu ili poveanjem poreza. Samnjivanje budetnih rashoda vri se uglavnom
smanjivanjem broja zaposlenih i njihovih plata u javnom sektoru i mirovina. Grka se
obvezala da do 2013 smanji broj zaposlenih u javnom sektoru za 100 000. Poveavanje
budetskih prihoda vri se poveavanjem poreza, prije svega poreza na dohodak i dodanu
vrijednost i Grka je sve ove mjere prihvatila. Da bi se smanjio deficit vanjskotrgovinske
bilance i bilance plaanja, Grka mora smanjiti jedinine trokove rada, a to znai
smanjiti plate i poveati produktivnost.
Sve ove mjere mogu imati pozitivne rezultate u dugom roku, ali u kratkom roku
fiskalna konsolidacija znai i smanjivanje domae potranje. Ako se ona ne kompenzira
poveanjem inozemne potranje za domaim proizvodima, poveanjem izvoza, onda to
moe smanjiti potranju za domaim proizvodima, a preko nje i proizvodnju i
zaposlenost. A smanjivanje proizvodnje i zaposlenosti moe uzrokovati i smanjivanje
poreznih prihoda, pa se moe dogoditi da se prihodna strana budeta ne povea onoliko
koliko se oekivalo. Zato vrijeme recesije nije dobro za provoenje programa fiskalne
11

konsolidacije
10
.
3.1.3. Izgledi za uspjeh programa pomoi Grkoj
Ako se ne uklone uzroci krize, velika je vjerojatnost da e se ona ponoviti. Kakva je
vjerojatnost da se uzroci krize u Grkoj ponove i uz veliku pomo EU, pitanje je? Meu
ekonomistima je bilo puno rasprave o izgledima za uspjeh ovog programa pomoi
Grkoj. Mnogi istiu velike potekoe s kojima e se Grka suoiti na ekonomskom,
politikom i socijalnom planu.
Grka treba hitno smanjiti svoj deficit za oko 12% BDP-a. Da bi to postigla vidjeli
smo da treba smanjiti broj zaposlenih za oko 100 000 te plae i mirovine.
Osim politikih problema, to moe smanjiti izglede i za oporavak grkoga gospodarstva.
Produbljivanje recesije smanjit e porezne prihode i poveati socijalne transfere, to bitno
oteava fiskalnu konsolidaciju.
Ako Grka ne bude ispunjavala uvjete MMF-a, on moe suspendirati cijeli program.
To e natjerati drave eurozone da poveaju svoje izdatkeza pomo Grkoj ili e je pustiti
da ode u steaj, odsn ogluhu, kako se to ljepe kae
11
. S obzirom na raspoloenje biraa,
posebno u Njemakoj, malo je vjerojatno da bi drave ile u jo vee izdatke za pomo
grkoj. Osim toga, takvo to je protivno lanku 125 Europskog ugovora, kojim se izriito
zabranjuje da se nekoj lanici daju garancije.
Ostaje dakle da Grka ipak ide u steaj (default). U tom sluaju vjerovnici e morati
smanjiti svoja potraivanja. Kamate na Grke obveznice e rasti, a Grka je lanica
eurozone koja ima zajedniku valutu, zajedniku monetarnu politiku i jedinstvene
kamatne stope. Zato M. Feldstein s Harvarda kae da e Grka ipak morati uz pom o
MMF-a restruktuirati postojei dug, Plaajui dospjele obveznice novima manje
nominalne vrijednosti ili da e dobiti smanjenje kamatnjaka za svoje zajmove.
Stoga je BDP u Grkoj nakon uvoenja stand by aranmana smanjen, a nezaposlenost
je porasla sa 7% na 12, 6 %. Smanjivanje BDP-a smanjuje poreznu osnovicu, a uz
nepromjenjene kamatne stope i iznos poreza. To smanjuje i budetne prihode. Na taj
nain restriktivna ekonomska politika, uvedena na temelju stand-by aranmana, kojom se
eljelo postii izvjesnije otplaivanje dospjelih dugova, moe poveati potekoe u toj
otplati.
Tako Grka, kao i svaka zaduena zemlja, upada u zamku visoke zaduenosti. Zbog
toga to visoki udio duga u BDP-u znai veliki kreditni rizik, ali i rizik suverenosti za
investitore. Strani kapital ne dolazi, osim pekulativnog, koji dolazi uz vrlo visoku cijenu
(jer je i rizik velik). Domaa tednja nije dovoljna za urednu otplatu dospjelih obaveza i
zato nema investicija ni razvoja. Nezaposlenost se poveava. Raspoloivi dohodak se
smanjuje, agregatna potranja se smanjuje, pa se smanjuje i domai proizvod. Smanjuje
se porezna osnovica, pa se smanjuju i porezni prihodi. A to uz iste budetne rashode (iako
se oni poveavaju zbog poveanih naknada za nezaposlene), utjee na poveavanje
budetskog deficita, to jo vie poveava zaduenost. Dakle rezultat sasvim suprotan
onome koji se eli postii.

10
Babi, M., Kriza eura, struni lanak, Zagreb 2010, p.258.
dostupno na: < http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanakjezik=101489>[02.02.2012.]
11
Ibidem., p. 260.
12

3.1.4. Smanjenje duga
Zemlje vjerovnici Grke trebale bi odustati od potraivanja dijela dugova te zemlje,
poruio je u razgovoru za austrijski tisak Jean-Claude Juncker, elnik eurogrupe ministara
financija eurozone
12
. Dok Grka nastavlja pregovore s bankama i osiguravateljima s
ciljem postizanja dogovora o golemom otpisu duga kako bi izbjegla bankrot, Juncker je u
razgovoru za beki dnevnik Der Standard izjavio da bi se drave trebale zapitati je li
moda potrebna i dravna pomo.
Luksemburki premijer je ustvrdio da ciljano smanjenje grkog duga na 120 posto
bruto domaeg proizvoda (BDP), razine koju prieljkuju u Meunarodnom monetarnom
fondu (MMF) i postavljaju kao uvjet za isplatu daljnje trane pomoi, ne moe biti u
potpunosti ostvarivo ako bi od dijela potraivanja odustali samo vjerovnici u privatnom
sektoru.
Trei krug pregovora Atene i privatnih vjerovnika ima za cilj dogovor o
dobrovoljnoj zamjeni obveznica, ime bi se dug posrnule lanice eurozone smanjio za
100 milijardi eura, s ukupno 350 milijardi eura. Sporazum o sudjelovanju privatnog
sektora, trenutno na razmatranju, predvia da oni u najmanju ruku prepolove svoja
potraivanja prema Grkoj u odnosu na 200 milijardi eura duga koji je trenutno u
njihovim rukama. Prijanji krug razgovora zapeo je oko iznosa kamate koja bi se plaala
na preostali dug. Europska sredinja banka (ECB), koja dri oko 45

12
http://www.poslovni-savjetnik.com/svijet/juncker-smatra-da-bi-grckoj-trebalo-otpisati-dio-duga- inace-joj
-nema-spasa
13
Ibidem., p.261
13

milijardi eura vrijedne grke obveznice, dosad je zanemarivala pozive kojima se i na
nju apeliralo da preuzme dio gubitaka temeljem otpisa dijela potraivanja.
Meutim, najnovije informacije govore da nakon to je uspjela srezati potronju za
dodatnih 325 milijuna eura, odobrenje dugo oekivani paket toj zemlji i ona e do 20-og
marta dobiti pomo od 130 milijardi eura. Tako e Grka po drugi put izbjei bankrot.
Potaknute tim vijestima burze su osnaile, a euro ojaao.
3.2. IRSKA
3.2.1. Nastanak irske krize
U novembru 2010. pojavila se kriza likvidnosti i u Irskoj. Ministri financija eurozone
sastali su se zajedno s Europskom komisijom, ECB-eom i MMF-om radi pronalaenja
najboljeg naina pomoi Irskoj da spasi svoje banke od propadanja. Prinos na irske
desetogodinje obveznice dosegnuo je skoro 9%, dakle 6,5 postotaka vie od njemakih
obveznica istog roka dospijea, koje se inae uzimaju kao referentna veliina. To je
predstavljalo opasnosta da se nepovjerenje proiri i na obveznice ostalih zemalja
eurozone, prije svega Portugala i panjolske.
Vlade eurozone opet su intervenirale na isti nain kao u sluaju Grke, s iznosom od
85 milijardi eura iz ESM-a 28. novembra 2010. Kamate na ovaj irski paket bio je znatno
iznad onoga na sredstva odobrena Grkoj, i iznosio je 5,8 %. Namjera je bila upozoriti
ostale zemlje da e se paket pomoi ubudue odobravati uz stroije uvjete.
Zanimljivo je takoer da su vlade velikih europskih zemalja molile Irsku da zatrai
meunarodnu pomo za spas svojih banaka, to je udno, jer se za pomo obraa zemlja u
nevolji. Razlogjejednostavan. Najveu izloenost u irskim bankama imaju banke Velike
Britanije, Francuske, i Njemake. I u cjelokupnoj zaduenosti zemalja PIIGS-a (
Portugal, Irska, Italija, Grka i panjolska) od preko 2 trilijuna ( 2000 milijardi) dolara,
izloenost njemakih, britanskih, francuskih, panjolskih i nizozemskih banaka bila je
oko 1,5 trilijuna dolara. Konsolidirana potraivanja francuskih banaka od banaka i vlada
PIIGS-zemalja iznosila su 16% BDP-a Francuske, a njemakih 15%. To je najvjerojatniji
razlog zato su te zemlje uvjeravale Irsku da zatrai pomo
13
. Ta je izloenost bila
uglavnom na tritu derivata, dakle na pekulacijskom tritu financijskih izvedenica.
Njemaka vlada je kao i u sluaju greke krize traila da i inozemne banke koje su
kreditirale irske banke snose dio tereta za sanacije, ali i openito da u svakom buduem
sluaju krize u bilo kojoj zemlji i kreditori snose dio tereta restrukturiranja duga, prije
svega smanjivanjem svoga potraivanja. Takav program optereivanja banaka koje su se
pekulativnim akcijama jako izloile u spekulativnim transakcijama s bankama i vladama
(ponekad je u trgovini dravnim obveznicama poluga iznosila 40:1) mogao bi se temeljiti
na planu slinom Bradyevu planu iz kraja osamdesetih, kad je komercijalnim bankama
ponueno da smanje glavnicu potraivanja od prezaduenih zemalja za oko 40%, pa da
potraivanja zamijene novim obveznicama koje bi garantirale meunarodne financijske
organizacije MMF, Svjetska banka i druge. Meutim, veliki udio izloenosti njemakih i
francuskih banaka u BDP-ima tih zemalja oteava prebacivanje rizika na banke
vjerovnike kako bi se teret restrukturiranja ravnomjernije rasporedio na dunika i na
vjerovnike. Zato
Njemaka predlae novi europski zakon o bankrotu suverenih dunika, kojim bi se teret
restrukturiranja duga ravnomjernije rasporedio, pa bi teret istog snosili ne samo porezni
obveznici zemlje dunika nego i vjerovnici koji su u utrci za profitom esto zanemarivali
veliki rizik.
Za razliku od Grke, ije su tekoe proizile prije svega iz nekonkurentnosti
14
Ibidem., p. 262.
14

njezinih proizvoda na europskom tritu, irske potekoe rezultat su prije svega
nesolventnosti njezinih banaka. I irska privreda je u dubokoj krizi. Bruto nacionalni
proizvod BNP ( koji je za irsku bolji pokazatelj od ukupnog dohotka zbog relativno
velikog udjela bilance tekuih transfera i dohodaka u tekuoj bilanci plaanja) opadao je
ve devet kvartala za redom. Nezaposlenost je porasla od 4% na 14%. Deficit u budetu
12% BDP-a, ali bi zbog potrebnih injekcija kapitala bankarski sustav od oko 50 milijardi
eura (od ega samo na Anglo Irish Bank otpada dvije treine toga iznosa) mogao
dosegnuti oko 32% BDP-a. Irske banke su takoer jako izloene spekulacijama na tritu
nekretnina i kad je balon nekretnina i hipoteka puknuo, banke su postale ne samo
nelikvidne nego i nesolventne. Strani depozitari su poeli povlaiti svoje depozite, iako je
irska vlada ve 2008. garantirala sve depozite u svojim bankama. Irska vlada raspolae
rezervama izdvojenim za sanaciju banaka od oko 20 milijardi eura. Osim toga irske banke
imaju mogunost zaduivanja kod ECB-a kao i banke drugih zemalja eurozone.
3.2.2. Irski put od Keltskog tigra do financijske krize
Zanimljivo je pratiti kako je Irska dola u ovu situaciju. U kasnim osamdesetim
godinama prolog stoljea irska privreda bila je u vrlo tekom stanju. Javni dug iznosio je
oko 120% BDP-a. Porezne stope bile su vrlo visoke, to je utjecalo na relativnu
nekonkurentnost irskih proizvoda na europskom tritu. Kamatne stope bile su visoke, pa
su investicije bile male. Zato je i stopa rasta bila niska. Treina stanovnitva (oko 1
milijun) ivjelaje ispod granice siromatva.
Iz ovog tekog stanja irska privreda se u devedesetim godinama prometnula u
keltskog tigra radikalnom promjenom ekonomske politike.
14
Prvo je zapoela fiskalna
konsolidacija smanjivanjemjavnih rashoda u kojoj su se radnici i poslodavci sporazumjeli
o trogodinjem ograniavanju plata. Smanjivanje javnih rashoda omoguilo je
smanjivanje poreznih stopa i stopa inflacije pa je tako Irska postala atraktivna za
inozemne investicije. Posebno mjesto u privlaenju stranih investicija zauzimalo je i
smanjivanje poreza na dobit poduzea na svega 12,5 % ime je irska postala
najprivlanija zemlja za strane investicije u Europi. Strane investicije bile su usmjeravane
u nove investicije, u proizvodni sektor. Nezaposlenost je opadala i mnogi Irci koji su bili
emigrirali poeli su da se vraaju, tako da je dolo do uvoza radne snage iz ostalih
europskih zemalja. Npr. u Irskoj je u 2006 radilo oko 250 000 Poljaka. Raspoloivi
dohodak i potronja su vrlo brzo rasli, pa je tako od najsiromanijih zemalja osamdesetih
godina Irska postalajedna od najbogatijih.
Meutim, ovaj zdravi ekonomski rast prekinut prekinut je poetkom novog tisuljea
kad je motor rast postala stanogradnja. Broj zaposlenih u graevinarstvu dosegnuo je
2007. godine 272 000, to je od 20% radne snage. Visoki rast raspoloivog dohotka
potaknut visokim stopama rasta BDP-a u prethodnom razdoblju stvorio je optimistina
oekivanja. To je potaknulo rast potronje trajnih
15
Ibidem., p. 262.
14

potronih dobara. Potranja za stanovima je rasla, ali su rasle i njihove cijene. Banke
su se kao i u SAD-u uputale u sve vee pekulacije sa drugorazrednim hipotekama.
Strane banke posuivale su novac irskim bankama i meubankarski zajmovi su se
poveali. Kamatne stope su se smanjivala i tako se do tada zdravi irski ekonomski rast
prometnuo u spekulacijski. Zarade u financijskom sektoru su rasle, plae su rasle, ali se
zaboravljalo da raste i rizik. Deficit se poveao, zaduenost je rasla. Smanjivao se irski
izvoz zbog opadanja njegove konkurentnosti. Rasli su deficiti u bilanci plaanja.
Povjerenje u sustav je opadalo.
No, kad je balon cijena hipotaka prsnuo, mnoge su banke postale nelikvidne. Zato se
smanjilo kreditiranje realnog sektora, smanjila se nezaposlenost, smanjivali su se
raspoloivi dohotci, a opadao je BDP. Smanjili su se budetni prihodi i rastao budetni
deficit, koji je poetkom 2011. dosegnuo udio od 32% u BDP-u. Irska je vlada bitno
poveala mogui budetni deficit i garancijom svih depozita u irskim bankama u
septembru 2008. Garantirala je ne samo sve depozite nego i obveznice. Garantiranje
depozita bilo je opravdano zbog uvanja od problema likvidnosti banaka, zbog toga to se
depoziti mogu brzo podii iz banaka, ali obveznice ne. Na taj je nain na teret irskih
poreznih obveznika palo jo oko 80 milijardi eura obveznica koje su imali strani
investitori, uglavnom banke. Na taj se nain smanjila mogunost da banke koje su bile
nesolventne (ak i Anglo Irish Bank iji su gubici, kao to smo ranije spomenuli, bili
dvostruko vei od kapitala) odu u steaj. To je povealo mogunost porasta budetnog
deficita i smanjenje povjerenja u irske dravne obveznice, to je za posljedicu imalo
opadanje njihove cijene i poveanje prinosa na te obveznice pa je s tim i zaduivanje
postalo skuplje. Zbog opadanja BDP-a opali su i porezni prihodi: od 47 milijardi eura u
2007.na 33 milijarde u 2009. Budetski deficit se sve vie poveavao. Financijska kriza
uzrokovala je fiskalnu krizu.
3.2.3. Fiskalna konsolidacija
I Irska je kao i ostale zemlje eurozone poduzela fiskalnu konsolidaciju. Meutim, u
stanju recesije provoenje fiskalne konsolidacije moe imati vrlo nepovoljne posljedice.
Ona znai restriktivnu fiskalnu politiku, a to u recesiji znai dalje opadanje BDP-a i
opadanje poreznih prihoda. Iz svega toga rezultat moe biti poveavanje budetskog
deficita i javnog duga, to je suprotno od cilja fiskalne konsolidacije. Tako je i Irska upala
u zamku visoke zaduenosti. Osim toga, porast plata u doba ekonomskog booma
15
,
naroito rasta temeljenog na spekulacijama, znaioje relativno opadanje konkurentnosti
irskih proizvoda na stranom tritu, pa se smanjivala proizvodnja i zbog smanjivanja neto
izvoza. To je jo vie doprinijelo smanjivanju poreznih prihoda. Budui da je lanica
eirozone, Irska nije mogla devalvacijom svoje valute postii porast konkurentnosti svojih
proizvoda i preostalo joj je da to postigne smanjivanjem plata ili poveanjem
produktivnosti, dakle deflacijom domaih cijena, to se inae u teoriji zove interna
devalvacija
3.3. UZROCI PANJOLSKE KRIZE
Problemi panjolske takoer imaju duu povijest, s obzirom da je zemlja, osobito
nakon uvoenja eura, imala znatno niu konkurentnost gospodarstva u odnosu na zemlje
utemeljiteljice Europske unije, pa je i stalno prisutni deficit tekueg rauna platne bilance
razumljiv. Na grafikonu 3. prikazano je kretanje deficita tekueg rauna platne bilance
panjolske u posljednjih deset godina.
16

Grafikon 3. Deficit tekueg rauna platne bilance panjolske u milijardama eura

U uvjetima zajednike valute i odricanja od vlastite monetarne politike, jedna od
mogunosti poveanja konkurentnosti gospodarstva vidi se u rezanju plaa i trokova
kako bi se poboljala produktivnost, dok bi to s druge strane uzrokovalo niz drugih
negativnih tendencija, ukljuujui i deflacijske. Nadalje, dodatni je problem panjolske
prevladavajui udio ne trgovinskog sektora koji je zatien od meunarodne konkurencije,
poput stambene izgradnje, uslunog sektora i sl. Zbog toga je uruavanje graevinskog
sektora posebno zabrinjavajue jer je znaaj ovog sektora poivao na temeljima domae
potranje, koja je takoer znaajno uzdrmana ekonomskom krizom. Graevinski je sektor
u panjolskoj neposredno prije poetka krize obuhvaao 16% BDP-a, dok je u njemu bilo
zaposleno 12% ukupnog broja radnika. Zbog toga se, nakon to je kriza dovela do njegove
propasti, postavlja pitanje o mogunostima oporavka gospodarstva, a koje ne bi vodilo
dodatnom zaduivanju zemlje. Dakle, rast ekonomske snage panjolske znaajnim je
dijelom u rukama inozemnih kreditora, ije je vienje financijskog kredibiliteta ove
junoeuropske drave u najmanju ruku upitno.
panjolska nema zabrinjavajue visok vanjski dug u odnosu na BDP, s obzirom da je
2009. godine iznosio oko 50% BDP-a. Meutim, problem panjolske je u ubrzanom
poveavanju duga te procjene govore kako e ve ove godine iznositi 67%
BDP-a.
13
Takoer, panjolska ima i najvii kombinirani proraunski i deficit platne
bilance od svih ranije spomenutih zemalja (osim Islanda). Ukoliko se uzme u obzir kako
je ovo gospodarstvo etiri puta vee od grkog, kao i injenica daje samo Lani je na
naplatu stiglo 225 milijardi eura duga - to je vie od cjelokupnoga grkoga drutvenoga
brutoproizvoda, od kojih je 45% prema stranim investitorima, onda ne treba uditi
opasnost koju pad investitorskog povjerenja moe izazvati za panjolsku ekonomiju.
14 15

S druge strane, ono to razlikuje panjolsku od drugih drava pogoenih krizom, dobra je
kapitaliziranost domaih banaka koja osigurava stabilnost bankarskog sektora. Razlog
tome vrlo su konzervativni zakoni i propisi, pogotovo u svezi stope obveznog dranja

13
Kordi, G., Grgi, D.: op. cit., p 211., prema: Wolverson, R., The risk of Greek Contagion,
Council on foreign relations, 2010., dopstupno na http://www.relooney.info/SI_FAO-
siaZCrisis_66.pdf, [01.02.2012.]
14
Ibidem, p. 212.
15
Loc. cit., prema: Kenedy, S., Keene, T, R., Roubini pessimistic on euro area, calls Spain at risk, Bloomberg,
2010.,
dostupno na www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=aVW11LBGT.08&pos=
5, [01.02.2012.]

Izvor: Bank of Spain, 2011.
17

kapitala. Na taj su nain domae banke bile u poziciji ne samo uspjeno prebroditi krizu,
nego i sudjelovati u kupovini udjela u krizom pogoenim bankama drugih zemalja.
Meutim, ostali financijski pokazatelji ne govore pretjerano u prilog domaoj ekonomiji,
pogotovo nakon to je kriza pogodila najvei segment gospodarstva, graevinarstvo, i
doprinijela rastu nezaposlenosti na rekordnih 23% toje dvostruko vie od prosjeka
Europske unije.
Kenedy, S. i Keene, T. R. (2010.) citiraju Nuriela Roubinija koji je upravo
panjolsku oznaio kao najveu prijetnju budunosti monetarne unije. Rast
proraunskog deficita u panjolskoj i Irskoj, kao i nemogunost Grke da smanji isti,
osnovni je razlog navedenog stava
I S
.
3.4. UGROENI REJTINZI
Sniavanje rejtinga dolo je upravo u trenutku kada Grka, kolijevka sadanje
europske krize, oajno treba podrku. Pregovori izmeu Grke i skupine vjerovnika oko
restrukturiranja duga jo nemaju rezultata. Ukoliko se dogovor ne postigne, Grka e
trebati milijarde eura dodatne pomoi.
Agencija Moody's upozorila je da su zbog dunike krize ugroeni kreditni rejtinzi
svih lanica eurozone pa i onih koji trenutno imaju savreni rejting - zemalja poput
Njemake i Francuske. U opasnosti su i rejtinzi europskih drava koje nisu lanice
eurozone. Nakon to je u prolom mjesecu smanjenjem kreditnog rejtinga Maarska
degradirana na status 'smea' ('junk'), a Belgija pala s AA+ na AA, agencija Moody's
upozorila je da su zbog dunike krize ugroeni kreditni rejtinzi svima. "Stalna eskalacija
kreditne i dunike krize u eurozoni prijeti rejtingu svih europskih drava", navodi
agencija u priopenju.
U upozorenju kojeje odaslano iz Londona navodi se da su ugroeni i rejtinzi zemalja
poput Njemake, Francuske, Austrije i Nizozemska, koje imaju savreni AAA rejting. Taj
rejting trenutno ima est lanica eurozone. U kratkom roku se ispostavilo da su zaista
ugroeni, pa su kreditni rejtinzi znieni skoro svim zemljama Unije. I to ovim
redoslijedom: Agencija za financijsko ocjenjivanje Standard & Poor's snizila je kreditne
rejtinge devet zemalja eurozone koje su suoene s tekom dunikom krizom:
Francuskoj, Austriji, Sloveniji, Slovakoj, Malti, Italiji, panjolskoj, Portugalu i Cipru.
Nakon toga bonitetna agencija Fitch snizila je kreditni rejting Belgiji, panjolskoj
Sloveniji, Italiji i Cipru, to je izazvalo vrlo burne reakcije u tim zemljama, ali i u
Bruxellesu. Slovenija i panjolska s AA- degradirani su na A, Italija je s A+ sruena na
A-, a Cipar je s BBB doao na BBB-, samo razinu iznad "smea"
16
. Fitch je u objanjenju,
kako javlja AP, naveo da su drave kojima je srezan rejting suoene s financijskim i
ekonomskim potekoama, koje su uzrokovane dunikom krizom eurozone.
Procijenjeno je da je zbog toga porastao rizik od nemogunosti vraanja kredita. Ovaj
potez Fitcha nije neoekivan, s obzirom da je kreditna agencija ve ranije najavila da radi
novu procjenu rejtinga zemalja eurozone. No, ipak se radi o novom velikom oku za
europsku ekonomiju i to samo dva tjedna nakon to je S&P smanjio rejtinge devet
zemalja eurozone. Ukoliko europski lideri uskoro ne pronau nain da zauzdaju duniku
krizu, strahuje se da bi jo neke zemlje uskoro mogle krenuti stazom koju su utabale
Grka, Irska i Portugal, koje su odsjeene od financijskih trita i zajmove moraju uzimati
od MMF-a i ostalih lanica eurozone. Posebno bi problematian za Europu bio kolaps

16
Manager.ba / Hina ., 14. sijeanj 2012., dostupno na : http://www.manager.ba/clanak/?i=6887>
[03.02.2012.]
18

talijanskog gospodarstva, za ije spaavanje bi bila potrebna ogromna koliina novca.
Kojeg Europa trenutno nema.
Sniavanje kreditnog rejtinga Francuske, drugog gospodarstva eurozone po veliini,
uinit e rjeavanje krize teim i potencijalno skupljim. Smanjenje rejtinga takoer govori
i o tome daje zabrinutost zbog zemalja na periferiji eurozone prela u njezino sredite.
Sniavanje francuskog rejtinga nije povijesno. Dubina krize eura je to to je ovdje
povijesno', kazao je Dominique Barbet, ekonomist u BNP Paribas, pie Wall Street
Journal. Sniavanjem rejtinga Francuskoj, najavljivali su analitiari, moglo bi doi i do
snienja rejtinga Europskom stabilizacijskom fondu (EFSF), jerje Francuskajedna od
glavnih oslonaca tog fonda.
Meutim, europski dunosnici okrivljuju tri amerike agencije za odreivanje
kreditnog rejtinga da ga namjerno rue europskim zemljama kako bi dodatno produbile
krizu i odvratile investitore od ulaganja u europske zemlje. Agencije su takoer optuene
da zastupaju iskljuivo amerike financijske interese, da nisu neovisne u svome poslu kao
to to tvrde. Europski povjerenik za gospodarstvo i financije Olli Rehn tri je amerike
agencije (Standard&Poor, Fitch i Moodys) optuio da ganjaju vlastite interese, djeluju u
interesu amerikog financijskog kapitalizma i ne uzimaju u obzir vrlo otre i ozbiljne
mjere za izlazak iz krize koje su poduzele gotovo sve lanice EU.
Iz agencije S&P svoju odluku objanjavaju procjenom da inicijative koje se
poduzimaju irom eurozone posljednjih tjedana nee biti dovoljne da se ulove u kotac s
problemima. Kau kako je plan o kojem trenutno raspravljaju elnici eurozone, da se
ogranii budue zaduivanje vlada, zapravo zasnovan na pogrenoj "dijagnozi" uzroka
krize. U S&P's-u smatraju kako uzrok krize ima manje veze s prekomjernim
zaduivanjem drava, a vie s trgovinskim deficitima i gubitku konkurentnosti drava s
geografskog ruba eurozone, poput Italije i panjolske.
Upravo je nedostatak reformi i neodlunost europskih elnika jedan od razloga koje
Fitch navodi kao osnovu za smanjenje rejtinga.
"Kriza u eurozoni ne moe se rijeiti sve dok se ne potakne iri gospodarski oporavak.
Evidentno je da su potrebne reforme upravljanja eurozonom, inae nee biti mogue
osigurati ekonomsku i financijsku stabilnost", poruuje Fitch, te kao jednu od mjera
kojeje potrebno uvesti preporuuje vru fiskalnu integraciju.
4. NJEMAKA I FRANCUSKA IZNAD SVIH
Njemaka i Francuska do sada se nisu mogle sloiti kako da rekapitaliziraju
europske banke kojima je potrebno izmeu 100 i 200 milijardi eura ime bi se izbjeglajo
nova duboka kriza.
Nakon snanog pritiska iz cijelog svijeta na Europsku uniju da se stabilizira situacija
u eurozoni, koja prijeti da cijeli svijet uvue u jo jednu duboku krizu, njemaka
kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy objavili su kako e
predloiti "vane promjene" u nainu na koji funkcionira eurozona. Njih su se dvoje
sastali u Berlinu kako bi kao voe dvije najjae lanice eurozone pokuali dogovoriti
rjeenje. Cilj promjena koje e predloiti jest blia i jaa meusobna ekonomska i
financijska suradnja izmeu zemalja lanica eurozone. Obje su zemlje odlune da "uine
sve to je nuno" kako bi se rekapitalizirale europske banke, kazala je Anglea Merkel.
Meutim, elnicima zemalja eurozone stiglo je pregrt kritika.
'Njemaka ponovno u ratu s Europom - njena politika ima za cilj podinjavanje drugih
naroda i prekrajanje granica!', pie britanski Times, zbog Merkeliinog stava prema
euroobveznicama. Ona se, pak, dosjetila naina za spaavanje eura, zbog kojega npr.
Hrvatska nee ui u Uniju s kakvom je pregovarala. Europska unija preuredit e se, a sve
zemlje lanice imat e zajedniku fiskalnu politiku! Ovaj, gotovo nezamisliv scenarij,
dogovorili su elnici triju najmonijih zemalja EU, Njemake, Francuske i Italije, na
19

hitnom sastanku kojije u odran u Strasbourgu.
Pritisnuti kolapsom eurozone, Angela Merkel, Nicolas Sarkozy i Mario Monti
pronali su rjeenje koje bi moglo smiriti krizu u razjedinjenoj eurozoni. Cilj je da se
zemlje lanice EU moraju politiki priblie i da se stvori zajednika fiskalna Unija.
"Njemaka trai da lanice EU budu puno odgovornije prema proraunskom deficitu.
Proraunski prijestupnici trebali bi biti automatski kanjeni", kazao je Monti. A o kolikim
je sukobima i razliitostima unutar EU rije, najbolje svjedoi napad na njemaku
politiku uglednog britanskog lista The Times. "Iako je tvrdila da e poduzeti sve radnje da
spasi euro, Merkel tvrdoglavo odbija poduzeti odgovarajue mjere za njegov spas.
Naime, joje pozvala i europske institucije da ne poduzimaju akciju", pie Times.
Londonski dnevnik optuuje njemaku kancelarku Angelu Merkel da je povela
ekonomski rat protiv eurozonejer ne eli ni uti za uvoenje euroobveznica.
4.1. BRITANCI NUDE RJEENJE KRIZE U TRI KORAKA
Prvi korak britanskog rjeenja je da Europska sredinja banka kupi dravne
obveznice, to bi vratilo financijsku stabilnost na tritima. Drugi korak je vratiti
dugoronu solventnost izdavanjem novih obveznica, za koje e zajedniki jamiti cijela
eurozona - euroobveznice. Zadnji, trei korak bio bi da se pobolja koordinacija
ekonomskih politika u svim zemljama eurozone, to bi dovelo do ponovnog
gospodarskog rasta, a dugovi u prezaduenim zemljama tad bi se lako mogli
restrukturirati. To bi osiguralo da se sadanj a kriza ne ponovi.
"Blokiranjem prvih dvaju koraka, Njemaka tvrdi da nee uspjeti ni trei".
Naime, dok su Britanci itali estoke napade na Njemaku, kancelarka Merkel jo
jednom je istaknula da ne eli ni uti za zajednike euroobveznice i upozorila da one nisu
nita drugo nego "udruivanje duga". A klimava financijska trita, ionako potresena
dunikim krizama u Grkoj, Italiji, panjolskoj, Portugalu, Irskoj... dodatno je uzdrmao
i ok iz Njemake. Naime, investitori su u srijedu pokazali gdje su granice i najveeg
europskog gospodarstva. Prvi put od izbijanja dunike krize u eurozoni, Njemaka na
drabi obveznica s dospijeem od deset godina nije uspjela izdati sve vrijednosne papire.
Od ponuenih est milijardi eura obveznica, prodano ih je samo za 3,89 milijardi eura,
dakle vie od jedne treine njemakih obveznica nije pronalo novoga vlasnika.
Uasno slaba prodaja njemakih obveznica i strah od utjecaja dunike krize na
Njemaku i drugo najvee europsko gospodarstvo, ono francusko, gurnulo je euro u
najniu razinu.
4.2. NJEMAKA NE ELI MANJU EUROZONU?
Njemaka vlada ne zauzima se za manju eurozonu i njezine politike fokusirane su na
njezinu stabilizaciju kao cjeline, rekao je glasnogovornik njemake kancelarke Angele
Merkel. Priopenje glasnogovornika Steffena Seiberta odgovor je na izvjee Reutersa u
kojem se navodi da su neki njemaki i francuski dunosnici razgovarali o daljnjemjaanju
gospodarske integracije, ali s manjom skupinom zemalja.
"Njemaka vlada definitivno nema takve planove. Naprotiv, nae politike imaju za cilj
stabilizaciju eurozone u njezinoj cijelosti i suoavanje sa sri problema", poruio je
Seibert. Po pisanju Reutersa, njemaki i francuski dunosnici razmatraju planove o
radikalnom preustroju Europske unije koji bi ukljuivao uspostavu integriranije i
potencijalno manje eurozone.
20

"Francuska i Njemaka vode intenzivne konzultacije o tom pitanju zadnjih mjeseci
na svim razinama"
17
, rekao je vii dunosnik EU-a Bruxellesu, koji je elio ostati
neimenovan. "Moramo biti vrlo oprezni, ali istina je da moramo sastaviti popis onih koji
ne ele biti dio kluba i onih koji to jednostavno ne mogu", dodao je dunosnik.
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy tuje zamisao iznio u govoru studentima u
Strasbourgu, poruivi da je Europa u dvije brzine jedini model za budunost. Dunosnici
u Parizu, Berlinu i Bruxellesu, po Reutersu, idu i korak dalje i razmatraju mogunost
izlaskajedne ili vie zemalja iz eurozone dok bi se preostalajezgra vre gospodarski
integrirala, to bi ukljuilo podruje porezne i fiskalne politike.
Ti razgovori jo nisu uli u operativnu ili tehniku fazu, napomenuo je europski
dunosnik, dokje izvor iz francuske vlade rekao da takav projekt nije u pripremi.
Njemaka kancelarka Merkel ponovila je poziv da se promijene europski ugovori,
poruivi daje situacija toliko neugodna daje potreban brz "proboj". "Svijet ne eka
Europu", reklaje Merkel.
Ona takoer ocjenjuje da e bez sumnje 2012. biti jo tea od 2011., posebno u eurozoni.
Vjeruje da e na kraju Europa ipak prevladati teku gospodarsku krizu i iz nje izai jaa
nego to je bila. Ne ba optimistine prognoze njemaka kancelarka iznijela je u svom
govoru u kojem je rekla da Njemakoj ide dobro, ali da e 2012. bez sumnje za cijelu
eurozonu biti tea od 2011. "U Njemakoj imamo dobar razlog za optimizam", reklaje
Merkel, istiui daje njemako gospodarstvo manje izgubilo na kompetitivnosti od drugih
europskih zemalja, iako je nezaposlenost u zemlji najvia u posljednjih dvadeset godina.
Za razliku od nekih ekonomista, Merkel smatra da 2012. ipak nee biti toliko loa za
njenu zemlju. Ocjenjuje da e rast njemakog gospodarstva u 2012. iznositi izmeu 0,5 i
jedan posto, to je znatno manje od tri posto koliko je iznosio u 2011. Brojni ekonomisti
prognozirali su da e Njemaka u nadolazeoj godini ui u recesiju. Njemaka kancelarka
kae da Europa odrasta kroz postojeu krizu, te da e, iako je put njezina prevladavanja
bio dug i pun prepreka, na kraju iz krize izai jaa nego toje ula.
Od 34 europska ekonomista, u povratak recesije u 2012. vjeruje ih vie od 90 posto,
a pojedini ispitani smatraju kako eurozona nee postojati u sadanjem 17- lanom
sastavu, ve da e se smanjiti za 40 posto.
Vodei ekonomisti vjeruju kako e se sljedee godine u Europu vratiti recesija, prenosi
BBC. Ekonomski rast u Europi znatno je usporen zbog dunike krize u eurozoni te
injenice da su vlade morale obuzdati javnu potronju, toje potkopalo povjerenje u
globalna financijska trita. Politiari su pokuali rijeiti krizu, no to jo uvijek nije dalo
prave rezultate. Iako su politiari pokuali suzbiti krizu raznim novim ugovorima koji
produbljuju veze izmeu EU lanica, financijska trita tek treba uvjeriti da su poduzete
mjere dovoljne. Sto se due razvlai dunika kriza toje vjerojatnije da e Europu
zahvatiti drugi val recesije.
4.3. JOSEPH STIGLITZ - Rezovi u eurozoni su problem, a ne rjeenje
Politika mjera tednje od kojih eurozona ne eli odustati u 2012. godini e, prema
miljenju brojnih ekonomista, dovesti do nove recesije. Na ovaj problem ve mjesecima
upozoravaju vodei svjetski ekonomisti, poput Josepha Stiglitza, koji je uvjeren da efovi
eurozone uope ne shvaaju problem s kojim su suoeni. Stiglitzov stav da mjere tednje
onemoguavaju rast europskog gospodarstva u zadnje vrijeme poele su propagirati i
kreditne agencije, kao i MMF. Joseph Stiglitz, ameriki nobelovac i vodei zagovornik
kejnzijanske gospodarske politike, veliki je protivnik politike rezova koju provodi

17
Dostupno na: http://www.business.hr/ekonomija/njemacka-ne-zeli-manju-eurozonu, [03.02.2012.]
21

Europska unija. "Mjere tednje kao rjeenje su jednostavno pogrene"
18
, ponovio je
Stiglitz u intervjuu za Bloomberg stav koji odavno zagovara. Europska dunika kriza,
smatra Stiglitz, ne moe se rijeiti "stezanjem remena". Upravo suprotno. Stiglitz, Paul
Krugman i drugi istaknuti kejnzijanci tvrde da gospodarsku ekspanziju moe potaknuti
samo poveanje dravne potronje. Deficite, smatra Stiglitz, treba staviti u drugi plan sve
dok BDP ne pone osjetnije rasti, odnosno dok nezaposlenost ne doe barem do
pretkrizne razine.
"Na ovaj nain ne moe se vratiti povjerenje trita, efekt e biti suprotan od onoga to
Europa eli postii. Smjer u kojem eurozona ideje, naalost, pogrean"
19
, kae ovaj
profesor ekonomije na prestinom sveuilitu Columbia. U svom najnovijem obraanju
Stiglitz je bio posebno otar: "Europske vlade su, uvoenjem fiskalne discipline, potpisale
pakt o zajednikom samoubojstvu koji e izazvati kolaps njihovih gospodarstava"
20
.
Stiglitz se ovom fatalistikom izjavom referirao na najave europskih lidera o
uvoenju novih pravila o fiskalnoj disciplini. Upravo je takvo ponaanje, smatra Stiglitz,
dotjeralo Grku, Irsku i Portugal na rub bankrota i prisililo ih da zatrae pomo od
MMF-a i bogatijih lanica EU. Stiglitz je uvjeren da na tome nee stati i da Europi prijete
novi potresi.
"Pred europskim zemljama je vrlo teka godina. Zbivanja u eurozoni imat e utjecaj i
na ostatak svijeta, posebno na SAD. Europske zemlje moraju potaknuti gospodarski rast.
Ukoliko to ne uini, posljedice e biti vrlo ozbiljne. ini mi se da lideri eurozone ne
shvaaju to moraju uiniti", kae Stiglitz.
4.4. MMF - Lagarde protiv tednje
Direktorica MMF-a Christine Lagarde na Svjetskom gospodarskom forumu koji se
odrava u Davosu, upozorila je da bi neprimjereno i preotro rezanje potroenje i tednja
pod svaku cijenu u brojnim zemljama moglia ugroziti anse za poveanje gospodarskog
rasta. "Neke zemlje moraju hitno i u potpunosti provoditi mjere za financijsku
konsolidaciju, dok neke druge imaju prostora da istrae i razmisle o tome koje bi im mjere
njima najvie odgovarale. Svaka ih zemlja treba prilagoditi svojim potrebama i
mogunostima"
21
, kazala je Lagarde. S njome se sloio i ameriki ministar financija
Timothy Geithner koji je kazao da bi preotre mjere tednje mogle dovesti do novog
ciklusa recesije, to se mora sprijeiti pod svaku cijenu.
5. KRIZA EURA
Uvoenje eura bilo je kruna europske integracije. Doekano je i provedeno s velikim
oduevljenjem i oekivanjima. Uvoenjem eura monetarna politika postala je zajednika
za sve zemlje lanice, meutim niti jedna zemlja nije htjela odrei se svoje fiskalne
politike. U upravljanju privredom svake zemlje fiskalna i monetarna politika moraju se
dobro usklaivati i kad je monetarna politika jedinstvena, a fiskalna posebna, mogue je
da se pojave neusklaenosti. Da bi se izbjegle mogunosti veeg nesklada izmeu ove
dvije politike, nastojala se postii harmonizacija fiskalnih politika pojedinih zemalja
22
.

18
P.V., Index.hr., dostupno na: < http://www.index.hr/vijesti/clanak/stiglitz-europa-je-potpisala-pakt-
o-zajednickom-samoubojstvu/594156.aspx>[04.02.2012.]
19
Loc.cit.
20
Loc.cit.
21
Agencija Vlm|Danas.hr., dostupno na : < http://danas.net.hr/novac/page/2012/01/28/0322006.html>
[04.02.2012.]
22
Babi, M.: op. cit., p.267.
22

Mastrihtskim sporazumom su se sve zemlja obavezale da im tekui budetni deficiti nee
prelaziti 3% BDP-a, a ukupnijavni dug 60% BDP-a.
Meutim, razliite privredne strukture i nepotpuna mobilnost radne snage unutar EU- a
rezultirale su divergencijama fiskalnih politika pojedinih zemalja umjesto
kovergencijom. Zemlje s niom produktivnou rada ( s viim jednininim trokovima)
imale su deficite u svojim bilancama plaanja i zato se poveavao njihov vanjski dug
kojim su financirali te deficite. Tako su se deficitarne zemlje zaduivale u nepovoljnim
uvjetima, uz vii kamatnjak, toje dovelo do opasnosti bijega od eura.
Kako smatraju neki analitiari, ukoliko bi euro propao, bankarski krediti bi se
zamrznuli, trita dionica najvjerojatnije bi se sruila, a pojedine europske ekonomije
praktiki "nestale". Zemlje eurozone, prema nekim analitiarima, suoile bi se s
privremenim padom ekonomije do ak 50 posto - s pravim financijskim 'tsunamijem'
23
.
Njihovi ekonomski problemi proirili bi se prema zapadu i istoku, a ameriki i azijski
krediti bili bi 'zarobljeni' u kreditnom zamrzavanju dok bi njihov izvoz u Europu u
cijelosti propao.
Neki analitiari, poput profesora Slavka Kulia s Ekonomskog instituta u Zagrebu,
smatraju da e doi do devalvacije eura. Gostujui u dnevniku 3 HTV-a on je istaknuo da
euro nije prava valuta jer iza njega ne stoji niti jedna drava. Kae kako samo 0,4 posto
novca koji je trenutano u opticaju u svijetu ima pokrie u zlatu i kako e sigurno doi do
inflacije kroz devalvaciju eura. Kuli zakljuuje da smo se izgubili u potronji, a
zaboravili na proizvodnju. To se mora promijeniti, kae, jer takav svijet ne moe opstati.
Mnogi ipak dre daje euro jednostavno prevelik projekt da bi propao.
Dok Nijemci i Francuzi zagovaraju osnivanje "mini eurokluba" u kojem bi bili oni
najbogatiji, elnik vijea europskih ministara financija Jean-Claude Juncker otklonio je
svako rjeenje dunike krize koje bi podijelilo Europsku uniju. No, Nijemci i Francuzi su
uporni, navodno se ve tiskaju njemake marke. To kod Engleza dovodi do straha, pa ve
razrauju sve mogue scenarije u sluaju raspada eurozone i moguih nemira diljem
Europe.
Kao da postoje dvije Europe. Jedna je optimistina, a druga pesimistina, kao da nema
sredine ili se ona nedovoljno uje. Zadnjih dana ekonomski analitiari uvjeravaju nas da
bi bilo mnogo vie tete da euro propadne nego da mu se pomogne, a ima i glasova da
euro samo to nije propao. Kao daje katastrofa jedino to nam je preostalo. Graani su ve
toliko isprepadani raznim najavama propasti eura da se trzaju i na najmanji spomen,
barem je tako kod nas. Ima i trezvenijih glasova, koji tvrde da nee doi do propasti eura,
no tu mogunost ipak ne treba potpuno odbaciti.
Smatra se da e eurozona opstati s puno stroim pravilima za lanice. S druge strane
postoji vie optimistikih glasova, jedan je od njih Jeremy Rufkin, savjetnik Europske
komisije ve deset godina. On nudi sasvim drugaiju sliku Europe. Prva je industrijska
revolucija zapoela pronalaskom parnog stroja, a druga otkriem nafte kao energije.
Treu industrijsku revoluciju potaknut e nove energije iz obnovljivih izvora.
Budunost je Europske unije neupitna, neovisno o utjecaju globalne krize na svijet
zato jer je EU dosanjana vizija koja moe ponuditi odriv razvitak, no ne samo to,
zajedniki suivot mnogih naroda i drava bez meusobnih ratova i velikih kriza.
EU je idealno pozicionirana da bude novi lider, jer e i ostali kontinenti stvarati
vlastitu uniju: azijska, afrika i latinoamerika unija tek idu u tom smjeru. Povezivanje u
uniju svjetski je trend, kae Rifkin, to smo, dodue, znali ve tridesetak godina, no tek se
sad pokazuje koliko je to ekonomski nuno. On se izmeu ostalog zauzima za stvaranje

23
Agencija Vlm|Danas.hr., dostupno na :< http://danas.net.hr/svijet/page/2011/! l/29/0032006.html>
[04.02.2012.]
23

pametnih mrea, smart grid i generaciju tree industrijske revolucije koja e stvarati
vlastitu obnovljivu energiju. Milijarde ljudi stvarat e vlastitu energiju i dijeliti je diljem
Europe i svijeta, to e pridonijeti dobrobiti svih, tvrdi pomalo utopistiki Rifkin. Kako se
vidi, ove dvije Europe o kojima se danas i te kako govori nisu iste. Ili moda jesu na
drugaiji nain, dok se eurozona uruava zbog dugovanja pojedinih zemalja, nova
europska perspektiva nudi nam buduu Europu. Postavlja se pitanje kojoj Europi
vjerovati, jer se to i nas sve vie tie, iako ponekad izgleda da smo daleko od takvih
pitanja.
Evo nekoliko stvari koje bi vlade morale uiniti ako bi dolo do naputanja eura:
1) Pripremiti se na masovno podizanje novca
Graani bi zbog krize i poljuljane stabilnosti eura mogli poeti povlaiti novac iz banaka,
pa bi one trebale ograniiti novane iznose koji se mogu podii.
2) Pokuati ograniiti odljev kapitala
Vlade se moraju pripremiti i na eventualne dokapitalizacije i sanacije europskih banaka
koje bi mogle biti ugroene propadanjem eura.
3) Prilagoditi se novoj nacionalnoj valuti
Nestabilna financijska situacija i potonue u novu recesiju mogli bi dovesti do
odljeva kapitala, to bi vlade morale pokuati privremeno kontrolirati.
4) Prilagoditi iznose kredita i zaduenja
Nestane li euro kao zajednika valuta, potrebnoje prilagoditi zakone prema kojima e se
napraviti nov izraun plaa u novoj/staroj nacionalnoj valuti.
5) Izraditi plan pomoi europskim bankama
Zbog nove financijske krize vlade bi mogle izgubiti sposobnost posuivanja novca paje
potrebno dobro prilagoditi dravne proraune novoj situaciji.
6) Uravnoteiti dravne proraune
Vanoje i ponovno izraunati iznose zaduenja i kredita kako bi se oni to bolje
prilagodili novoj valuti i kako graani ne bi bili oteeni konverzijom.
7) Postaviti nove fiskalne i monetarne okvire
Kako bi vratile poljuljano povjerenje europskih graana i kredibilitet, vlade moraju
postaviti nove fiskalne i monetarne okvire.
8) Pripremiti nove papirnate novanice i kovanice
Napusti li se euro, drave moraju biti spremne na tiskanje i distribuciju novog, vlastitog
novca, odnosno na vraanje starim nacionalnim valutama.
9) "Priviknuti' strojeve na nove valute
Nita manje vano nije ni reprogramiranje raunala i bankomata zbog primjene nove
valute.
5.1. IZLAZAK IZ EUROZONE
Kako je vrijeme odmicalo, tako se poelo uviati da uvoenje eura u cijelosti nije
ispunilo oekivanja koja je predviala teorija optimalnog valutnog podruja. To se
24

odnosilo prije svega na sporost procesa konvergencija ekonomskih, prije svega fiskalnih
politika pojedinih zemalja.
Kriza Grke i Irske 2010. Pokazala je da se konvergencija fiskalnih politika ne
ostvaruje. Iz tog se razloga ne ostvaruje ni konvergencija zarada na obveznifce iste
ronosti razliitih zemalja. Ovoje posebno vano naglasiti, je upravo uvoenje eura i
ostvarivanje zajednikog valutnog podruja trebalo rezultirati konvergencijom, ako ne i
potpunim izjednaavanjem prinosa na istovrsne obveznice razliitih zemalja. Naravno,
dogodilo se suprotno. Prinosi na istovrsne obveznice razliitih zemalja poele su sve vie
divergirati i odmah se poelo postavljati pitanje: treba li se i proces inegriranja obrnuti i
jeli potrebno poeti razmiljati o izlasku pojedinih zemalja iz eurozone? Da bi se
odgovorilo na to pitanje, potrebno je detaljno analizirati mogue koristi i trokove izlaska
pojedinih zemalja iz eurozone. Tek na temelju dobre analize svih direktnih i indirektnih
koristi i trokova moe se donijeti odluka.
Glavni razlog naputanja eura, a to znai i najvea mogua korist, ponovna je
uspostava monetarnog suvereniteta kojeg se zemlja bila odrekla ulaskom u eurozonu.
Postavlja se pitanje kolike su koristi ponovnog uspostavljanja monetarnog suvereniteta, a
koliki su trokovi naputanja zajednike valute. Odgovor je razliit za ekonomskijake i
ekonomski slabe zemlje.
5.2. KEYNESOVA DILEMA
Zanimljivo je podsjetiti na jednu Keynesovu teoretsku postavku o izlasku iz krize
tridesetih godina 20. stoljea. Toje dilema izmeu deflacije i devalvacije. Da bi se
poveala prozvodnja i zaposlenost treba poveati agregatnu potranju. U krizi se teko
mogu poveavati domae komponente domae potranje: osobna potronja zbog
smanjenja raspoloivog dohotka, privatne investicije zbog nedovoljnog koritenja
postojeih kapaciteta, a u situaciji velikog budetskog deficita i javnog duga ne moe se
poveavati ni opa potronja. Ostaje da se poveava inozemna potranja za domaim
proizvodima, dakle neto izvoz. Zemlja moe poveati inzemnu potranju za svojim
proizvodima ili deflacijom, dakle smanjivanjem unutarnjih cijena (smanjivanjem plata ili
poveanjem produktivnosti rada), ili deflacijom svoje valute. To se navodi kao dilema
koju je Keynes nazvao devaluation versus deflation, dakle devalvacija ili deflacija.
24

Ova Keynesova dilema moe se lijepo ilustrirati na razlikama u pristupu rjeavanja krize
u Irskoj i Islandu.
U anglosaksonskoj literaturi cesto se duhovito istie daje razlika izmeu Irske i
Islanda vrlo mala, i svodi se samo na jedno slovo (Ireland vs. Iceland). injenica je da su
ubje zemlje bile u financijskoj ekonomskoj krizi 2008. Meutim, razlike u pristupu
rjeavanju krize bile su velike. Island je u rjeavanuju svojih problema izazvanih
nelikvidnou svojih banaka devalvirao svoju krunu ( dakle izvrio eksternu devalvaciju)
za vie od 60% Irska kao lanica eurozone to nije mogla uiniti, pa je svoj program
stabilizacije temeljila na internoj devalvaciji, dakle na restriktivnim mjerama fiskalne
politike, kojom su plate bitno smanjene To je uzrokovalo spiralu defflacije dugova i
rezultat toga je da je BDP u Islandu poeo rasti, dokje u Irskoj nastavio padati.
U rjeavanju Keynesove dileme treba voditi rauna o kratkoronim i dugoronim
efektima ekonomske politike Poveanje produktivnosti teko je postii u kratkom roku,
jer je to dugoroniji proces.. Zato je deflacija cijena mogua samo smanjivanjem plata. A
smanjivanje plata politiki nije lako postii. Ipak Irska je uspjela smanjiti jedinine

24
Confer.: J.M. Keynes: Izabrana djela - uredio M. Babi, Matica hrvatska i Privredni vjesnik,
Zagreb, 1994, str 49-53
25

trokove rada za oko 6% smanjivanjem nominalnih plaa. Uz to i uz jake strane zdravoga
privrednog razvoja koji je irska imala do 2002, prije svega dobru radnu snagu i dobru
privrednu strukturu, i uz ustrajanje vlade da sauva poraznu konkurentnost najniim
porezom na dobit poduzea, industrijska proizvodnjaje porasla za 11,5 % od treeg
kvartala 2009. Do treeg kvartala 2010. U tomeje najvea razlika izmeu Irske i Grke.
Ipak, i u Irskoj kao i u Grkoj i dalje se oekivao pad ivotnog standarda radi fiskalne
konsolidacije, to se ispostavilo tanim. Fiskalna konsolidacija, da se budetski deficit i
javni dug svedu u okvire odreene mastrihtskim ugovorom, potrajat e due vrijeme.
Stoga e trebati vremena da se povrati povjerenje u njihove obveznice i izbjegne
kontaminacija nepovjerenjem i u obveznice drugih zemalja eurozone.
5.3. KORIST IZ KRIZE U EUROPI
Smatra se da bi zemlje poput Kine ili Brazila mogle imati korist od krize u Europi.
Brazil raspolae sa 352 milijarde dolara novanih rezervi, a Kina 3.200 milijardi dolara
rezervi te bi tim novcem mogle ne samo kupovati obveznice Europskog fonda za
stabilizaciju, nego i pruati pomo neizravno preko MMF-a. To bi znailo poboljanje
odnosa izmeu tih zemalja i EU-a, kako gospodarskih tako i politikih. Brazilu je to bitno
jer je Europa njen vaan trgovinski partner. Smatra se da je prethodnih nekoliko godina
20% izvoza iz Brazila ilo u Europu. Takoer, Europa je vodei trgovinski partner Kine,
dokj e Kina drugo najvee trite EU-a. Vrijednost izvoza poraslaje za 33% u odnosu na
prethodnu godinu.
5.4. IZLAZAK IZ KRIZE: PRVI KORAK PREMA 2020.
Odluno i obilno su iskoriteni svi instrumenti za djelovanje protiv krize. Fiskalna je
politika, tamo gdje je to bilo mogue, imala ekspanzivnu i anticikliku ulogu; kamate su
sniene na povijesni minimum, a financijskom je sektoru osigurana likvidnost na dotad
neviene naine. Vlade su pruile snanu podrku bankama, garancijama,
rekapitalizacijom ili ienjem bilance sredstava umanjene vrijednosti; ostalim
sektorima gospodarstva pomo je pruena iz privremenog, i izvanrednog, okvira dravne
pomoi. Sve su ove aktivnosti bile, i jo uvijek jesu, opravdane, ali ne mogu ostati
zauvijek. Ne moemo zauvijek odravati visoke javne dugove.
Ispunjenje ciljeva strategije Europa 2020. mora biti utemeljeno na vjerodostojnoj
izlaznoj strategiji u smislu proraunske i monetarne politike s jedne strane te izravne
podrke koju vlade daju gospodarskim sektorima, prvenstveno financijskom sektoru, s
druge strane. Vrlo je vaan redoslijed ovih nekoliko izlaza. Pojaana suradnja
gospodarskih politika, naroito u euro zoni, trebala bi osigurati uspjean globalni izlazak.
26

ZAKLJUAK
Aktualna globalna kriza gurnula je u prvi plan niz strukturalnih problema u
gospodarstvima pojedinih zemalja koji su tijekom prethodnog razdoblja bili potiskivani
zbog povoljnih okolnosti koje su vladale na meunarodnom financijskom tritu.
Ova se tvrdnja odnosi i na gospodarsku poziciju zemalja eurozone, pri emu je
vidljiva razlika izmeu velikih i konkurentnijih lanica, te manjih i siromanijih drava
koje su smjetene na junom dijelu kontinenta, poput Grke, panjolske i Portugala. U
ovom radu teite je posebno usmjereno prema Grkoj, panjolskoj i Irskoj ija je
trenutna makroekonomska pozicija zabrinjavajua i vodeim zemljama Europske Unije i
njihovim nastojanjima za spas ijaanje iste.
Kako se ulazak u ekonomske i monetarne integracije u (analiziranim) post-
centralnoplanskim dravama esto i nekritiki smatra ultimativnim ciljem, posebno s
aspekta ulaska u eurozonu, zanimljivo je analizirati posljedice financijske krize na
pojedine lanice zajednice koje su se suoile s problemima slabljenja realnog sektora,
nezaposlenosti te, posljedino, otplate dugova. Iako su nesumnjivo profitirale
ukljuivanjem u europske integracije, ipak je potrebno osvrnuti se i na strukturne
probleme njihovih gospodarstava koji su kulminirali nakon poetka krize. Sukladno
tome, postavlja se pitanje koristi od ulaska u monetarnu uniju te potrebe za
(re)definiranjem srednjoronih gospodarskih ciljeva.
Problemi poput velikog javnog sektora, visokogjavnog duga i dravne potronje u
Grkoj ili visokog udjela netrgovinskog sektora u panjolskoj, ovisnog o domaoj
potranji, jo dugo vremena muit e vlade ovih zemalja. Osobito ne treba zaboraviti
ogranienja koritenja vlastite monetarne politike, to trenutnu situaciju ini jo
sloenijom. Pet europskih gospodarstva analizirano u ovom radu naizgled imaju vie
razlika, nego slinosti. Jedne su zemlje drugog reda eurozone, a druge su one koje
imaju apsolutnu mo u upravljanju Unijom. Postojei problemi u strukturi gospodarstava,
dodatno potencirani posljedicama globalne krize, promjenom percepcije investitora te
(naglim) prestankom pritjecanja kapitala, a uz nestabilnu fiskalnu i pasivnu monetarnu
politiku, doveli su ih do ruba bankrota. Analogija krize meu zemljama svakako postoji,
ali u isto vrijeme i otvara prostor raspravama o buduim politikama, kako na nacionalnim
razinama, tako i na razini Europske unij e koja je aktivirala niz novih (pokuaja)
mehanizama zatite od slinih problema u budunosti. lanice Unije mogu lake proi
kroz krizu zahvaljujui pomoi zajednikih institucija, ali ne treba zaboraviti opasnost
koju predstavljaju za stabilnost i odrivost same zajednice.
Kljuan problem dunicke krize u Europskoj uniji kriza je politikog odluivanja,
nedostatak vjerodostojnih politiara, koji mogu uvjeriti svoje graane da imaju jasan plan
oporavka ekonomije, te mogu zadobiti povjerenje inozemnih trista kapitala. Svaki puta
kada neka Vlada EU najavi nove mjere tednje, reakcije trzista kapitala su negativne, s
jedne strane, a s druge strane, izazivaju se socijalni nemiri, sto dodatno naruava kreditni
rejting takve ekonomije. Ali ovog puta, ne zbog nepovoljnih makroekonomskih
indikatora, ve zbog politike nestabilnosti. Na razini Europske unije i monetarne unije,
nedostaju zajednike mjere ekonomski najjaih lanica.
Posebno nema prave koordinacije izmedju Njemake i Francuske, a oteavajue
okolnosti predstavljaju ekonomski problemi Italije i zaseban stav Velike Britanije. Ovdje
moramo rei da Grka i nije toliki problem, jer je njezin udjel u ekonomijama eurozone
malen. Problem su njemake, talijanske i francuske banke koje su izloene rizicima. U
korijenu krize je neodgovorno ponaanje pohlepnih bankara,moralni hazard i bonus -
kultura.
27

LITERATURA
1. Baleti, Z., Kriza i antikrizna politika, Kriza i ekonomska politika: politika i
ekonomija razvoja Hrvatske (ur. D. Radoevi), naklada Jesenski I Turk, Zagreb 2010.
2. Babi, M., Kriza eura, struni lanak, Zagreb 2010, p.258. dostupno na
<http://hrcak. srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_j ezik= 101489>
[02.02.2012.]
3. J.M. Keynes: Izabrana djela - uredio M. Babi, Matica hrvatska i Privredni vjesnik,
Zagreb, 1994, str 49-53
4. Kordi, G., Grgi, D., Analogija krize zemalja s margine eurozone s krizom u bosni
i hercegovini i hrvatskoj, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2010., dostupno na:<
http://hrcak.srce.hr/69713,> [31.01.2012.]
5. Fotopoulos,T., A systemic crisis in Greece, The International Journal of Inclusive
Democracy, Vol.5, No.2, 2009.
6. Kenedy,S., Keene,T.R., Roubini pessimistic on euro area, calls Spain at risk,
Bloomberg, 2010., dostupno na: www.bloomberg.com/apps/news?pid=
newsarchive&sid=aVW11LBGT.08&pos=5, 3. lipnja 2011.
7. Krugman, P., A Model of Balance-of-Payments Crisis, Journal of Money, Credit and
Banking, Vol 11, No. 3 (Aug 1979.).
8. Krznar, I., Valutna kriza: teorija i praksa s primjenom na Hrvatsku, HNB, I - 13,
2004.
9. Nelson,.R.M., Belkin,.P., Mix,D. E., Greece's Debt Crisis:Overview, Policy,
Responses and Implications, Congressional research service,Washington
D.C., 2010.
10. Oxford Economics: Is Greece headed to default?, January 29, 2010., dostupno na
http://www.oxfordeconomics.com/free/pdfs/greece_default(feb 10). pdf, na dan 1. lipnja
2011.
11 .Reinhardt, C., Rogoff, K., This Time Is Different, Princeton University Press 2009;
12. Wolverson, R., The risk of Greek Contagion, Council on foreign
relations, 2010., dostupno na http://www.relooney.info/SI_FAO-Asia/Crisis_66.pdf,
3. lipnja 2011.
Website:
13. Bank of Spain, slubene web stranice, 2011.
14. OECD Economic Outlook 2010.
15. http://www. poslovni-savj etnik. com
16. Manager.ba / Hina ., 14. sijeanj 2012., dostupno na
http://www.manager.ba/clanak/?i=6887> [03.02.2012.]
17. http://www.business.hr/
18. P.V., Index.hr.
19. Agencija Vlm|Danas.hr