SAOBRAAJNI FAKULTET

TRAVNIK





SAOBRAAJNA INFRASTRUKTURA U OKVIRU
SAOBRAAJNE GEOGRAFIJE
SEMINARSKI RAD






Predmet: Saobraajna geografija


Student:
Mentor: Prof. dr. sc. Teo Risti
Mr. Azra Zaimovi dip.ing.




Travnik, 2013.

SADRAJ
1. UVOD................................................................................................................................... 1.
2. SAOBRAAJAN INFRASTRUKTURA........................................................................ 2.
2.1. Ceste....................................................................................................................... 2.
2.2. eljeznike pruge................................................................................................... 3.
2.3. Aerodromi.............................................................................................................. 4.
2.4. Luke........................................................................................................................ 4.
3. PLANIRANJE I PROJEKTOVANJE CESTE............................................................ 5.
4. PROJEKTIRANJE POJEDINIH ELEMENATA CESTE POMOU RAUNARA..6.
4.1. Geodetske i ostale podloge..................................................................................... 6.
4.2. Numerika obrada podataka................................................................................... 8.
5. ELEMENTI I KRITERIJI ZA PROJEKTOVANJE CESTE...................................... 9.
5.1. Ravniansti i breuljkasti teren............................................................................ 10.
5.2. Brdoviti i planinski teren...................................................................................... 11.
6. ZAKLJUAK................................................................................................................... 12.
7. POPIS LITERATURE..................................................................................................... 13.
8. POPIS SLIKA I TABELA............................................................................................... 14.










1. UVOD
Saobraajna geografija je grana ekonomske geografije koja prouava zakonitosti razvoja i
razmetaja saobraajne mree i reim njene eksploatacije u zavisnosti od uticaja prirodno-
geografskih i drutveno-geografskih faktora. Samim tim sto je grana ekonomske geografije,
podrazumjeva elemente saobraaja, a to su: saobraajna infrastruktura (pruge, putevi,
aerodromi, kanali, luke); saobraajna sredstva (eljeznike kompozicije, kamioni, brodovi,
avioni itd.); radna snaga (zaposleni u saobraaju); obim i struktura predmeta prevoza (robe,
putnika).
Od navedenih elemenata svaki je jednako vaan u saobraajnoj geografiji, ali koz ovaj
seminarski rad obradit emo saobraajnu infrastrukturu, te njenu izgradnju u razliitim
geografskim podrujima. Putevi su jedan od temeljnih elemenata saobraaja meu narodima
ve od prvih poetaka civilizacije. Putevi su se razvijali od pjeakih staza preko
neuvrenih zemljenih puteva do savremenih puteva, a njihov razvoj bio je vrlo polagan sve
do pojave motornih vozila















1

2. SAOBRAAJNA INFRASTRUKTURA
Saobraaj ili promet predstavlja prijevoz ljudi, stvari i informacija. Saobraaj sainjavaju
infrastruktura (ceste, eljeznika pruga, aerodromi, luke itd.), vozila (cestovna vozila,
eljeznika vozila, avioni, brodovi itd.) i saobraajna signalizacija (svjetla, znakovi, kontrola
zranog saobraaja).
2.1. Ceste
Ceste su jedan od temeljnih elemenata saobraaja meu narodima ve od prvih poetaka
civilizacije. Prve puteve ovjek je naslijedio od ivotinja, ovjeku je bilo lake slijediti
putanju tih tragova nego da sam sebi kri put. Staze po kojima se ovjek kretao kada je iao u
lov, do vode i dr., najverovatnije predstavljaju najstarije puteve to ih je ovjek napravio. Tek
kasnije, kad je ovjek poeo ureivati, te puteve (ravnanjem terena, pravljenjem mostova
preko potoka i sl.) poinje zapravo i historijski razvoj cesta. Razvoj i napredak drumskog
saobraja znatno je ubrzao pronalazak toka.
1
Najvei napredak graenja puteva u svome
razvoju cestovni saobraaj je dobio za vrijeme Rimske Imperije. Apijski put je jedan od
najstarih i strate ki najvanih puteva koje je sagradila Rimska Republika ostaci puta su
prikazani na slici 1.Vremenom su putevi postajali sve kvalitetniji i omoguivali su bolje
uslove pri vonji. Danas imamo mree puteva u Evropi sa modernim kolosjekom, koji
ispunjavaju sve uslove za to bre, sigurnije, komfornije i ekonominije koritenje prijevoznih
sredstava. Javnom cestom smatra se cesta od opeg znaenja za javni saobraaj koja
zadovoljava sve uslove to ih utvruje Zakon o cestama BiH. Javne ceste se mogu podjeliti
na:
AC - autoceste,
BC brze ceste,
MC - magistralne ceste,
RC - regionalne ceste,
LC - lokalne ceste.

Slika 1. Via Appia (ostaci najstarijeg puta)

1
http://prometniportal.com/index.php/promet-i-komunikacije/drumski-saobracaj
2

Autocesta je javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo za saobraaj motornih
vozila, koja je oznaena propisanim saobraajnim znakom, ima dvije fiziki odvojene
saobraajne trake za saobraaj iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije saobraajne trake i
trakom za prisilno zaustavljanje vozila, bez ukrtanja sa drugim cestama i prugama u istom
nivou. Autoceste slue za povezivanje velikih gradova i znaajnih ekonomskih podruja
drave ili regije.
Brza cesta je javna cesta namjenjena za saobraaj iskljuivo motornih vozila, ima dvije fiziki
odvojene saobraajne trake za saobraaj iz suprotnih smjerova i sve raskrsnice u dva ili vie
nivoa sa poprenim cestama i drugim saobraajnicama (eljeznickim ili tramvajskim
prugama) koja, po pravilu, nema zaustavnih traka i koja je kao takva oznacena propisanim
saobraajnim znakom. Brze ceste omoguavaju brzo odvijanje daljinskog saobraaja izmeu
najvanijih centara drave, entiteta i podrucja.
Magistralne ceste prvog reda namjenjene su povezivanju veih gradova i znaajnih
ekonomskih podruja drave ili entiteta. Svojim saobraajno-tehnikim elementima
omoguavaju brzo odvijanje saobraaja, povezane su sa cestama iste ili vie kategorije.
Magistralne ceste drugog reda namijenjene su za povezivanje regionalnih sredita, kao i za
povezivanje saobraaja na ceste jednake ili vie kategorije.
Regionalne cesteprvog reda namijenjene su za saobraajno povezivanje ekonomskih
podruja drave ili entiteta, znaajnih sredita lokalnih zajednica, kao i za saobraajno
povezivanje sa cestama iste ili vie kategorije, posebno izgraeni prikljuci, ukoliko su
predvieni ine njihov sastavni dio. Regionalne ceste drugog reda namijenjene su za
saobraajno povezivanje sredita lokalnih zajednica u okviru odreenog entiteta, za
povezivanje turistikih (turistike ceste) i graninih podruja znaajnih za dravu, te za
povezivanje graninih prijelaza sa cestama iste ili vie kategorije kada po propisanim
kriterijima kategorizacije ne dostigne viu kategoriju.
Lokalne cestepovezuju naselja u opini sa naseljima iz susjednih opina, ili povezuju vanija
naselja unutar opine, te povezuju saobraaj na druge javne ceste iste ili vie kategorije.

2.2. eljeznike pruge
eljezniku prugu ini jedan ili vie kolosijeka, koji spajaju slubena mjesta, po kojima se
kreu eljeznika vozila. Prema irini kolosijeka pruga moe najee biti:
2

uskog kolosijeka (750 mm, neki dijelovi Indonezije; 1000 mm, dijelovi vicarske; 1067
mm, Juna Afrika, Japan)
normalnog kolosijeka (1435 mm, najee koritena),
irokog kolosijeka (1524 mm, Rusija; 1665 mm, Portugal; 1667 mm, panjolska).
industrijska pruga nestandardnog kolosijeka (ima ih sve manje, obino male brzine, ali
veliki kapacitet tereta), iako postoje i druge irine.


2
http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljezni%C4%8Dka_pruga
3

2.3. Aerodromi
Aerodrom je odreena povrina na kopnu ili moru namijenjena uzlijetanju, slijetanju i
kretanju aviona, a obuhvata zgrade, instalacije i opremu za tu svrhu potrebna ili je prostor
otvoren za javni zrani saobraaj, a ime ju odreena podruja s operativnim povrinama,
objektima, ureajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje,
uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i opremu aviona, putnika, prtljage, robe,
stvari i pote. Visina aerodroma je visina izmjerena na najvioj taki USS aerodroma. Rulna
staza je staza na aerodromu ureena za kretanje aviona po zemlji, namijenjena povezivanju
raznih aerodromskih povrina meusobno. U Bosni i Hercegovini postoje etiri meunarodna
aerodroma: Sarajevo, Banja Luka, Tuzla i Mostar.
Infrastruktura aerodroma se sastoji od:
manevarskih povrina,
prelaznih i bonih pojaseva sigurnosti,
pretpolja i prilaznih pojaseva sigurnosti,
prilaznih (odlaznih) sektora,
mesta za smetaj vazduhoplova,
objekata, ureaj i opreme za rukovoenje letenjem,
mjesta i objekata za specijalne potrebe.

2.4. Luke
Luka je postrojenje za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s
brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putnike i teretne luke. Ako su tereti samo
jedne vrste i slue kao odlazna postaja za promet roba i dobara proizvedenih u oblinjoj
tvornici, rudniku ili naftnoj rafineriji, onda ih nazivamo terminalima. Obino se nalazi na
obali mora, jezera, rijeka ili kanala te ih temeljem tih svojstava dijelimo na morske, rijene ili
jezerske luke.
Teretne luke esto imaju opremu za prekrcaj tereta kao to su dizalice i viliari, iji vlasnici
mogu biti privatne osobe ili javne ustanove. esto se u blizini luke nalaze skladita, prostori
za konzerviranje, hladnjae, cisterne i druge objekte za obradu i skladitenje robe, a zbog
svoje vanosti, i razne graevine podgradnje i nadgradnje bivaju izgraene kraj luka.
3

Za funkcioniranje luke vana je dubina mora ili vode u kanalima ili vezovima, zatita
od vjetra, valova i oluja, kao i pristup kopnenim prijevoznim sredstvima kao to
su eljeznica i cesta. Vee luke imaju i svoje brode za posebne namjene. Zbog svoje vanosti
za svoj gospodarski okoli, a radi ureenosti poslovanja i sprijeavanja svih zlouporaba, i
dravna zakonodavstva (svih upravnih razina) imaju posebne skupine zakona i propisa koje se

3
http://hr.wikipedia.org/wiki/Luka
4

strogo bave lukim stvarima, a i same luke imaju svoje uprave i pravilnike kojima se svi
korisnici lukih usluga se moraju podrediti.
Pristanite je nepotpuno zatiena vodena povrina za prihvat brodova (hidrotehnika
definicija). Ostale funkcije pristanita su sline funkcijama luke.

3. PLANIRANJE I PROJEKTOVANJE CESTE
Projektiranje cesta je vrlo sloen inenjerski zahvat jer se radi o graevini koja na velikoj
povrini (i obimu) ima direktni kontakt sa tlom koje moe imati vrlo raznolika svojstva i to na
relativno uskom pojasu. Uz navedeno, cesta znaajno mijenja okoli u kojeg se smjeta te je u
uvjetima sve manjeg raspoloivog prostora i sa tog aspekta projektiranje cesta sve sloeniji
zadatak.
Odabir najpovoljnije varijante projekta ve dugo nije zadatak samo razliitih profila inenjera
(graevinara, geologa, geomehaniara i drugih) ve i ekonomista te u novije doba sociologa,
ekologa i strunjaka drugih podruja. Mogui kriteriji za odabir najpovoljnijeg rjeenja, s
obzirom na navedeno, su prikazani u tablici 1.
Tabela 1. Mogui kriteriji za odabir najpovoljnijeg rjeenja saobraajnice
Kriterij Podkriterij


Ininjerski / Ekonomski
Trokovi izgradnje
Trokovi odravanja
Trokovi Korisnika
Trokovi zemljita
Razvojni potencijali podruja

Socijalni / Ekoloki / Estetski
Okruenje (stanovnitvo, zemljita...)
Zatita okolia
Potencijalna zagaenja okolia
Vrijednost prostora

Posljednjih desetljea se kroz uporabu raunala nastoji unaprijediti projektantska praksa i kod
projektiranja cesta. Razvijeni raunalni programi za projektiranje cesta omoguavaju uporabu
raunala u pojedinim ili svim segmentima projektiranja: trasiranje, izbor optimalne trase,
detaljno projektiranje horizontalnih i vertikalnih elemenata ceste, oprema ceste, trokovnik
radova te za definiranje elemenata iskolenja i detalja u izvoenju radova ili vizualnom
prikazu projekta. Raunalne programe je mogue koristiti i za interdisciplinarno vrednovanje
projekta to je, u konanici, glavni preduvjet za izbor najpovoljnijeg rjeenja.
4



4
http://bib.irb.hr/datoteka/514064.XI._Zbornik_radova_GFRi_-_Ljuti_Deluka-Tiblja_Babi.pdf
5

4. PROJEKTIRANJE POJEDINIH ELEMENATA CESTE POMOU
RAUNARA
4.1. Geodetske i ostale podloge
Za projektiranje cesta neophodno je poznavanje postojeeg stanja na terenu koje pored
topografskih obuhvata i sve ostale podatke koji mogu utjecati na poloaj trase ceste (prostorni
planovi, katastar, vlasnitvo, zone zatite i dr.). Za koritenje raunala u projektiranju cesta,
podloge moraju biti na prihvatljiv nain prikazani na zaslonu raunala.
Topografske podloge i prostorni planovi - Jednostavniji oblik koritenja postojeih
(kartiranih) podloga svodi se na skeniranje kopija karata sa razliitih medija. Treba uzeti u
obzir da skenirane podloge imaju i neka ogranienja odnosno pogreke koje mogu i ne moraju
biti bitne za projektiranje.
Porijeklo i tanost podloge:
Veina postojeih podloga je produkt runog crtanja i kasnije reprodukcije podloge.
Preciznost prikaza na podlozi se ne moe poveati uveanjem skeniranog detalja podloge ili
koritenjem vee rezolucije. Neaurirana podloga ili podloga koja nije formirana u
koordinatnom sustavu rijetko odgovaraju stvarnom stanju na terenu. (npr. kopije katastarskih i
gruntovnih planova).
Tonost oitanja podloge:
Kako se radi o rasterskoj podlozi ona se mora prilagoditi i tonost s kojom je podloga nastala.
Uobiajeno mjerilo tonosti je sposobnost procjene/oitanja neke duljine na karti i ona iznosi
1/10 milimetra na odgovarajuoj podlozi.
Mjerilo podloge:
Veina podloga ima tzv. koordinatne krieve na rasteru mjerilo/100 m (nije pravilo) s
poznatim koordinatama. Skeniranu podloga koja se koristi kao podloga u CAD aplikaciji
potrebno je dovesti u odgovarajui poloaj, a najjednostavniji nain je odrediti zavrne
dijalgonalne koordinate podloge i istu skalirati.
Usuh podloge:
Svaki medij (papir, paus) podloan je utjecaju vlage i temperature. Zato se kod skeniranih
podloga moe primjetiti da koordinatni krievi nisu pravilno razmaknuti u oba smjera na
karti. Korekcija se postie specijaliziranim rasterskim softwareom koji vri korekciju podloge
prema odabranom broju fiksnih toaka, a preciznost i u ovom sluaju ovisi o procjeni i
oitanju na ekranu.

6

Sve navedeno vrijedi i za koritenje avio i satelitskih snimaka. Ortofoto snimak je podloga
odreenog mjerila koja je ve smjetena u koordinatni sustav. Pri koritenju snimaka potrebno
je znati vrijeme nastanka snimka i uvidom na terenu uoiti eventualne promjene te procijeniti
upotrebljivost snimka.
Digitalne podloge su najee podloge nastale kao rezultat direktne izmjere na terenu (obino
naruene za posebne potrebe). Tonost ovih snimaka je u pravilu vea od tonosti rasterskih
podloga i vea od potreba projektiranja. Koritenje GPS (Global Positioning System) ureaja
uglavnom daje zadovoljavajuu tonost za potrebe cestogradnje. Kod ovakvih snimaka, kod
kojih se koriste suvremeni instrumenti, potrebno je znati da postoji mogunost lokalnog
pomaka cijelog snimka (zbog tonosti stajalita) a relativni odnosi unutar podruja jednog
sminka imaju veu teinu tonosti. Digitalne podloge mogu biti i rezultat rune ili automatske
vektorizacije skeniranih podloga. Tonost ovakvih podloga nikada nije vea od originalne
podloge.
Slojnice se esto smatraju vrlo tonim mjestima odreene visine na karti. Potrebno je znati da
su one produkt raspodjele visinske razlike izmeu dvije snimljene toke i nastavno
prezentacije krivulje od strane crtaa ili raunalne aplikacije. Ovisno o vrsti primjenjene
aplikacije i raunalno prezentirani slojni planovi mogu se razlikovati.
Pri koritenju raunala u projektiranju cesta usvajamo pravilo da jedna raunalna jedinica
odgovara 1 m u naravi jer su tako prezentirane i podloge u koordinatnom sustavu.

Podaci o profilima terena (uzduni ili popreni) mogu se prikupiti na vie naina :
oitavanjem sa podloge
direktnim snimanjem na terenu
nastalim kao rezultat prorauna iz modela terena
Neovisno o porijeklu podataka oni tvore bazu podataka o postojeem stanju. Osnovni princip
arhiviranja podataka je zapis ureenih parova podataka (udaljenost, apsolutna visina) gdje se
os profila (ili poetak trase za uzduni profil) smatra osi koordinatnog sustava. Napredniji
zapis podataka ima i podatke o "atributima" odnosno ifriranoj karakteristici toke terena koja
opisuje pripadnost odreenoj kategoriji vrste podloge (asfalt, beton, instalacija, ograda,...).
Datoteke najee koriste ASCII (American Standard Code for Information Interchange)
format zapisa koji je prikladan za preoblikovanje prema potrebama razliitih aplikacija.
5


Modeli terena su osnova za raunalno projektiranje cesta. Koriste se razne aplikacije za
kreiranje modela terena, a kao baze podataka razlikujemo tokaste, linijske i kombinirane
baze podataka.

5
http://bib.irb.hr/datoteka/514064.XI._Zbornik_radova_GFRi_-_Ljuti_Deluka-Tiblja_Babi.pdf
7

Pored podataka o poloaju i visini toaka baze podataka imaju i mogunost definiranja
"atributa". Koriste se razliiti postupci za formiranje baze podataka: od vektoriziranih podloga
(uglavnom slojnice i konture znaajnijih objekata) preko ekstrahiranih podataka iz 3D
snimaka terena do baza podataka izraenih posebno za namjenu modeliranja terena. Ove baze
podataka koriste se za formiranje modela terena postupkom triangulacije kojim se kreira
prostorna trokutna mrea. Ista se koristi kao osnova za sve daljnje podatke o terenu. Tanost
modela terena uglavnom smatramo neupitnom iako joj je potrebno posvetiti posebnu panju a
aplikacije za modeliranje terena potrebno je detaljno prouiti prije koritenja. Gruba kontrola
kreiranog modela terena je 3D vizualizacija ili izrada nacrta pomou slojnog plana koji moe
pokazati neprikladno modelirane cjeline ( uglavnom u rubnim podrujima modela)

4.2. Numerika obrada podataka
Numerika obrada podataka u cestogradnji prvenstveno se odnosi na proraun horizontalnih
elemenata osi ceste. Koriste se algoritmi analitike geometrije (klotoida kao nespecifina
krivulja podrana je u malom broju grafikih aplikacija). Matematiko definiranje osi ceste je
dugotrajan iterativni grafoanalitiki postupak kojim definiramo poloaj osi ceste u prostoru.
Koritenje raunala i odgovarajue aplikacije danas je uobiajen postupak u trasiranju. Prema
proizvoljno postavljenim osnovnim elementima trase (pravci i krunice) raunalo proraunava
i usklauje ostale elemente trase a rezultate prorauna istovremeno prikazuje na grafikom
zaslonu raunala. Matematiki definirana os ceste arhivira se kao niz elemenata povezanih
stacionaom te se koristi za sve daljnje proraune i numeriku obradu.
Rezultati prorauna ocjenjuju se kroz: usklaenost elemenata trase, zadovoljenje zadanih
prostornih uvjeta, provjeru zadovoljavanja vozno-dinamikih zahtjeva i vizualizacijom trase
na podlozi.
Visinsko definiranje osi ceste je jednostavniji postupak manjeg obima za koji koristimo ranije
opisani profil terena. I ovdje moemo koristiti numerike metode ili grafoanalitike
mogunosti pojedinih aplikacija. Ponekad se visinski elementi ceste arhiviraju zajedno s
horizintalnim elemntima.
Definiranje planuma ceste odnosi se na irine i nagibe kolnika te bankine i nagibe pokosa.
Ovaj korak u projektiranju cesta je najzahtijevniji jer je potrebno predvidjeti i ispravno
osmisliti niz detalja koji se javljaju du ceste. Neki algoritmi nude gotove obrasce koji
olakavaju definiranje elemenata planuma ceste.
6

Mogui primjer za ilustraciju jest definiranje elementa irine kolnika:
- irina kolnika je konstantna na djelu trase u pravcu, a u krivini i prijelaznici koje su preteni
dio trase potrebno je predvidjeti proirenje kolnika. Ako se koriste ponueni algoritmi mora

6
http://bib.irb.hr/datoteka/514064.XI._Zbornik_radova_GFRi_-_Ljuti_Deluka-Tiblja_Babi.pdf
8

biti poznato pravilo po kojem se vri proirenje kolnika u krivini kao i raspodjela du
prijelazne krivine. Ova pravila nisu toliko znaajna kod izrade idejnih rjeenja, za projekte na
razini glavnog i izvedbenog projekta moraju postojati usvojena pravila (norme?standardi?
definirana tehnikom regulativom odnosno ista moraju biti ponuena algoritmom. Neki
algoritmi su zatvoreni za ovakve KAKVE? promjene, a neki imaju razvijen sustav
programiranja pravila. Napredne aplikacije za projektiranje cesta iz gore navedenih podataka
kreiraju prostorni model ceste kao plohu planuma ceste te zatim prema nagibima pokosa
kreiraju trup ceste kao niz proraunatih volumena iskopa i nasipa. Jednom definirani model
ceste se vrlo brzo moe numeriki obraditi prikazom pokazatelja uspjenosti projektiranog
segmenta.
Najvea prednost koritenja raunala nastupa upravo u trenutku kada je formiran prostorni
model ceste smjeten na modelu terena. Projektiranje je iterativni postupak a raunalo daje
mogunost gotovo trenutne izmjene uvjetnih elemenata do eljenih vrijednosti usporeujui
efekte izmjene na konaan rezultat uz stalno vizualno i numeriko praenje. Koliine radova -
uobiajeni postupak prorauna koliina radova je pomou poprenih profila ceste i tabele
masa. Koritenjem prostornog modela ceste poprene profile moemo kreirati na, po volji
odabranim, pozicijama poveavajui tonost- preciznost prorauna poveanjem broja profila.
Napredne aplikacije za proraun koliina radova ne koriste poprene profile ve koliine
iskazuju proraunom volumena iz prostornog modela terena. Postupak izrauna volumena na
temelju prostornog modela terena je toniji od metode pomou poprenih profila ali je
neprikladan za vizualni prikaz rasporeda masa du trase ceste.

5. ELEMENTI I KRITERIJI ZA PROJEKTOVANJE CESTE
Prema vrsti terena na kojem se projektuju javne ceste/putevi usvajaju se sljedei stepeni
ogranienja:
- ravniasti bez ogranienja (BO);
- breuljkasti neznatno ogranienje (NO);
- brdoviti znatno ogranienje (ZO);
- planinsko veliko ogranienje (VO).
Na osnovu kategorije ceste/puta i stepena ogranienja odreuje se projektna brzina i
dozvoljeni uzduni nagib nivelete. Maksimalni poduni nagib puta odreuju se na osnovu
razliitih uslova:
1. Na putevima za intenzivan saobraaj odreuje se na osnovu uravnoteenja trokova
graenja i trokova eksploatacije.
2. Na putevima za mali saobraaj i putevima za posebnu namjenu na osnovu performansi
mjerodavnog vozila.
9

Preglednost terena je mogunost opaanja topografskih orjentira, a zavisi od vrste i osobine
umjetnih i prirodnih smetnji koje nam zatvaraju vidno polje. Razlikujemo pregledan,
polupregledan i nepregledan teren. Na preglednost terena najvie utjeu uzvienja i raslinje.
Prohodnost terena je stupanj dostupnosti i mogunosti to lakeg kretanja po njemu. Na
prohodnost utjee razvijenost i kvaliteta puteva i drugih saobraajnica. U nenaseljenom dijelu
prohodnost zavisi od reljefa terena, sastava tla, raslinja, povrinskih voda, klimatskih i
trenutnih vremenskih prilika.
Reljef terena je povrina zemlje koja se razvija u proimanju i suprostavljanju unutarnjih i
vanjskih procesa koji ga preoblikuju. Unutranji procesi preoblikuju reljef tektonskim
pomicanjem i tako stvaraju visinske razlike. vanjski procesi su rezultat toplotnog utjecaja
Sunca, gravitacijskih sila Zemlje, Mjeseca i Sunca, djelovanja zranih i vodenih tokova,
mehanikih i kemijskih inilaca. Reljef terena utjee na prohodnost svojim strminama i
visinskim razlikama.
Tlo se dijeli na dva vida i to kamenito i zemljano (glinovito, ilovaasto, pjeskovito i
ljunkovito). Od tipova zemljanog tla najea su crnica (rnozem), pepeljua (podzol),
crvenica, crljenica (smonica) i prapor (les, gajnjaa). Vrsta tla ovisi od geolokom oblikovanja
reljefa i vremenskih prilika. Prohodnost oteava movarno i blatno tlo. Raslinje (obraslost
terena) je stalno i povremeno. Stalno raslinje ine ume, makija, bunje, vonjaci i vinogradi,
dok povremeno raslinje ini ratarsko raslinje. Prohodnost oteava jae obraslo raslinje (gusto).
Povrinske vode se dijele na stajaice (mora, jezera, movare) i tekuice (rijeke, potoci,
kanali). Prohodnost ovisi o veliini i dubini vodene prepreke, te brzini protoka tekuice.
Vremenske prilike i klima su znaajan inilac pri kreanju po terenu. Pod neugodne vremenske
prilike spadaju kia, snijeg, mraz, tua (grad) i sl. One uzrokuju raskvaenost zemljita ili
snjeni pokriva to oteava kretanje.

5.1. Ravniansti i breuljkasti teren
Ravniarski i breuljkasti teren uglavnom je lako prohodan i omoguuje neometano kretanje i
izvan puta, ukoliko ga ne presjecaju povrinske vode, zasijane obradive povrine ili gusto
obrasli tereni. Reljef ravniarskog terena nema jasno izraenih uzvienja i udubljenja.
Visinske razlike na breuljkastom terenu su male, a zemljite je valovito. Povrinske vode se
javljaju u razliitim oblicima. Rijeke u ravnici teku sporo, zato jako djeluju na zemljite
(pretvaraju ga u movare i poplavljuju, stvaraju rukavce, ade i sl.). Ravniarski i breuljkasti
teren je zbog dobrih mogunosti za ivot gusto naseljen. Mrea komunikacija je isprepletena,
pa omoguuje brzo kretanje i opskrbljivanje svime to nam je potrebno.
Ceste i putevi su uglavnom u dolinama i niim dijelovima. Rairena je mrea umskih puteva
i pjeakih staza.
7
Znaajan je velik broj razliitih objekata koji omoguavaju kretanje

7
http://free-vu.t-com.hr/Kresimir-Plese/teren.htm
10

(mostovi, nasipi, propusti). Kretanje izvan puteva oteano je zbog raslinja (ograniena
preglednost), strmina i pojedinanih terenskih objekata (peine, stijene, jame) koje moramo
zaobilaziti ili specifinim znanjem i opremom prelaziti. Rijeke su brze, prijelaz oteava i
duboko korito rijeka koje esto zahvaa osnovnu masu stijene. Do rijeke se moe doi
pritokom ili putem.
U ravniarskim terenima uticaj reljefa na izgradnju puteva nema veeg znaaja. Problemi se
mogu javiti u vezi sa savladavanjem veih rjenih tokova, plitkim nivoom podzemnih voda,
moguim pojavama bara i movara (nedovoljna nosivost) kao i nepostojanjem geolokih
graevinskih materijala za izgradnju nasipa.

5.2. Brdoviti i planinski teren
Kod brdovitih i planinskih terena reljef ima znaajnu ulogu na izbor trase i izgradnju puta.
Kod padinskih trasa prednost se daje padinama sa blaim nagibom. Put se vrlo esto izvodi u
zasjeku ili dijelom u zasjeku, a dijelom u nasipu. U ovakvim padinama mogu se javiti
problemi sa klienjem padine ili klienjem u kosinama zasjeka. U strmijim padinama javljaju
se problemi u vezi sa osipanjem i odronjavanjem. Put se vrlo esto izvodi u zasjeku, usjeku ili
tunelski.
8



Slika 2. Popreni presjeci ceste




8
http://www.iu-travnik.com/uploads/218/4550/Predavanja%20-8.pdf
11

6. ZAKLJUAK
Saobraajna geografija kao grana ekonomske geografije veoma je vana za izgradnju
saobraajne infrastrukture. Kroz ovu temu seminarskog rada obradili smo vrste infrastrukture
po vidovima saobraaja, jer za svaku vrstu saobraaja potrebna je i posebna infrastrukturu.
Spomenuto je i planiranje i projektovanje ceste koji je vrlo sloen zadatak. Kod planiranja i
projektovanja, saobraajna geografija je vana jer to ima direktan dodir sa tlom koji moe
imati raznolika svojstva. Takoer je spomenuto projektovanje raunarom za pojedine
elemente ceste.
Moemo doi do zakljua da izgradnja saobraajne infrastrukture reljef ima veoma znaajnu
ulogu, jer izgradnja nije ista za ravniaste, breuljkaste, brdske i planinske terene.

















12

7. POPIS LITERATURE
- Internet izvori:
http://bib.irb.hr/datoteka/514064.XI._Zbornik_radova_GFRi_-_Ljuti_Deluka-
Tiblja_Babi.pdf
http://prometniportal.com/index.php/promet-i-komunikacije/drumski-saobracaj
http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljezni%C4%8Dka_pruga
http://bs.wikipedia.org/wiki/Aerodrom
http://hr.wikipedia.org/wiki/Luka
http://free-vu.t-com.hr/Kresimir-Plese/teren.htm
http://www.iu-travnik.com/uploads/218/4550/Predavanja%20-8.pdf


















13

8. POPIS SLIKA I TABELA
Slika 1. Via Appia (ostaci najstarijeg puta)............................................................................ 2.
Slika 2. Popreni presjeci ceste............................................................................................. 11.
Tabela 1. Mogui kriteriji za odabir najpovoljnijeg rjeenja saobraajnice.......................... 5.





















14