1

UZGOJ KALIFORNIJSKIH GLISTA (EISENIA FETIDA) I PROIZVODNJA ORGANSKOG

UBRIVA (HUMUSA)


UVOD

Najvei proizvoai kalifornijskih glista i lumbrikohumusa u Evropi je Holandija, zatim panija,
Italija itd. Sve drave koje se bave uzgojem kalifornijskih glista imaju izuzetne rezultate u razvoju
svih grana poljoprivrede, kao i pozitivan uticaj na okolinu to se manifestuje kroz preradu
organskog otpada, papira, pokoene trave i drugog organskog otpada koji gliste preradom vraaju
u prirodu bez tetnog uticaja na okolinu. Uzgojem glista preraujemo otpad koji bi u svakom
sluaju zavrio na njivama ili gradskom otpadu. Mali broj lokalnih zajednica kod nas razdvaja
organski otpad koji ako se adekvatno ne odvaja, moe izazvati negativne posljedice po atmosferu i
ovjekovu okolinu. Najvei problem jeste plin metan koji nastaje kao nus proizvod razgradnje
organskog otpada, koji odlaskom u atmosferu uzrokuje globalno zagrijavanje. Takoe, papir,
razgraena piljevina sa kunim organskim otpacima, pokoena trava se koriste za ishranu glista.
Stajsko ubrivo je jako dobra hrana za gliste odnosno mikroorganizmi koji ubrivo razgrauju.
Smanjenjem deponovanja stajnjaka na obradive povrine i njegovo vraanje putem humusa,
smanjuje se unos amonijaka u zemlju i smanjuje se njegovo izbacivanje u atmosferu koje dovode
do padavina u vidu kiselih kia koje se negativno odraavaju na biljke i zemljite. Upotrebom
humusa od glista znaajno se obogauje zemljite koje bolje zadrava vodu, bolja je aeracija,
poroznost, tekstura i smanjuje se erozija zemljita.

Znaaj proizvodnje glista

1. Upotrebom mineralnih ubriva i pesticida svakim danom dolazi do smanjenja plodnosti zemljita,
degradacije, koja se manifestuje loijom strukturom, aeracijom, slabijom poroznou tla itd. Plodovi
na takvim zemljitima nemaju ukusa i vie lie na vjetake proizvode. Prinosi gajenih biljaka
prilikom upotrebe humusa od glista, su vei za 30-35%. Bolji je kvalitet ploda (ukus, boja, sadraj
vitamina C itd.). Nabavkom odreenog broja legala farmeri bi proizvodili organsko ubrivo(humus),
koristei ga na svojim njivama, plastenicima, zasadima itd. Farmeri bi gajenjem glista dobivali
humus na svojim njivama jeftinije za 80%, za razliku od onih koji kupuju organsko ubrivo.
Razmjena proizvoda sa farmerima (farmeri daju stajnjak uzgajivaima glista, a dobijaju legla glista)
i na taj nain bi se proirila proizvodnja humusa koja bi imala jako dobre ekonomsko-ekoloke
efekte u svim granama poljoprivredne proizvodnje kao i za iru lokalnu zajednicu.Cilj uzgoja glista
je takoe zbog proizvodnje veih koliina mesa koje predstavljaju visokoproteinsku hranu za ribe,
peradi, svinje, tov junadi itd.

2. Prednost humusa u odnosu na stajnjak

2.1 Humus prosjenog kvaliteta sadri : 11 puta vie kalijuma(K), 7 puta vie fosfora(P), 5 puta vie
nitrita, 3 puta vie Mg, Fe, Cu, Zn, Mn, i dr mikroelemenata vie nego stajnjak. Jedna tona humusa
vrijedi koliko i 5-6 tona stajskog ubriva. Biljke tretirane humusom isti odmah apsorbuju u sebe im
se biljke zaliju vodom.



2
2.2. Vraanje plodnosti unitenim (degradiranim) zemljitima

Takva tla su premorena sa unitenom mikroflorom i takvim zemljitima plodnost se vraa na
slijedei nain:

- povrina tla se usitni frezom
- na cijelu povrinu od 1 dunuma razbacati 3 prikolice stajnjaka (moe biti i slama, sijeno,
papir i drugi organski otpaci za gliste). Ta koliina stajnjaka moe biti dovoljna za 6
mjeseci. Poslije toga treba aplicirati jo jednu istu koliinu odnosno 3 prikolice po dunumu.
itava povrina dobro se zalije ili se saeka kia. Na svaki m2 potrebno je u zemljite
staviti 50 glista. Zemljite ostaviti u mirovanju godinu dana(ne obraivati). Poslije tog
perioda imaemo u zemljitu dovoljno humusa i 500-600 glista po m2. Jedna polno zrela
glista daje 1200-1500 komada mladih.

3. Uporedne analize rasta biljaka tretirane humusom, mineralnim ubrivom i stajnjakom

1. Biljke tretirane humusom imaju zdraviji i razgranatiji korijen
2. Otpornije su na suu, mraz i tee obolijevaju
3. Visina biljak je vea za 25-30%
4. Biljke imaju puniju kronju sa veim listovima
5. Prinosi su vei za 30-35%
6. Plodovi su soniji i ljepeg izgleda sa vie eera i vitamina C
7. Plodovi su boljeg kvaliteta, dozrijevaju 10-30 dana ranije

Prema istoj analizi, sadraj vitamina C (ASKORBINSKE KISELINE), u plodovima mjerilo je
vrijednosti poljoprivrednih proizvoda prema kriterijima FAO (Food & Agriculture Organization-
Organizacija UN za ishranu i poljoprivredu) i Svjetske zdravstvene organizacije.
Sadraj askorbinske kiseline u plodovima znatno raste ako su biljke tretirane humusom (organskim
ubrivom), to se vidi iz slijedee tabele:

SADRAJ ASKORBINSKE KISELINE(VITAMIN C)

BILJKA(PLOD) Tretirano min.. i stajnjakom Tretirano
humusom(Org.ub).
1. Pasulj 10 mg 42 mg
2. Krompir 15 mg 108 mg
3. Paprika 150 g 320 g
4. Paradajz 25 mg 54 mg
5. argarepa 4 mg 22 mg
6. Jagoda 52 mg 90 mg
7. Kupina 50 mg 100 mg
8. Jabuka 5 mg 32 mg
9. Kruka 4 mg 28 mg
10. Trenja 5 mg 30 mg
11. Vinja 6 mg 32 mg
12. Vinova loza 10 mg 150 mg
3
Priprema za uzgoj kalifornijskih glista

etiri osnovna uslova za uzgoj glista;
1. Izbor mjesta
2. Oprema
3. Leglo i materijal za gradnju
4. Priprema podloge


1. Mjesto za uzgoj

Teren za uzgoj glista mora biti zatien od vjetra, da nije blizu saobraanice i da teren ima
mogunost odvodnje oborinskih voda bez obzira na nagib. Treba izbjegavati blizinu uma od
etinara, hrasta, i oraha. Leglo ne smije biti u blizini sunca i moramo obezbijediti 80-90%
relativnu vlanost vazduha.

2. Oprema

Neophodna oprema i alat koji su potrebni; lopata, grablje, graevinska kolica, kanta za
zalivanje, aparati za mjerenje vlage, temperature, lakmus papir za provjeru pH vrijednosti
podloge u leglu.

3. Leglo i materijal za gradnju

Materijal za gradnju legla zavisi o uzgajivau, koliko e legla trajati. Mogu biti od drveta,
betona, starih cigli, plastike i sl. Najvanije je da lewglo zatitimo od predatora(krtica), protiv
koje stavljamo rabic mreu ili plastine mree sa malim otvorima. Najbolje stavljati geotekstil.
Gornja zatita je takoe od mrea ili prostirke od trstike i sl.Leglo kalifornijskih glista je koliina
glista koja u leji (sanduku), povrine 2 m2 za jednu godinu preradi 1 tonu organskog otpada
(stajnjak, slama, lie, kukuruzovina, karton, ostaci hrane i sl. Pored toga od jednog legla za
godinu dana razmnoi se jo 3-5 novih legala.

4. Priprema podloge

Za dobru pripremu lehgla potrebno je dva mjeseca unaprijed napraviti leglo i unutra staviti
pripremljenu hranu( otpatke, stajnjak i sl..), kako bi ista bolje zrela i kako bi je gliste mogle
odmah konzumirati. Hranu je potrebno usitniti i svaki mjesec dana prevrnuti, kako bi vazduh
podstakao razgradnju hrane. Trebamo voditi rauna koji stajski ubar koristimo(goveri,
konjski i sl, poto neke vrste kao konjski i zeiji stajnjak mogu odmah da se koriste za ishranu
glista jer imaju manje amonijaka i soli.


Optimalni uslovi za uzgoj kalifornijske gliste

Temperatura od 15-20 C( min 4, max 30). Vlaga 80-90%(min 60, max 90%).

4
Ph vrijednost 5-9. Kako bi se gliste mogle nesmetano razvijati potrebno je Ph vrijednost odravati u
rasponu 5-7. Nie Ph pogoduju razvoju gljivica koje su kvalitetnije za gliste dok vie vrijednosti
pogoduju rastu bakterija. Odravanjem normalnih pH vrijednosti legla pomae konzervaciji azota u
podlozi i smanjuje opasnost po gliste isparavanjem amonijaka. Dodavanjem CaCO3 (kre), vri se
ako je utvrena prekomjerna kiselost provjerom sa lakmus papirom, rasipanjem 200-300
grama/leglu.


Hrana za kalifornijske gliste

Najbolji rezultati to se tie reprodukcije postiu se prehranom iz mulja otpadnih voda(oprez zbog
patogena), dok se ishrana sa ivotinskim i biolokim otpadom rezultati smanjuju za oko 50%.
Meutim, razne vrste stajskog ubriva su najpristupanija hrana za uzgoj glista. Takoe, prilikom
upotrebe stajskog ubriva moramo biti oprezni jer su pojedina ubriva od razliitih ivotinjskih
vrsta, razliito rastvorljiva to je jako bitno pri ishrani glista. Najpogodniji je kravlje stajsko ubrivo
jer je ono najlake probavljivo samo treba da odlei, dva do tri mjeseca. Konjski stajnjak je dobar
kao toplotni izolator zbog sporog sazrijevanja te ga je poeljno mijeati sa drugim sastojcima zbog
niskog sadraja proteina i minerala. Stajnjak od peradi nije preporuljiv zbog dugog perioda
sazrijevanja te ga je potrebno mijeati sa drugim materijalima u odnosu 10% stajskog ubriva sa
90% organski otpaci i sl. Zeiji stajnjak se takoe koristi za ishranu glista samo moramo zeiji
izmet isprati sa vodom, da se neutralizira alkalnost urina. Ostali materijali koji se koriste u ishrani
su ; papir , karton, otpalo lie, slama i dr. Treba izbjegavati treset od etinara, lie oraha(sadri
prirodni herbicid), i hrasta(sadri tanin). Od papira izbjegavati kolor promotivni papir. Mogu se
koristiti jo i drvena strugotina, piljevina, kora ali se moraju mijeati sa organskim otpadom jer se
sporo razlau odnosno jako dugo je potrebno da se dovedu u fazu raspadanja.

Slika 1. Kalifornijska glista (Eisenia fetida).