Odnosi s javnou (engl.

Public Relations PR ) su komunikacijska funkcija iji je zadatak da

uspostavlja i odrava dobre odnose izmeu preduzea i njegovog okruenja. Radi se o
brojnim aktivnostima koje su usmjerene na ostvarivanje eljenog utjecaja ma miljenje i
stavove javnosti.
Odnosi s javnou predstavljaju namjernu, planiranu i kontinuiranu aktivnost u cilju
uspostavljanja i odranja uzajamnog razumijevanja izmeu organizacije i njenih javnosti.
:::: Sa predavanja:
- Odnosi s javnou nastali su u SAD-u.
- Danas imamo preko 500 definicija.
- Najbitnija definicija odnosa s javnou jeste da je to planirana, namjerna aktivnost iji je
primarni zadatak pravljenje dobrog ambijenta izmeu odreene organizacije i njene javnosti.
(Dakle, glavna definicija odnosa s javnou jeste pravljenje dobrog ambijenta).
- To je dvosmjerna komunikacija (nije kao novinarstvo ili propaganda), uvijek oekujemo
povratnu iformaciju.
- Primarni zadatak PR menadera jeste odravanje dobre komunikacije, izmeu organizacije i
pojedinca, uklanjanje negativnog publiciteta, uvamo reputaciju odreenog pojedinca ili
organizacije.
-Uvijek trebamo znati predvidjeti situacije, ako radimo kao PR menader moramo u javnosti
raditi pozitivnu intonaciju o nekoj organizaciji ili osobi i stvarati povjerenje.

Dvosjmerna komunikacija
Uklanjanje negativnog publiciteta
Stvaranje pozitivne intonacije
Stvaranje povjerenja
Odravanje dobre reputacije

:::. Sa predavanja
PR u izbornim kampanjama podrazumijeva sveukupnu komunikaciju izmeu politiara,
medija i javnosti.

(Odnosi s javnou podrazumijevaju kompletnu komunikaciju, sve ono kako politike
stranke, politiki kandidati komuniciraju sa svojim biraima.
Interperosonalna komunikacija (face to face)
Putem drutvenih mrea (twitter, facebook)
TV, radio, tampa, sms poruke. )

PR i srodne discipline:
Marketing
Oglaavanje
Propaganda
Novinarstvo


PR i novinarstvo.

Pisanje je uobiajena aktivnost i novinara i ljudi koji se bave odnosima s javnou. I jedni i
drugi svoj posao obavljaju na mnogo istovjetnih naina: intervjuiu ljude, sakupljaju i
rezimiraju veliki broj informacija, piu novinarskim stilom i obueni su da stvore dobar tekst
u najkraem moguem roku. U stvari, mnogi novinari na kraju mijenjaju karijeru i prelaze u
oblast odnosa s javnou.
Meutim, uprkos mnogim zajednikim tehnikama, ove dvije oblasti fundamentalno se
razlikuju po opsegu, ciljevima, publici i kanalima.

Opseg:
Odnosi s javnou sadre mnoge komponente, od savjetovanja do upravljanja
problemima i specijalnih dogaaja. Novinarsko pisanje i odnosi s medijima, mada su
znaajni, predstavljaju samo dva takva elementa. Osim toga, uspjeni odnosi s javnou
zahtijevaju strateko razmiljanje, sposobnost za rjeavanje problema i ostale vjetine
upravljanja.

Ciljevi:
Novinari prikupljaju i biraju informacije prvenstveno radi obavjetavanja i
informisanja javnosti. Osoblje za odnose s javnou isto tako prikuplja injenice i informacije
radi informisanja javnosti, ali sa razliitim ciljem. Aktivnost komunikacije predstavlja samo
sredstvo za ostvarivanje cilja. Drugim rijeima, cilj nije samo informisanje, ve i promjena
stavova i ponaanja ljudi, a radi ostvarenja ciljeva i namjera organizacije.
Dok su novinari objektivni posmatrai, osoblje za odnose s javnou su zastupnici.

Publika:
Novinari prvenstveno piu za masovnu publiku itaoce, sluaoce ili gledaoce medija
za koji rade. Po definiciji, masovni mediji nisu dobro definisani, i novinar koji radi u
dnevnim novinama, na primjer, pie za optu publiku. Ljudi koji se bave odnosima s
javnou, nasuprot tome, paljivo segmentiraju publiku prema razliitim demografskim i
psiholokim karakteristikama. Takvo istraivanje omoguava da se poruke prilagode
potrebama, problemima i interesovanjima publike radi postizanja maksimalnog uinka.

Kanali:
Po prirodi svog posla, veina novinara obraa se publici kroz jedan kanal medij koji
objavljuje ili emituje njihov rad. Ljudi koji se bave odnosima s javnou koriste itav niz
kanala kojima stiu do prethodno definisane publike. Koriteni kanali mogu da predstavljaju
kombinaciju masovnih medija novine, asopise, radio i televiziju. Ili, mogu da ukljue
direktnu potu, pamflete, postere, biltene, profesionalne asopise, specijalne dogaaje ili
postavljanje poruka na Internet.

PR i marketing.

Pojam PR se esto poistovjeuje sa pojmom marketinga. Meutim, odnosi sa javnou se
razlikuju od marketinga na nekoliko naina, mada se njihove granice esto preklapaju. I
marketing i odnosi sa javnou bave se odnosima organizacije i koriste slina sredstva
komunikacije da dopru do javnosti. Krajnji cilj im je obezbjeivanje uspjenosti i
ekonomskog opstanka organizacije. Odnosi sa javnou i marketing, meutim, ovom zadatku
pristupaju iz nekoliko razliitih perspektiva, odnosno pogleda na svijet. Drugim rijeima,
odnosi sa javnou bave se izgradnjom odnosa i stvaranjem dobre reputacije organizacije,
marketing se bavi potroaima i prodajom roba i usluga. Teoretiari odnosa sa javnou
istiu jo jednu fundamentalnu razliku izmeu PR i marketinga. Po njihovom miljenju,
izvrsni odnosi sa javnou lieni su ubjeivanja;njihov idelani cilj jeste stvaranje
uzajamnog razumijevanja i saradanje kroz dvosmjerni dijalog. Marketing je po definicji
ubjeivaki u svojoj namjeri i svrsi- a to je prodaja proizvoda i usluga.

PR i propaganda.

Jedno od najeih nepravilnih shvaanja je ono po kojem se odnose s javnou izjednaava s
propagandom.
A. Davis istie da se propaganda stalno oslanja na samohvalu i sklona je omalovaavanju.
Krajnja svrha propagande je osigurati nekritino prihvaanje koje se obino postie tako to
se bude emocije i provocira duhovna razina. Propaganda se obino povezuje s ciljevima
politike ili religije, a njezina uporaba moe biti dobronamjerna (ameriki New Deal) ili, kako
se najee i poima, zlonamjerna (nacistika propaganda). S druge strane, odnosi s javnou
imaju pozitivan ton, nastoje izbjei pretjerano hvaljenje ili euforino samozadovoljstvo, a
usmjereni su prema postizanju dogovora, prihvaanju i potpori (2003., 48.).
Dr. Ivan iber u knjizi Politika propaganda i politiki marketing (1992., 6.)
propagandom smatra namjerno i plansko djelovanje na mijenjanje i kontroliranje stavova radi
stvaranja predispozicija za odreeni nain ponaanja. Propaganda je ovom definicijom
odreena kao namjeran proces koji djeluje na stavove ljudi i usmjerena je na odreeno
ponaanje.
Propaganda se opisuje kao sistematian pokuaj da oblikovanja percepcije, kao
manipulacija ponaanja. J. Fawkes u radu Public Relations, Propaganda and the Psychology
of Persuasion smatra da "propaganda tei zadovoljenju interesa poiljatelja poruke, a ne
primatelja. Propagandist tei utjecati na miljenja i ponaanje publike" (2006., 269.).
J. Grunig i T. Hunt u prvom su od svojih modela modelu tiskovnih agenata (ili
modelu publikacije) uoili kako je propaganda funkcija odnosa s javnou, iji je primarni
cilj pridobiti pozornost medija. Prevladava jednosmjerna komunikacija, nema povratne
informacije. Djelatnici za odnose s javnou ire nepotpune i poluistinite informacije, sve s
ciljem postizanja pozornosti medija (1984., 21.).
Iz svih navedenih definicija i poimanja vidljivo je kako je cilj propagande stvaranje
po-kreta ili sljedbenika i postoje razliite razine identifikacije izvora. S druge strane, cilj je
odnosa s javnou da di-jalogom postignu meusobno razumijevanje i odobravanje, pri emu
uvijek postoji jasna identifikacija izvora poruke ili aktivnosti.
Jo jedna razlika nam pomae da razgraniimo ove dvije aktivnosti. Ona lei u injenici da je
propaganda u osnovi nain upravljanja, znai jednosmjerna komunikacija. Cilj je odnosa s
javnou da se uspostavi dijalog i postigne sklad i odobravanje preko dvosmjerne
komunikacije, argumentom i diskusijom.

PR i oglaavanje.
Oglaavanje podrazumijeva plaeno mjesto i vrijeme emitovanja. Organizacije i pojednici po
pravilu sklapaju ugovor sa odjeljenjem za oglaavanje neke medijske kue o zakupu cijele
strane za reklamni oglas ili emitovanje jednominutnog reklamnog spota. Drugim rijeima,
oglaavanje je samo zakup prostora u masovnom mediju. A odnosi sa javnou koriste se
oglaavanjem, kako bi poruke koje elimo poslati stigle do ciljne grupe. Razlike izmeu
aktivnosti odnosa sa javnou i oglaavanja ukljuuju sljedee:
- Oglaavanje funkcionie skoro iskljuivo u sredstvima masovnih medija; odnosi sa
javnou koriste itav niz komunikacionih sredstava-broure, prezentacije sa
slajdovima, specijalne dogaaje, govore, saoptenja za javnost, lanke u novinama
itd.,
- Oglaavanje je usmjereno na spoljanju publiku-prvenstveno na potroae robe i
usluga; PR svoju poruku prezentuju specijalizovanoj spoljanjoj publici (akcionarima,
prodavcima, liderima zajednice, ekolokim grupama...) i unutranjoj publici
(zaposlenima).
- Oglaavanje se odmah prepoznaje kao specijalizovana funkcija komunikacije; PR iri
su po opsegu, bave se politikom i poslovanjem itave organizacije, od entuzijazma
zaposlenih do naina na koji telefonski operateri odgovaraju na pozive.
- Oglaavanje se u PR-u esto koristi kao sredstvo komunikacije, a aktivnost PR je
esto u funkciji podrke reklamnim kampanjama. Funkcija oglaavanja je da proda
robu i usluge; funkcija PR je da stvori ambijent u kojem e organizacija biti uspjena.

(-Oglaavanje je dio odnosa sa javnou.)














Marketing je iri pojam od odnosa s javnou. Primarni cilj marketinga je profit, dok je primarni cilj
odnosa s javnou pravljenje dobrog ambijenta. Odnosi s javnou koriste samo jednu od tehnika
marketinga...

Oglaavanje je zakupljivanje medijskog prostora i tano znamo u koje vrijeme, koliko sekudni ili
koliko puta e se emitirati neka reklama.

Propaganda je jednosmjerna aktivnost iji je primarni cilj mijenjanje stavova i miljenja ljudi.
Razlika izmeu propagande i odnosa s javnou je u tome, to se odnosi s javnou koriste tim
propagandim metodama, radi pravljenja pozitivne intonacije.

Novinarstvo i odnosi s javnou se esto mijeaju. Zajedniko im je to, to se i jedna i druga
disciplina bave prikupljanjem podataka (informacija), ali novinari s ciljem informisanja javnosti, a
PR menaderi zbog pravljenja dobrog ambijenta izmeu organizacije ili pojednica i njegove javnosti.
Znaaj neverbalne komunikacije.
Neverbalni signali su kljuni dio nae komunikacije. Nekada su oni najvaniji dio nae
poruke. Razumijevanje i uspjena upotreba neverbalnog ponaanja presudni su u praktino
svakom sektoru naeg drutva.
Neverbalna komunikacija ukazuje na stav prema drugim osobama i pomae u graenju i
odravanju odnosa s drugima. Na samom poetku komuniciranja, ljudi razmjenjuju poglede i
prostorno se odreuju u odnosu na svoje komunikacijske partnere. Tokom ovog procesa, obe
strane potvruju, kretanjem tijela, izrazima lica i gestovima, da prate ono o emu se govori,
odnosno da prihvataju drugog kao uesnika u komunikaciji bez obzira na afinitete i stepen
meusobnog slaganja.
Neverbalni znaci komunikacije se mogu podijeliti u tri osnovne grupe:
1. Jezik tijela:
Ovaj sistem znakova veoma esto se koristi uz govor i u najveoj mjesri otkriva
osjeanja, stavove i namjere neke osobe. Sastoji se iz pet elemenata:
Gestovi predstavljaju nain na koji se koriste ruke i ake.
Izraz lica lice najbolje govori o raspoloenju i emocijama neke osobe. Oi i
usta predstavljaju dominantne crte lice.
Tjelesni stav tjelesni stav predstavlja nain na koji se dri tijelo. Moe
izraavati stav napetosti ili stav oputenosti, stav naklonjenosti ili stav
neprijateljstva.
Prostor koji zauzima tijelo ovaj aspekt tjelesnog govora najprije ukazuje na
injenicu da svaka osoba zahtijeva izvjestan prostora za sebe. Kategorija
prostora, ovako interpretirana, moe ukazivati na socijalni ili profesionalni
status neke osobe.
Dodir u najveoj mjeri dodir govori o stepenu prisnosti sa drugom osobom.
Znakovi dodira, mogu biti konvencionalno odreeni i klieizirani odreenim
situacijama (rukovanje, izjavljivanje sauea, estitanje itd.)

2. Parajezik:
Parajezik predstavlja sistem neverbalnih znakova ili gestova koji prate verbalno
izraavanje, a slue interpretaciji rijei u toku govora. U parajezike forme spadaju
uzvici, jezike potapalice, naglaavanje odreenih rijei, jaina, brzina i ritam glasa.
Paralingvistiki znaci ukazuju na trenutno raspoloenje govornika, njegove emocije ili
namjere.

3. Odjea:
U ovu kategoriju zapravo spada sve ono to nas u vizuelnom smislu determinie, a to
su minka, frizura, nakit i sl. Odjea moe ukazivati na doivljaj linosti date osobe, na
socijalni i profesionalni status, kao i na ulogu koju neka osoba upravo odigrava. Odjea
signalizira neiji doivljaj sopstvenog identiteta. U tom smislu, i noenje uniforme, kao i
moda mogu se razumjeti kroz potrebu za identifikacijom sa grupom.


Glavni razlog to je neverbalna komunikacija toliko vana je taj to je kroz ljudsku povijest
dugo bila jedini nain komunikacije. Jezik je nastao kasnije, a u poetku su ljudi komunicirali
iskljuivo neverbalnim znakovima. Osim toga, dok su rijei pod naom svjesnom kontrolom
neverbalni znakovi to nisu (osim ako ljudi nisu posebno uvjebani). Dakle, mi moemo
nekom slagati rijeima, jer moemo svjesno odabrati to emo mu rei, ali postoji velika
vjerojatnost da emo se nesvjesno odati nekom kretnjom ili izrazom lica.
Poznavanje neverbalnih znakova moe nam pomoi da bolje razumijemo ljude i smanjimo
nesporazume u komunikaciji. Takoer nam moe pomoi da poboljamo svoju neverbalnu
izraajnost tako da nas drugi bolje razumiju, te da izbjegnemo one znakove koji ostavljaju lo
dojam i oteavaju komunikaciju.


Krizno komuniciranje.

Proces komunikacije, teak i u najpovoljnije vrijeme, prolazi kroz teak test u kriznim
situacijama s visokim stepenom neizvjesnosti. U takvim situacijama moe se javiti manjak
povjerljivih informacija o tome ta se dogaa i ta se dogodilo. To navodi ljude da aktivnije
tragaju za informacijama, i da, kako pokazuje istraivanje, postoju vie zavisni od medija u
pogledu informacija koje e zadovoljiti ljudsku elju za zatvaranjem. Krizna situacija, drugim
rijeima, vri veliki pritisak na organizaciju da to bre reaguje tanim i potpunim
informacijama. Nain reagovanja organizacije u prva 24 h, kau strunjaci, esto uslovljava
da li e situacija ostati na nivou incidenta ili prerasti u pravu krizu.
Proces komunikacije stavlja se na ozbiljnu probu u kriznim situacijama, koje mogu da se
jave u vie oblika. U ivotu gotovo svake korporacije desit e se neki dogoaj koji moe biti
negativno doivljen od strane javnosti. Zbog toga, vano je uvijek imati spreman dva ili vie
kriznih planova. Postoje mnoge liste o savjetima ta treba initi za vrijeme krize. Neki od njih
su: - neka na prvom mjestu bude javnost.
- Preuzmite odgovornost. Organizacija treba da preuzme odgovornost za rjeavanje
problema.
- Budite poteni. Ne prikrivajte injenice i ne pokuavajte da obmanete javnost.
- Nikada ne recite Bez komentara. Istraivanje firme Porter/Noveli otkrilo je da skoro
dvije treine javnosti smatra da izraz bez komentara skoro uvijek znai da je
organizacija poinila neto loe.
- Odredite jednog potparola.
- Organizujte centralni informativni centar.
- Konstantno pruajte informacije. Kad se informacije uskrauju, to samo po sebi
postaje vijest.
- Upoznajte se s potrebama i rokovima medija.
- Budite na raspolaganju.
- Nadzirite pokrivanje u vijestima i telefonske upite.
- Komunicirajte s kljunim grupama javnosti.


Naini pisane komunikacije u odnosima sa javnou.

Pisanu poslovnu komunikacijuunutar organizacije karakteriu sledei dokumenti:

1. Pisma

2. Obavetenja(krai tekst, na oglasnim tablama ili u kovertama sa platom)

3. Izvetaji(detaljnije govori o nekom aspektu rada organizacije i o rezultatima rada)

4. Prirunici(sadri bitne informacije neophodne za obavljanje nekog posla)

5. Bilteni(vrsta male novine, za formalnu i neformalnu komunikaciju)

6. Interne novine

7. Interni asopisi (namenjeni jaanju imida organizacije)

8. Audio-vizuelna sredstva (interna televizija, radio, displeji, dokumentarni filmovi)

9. Elektronska pota

10. Kutije za predloge i sugestije(nesputana, anonimnai iskrena komunikacija)

ta je ciljna grupa.
Programe odnosa sa javnou treba usmjeriti ka konkretnim i defenisanim publikama ili
grupama javnosti. Mada su neke kampanje usmjerene na optu javnost, takvi primjeri
predstavljaju izuzetak. Drugim rijeima, ciljna publika praktiara odnosa sa javnou jesu
konkretne grupe javnosti unutar opte javnosti. Publika se bira kroz istraivanje trita
koje moe da identifikuje kljune javnosti putem demografskih podataka kao to su uzrast,
prihodi, drutveni slojevi, obrazovanje, postojea svojina ili potronja specifinih proizvoda i
mjesto stanovanja.
(sa interneta)

Razvoj odnosa sa javnou u BiH.

Zanimanje strunjaka za odnose s javnou (PR), odnosno razvoj suvremenih odnosa s
javnou u Bosni i Hercegovini poeo je krajem prolog stoljea tj. jaanjem trinog
gospodarstva. PR praksa, kakva je poznata tritu razvijenih zemalja, pojavila se u Bosni i
Hercegovini tek nakon Daytonskog sporazuma 1995. godine. Bilo je to vrijeme kada je
Bosna i Hercegovina ula u ekonomsku tranziciju, a kao i u mnogim tranzicijskim zemljama,
PR je postao tek jedna od mnogih organizacijskih funkcija koje se bore za pristup resursima
kojima organizacija raspolae.
Tek sada dobivamo prve generacije koje se bave odnosima sa javnou.


Uloga i aktivnosti slubi za odnose sa javnou.

Osnovna ulogaodnosa s javnou je da na adekvatan nain pripremaju i obezbjeuju
objavljivanjeodreenih informacijao organizaciji.U skladu sa tim, moraju se temeljno
poznavati svi aspektiposlovanja organizacije, historijat razvoja, miks proizvoda, kapaciteti,
investicioni poduhvati itd.
Izabrani podacio organizaciji moraju bitisistematizovani i predstavljeni ciljnoj
javnosti. Ovakopripremljen materijal se dostavlja medijima, poslovnim partnerima,
agencijama itd.
Redovno se uspostavljaju kontaktii odravaju postojei odnosi sa razliitim
organizacijama ilipojedincima. Zato je potrebno posedovati odgovarajuu evidenciju o svim
ciljnim grupama javnosti.
Menaderodnosa s javnou ima odgovornost da sredstva javnog informisanja budu
kontinuirano ipravovremeno obavetena o svim vanim dogaajima.
U cilju efikasnosti aktivnosti, pratise medijsko izvetavanje o aktivnostima
organizacije,konkurencije, deavanjima u okviru djelatnosti i sl. Zatim se izdvajaju i
analiziraju odreenasaoptenja, lanci i tekstovi i o tome se informie vrhovni menadment.

Neke od osnovnih aktivnostiodeljenja odnosa s javnou su:

1. Pisanje izvetaja, pisama, ponuda, novinskih vesti, tekstova, knjiga, govora, poruka...

2. Izdavanje publikacija za zaposlene, pisama, izvetaja;

3. Uspostavljanje kontakta sa predstavnicima tampe, radija i televizije;

4. Promocija specijalnih dogaaja, organizovanje simpozijuma, konferencija za tampu:

5. Govor pred grupama, priprema govora za druge govornike;

6. Stvaranje pozitivne silke o organizaciji;

7. Komuniciranje sa okruenjem i zaposlenima;

8. Izgradnja korporativnog identiteta i imida;

9. Uspostavljanje odnosa sa predstavnicima mas medija;

10. Edukacija i vaspitavanje ciljne javnosti;

11. Komuniciranje i uspostavljanje odnosa sa finansijskim institucijama, drutvenom
zajednicom,organizacijama, udruenjima, pokretima, zajednicama;

12. Planiranje odnosa s javnou u uslovima krize;

13. Planiranje odnosa s javnou sa meunarodnim okruenjem itd.




IZBORNE KAMPANJE
Komunikacijski kanali u politikoj komunikaciji:
- Pasivni komunikacijski kanali (plakati, posteri, afienema feedback-a)
- Dinamiki komunikacijski kanali (tampa, radio, TV, web)
- Interaktivni komunikacijski kanali (tribine, interpersonalna komunikacijasutina im
je u feedback-u)

SLOGAN ono za ta emo se zalagati ako pobjedimo na izborima.
INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA za kandidata je znaajnije sluati, nego
govoriti.



REDOVNA POLITIKA KOMUNIKACIJA Kada politiki kandidati razgovaraju tokom
cijele godine i odravaju dobar odnos sa biraima.
Za graane je vano znati artikulisati svoje zahtjeve i znati sluati odgovore na njih.
Za graane je znaajno poznavati metoda retroaktivne reference odnosno pratiti ta su
kandidati obeali i da li su to ispunili nakon odreenog vremena.
Interpersonalna komunikacija u politici aspekt novinara
Novinari su uvijek u poziciji medijatora, odnosno posreduje izmeu politikih subjekata i
javnosti. Bitno je da se ne pretvore u glasnogovornika politikog subjekta; objektivno
izvjetavanje.
Novinar je uvijek u funkciji javnosti, a ne politikih subjekata.
Pasivni komunikacijski kanali izlobeni mediji
- Vanjska/tranzitna reklamna sredstva;
To su pasivni komunikacijski kanali, iji je glavni zadatak vizualno prenijeti poruku/ideju.
Najznaajniji: panoi, oglasne ploe, plakati i dr.
Izlobeni mediji: uglavnom ih koriste politike stranke i kandidati u (pred)izbornom
marketingu, ali se mogu koristiti u druge svrhe (mobilizacija)
Raunaju na vizuelnu percepciju izazivanja emocija, podsvjesnu identifikaciju, kreiranje
aluzija, asocijacije



Interpersonalna komunikacija ( face to face), rukovanje politiara sa svojim biraima. Tu
je jako vano znati sluati, uvijek trebamo dati ljudima prostora da priaju, da nam kau
svoje probleme (jer oni politiare sluaju putem medija, pa je ovo jedinstvena prilika da njih
politiari sasluaju).

Prednost izlobenih medija sa aspekta politikih subjekata

- Kontinuitet (najmanje 30 dana)
- Izazivanje panje (bojom, jednostavnou, kratkoom)
- Besplatno ponavljanje poruke; kad god je recipijent vidi
- Pamtljivost poruke

Plakat kao izlobeni materijal
- Sutinska intencija plakata sugestija i reakcija.

Plakat kao izlobeni medij
- Uglavnom promovira kandidata i slogan;
- Sadri logo ili boje stranke ili kandidata;
- Daje informaciju, ali i poziva na akciju;
- Moe sadrati i skrivenu poruku, koja podrazumijeva aluzije.

Ostali izlobeni mediji
- Elektronski displayi; objedinjuju efekte svjetla, boje i pokreta.
- Prometna promotivna sredstva (autobusi, auta)
- Fasade (kue, zgrade)


U aktere politike komunikacije ubrajamo: politike organizacije, mediji, glasai

Izborna kampanja je aktivnost politikih stranaka u (pred)izborno vrijeme kroz primjenu
integrirane (marketinke) komunikacije, predstavljanje kandidata i programa i izgradnja
stranakog i vlastitog imida i pridobijanje biraa za postizanje planiranog izbornog cilja.

Tri faze predizborne kampanje:
- RANA FAZA = osoblje kampanje poinje sa organizacijom, razvija se strategija
- SREDNJA FAZA = kandidati nastoje dokazati svoju prepoznatljivost i popularnost
- ZAVRNA FAZA = kampanje troe najvie sredstava na komuniciranje s biraima.

Najvanija funkcija izborne kampanje je osiguravanje uslova za predstavljanje i promociju
politikih kandidata, stranaka, programa i ideja, a u cilju osiguranja podrke biraa.

STRATEGIJA predstavlja upotrebu cjelokupne moi politikog subjekta.

Strategija mora biti:
- Mora biti razumljiva i jednostavna
- Namijenjena pobjedi
- Prilagoena naoj kampanji
- Zavisna od naih napora
- Strategija mora biti uinkovita
- Mora i treba da bude realna
- Mora biti fleksibilna (tako da se u odlunim situacijama moe mijenjati)


IZBORNI TAB za izborni uspjeh potrebno je angaovati veliki broj strunih i iskusnih
osoba. Ti ljudi obino ine cjelinu koja se zove izborni tab.

ETIKA I FINANSIRANJE IZBORNE KAMPANJE
- Zavisi od etinosti i morala osobe koja radi na kampanji
- Svako ko se bavi izbornim i politikim marketingom mora biti kritian i prema
kandidatu i prema samome sebi.
- (diskrecija) Primarni zadatak PR strunjaka koji pomau kandidatima da osvoje vlast
je zatita njihove privatnosti, odnosno interesi klijenata im trebaju biti na prvom
mjestu.

Izvori finansiranja politike kampanje mogu se podijeliti na: dravne i privatne.

Kroz propagandu, u planiranju izborne kampanje, treba postii sljedee:
- Izborna kampanja mora pomoi pojedincu da nae svoju socijalnu identifikaciju i
ukazati mu da se on ne izjanjava iskljuivo kao izolovani pojedinac, ve i kao
pripadnik svoje nacije..
- Omoguiti biraima da razumiju i osmisle probleme;
- Sastavni dio iskazivanja svojih opredjeljenja je i iskazivanje nezadovoljstva


Oglaavanje i mediji
- Redovna politika promocija (kandidat uestvuje u redovnim radio i tv emisijama
politikog karaktera, pred izbore se emituju specijalni programi namjenjeni iskljuivo
strankama i kandidatima, gdje oni mogu iznositi politiki program stranke i svoja
predizborna obeanja.)

- Plaena politika promocija (podrazumjeva emitovanje politikih dinglova na radiju
i specijalno napravljenih politikih spotova na televiziji)

- Radio oglaavanje ( Radio oglasi se uvijek temelje na jednoj programskoj idej, zato se
poruke esto ponavljaju, najmanje dva puta na dan, dok u fazi kampanje i ee, to
ovisi od budeta. To su spotovi 15, 30 ili 60 sekundi)

- tampa (Ostavlja vie prostora za itaoca koji ima vie vremena za razumijevanje
poruke, jer postoji mogunost dubinske analize sadraja pojedinih natpisa i oglasa,
zatim fotokopiranje ili izrezivanje lanaka..itd.
Tee senzaciji, ne moe im se ba vjerovati.)


tampani mediji veoma pogodni za politiku promociju:
- Besplatna promocija; u obliku novinarskih lanaka, obavijesti za javnost
- Plaena promocija: objavljivanje plaenih politikih oglasa, ubacivanje promotivnog
materijala u novine.

Izborni slogani i plakati
Slogani- kratke, saete poruke koje su znak prepoznavanja odreene partije.

Gotovo je nemogue zamisliti izbornu kampanju bez plakata. Njihov zadatak je sasvim jasan,
oni moraju da svojom sveprisutnou suoavaju birako tijelo sa osnovnim stranakim
porukama i kandidatima. Tokom kampanje veina politikih partija se slui sa etiri tipa
plakata sa tano odreenom ulogom, a to su:
1. plakat- letak
2. plakat-autoritet
3. plakat-poster
4. sveani plakat

Plakat letak se lijepi u velikim koliinama, ime se iskazuje sveprisutnost, snaga i probojnost.
Tekstualno je vrlo jednostavan sa stranakim sloganima.
Plakat autoritet je plakat na kojem se nalazi voa stranke. Na taj nain se uspostavlja njegov
autoritet s jedne, i uspostavljeni autoritet se koristi kao garancija za postizanje osnovnog cilja
s druge strane.
Plakat poster je vie namjenjen dekoraciji stanova tradicionalnijeg dijela birakog tijela. Ova
vrsta plakata se manje upotrebljava na javnim mjestima.
Sveani plakat ima malu komunikacijsku vrijednost u iroj upotrebi. On se koristi
dekorativno i simboliki, u stranakim prostorijama i ostalim zatvorenim prostorima.











Uloga medija u politici
- Printani (novine, tampa, magazini)
- Elektronski (radio i TV)
- Novi mediji ( Internet web, drutvene mree, sms)

Plakati bilbordi:
Prednost:
Potrebno je 3- 5 sekundi da bi upamtili odreenu iformaciju;
Kontinuitet ( najmanje 30 dana);
Pamtljivost poruke zbog kratkoe i ponavljanja;
Besplatno ponavaljanje (kad god je recepijent vidi).

Dobar slogan se dugo pamti!
Mediji su sredstvo kontaktiranja i posredovanja izmeu politike i javne sfere, odnosno
izmeu donosilaca politikih odluka i javnosti na koju te politike odluke neposredno utiu.
Oni prenose informacije od politikih subjekata ka javnosti i od javnosti ka politikim
subjektima. Istovremeno, mediji po svojoj formi, sadraju i uincima, postaju kreatori javne
politike scene, ali i direktni akteri na toj sceni. Oni vie nisu samo medijatori, nego
ravnopravni subjekti u politikim procesima. Mediji u politikoj komunikaciji dijele se na: -
Vizuelne-tampa
Auditivne-radio
Audio-vizuelne-TV
Informatike-Internet
Ovdje je rije o dinamikim komunikacijskim kanalima-sutina im je plasiranje
poruke, ali podrazumjevaju i feedback. Uloga tampe u politikoj komunikaciji Najvea
prednost tampe je to ostavlja vie prostora za itaoca koji ima vie vremena za
razumjevanje politike poruke, jer postoji mogunost dubinske analize sadraja pojedinih
natpisa i oglasa, zatim fotokopiranje ili izrezivanje lanaka i sl. tampani mediji su veoma
pogodni za politiku promociju. Ta promocija se moe podjeliti na : - Besplatnu promociju: u
obliku novinarskih lanaka, objavljivanja slubenih dopisa, obavjesti za javnost itd. - Plaena
promocija: objavljivanje plaenih politikih oglasa, ubacivanje promotivnog materijala u
novine i sl. Politiki subjekti nastoje se u tampi prikazati u to boljem svjetlu.Istovremeno,
javnost od tampe oekuje dublju priu o politikim temama. Meutim, najvei problem je
to se tampa rukovodi senzacionalizmom ne birajui sredstva za poveanje tiraa. Veliki
problem je to veina stanovnika u ruralnim podrujima sve to proitaju u novinama
smatraju istinom, novine poistovjeuju sa dokumentima.
Uloga radija i televizije u politikoj komunikaciji
Politiki marketing na radiju i televiziji ima dvojako svojstvo: Redovna politika promocija
kandidat uestvuje u redovnim radio i tv emisijama politikog karaktera, pred izbore se
emituju specijalni programi namjenjeni iskljuivo strankama i kandidatima, gdje oni mogu
iznositi politiki program stranke i svoja predizborna obeanja. Plaena politika promocija
podrazumjeva emitovanje politikih dinglova na radiju i specijalno napravljenih politikih
spotova na televiziji.
Radio je medij koji je pogodan za siromane politike stranke. Radio oglasi se esto
ponavljaju i taju po 15, 30 ili 60 sekundi. Prednost radija je to je najbri prijenosnik
informacija i vrlo je rairen. (slua se u kui, automobilu, trgovinama, restoranima, na
radnom mjestu itd.).
Televizija se smatra najjaim medijem u izbornim kampanjama. Uspostavlja najsuptilniju
vezu izmeu kandidata i biraa.Ima najvei uticaj na formiranje javnog mnijenja, a legitimitet
joj daje kombinacija slike i zvuka.
Internet se u politici naziva treim medijem. Politika promocija na internetu ima mogunost
globalnog uticaja, broj ljudi koji surfaju internetom je ogroman u odnosu na druge medije.
Imamo tri vrste politikih informacija na internetu:
- Besplatne informacije-koje su politiki subjekti spremni dijeliti sa drugima bez
ikakve naknade.
- Komercijalne informacije-ije dijeljenje sa drugima donosi profit.
- Strateke informacije-uglavnom spadaju u domen tajni, pa se prenose ifrovano ili
prikazuju na zatienim dijelovima stranica.











Interpersonalna komunikacija Svaki pojedinac kojega kandidat susretne-investicija je u
budunost! Interpersonalna komunikacija je glavna komponenta racionalne teorije izbora.
Birai se oslanjaju na miljenja drugih, pogotovo ako su ti drugi referentne osobe u njihovoj
okolini. (Ivan iber, 2003:187). Ova vrsta komunikacije kandidata sa biraima je posebno
bitna. Prilikom putovanja kandidata autobusom po regijama jako je znaajno da znaju sluati
nego govoriti.

Kampanja preko telefona
- Prednost ove tehnike je u brzini protoka informacija. Nedostatak joj je to trai puno
telefonskih aparata i volontera.
- Vano je voditi rauna o vremenu. Nazvati se ne smije u vrijeme kad je kuni red.


Saopenje za medije
- Krai pisani tekstovi u kojima se neki kandidat ili neka stranka obraaju javnosti radi
isticanja svojih stavova, promicanja i afirmisanja dijelova programa i glavne teme
kampanje.

Konferencija za novinare
- Ukoliko se procijeni da je izravno komuniciranje s novinarima u funkciji kampanje i
da e komunikacija s novinarima pomoi razrijeavanju i promicanju ciljeva
kampanje, tada se organizuje i saziva konferencija.
- Mjesto za odravanje konferencije treba paljivo odabrati, tako da odgovara
predstavnicima tampe, a najprikladnije mjesto je u sreditu stranke sa logom stranke
u pozadini, pod uslovom da je pristupano i pogodno za odravanje press
konferencija.
- Konferencije za novinare uvijek treba odravati u dvorani manjoj od stvarnih potreba.

Reklama
- Namjerna aktivnost, istiemo najbolje osobine
- Potrebno se ograniiti na udarnu poruku ili samu sutinu informacije.
Tri vrste medija: Printani, elektronski i novi mediji. Svi oni imaju svoje prednosti ili nedostatke.
Printani mediji su dosta spori (dosta vremena proe u samoj tampi), meutim nude opirnije
informacije o odreenom problemu, dakle uvijek imamo opirniju priu.

Elektonski mediji radio: prednost je u tome to ga moemo sluati u hodu; jeftin medij;
nudi stalno ponavljanje naih informacija;
Televizor: potrebno je dosta vremena da bi se objavila neka vijest, potrebno je sve snimiti,
napraviti kadrove, montirati. Takoer, ovaj medij podrazumijeva i da u tano odreeno vrijeme
budemo prisutni ispred TV-a da bi primili odreenu poruku.

Direktne ankete
Internet

Krizno komuniciranje
- Analiza problema
- Krizni tab
- Krizni plan
- Procjena ljudskog resursa
- Komunikacijski kanali
- Strategija
- Taktika
- Evaluacija vrednovanje
:::::
Sa predavanja:
Krizno komuniciranje- to je kada naiemo na odreeni problem i trebamo da rijeimo taj
problem. Dakle da vidimo kako emo reagirati, tj. da li emo objaviti demant ili emo
organizovati press konferenciju.
Kada imamo odreenu krizu prvo analiziramo problem, zatim formiramo krizni tab i uvijek
je vano da imamo vou kriznog taba, odnosno odgovornu osobu. Onda napravimo krizni
plan, pa onda radimo procjenu ljudskog resursa, da vidimo ko ima dobre kontakte, ko nam
moe pomoi, zatim definiemo komunikacijske kanale, odnosno medije kojima emo slati
poruke. Napraviti strategiju i taktiku za realizaciju odreene strategije i na kraju evaluacija (
da vidmo ta smo uradili). ::::

Krizni PR u politici najee vezan za seks afere, korupcija, kriminal, mito

Poeljno oblaenje politiara
- ne previe nakita i ekscentrinih detalja (nakit ne smije zvecati)
- boje ne smiju biti prekriave i prearene
- izbjegavati pruge, tufnice
- boja odjee treba biti tamnija sa nekim svjetlijim kouljama
- kravata ne na koulju kratkih rukava
- ne prekratke suknje
- duga kosa skupljena u rep, jer tako daje autoritet osobi koja govori
- duina suknje do koljena ili dua
- lic na suknji je dopustiv, ali mora biti sa stranje strane, a ne sa bone strane
- ne kravate sa crtanim likovima.

::: Sa predavanja:
Neverbalna komunikacija emocionalni odraz neijeg stanja.
Neverbalnom komunikacijom, aljemo poruke govorom tijela, mimikom, gestovima,
vizuelnim identitetom ( 93 % otpada na neverbalnu komunikaciju).
Isprepleteni prsti odbrambeni mehanizam.

Nepoeljni neverbalni znakovi:
- Trljanje oka
- Pokrivanje usta
- Dodirivanje nosa (signalizira la)
- Prekrtene ruke ili noge (odbrambeni mehanizmi)
- Otvoreni dlanovi uvijek su poeljni.

Izdajniki gestovi ( alju poruku da osobi nije ba najugodnije ili da nije spremna):
Sputanje pogleda
Grickanje noktiju
Sputanje u stolici ili okretanje
Pretjerano osmjehivanje
Igranje sa nekim predmetima
Ispijanje vode
Vrpoljenje
....


Organizacija kampanje
- Rezervacija najatraktivnijih lokacija za bilborde
- Formiranje tima za praenje konkurencije
- formiranje tima za praenje reakcija javnosti
- ispitivanje javnog mnijenja
- analiza i procjena ljudskog resursa
- Edukacija
- formiranje tima za procjenu novih lanova
- formiranje tima za vrbovanje dobrovoljaca










NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

- Kontakt oima treba odravati pogledima dugim 1-7 sekundi.
- Ostavljamo dojam iskrene i sigurne osobe, pokazujemo panju i interesovanje
- Prilikom sluanja sagovornika takoer je potrebno ostvariti direktan kontakt oima,
jer tako sagovorniku aljemo poruku ohrabrenja, podrke i interesovanja.
Politika komunikacija je interaktivni proces, komunikacija izmeu politikih diskursa,
medija i biraa.
Birai poklanjaju povjerenje odreenom plitiaru putem glasova.

Izborna kamapanja podrazumijeva aktivnost politikih diskursa u predizborno vrijeme; znai
rade svoju promociju, promociju svojih ideja, stavova i svega onoga to oni propagiraju.

Nije poeljno:
- Bjeati od pogleda nesigurnost, neiskrenost, nepotovanje i nezainteresovanost
- 'agresivno' gledati sagovornika prijetnja, neugodnost
- 'lutanje' pogledom
- Premalo kontakta oima
- Gledati u pod djelujete kao osoba koja nema ta rei
- Ne treptati previe la, nervoza.

OBRVE
Podignute obrve pokazuju:
- Iznenaenje
- Superiornost
- Skretanje panje na sebe
- Otvorenost

Sputene obrve:
- elju da se smanji komunikacija oima
- Prevaru
- Nezadovoljstvo
- Ljutnju i frustraciju

RUKOVANJE I SLUANJE
- neka bude vrsto i kratko
- sluajte kako bi upamtili to vie detalja o osobi sa kojom razgovarate
- pokuajte mu zapamtiti ime

POSEBNE NAPOMENE
- pitajte: pokazujete zainteresovanost
- budite pozitivni: svi vole vedre osobe

DLANOVI
Govor tijela je emocionalni odraz s tanja neke osobe.

Gestovi koji signaliziraju la:
- pokrivanje usta
- dodirivanje nosa
- trljanje oka
- hvatanje za uho
- prsti u ustima
- ekanje vrata
- povlaenje okovratnika














RUKOVANJE
1) dominacija
2) potinjavanje
3) jednakost

Nepoeljne vrste rukovanja:
- mrtva riba mlitavo i nezainteresovano
- opaki tip zaustavlja dotok krvi u prstima
- kostolomac agresivac
- hvatanje za prste
- ukoena ruka u laktu distanca
- tehnika ruke odozgo - kriminalac

LINI PROSTOR
- intimna zona - 15-45 cm. U ovu zonu mogu da zau samo ljudi koji su nam
emocionalno bliski.
- Lina zona - 45 cm-1,20m
- Drutvena zona 1,20 i 3,5 m
- Javna zona preko 3,5 m


IZDAJNIKI GESTOVI
- Stiskanje nadlaktica i grljenje samog sebe
- Igranje sa hemijskom olovkom
- Cupkanje nogama, prebacivanje s noge na nogu vrpoljenje
- Ispijanje vode
- Skidanje i ponovno stavljanje naoala
- Poigravanje sa pramenovima kose
- Pretjerano osmjehivanje
- Grickanje i oblizivanje usana
- Dranje ruku iza lea
- Sputanje pogleda
Vizuelni identitet:

Samo je jedna prilika za ostavljanje dobrog dojma.

Na osnovu vizuelnog identitea birai donose zakljuke o odreenoj osobi, tj. na osnovu vizuelnog
identiteta moemo prosuditi da li je neka osoba karizmatina, da li moe zaokupiti / privui nau panju
i sl. Uvijek na osnovu vizuelnog identiteta moemo dobiti neke odreene iformacije (npr. socijalni
status neke osobe).

Birai na osnovu vizuelnog identiteta donose odluke za koga e glasati.

Stranaki programi: Niko ne ita stranake programe, samo konkurencija i mediji.
- Grickanje noktiju
- Sputanje u stolici, okretanje





VERBALNA KOMUNIKACIJA

Pitanja koja sebi postavimo:
- Zato komuniciram, ta mi je cilj?
- S kim komuniciram?
- Kako ostaviti upeatljiv dojam (od pozdrava do zavretka komunikacije, od jezika do
naina sjedenja ili hodanja)
- Kako se ponaati
- Kako drati pod kontrolom, sebe i druge
- Kako uvjeriti (zaobii istinu-slagati?)
- Problem,da li ga otvarati, odgoditi, zatakati, izgladiti, produbiti?

Osnovni zahtjevi u interpersonalnoj komunikaciji
- Promisliti o emu e govoriti
- Ocijeni ta e rei ne govori sve to misli, ne misli sve to govori
- Procijeni kad e govoriti: u pravi trenutak 'upasti' u tui govor
- Procijeni koliko e govoriti (to krae)
- Ocijeni kome govori

Zlatna pravila
- Govori prirodno (radost, alost, sveano..)
- Zadri uljudan ton
- Uskladi neverbalno ponaanje sa sadrajem govora i sa verbalnom komunikacijom
- Iskljui fiziki kontakt
- Sluaj: aktivno ili pasivno
- Ne hvali se: ne citiraj sebe i iskljui efekte
- Persiraj i obraaj se primjereno: tj. gospodine/gospoo + prezime, odmjeri TI
obraanja.
- Ne priaj o onome u ta se ne razumije