IZVORI ELEKTRINE ENERGIJE

1. Glavni izvori napajanja- distributivna elektroenergetska mrea

- niskonaponska mrea 0.4 kV;
- transformatorska stanica 20(10)/0.4 kV;
- srednjenaponska (visokonaponska) mrea 20(10) kV.

2. Sigurnosni (pomoni) izvori napajanja

-elektroenergetska postrojenja
-uredjaji sa akumulatorskim baterijama.


1. Glavni izvori napajanja

1.1. Srednjenaponska mrea 20(10) kV

Spajanje nove TS na postojeu 20(10) kV mreu ili interpolacija nove TS u postojeu
srednjenaponsku mreu izvodi se prema predhodnoj elektroenergetskoj saglasnosti koju
izdaje lokalna elektrodistribucija.

Kabelske veze ostvaruju se prema standardima lokalne elektroprivrede (obino u vidu
tehnikih pravilnika) jednoilnim kabelom 20 kV sa aluminijumskim vodiem tipa XHE
49A (1x150 mm
2
). (XHE 49 A 3x(1x50/16 mm
2
), 20 kV). Trasa kabela mora biti
najekonominijeg i najsvsishodnijeg pravca i mora postojati saglasnost EP, Telecom,
Vodovod i kanalizacija, BH ceste, itd. Spajanje kabela izvodi se odgovarajuim
kabelskim spojnicama. Ue za uzemljenje polae se du cijele kabelske trase i spaja se sa
ostalim uzemljivakim sistemima. Varijanta bakarno ue Cu 50 mm
2
.

Transformatorske stanice 20(10)/0.4 kV (1x630 (400 ili 1000 kVA)), u gradjevinskom
smislu, predstavljaju armiranobetonsku gradjevinu dimenzija cca 2.2X4.5 m koja se
izvodi kao samostalni objekt ili u sklopu veeg objekta.
U energetskom smislu TS ine transformator snage te SN i NN postrojenje. Energetski
transformator smjeten je u jednoj strani objekta (trafo komora) koji je odijeljen od NN
bloka i ostalog dijela TS.
SN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojeeg ormara dimenzija cca
1.8x1.0x0.7 m. NN postrojenje sastoji se od metalnog slobodnostojeeg ormara dimenzija
cca 2.0x1.2x0.4 m sastavljen od transformatorskog dovodnog polja i odvodnih polja. U
principu se mjerenje potronje elektrine energije vri na visokonaponskoj strani. Strujni i
naponski mjerni trafoi smjeteni su u mjernom polju 10(20) kV a mjerna garnitura za
trosistemsko indirektno mjerenje smjetena je u mjernom ormariu.
Transformacija napona izvodi se uljnim transformatorom snage 630 kVA koji je
smjeten u trafokomori.
Za TS od 630 kVA osnovni podaci su : nazivna snaga 630 kVA; spoj Dyn 5; napon
primara 10(20) kV; napon sekundara 400/231 V; napon kratkog spoja 4%; runa
regulacija napona 2.5% i 5%.
Spoj VN stezaljki transformatora sa VN postrojenjem 10(20) kV izvodi se jednoilnim
kabelom XHP 48 presjeka 3x(1x50 mm
2
). NN strana transformatora spojena je na NN
postrojenje bakrenim sabirnicama 3x(50x10 mm)+50x5 mm.
Ispod transformatora nalazi se uljna jama pokrivena reetkom.
Energetski transformator titi se od kratkog spoja uvijek na strani visokog napona sa
odgovarajuim osiguraima.
Standardno mjerenje je mjerenje optereenja transformatora na NN strani sa tri
bimetalna ampermetra skale 0- 6A, sa pokazivaem maksimalne struje. Ampermetri su
prikljueni preko strujnih mjernih transformatora nazivne sekundarne struje 5A., i
mjerenje napona na NN strani direktno voltmetrom 0 500 V i mjere se svi fazni i
linijski naponi.
Da ne bi dolo do naponskih razlika izmedju pojedinih metalnih dijelova isti se
medjusobno povezuju sa sabirnim vodiem za izjednaenje potencijala. Kao sabirni vodi
koristi se pocinana elina traka FeZn 25x4 mm. Praktino se izvodi na slijedei nain :
Sabirni zemljovod ili sabirnica za izjednaavanje potencijala IP izvedena je u vidu
bakrene ine dimenzija kao nulta sabirnica i montirana na izolator pri dnu NN elija u
cijeloj duini. Spoj ove ine na temeljni uzemljiva izvodi se pomou pocinane trake
preko rastavnog mjernog apoja, koji se nalazi na bonom zidu NN elije.
Na ovu sabirnicu spajaju se . nul taka transformatora preko sabirnice; nul taka
dizel elektrinog agregata; metalna konstrukcija transformatora; zatitno uzemljenje NN
postrojenja u TS; ostale metalne mase koje ne pripadaju pogonskim strujnim krugovima
ali u sluaju kvara mogu doi pod opasni napon dodira.
Tlo oko TS je betonirano pa je i to jedna od zatitnih mjera. Unutar TS korisno je ispod
VN i NN postrojenja postaviti gumeni tepih.

U TS se izvodi zdrueno (zatitno) uzemljenje. Na uzemljiva zatitnog uzemljenja u
TS spajaju se : svi metalni dijelovi visokonaponskih i niskonaponskih uredjaja i kuite
transformatora snage; metalni platevi i ekrani energetskih kabela; sekundarni strujni
krugovi mjernih transformatora, uzemljenje visokonaponskih namotaja jednopolno
izoliranih naponskih transformatora; odvodnici prenapona; nulti vodi NN mree; ostali
uzemljivai koji utjeu na smanjenje ukupne vrijednosti otpora zatitnog uzemljenja.













1 temeljni uzemljiva TS; 2 spoljanja kontura, bakarno ue; 3 vertikalni uzemljivai; 4
ispitna spojnica; 5 kontura za oblikovanje potencijala, bakarno ue; 6 glavni prikljuak
(sabirnica) za uzemljenje; 7 sabirnica neutralnog proodnika; 8 energetski transformator;
9 NN tabla; 10 blok VN; 11 izjednaenje potencijala; 12 kabl PPOO 1x50 mm
2
, 1 kV; 13
uzemljiva radnog uzemljenja, bakarno ue

Napomena: Ako DTS iskljuivo u izolovanoj mrei 10 kV ne izvodi se uzemljiva radnog
uzemljenja i kontura za oblikovanje potencijala




1 kontura za oblikovanje potencijala; 2 spoljanja kontura; 3 vertikalni uzemljivai; 4 uzemljiva radnog
uzemljenja; 5 kabel PP00 1x50 mm
2
, 1 kV

Napomena: Uzemljiva radnog uzemljenja se ne izvodi ako STS radi iskljuivo na izolovanoj mrei 10 kV.

















Tehniki prorauni

1. Proraun struje kratkog spoja na 10 kV-noj strani

Kao osnova za proraun uzima se podatak distribucije da je tropolna snaga KS na 10
kV-noj strani P
k
=250 MVA.

Struja KS je: kA
U
P
I
m
k
k
5 . 14
10 73 . 1
250
3
=

= =

Udarna struja KS iznosi: kA I I
k kU
9 . 36 5 . 14 41 . 1 8 . 1 2 = = =

Trajna struja KS iznosi: kA I I
k tr
13 5 . 14 9 . 0 = = =

Efektivna srednja vrijednost struje KS iznosi:
kA n m I I
k ef k
2 . 13 ) 95 . 0 1 . 0 ( 5 . 14 ) (
2 2 2 2
= + = + =

Nominalna struja transformatora iznosi: A
U
P
I
n
n
n
36
10 73 . 1
630
3
=

= =

Spoj transformatora i trfo polja na 10 kV-noj strani izveden je kabelom 10 kV presjeka
vodia 50 mm
2
koji zadovoljava obzirom na zagrijavanje za vrijeme KS jer je


2
1 min
12 01 . 0 8 . 8 2 . 13 mm t C I S
kef
= = =

2. Proraun struje kratkog spoja na 0.4 kV-noj strani

Prividni otpor petlje KS iznosi:
t m
Z Z Z + = , gdje je Z
m
otpor 10 kV-ne mree a Z
t
otpor
transformatora.

=

= 44 . 0
250
10 1 . 1 1 . 1
k
n
m
P
U
Z , na 10 kV-noj strani

= = = 0007 . 0 )
10
4 . 0
( 44 . 0 ) ( 44 . 0
2 2
1
2
U
U
Z
m
, na NN strani

=

= 01 . 0
63 . 0 100
4 ) 4 . 0 (
100
2 2
n
k n
t
P
u U
Z

= + = 0107 . 0 01 . 0 0007 . 0 Z


Efektivna vrijednost izmjenine komponente struje KS iznosi:

kA
Z
U
I
n
k
8 . 23
0107 . 0 73 . 1
4 . 0 1 . 1
3
1 . 1
' '
=

=

Udarna struja KS iznosi : kA I I
k kU
50 8 . 23 41 . 1 5 . 1 2
' '
= = =

Trajna struja KS iznosi kA I I
k tr
4 . 21 8 . 23 9 . 0
' '
= = =

Efektivna srednja vrijednost struje KS iznosi:

kA n m I I
k ef
6 . 20 ) 86 . 0 08 . 0 ( 8 . 23 ) (
2 2 2 2 ' '
= + = + =

Snaga kratkog spoja iznosi: MVA I U P
k n k
5 . 16 8 . 23 4 . 0 73 . 1 3
' '
= = =

Nominalna struja transformatora iznosi: A
U
P
I
n
n
n
910
4 . 0 73 . 1
630
3
=

=

Na izraunate vrijednosti kontrolira se oprema na NN strani. Spoj transformatora i trafo
polja na 0.4 kV-noj strani izveden je od golog profilnog bakarnog vodia dimenzija
50x10 mm koji se moe opteretiti strujom od 1025 A.

Kontrola spoja transformatora i trafo polja 0.4 kV na termika naprezanja

Najmanji dozvoljeni presjek bakrenog vodia za vrijeme trajanja KS iznosi:


2
226 2 4 . 21 5 . 7 5 . 7 mm t I S
t
= = = (odabrani presjek od 50x10=500 mm
2

odgovara).

3. Proraun otpora rasprostiranja i dimenzioniranje uzemljivaa

Ukupan otpor zdruenog uzemljenja (R
ezdr
) raunajui utjecaj svih uzemljivaa koji su
spojeni sa nultim vodiem NN mree, mora zadovoljiti uvjet:


k
d
z
d
ezdr
I r
U
I
U
R

= , gdje je U
d
dozvoljeni napon dodira (V)
I
z
dio struje dozemnog kratkog spoja koja ide
uzemljenje TS u zemlju (A)
r redukcioni faktor
I
k
- ukupna struja dozemnog kratkog spoja.

Za nadzemne visokonaponske dalekovode bez zatitnog ueta redukcioni faktor iznosi
r= 1. Ukoliko je VN dalekovod izveden sa zatitnim uetom r<1 i tada se tana vrijednost
redukcionog faktora odredjuje mjerenjem.

Ukoliko ogranienje struje jednopolnog kvara u VN mrei iznosi 150 A a dozvoljeni
napon dodira iznosi 65 V uz predpostavljeni nepovoljni sluaj da je VN dalekovod
izveden bez zatitnog ueta (r=1) otpor rasprostiranja zdruenog uzemljenja mora biti :

= = 43 . 0
150
65
ezdr
R

Prije ukljuivanja TS u postojei elektroenergetski sistem obavezno treba izvriti
slijedee provjere i mjerenja:

-provjera vrijednosti ogranienja struje dozemnog kratkog spoja,
-vrijeme trajanja jednostrukog zemljospoja,
-mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivakog sistema.

4. Proraun hladjenja transformatora

Hladjenje transformatora ostvaruje se prirodnim strujanjem kroz predvidjene otvore.
Ukupni gubici transformatora snage 630 kVA mjerodavne za dimenzioniranje iznose:

kW P P P
Cu Fe g
58 . 8 ) 5 . 6 3 . 1 ( 1 . 1 ) ( 1 . 1 = + = + =




2. SIGURNOSNI (POMONI ) IZVORI NAPAJANJA

- elektroenergetska postrojenja
- uredjaji sa akumulatorskim baterijama
- ostalo treba preko UPS














NISKONAPONSKE KABELSKE MREE


Osnovni zahtjevi: - osigurati potroau dobavu kvalitetne el. energije
-pouzdano snabdijevanje
-kabel ne smije biti opasan za okolinu
-snabdijevanje se mora vriti uz minimalne trokove.

Tipovi kabelskih mrea:
-radijalni tip mree
-petljasti tip mree
-zamkasti tip mree

Distributivne mree mogu biti jednostrano i dvostrano napajane.

Jednostrano napajane distributivne mree su oni tipovi mrea kod kojih se napajanje
svih vodova vri samo iz jedne trafostanice x/10(20) kV. Varijante ovih tipova mrea
date su na sljedeim slikama:




Zrakasta mrea


Prstenasta mrea





Mrea sa potpornom takom

Dvostrano napajane mree su oni tipovi mrea kod kojih se vodovi napajaju iz dvije
razliite TS x/20(10)kV.Varijante ovih tipova mrea date su na sljedeim slikama:




Shema linijske mree




Shema kombinirane prstenaste i linijske mree





Shema prstenaste mree








Shema linijske mree sa mogunou napajanja iz dvije TS





Radijalne niskonaponske kabelske mree prorauni

Vrna optereenja i faktori istovremenosti

Kod odabira kabela osnovni podatak sa kojima se mora raspolagati je snaga potroaa
koji se trebaju snabdijevati. Optereenje koje se javlja kao stvarno najvee optereenje je
vrno optereenje a rauna se prema:


i v
P i P = , gdje su P
V
vrno optereenje (u kW)
i faktor istovremenosti
P
i
suma nazivnih instaliranih snaga svih potroaa.

Iznos faktora istovremenosti kree se u intervalu od 0.05 do 1. Pri svakom proraunu
valja uzeti u obzir stvarne pogonske prilike. Prema instaliranim snagama razdjelnika kao
i prema stvarnim pogonskim prilikama odredjuje se faktor istovremenosti i vrna snaga
pojedinog kraka radijalne mree.
Faktor istovremenosti se definira kao:


) ... (
2 1

Vn V V
mj V
i
P P P
P
f
+ + +
=

- algebarska suma vrnih snaga n potroaa vea je od stvarno izmjerene vrne snage
-faktor ovisi o dobu dana, dijelu sedmice ili godine, karakteru potroaa, nain grijanja
ako se radi o stanovima, nain pripreme tople vode, broj potroaa i td.