A.

KULTURA
Nesumnjivo je da je kultura jedna od najbitnijih ako ne i najbitnija karakteristika ovjeka i
ljudskog drutva uopte. To je tim vie jasno poto ni jedna druga vrsta ne posjeduje kulturu. Isto je
tako jasno da kultura moe da do!e do i"raaja tek onda ako se pojedina# posmatra s ob"irom na
drutvenu #jelinu i u njihovoj u"ajamnoj me!uve"i. To nipoto ne "nai da kultura i kulturne pojave
ne sadre komponentu individualnosti pojedine linosti$ ve% da je kultura u #jelini i po svome
smislu bitno drutveni &enomen.
'vako drutvo ima svoju kulturu. Kultura je bitno drutvena pojava$ nju stvara ljudsko
drutvo. Apsolutno nekulturnog drutva nema$ ona je njegov spe#i&ini element. Kultura$ kulturni
pro#esi i tekovine ine osnovnu pojavu svakog drutva. ljudsko drutvo se ra"likuje od prirode
kulturom. U ivotinja nema kulture( ivotinja se stoga ne ponaa na kulturan nain$ nego na
prirodan nain. Kultura obuhvata ba"u i nadgradnju drutva.
)rema *arksu kultura pripada nadgradnji$ ali ona tako i"raava i stanje drutvenih odnosa i
materijalnih uslova proi"vodnje. +rutvo se sastoji i" svega onog to su njegovi lanovi stvorili u
toku njegove istorije$ poev od najjednostavnijih oru!a "a rad$ preko savrenijih sredstava i
proi"voda$ "atim tekovina nauke i umjetnosti$ do moralnih i drugih drutvenih normi i vrijednosti
koje se #ijene u datom drutvu. *isli$ postup#i$ me!usobno opho!enje , sve to spada u kulturu.
-vako iroko opisano "naenje kulture i naglaena vanost kulture sa aspekta drutvenih
pojava$ naveli su neke so#iologe da nauku o drutvu .so#iologiju/ poistovijete sa naukom o kulturi
.kulturologijom/.

A.0. Kultura i #ovjek
Kultura je svijet ovjeka. -na se iska"uje u jedinstvu tog svijeta. Njome se ovjek odvaja
od divljatva u sebi i prirodi. 1edinstvo je vrijednosti oovjeenja pojedin#a i njegovog svijeta.
Kultura ispoljava ovjekovu djelatnost$ odnosno ponaanje. U jednom smislu$ kultura se
moe shvatiti kao regulator ljudske djelatnosti. Kulturno ponaanje je svjesno ponaanje s
odre!enim smislom "a subjekat.
2ovjek je kulturno bi%e$ on ivi kulturnim ivotom. 2ovjek se ne ponaa kao prirodno
kulturno vije%e$ on ne ivi prirodnim$ nego kulturnim ivotom. njegov ivot i djelatnost odre!eni su
kulturom. 2ovjek je postao kulturno bi%e samim tim to je drutveno bi%e.

A.3. Nastanak kulture .ovjek , stvarala# kulture/

4ngleski teoretiar 4duard Tajlor jasno je uoio da je kultura pove"ana sa ovjekom kao
lanom drutvene "ajedni#e , i"van drutva nema kulture5 6ajder je$ pak$ odredio kulturu kao
7drugu prirodu7$ a ovjeka kao jedno ivo bi%e u prirodi koje stvara kulturu i koje nije u stanju da
"asnuje svoj ivot be" kulture. +akle$ dok su sva ostala bi%a$ prije svega$ prirodna bi%a$ ovjek je
istovremeno i prirodno i drutveno bi%e. 8bog toga se$ da bi se jasnije odredio pojam kulture$
nei"bjeno name%e pitanje9 :ta je ovjek$ kakvo je to bi%e koje jedino stvara kulturu;
-dre!uju%i dvostranu prirodu ovjeka$ kao prirodnog i drutvenog bi%a$ kao &i"ikog i
duhovnog$ uoavamo da se i #jelokupan ra"voj drutva od ranih vremena odvijao u tom prostoru
i"me!u9
&i"ikog osvajanja prirode radi ovjekovog &i"ikog opstanka i
b/ duhovnog napora kojim je stvarao alatke$ ali i legende i vjerovanja$ sa jasnim #iljem da
olaka svoj opstanak i predupredi svakodnevne neda%e$ da se odbrani od nei"bjenih katastro&a$ od
neukrotive i %udljive prirode.
Termin kultura latinskog je porijekla .#ultus , gajenje$ obrada polja/ i govori o iskonskoj
ovjekovoj ve"anosti "a prirodu$ "a obradu polja. I danas se jo u je"iku susre%e termin
poljoprivredna kultura. -vaj termin je me!u prvima upotrebio rimski &ilo"o& <i#eron$ ali se
vremenom i"ra" sve vie poeo koristiti i "a o"naavanje 7kulture duha7$ u smislu obra"ovanja$
obrade duha. I upravo ova dva pojma9 poljoprivredna kultura i duhovna kultura ili kultura duha$
osim to su usko pove"ana$ uka"uju i na &a"e kro" koje je proao ovjek u svom ra"vitku9
, &a"a u kojoj je ljudsko bi%e bilo "natnije oslonjeno na prirodu$ i
, ona druga$ u kojoj su porasle njegove duhovne mo%i$ i u kojoj se ispoljila premo% ovjeka
nad prirodom.
)osledi#a osloba!anja od neposredne ve"anosti "a prirodu bilo je stvaranje t"v. druge
prirode ili kulture. Ako je #ultus$ tj. kultura$ doista bila ve"ana "a obradu polja$ onda nimalo ne
i"nena!uje injeni#a da je upravo prvobitni oblik vjerovanja sadran u pojmu kulta .#ulta/. 1er$ kult
"nai oboavanje ili obogotvoravanje pojedine ivotinje ili biljke$ od kojih je "avisio ovjekov
opstanak proistekao upravo i" ovog ivotnog iskustva9 kao i danas$ kada se kae 7kult "vije"da7$
misli se na oboavanje ili obogotvorenje npr. &ilmske dive =riit =ardo$ 'o&ije Loren. njihovi
pokloni#i bili su spremni da ih u"diu i veliaju$ smatraju%i ih$ be"malo$ boanstvom. I" ovoga se
dobro moe uoiti prvobitna trojedinstvena ve"a9 #ultus,obrada polja,kultura$ kao i to da su "ae#i
kulture bili ve"ani upravo "a kult prirode.
*ogli bismo$ na samom poetku$ uslovno odrediti pojam kulture9 ona obuhvata ovjekovo
svjesno i plansko preobraenje prirode$ ali i stvaranje duhovnih vrijednosti kojima se potvr!uje
njegov spe#i&ian poloaj u svijetu.
A.>. 'imboli#ki karakter kulture
U &ilo"o&iji$ so#ijologiji$ antropologiji .nau#i o ovjeku/ bilo je pokuaja da se odredi pojam
ovjeka$ a time$ posredno$ i pojam kulture. - tome govore brojne de&ini#ije ovjeka. Navedimo
samo neke od njih9
2ovjek je "oon politikon .7politika ivotinja7,Aristotel/(
Animal rationale mortale .7smrtna ra#ionalna ivotinja7,sv. Avgustin/(
72ovjek je bi%e koje ho%e$ a ne samo bi%e koje mora7 .:iler/(
72ovjek je prvi slobodnjak u prirodi7 .6erder/(
76omo sapiens7 .ovjek , svjesno bi%e/(
72ovjek je najslabija trska$ ali trska koja misli7 .=le" )askal/
*oe se "apa"iti da nema saglasnosti o tome ta ini sutinu ovjeka. ?idimo da je teite ili
na ovjekovoj ra#ionalnoj$ svjesnoj prirodi ili na njegovoj slobodi i sposobnosti da se bavi
drutvenim poslovima ili pak na njegovoj odlunosti da se suprostavi %udima prirode.
Nema sumnje da je ovjek$ prema tanom "apaanju +e Rumona$ prije svega bi%e koje
aktivno uestvuje 7u svemu to predstavlja stvaralatvo u prirodi$ istoriji i u duhovnom ivotu7.
Ipak se postavlja pitanje ta je to to ovjeka sutinski ra"likuje od svih drugih bi%a$ i to mu
omogu%ava ne samo aktivan$ ve% i preobraalavaki stav prema svijetu i stvaranje vrijednosti. Tu
osobenu prirodu ljudskog bi%a najbolje i"raavaju 4rnst Kasirer i Lesli ?ajt$ prema kojima je ovjek
prije svega animal s@mboli#um , dakle 7simbolika ivotinja7. 1ednostavno reeno9 ovjek je bi%e
koje stvara simbole. <jelina svih tih simbola ini kulturu. -va odredba je prihvatljivija od
prethodno navedenih.
)rije svega$ u nastajanju simbolikih tvorevina9 u je"iku i vjerovanjima$ umjetnosti i
vrijednostima uestvuje #jelokupna ovjekova priroda,i svjesna$ ra#ionalna sposobnost$ sposobnost
planskog mijenjanja svijeta$ ali nita manje i njegove emo#ije$ ula$ imagina#ija$ kao i ovjekova
psiha.
-va viestrana sposobnost ovjeka dola"i do i"raaja ve% pri pravljenju oru!a u t"v.
materijalnoj s&eri. 8bog toga nam i"gleda prihvatljiva odredba po kojoj se 7kultura7 shvata kao
simbolika aktivnost$ a koju je de&inisao Andre )jetr9 7Kultura je i intelektualno osvajanje svijeta$
ali ona je i svojevrstan estetski smisao$ i"vjestan a&initet duha$ ponaanja$ ukusa$ stila$ a to je
mogu%no ste%i samo u" pomo% dugih tradi#ija7.
-vom odre!enju nedostaje isti#anje aktivne i stvaralake uloge ovjeka kao kulturnog bi%a.
8bog toga je &ran#uski so#ijolog Ao&r +ima"dje smatrao da kultura nei"ostavno mora da obuhvati i
ovjekov rad i porodine dunosti ali i duhovne vrijednosti i dokoli#u.
A.B. )ojam simbola
)rvo %emo objasniti ta se podra"umijeva pod simbolikim ponaanjem ovjeka.
Upore!ivanje ovjekovih aktivnosti sa ponaanjem ivotinja najbolje uka"uje na spe#i&inu ra"liku
i"me!u simbolikog i nesimbolikog ponaanja. Kada ovjek kalje$ ee se$ jaue u nevolji$ kada
se protee$ pokre%e dijelove tijela , sve je to u osnovi 7nesimboliko ponaanje7. +akle$ ono nije
svojstveno samo i jedino ovjeku$ ve% i viim sisarima. *e!utim$ kada ovjek ra"govara ili opti sa
drugim ljudima$ slue%i se 7artikulisanim govorom7$ kada se koristi ma!ijskim inima ili se u #rkvi
skrueno moli$ ispovijeda grijehe$ kad tumai snove ili #rta bi"ona na "idu pe%ine$ naj"ad$ kada ide
u rat u ime 7krsta7 .u krstakim ratovima/$ ili je u stanju da i"dri najve%e muke u kon#entra#ionom
logoru vrsto dre%i u ru#i +avidovu "vije"du$ kada pravi alatke "a rad , onda se "a takvo ponaanje
kae da je 7simboliko7$ i da je svojstveno jedino ovjeku. Nije sluajno Lesli ?ajt utvrdio da je
7simbol ono to je preobra"ilo ovjeka od obine ivotinje u ljudsku ivotinju7$ te da 7be"
simbolikog optenja mi uopte ne bismo imali kulturu7. U toku evolu#ije od primata ovjek se
pojavio onda kada se kod njega pojavila sposobnost "a simboli"ovanje i kada je postao sposoban da
to i"ra"i.
Ra"umljivo je da se name%e pitanje9 :ta uopte "nai simbol; -va rije dola"i od grkog
i"ra"a s@mbolo , u smislu 7"naka$ "namenja7. Najjednostavnije$ kao to list hartije ima dvije strane$
tako i simbol ima dva li#a9 sa prednje strane on je &i"ika$ materijalna stvar$ dakle$ on mora biti$
najprije$ nekakav predmet$ "vuni signal$ koji ja "apaam$ vidim$ ujem$ mogu da dodirnem$ a
"atim$ mene$ kao ljudsko bi%e$ prisustvo toda to vidim i ujem$ nagoni da "amislim 7neto drugo7$
to se nala"i s one druge strane 7ulnog7. To je neki nematerijalni$ samo nama ljudima shvatljivi
smisao.
U"mimo jedan primjer9 vidimo ovjeka koji dri u ru#i 7srebrni krst7 i pri tom pola"i na
strijeljanje$ visoko u"dignute glave. -igledno je da ovaj ovjek ne dri metalni predmet u ru#i
"bog njegove novane vrijednosti$ ve% stoga to u tom metalnom liku 7vidi dublji smisao7$
opravdanje svoga stradanja ali i vii smisao svoje borbe$ 7Krst7$ a ne injeni#a to je to novano
vrijedan srebrni predmet$ i"raava$ ili bolje reeno9 simboli"uje vjeru rodoljuba u pravdu$ u drugi i
bolji ivot poslije smrti. 7Krst7 je simbol nade da se vlastiti ivot stavlja na oltar radi i"vjesnije
eg"isten#ije svojih najbliih.
1ednom rijei$ "naenje ili vrijednost simbola nikako ne "avisi od 7svojstva njegovog
&i"ikog oblika niti su odre!eni njima9 boja alosti moe biti uta$ "elena$ ili bilo koja druga boja7.
I" toga je sasvim ra"umljivo$ kako je jednom rekao engleski &ilo"o& Con Lok$ da simboli 7stiu
svoje "naenje tako to im ga ljudi proi"voljno name%u7.
'imbol je$ dakle$ naa ljudska "amisao$ naa projek#ija$ da u ulnim predmetima 7vidimo7
jo i neto drugo$ to ivotinja nikako nije u stanju da shvati. 4to$ upravo ovo obiljeje posjeduju
sve tvorevine kulture9 pjesma kao i #rte$ katedrala i knjiga$ mit i je"ik$ moralni in.
Uostalom$ da li je uopte mogu%no da neka ivotinja$ maka$ pas ili majmun$ ra"umije
smisao koji ima krst "a jednog hri%anina$ ili injeni#a da je kod evropskih naroda #rna boja i"ra" ili
simbol alosti$ dok Kine"i u istoj situa#iji koriste bijelu boju;
Ameriki teoretiar kulture Lesli ?ajt kae9 7'vekoliko ljudsko ponaanje nastaje upotrebom
simbola. 'imbol je preobra"io nae antropoidne pretke u ljude i nainio ih humanim. 'va
#ivili"a#ija je nastala i odrava se jedino upotrebom simbola7. Na jednom drugom mjestu ?ajt jo
jasnije odre!uje pojam simbola i kulture9 7Kultura je jedna organi"a#ija pojava , akata .modela$
ponaanja/$ predmeta .oru!a/$ ideja .vjerovanja$ sa"nanja/ i osje%anja .stavova$ vrijednosti/ , koja
"avisi od upotrebe simbola.
Kultura je nastala kada je nastao ovjek.... koji moe da govori i da upotrebljava simbole7.
-vu de&eni#iju$ koja prenaglaava ulogu ovjekove duhovnosti$ treba dopuniti odredbom ovjeka
kao svjesnog praktinog bi%a$ na iji je dalji ra"voj presudno uti#ao pronala"ak vatre.
)reobraavaju%i prirodu$ ovjek$ dakle$ stvara jednu 7drugu prirodu7 ili kulturu$ drutvenu
"ajedni#u.
-d svog postanka ovjek se uvijek bori da ouva svoje bioloko bi%e$ ali i da "adovolji jo
jednu drugu i dublju$ duhovnu potrebu. ?jerovanjima i obiajima$ umjetno%u i plesom$ mitom i
legendama o nadljudskim bi%ima$ on "adovoljava upravo takvu svoju tenju. Iako je ovjek$
dodue$ i smrtno$ prola"no bi%e$ uostalom$ kao i sva druga bi%a u prirodi$ ipak$ on je jedini u svijetu
koji je svjestan svog neumitnog kraja. 8bog toga i ini i"u"etan duhovni$ simboliki napor kako bi
se toj sili koja ga rui$ tom stanju haosa koji nagri"a njegov opstanak$ adekvatno suprostavio
svojom tenjom ka vjenom.
Ivo Andri% je u svojim 8nakovima pored puta sasvim tano "apa"io9 7*isao o vjenosti i
ivotu i"a groba stvorila je sve to se na"iva ljudskim djelom na ovom svijetu7.
To je ra"log "bog kojeg ovjek kao individualno i drutveno bi%e gradi stanove$ planski
proi"vodi i troi hranu$ i"milja mitove$ bavi se umjetno%u$ i"vodi ples i prinosi "ajedniku rtvu.
Upravo snanom vjerom u bolji$ drugaiji i neprola"ni svijet$ koji u mitu dobija svoj vrsti i stabilan
)oredak$ ovjek se suprostavlja svekolikom Neredu i 6aosu.
Na ovaj nain mit i vjera u trajnosti doprinose pobjedi optimi"ma. =rojnim #eremonijama
koje slue mitu$ kultu i magiji$ ovjek rituali"uje svoj opstanak na taj nain to se makar i "a
trenutak predaje neem vrstom i trajnom$ bjee%i ili se i"mijetaju%i i" svijeta surove
svakodnevni#e.
)ogledajmo neke primjere i" istorije kulture u kojima je simboli"ovan takav grandio"ni
kolektivni napor i spremnost ljudi da krajnjim liavanjem nadi!u i pobijede prola"nost. Takvi su9
Kineski "id$ egipatske piramide$ ?avilonska kula$ ali nita manje i druge tvorevine duha9
srednjevjekovna #rkvena arhitektura i &reske$ epovi9 Ilijada$ -diseja$ 4p o Dilgameu$ Ramajana$
pronala"ak pisma.
A.E. +e&ini#ija kulture
*e!u brojnim de&ini#ijama kulture koje moemo susresti u redovima gra!anskih teoretiara$
postoji itav ni" pogreaka koje ih ine neprihvatljivim sa jednog stroijeg naunog i kritikog
stanovitva$ mada gotovo svaka od njih u"ima u ob"ir po neki ili ve%i broj elemenata$ koji su "aista
od "naaja "a de&inisanje pojma kulture. 'toga se pristupilo ra"voju jedne integralne de&ini#ije
kulture sa so#iolokog stanovita$ koja bi preva"ila bitne nedostatke gra!anskih teoretiara kulture.
Ta integralna de&ini#ija pod kulturom podra"umijeva skup svih onih pro#esa$ promjena i
tvorevina$ koje su nastale kao posljedi#a materijalne i duhovne interven#ije ljudske vrste .u prirodi$
drutvu i miljenju/. A osnovni smisao kulture sastoji se u tome da olaka odranje$ produenje i
napredak ljudske vrste.

)rednosti ovakve de&ini#ije kulture su slijede%e9
,, pomo%u nje se pojam kulture obuhvata tako da podra"umijeva kako materijalnu tako i
duhovnu kulturu
,, kultura se na ovaj nain ra"umije kao istorijska i dinamika$ dakle$ ra"vojna kategorija
koja treba da se i"uava s ob"irom na vremenske i prostorne promjene.
, ovakvom se de&ini#ijom i" pojma kulture iskljuuju svi oni pro#esi i tvorevine koji nemaju
"a #ilj ili ne doprinose$ be" ob"ira na #ilj$ olakanju odranja$ produenja i napretka ljudske vrste.
+abome$ da se onda mogu ra"likovati pojmovi kulture u uem i irem smislu. 1er$ ponekad
se govore%i o kulturi misli i na pojave koje su direktno i neposredno nekulturne. A poto su
olakanje odranja$ produenja i napretka ljudske vrste bitni atributi kulture to su oni istovremeno i
oni humanistiki momenti odnosno kriterijumi na osnovu kojih se i"vjesne pojave i postup#i mogu
kulturno vrijednovati odnosno pro#jenjivati kao manje ili vie kulturni ili nekulturni.
U tom svjetlu sve one pojave kao to su privre!ivanje$ unaprije!enje proi"vodnje$
odravanje i poboljanje "dravlja kao neophodnog uslova "a pove%anu i poboljanu proi"vodnju$
tehnika i nauna otkri%a i umjetnika djelatnost$ moraju biti po"itivno kvali&ikovane kao kulturne
injeni#e sa stanovitva drutva u #jelini. I obrnuto9 moraju biti negativno o#ijenjene kao nekulturne
ili antikulturne sve one pojave koje se suprostavljaju osnovnim interesima i potrebama odranja$
reproduk#ije i napretka ljudskih drutava .kao re#imo9 usavravanje$ konstruk#ija i naroito
upotreba oruja u osvajake$ porobljivake i ra"orne svrhe$ "loini protiv &i"ikog integriteta ljudi$
koenje ekonomskog ra"voja$ drutvenih$ politikih i svih ostalih ljudskih sloboda/.
*i$ na primjer$ smatramo da je kult panje prema djetetu$ bolesniku$ eni$ starom ovjeku$
invalidu , stvar kulture$ jer se na taj nain olakava ivot i eg"isten#ija onim lanovima ljudskog
drutva koji po svojim prirodnim$ &i"ikim i "dravstvenim odlikama nemaju iste anse "a ivot. Ili
mi smatramo njegovanje higijenskih navika odlikama kulturnog ovjeka "ato to se na taj nain
pojedina# uva od in&ek#ije$ a time se tako!e spreava in&ek#ija i ostalih lanova "ajedni#e sa
kojima taj pojedina# dola"i u dodir.
,, ovom se de&ini#ijom naroito istie uloga rada$ a posebno svjesnog rada "a kulturni ra"voj
ovjeanstva i stvaranje povoljnijih uslova "a ivot.
Kao jedinstvena drutvena pojava$ kultura u najirem smislu o"naava skup #jelokupnih
dostignu%a ovjeka. Ukljuuje u sebe sve naine ljudske aktivnosti$ sve &orme drutvenog ivota.
Kultura obuhvata #jelokupno ljudsko "nanje i naine ponaanja$ sve tekovine koje je ovjek
proi"veo svojom materijalnom i duhovnom djelatno%u. U kulturu spada sve duhovno i materijalno
stvaralatvo$ sve tekovine duhovne i materijalne prirode$ vrijednosti i naini ponaanja. 8apravo$
sve ono to nije gola i sirova priroda$ sve ono to je ovjek preobra"io svojom svjesnom djelatno%u
spada u kulturu. Kultura se tako moe odrediti kao antite"a prirodi. Najkra%e proi"ila"i da je kultura
sve ono po emu se ovjek ra"likuje od ivotinje.
U uem smislu$ koji preovla!uje u svakidanjem govoru$ rije kultura o"naava samo t"v.
duhovnu kulturu$ ono to se marksistikim je"ikom o"naava kao obli#i drutvene svijesti. 8nanja i
vrijednosti$ vjerovanja$ obiaji$ umjetnika djela$ standardi ponaanja$ nauna i &ilo"o&ska sa"nanja i
ideologija pripadaju kulturi. -vome neki so#iolo"i dodaju i norme ponaanja. -vakvo shvatanje
kulture ulo je u upotrebu i" njemake klasine &ilo"o&ije.
Ukratko$ kulturu ini ukupnost predmetnih i duhovnih dobara to ih je stvorio ovjek u
svojoj istorijsko,drutvenoj praksi.

A.F. 8jedni#ka obile"ja ljudske kulture
Kulturne tvorevine su svjesne tvorevine ."a ra"liku od ivotinjskih/. Kultura je i"ra"
ovjekova stvaralatva u drutvu. Imaju%i svaj osnovni i"vor u ljudskom radu$ ona ima prije svega
radno,stvaralaki karakter. Na podruju kulture najvie dola"i do i"raaja stvaralaka priroda i
nain njegovog uestvovanja u drutvenom ivotu. 2ovjek kao svjesni tvora#$ stvara u drutvu
neto novo. -n je otkrio ni" ve"a me!u pojmovima$ ni" djelatnosti.
Naroita je karakteristika kulture njena drutvenost. -blikovana u ljudskom "ajednitvu$
kultura nastaje proimanjem djelatnosti kojom pojedin#i preobraavaju prirodu i i"gra!uju bolje
uslove opstanka. Kultura i njene tvorevine stoje u neposrednoj ve"i s drutvenom podjelom rada i
strati&ika#ijom drutvenih klasa$ slojeva i "animanja. Kultura se javlja kao drutvena tvorevina$ koja
ovjeka oprema i osposobljuje "a problemske ivotne situa#ije.
Kao #jelokupnost proi"vodnih drutvenih dobara i vrijednosti$ kultura se prenosi s
genera#ije na genera#iju putem uenja i vaspitanja$ pri emu esto nove genera#ije unose i dodaju
nove vrijednosti.
)rema tome$ kultura ima i"vjestan kontinuitet tj. kultura jednog drutva kro" njegovu istoriju
ima sposobnost da je budu%e genera#ije na svoj nain asimiliraju. 4lementi starih kultura se
asimiliraju i dalje ugra!uju u novu kulturu. -na je jedan oblik drutvene naslednosti.
Kulturne pojave su pove"ane. Nastala je kada je nastao ovjek kao primat koji moe da
stvara i upotrebljava simbole. Nastala je prije nekoliko miliona godina$ kada je ovjek prvi put
poeo da upotrebljava artikulisani govor$ a onda je nastavila da se ra"vija do danas. ?rhuna#
kulturnog ra"voja u 4giptu$ *esopotamiji$ Indiji i Kini bio je dostignut hiljadu godina prije 6rista$
u nekim sluajevima i "natno ranije. I" kulture istorije "namo da kulture propadaju i ise"avaju$
veoma esto sa rasama$ plemenima i narodima koji su njihovi nosio#i.
4videntno je da kultura ima na#ionalni i klasni karakter. Na#ionalnu kulturu sainjavaju
istorijske tradi#ije$ moral$ obiaji$ nauka$ umjetnost$ opte stvaralatvo jednog naroda. U
spe#i&inom sklopu kulture jednog naroda$ ostvaruju se i preobraavaju opte kulturne vrijednosti.
U istoj etapi ra"voja mogu%e je evidentirati postojanje paralelnih na#ionalnih i interna#ionalnih
kultura$ npr. kultura pojedinih evropskih naroda i evropska kultura.
U klasnom drutvu kultura ima klasni karakter. +akle$ u svakoj na#iji$ koja je klasno
podvojena$ moemo govoriti o dvjema kulturama. Klasni karakter kulture ispoljava se na ra"liite
naine$ poev od toga ko uestvuje u stvaranju kulturnih dobara$ "atim kakve ideje i shvatanja ona
i"raavaju$ do toga ko se ovim dobrima koristi. 1edna od najvanijih karakteristika klasnog
karaktera kulture sastoji se u injeni#i da proi"vodi duhovne kulture .nauka$ umjetnost$ &ilo"o&ija
itd./ nisu dostupni potlaenim klasama.
A.G. -snove kulture
Kultura ima svoju "ajedniku osnovu u radu i stvaralatvu. -na je ljudska tekovina$ re"ultat
stvaralake djelatnosti pojedin#a. Kada umjetnik proi"vodi jedno umjetniko djelo$ on tei da
"adovolji ljudske potrebe "a lijepim$ "a umjetnikim istraivanjem stvarnosti. Kada &ilo"o& stvara
pogled na svijet$ on tako!e "adovoljava ljudsku potrebu "a odre!enom vrstom ljudskog sa"nanja.
Kultura je proi"vod rada$ odnosno proi"vod ovjekove materijalne i duhovne djelatnosti.
-na je u sutini prera!ena priroda$ do koje je dolo pomo%u radnih opera#ija ovjeka i predstavlja
sinte"u #jelokupnog dosadanjeg ljudskog rada.
4ngels je istakao osobitu vrijednost rada u oblikovanju kulture9 preobraavaju%i prirodu
radom$ ovjek se kultivira$ oovjeuje. Istodobno$ kao pro#es ljudske samoi"gradnje$ ovjek
preobraava i samu prirodu.
)ored ljudskog rada$ kultura se temelji i na ekonomskim$ geogra&skim$ biolokim$
optedrutvenim i posebnim &aktorima.
A.H.UL-DA KULTUR4
Kultura kao #jelina slui potrebama ovjeka kao vrste. -na je neophodna komponenta
drutva( bitno utie na karakter i kvalitet drutvenih odnosa$ na drutvo u #jelini. =e" kulture nema
humani"ma. Kultura pomae ovjeku tj. ona mu olakava ivot i ini ga punijim i ljepim.
'vaka kultura mora da "adovolji bioloki sistem potreba .=ronislav *ilinovski/. Kultura
oblikuje modele ljudskih navika( osvje%uje i upravlja nagonskim elementima ivotnosti. Na taj
nain odvija se pro#es oovjeenja.
Kultura moe da ima i posebne &unk#ije9 sa"najnu$ estetsku$ je"iku ili neku drugu &unk#iju.
U svim klasnim drutvima kultura je bila "nak raspo"navanja$ elemenat di&eren#ija#ije i prestia.
-na moe imati i ritualnu &unk#iju.
Ne treba posebno isti#ati ra"vijeno podruje materijalno,tehnike kulture i koritenja njome.
Kod nas je preva"i!ena ideja o kulturi kao luksu"u$ visokom i nedostinom idealu.
=. <I?ILI8A<I1A
=.0. )ojam #ivili"a#ije
U 0H. vijeku pojavio se jo jedan i"ra" sa gotovo istovijetnim "naenjem kao i termin
kultura. To je pojam #ivili"a#ija. I ovaj termin ima svoje porijeklo u latinskom je"iku9 #ivis ,
slobodan gra!anin$ dravljanin. Ra"log "a pojavu i"ra"a #ivili"a#ija treba traiti u naroitom stanju
u svjetsko,istorijskim odnosima najmo%nijih evropskih drava tog doba .Iran#uske$ 4ngleske$
Jpanije/$ sa jedne strane$ i ekonomski nera"vijenih a prirodnim bogatstvom i sirovinama prebogatih
regiona u A&ri#i$ A"iji$ 1unoj Ameri#i$ Australiji. 4vropske "emlje$ u potra"i "a sirovinama$
osvajaju navedene kontinente u doba t"v. koloni"a#ije. Upravo i"ra"om #ivili"a#ija eljela se
napraviti odluna ra"lika i"me!u evropskih gra!anskih$ 7#ivili"ovanih7 drava i t"v. divljih
primitivnih naroda na koje su 4vropljani 7naili7 u pro#esu koloni"a#ije.
Tako se pod i"ra"om #ivili"a#ija poeo o"naavati onaj oblik vie etape drutvenog ra"voja
nastao poslije epohe divljatva i varvarstva. <ivili"a#iju odlikuje pronala"ak pisma. 7<ivili"ovani7
narodi 4vrope postavili su sebi "adatak da te 7divlje narode7 koje su koloni"ovali prosvijete$ da ih i
u vjerskom smislu 7preobrate7. Rije je o praksi kojom se drugim narodima na prinudan nain
name%e njima strani je"ik$ vjera$ obiaji. - tome svjedoi jo i danas upotreba engleskog$
&ran#uskog i panskog je"ika u mnogim dijelovima pomenutih kontinenata i "emalja.
I" toga je proistekla i pojava evro#entri"ma. Rije je o shvatanju da su "emlje 4vrope u
svakom pogledu nadmo%nije$ superiornije od svih drugih "emalja. Kasnije su Nijem#i ili korak
dalje u "astranjivanju$ smatraju%i ak svoju 7rasu7 superiornijom od ostalih naroda u 4vropi ,
slovena i Romana.

=.3. Kultura i #ivili"a#ija , i isto i ra"liito
)ostoje dva bitno ra"liita tumaenja pojmova kultura i #ivili"a#ija.
Kod &ran#uskih i engleskih naunika i"ra"i kultura i #ivili"a#ija imaju$ uglavnom$ istovjetno
"naenje. -ni su sinonimi. +akle$ obuhvataju sve tvorevine i vrijednosti ljudskog svijeta9 i
materijalne i simbolike( dakle$ i materijalnu kulturu .oru!a$ oruja$ primjenjenu nauku i "nanja$
ekonomiju$ "grade "a stanovanje/ i duhovnu kulturu .umjetnost$ &ilo"o&iju$ je"ik$ religiju$ moral/.
Nasuprot tome$ u njemakoj nau#i o kulturi pravi se sutinska ra"lika i"me!u9
, kulture$ koja se ovdje tumai kao via$ superiornija oblast jednog naroda$ i koja obuhvata
samo vie ili duhovne oblike i vrijednosti .umjetnost$ nauku$ &ilo"o&iju$ religiju$ je"ik i moral/ i
, #ivili"a#ije$ kao nie vrijednog sektora drutvenog stvaralatva$ koju ine sredstva "a
proi"vodnju$ gra!evine$ primijenjena nauka$ tehnika i tehnologija.
Najkra%e9 kultura je duhovna i via oblast$ #ivili"a#ija je materijalna i nia s&era.
+uhovnu kulturu smo o"naili kao kulturu u uem "naenju. U nju spadaju sva
nematerijalna drutvena dostignu%a kojima ljudsko drutvo raspolae. U odnosu na materijalnu
kulturu$ duhovna kultura predstavlja onaj dio opte kulture u kojoj se ljudski duh odnosi prema
samom sebi. -na predstavlja skup onih pojava u kojima se i"raava iskustvo ovjeka .pronalas#i$
umjetnost$ &ilo"o&ija$ kritika itd./. +uhovna kultura obuhvata preteno duhovno stvaralatvo i
duhovna dobra , ovjekovo iskustvo i "nanje. Konkretnije$ oblast duhovne kulture obuhvata9
materijalne realnosti$ drutvene institu#ije$ duhovna dobra$ ovjekovo iskustvo$ "nanje$ norme
ponaanja$ obiaje i sve oblike drutvene svijesti .religija$ &ilo"o&ija$ nauka$ umjetnost$ moral itd./.
*aterijalna kultura .#ivili"a#ija/ obuhvata sredstva i produkte materijalnog stvaralatva. U
svom materijalnom obliku ona je prera!ena priroda. Tu spadaju najobiniji predmeti svakodnevne
upotrebe$ velike materijalne gra!evine$ na!eni materijalni osta#i #ivili"a#ije. )roi"vodna sredstva i
ostale materijalne tekovine obino se u literaturi o"naavaju terminom 7#ivili"a#ija7. )rema tome$
#ivili"a#ija obuhvata sva tehnika sredstva i predmete materijalne proi"vodnje.
)ojmovno ra"likovanje materijalne i duhovne kulture jo ne "nai da ove dvije oblasti
ljudskog stvaralatva nisu me!usobno pove"ane i jedna drugoj nadre!ene$ pri emu materijalna
proi"vodnja ima odluuju%i "naaj. )odjela rada na intelektualni i manuelni u"rokovala je nenauno
shva%anje da su proi"vodi duhovne kulture samostalni$ odvojeni od proi"vodnje i proi"vodnih
odnosa i da se ra"vijaju po autonomnim "akonima. To je ra"log odvajanja materijalne kulture od
duhovne kulture suprostavljanja duhovne kulture #ivili"a#iji.
=.>. <ivili"a#ija je nadna#ionalna$ kultura na#ionalna tvorevina

)ostoje$ me!utim$ i noviji pokuaji ra"graniavanja pojmova kultura i #ivili"a#ija. Kreber
smatra da su #ivili"a#ije u naelu nadna#ionalne$ dok bi kulture bile na#ionalno ome!ene. To bi$
naime$ "nailo da postoji 7engleska7$ 7&ran#uska7$ 7srpska7 itd. kultura$ ali da postoji$ sa druge
strane$ hri%anska #ivili"a#ija$ kao neto to je "ajedniko svim evropskim na#ionalnim kulturama.
*oglo bi se u istom smislu govoriti i o vremenskim odijeljenim periodima$ npr. o srednjovjekovnoj
#ivili"a#iji$ i u tom okviru$ o vi"antijskoj #ivili"a#iji. 8a obadvije je$ me!utim karakteristian
jedinstven teoloki pogled na svijet. Isto tako$ u 4vropi period od 0F. ?ijeka do danas mogao bi se
odrediti kao nauno,tehnika #ivili"a#ija. I" reenog proi"ila"i da je #ivili"a#ija veliki kulturni
organi"am sastavljen od nekoliko na#ionalnih kultura$ koje esto odlikuje i "ajedniki$ na#ionalni
je"ik koji se koristi u t"v. slubenoj upotrebi. U katolikim #rkvama sve do 0F. ?ijeka u slubenoj
upotrebi$ dakle u bogosluenju .liturgiji/$ vladao je latinski$ kao to je u pravoslavlju$ na drugoj
strani$ bio staroslovenski$ a dijelom i grki je"ik.
LIT4RATURA
0. *ilovan *itrovi% , 'reten )etrovi%9 'o#iologija
+r. *ilo Ili%9 'o#iologija kulture i umjetnosti
Lesli ?ajt9 Nauka o kulturi
Rut =enedikt9 -bras#i kulture