MAINSKI FAKULTET SARAJEVO

ODSJEK ZA ENERGETIKU,PROCESNU TEHNIKU I OKOLINSKO

INENJERSTVO

Nove tehnologije u energetici

Tema : Dostignua u tehnologijama za proizvodnju
elektrine i toplinske energije kod biomase
Seminarski rad

Uvod

Koritenje fosilnih goriva ( prvenstveno nafte i uglja) uzrokuje velika optereenja na

okoli. Pored toga to njihovo iskoritavanje i upotreba zagauju zrak, tlo i vodu, te
naruavaju prirodne ekosisteme, najvei problem kod njihovog koritenja je u globalnim
posljedicama na klimu. Generalno, upotreba fosilnih goriva, te neracionalno koritenje
energije, pored ekolokih, imaju i veliki ekonomski i socijalni efekat. S obzirom na pravu
cijenu koju plaamo neodrivim iskoritavanjem energije, potrebe za prelazak i
koritenje energije obnovljivih izvora i efikasno koritenje energije, postale su prioritet.
Obnovljivi izvori energije, i racionalno koritenje energije negativne posljedice na okoli
svode na minimum, te osiguravaju dugoronu ekonomsku i socijalnu odrivost i
stabilnost. Iskoritavanje energije pojedinih obnovljivih izvora se definie na osnovu
dostupnosti i iskoristivosti tih izvora specifino za svaku dravu, odnosno lokalnu
zajednicu. Biomasa je u Bosni i Hercegovini iroko i gotovo ravnomjerno
rasprostranjena, s odlinim tehnikim potencijalom. Meutim, potrebno ju je koristiti na
nain koji e biti energetski efikasniji i odriviji nego dosad, kao to je to odavno postalo
pravilo u zemljama Evropske unije. Prilikom donoenja investicijske odluke u prvi plan
se stavlja pitanje izbora tehnologije i veliine kogeneracijskog postrojenja koje e tokom
eksploatacijskog razdoblja omoguiti siguran, tehniki i ekonomski optimalan, te
ekoloki prihvatljiv pogon. Kod odreivanja optimalne veliine postrojenja uobiajeno se
razmatra mogunost nabavke dodatnih koliina drvnog ostatka, ponajprije umske
sjeke, pa se u bliskoj budunosti moe oekivati rast potranje za ovim, u domaim
okvirima jo nedovoljno iskoritenim, energentom. Realno je pretpostaviti da e se za
energetske pretvorbe povremeno morati koristiti i biomasa loije kvalitete to e se
neminovno odraziti na pogonske znaajke kogeneracijskog postrojenja. Prilikom izbora
tipa, veliine i konfiguracije kogeneracijskog postrojenja u okvirima zadane toplinske
potronje potrebno je analizirati niz tehnikih i finansijskih parametara kao to su:
iskoristivost (ukupna i elektrina), raspoloivost, pouzdanost, sloenost odravanja,
znaajke pogona na niim optereenjima, vlastita potronja elektrine energije, razina
automatizacije, visina investicije itd. Pri analizi u obzir treba uzeti ne samo podatke koje
deklariraju proizvoai opreme nego i podatke o slinim postrojenjima koja su u
pogonu.

Vrste i osnovne znaajke biomase

Biomasa je biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka poljoprivredne proizvodnje
(biljnog i ivotinjskog porijekla), umarske i srodnih industrija. Energija iz biomase dolazi
u vrstom, tekuem (npr. biodizel, bioetanol, biometanol) i plinovitom stanju (npr.
bioplin, plin iz rasplinjavanja biomase i deponijski plin). Biomasa je obnovljivi izvor
energije, a openito se moe podijeliti na drvnu, nedrvnu i ivotinjski otpad, unutar ega
se mogu razlikovati:
drvna biomasa (ostaci iz umarstva, otpadno drvo),
drvna uzgojena biomasa (brzorastue drvee),
nedrvna uzgojena biomasa (brzorastue alge i trave),
ostaci i otpaci iz poljoprivrede,
ivotinjski otpad i ostaci,
gradski i industrijski otpad.
Glavna prednost u koritenju biomase kao izvora energije su obilni potencijali, ne samo
u tu svrhu zasaene biljne kulture ve i otpadni materijali u poljoprivrednoj i
prehrambenoj industriji. Plinovi koji nastaju koritenjem biomase mogu se takoer
iskoristiti u proizvodnji energije. Prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je i
neusporedivo manja emisija tetnih plinova i otpadnih tvari. Rauna se da je
optereenje atmosfere s
koliina emitiranog

pri koritenju biomase kao goriva zanemarivo, budui da je

prilikom izgaranja jednaka koliini apsorbiranog

tokom rasta

biljke - ukoliko su sjea i prirast drvne mase u odrivom odnosu 1 hektar umskih
povrina godinje apsorbira jednaku koliinu
litara loivog ulja ili 134 000

koja se oslobaa izgaranjem 88 000

prirodnog plina. Meutim spaljivanjem biomase stvaraju

se i drugi zagaujui plinovi te otpadne vode. Samo je u velikim pogonima isplativa

izgradnja ureaja za reciklau otpada, dok u manjim to nije isplativo pa se postavlja
pitanje koliko je to u ekolokom smislu profitabilno. Koritenje biomase omoguava i
zapoljavanje (otvaranje novih i zadravanje postojeih radnih mjesta), poveanje
lokalne i regionalne aktivnosti, ostvarivanje dodatnog prihoda u poljoprivredi, umarstvu
i drvnoj industriji kroz prodaju biomase-goriva (procjenjuje se da je u 2005. godini na
poslovima proizvodnje biomase i njenog koritenja za energiju na podruju Europske
unije bilo zaposleno preko pola milijona ljudi). Sa tehnolokog aspekta koritenja
biomase, moemo je podjeliti u nekoliko segmenata:

Ogrjevno drvo
3

U BiH je trenutno kao energent iz drvne biomase najee u upotrebi ogrjevno drvo, i to
kod individualnog stanovanja ili u manjim objektima, te tamo gdje nema drugih
alternativa ili su one teko dostupne.
Ovaj oblik koritenja energije nije u potpunosti efikasan, jer klasine pei i kamini, koji
se najvie koriste u domainstvima, ne osiguravaju njegovu maksimalnu iskoristivost, a
samim tim ni dugoronu ekonomsku isplativost. Zamjenom ovih pei peima novijih
tehnologija osigurava se i do 50% manje utroka ogrjevnog drveta. Takoer, sjea
ume iskljuivo s ciljem dobijanja energije nije nimalo odriva, naroito ako se nepotuju
pravila odrivog upravljanja. Najei oblici drvne biomase kao energenta, a koji
nastaju od drvnih ostataka su:
Drvna sjeka
Drvna sjeka (poznata i pod nazivom iverje) dobija se iz drvnih ostataka u umarstvu ili
drvno - preraivakoj industriji, koji se usitnjavaju za daljnju upotrebu. Razliitih je
veliina i nepravilnog je oblika. Drvna sjeka ima iroku primjenu i prednost u odnosu na
bilo koju drugu drvnu biomasu. Kod proizvodnje ovog oblika biomase gotovo da
nepostoje ogranienja u smislu stanja, oblika i kvaliteta drvnog ostatka iz kojeg se
proizvodi. Drvna sjeka je efikasno gorivo, lako dostupno (raspoloivo na lokalnom
nivou) i dosta povoljno, jer je proces njegove proizvodnje jeftiniji u odnosu na
savremena biogoriva. Drvna sjeka moe se primjeniti ve kod loita snage od 50kW
pa do 10 MW i vie. Kod malih snaga (50 100 kW) mogue su kompaktne izvedbe,
dok kod veih loita sistem zahtjeva vie prostora, posebno sa aspekta skladitenja i
transporta goriva.

Meusobni odnos razliitih jedinica za zapreminu (volumen) drvne biomase

Peleti
Pelet se dobija presanjem/sabijanjem piljevine i strugotina raznih vrsta drveta pod
visokim pritiskom. Njegove najbitnije karakteristike su niska vlanost (<10%) i visoka
energetska mo. Standardne dimenzije peleta su : prenik 6 8 mm, duina 20 30
mm. U posljednih desetak godina pelet se sve vie koristi u zemljama Zapadne Evrope,
pa i u BiH. Kotlovi na pelet primjenjivi su na skali snage od 15 kW do 500 kW, ali su
najekonominiji za sisteme manje od 100 kW, dakle za stan ili kuu. Cijenu peleta
definie process proizvodnje, koji je zahtjevniji u odnosu na ostalu drvnu biomasu, te je
samim tim i najskuplji od svih oblika drvne biomase. Prednost u odnosu na ostala goriva
je da ne zahtjeva mnogo prostora za skladitenje i, kao kod drvne sjeke, sistemom se
automatski upravlja. Zbog oblika i veliine, peleti se vrlo lako transportuju i jednostavno
pune u loita pei. Moe se rei da kotlovi na pelet gotovo u potpunosti mogu
zamijeniti kotlove na lo ulje.
Briketi
Briket nastaje presanjem/sabijanjem usitnjenih drvnih ostataka. Cilindrinog je oblika i
razliitih veliina (duina 60 350 mm i prenik 50 100 mm). Briketi su lako dostupno
gorivo jer ve postoji razvijen lanac snabdijevanja. U odnosu na pelete i drvnu sjeku,
pruaju manji komfor jer se uglavnom loi runo, dok samo u odreenim formama
postoji i automatsko loenje. Zbog vee kalorine moi od ogrjevnog drveta, ima
prednost kod veih kotlova,a primjenjiv je i u malim peima i loitima. Primjena je
prikladna za manje sisteme kapaciteta 10 kW 50 kW, dok su optimalna loita za ovu
vrstu goriva u rasponu od 5 300 kW, ako se uzmu u obzir jednostavna loita.

a)

b)
Slika 1. a) Briketi, b) Peleti

Da bi gorivo bilo to efikasnije, odnosno da bi iskoristivost energije bila to vea, kod

drvne biomase mora se obratiti panja na slijedee:
Procenat vlage to je gorivo manje vlano efikasnije je. Ako je procenat vlage vei
od predvienog za normalan rad kotla, mogu se pojaviti problemi prilikom
sagorjevanja takvog goriva.
Vrstu drveta iz kojeg je dobiveno gorivo (postoji visokokalorina i niskokalorina drvna
masa).
Veliinu proizvoda (npr. nestandardna veliina drvne sjeke u odnosu na projektovanu
moe zaustaviti rad kotla).

Uzgoj drvne biomase za proizvodnju energije

Postoje mogunosti uzgoja drvne biomase iskljuivo za dobijenje energije, ali ova
aktivnost zahtjeva unaprijed dobro planiranje da bi bila odriva i primjenjiva je za
energetske zahtjeve manjih lokalnih sredina. Prije svega, potrebno je ispitati da li je ovaj
nain koritenja energije najodriviji (najefikasniji, najekonominiji, najsigurniji) u toj
lokalnoj zajednici. U ovom sluaju, bitno je planiranje prostora, odnosno da li je prostor
6

na kome bi se uzgajala drvna biomasa primjenjiviji za proizvodnju hrane ili neke druge
aktivnosti, da li se ugroavaju naka druga prirodna stanita/utie li na bioraznolikost i
slino. U nasadima drvne biomase obino se koriste brzorastue biljke (topola,vrba), iji
je period od sadnje do sjee od 3 do 12 godina.

Kogeneracija
Definicija i prednosti
U dananje vrijeme svjesni smo injenice da racionalno upravljanje energijom
predstavlja kljunu pretpostavku odrivog razvoja. Drutvo se usmjerava na koritenje
efikasnijih tehnologija, koje e omoguiti maksimalno iskoritenje primarne energije u
svim energetskim procesima, te pored ekonomskih ostvariti i ekoloke utede,
doprinosei tako smanjivanju tetnog utjecaja na okoli. Kogeneracija je tehnologija
istovremene proizvodnje elektrine i korisne toplinske energije. Potencijalna mjesta za
primjenu kogeneracije nalaze se svugdje gdje postoji istovremena potreba za
elektrinom i toplinskom energijom. Osim energana u razliitim industrijama,
kogeneracija je pogodna za sisteme daljinskog grijanja, za hotele, bolnice, zrane luke,
trgovake centre, sportske dvorane ili bazene. Prednosti kogeneracijskih sistema, u
odnosu na sisteme odvojene opskrbe vidljive su pri usporedbi gubitaka koji nastaju
proizvodnjom elektrine i toplinske energije.
Za istu koliinu primarne energije (fosilnog goriva, vodika, biomase, industrijskog ili
poljoprivrednog otpada) kogeneracijsko postrojenje isporuit e u nekim sluajevima i
do 40 % vie elektrine i toplinske energije nego sistem s odvojenom opskrbom.
Ilustracija usporedbe gubitaka odvojene i kogeneracijske proizvodnje prikazana je slici
2.

Slika 2. Usporedba gubitaka u odvojenoj i kogeneracijskoj proizvodnji elektrine i

toplinske energije
Veliina kogeneracijskog postrojenja kree se u rasponu od nekoliko kilowatta do vie
stotina megawatta. Postrojenja ija snaga ne prelazi 1 MWe nazivaju se male
kogeneracije dok se postrojenja snage do 50 kWe nazivaju mikrokogeneracije.
Kao minimalni preduvjet isplativosti kogeneracije najee se definira postojanje
kontinuirane potrebe za toplinskom energijom u trajanju od najmanje 4.500 sati
godinje. Kogeneracijsko postrojenje projektira se i vodi s ciljem pokrivanja toplinskih
potreba procesa ili objekta. Promicanje i razvoj visokouinkovite kogeneracije toplinske i
elektrine energije koja se temelji na ekonomski opravdanim potrebama za toplinskom i
rashladnom energijom s ciljem tednje primarne energije i smanjenja emisija ugljinog
dioksida prioritet je EU.
8

Kogeneracija omoguava:
-

uinkovitije koritenje energije goriva,

sniavanje trokova proizvodnje elektrine energije i topline,

smanjenje emisija ugljinog dioksida po jedinici proizvedene energije,

proizvodnju elektrine energije na mjestu potronje,

izbjegavanje gubitaka u prijenosu i distribuciji,

veu sigurnost i fleksibilnost opskrbe.

Kogeneracijski koncepti
U glavne elemente kogeneracijskog postrojenja ubrajaju se: pogonski stroj, elektrini
generator, sistem za iskoritavanje otpadne topline i sistem voenja procesa.
Klasifikacija kogeneracijskih tehnologija provodi se najee prema tipu pogonskog
stroja kojim se pogoni elektrini generator. Najee se za pogon elektrinog
generatora koriste parne turbine, plinske turbine, kombinirani proces plinske i parne
turbine, te motori s unutarnjim izgaranjem. U novije vrijeme na trite se vraaju i stari
koncepti (kao to su parni stapni motor ili Stirlingov motor), ali i nove tehnologije koje se
nalaze u razliitim stadijima komercijalizacije kao to su gorivni lanci, mikroturbine,
organski Rankine-ov ciklus, parni vijani motor ili plinske turbine s indirektnim
zagrijavanjem radnog medija. U nastavku su ukratko prikazani najznaajniji koncepti
koji se primjenjuju u kogeneracijskim postrojenjima koja kao gorivo koriste krutu
biomasu. U primjeni je najraireniji koncept kogeneracijskog postrojenja s parnom
turbinom. Vodena para proizvedena u generatoru pare (parnom kotlu) se nakon
ekspanzije u parnoj turbini koristi za grijanje vode u sistemu podrunog grijanja i/ili u
industrijskom procesu. Naelno se razlikuju postrojenja s protupritisnom parnom
turbinom i postrojenja s kondenzacijskom turbinom s reguliranim oduzimanjem to je i
shematski prikazano na slikama 3 i 4. Kod postrojenja protupritisne turbine
proizvodnja elektrine energije ovisi o promjenjivoj potronji toplinske energije te
protupritisku pare koji je odreen zahtjevima potroaa. Kod postrojenja
kondenzacijske turbine s reguliranim oduzimanjem na proizvodnju elektrine
energije osim promjenjive toplinske potronje utie i pritisak kondenzacije koji ovisi o
temperaturi i raspoloivoj koliini rashladnog medija (vode ili zraka).

Slika 3. Kogeneracijsko postrojenje s protutlanom turbinom

Slika 4. Kogeneracijsko postrojenje s kondenzacijskom turbinom s reguliranim

oduzimanjem

10

Kod kogeneracijskih postrojenja s plinskom turbinom koje je shematski prikazano na

slici 5 plinska turbina koristi se za proizvodnju elektrine energije (ili za pogon
kompresora i pumpi), a vrui ispuni plinovi koriste se za proizvodnju toplinske energije
(tople/vrele vode i/ili procesne pare) u kotlu na otpadnu toplinu.

Slika 5. Kogeneracijsko postrojenje s plinskom turbinom

Na slinom konceptu temelje se i kogeneracijska postrojenja s plinskim motorom u
kojima se za proizvodnju toplinske energije koristi kotao na ispune plinove. Kao
dodatni "izvor" toplinske energije koriste se hladnjaci rashladne vode i ulja. Za razliku od
"konvencionalnih" postrojenja u kojima se kao gorivo najee koristi prirodni plin, u
postrojenjima na biomasu kao gorivo se koristi reaktorski plin dobiven rasplinjavanjem
krutih goriva ili bioplin dobiven procesom anaerobne digestije. U postrojenjima s
plinskom turbinom ili s plinskim motorom toplinska energija dimnih plinova moe se
iskoristi i za proizvodnju pare u kotlu na ispune plinove, a ekspanzijom pare u parnoj
turbini mogue je proizvesti dodatne koliine elektrine energije. Ovaj koncept, poznat
jo i kao kombinirani proces plinske i parne turbine, omoguava integraciju i nekoliko
plinskih turbina (ili plinskih motora) i parnih turbine u jednom postrojenju. Znaajnija
primjena kombiniranog procesa u postrojenjima koja kao gorivo koriste biomasu
oekuje se u budunosti ponajprije zbog znatno bolje iskoristivosti i mogunosti
proizvodnje veih koliina elektrine energije. Za ilustraciju pogonskih znaajki
kogeneracijskih postrojenja uobiajeno se koristi omjer elektrine i toplinske snage
(P/Q) u kojem u brojniku P oznaava snagu na pragu elektrane (snaga na generatoru
umanjena za snagu pumpi i ventilatora) a Q korisnu toplinsku snagu postrojenja.
11

Omjer elektrine i toplinske snage znaajno utie na ekonominost pogona

kogeneracijskog postrojenja koji se uobiajeno vodi u ritmu potranje za toplinskom
energijom. Postrojenje s viim P/Q omjerom proizvesti e vie elektrine energije.
Poveanje P/Q omjera doprinosi ekonominosti pogona (kroz mogunost proizvodnje
vee koliine elektrine energije) i poveava atraktivnost ulaganja u kogeneracijsko
postrojenje. Kogeneracijska postrojenja koja kao gorivo koriste biomasu uobiajeno
imaju nii P/Q omjer. Za postrojenja do 5 MW omjer se kree u rasponu 0,15 - 0,30. Za
postrojenja snage 5 - 20 MWe vrijednosti omjera su izmeu 0,35 i 0,45 i tek vea
postrojenja na biomasu postiu P/Q omjer vei od 0,45.

Tehnologije koritenja biomase

U kogeneracijskoj proizvodnji elektrine i toplinske energije iz biomase dominira
tehnologija izravnog izgaranja krute biomase u loitima termoenergetskih postrojenja.
Naelno se razlikuju dva tipa izgaranja krute biomase: samostalno, u postrojenjima
manje i srednje snage, te suizgaranje (suspaljivanje) s fosilnim gorivima (najee
ugljenom) u postrojenjima srednje i velike snage. Meu tehnologijama ije se znaajnije
koritenje u proizvodnji elektrine energije oekuje u budunosti na prvom mjestu je
rasplinjavanje biomase s koritenjem plina za pogon plinskih motora ili plinskih turbina.
Izgaranje
Premda je trokovno najpovoljniji nain koritenja biomase u proizvodnji elektrine
energije suspaljivanje u ugljenom loenim termoelektranama, poticajno zakonodavno
okruenje u mnogim razvijenim zemljama omoguilo je ekspanziju postrojenja koja kao
gorivo koriste iskljuivo biomasu. Kapacitet postrojenja za samostalno izgaranje
biomase (na reetki ili u fluidiziranom sloju) odreen je prije svega koliinom goriva koje
se na ekonomian nain moe prikupiti i transportirati na lokaciju elektrane. Ograniena
raspoloivost goriva i visoki transportni trokovi uvjetuju izgradnju postrojenja manjeg
kapaciteta koja tek u rijetkim sluajevima premauju 30 MWe. U usporedbi s ugljenom
loenim elektranama postrojenja loena biomasom su skuplja i manje efikasna.
Elektrina iskoristivost postrojenja loenih samo krutom biomasom, odreena kao omjer
proizvedene elektrine energije i energije dovedene gorivom, u pravilu je nia od 20 %
za postrojenja kapaciteta do 5 MWe, a rijetko kada premauje 30 % kod veih
postrojenja. Tek novija postrojenja kapaciteta veeg od 20 MWe, koja su izgraena
nakon 2000. godine postiu iskoristivost veu od 30 % zahvaljujui primjeni usavrenih
tehnologija izgaranja, koritenju suhog goriva i podizanju parametara svjee pare (iznad
100 bar i 500 C). U postrojenjima za samostalno izgaranje biomase uglavnom se
koriste sljedee tehnologije izgaranja: izgaranje u nepokretnom sloju u loitima s
reetkom, izgaranje u mjehuriastom fluidiziranom sloju, te izgaranje u cirkulirajuem
fluidiziranom sloju.

12

Loita s izgaranjem na reetki predstavljaju razvijenu, trino zrelu i dugo vremena

standardnu tehnologiju izgaranja biomase koja se u razliitim izvedbama nalazi u
ponudi brojnih proizvoaa energetske opreme. Reetka omoguava izgaranje sjeke,
piljevine, krupne i komadne biomase. Prikladna je i za izgaranje vlanih goriva, razliite
kvalitete, kao i goriva s visokim udjelom pepela. Kvalitetno voenje procesa izgaranja
na reetki podrazumijeva homogenu distribuciju goriva po itavoj povrini i ravnomjerno
dovoenje primarnog zraka koji se upuhuje ispod reetke. Nehomogenosti u dovodu
primarnog zraka mogu izazvati stvaranje ljake, poveati koliinu leteeg pepela i
poveati pretiak zraka potreban za osiguravanje potpunog izgaranja. S obzirom na
nain dovoenja goriva u loite razlikuju se reetke s donjim i reetke s gornjim
dovodom goriva. Reetke s donjim dovodom goriva prikladne su za postrojenja manjih
snaga i za izgaranje biomase koja sadri malo pepela kao to su drvna sjeka i
piljevina. Biomasa koja sadri vee koliine pepela, kao to je kora drveta, slama
itarica ili trava, zahtijeva efikasniji system uklanjanja pepela. U loitima s donjim
dovodom goriva sinterirane ili rastaljene estice pepela prekrivaju gorivi sloj. Kroz
pokrov od pepela povremeno izbija mjeavina goriva i zraka to moe nepovoljno
djelovati na stabilnost procesa izgaranja. Kod veih sistema koristi se gornji dovod
goriva na reetku koja moe biti izvedena u razliitim varijantama: horizontalna,
nagnuta, lanasta, stepenasta, stacionarna, pomina u jednom smjeru, rotirajua ili
vibrirajua. Na slici 6. shematski je prikazan proces izgaranja na nagnutoj reetki.
Proces se odvija u slijedeim fazama: suenje (smei dio gorivog sloja), piroliza i
izgaranje hlapivih tvari (uti dio gorivog sloja), te izgaranje drvenog ugljena (crveni dio).
Svaka pojedina estica goriva prolazi kroz sve tri faze procesa izgaranja.

Slika 6. Shematski prikaz procesa izgaranja na nagnutoj reetki

13

Savremena rjeenja sistema izgaranja ukljuuju kontinuirano pominu i vodom hlaenu

reetku, automatski nadzor i regulaciju visine sloja, te regulaciju brzine vrtnje ventilatora
primarnog zraka. Primarni zrak dovodi se ispod reetke i sekcijski kako bi se osigurala
tano odreena koliina potrebna za pokrivanje potreba za primarnim zrakom u zoni
suenja, zoni rasplinjavanja i zoni izgaranja. Sekcijska regulacija protoka primarnog
zraka osigurava stabilan proces izgaranja i na niim optereenjima, kao i regulaciju
potrebnog omjera primarnog i sekundarnog zraka u cilju minimiziranja produkcije
duikovih oksida. Razliite izvedbe nagnutih i vibrirajuih reetki, s gornjim dovodom
goriva koriste se za izgaranje biomase u postrojenjima u relativno irokom rasponu
kapaciteta od 5 MWt do 120 MWt. Ilustracija nagnute, vodom hlaene vibrirajue
reetke prikazana je na slici 7.

Slika 7. Nagnuta, vodom hlaena, vibrirajua reetka za izgaranje biomase

Kod savremenih izvedbi velikih kotlova za izgaranje biomase na reetki primjena
naprednih tehnikih rjeenja omoguava stabilno i efikasno izgaranje, smanjenje emisije
ugljinog monoksida kao i koliine neizgorenih estica u dimnim plinovima. Shema
savremenog kotla s izgaranjem biomase na nagnutoj reetki prikazana je na slici 8.

14

Slika 8. Savremeni kotao na biomasu s izgaranjem na nagnutoj reetki

Za postrojenja iji proizvodni kapacitet ne premauju 7 MWe i 20 MWt razvijena su i
rjeenja s rotirajuom konusnom reetkom s donjim dovodom goriva kao to je
ilustrirano na slici 9. Sistem je instaliran na vie od 100 lokacija toplana ili
kogeneracijskih postrojenja u Evropi, Kanadi i Rusiji.

15

Slika 9. Rotirajua konina reetka s donjim dovodom goriva

Loita s izgaranjem u fluidiziranom sloju razvijena su u prvom redu zbog boljeg
izgaranja ugljena i s ciljem smanjenja emisija sumpornih i duikovih oksida. S
vremenom je primjena ove tehnologije proirena na biomasu kao i na druga
niskoenergetska goriva koja nisu pogodna ili su nepraktina za konvencionalno
izgaranje. Loita s izgaranjem u mjehuriastom sloju (engl. bubbling fluidised bed BFB) prikladna su za postrojenja ija je snaga vea od 10 MWt. Na dnu BFB loita
nalazi se sloj pijeska ispod kojeg se kroz distribucijsku plou upuhuje primarni zrak.
Promjer zrnaca slikatnog pijeska obino je 1 mm dok brzina zraka fluidizacije varira
izmeu 1 i 2,5 m/s. Temperatura sloja odrava se u rasponu izmeu 800 i 900 C
posredstvom ugraenog izmjenjivaa topline kroz koji protjee pregrijana vodena para.
Sekundarni zrak uvodi se kroz nekoliko ulaza smjetenih u gornjem dijelu loita. Zrak
za izgaranje upuhuje se stupnjevano to omoguuje smanjenje emisija NOx. Porastom
brzine primarnog zraka na 5 do 10 m/s i smanjivanjem promjera zrnaca pijeska na 0,2
do 0,4 nastaju preduvjeti za stvaranje cirkulirajueg sloja (engl. circulating fluidised bed
CFB). Zrnca pijeska se podiu i zajedno s dimnim plinovima transportiraju do ciklona
gdje se odvajaju i vraaju u sloj. Regulacija temperature sloja osigurana je ili ugradnjom
izmjenjivaa u sloj ili putem hlaenja cijevnih stijena loita. Izraena turbulencija
cirkulirajueg sloja u usporedbi s mjehuriastim omoguava bolji prijelaz topline s
dimnih plinova na stijenke loita. CFB omoguava bolju raspodjelu zraka i povoljniji
razmjetaj ogrjevnih povrina.

16

Najvei nedostaci CFB tehnologije su razmjerno veliko loite (to za posljedicu ima
poveanje nabavne cijene), relativno velik udjel krutih estica i pepela u dimnim
plinovima (u usporedbi s BFB), veliki gubici inertnog materijala (s pepelom lete i zrnca
pijeska), te zahtjevniji proces pripreme goriva (mogu izgarati samo estice ograniene
veliine 0,1 do 40 mm). Tehnologije izgaranja u mjehuriastom ili cirkulirajuem
fluidiziranom sloju omoguavaju stvaranje homogenijih uvjeta izgaranja te smanjenje
udjela ugljinog monoksida i duikovih oksida u dimnim plinovima, te su u tom smislu
bolja u usporedbi sa starijim izvedbama loita s izgaranjem na reetki. Presjek loita s
izgaranjem u fluidiziranom sloju prikazan je na slici 10.

Slika 10. Presjek loita s izgaranjem u fluidiziranom sloju: mjehuriasti (lijevo) i

cirkulirajui (desno)
Na izbor tehnologije izgaranja utiu veliina postrojenja, znaajke biomase, doputena
razina emisije tetnih tvari, koliina i opseg odravanja koje je investitor/vlasnik
spreman prihvatiti. Izbor tehnologije izgaranja nema prevelik utjecaj na specifini
potroak topline u postrojenju. Na specifini potroak topline ve utjee konfiguracija
parno turbinskog procesa. Savremena postrojenja s izgaranjem na reetki uobiajeno
su jeftinija od postrojenja s izgaranjem u fluidiziranom sloju. Fluidizacija sloja poveava
efikasnost izgaranja ali i zahtijeva dodatnu energiju za pogon ventilatora zraka to
poveava vlastitu potronju elektrine energije kogeneracijskog postrojenja.

17

Rasplinjavanje
Rasplinjavanje biomase predstavlja alternativu klasinim procesima izgaranja i proiruje
mogunosti koritenja biomase. Rasplinjavanjem se kruta biomasa transformira u gorivi
ili reaktorski plin koji se moe koristiti za pogon plinske turbine, plinskog motora ili
gorivnih lanaka u proizvodnji elektrine energije, ali i u procesima hemijske sinteze za
proizvodnju etanola ili drugih organskih proizvoda.
Glavne faze procesa rasplinjavanja:
suenje goriva, na temperaturi do priblino 200 C
piroliza (zagrijavanje bez kisika do temperature od priblino 500 C)
oksidacija (na temperaturama sloja do 900 C)
i redukcija (pri temperaturi do priblino 1200 C)
ilustrirane su na slici 11., na shematskom prikazu procesa rasplinjavanja u
protustrujnom reaktoru.

Slika 11. Shema protustrujnog reaktora i faze procesa rasplinjavanja u nepokretnom

sloju
18

U procesu rasplinjavanja biomasa se najprije zagrijava i sui. Potrebna toplina

osigurana je izgaranjem manje koliine sirovine. Tokom procesa pirolize, koji zapoinje
na temperaturi od priblino 200 C hlapivi sastojci goriva isparavaju. U parnoj smjesi
nalaze se ugljini monoksid, vodik, metan, ugljini dioksid, hlapivi katran i voda. Kruti
ostatak goriva je drveni ugljen koji se transformira u reaktorski plin s pomou sredstva
za rasplinjavanje (najee se koriste zrak, kisik, ugljini dioksid ili vodena para). Drveni
ugljen reagira s kisikom sadranim u sredstvu za rasplinjavanje i proizvodi reaktorski
plin koji se sastoji od ugljinog monoksida, vodika i metana. Ako se kao sredstvo za
rasplinjavanje koristi zrak, gorivi plinovi zauzimaju priblino 40 % ukupnog volumena
reaktorskog plina dok ostatak ine duik i ugljini dioksid. Gorivne komponente
reaktorskog plina ukljuuju ugljini monoksid, vodik, metan, te male koliine etana i
propana. Reaktorski plin moe sadravati i odreene koliine ugljinog dioksida i
vodene pare. Taan sastav reaktorskog plina ovisi o temperaturama i pritiscima na
kojima se proces odvija kao i o sastavu biomase. Naelno vii pritisci pospjeuju
efikasnost pretvorbe ugljika, a proizvodi se i vie metana i vodene pare. Vie
temperature potiu proizvodnju ugljinog monoksida i vodika. Reaktorski plin na izlazu
iz rasplinjaa sadri razliite koliine tetnih tvari kao to su spojevi duika i sumpora,
ugljikovodike (katran), te estice pepela, te se prije daljnjeg koritenja u pravilu mora
oistiti. ienje nije nuno ukoliko je reaktorski plin predvien za izravno izgaranje u
loitu. Rasplinjavanje jo nema status potpuno komercijalne tehnologije. Postoji
relativno velik broj razliitih tehnolokih rjeenja koja se razlikuju s obzirom na mjesto
dodavanja, nain zagrijavanja, smjerove strujanja sredstva za rasplinjavanje i goriva
(istostrujni, protustrujni, uzlazni, silazni reaktori). Za kogeneracijska postrojenja na
biomasu najee se koriste istostrujni i protustrujni reaktori s rasplinjavanjem na
nepokretnoj reetki koji su shematski prikazani na slici 12. U pogonu je i vie
demonstracijskih postrojenja s rasplinjavanjem u fluidiziranom sloju.

19

Slika 12. Shema protustrujnog-uzlaznog (updraft) i istostrujnog silaznog

(downdraft) reaktora
Glavna znaajka uzlaznog (updraft) rasplinjaa je mogunost koritenja relativno
vlanih goriva (s masenim udjelom vlage i do 50 %) kao i sjeke razliite veliine (5 100 mm). Pogodni su za primjenu u postrojenjima u rasponu kapaciteta od 10 kWt do
20 MWt. U najavi je i serijska proizvodnja. Kod silaznih ili nizstrujnih (downdraft)
rasplinjaa produkti pirolize prolaze kroz vruu zonu rasplinjavanja drvenog ugljena to
u znatnoj mjeri sniava udio katrana u reaktorskom plinu. Nii udjeli katrana
omoguavaju primjenu jednostavnijeg, a time i jeftinijeg sistema ienja reaktorskog
plina koji je nuan na postrojenjima time i jeftinijeg sistema ienja reaktorskog plina
koji je nuan na postrojenjima koja reaktorski plin koriste za pogon motora s unutarnjim
izgaranjem. Silazni rasplinjai osjetljiviji su na veliinu estica (20 -100 mm) i na
vlanost goriva koja je ograniena na 20 %. Postrojenja se mogu izvesti u rasponu
kapaciteta 10 kWt do 10 MWt. Glavna prepreka komercijalizaciji je osjetljivost na
kvalitetu goriva, jer samo visokokvalitetno gorivo jami nizak sadraj katrana u
reaktorskom plinu. Kod silaznih rasplinjaa uoen je i problem odravanja pogonskih
parametara na optereenjma niim od nazivnog.

20

Tehnoloki procesi
Pored tehnologije primarne pretvorbe biomase (izgaranje ili rasplinjavanje)
kogeneracijska postrojenja razlikuju se i prema implementiranom tehnolokom procesu.
Trenutni trini status razliitih tehnologija kao i raspon primjena s obzirom na veliinu
kogeneracijskog postrojenja ilustriran je na slici 13., dok su odabrani procesi detaljnije
opisani u nastavku.

Slika 13. Trini status i raspon primjene razliitih tehnologija koritenja biomase
u kogeneraciji
Postrojenje parne turbine
Veina kogeneracijskih postrojenja loenih biomasom temelji se na Rankineovom
krunom procesu s pregrijanom vodenom parom. Napojna voda zagrijava se i isparava
u parnom kotlu (generatoru pare), a zatim pregrijava do stanja koje e osigurati
ekspanziju preteno suhe pare u turbini. Nakon ekspanzije u turbini para kondenzira u
izmjenjivau (koji slui za pokrivanje toplinskih potreba lokacije) i/ili u kondenzatoru.
Kondenzat se pumpama kondenzata transportira do napojnog spremnika u kojem se
otplinjava, a zatim pumpa natrag u kotao. Kogeneracijsko postrojenje manje snage (1,3
MWe/8 MWt) s loitem s izgaranjem na reetki, parnom turbinom, te ciklonskim i
elektrostatskim odvajaem pepela shematski je prikazano na slici 14.

21

Slika 14. Kogeneracijsko postrojenje na biomasu s protutlanom parnom

turbinom i kotlom za izgaranje na reetki
Kod kogeneracijskih postrojenja manje snage (< 5 MWe) pored relativno niske
elektrine iskoristivosti (nia od 20 %) nedostatak predstavljaju i visoki specifini
investicijski trokovi koji premauju 4.000 EUR/kWe. Kod novijih postrojenja srednje
snage (zbog ograniene raspoloivosti biomase to su ve postrojenja snage 20 MWe)
za poveanje elektrine iskoristivosti (do 35 %) primjenjuju se razliite mjere: od
podizanja parametara svjee pare i uvoenja meupregrijanja pare, do regenerativnog
zagrijavanja napojne vode i suenja goriva otpadnom toplinom dimnih plinova. Mjere
poveanja iskoristivosti parno-turbinskog procesa temelje se prije svega na poveanju
prosjene temperature dovoenja topline. Mogunost poveanja temperature i pritiska
pregrijane pare ograniena je svojstvima materijala od kojih se izrauju komponente
parovoda i parne turbine. Skuplji materijali (visokolegirani elici) koji omoguavaju
pogon do 600 C primjenjuju se za postrojenja veih snaga. Za manja postrojenja
primjenjuju se niskolegirani elici prikladni za pogon na temperaturama svjee pare do
550 C. Koncept meupregrijanja pare temelji se na dodatnom zagrijavanju pare nakon
ekspanzije u visokotlanom dijelu turbine, a prije uvoenja u srednje ili niskotlani dio
turbine. Prednost meupregrijanja ogleda se u poveanju prosjene temperature
izmjene topline to doprinosi iskoristivosti ciklusa i omoguava proizvodnju vee koliine
mehanike/elektrine energije za istu koliinu goriva.
22

S meupregrijanjem se sniava i vlanost pare koja prolazi kroz niskotlani dio turbine
to smanjuje eroziju lopatica koju uzrokuju kapljice kondenzata. Regenerativno
zagrijavanje (predgrijavanje) napojne vode uobiajeno se realizira u seriji kaskadno
povezanih izmjenjivaa u kojima je potrebna energija za zagrijavanje napojne vode
osigurana kondenzacijom pare koja se na razliitim pritiscima odvaja u turbini. Na slici
15. prikazana je shema postrojenja na biomasu u izgradnji snage 20 MWe na kojem je
primijenjena veina mjera za poveanje iskoristivosti procesa.

Slika 15. Kogeneracijsko postrojenje na biomasu snage 20 MWe s kotlom za izgaranje

u fluidiziranom sloju, kondenzacijskom parnom turbinom s reguliranim
oduzimanjima i regenerativnim zagrijavanjem napojne vode
Parni motor
Parni motori su u upotrebi jo od 18. stoljea u razliitim industrijskim postrojenjima. U
modernom vremenu ustupili su svoje mjesto parnim turbinama koje omoguavaju
efikasniju proizvodnju elektrine energije. Prostor za povratak parnih motora, ponajprije
u industrijske energane, otvorio se poveanjem zanimanja za mala kogeneracijska
postrojenja loena biomasom. Na slici 16 prikazana je shema kogeneracijskog
postrojenja na biomasu s parnim motorom.

23

Slika 16. Kogeneracijsko postrojenje na biomasu s parnim motorom i pomonim

kondenzatorom
Proces s parnim motorom naelno se ne razlikuje od procesa s parnom turbinom.
Izgaranjem biomase u parnom kotlu proizvodi se pregrijana para koja se koristi za
pogon parnog motora odnosno elektrinog generatora. Nakon ekspanzije u motoru para
se koristi kao radni medij u sistemu podrunog grijanja ili u industrijskom procesu.
Nakon kondenzacije para se vraa u parni kotao. Ukoliko postoje vikovi pare za
konendenzaciju se koristi zrakom hlaeni kondenzator. Kogeneracijska postrojenja s
parnim motorom alternativa su parnim turbinama kod postrojenja malih snaga. U
prednosti parnog motora ubrajaju se pouzdanost, niski trokovi odravanja i mogunost
promjene protoka. Dostupni su u rasponu snaga 20 1500 kWe.
Plinska turbina s indirektnim zagrijavanjem
Tehnoekonomske znaajke procesa plinske (zrane) turbine s indirektnim
zagrijavanjem zraka svrstavaju ovaj proces meu nove i potencijalno isplative
tehnologije iskoritavanja drvnog ostatka. Projektni podaci sugeriraju relativno visoku
elektrinu iskoristivost (veu od 20 %) i znatno nie specifine investicijske trokove
(manje od 2000 EUR/kWe) u odnosu na vodenoparni ili ORC proces.

24

Glavna razlika izmeu plinske turbine s indirektnim zagrijavanjem i obine plinske

turbine ogleda se u nainu izgaranja goriva koje se odvija odvojeno od radnog fluida.
Komora izgaranja zamijenjena je vanjskim izmjenjivaem topline u kojem se radni medij
(zrak, helij, ugljini dioksid) zagrijava produktima izgaranja krute biomase ili reaktorskih
plinova na > 800 C. Razlikuju se otvoreni i zatvoreni ciklus. Zatvoreni ciklus ima viu
ukupnu iskoristivost dok otvoreni ciklus ima viu elektrinu iskoristivost. Toplina
osloboena izgaranjem prenosi se na radni medij preko izmjenjivaa. Nakon ekspanzije
u plinskoj turbini radni fluid se moe dodatno hladiti u izmjenjivau podrunog grijanja
prije nego to se dovede u kompresor. Kod otvorenog ciklusa radni fluid (najee zrak)
isputa se u dimnjak ili koristi kao zrak za izgaranje u loitu. Shematski prikaz procesa
zajedno s najvanijim tehnikim parametrima prikazan je na slici 17.

Slika 17. Shema kogeneracijskog postrojenja s plinskom turbinom i indirektnim

zagrijavanjem zraka
Kao najvea barijera iroj implementaciji istie se problem konstrukcije izmjenjivaa
topline u kojem se radni fluid zagrijava vruim dimnim plinovima. Dijelovi izmjenjivakih
povrina izloeni su visokim temperaturama, a zbog relativno loijih uvjeta prijelaza
topline povrina izmjenjivaa mora biti vea. Navedeni faktori poskupljuju izvedbu.
25

U usporedbi s postrojenjem s rasplinjavanjem koje ima viu elektrinu iskoristivost

plinska turbina s indirektnim zagrijavanjem zraka je jednostavnija i jeftinija, te moe
koristiti gorivo slabije kvalitete.
Preliminarna usporedba tehno-ekonomskih pokazatelja
U prethodnim razmatranjima istaknute su najvanije tehnike i pogonske znaajke
razliitih tehnologija koritenja krute biomase u kogeneracijskim postrojenjima koje se u
posljednjih desetak godina, zahvaljujui ponajprije primjeni razliitih poticajnih mjera i
subvencija, razvijaju i implementiraju u veini zapadnoeuropskih zemalja. Relativno
velik broj postrojenja u pogonu, koja se osim veliinom razlikuju i prema tipu
tehnolokog procesa, namee pitanje izbora optimalnog rjeenja naroito u segmentu
postrojenja manjih snaga gdje se pojavio vei broj konkurentskih rjeenja. Uz postojee
komercijalne tehnologije, pojavljuju se i nove koje deklariraju bolje tehnike pokazatelje.
Metodologija
Isplativost ulaganja u kogeneracijsko postrojenje koje kao gorivo koristi biomasu moe
se procijeniti na temelju usporedbe specifinog troka proizvodnje elektrine energije u
kogeneraciji s poticajnom cijenom propisanom tarifnim sistemom. Pri tome je potrebno
uzeti u obzir sljedee parametre: nabavna cijena goriva (umske sjeke ili industrijskog
drvnog ostatka), oekivano trajanje pogona na nazivnoj snazi, te tehno-ekonomske
specifinosti primijenjene kogeneracijske tehnologije.
Rezultati prorauna
Za ocjenu dosega primjenjivosti odreene tehnologije u specifinim uvjetima usporeeni
su aktualni podaci o pet karakteristinih konfiguracija postrojenja koje se temelje na
tehnologijama izgaranja i rasplinjavanja. Svi tehnoekonomski podaci o analiziranim
konfiguracijama prikazani u tablici 1.

26

Tablica 1. Tehnoekonomske znaajke kogener. postrojenja snage 580 2.700 kWe

Profitabilnost pogona pojedine konfiguracije procijenjena je na temelju usporedbe

izraunate vrijednosti specifinog troka proizvodnje elektrine energije s tarifom za
otkup elektrine energije proizvedene u postrojenjima koja kao gorivo koriste krutu
biomasu. Rezultati prorauna prikazani su na slici 18. Ilustracija rezultata prorauna
jasno pokazuje da je u zadanim uvjetima granino isplativ samo pogon postrojenja s
izgaranjem na reetki i parnim motorom uz nabavnu cijenu sjeke koja je manja od 12
/MWh.

27

Specifini troak proizvodnje elektrine energije

Slika 18. Specifini troak proizvodnje elektrine energije za razliite cijene umske
sjeke, 4000 h/a, ekonomski vijek 12 g, kamata 6 %, cijena isporuene
topline 20 /MWh
Prilikom izrauna specifinih trokova proizvodnje koji su ilustrirani na slici 18.
pretpostavljena je obraunska kamatna stopa od 6 %/a, ekonomski vijek projekta 12
godina (definiran trajanjem ugovora o zajamenom otkupu elektrine energije),
ekvivalentno trajanje pogona postrojenja na nazivnoj snazi od 4000 h/a i cijena
toplinske energiju na pragu postrojenja od 20 /MWh. Na grafu su prikazane vrijednosti
specifinog troka proizvodnje za tri razliite nabavne cijene umske sjeke, dok je
vodoravnim linijama ilustrirana poticajna cijena propisana vaeim tarifnim sistemom
(Feed in Tariff FIT) za otkup elektrine energije proizvedene u postrojenjima koja kao
gorivo koriste umsku biomasu. Utjecaj cijene toplinske energije na profitabilnost
pogona razmatranih konfiguracija prikazan je na slici 19.

28

Specifini troak proizvodnje elektrine energije

Slika 19. Specifini troak proizvodnje elektrine energije za razliite cijene toplinske
energije, 4000 h/a, ekonomski vijek 12 g, kamata 6 %, cijena sjeke 15 /MWh
Rezultati prorauna specifinog troka proizvodnje ilustrirani na slici 19 pokazuju da
via cijena topline omoguava profitabilan pogon sve tri konfiguracije koje izgaraju
biomasu na reetki. Izraunate vrijednosti specifinih trokova proizvodnje jasno
pokazuju da je profitabilnost pogona konfiguracija s veim udjelom toplinske proizvodnje
(parni motor, ORC, parna turbina) osjetljivija na promjenu cijene isporuene topline.

Dimenzioniranje kogeneracijskog postrojenja

Izbor optimalne veliine postrojenja
Izbor optimalne veliine kogeneracijskog postrojenja koje e proizvoditi elektrinu
energiju u ritmu potranje za toplinskom energijom vrlo esto dovodi potencijalnog
investitora u dilemu zbog sljedeih razloga :
veliko postrojenje koje pokriva priblino svu zimsku toplinsku potronju
moe biti slabije iskoriteno u veem dijelu godine, a ljeti se moe dogoditi i
obustava zbog ogranienja koja namee pogon na niskim optereenjima
malo postrojenje koje e pokrivati baznu toplinsku potronju osigurati e
kontinuiran pogon u veem dijelu godine, ali na raun manje proizvodnje
elektrine energije i viih specifinih investicijskih trokova.
29

Dobro iskoritenje instaliranih kapaciteta moe se postii ukoliko je postrojenje relativno

malo i osigurava pokrivanje samo 40 % zimske vrne toplinske potronje. Takvo
dimenzioniranje naelno jami relativno bolji povrat investicije u kogeneracijsko
postrojenje. Meutim malo postrojenje proizvodi manje koliine elektrine energije i
samo u manjoj mjeri doprinosi sniavanju trokova proizvodnje toplinske energije. Kod
izbora kogeneracijskog postrojenja manjeg kapaciteta potrebno je osigurati vei
kapacitet postrojenja za pokrivanje vrnog toplinskog optereenja to dodatno smanjuje
profitabilnost konfiguracije. Faktor iskoritenja ovisit e i o klimatskim prilikama i naelno
e bolje biti iskoritena postrojenja u hladnijim podnebljima.
Tehniki parametri postrojenja
U okvirima preliminarne analize razmatraju se razliite veliine i konfiguracije
kogeneracijskih postrojenja pri emu se mijenjaju glavni tehniki parametri u rasponu
vrijednosti koji priblino odgovaraju parametrima odgovarajuih tehnologija. Lista
parametara zajedno s vrijednostima data je u tablici 2.

Tablica 2. Tehniki parametri kogeneracijskog postrojenja

Ostali elementi studije izvodljivosti

Pored izbora tehnologije i konfiguracije kogeneracijskog postrojenja, te analize osnovnih
ekonomskih pokazatelja, o emu je opirnije pisano u prethodnim poglavljima, u
studijama izvodljivosti analiziraju se i razliiti aspekti kao to su: izbor i postojee stanje
lokacije, dugorona raspoloivost biomase, utjecaj na okoli, te prihvatljivost projekta za
lokalnu zajednicu.

30

Izbor lokacije
Prilikom izbora lokacije potrebno je udovoljiti ili barem nai zadovoljavajui kompromis
izmeu razliitih zahtjeva kao to su :
blizina izvora i mogunost dopremanja dovoljnih koliina biomase,
osiguran pristup vozilima s postojeih prometnica,
prikljuak na elektroenergetsku mreu je jednostavan i jeftin
postoji mogunost prikljuka na vodopskrbni i kanalizacijski sistem,
postoji mogunost odlaganja krutog goriva,
toplinskih potroai nisu udaljeni nii trokovi distribucije toplinske
energije
Okvirne cijene prikljuka na elektroenergetsku mreu ovise o tome je li rije o izgradnji
nove ili produljenju postojee elektroenergetske mree i mogu na niskom naponu dostii
razinu od 26.000 /km za nadzemni vod u urbaniziranoj sredini. Trokovi prikljuka
ovise o udaljenosti od mree, konfiguraciji terena kao i nainu prikljuka (nisko ili
srednje naponska, nadzemna ili ukopana). Ukopavanje vodova u urbaniziranoj sredini je
i dvostruko skuplje (45.800 - 53.450 /km). Za prikljuak na srednjem naponu prosjeno
je potrebno izdvojiti za nadzemni vod do 16.800 /km, a za ukopani vod do 39.700
58.000 /km. Uobiajeno se za udaljenosti vee od 500 m izvode srednjenaponski
prikljuci koji zahtijevaju ugradnju transformatora ija cijena ovisi o snazi i iznosi 3.800
za 10 kVA odnosno 1.220 za 2,5 kVA.
Raspoloivost biomase
Za pogon kogeneracijskog postrojenja naelno se mogu koristiti razliita goriva: drvni
ostatak (s pilane ili tvornice namjetaja, umski ostatak) ili namjenski uzgojeno
brzorastue drvo. Ovisno o lokaciji mogui su razliiti naini nabavke biomase ali su
najvaniji parametri kod donoenja odluke:
nabavna cijena,
sigurnost opskrbe,
kvaliteta goriva,
i odrivost opskrbe.
Za uinkovito iskoritavanje potrebno je kvalitetu isporuene biomase odravati
konstantnom (unutar odreenih granica) pri emu su najvaniji parametri:
sadraj vlage,
veliina estica/komada,
ukljuci i zagaenje.
Utjecaj na okoli
Biomasa je praktino

neutralno gorivo. Ugljen dioksid koji se oslobaa u procesu

izgaranja biomase je ustvari onaj

koji je biljka koristila tokom ivotnog ciklusa, te ga

31

ponovo koristi nova biljka (biomasa). Ovo je jedan zatvoreni krug, u kome je viak

atmosferi sveden na minimum, to nije sluaj prilikom koritenja gasa, nafte ili uglja.
Prihvatljivost projekta za lokalnu zajednicu
U okviru studije utjecaja na okoli za svaku potencijalnu lokaciju razmatra se:
openit utjecaj na floru i faunu,
mogunost gradnje,
specifini utjecaji na okoli: zrak, voda, buka, vizualni utjecaj
udaljenost od najbliih naselja.
Prikupljanje goriva - umske biomase kao i pogon energetskog postrojenja zahtijeva
formalne konzultacije sa razliitim predstavnicima zakonodavne i izvrne vlasti koji su u
poziciji odobravanja ali i savjetovanja o specifinim pravnim pitanjima vezanim za:
sve aktivnosti u segmentu umarstva i umskih kultura
mogueg utjecaja na ivotinjski i biljni svijet, kao i ouvanje graevina
kontrolu zagaenja
zdravlje i sigurnost
regulativu u podruju
U cilju boljeg prihvaanja projekta potrebno je konzultirati i individualne vlasnike
zemljita kao i kompanije te agencije odgovorne za eneregetsku, vodoprivrednu,
telekomunikacijsku ili transportnu infrastrukutru.
Prednosti koritenja biomase :
1) Smanjenje emisije

u atmosferi

Sistemi grijanja na drvnu biomasu igraju veliku ulogu u smanjenju emisije

uticaju na klimatske promjene.

2) Novana uteda
Cijena biomase je nia u odnosu na fosilna goriva, gdje visina utede prelaska
na sistem na biomasu zavisi od prethodno koritenog fosilnog goriva koje se
mijenja biomasom ,i naravno cijenom koritene biomase. Utede u trokovima za
gorivo na godinjem nivou skrauje vrijeme povrata uloenih sredstava u novi
sistem na biomasu. Usluaju identino dimenzioniranih postrojenja koja su
koristila lo ulje, povrat ulaganja u sistem na biomasu je mogu u periodu od 3 4 godine,u zavisnosti od namjene objekta.
3) Stabilizacija cijena goriva
Biomasa obezbjeuje sigurnost kroz koritenje lokalno raspoloivog goriva, ime
se smanjuje zavisnost od uvoza energenata (naftni derivati i plin). Veoma je
nesigurno oslanjati se na ove izvore energije, jer nisu lako dostupni s obzirom na
to da veina zemalja zavisi od njihovog uvoza i spadaju u neobnovljive izvore

32

energije, a posljedice se ve ogledaju kroz porast cijene nafte i plina na

svjetskom tritu.
4) Smanjujemo koliinu iskoristivog otpada na deponijama
Upotrebom odreenih vrsta biomase direktno utiemo na smanjenje koliina
otpada namjenjenog za odlaganje.
Jo uvijek je prisutna praksa da se odreeni ostaci iz drvne industrije i umarstva
odlau na lokalnim i regionalnim deponijama, a ustvari predstavljaju izvor
energije. Samo odlaganje predstavlja odreene trokove prevoza i zbrinjavanja,
a upotreba takvog otpada kao goriva donosi znaajnije finansijske koristi.
Smanjivanjem ostataka na skladitu smanjuje se emisija jo jednog od
staklenikih gasova metana.
5) Poboljana ocjena energetske efikasnosti objekata
Instalacija sistema grijanja na biomasu u novim i postojeim objektima
poboljava energetske karakteristike tih objekata. Kako su novi sistemi grijanja
na biomasu efikasni i manje tetni za okoli, tako je i bolja klasifikacija razreda
energetske efikasnosti objekata koji koriste ove sisteme.
6) Koritenje energije biomase, osim to omoguava efikasnu proizvodnju
energije uz minimalan uticaj na okoli, prua i mogunosti za otvaranje
veeg broja radnih mjesta.
Trokovi i prednosti grijanja na biomasu u odnosu na ostale energente
Godinji trokovi grijanja u KM

33

Zakljuak
Moemo izvui veoma bitan zakljuak, da se radi o koliini energije za koju treba nai
nain kako da se to bolje iskoristi. Veliki broj zemalja se sve vie bavi ovom
problematikom, jer su sve manje zalihe neobnovljivih izvora energije(ugalj, nefta, gas..),
a potrebe za energijom sve vee. Da bi se to ublailo, razvijaju se nove tehnologije za
koritenje obnovljivih izvora energije. Bosna i Hercegovina ima zavidne potencijale
biomase emu ide u prilog i injenica da je oko 50% teritorije Bosne i Hercegovine
pokriveno umama pri emu ne treba zanemariti i biomasu nastalu u poljoprivredi. U
Bosni i Hercegovini je udio biomase u ukupnom energetskom snabdijevanju 4,2%, to
je nedovoljno iskoriteno. Odrivim koritenjem drvne biomase ostvaruju se brojne
opte , ekoloke, ekonomske i socijalne koristi. Broj instalisanih sistema koji koriste
obnovljive izvore energije svakim danom sve je vei.

Literatura :
-

http://www.undp.ba/upload/projects/Kratki_vodic_za_grijanje_na_drvnu_biomasu
.pdf

http://www.aweres.net/Preuzmi/Obnovljivi%20izvori%20energije_dio%20I.pdf

http://oie.mingorp.hr/UserDocsImages/BIOCHP_HR.pdf

34