1

PRVI SVJETSKI RAT

Uzroci:
Sukob izmeu velesila, Njemake i Engleske (imperijalizam) i njihovih
saveznica
Kriza multinacionalnih carstava (Rusije i Austro-Ugarske, Osmansko
Carstvo) izazvana unutranjim problemima (nacionalizmi, ekonomsko
stanje, nedostatak demokracije: Rusija)

Prvi svjetski rat: Rat nacija
Faze povijesti ratova: (ratovi vitezova, plaenika, trgovaca, profesionalaca, ratovi u
doba revolucije, ratovi nacija i ratovi tehnologa)
Angairanost pripadnika nacije, nacionalna solidarnost, stvarni entuzijazam obinih
vojnika i civila
Konsenzus svih politikih snaga (takoer socijalista i socijaldemokrata)
Plamen s Balkana?
Poetkom 20. stoljea jaa borba za nezavisnost naroda koji su se nalazili pod vlau
Osmanskog Carstva balkanski ratovi 1912-1913
Godine 1908. Austro-Ugarska anektira Bosnu i Hercegovinu
Tenja Srbije za objedinjavanjem podruja naseljenih Srbima
Sarajevski atentat
Povod za izbijanje rata: Atentat na nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu
28. lipnja 1914. g
Atentator: Gavrilo Princip, pripadnik Mlade Bosne; utjecaj srbijanske strane
odnosno teroristike organizacije Ujedinjenje ili smrt (Crna ruka)
Austrijski ultimatum Srbiji (austrijska istraga na srpskom teritoriju)
Izbijanje rata
Srbija je dobila podrku Rusije, a preko nje Francuske
Austro-Ugarsku je podravala Njemaka
Proglaenje mobilizacije
Nakon srpskog odbacivanja ultimatuma 28. srpnja 1914. godine Austro-Ugarska
objavljuje rat Srbiji
Slijede meusobne objave rata niza drava do jeseni 1914. godine svijet je u ratu
2

Sukobljeni vojno-politiki blokovi
Trojni sporazum (Antanta): Velika Britanija, Francuska, Rusija, SAD, Japan
Trojni savez (Centralne sile): Njemaka, Austro-Ugarska, Italija, Bugarska,
Osmansko Carstvo
Glavna bojita
Zapadno bojite
Istono bojite
Juno bojite
Bojite na Soi
Solunsko bojite
Prvi svjetski rat
Totalni rat
Nove vrste oruja:
kemijsko oruje
tenkovi
zrakoplovi
podmornice
Rovovski rat pozicijsko ratovanje
Njemaki ratni plan
Poloaj Njemake izmeu Rusije i Francuske
Napad na Francusku preko teritorija neutralne Belgije i Luxemburga
elja da se stvar rijei u svoju korist na zapadu prije nego to Rusija izvri
mobilizaciju
Neuspjeh njemakog plana
Porazi austro-ugarske vojske protiv Srbije i Rusije (Galicija)
1915. godina
Ulazak Italije u rat na strani Antante (Londonski ugovor)
3

Njemaki protunapad na istonom bojitu: ruska vojska odbaena na istok, zauzet
poljski teritorij s Varavom (prije u granicama Rusije)
Poraz Srbije i evakuacija srpske vojske i vlade na Krf
Desant saveznika na Galipolje neuspjeh u zauzimanju tjesnaca

1916. godina
Iskrcavanje saveznika u Solunu: otvaranje solunskog bojita
Bitka kod Verduna na zapadnom bojitu (pola milijuna poginulih)
Britanska ofenziva na Sommi 420 tis. poginulih britanskih vojnika
Intenzifikacija rata na moru: pomorska blokada Njemake

1917. godina
Revolucije u Rusiji februarska i kasnije oktobarska
Ukljuivanje SAD-a u rat na strani Antante
Razlog amerikog prekida izolacionizma bio je njemaki totalni rat na moru:
potapanje (1915) broda Lusitania na kojem je bilo amerikih dravljana
1918. godina
U oujku 1918. Rusija potpisuje mir s Njemakom i Austro-Ugarskom u Brest-
Litovsku
estoke borbe na zapadnom bojitu; bombardiranje Pariza velikim topovima
Protunapad saveznika u kolovozu
Sve dublji unutarnji problemi Njemake
Kapitulacija Njemake 11. studenog 1918. godine u eljeznikom vagonu u umi
Compiegne kod Pariza
Pitanje krivnje za rat
Versajskim ugovorom Njemaka je proglaena krivom za rat
Njemako stajalite: Njemaka je bila prisiljena na rat zbog opkoljavanja i agresivne
politike druge strane; nepravednost u raspodjeli kolonija
Rat se smatrao legitimnim sredstvom voenja politike
4

Posljedice Prvoga svjetskog rata
9-10 milijuna poginulih i umrlih od rana
21 milijun ranjenih (dodatno pandemija panjolske gripe)
Raspad multinacionalnih carstava: nastanak nezavisnih drava u Srednjoj Europi
Politike i drutvene promjene u zaraenim zemljama (politika prava za ene)
Nastanak novog poretka

HRVATI U KRALJEVINI SHS I KRALJEVINI JUGOSLAVIJI

Jugoslavenska ideja i nastanak drave junih Slavena
Zajednitvo bazirano na jeziku
Proces formiranja modernih nacija narodni preporod
Ilirski pokret
Jugoslavenstvo J. J. Strossmayera

Prvi svjetski rat
Juni Slaveni na obje zaraene strane
Antanta: Srbija, Crna Gora
Centralne sile: Slovenci, Hrvati, Muslimani, Srbi iz Monarhije
Deklaracija srpske vlade iz Nia 1914. (najavljeno ujedinjenje junih Slavena kao cilj
rata)
Formiranje Jugoslavenskog odbora (30. travnja 1915.) djelovanje u pravcu revizije
Londonskog ugovora (potpisanog 26.4.1915.): Ante Trumbi, Fran Supilo
Memorandum zemalja Antante Srbiji obeanje proirenja na zapad (16.8.1915.)
1915. Srbiju okupiraju austrijske i bugarske snage
Povlaenje srpske vlade i vojske na Krf
God. 1917. dolazak delegacije Jugoslavenskog odbora na Krf 20. srpnja 1917.
Krfska deklaracija
5

Srbi, Hrvati i Slovenci troimeni narod, isti po krvi, po jeziku govornom i pisanom, po
osjeajima svoga jedinstva, po kontinuitetu i cjelini teritorija na kojoj nerazdvojivo
ive.
Formiranje zajednike drave ima oblike nacionalnog ujedinjenja

Svibanjska deklaracija
30. svibnja 1917. junoslavenski zastupnici u Carevinskom vijeu.
Preureenje Austro-Ugarske u duhu trijalizma

Zagrebaka rezolucija
Promjene izazvane stanjem na bojitima i situacijom u dravi
3. oujka 1918
Istaknuto nacionalno jedinstvo Slovenaca, Hrvata i Srba
Kao cilj istaknuta neovisnost
Susret poljskih, ekih, slovakih, rumunjskih i junoslavenskih politiara iz Austro-
Ugarske Monarhije na Kongresu potlaenih naroda u Rimu (8. travnja 1918.)
Nakon poraza Centralnih sila, 6. listopada 1918. u Zagrebu formirano Narodno vijee
Slovenaca, Hrvata i Srba kao parlament postulirane Drave Slovenaca, Hrvata i Srba
(proglaena 29.10.1918.). Raskid dravno-pravnih veza s Austrijom
U Narodno vijee ulaze zastupnici Hrvatskog sabora, junoslavenski zastupnici
Carevinskog vijea i zastupnici pokrajinskih sabora
Predsjednik Narodnog vijea: Antun Koroec, potpredsjednici: Ante Paveli (zubar) i
Svetozar Pribievi
Pregovori predstavnika Narodnog vijea i srpske vlade u enevi
enevska deklaracija 9.11.1918. predviala je stvaranje zajednike drave u koju bi
trebala ui Drava SHS, Srbija i Crna Gora (no, Crna Gora proglaava pripajanje
Srbiji).
enevsku deklaraciju je uskoro pregazilo vrijeme



6


Potekoe Drave SHS
Pozicija poraene strane, naspram Srbije, koja se smatrala pobjednikom stranom,
Ekonomske i drutvene tekoe, zeleni kadar
Talijanske aspiracije na istonu obalu Jadrana
Odluka o odlasku delegacije srbijanskom regentu Aleksandru Karaoreviu
24.11.1918.
Protivnik te odluke bio je Stjepan Radi (nije u pitanju osporavanje stvaranja
zajednike drave, ve nain i brzina)
Vojvodina se prikljuuje Srbiji 25.11.1918.
1.12.1918. deputacija Narodnog vijea predaje regentu Aleksandru adresu (obraanje).
Proglaenje ujedinjenja Srbije sa zemljama nezavisne Drave SHS u jedinstveno
Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca
Zajedniko Privremeno narodno predstavnitvo djeluje od oujka 1919.
U vladu ulaze A. Trumbi i S. Pribievi
Poeci nezadovoljstva u Hrvatskoj:
Novaenje u vojsku, igosanje stoke, Zamjena novca, Dominacija srpskog asnikog
kadra u vojsci
Oblikovanje granica nove drave
Mir u Saint-Germainu s Austrijom (referendum u Korukoj, granica na Karavankama),
u Neuillyu s Bugarskom i u Trianonu s Maarskom
Pitanje granice s Italijom:
Gabriele dAnnunzio zauzima Rijeku
Granica definirana Rapalskim ugovorom
Italija dobiva: Trst i Istru, Cres i Loinj, te Zadar
Rijeka je trebala postati slobodni grad
Faistike talijanske jedinice zauzimaju Rijeku 1922. godine Rijeka
pripojena Italiji (Kraljevina SHS priznaje to 1924.)


7


Oblikovanje dravnog ureenja
Izbori za Ustavotvornu skuptinu 28.11.1920.
pobjeda Demokratske stranke i Radikalne stranke;
trea po snazi bila je Komunistika partija Jugoslavije (58 zastupnika);
u Hrvatskoj najvie glasova dobiva Hrvatska republikanska seljaka stranka S.
Radia.
Zastupnici HRSS-a bojkotiraju rad Skuptine
Oblikovanje dravnog ureenja
Vidovdanski ustav 28.6.1921.
Drava odreena kao nasljedna, parlamentarna i ustavna monarhija.
Snana pozicija kralja (zakonodavna inicijativa i pravo promulgacije zakona, pravo
imenovanja vlade).
Nova administrativna podjela zemlje na 33 oblasti (po uzoru na francuske
departmane).
Politika scena u Kraljevini SHS
Politike stranke s nacionalnim predznakom
Komunistika partija Jugoslavije jedina nadnacionalna stranka
U Hrvatskoj dominantnu ulogu imala je Hrvatska republikanska seljaka stranka /
Hrvatska seljaka stranka Stjepana Radia.
Ulazak HSS u vladu
Na prijelazu 1924./1925. S. Radi bio je uhien a HRSS rasputena zbog ukljuivanja
u Komunistiku seljaku internacionalu
God. 1925. HRSS se odluuje za kompromis s vladajuim krugovima
Izbacivanje republikanska iz naziva stranke, ulazak u koaliciju, S. Radi ministar
prosvjete
Proslava 1000. godinjice Hrvatskog kraljevstva 1925. uz sudjelovanje Aleksandra
Karaorevia
Kraj koalicije poetkom 1927. godine
Formiranje Seljako-demokratske koalicije (11.11.1927.)
8


Atentata na zastupnike u Narodnoj skuptini
Zalaganje Seljako-demokratske koalicije za promjenu ustava
Radikalizacija politikog ivota
Atentat: 20. lipnja 1928. atentator zastupnik radikala Punia Rai (dvojica ubijenih,
trojica ranjenih, S. Radi umire od posljedica ranjavanja). Novi voa HSS-a Vlatko
Maek
Politika kriza Kraljevine SHS
Diktatura kralja Aleksandra
6. sijenja 1929. godine kralj Aleksandar Karaorevi proglaava diktaturu, rasputa
parlament i suspendira ustav
Ukidanje nacionalno definiranih stranaka
Zamijenjeni su svi lokalni inovnici
Novu vladu formira ef kraljevske garde general Petar ivkovi
Umjesto oblasti uvedena je administrativna podjela na 10 banovina (imena prema
rijekama i sl.)
Promovirana ideja jugoslavenskog unitarizma (jedan narod od tri plemena)
Drava mijenja ime u Kraljevina Jugoslavija
Autoritarna drava odgovor na neuspjeh parlamentarizma
Od nekih (i u zemlji i u inozemstvu) bila je dobro prihvaena; kao pokuaj rjeavanja
nagomilanih meunacionalnih problema
Diktatura je donijela centralizirani nain vladanja, reimska nasilja, progone politikih
protivnika itd
God. 1931. kralj uvodi novi, oktroirani ustav (jaa pozicija monarha, izbori za
Skuptinu nisu tajni)
Aleksandar ubijen 1934. u Marseillesu
Atentat organizirali hrvatski i makedonski nacionalisti uz podrku Italije i Maarske
sam atentator bio je pripadnik VMRO-a
Nakon atentata vlast preuzima namjesnitvo na elu s knezom Pavlom znakovi
poputanja diktature (amnestija za politike protivnike, raspisivanje privremenih
izbora)
9


Banovina Hrvatska
Pregovori oko rjeavanja hrvatskog pitanja
26. kolovoza 1939. sporazum Cvetkovi Maek: stvaranje Banovine Hrvatske
Prvi ban: Ivan ubai
Teritorij: podruje Savske i Primorske banovine te neki dijelovi drugih banovina
Zbog napete meunarodne politike situacije nije do kraja provedena reforma ureenja
Jugoslavije i Banovine Hrvatske (nije bilo izbora za Sabor)
Otpor prema sporazumu Cvetkovi Maek u srpskim nacionalistikim krugovima
Snana kritika Komunistike partije
Pribliavanje Jugoslavije Silama osovine

POLITIKI MODELI U ZAPADNOJ, SREDNJOJ I ISTONOJ EUROPI

Vjerovanje u napredak i razvoj liberalnih demokracija u Europi i Americi
Koraci (srameljivi) prema demokratizaciji prije 1914. zahvatili su i Rusiju i
Osmansko Carstvo
Versajski poredak
Pobjednici i poraeni
Francuska (uvarica versajskog poretka) i njezine saveznice: ehoslovaka,
Rumunjska, Jugoslavija (Mala Antanta), Poljska
Revizionizam: zahtjevi za revizijom Versajskog poretka
Reparacije
Pitanje naplate ratne odtete od Njemake (visina odreena najprije na 259 milijardi
zlatnih maraka, a onda smanjena na 132 milijarde od toga polovica Francuskoj)
Potekoe njemakog gospodarstva, odbijanje plaanja odtete
Francusko zaposjedanje oblasti Ruhra (1923.) Nemiri u Njemakoj smirivanje
odnosa Francuska-Njemaka

10

Vajmarska Republika
Njem. Weimarer Republik
Naziv za njemaku dravu nakon Prvoga svjetskog rata
Naziv prema ustavu donesenom u ljeto 1919. u malom gradu Weimaru
Ustroj: federativna republika
Dolazak Hitlera na vlast = Kraj Vajmarske republike
1919-1923. posljedice, rata, hiperinflacija, pokuaji politikog prevrata.
1923-1929. razdoblje prosperiteta
1929-1933. ekonomska kriza, jaanje nacizma
Demokratizacija politikog sustava u mnogim zemljama Europe nakon Prvoga
svjetskog rata
Uzmak liberalnih politikih institucija tijekom meuratnog razdoblja (dijelom vezano
uz ekonomsku krizu)
Autoritarni i totalitarni reimi
Demokratski reimi u Europi
U Europi:
Velika Britanija,
Francuska,
ehoslovaka
Velika ekonomska kriza 1929-1933
Teki ekonomski slom nacionalnih gospodarstva u svim vanijim industrijskim
dravama.
Crni etvrtak ili crni utorak slom na njujorkoj burzi (24.10.1929. ili
29.10.1929.).
Pojava mnogih nedemokratskih reima posljedica krize.
New Deal program izlaska iz krize u SAD-u (predsjednik F. D. Roosevelt



11

Totalitarni reimi
Sovjetska Rusija / Sovjetski Savez (od 1917.)
Italija (od 1922.)
Njemaka (od 1933.)
Autoritarni reimi
Srednja Europa:
Maarska
Poljska
Rumunjska
Jugoslavija
Maarska
16. studenog 1918. godine proglaena republikom predsjednik Mihly Krolyi
U oujku 1919. godine proglaena Maarska sovjetska republika. Komunistika
diktatura Ble Kuna. Trajala 133 dana
Maarska je formalno proglaena monarhijom, a funkciju regenta obnaao je admiral
Mikls Horthy
ok traktata iz Trianona (1920)

Rumunjska
Rumunjska je bila dobitnica Versajskog poretka
Na temelju ustava iz 1923. godine ustavna monarhija
Potekoe vezane uz ekonomsku krizu i pitanje nasljeivanja prijestolja
Jaanje eljezne garde (nacionalistika organizacija, faistika, antisemitska)
1938-1939. kraljevska diktatura
Poljska
Napredne reforme 1918/1919. godine.
Potekoe nove drave poljsko-boljeviki rat.
Oujski ustav 1921. godine.
12

Atentat na predsjednika Gabriela Narutowicza.
Dravni udar Jzefa Pisudskog svibanj 1926. sanacija.
panjolski graanski rat
1936-1939
Rat izmeu republikanske vlade panjolske (koalicija Narodne fronte) i desniarskom
opozicijom
Podrka SSSR i meunarodnih brigada za republikanske snage, podrka faistike
Italije i III. Reicha za desnicu
Pobjeda desnice pod vodstvom gen. Francisco Franco (1892-1975.)
Uspostava panjolske drave autoritarne (neki tvrde: totalitarne) drave koja je
opstala do 1975. godine
Militarizam u Japanu
Poslije Prvoga svjetskog rata relativno nezadovoljstvo u Japanu dobicima
Versajskog ugovora
Traktat iz Washingtona 1922. ogranienje pomorskog naoruanja
Jaanje imperijalnih tendencija u Japanu
Osvajanje Mandurije 1931
Jaanje nacionalistikih tendencija, uvoenje vojne diktature i slom demokracije u
Japanu
1937. poetak agresije u Kini (masakr u Nankinu)

DRUGI SVJETSKI RAT 1939-1945.
Versajska Europa dva bloka
Za revizijom Versajskog sustava: Njemaka
Za ouvanjem Versajskog sustava: Francuska
Pokuaji osiguranja trajnog mira
Temelj Versajskog poretka
Liga naroda
Konferencije o razoruanju
13

Paneuropski pokret (1923. Paneuropska unija)
Pakt Brianda-Kellogga 1928. g. (osuda rata, deklarativni karakter)
Njemaka - Francuska
Napetost na relaciji Njemaka Francuska
Pitanje ratne odtete
Okupacija Ruhra
Smirivanje odnosa 1925. g. Locarno (njemako jamstvo zapadnih granica,
ulazak Njemake u Ligu naroda)
Gustav Stresemann i Aristide Briand Nobelova nagrada za mir 1926. g.
Geneza Drugoga svjetskog rata
Tenja Njemake za revizijom Versajskog poretka, a od dolaska nacista na vlast
tenja za uspostavom njemake hegemonije u Europi.
Hitlerova politika:
1. etapa: demontaa Versajskog poretka
2. etapa: agresivna politika irenja
Europa na putu prema ratu
Dolazak nacista na vlast 1933.
Istupanje Njemake iz Lige naroda
Odbacivanje ogranienja vojne sile 1935.
Zbliavanje s Italijom (Graanski rat u panjolskoj)
Remilitarizacija Porajnja (7.3.1936)

Zahtjevi III. Reicha
Zahtjevi prema Litvi, ehoslovakoj i Poljskoj
Politika Appeasementa
Anschluss Austrije (12.3.1938)
Minhenski sporazum 30.9.1938. (poljsko zauzimanje spornog dijela
Cieinske leske, Prva beka arbitraa)
14

Okupacija eke 15.3.1939, nastanak Protektorata eke i Moravske te
marionetske slovake drave (16.3.1939)
Pripajanje Klajpede 23.3.1939.
Sile osovine
Osovina Belin-Rim: Njemaka i Italija (podrka generalu F. Francu) 1936.
Antikominterna pakt: Njemaka i Japan 1936. (Italija pristupa 1937)
elini pakt: Njemaka i Italija 1939.
Trojni pakt: Njemaka, Italija i Japan 1940. (podjela interesnih zona)
Pristupanje Maarske, Rumunjske, Bugarske i Slovake Trojnom paktu Jugoslavija i
Trojni pakt 25.3.1941
Savez III. Reicha i SSSR-a
Poetkom meuratnog razdoblja Sovjetski Savez u izolaciji
Od 1922. godine glavni partner Njemaka (ugovor iz Rapalla)
Nakon dolaska nacista na vlast u Njemakoj SSSR ini pomak prema Europi
Ulazak u Ligu naroda
Politika Narodne fronte
Pakt Ribbentrop-Molotov 23.8.1939.
Poetak Drugoga svjetskog rata
Njemaki napad na Poljsku 1. rujna 1939.
Velika Britanija i Francuska objavljuju Njemakoj rat 3.9.1939. smijean rat.
Sovjetski napad na Poljsku 17. rujna 1939.
Otpor Poljaka je bio estok, no unaprijed osuen na neuspjeh.
Pad Varave 27.9.1939. Posljednje borbe regularnih jedinica 5.10.1939.
Nova podjela teritorija:
Njemaka 49%:
dio ukljuen izravno u Reich,
od dijela stvoreno Generalno gubernatorstvo (guvernman)

15

SSSR 51%:
dio oko Vilna predan Litvi,
ostatak ukljuen u Bjelorusku i Ukrajinsku SSR
Europa na putu prema ratu
Ekspanzija Italije:
Napad na Etiopiju (1935.)
Okupacija Albanije (travanj 1939.)
Napad na Grku (studeni 1940.)
Ekspanzija SSSR-a:
Napad na Poljsku (17.9.1939.)
Zimski rat sovjetsko-finski rat (11.1939.-3.1940.)
Zauzimanje Estonije, Letonije i Litve, te Besarabije
irenje Drugoga svjetskog rata
Zimski rat u Finskoj (sovjetsko-finski rat od 30.11.1939. do 13.3. 1940)
Njemaki napad na Dansku i Norveku (proljee 1940); bitka za Narvik (travanj-lipanj
1940); evakuacija saveznika
10. svibnja 1940. njemaki napad na Belgiju, Nizozemsku i Francusku; evakuacija
kroz luku Dunkerque; kapitulacija Francuske 22.6.1940.
Italija objavljuje rat Francuskoj i Velikoj Britaniji

Rat na Dalekom istoku
Geneza:
Japanski ekspanzionizam (usmjeren prema Kini i Koreji)
Politika konkurencija Japana na Pacifiku i Dalekom istoku SAD
Konferencija u Washingtonu 1921-1922. ogranienja nametnuta Japanu od
strane SAD-a i Velike Britanije
1. etapa: Mandurija 1931. godine (proklamiranje drave Manduko 1932, Japan
istupa iz Lige naroda 1933.)
16

2. etapa: napad Japana na Kinu (u Kini od 1927. godine traje graanski rat izmeu
Kuomintanga i komunista)
irenje Drugoga svjetskog rata
Napad na Englesku (Operacija Morski lav)
Zrana bitka za Englesku prvi njemaki neuspjeh
Talijanski napad na Grku (20.10.1940) sramotni neuspjeh
Sovjetsko pripajanje Estonije, Letonije i Litve te Besarabije (od Rumunjske)
irenje rata izvan europskog kontinenta
Rat u sjevernoj Africi od poetka 1941. godine
Afriki korpus gen. Erwina Rommela tijekom 1941. ratovanje uz promjenljivu sreu
Opsada Tobruka, britanska akcija Crusader
Njemako osvajanje Tobruka 1942. i uspjesi u prodoru prema dolini Nila
Jesen 1942. bitka kod El Alameina: prekretnica u ratu u sjevernoj Africi
Iskrcavanje ameriko-britanskih trupa u Aliru; kapitulacija snaga osovine u sjevernoj
Africi 12.5.1943.
Napad na SSSR
Njemaki napad na SSSR 22.6.1941.
Plan Barbarossa
Brzo napredovanje njemakih snaga
SSSR sklapa sporazum sa saveznikim zemljama (takoer i s Poljskom)
Zaustavljanje njemake ofenzive pod Moskvom u prosincu 1941.
Istono bojite
Njemaka premo do kraja 1942. g.
Okupacija golemog prostora
Brutalna politika prema civilnom stanovnitvu
Preokret: obrana Stalingrada 1942/1943.


17

SAD ulazi u rat
Japanski napad na Pearl Harbour 7.12.1941.
Japanska osvajanja u pacifikom prostoru zaustavljena su bitkom kod Midwaya u ljeto
1942.
Amerikanci su do kraja 1944. godine potisnuli Japance natrag na njihovo otoje
Bitka za Okinawu: travanj-lipanj 1945.
Preokret u ratu 1943. godine
Rujan 1943. savezniko iskrcavanje na Siciliju i u junu Italiju
Kapitulacije Italije 8.9.1943.
Uhienog Mussolinija oslobaaju njemaki komandosi i postavljaju na elu
marionetske talijanske drave u sjevernoj Italiji
Sovjetski protunapad 1943. (primjerice bitka kod Kurska)
U jesen 1943. sovjetske snage prelaze meuratnu sovjetsku granicu
Kraj rata
Otvaranje zapadnog bojita: iskrcavanje u Normandiji operacija Overlord (D day):
6.6.1944.
Oslobaanje Belgije, Nizozemske, Francuske
Bitka u Ardenima posljednja protuofenziva njemakih snaga na zapadu 1944/1945.
Napredovanje sovjetske vojske
30.4.1945. Hitler je poinio samoubojstvo u svome bunkeru u Berlinu
Kapitulacija Njemake 7.5. u Reimsu pred saveznicima, 8.5.1945. pred sovjetskim
snagama u Berlinu
2.9.1945. kapitulacija Japana
Velika koalicija
Nastanak antifaistike koalicije: SSSR prikljuuju se nakon napada III. Reicha
(22.6.1941).
Pomo SAD-a saveznicima (Atlantska povelja, Land-Lease Act)
Ulazak SAD-a u rat nakon Japanskog napada na Pearl Harbour 7.12.1941.

18

Konferencije Velike trojke
U Casablanki (Roosevelt i Churchill) 14-24.1.1943.
U Teheranu (Roosevelt, Churchill i Staljin) 28.11. - 1.12.1943.
U Jalti (Roosevelt, Churchill i Staljin) 4-11.2.1945.
U Potsdamu (Truman, Churchill/Attlee i Staljin) 17.7. 2.8.1945.
Kolaboracija
Vidkund Quisling (premijer u okupiranoj Norvekoj)
Anton Mussert u Nizozemskoj
Philippe Ptain (predsjednik Viijevske Francuske; Vichy)
Milan Nedi (premijer okupirane Srbije)
Holokaust vs Shoah
Rasizam i antisermitizam temelj nacistike ideologije
Srednja Europa - poprite holokausta
Poetak progon igova u III. Reichu
Nakon izbijanja rata pootrenje: geta u Poljskoj
Velika geta (Piotrkow Trybunalski,
Varava, odz).
Holokaust
1942. Endlsung der Judenfrage
Koncentracioni logori i logori smrti (Auschwitz, Treblinka, Sobibor, Majdanek).
Likvidacija geta
Ustanak u Varavskom getu (19. travnja 1943.)
Odnos ostatka stanovnitva: od neprijateljstva, preko pasivnosti do pruanja pomoi.
Posebno strogo kanjavanje pomoi idovima.
Esterminacija Roma


19

Posljedice rata
Ljudske rtve
Materijalna razaranja
Migracije stanovnitva (40-50 mln ljudi)
Promjena politikih odnosa
Podjela Njemake i podjela Europe
Hladni rat

HRVATSKA ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA 1941-1945
Napad na Jugoslaviju
6.4.1941. godine
poraz jugoslavenske vojske
odlazak kralja i vlade u izbjeglitvo (London)
Politika Njemake i Italije prema Hrvatskoj
10.4.1941. njemake jedinice ulaze u Zagreb
stvaranje marionetske hrvatske drave (njemaki prijedlog Vlatku Maeku)
ustae: organizacija stvorena 1930. u Italiji, voa (poglavnik) Ante Paveli
logori za obuku u Italiji i Maarskoj (pokuaj ustanka u Hrvatskoj 1932. godine)
pristae u zemlji: Slavko Kvaternik i Mile Budak
10. travnja 1941. preko Radio Zagreba Slavko Kvaternik proglaava uspostavu
Nezavisne Drave Hrvatske (NDH)
NDH
A. Paveli stigao je u Zagreb 15.4.
Njemaka i Italija priznaju NDH
teritorij: Banovina Hrvatska + BiH Meimurje dijelovi Dalmacije
pregovori o razgranienju s Italijom: temelj raniji pregovori Mussolinija i Pavelia:
Dalmacija pripada Italiji (Rimski ugovor 18.5.1941.)
Italiji pripada veliki dio obale (sve vanije luke) i otoci osim Paga, Braa i Hvara
20

Poloaj NDH
uska povezanost Hrvatske s Njemakom i Italijom (Hrvatsko kraljevstvo kralj iz
talijanske dinastije)
ogranieni suverenitet NDH prisutnost njemakih i talijanskih trupa na njezinom
teritoriju (razgranienje demarkacionom crtom)
nakon kapitulacije Italije 1943. NDH dobiva natrag Dalmaciju
Unutarnji ustroj NDH
teritorij 102 tis. km2
stanovnitvo:
Hrvati 3,3 mln
Srbi 1,9 mln
Muslimani 0,9 mln
Nijemci 120 tis.
idovi 34 tis.
Slinosti s nacistikom Njemakom i faistikom Italijom: kult voe, diktatura jedne stranke,
kontrola drave nad drutvom i privredom, agresivni nacionalizam, nasilje, progoni politikih
protivnika
Ustaki reim
Nasilje (spremnost na nasilje) u temeljima ustakog pokreta osnovanog kao
teroristika organizacija.
Pojedinani nasilni ispadi od samog poetka NDH
Uskoro nastanak organiziranog nasilja (Jasenovac)
17.4.1941. Zakonska odredba o obrani naroda i drave.
Antisrpska politika
Antisrpstvo - temelj ustake ideologije
snana antisrpska ideologija: diskriminacija i progoni Srba, iseljavanje u Srbiju,
likvidacije, ubijanje u logorima (Jasenovac)
prisilni prelazak na katolianstvo
pokuaj pretvaranja u pravoslavne Hrvate (Hrvatska pravoslavna crkva metropolit
Germogen)
21

Holokaust
rasni zakoni
masovne likvidacije istaknutih idova
konfiskacije i protjerivanja
zatvaranje u logore i genocid
Od 34 tis. idova, ubijeno je 19 tis. U zemlji i 7 tis. u njemakim logorima
Pokreti otpora u Jugoslaviji
etniki pokret Drae Mihailovia vezan uz izbjegliku vladu (optereen srpskim
nacionalizmom velikosrpski program, antihrvatski i antimuslimanski naboj)
u Hrvatskoj uz pasivnost vodstva HSS-a pokret otpora organizira Komunistika partija
Jugoslavije (Hrvatske)
Narodnooslobodilaki pokret
formiranje partizanskih jedinica
22.6.1941. Sisaki partizanski odred
Dan antifaistike borbe: 22. lipnja
Komunistika partija Jugoslavije u meurau je djelovala u ilegali
Komunistika partija Hrvatske osnovana 1937. godine (znak promjene stajalita KPJ
prema nacionalnom pitanju u Jugoslaviji)
Partizanski pokret
Josip Broz Tito: voa KPJ i NOP-a
osloboeni teritoriji
partizanima se prikljuuju neke istaknute osobe (primjerice knjievnik Vladimir
Nazor)
priznanje saveznika (pomo i prisutnost vojnih misija)
AVNOJ
stvaranje institucija nove vlasti na osloboenom teritoriju (narodnooslobodilaki
odbori)
formiranje AVNOJ-a 26-27.11.1942. u Bihau (Antifaistiko vijee narodnog
osloboenja Jugoslavije)
22

partizani zagovaraju obnovu Jugoslavije uz federativno ureenje i potivanje prava
svih naroda
Utemeljenje nove Jugoslavije
II. zasjedanje AVNOJ-a: 29.11.1943. u Jajcu proglaenje odluka o formiranju
Jugoslavije na federativnoj bazi
Kasnije se taj datum slavio kao Dan Republike
ZAVNOH
u ljeto 1943. formiran je i ZAVNOH (Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog
osloboenja Hrvatske)
kljuna uloga sekretara KPH Andrije Hebranga
na III. zasjedanju ZAVNOH-a u svibnju 1944. godine proglaenje Federativne Drave
Hrvatske (kao dijela budue FNRJ)
ZAVNOH novi hrvatski sabor
Promjena meunarodnog poloaja NOP-a
Podrka saveznika, promjena izbjeglike vlade novi premijer Ivan ubai
Tito: 1944. - prebacivanje zrakoplovom u Bari, boravak na Visu, potpisivanje
sporazuma sa ubaiem
Odluke sporazuma Tito-ubai:
o buduem ureenju zemlje odluit e se poslije rata
pomo vlade partizanskoj vojsci
kanjavanje kolaboracionista i izdajnika
Kraj rata
U jesen 1944. godine partizani zauzimaju Beograd i tamo prebacuju i organiziraju
institucije vlasti
II. sporazum Tito-ubai: 1.11.1944. u Beogradu.
nova situacija nadmo partizana
referendum o dravnom ureenju
zabrana povratka kralja u zemlju
formiranje zajednike vlade AVNOJ-a i izbjeglike vlade (ubai
postaje ministar vanjskih poslova)
23

Vlada FDH formirana u Splitu 14.4.1945. (Vladimir Bakari)
neuspjeli pu Voki-Lorkovi 1944. NDH ostaje u saveznitvu s Hitlerom
sudbina NDH povezana sa sudbinom III. Reicha
A. Paveli i dio ustakih dunosnika bjei iz zemlje
8.5.1945. ulazak partizana u Zagreb
Bleiburg i Krini put
Veliki broj ustakih i domobranskih jedinica, drugih kolaboracionistikih jedinica i
civila povlai se prema Austriji
Bleiburg: britanske snage vraaju te ljude partizanima (progoni i masovne likvidacije)
rtve Bleiburga i Krinog puta: 45-55 tis. Hrvata i Mislimana + 8 tis. Slovenskih
belogardejaca)
Pitanje broja ratnih rtava
Razlika izmeu rtava rata i demografskih gubitaka
Broj rtava rata koriten kao argument u politici (za potrebe Parike mirovne
konferencije)
Pretjerane procjene rtava Jasenovca - i do 700 tis. (procjena V. erjavia 85 tis.)












24

USPOSTAVA KOMUNISTIKIH REIMA U EUROPI
eljezna zavjesa
Od Stettina na Baltiku do Trsta na Jadranu eljezna zavjesa spustila se preko
kontinenta. Iza te linije lee glavni gradovi drevnih drava Srednje i Istone Europe,
Varava, Berlin, Prag, Be, Budimpeta, Beograd, Bukuret i Sofija, svi ti uveni
gradovi i njihovo stanovnitvo lee u onome to ja moram nazvati sovjetskom zonom i
svi su podvrgnuti, u jednom ili drugom obliku, ne samo sovjetskom utjecaju, nego i
veoma jakoj i rastuoj kontroli Moskve." 5. oujka 1946., Winston Churchill u govoru na
Westminster College, Fulton, SAD.
Sjena Rusije po prvi put pala ne samo na Poljsku nego i na ehoslovaku i Maarsku.
Pokuaji oslobaanja od sovjetskog jarma:
DDR 1953.
Poljska 1956.
Maarska 1956.
ehoslovaka 1968.
Poljska 1970.
Poljska 1980.
Odbacivanje komunizma vlastitim snagama 1989.
Uvoenje sovjetskog modela drave
Gospodarske i drutvene promjene u skladu s vladajudom ideologijom (nacionalizacija
industrije, agrarna reforma, kolektivizacija poljoprivrede)
Politike promjene: uvoenje jednopartijskog sustava; personalna unija Partije i drave;
progon politikih protivnika. Preuzimanje kontrole nad svim podrujima javnog i drutvenog
ivota
Dolazak na vlast komunista (uglavnom u poetku u irim koalicijama: stvaranje fronti ili
blokova)
Borba protiv faizma predstavljala legitimaciju komunistikih pokreta u pojedinim zemljama
U stvarnosti uvoenje komunistikih sustava bila je izravna posljedica prisutnosti Crvene
armije (uz neke izuzetke, Austrija, Jugoslavija). Prisutnost jedinica sovjetske vojske
Sluaj Njemake
Dogovor saveznika o bezuvjetnoj kapitulaciji
4XD (demilitarizacija, denacifikacija, decentralizacija i dekartelizacija)
25

Nakon kapitulacije njemakih snaga dolo je do okupacije zemlje
Odluke definirane na konferenciji u Potsdamu (srpanj-kolovoz 1945)
Okupacija i podjela Njemake
etiri okupacijske zone (slina podjela u Berlinu)
Promjena granica Njemake
Njemaka poslije rata
Val od 15 milijuna njemakih izbjeglica s Istoka
Ratne odtete
Ingerencije okupacijskih vlasti u ivot zemlje, potpora komunistima u sovjetskoj okupacijskoj
zoni; monopol komunista
U zapadnim zonama komunisti nisu uspjeli ostvariti vedi utjecaj (propast nade za revoluciju u
cijeloj Njemakoj)
Potpuna sovjetizacija istonog dijela Njemake
Njemaka
Godine 1949. formiraju se dvije njemake drave: Savezna Republika Njemaka na zapadu i
Demokratska Republika Njemaka na istoku.
Etape: 1.1.1947. spajanjem britanske i amerike zone stvorena je Bizonija; 8.4.1947. Trizonija
(pripajanjem francuske okupacijske zone);
7.9.1949. proglaena SR Njemaka
7.10.1949. proglaena DR Njemaka
Berlinski zid
Berlinska kriza 1948/1949. godine zrani most za opskrbu stanovnitva Zapadnog Berlina (u
praksi rezultat je bila podjela Berlina na Zapadni i Istoni)
Postupno ogranienje kretanja stanovnitva izmeu DR Njemake i SR Njemake
Odljev stanovnitva, u posljednjoj fazi mogud u Berlinu
Izgradnja Berlinskog zida 1961. godine
Okupacija Austrije
etiri okupacijske zone
1945. formalno vradena dravnost
26

Izbjegla sovjetsku dominaciju (prihvadanje Marshalova plana)
Graanski rat u Grkoj
Premod komunista u grkom pokretu otpora
Nakon osloboenja zemlje uz sudjelovanje britanske vojske protivili su se uspostavi
nekomunistikog poretka
Godine 1946. zbog toga izbija graanski rat. Sovjetski Savez nije spreman pomagati grke
komuniste (pomod Jugoslavije)
Poraz komunista u graanskom ratu 1952. godine
Metode uspostave komunistikih reima
Prisutnost sovjetske vojske
Progoni politikih protivnika i nasilje. Uhidenja
Razbijanje oporbenih stranaka iznutra
Zabrana djelovanja (delegalizacija) dijela stranaka, optube za kolaboraciju za vrijeme rata.
Krivotvorenje rezultata izbora
Maarska
Ratni gubici: Maarska 400 tis. poginulo, 250 tis. deportirano u SSSR. Teka razaranja
Budimpete
Saveznika Kontrolna komisija pod dominacijom Sovjeta
U oujku 1945. proizvodnja 30% prijeratne
Maarska vradena na prijeratne granice
Poljska
Najvedi ljudski gubici u Europi (ratne rtve 6 mln, od toga 3 mln idova,
deportirani u SSSR, politika emigracija, promjena granica): pad stanovnitva
s 35 na 24 milijuna
Golema razaranja Varave (85% ukupno, 98% zapadnog dijela Varave).
Velika materijalna razaranja
Vrlo velike promjene granica i preseljenje stanovnitva (vie od 1/3
stanovnika promijenilo je mjesto boravka). Smanjenje povrine s 388 tis. km2
na 312 tis. km2. Nestanak nacionalnih manjina
Postotak idovskog stanovnitva pao je na 0,03% (slino u ehoslovakoj, dok
u Maarskoj oko 1%)
27

ehoslovaka
Izgubila Zakarpatsku Ukrajinu, dobila manje podruje kod Bratislave
Iseljenje njemakog stanovnitva (oko 3 mln sudetskih Nijemaca)
Popularnost komunistike partije (porast broja lanova na preko 1 mln)
Predsjednik Bene je vjerovao da de se komunisti zadovoljiti snagom proizalom iz potpore
biraa u parlamentarnom sustavu
Komunistike partije
Komunizam se obrada prvenstveno radnicima
Komunistike partije u Poljskoj i Maarskoj slabe, smatrane stranim tijelom nametnutim iz
Moskve. Porast broja lanova izazvan oportunizmom, pritiscima
Znaajan broj komunista idovskog podrijetla
Komunistika partija ehoslovake bila je legalna i brojna. Nastanak zasebne slovake partije
Preuzimanje vlasti
U Maarskoj taktika salame
U Poljskoj otvorena konfrontacija. Krivotvoren referendum 1946. i izbori 1947.
U ehoslovakoj je komunistika stranka dobila najbolje rezultate na izborima 1946. / 1948.
za vrijeme krize vlade proveli su neku vrstu dravnog udara
Sovjetizacija
Parola o jedinstvu radnikog pokreta put prema unitenju socijaldemokratskih i
socijalistikih stranaka
Likvidacija oporbe (Seljaka stranka u Poljskoj i Stranka malih posjednika u Maarskoj) i
uspostava monopola komunistike partije 1948. g
Obraun s protivnicima unutar vlastitih redova (Wadysaw Gomuka u Poljskoj, Rudolf
Slansky u ehoslovakoj i Laszlo Rajk u Maarskoj)
Poloaj Crkve povezan s pozicijom Crkve za vrijeme rata
Odbijanje prihvadanja Marshalova plana
Nastanak bloka (Varavski ugovor i SEV)
Nacionalizacija industrije i destrukcija privatnog sektora
Kolektivizacija poljoprivrede (90% u ehoslovakoj i 10 % u Poljskoj)
28

Obraun s Crkvom (kardinal Josef Minszenty zatvoren, praki nadbiskup Beram prisiljen na
prisegu komunistikim vlastima, ukidanje vjerskih redova u Maarskoj i ehoslovakoj.
Drugaija situacija u Poljskoj. Uloga kardinala Stefana Wyszynskog (interniran 1953.).
Uvoenje sovjetskog modela na polju kulture i znanosti
Djelovanje aparata Agitpropa (agitacije i propagande):
uspostava kontrole na svim podrujima kulture i znanosti,
usmjeravanje razvoja na tim poljima preko ljudi povezanih s Agitpropom,
socrealizam u umjetnosti (realistiki po formi i socijalistiki po sadraju)
kultura i znanost u funkciji propagande
Modernizacijski karakter transformacija koje su provodili komunisti:
Likvidacija ostataka nepismenosti, razvoj kolstva
Uvoenje drutvene jednakosti, stvaranje jednakih ansi
irenje prava glasa, pravo glasa za ene
Agrarna reforma (kolektivizacija poljoprivrede), izvlatenje velikih imanja,
nestanak sloja zemljoposjednika
Drutveni avans dijela stanovnitva
Gospodarstvo
Nacionalizacija industrije i banaka, nestanak sloja buroazije
Razvoj teke industrije (ugljen i elik)
Centralno planiranje
Ulaganja u naoruanje
Ekoloki problemi.
Dravno vlasnitvo sredstava za proizvodnju:
demoralizacija radnih navika,
niska produktivnost,
neracionalnost gospodarenja
Radio Slobodna Europa
29

Radio Slobodna Europa emitirao u zemlje pod sovjetskom dominacijom i u sovjetski
Pribaltik na njihovim jezicima, a Radio Svoboda na preostalo podruje SSSR-a na jezicima
naroda koji su tamo ivjeli
Osnovan 1949. odlukom Kongresa SAD-a
Sjedite u Mnchenu

DOBA HLADNOG RATA - BIPOLARNI SVIJET
Bipolarni svijet
Razilaenje meu dotadanjim saveznicima.
zbog razliitih interesa
zbog ideologije
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora vojno-politiki savez osnovan ugovorom u
Washingtonu 1949. godine
Izvorno imao 12 lanica (SAD, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Belgija,
Nizozemska, Luksemburg, Danska, Norveka, Island, Portugal, Italija)
Kasnije pristupile:
1952 Grka i Turska,
1955 SR Njemaka,
1982 panjolska,
1999 eka, Poljska, Maarska, 2004. Estonija, Latvija, Litva, Slovaka, Slovenija,
Rumunjska i Bugarska,
2009 Hrvatska i Albanija
Varavski ugovor
Istoni blok.
Varavski ugovor potpisan je 1955. godine
Povod: pristupanje SR Njemake NATO-u
lanice: SSSR, Poljska, Rumunjska, ehoslovaka, DR Njemaka, Maarska, Bugarska, Albanija
(naknadno je istupila 1968.)
Brenjevljeva doktrina, intervencija vojski Varavskog ugovora u ehoslovakoj 1968. godine)
30

Prestao postojati 1991. godine
Trumanova doktrina
Ameriki vanjskopolitiki program usmjeren na zaustavljanje irenja komunizma
(containment)
Predsjednik SAD-a Harry Truman iznio ga je u Kongresu 12.3.1947
Pomod Grkoj i Turskoj
Na snazi do razdoblja detanta
Marshalov plan
Plan europske obnove
Ameriki plan koji je imao za cilj pomod u oporavku Europe od ratnih razaranja radi
suprotstavljanja irenju komunizma
Formuliran 1947.; bio je ponuen i zemljama u kojima su na vlasti bili komunistiki reimi, no
odbijen je
Bio je aktivan 4 godine, uloeno 13 milijardi dolara
Hladni rat
Hladni rat u Europi.
Pravi (zamjenski) ratovi u nekim podrujima izvan Europe, no ne radi se o izravnim sukobima
izmeu SAD-a i SSSR-a ved izmeu nekih drugih reima koje obje strane podravaju:
Korejski rat
Vijetnamski rat
Graanski rat u Afganistanu
Ratovi Izraela sa susjednim arapskim zemljama i Palestincima
Kina
God. 1911. srueno je carstvo i uspostavljena republika (na elu predsjednik Sun Jat Sen)
Sun Jat Sen ipak je uskoro dao ostavku, ali je djelovao na elu stranke Kuomintang i na
njezinom elu borio se protiv diktature generala Yuana Shikaia (nakon Shikaijeve smrti u
pojedinim dijelovima Kine uspostavljena vlast lokalnih modnika gospodari rata)
Za vrijeme Prvoga svjetskog rata oslabio je utjecaj europskih kolonijalnih velesila na Kinu, ali
je porastao utjecaj SAD-a i Japana
God. 1921. osnovana je Komunistika partija Kine (suradnja s Kuomintangom)
31

1924-1927. prvi revolucionarni graanski rat uspostava vlade ang Kaj eka (nasljednika
Sun Jat Sena), prekid suradnje s komunistima
Od 1927. ustanak komunista i drugi revolucionarni graanski rat (1927-1931); uspostava
sovjetske republike u Kini (Mao Ce Tung). Graanski rat koji koristi Japan za svoja osvajanja u
Kini (Mandurija)
Od 1937. suradnja Kuomintanga i komunista u borbama protiv Japanaca
Nakon kapitulacije Japana 1945. uspostava vlade ang Kaj eka i suradnja sa SAD-om;
1946. izbija komunistiki ustanak (Tredi revolucionarni graanski rat) koji zavrava 1949.
uspostavom Narodne Republike Kine pod vladu komunista, a ang Kaj ek povlai se na otok
Formoza gdje nastaje Republika Kina Tajwan
NR Kina u poetku usko surauje sa SSSR-om; provoene su radikalne reforme, uspostavljena
totalitarna diktatura
Pomod Sjevernoj Koreji, okupacija Tibeta (1950)
God. 1958. tzv veliki skok ubrzane reforme koje su rezultirale pogoranjem gospodarskog
stanja i glau
God. 1966. proglaena je kulturna revolucija: dezorganizacija ivota u zemlji, brojne rtve
Od 1960-tih promjena u vanjskoj politici, sukob sa SSSR-om
Smrt Mao Ce Tunga 1976. Borbe za vlast u kineskom komunistikom vodstvu. Dolazak na
vlast Deng Xiaopinga; djelomina osuda velikog skoka i kulturne revolucije
Korejski rat
Do Drugoga svjetskog rata Koreja bila je japanska kolonija; 1945. oslobaa se japanske vlasti
te dolazi pod kontrolu sovjetske i amerike strane s granicom na 38. paraleli (1948. nastaje
Sjeverna i Juna Koreja)
Pokuaj Sjeverne Koreje da zauzme Junu Koreju, uz pomod i poticaj iz Kine i Sovjetskog
Saveza
1950-1953. Korejski rat (amerika pomod Junoj Koreji na temelju rezolucije UN-a, pomagale
su i druge drave; Sjevernoj Koreji je izravno pomod pruila Kina, a u opremi SSSR)




Vijetnamski rat
32

1945-1954. rat u Indokini za oslobaanje od kolonijalne vlasti Francuza; nastanak
Demokratske Republike Vijetnam (voa Ho i Min) i Republike Vijetnam na jugu (granica na
17. paraleli)
Od 1955. dolazak amerikih snaga u Juni Vijetnam radi odupiranja pritisku sa sjevera
(spreavanje kineskog i sovjetskog utjecaja).Do 1960. cca 300 savjetnika, tijekom 1960-ih do
0,5 milijuna vojnika
Borbe od 1959-1975. godine vodile su se na teritoriju Junog Vijetnama te Laosa i Kambode
Djelovanje komunistike gerile (Vijetkong) protiv vlasti Junog Vijetnama u Sajgonu
Neuspjeh snaga SAD-a, antiratna kampanja i povlaenje amerikih trupa
Proglaenje Republike Junog Vijetnama 1969. i ujedinjenje nakon povlaenja Amerikanaca
1975
Kubanska kriza
Pad diktatora Fulgencija Batiste, pobjeda gerile na elu s Fidelom Castrom i uspostava
komunistike vlasti na Kubi 1959. godine
Saveznitvo Kube sa Sovjetskim Savezom
Ameriki pokuaji svrgavanja F. Castra: embargo, podrka opoziciji i neuspjela invazija u
Zaljevu svinja 1961. godine
Kubanska raketna kriza - Ameriko-sovjetska konfrontacija 1962. godine. Opasnost izbijanja
nuklearnog rata
Pokuaj razmjetanja sovjetskih raketa na Kubi,otkriven od strane CIA-e. J.F. Kennedy uvodi
blokadu Kube i trai povlaenje raketa, Hruov pristaje povudi rakete u zamjenu za
povlaenje amerikih raketa iz Turske
Detant
Iz francuskog oputanje
Oznaava od 1970-ih razdoblje poputanja napetosti izmeu zemalja i blokova koje su
prethodno neprijateljski nastrojene
Koristi se za oznaavanje nove faze Hladnog rata od sredine 1960-ih do poetka 1980-ih
Vrhunac je bilo potpisivanje Deklaracije iz Helsinkija 1975. godine (Zavrni akt Konferencije o
europskoj sigurnosti i suradnji)
Sovjetska intervencija u Afganistanu (1979-1989) oznaila je kraj detanta

Osnivanje UN-a
33

Djelatnost Lige naroda u meuradu kritizirana zbog neuinkovitosti u sprjeavanju ratova
Preivjela je ideja stvaranja sline organizacije
Djelovanje Ujedinjenih naroda u uvjetima hladnog rata pravi fenomen
Deklaracija Ujedinjenih naroda 1.1.1942. (26 drava, prvi se put pojavljuje naziv)
Ideja razraena na konferencijama Velike trojke
Jesen 1944. pripremna konferencija
26.4.1945. poetak osnivake skuptine u San Franciscu
26.6.1945. potpisivanje Povelje Organizacije ujedinjenih naroda
Ujedinjeni narodi
UN poslije 1945. pozornica hladnoratovskih konfrontacija
U poetku je zapadni svijet imao neto vie glasova (iako je sam SSSR imao 3 glasa: dodatno
Bjeloruska i Ukrajinska SSR)
SSSR pravo veta u Vijedu sigurnosti
U procesu dekolonizacije povedan broj drava lanica: 51 osnivaica 1945, 184 lanice 1992,
193 lanice 2011. godine
Promjena odnosa snaga jaanje Tredeg svijeta
Sjedite u New Yorku
Djelovanje: Opda skuptina, Vijede sigurnosti (5 stalnih lanica: SAD, SSSR/Rusija, Velika
Britanija, Francuska, Kina i 10 izbornih lanica), Ekonomsko i socijalno vijede, Meunarodni
sud i Tajnitvo
Mirovne snage UN-a plave kacige
Nastanak drave Izrael
Cionizam (pokret meu europskim idovima koji je za cilj imao obnovu drave Izrael).
Poetak doseljavanja idova (prva od 1881. i druga 1904-1913 - alija)
Balfourova deklaracija 1917. otvara nadu za stvaranje idovske drave u Palestini (Britansko
mandatno podruje Palestine treda i etvrta alija)
Nacistiki progoni idova peta alija 1931-1940
Otpor arapskog stanovnitva, ustanak 1936., no doseljavanje se nastavlja za vrijeme
Holokausta
Izmeu 1922. i 1945. postotak idovskog stanovnitva se povedava s 11% na 33%
34

Velika Britanija nije bila u stanju zaustaviti idovsko doseljavanje nakon 1945. sve jai
konflikt idovsko-arapski
Odluka UN-a o osnivanju dviju drava: idovske i palestinske (Arapska liga nije prihvatila tu
odluku)
Proglaenje nezavisnosti Izraela 14.5.1948. Izrael su napale arapske drave (Sirija, Egipat,
Libanon, Jordan te Irak): Rat za nezavisnost Izraela.
Primirje 1949. godine (tijekom rata izbjeglo oko 80% arapskog stanovnitva Izraela
palestinski izbjeglice). Zapadna obala i istoni dio Jeruzalema pod jordanskom okupacijom, a
Gaza pod egipatskom.
Godine 1949. Izrael je postao lanica UN-a. Masovna imigracija idova u Izrael.
Ratovi Izraela
1956. Sueska kriza (koncesije u vezi plovidbe)
1967. estodnevni rat (Izrael zauzima Zapadnu obalu, Gazu, Sinaj i Golansku visoravan)
1973. rat Jom Kipur (egipatski napad i pobjeda Izraela)
1979. izraelsko-egipatski mirovni sporazum u Camp Davidu (povlaenje sa Sinaja, pokretanje
pregovora o palestinskoj autonomiji bez rezultata)
1987. prva intifada (ustanak palestinskog stanovnitva)
1993. sporazum u Oslu (Perez-Arafat): palestinska autonomija, ali napetosti se nastavljaju sve
do danas
2000-2008. druga intifada
Teroristike akcije Palestinske oslobodilake organizacije
Dekolonizacija
Dekolonizacija je proces oslobaanja od kolonijalne vlasti
Proces dekolonizacije zapoeo je jo u 18. stoljedu rat za nezavisnost SAD-a
Posebna intenzifikacija dekolonizacije dogodila se nakon Drugoga svjetskog rata
U mnogim je sluajevima pratilo nasilje i uvoenje diktatorskih reima
Utrka u naoruanju
Nadmetanje u naoruanju je osnovna komponenta Hladnog rata u tom smislu SAD je
pobjednik u Hladnom ratu.
Atomsko oruje: vie psiholoki nego vojni znaaj (ravnotea straha).
Strategic Arms Limitation Talks: SALT 1 (1969-1972) i SALT 2 (1979).
35

Summit u Reykjaviku 1986: R. Regan i M. Gorbaov (konani zakljuak je izostao, generalno
poboljanje ozraja).
Strategic Arms Reduction Treaty: START 1 (1991).

























36




























37




























38




























39