UNIVERZITET U TUZLI

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE
SEMINARSKI RAD IZ
UVODA U ENERGETSKE SISTEME
TEMA: FOTOVOLTAICI- ELEKTRINI OPIS FOTONAPONSKIH
MODELA


Predmet! "#t"$!%: St&det!:
Dr'#(' Ned)m!*" Dem!r+$!,-d+(et P!r!, Se.!m" IV-/0-IC123
S+4t!, N"!d" IV-32-IC123


TUZLA- APRIL- /526' 7+d!"
SADR8A9:
Uvod...........................................................................................................................................3
1. Princip rada fotonaponskih elija....................................................................................4
2. Fotonaponski sistemi u zgradama...................................................................................
2.1. Fotonaponski sistemi na krovovima.......................................................................
2.2. Fotonaponski sistemi integrirani u zgrade..............................................................
3. Projektriranje...................................................................................................................!
4. Prednosti i mane fotonaponskih
ure:"*"'''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''25
"iteratura..................................................................................................................................11
2
UVOD:
Fotonaponska tehnologija koristi #un$evu energiju% &esplatan i neiscrpan izvor energije.
Ukupna koli$ina #un$eve energije koja do'e do zemljine povr(ine je oko 2 ))) puta vea
nego ukupna godi(nja potro(nja energije u cijelom svijetu. #un$eva energija% zajedno s
ostalim o&licima o&novljivih izvora energije * vjetar% &iomasa% energija vodotoka kao i
geotermalna energija mo+e doprinijeti pouzdanoj i sigurnoj opskr&i energije iz $istih% zelenih
izvora. ,ijekom osamdesetih godina pro(log stoljea po$elo je prvo kori(tenje fotonaponskih
sustava za kune sun$ane sustave% koji su slu+ili za opskr&u manjih koli$ina elektri$ne
energije u zemljama u razvoju. -ako
su ovi sustavi &ili dru(tveno zna$ajan
$im&enik u to do&a% njihova primjena je &ila
ograni$ena. ,r+i(te fotonaponskih sustava
zna$ajnije se razvija tijekom devedesetih
godina pro(log stoljea% ponajvi(e
zahvaljujui kori(tenju mre+no vezanih
fotonaponskih sustava u razvijenim
zemljama. Poveana potra+nja fotonaponskih
sustava dovela je do poveanja proizvodnje
te po&olj(ala .krivulju u$enja/ fotonaponske
tehnologije% (to je dovelo do smanjenja
cijena. 0vakvo kretanje je potpomognuto i
poveanjem svijesti me'u vladama o
va+nosti o&novljivih izvora energije u &or&i protiv klimatskih promjena% ali i rastuem
entuzijazmu pojedinaca i tvrtki prema kori(tenju fotonaponskih sustava% usprkos jo( uvijek
nekonkurentnoj cijeni tako proizvedene elektri$ne energije. 1lektroprivrede su po$ele
prihvaati da tok energije ne mora &iti nu+no samo u /jednom smjeru/ te su omoguile
korisnicima da uz potro(a$e postanu i proizvo'a$i. 0vakva proizvodnja je dodatno
stimulirana povoljnim tarifama otkupa% koje su mnoge zemlje uvele kao osnovni mehanizam
poticanja razvoja tr+i(ta fotonaponskih sustava.
3
2' PRINCIP RADA FOTONAPONSKIH ;ELI9A
#unce je daleko najvei izvor energije u solarnom sustavu. 2oli$ina
solarne energije koja svake minute sti+e na 3emlju dovoljna je da
zadovolji godi(nje energetske potre&e $ovje$anstva u trenutnoj fazi
razvoja. Usprkos ogromnom potencijalu% iskori(tavanjem solarne
energije trenutno se pokriva vrlo mali postotak energetskih potre&a
$ovje$anstva. 4ednim dijelom to je z&og sla&e razvijenosti trenutnih
tehnologija za iskori(tavanje energije #unca% ali ipak je najvei pro&lem trenutna cijena
sustava za iskori(tavanje solarne energije.
Postoji nekoliko na$ina iskori(tavanja energije #unca. 5ajjednostavniji i najjeftiniji na$in
iskori(tavanja solarne energije svakako je grijanje vode ili neke druge tekuine za upotre&u u
domainstvima. 1lementi koji iskori(tavaju energiju #unca za grijanje vode nazivaju se
solarni kolektori i uo&i$ajeno se postavljaju na krovove kua i zgrada. 6rugi na$in
iskori(tavanja energije #unca je koncentriranje solarne energije pomou sistema zrcala i
stvaranje velike koli$ine toplinske energije koja se kasnije u standardnim generatorima
pretvara u elektri$nu energiju. 0vakva postrojenja mogu &iti vrlo velika i uo&i$ajeno se grade
u pustinjama% a slu+e za normalnu komercijalnu proizvodnju elektri$ne energije.
Fotonaponske elije su trei i najpo+eljniji na$in iskori(tavanja energije #unca% ali z&og sla&e
efikasnosti i visoke cijene trenutno se ne koriste u velikoj mjeri. Fotonaponske elije direktno
pretvaraju solarnu energiju u elektri$nu energiju. Fotonaponske elije uo&i$ajeno se koriste
tamo gdje nije mogue dovesti neki drugi izvor energije% npr. na satelitima% na znakovima uz
ceste i sli$no. 6odatno se koriste za napajanje energijom malih potro(a$a% npr. d+epnih
kalkulatora.
Fotonaponski efekt otkrio je francuski fizi$ar 7le8andre91dmond :ec;uerel <1!2)91!=1>
1!3= godine. Fotonaponske elije izgra'ene su od dva sloja * pozitivnog i negativnog% a
razlika potencijala izme'u ta dva sloja ovisi o intenzitetu solarnog zra$enja. #olarna energija
sti+e na 3emlju u o&liku fotona.
4
/' FOTONAPONSKI SISTEMI U ZGRADAMA
-nstaliranje fotonaponskih sustava na zgrade nudi niz prednosti pa je na ovakav na$in mogue
ostvariti profita&ilno ulaganje. ?lasnik zgrade smanjuje svoj uglji$ni otisak te u isto vrijeme
zara'uje novac. U dana(nje vrijeme% kori(tenje fotonaponskih modula nije ograni$eno samo
na krovove i isklju$ivo proizvodnju energije% ve se oni mogu koristiti kao elementi fasade%
pru+ajui za(titu od &uke% #unca i vremenskih uvjeta te toplinsku izolaciju.
2oristei fotonaponske module kao gra'evini materijal ostvaruje se u(teda na osnovnim%
tradicionalnim gra'evinskim materijalima.
#naga fotonaponskog sustava u zgradama kree se izme'u i 2)) k@p% s ponekim
iznimkama $ije instalirane snage dose+u do 2 A@p. -nstalirana snaga u stam&enom sektoru
<o&iteljske kue> naj$e(e se kree do 1) k@p% dok se kod primjene u komercijalnom sektoru
kree izme'u 1) k@p i 1)) k@p.
/'2 F+t+"<+#%! #!#tem! " %r+$+$!m"
Fotonaponski moduli postavljaju se preko ili na postojee gra'evinske elemente% poput ravnih
i kosih krovova. Fotonaponski moduli se postavljaju paralelno s krovom <kosi
krov> ili na ravni krov na nosa$e koji omoguuju postavljanje pod optimalnim uglom.

/'/ F+t+"<+#%! #!#tem! !te7r!r"! & =7r"de
#a strane e.e%tr!>+7 7.ed"*"% :-P? ozna$ava integraciju fotonaponskog sustava u zgradu
za proizvodnju elektri$ne energije. # arhitektonske to$ke gledanja :-P? se koristi kao
zamjena tradicionalnih gra'evnih elemenata zgrade s fotonaponskim modulima te se oni
koriste i u druge namjene. U ovome slu$aju% u(tede z&og zamjene materijala mogu &iti
zna$ajne.

Postoji mnogo na$ina na koji se mo+e integrirati fotonaponski sustav u zgradu% a postoje $etiri
dijela zgrade u koje se mogu jednostavno i lagano uklopitiB
krov
2rovovi su idealna mjesta za integraciju
fotonaponskih
modula% &udui da pru+aju velike% naj$e(e
neiskori(tene povr(ine te su zasjenjenja manja nego
na razini tla.
stakleni krov ili krovni prozori
#trukture staklenih krovova su o&i$no jedno od najinteresantnijih mjesta za primjenu
fotonaponskih modula. U ovom slu$aju se kom&inira prednost difuzne rasvjete sa slo&odnim
povr(inama za instalaciju fotonaponskih elemenata. U ovoj primjeni% fotonaponski elementi
omoguuju proizvodnju elektri$ne energije i prirodno osvjetljenje zgrade. Cazne strukture%
koje se mogu doimati nezanimljive izvana% pru+aju spektakularne svjetlosne u$inke u
hodnicima% prolazima i (etali(tima te poti$u arhitektonski dizajn u smislu igre svjetla i sjene.

fasade

3a fasade postoji nekoliko mogunosti gdje i kako koristiti fotonaponske module% kao (to su
staklene zavjese% ventilirana fasada% &uko&ran i sli$no.
D
zasjenjenja na prozorima <&risoleji>B
Castua potre&a za
pa+ljivo projektiranim
sustavima
zasjenjenja postoji z&og
tendencija prema upora&i
velikih prozorskih otvora u
dana(njoj arhitekturi. F5
moduli razli$itih o&lika
mogu se koristiti kao
elementi
zasjenjenja iznad prozora
ili kao dio nadzemne
strukture stakla. :udui da mnoge zgrade ve imaju neke vrste strukture zasjenjenja prozora%
kori(tenje F5 elementa ne &i tre&alo predstavljati dodatni teret za izgradnju strukture.
-skori(tavanje sinergijskog u$inka smanjuje ukupne tro(kove takvih postrojenja i stvara
dodanu vrijednost za fotonaponske module% kao i zgrade i njezine sustave zasjenjenja.
Fotonaponski sustavi tako'er mogu koristiti i jednoosne sustave za praenje kretanja #unca%
kako &i poveali proizvodnju energije i pru+ili promjenjivi stupanj zasjenjenja.
SMA Factory. Niestetal (Germany)
ReSEL- TUC
Fotonapon
E
3'PRO9EKTIRN9E
Projektiranje fotonaponskog sustava odre'uje njegov cijeli +ivotni vijek. Fotonaponski sustav
mora &iti pa+ljivo projektiran uzimajui u o&zir sve utjecajne $im&enike radi ostvarenja
naj&oljih karakteristika s dostupnim resursom i moguim sustavnim gu&icima te postigne
isplativost investicije. 0vakav rezultat mo+e se postii na vi(e na$ina% ali naj&olji na$in je
oda&ir odgovarajuih komponenti sustava <npr. iz&orom u$inkovitog izmjenjiva$a mo+e se
postii do 2F vea proizvodnja> te tehnika instaliranja.
2omponente fotonaponskog sustava <fotonaponski moduli% izmjenjiva$i i ostala oprema>
moraju &iti pa+ljivo oda&rane i uparene jedne s drugim% kako &i se iz&jegli gu&ici gdje god je
mogue i smanjili gdje su oni neiz&je+ni. 0vaj dokument ne predstavlja sveo&uhvatna na$ela
projektiranja fotonaponskih sustava% ve daje neke korisne smjernice za projektante% kao i
za ostale zainteresirane koji +ele upoznati s va+nim zna$ajkama projektiranja fotonaponskih
sustava.
Od"?!r 4+t+"<+#%!@ m+d&." A te@+.+7!*"
Projektant mora uzeti u o&zir u$inkovitost i prosje$nu specifi$nu cijenu <knG@p> za razli$ite
tehnologije proizvodnje F5 modula% kao i sve elektri$ne parametre te tro(kove instaliranja i
odr+avanja. Projekt &i tre&ao predstaviti vlasniku fotonaponskog sustave razli$ite scenarije%
kako &i se on odlu$io za njemu prihvatljivo rje(enje. Cje(enje s najni+om cijenom u fazi
instaliranja ne mora u kona$nici predstavljati i naj&olje rje(enje% &udui da se z&og
neo$ekivanih poveanja tro(kova odr+avanja ili smanjenja proizvodnje mo+e ugroziti
isplativost ulaganja.
F+t+"<+#%! !=+$! *ed"%e #"7e
Fotonaponski moduli su serijski spojeni u niz. 5ekoliko nizova se spaja paralelno u polje te se
na taj na$in poveava njihova ukupna snaga. Fotonaponski nizovi moraju &iti jednake snage
kako &i se osigurao ispravan i u$inkovit rad cijelog F5 polja.
Z"#*e*e*"
3asjenjenja imaju velik utjecaj na proizvodnju elektri$ne energije iz fotonaponskog sustava.
Hak i
djelomi$no zasjenjenje djela modula zna$ajno utje$e na cjelokupnu izlaznu snagu polja.
3asjenjenja
utje$u na u$inkovit rad sustava pa ih je potre&no razmotriti ve u fazi projektiranja sustava *
fotonaponsko
polje je potre&no smjestiti na pa+ljivo oda&ranu lokaciju% pazei
da eventualna zasjenjenje utje$u samo
na jedan niz.
Tem<er"t&r" m+d&."
!
Poveanje temperature modula rezultira smanjenjem njegove izlazne snage <oko )% F po 1
IJ za kristali$ni silicij>. 0dgovarajua ventilacija za hla'enje tre&ala &i &iti osigurana
sa stra+nje strane F5 polja <o&i$no najmanje 2 mm zra$nog raspora sa stra+nje strane>. 2od
sustava integriranih u zgrade to se o&i$no rje(ava ventiliranim prostorom iza modula.
5a uo&i$ajenim kosim krovovima protok zraka se posti+e razmakom izme'u nosa$a modula
povi(e krova i otvora s gornje i donje strane polja.
6'PREDNOSTI I MANE FOTONAPONSKIH UREBA9A
5ajvei pro&lem za modernu P?9industriju je cijena. 4ednostavno re$eno% fotonaponske elije
su skupe da &i ih se na&avilo a i proizvelo. 3ahtjevi za kvalitetom silicija moraju &iti izuzetno
veliki. -ako je silicij jedan od zastupljenijih elemenata na svijetu% do&ivanje njegovih naj$i(ih
o&lika zahtijeva specijalne ure'aje tj. velike koli$ine novca. #olarna industrija ula+e velike
napore da svoje proizvode u$ini pristupa$nima. # o&zirom da je cijena silicija osnovna
prepreka% in+enjeri rade na smanjivanju potre&nih koli$ina silicija a da se time ne na(teti P?9
kvaliteta. 5eki od otalih nedostataka su B
P? moduli nisu ekoloski prihvatljivi u odnosu na druge energente jer zahtjevaju
otrovne materijale za njihovu izradu.
#olarna energija je $esto skuplja nego struja do&ivena od drugih izvora.
=
#olarna energija nije dostupna nou te pri lo(im vremenskim uvijetima% stoga moramo
koristiti spremnike.
#olarne $elije proizvode istosmjernu struju koji mora &it pretvoren u izmjeni$ni kada
se struja koristi u ve postoje$im razvodnim vodovima% to podrazumijeva
gu&itak energije od 4 do 12F.
#olarna energija ima jako malu gustou tj. daje malo energije po jedinici povr(ine.
Pred+#t!
#ama upora&a fotovoltaike% za razliku od njihove proizvodnje% ne zaga'uje okoli(.
Postrojenja nakon postavljnja rade i uz malo odr+avanja.
#olarna struja povezana vodi$ima mo+e se lokalno upotrije&iti te tako reducirati
gu&itke koji &i se mogli javiti pri prijenosu ili distri&uciji.
,ro(kovi odr+avanja su jako mali.
LITERATURA
2' @tt<:11@r'C!%!<ed!"'+r7
/' @tt<:11CCC'!=$+r!eer7!*e'(+m
3' @tt<:11CCC'<$tr!'e&
6' 0stalo..
1)