GRAFIKI FAKULTET U ZAGREBU

KATEDRA ZA AMBALAU KNJIGOVETVO I

PROJEKTIRANJE






OBLICI I VELIINE KONZERVI










2

SADRAJ
1. Uvod ........................................................................................................................4.
1.1 Predmet i cilj rada..............................................................................................4.
1.2 Prve konzerve.....................................................................................................4.
1.3 Izvor podataka....................................................................................................4.
2. Ambalaa ..................................................................................................................5.
2.1. Metali..................................................................................................................5.
2.1.1. elik.................................................................................................................5.
2.1.2. Bijeli lim...........................................................................................................6.
2.1.3. Aluminij............................................................................................................6.
3. Konzerve ....................................................................................................................7.
3.1. Otvorene konzerve................................................................................................7.
3.1.1. Beavne otvorene konzerve...............................................................................7.
3.1.2. avne otvorene konzerve...................................................................................8.
3.2. Poluzatvorene konzerve........................................................................................9.
3.3. Zatvorene konzerve.............................................................................................10.
3.3.1. Konzerve za maziva ulja...................................................................................10.
3.3.2. Konzerve za sterilizirane i pasterizirane namirnice..........................................11.
4. Zakljuak.................................................................................................................................18.
5. Literatura..................................................................................................................................18.















3

OBLICI I VELIINE KONZERVI
SAETAK
Konzerva je hermetiki zatvorena posuda koja slui za distribuciju i skladitenje robe. Sastoji
se od tankog metala, koji se otvara rezanjem poklopca ili povlaenjem jezika ve
postavljenim na vrh poklopca. Konzerve mogu sadravati razne sadraje, ali velika veina
sadrava hranu. Hrana u konzervi je konzervirana i ima dug rok trajanja.
Najee su izraene od bijelog lima, ali takoer mogu biti izraene od aluminija ili drugih
metala.

KLJUNE RIJEI
Ambalni materijal, konzerviranje, dugi rok trajanja, praktinost.

SHAPES AND SIZES OF CANS

ABSTRACT
Tin was sealed container that is used for distribution or storage of goods. It consists of thin
metal, which opens the lid by cutting or pulling the tab already installed on the top lid. Cans
may contain various contents, but the most of it contains foods. Canned food is preserved and
has a long shelf life.
They are most made of tinplate, but can also be made of aluminum or other metals.
KEY WORDS

Packaging materials, canning, long shelf life, convenience.










4

1. Uvod

1.1 . Predmet i cilj rada

Predmet ovog seminarskog rada je iz kolegija Ambalaa pod mentorstvom prof.dr.sc Darka
Babia. Tema seminarskog rada je: Oblici i veliine konzervi.
Metalne limenke proizvode se od lako dostupnih, visoko reciklirati materijala i nude
nepropusnost na vlagu, plinove i svjetlo, kao i potencijal za brzu proizvodnju i podnoenja.
Mnogi dizajni danas nude jednostavno otvaranje konzerva koje ne zahtijevaju uporabu alata.
Cilj ovog seminara je upoznati nas sa ambalaom u ovom sluaju sa konzervama. Konzerve
se koriste u razliite svrhe pa se po toj potrebi i proizvode.

1.2. Prve konzerve
Prve konzerve pojavile su se prije otprilike 200 godina, a temelje se na ideji koja dolazi iz
Francuske - Napoleon Bonaparte obeao je 12000 franaka osobi koja osmisli posudu u kojoj
je mogue hranu prenositi i drati svjeom.

Naopleon je, pokuavao pronai najbolji nain opskrbe vojnika hranom, a prvo rjeenje donio
mu je kuhar Nicolas Appert koji je 1809. namirnice poeo pakirati i konzervirati u
staklenkama. Iako je Napoleon bio zadovoljan svjeinom, staklenke su imale dva velika
nedostatka - bile teke i lako lomljive.

Na temelju francuske ideje je Englez Peter Durand osmislio prve limenke koje je 1810.
predstavio engleskom kralju. Tri godine kasnije osnovana je prva tvornica konzervi, a
engleski vojnici bili su oduevljeni izumom jer su konano na ratnom polju mogli jesti
omiljenu hranu iz domovine.

1.3. Izvori podataka
Podatke koje sam koristila u ovom seminarskom radu su podaci koje sam prikupila u knjinici
Grafikog fakulteta te dakako, pretraivanjem Interneta.



5

2. Ambalaa

Ambalani je materijal najvaniji element kreiranja ambalae jer o njegovim svojstvima ovise
mnoge osobine ambalae. Osim toga o ambalanom materijalu ovisi izbor oblika i postupka
prostornog grafikog oblikovanja ambalae, a ovisi i njezina cijena.
Sa stajalita rjeavanja zatitnih funkcija ambalae posebno su vani postojanost i
nepropustljivost ambalanog materijala.
Ambalani materijal mora biti dovoljno mehaniki, kemijski i bioloki, a u nekim sluajevima
jo i termiki i optiki postojan.

2.1. Metali

Metali kao ambalani materijali imaju itav niz dobrih svojstava. Oni su nepropusni za
tekuine, plinove i svjetlo. Imaju veliku mehaniku vrstou pa se mogu upotrebljavati za
izradu ambalae od koje se trae velika mehanika naprezanja, kao to je npr. ambalaa za
komprimirane ili ukapljene plinove i ambalaa velikih dimenzija. Zbog velike vrstoe za
sitnu metalnu ambalau su dovoljne sasvim tanke stijenke, pa je ova ambalaa unato veoj
gustoi veine metala dosta lagana. Metali, nadalje, dobro provode toplinu i podnose
zagrijavanje, pa je metalna ambalaa pogodna za proizvode koji se termiki steriliziraju.

Uz dobra svojstva metali imaju, sa stajalita proizvodnje ambalae, i vie loih osobina. Tako
veina metala, koji dolaze u obzir za proizvodnju ambale, manje ili vie, podlijee koroziji, a
pogotovou prisustvu kiselina ili luina. Neki metali jo su i toksini. Zato je upotreba metalne
ambalae ograniena na pakovanje robe koje ne uzrokuju koroziju, odnosno roba kojima
toksinost metala ne smeta ili se, u protivnom, metalna ambalaa mora posebnim postupcima
zatititi.

Visoka cijena nekih metala i redovito dosta visoki trokovi oblikovanja metalne ambalae
ine ovu ambalau skupom u odnosu prema ambalai od veine drugih ambalanih materijala,
to donekle ograniava upotrebu metalne ambalae. Ipak proizvodnja metalne ambalae raste
iz godine u godinu zahvaljujui ponajprijue dostignuima na podruju proizvodnje metalnih
poluproizvoda koji se upotrebljavaju kao ambalani materijal (bolja kavaliteta i nie cijene),
novim postupcima oblikovanja i zatite metalne ambalae. Sve to doprinosi snienju trokova
proizvodnje metalne ambalae, poboljanju njezine kvalitete i proirenjupodruja njezine
upotrebe.
2.1.1.elik

Tehniko eljezo koje sadri ispod 1,7% ugljika. elik je najvaniji metal dananjice. Osim
vrlo dobrih mehanikih primjernih tehnolokih svojstava on je najjeftiniji metal, pa je zato
naao iroku primjenu u svim podrujima djelatnosti suvremenog ovjeka. Zbog tih svojstava
upotrebljava se i za proizvodnju ambalae.



6

2.1.2. Bijeli lim

Bijeli lim je tanak elini lim nainjen od mekog obinog konstrukcijskog elika s malim
sadrajem ugljika i zatien s obje strane tankim slojem kositra. Bijeli lim objedinjuje dobra
svojstva oba metala. On posjeduje vrstou i rastezljivost elika, a otporan je prema koroziji
gotovo kao kositar. Osim toga ima lijep izgled, moe se spajati lemljenjem, a i jeftiniji je od
kositra.
Potronja i proizvodnja bijelog lima stalno raste unato nastojanjima da se on zamjeni drugim
ambalanim materijalom. Takva kretanja u domeni potronje bijelog lima posljedica su
primjene sve bolje tehnologije nanoenja kositra, bolje povrinske obrade bijelog lima,
suvremenija proizvodnja konzervi, uvoenje novijih oblika konzervi i poboljanja njihova
zatvaranja i otvaranja. Bijeli lim najvie se upotrebljava za proizvodnju konzervi za pakovanje
termiki steriliziranih namirnica, ali i za pakovanje mnogih drugih proizvoda.

2.1.3. Aluminij

Aluuminij se upotrebljava za pakovanje proizvoda ve dosta dugo, od poetka ovog stoljea.
Svoju slavu slavu je stekao tek u drugom svjetskom ratu kada je poloio teak ispit kao
ambalni materijal za pakovanje namirnica i drugih proizvoda namjenjenih opskrbi vojske.

















7

3. Konzerve
Konzerve su prodajna ambalaa proizvedena od bijelog, crnog, a u novije vrijeme i od
aluminijskog lima. Obino imaju cilindrian oblik, ali mogu imati i ovalan ili etverokutni
popreni presjek. Odnosno dimenzija im moe biti od njega i nekoliko puta vea. Volumen
konzerve moe biti od nekoliko mililitara pa do nekoliko litara.
Zbog visoke cijene ambalanog materijala i visokih trokova prerade konzerve su skupa
ambalaa, ali se unato svojoj visokoj cijeni, zbog mnogih svojih dobrih svojstava,
upotrebljavaju za pakovanje vrlo razliitih roba. Konzerve se upotrebljavaju iskljuivo kao
nepovratna ambalaa.
Prema konstrukciji i sistemu zatvaranja sve se konzerve mogu svrstati u 3 skupine
1. Otvorene konzereve
2. Poluzatvorene konzerve
3. Zatvorene konzerve
3.1. Otvorene konzerve
Otvorene konzerve imaju otvor ija je povrina jednaka povrini presjeka konzerve. One se
zatvaraju poklopcem koji se ne oteuje prilikom njihova otvaranja, pa se tako mogu istim
poklopcem mnogo puta zatvoriti.
Prema konstrukciji i nainu proizvodnje otvorene konzerve mogu biti beavne i avne.

3.1.1. Beavne otvorene konzerve
Beavne otvorene konzerve uvijek imaju cilindrian oblik. One su plitke, a promjer im je
barem 2 do 3 puta vei od visine. Ove limenke imaju malen volumen. Najee se
upotrebljavaju konzerve s volumenom od 25 do 200 cm kubinih.
Beavne se otvorene konzerve proizvode od bijelog ili eventualno crnog lima postupkom
dubokog izvlaenja, a i njihovi poklopci se proizvode od istog materijala na isti nain.
Poklopac ima oblik kape koja se navlai preko gornjeg dijela oploja konzerve, pa su ove
konzerve po sistemu zatvaranja vrlo sline kartonskim teleskopskim kutijama. Zbog te
slinosti s kutijama otvorene beavne konzerve obino se zovu kutijama.
Dno ovih konzervi obino je malo uvueno, pa je na taj nain konzerva ojaana. Neke
konzerve su ojaane i na otvoru presavijanjem brida oploja. Na isti se nain moe ojaati i
oploje poklopca. Oploje konzerve ojaano je jo jednim prsenastim rebrom koje je
smjeteno neposredno ispod mjesta do kojeg dosee oploje poklopca na zatvorenoj konzervi.
Poklopac i dio oploja konzerve na koji se poklopac navlai moraju biti meusobno tako
usklaeni da omogue lako zatvaranje konzerve, da osiguraju dobru nepropusnost konzervi i
da omogue lako otvaranje konzerve. Lako zatvaranje i otvaranje konzerve je u suprotnosti s
njihovom dobrom nepropusnou. Zato se, zbog nedovoljne nepropusnosti, u njih mogu
8

pakovati samo pastozne robe koje ne sadre lakohlapljive sastojke i koje se postojane prema
utjecaju sastojaka zraka, kao to su npr. razne kozmetike kreme, vazelin itd.
Za pastozne robe koje sadre lakohlapljive sastojke, kao to su kreme za cipele, pasta za
parket i neka pastozna sredstva za ienje, nepropusnost konzervi mora biti vea. To se
postie na taj nai da se dio oploja konzerve koji pokriva poklopac oblikuje s blagim
konusom. Konzerve s ovako oblikovanim oplojem tee se zatvaraju i otvaraju, ali manje
proputaju plinove ispod poklopca. One se, meutm, teko otvaraju, pa se obino na njihovu
oploju ugrauje malo pomagalo za otvaranje.
3.1.2. avne otvorene konzerve
avne otvorene konzerve obino su cilindrinog oblika, ali mogu imati i etverokutni
popreni presjek. Visina avnih konzervi je obino vea od njihovih horizontalnih dimenzija.
Ove konzerve imaju znatno vei volumen od beavnih konzervi. Obino imaju volumen od 1
do 3 L.
avne otvorene konzerve se proizvode od bijelog, a samo iznimno i od crnog lima. Lim se
prije krojenja grafiki obradi. Oploje konzerve se sastavlja presavijenim avom, ali se ovaj
av, za razliku od uzdunog ava baava tako oblikuje da se zadebljanje ava nalazi s
unutranje strane oploja. Na oploje se uvrsti ravno dno dvostrukim presavijenim avom.
Ako roba koja se pakuje u konzerve zahtijeva nepropusnost avova, oni se mogu naknadno
zabrtvi.
avne se konzerve zatvaraju frikcijskim poklopcima koji se proizvode dubokim izvlaenjem.
Upotrebljavaju se unutranji i vanjski frikcijski poklopci. Za konzerve s etverokutnim
poprenim presjekom upotrebljavaju se samo vanjski frikcijski poklopci, koji su obino
privreni arkama na oploje konzerve.
avne otvorene konzervemanjeg volumena upotrebljavaju se ponekad za pakovanje
pastoznih roba, jer je za pakovanje ovih roba obino dovoljna ambalaa manjeg volumena.
Konzerve veeg volumena upotrebljavaju se uglavnom za pakovanje sipkih roba. Budui da
se za pakovanje sipkih roba mogu vrlo dobro upotrijebiti i znatno jefinije kartonske kutije,
skuplje se konzerve vrlo rijetko za ovu svrhu upotrebljavaju. U poredbi s kartonskim kutijama
konzerve su mnogo trajnije, pa ispranjene konzerve potroai esto upotrebljavaju kao
posude za spremanje raznih zaliha. U toj mogunosti naknade upotebe ovih konzervi moe se
nai opravdanje za koritenje ove skupe ambalae i neto vioj cijeni robe koja se u nju
pakuje.





9







Sl. 1. avne otvorene konzerve s vanjskim i unutranjim frikcijskim poklopcem

3.2. Poluzatvorene konzerve
Poluzatvorene konzerve proizvode se uglavnom od bijelog lima, koji se obino prije izrade
limenki grafiki oblikuje. Umjesto grafike obrade lima mogu se upotrijebiti etikete kojima se
oblijepi cijelo oploje konzervi. Ove su konzerve iskljuivo cilindrinog oblika, a visina im je
obino vea od promjera. Izrauju se s volumenom od nekoliko desetina mililitara, pa do
nekoliko litara.
Poluzatvorene se konzerve (sl.2) izrauju samo u avnoj izvedbi, a po konstrukciji su sline
poluzatvorenim bavama. Oploje ovih konzervi sastavljeno je presavijenim avom, a av je
tako oblikovan da se zadebljanje ava nalazi s unutranje strane oploja, kao i kod avnih
otvorenih konzervi. Ove konzerve imaju dva dna uvrena za oploje dvostruko presavijenim
avom, a na jednom dnu se nalaziotvor za punjenje i pranjenje konzervi, iji je promjer za 15
do 20 mm manji od promjera konzervi. Nepropusnost avova postie se umetanjem brtvila ili
letovanjem. Ove se konzerve zatvaraju unutranjim frikcijskim poklopcima koji se proizvode
postupkom dubokog izvlaenja.
U poluotvorene se konzerve pakuju boje i lakovi, ljepila, konzistentne masti i slina roba. Ove
robe imaju visoku viskoznost ili su pastozne, pa ne dolazi do njihova rasipanja unato
nedovoljnoj nepropusnosti otvora konzervi. Meutim, ovaj nain zatvaranja konzervi ne moe
potpuno sprijeiti gubitak lakohlapljivih otapala, niti prodiranje kisika u konzervu, pa se zato
na robi koja due vrijeme stoji u skladitu moe uhvatiti sloj osuene i obino neupotrebljive
robe.





Sl. 2. Poluzatvorene konzerve
10

3.3. Zatvorene konzerve
Zatvorene konzerve imaju poklopac koji se na njih trajno uvrsti nakon to se u njih stavi
roba. Ove konzerve nemaju otvor za vaenje robe ve se otvaraju razaranjem poklopca ili
eventualno oploja, pa se one nakon prvog otvaranja ne mogu ponovno zatvoriti. Zato se u
ove konzerve mora pakovati koliina robe koja odgovara jednom aktu potrebe, pogotovo ako
se u njih pakuje lakokvarljiva roba.
Zatvorene konzerve mogu biti avne i beavne, a proizvode se od bijelog i aluminijskog lima.
Prema vrsti roba koje se u njih pakuju razlikuje se vie vrsti ovih konzervi, od kojih su
najvanije ove dvije:
1. Konzerve za maziva ulja
2. Konzerve za sterilizirane i pasterizirane namirnice

3.3.1. Konzerve za maziva ulja
Za pakovanje mazivih ulja upotrebljavaju se iskljuivo avne konzerve od bijelog lima. Ove
konzerve imaju uvijek cilindrian oblik. Lim za izdradu konzervi prije krojenja grafiki se
obradi limotiskom. Konzerva se sastavlja avovima uobiajenim za sitnu konzervnu
ambalau, a nepropusnost avova se postie brtvljenjem ili lemljenjem. Dna i poklopci
konzervi su ravni. Poklopci su lakirani bojenim lakovima, a mogu biti i grafiki obraeni.
U ove konzerve pakuju se motorna i sva ostala maziva i druga mineralna ulja, kao to su ulje
za mjenjae, ulje za konice itd. Volumen konzervi je prilagoen koliini koja je potrebna za
jednu zamjenu ulja, pa se tako motorno ulje pakuje u konzerve od 3 do 5 L, a neki
proizvoai ulja upotrebljavaju i konzerve od 1 L, jer je ta koliina ulja potrebna za
dolijevanje ulja u motor. Ostale se vrste ulja troe u jednom aktu upotrebe u znatno manjoj
koliini, pa se za njih upotrebljavaju konzerve manjeg volumena.
Konzerve za maziva ulja otvaraju se probijanjem poklopca odvijaem ili nekim drugim otim
alatom. Obino se probijaju dvije rupe na poklopcu neposredno uz samo oploje i to radijalno
jedna nasuprot druge. Jedan otvor slui za ulijevanje ulja, a kroz drugi ulazi zrak u konzervu i
spreava stvaranje podtlaka. Unato tome ulje se, prilikom ulijevanja esto razlijeva i
oneiuje motor i ostale dijelove vozila.
Zbog loe rijeenih upotrebnih funkcija, a prije svega zbog nemogunosti ponovnog
zatvaranja i zbog razlijevanja ulja prilikom upotrebe, konzerve se danas na podruju
pakovanja mazivnih ulja postupno zamjenjuju polietenskim bocama u kojih su ove upotrebne
funkcije znatno bolje rijeene. Dodue, konzerva ima i neke prednosti pred polietenskom
bocom, kao to je npr. ljepi izgled. Ali ako je proizvodnja ulja dovoljno velika da omoguuje
ekonominu vlastitu proizvodnju polietenskih boca, pa se na taj nain smanje trokovi
skladitenja i transporta prazne ambalae, onda e zamjena konzervi polietenskim bocama biti
i sa stajalita trokova pakovanja poeljna

11

3.3.2. Konzerve za sterilizirane i pasterilizirane namirnice
Konzerve za sterilizirane i pasterilizirane namirnice proizvode se od bijelog lima, a u novije
vrijeme i od aluminijskog lima. Ove konzerve imaju obino cilindrian oblik, ali mogu imati i
ovalni ili etverokutni popreni presjek. Prema konstrukciji i nainu proizvodnje one mogu
biti avne i beavne.

avne konzerve
avne konzerve se proizvode od bijeloglima debljine 0,26 do 0,32 mm. Prije je za izradu
konzervi upotrebljava se toplo pokositreni bijeli lim, a danas se obino upotrebljava
elektrolitski bijeli lim. Ako je konzerva, namijenjena pakovanju robe, poveane kiselosti ili
robe koja sadri sumporne spojeve, preporuuje se upotreba lakiranog bijelog lima.
avne se konzerve izrauju s volumenom od 0,1 L do 10 L i mogu imati vrlo razliit odnos
dimenzija. Osobito velika arolikost u pogledu volumena i odnosa dimenzija vlada meu
konzervema koje se upotrebljavaju u industriji mesa i mesnih preraevina. Osim toga u ovoj
se industriji koriste ponekad i konzerve s trokutnim ili etverokutnim poprenim presjekom.
Naprotiv, za pakovanje ribljih preraevina upotrebljava se svega nekoliko tipova avnih
konzervi, koje imaju etverokutni popreni presjek i malu visinu u odnosu prema duljini
iirini. Isto tako i za pakovanje preraevina od voa i povra upotrebljava se relativno malen
broj tipiziranih konzervi ije su dimenzije prikazane u ovoj tablici:

Tablica 1. Volumen i dimenzije konzervi za voe i povre






Za izradu oploja konzervi upotrebljavaju se lemljeni preklopni ili presavijeni avovi.
Lemljeni preklopni av uglavnom se upotrebljava za konzerve promjera manjeg od 99mm,
dok se lemljeni presavijeni av upotrebljava za konzerve ve promjera. Za oblikovanje oploja
i izradu uzdunog ava upotrebljavaju se danas automati s velikom radnom brzinom.
Lemljeni preklopni av obino se izrauje tako da se krajevi skrojenog lima za oploje oiste i
savijanjem lima preklope jedan preko drugog, a izmeu njih se stavi uska folija od legure za
lemljenje. Zatim se budui av pod tlakom zagrije sve dok se legura za lemljenje ne rastali.
12

Nakon toga se av ohladi. Kako se legura za lemljenje nalazi dijelom i s unutranje strane
oploja, pa dolazi u dodir sa spakovanim namirnicama, ona ne smije biti toksina.
Presavijeni se av izvodi tako da se oieni krajevi skrojenog lima za oploje saviju, i to
jedan na jednu, a drugi na drugu stranu lima, pa se tako dobiveni zubi prilikom oblikovanja
oploja zapnu jedan za drugog i zajedno stlae. Budui da je ovaj av sastavljen od etiri sloja
lima koji i unato stlaivanju ne nalijeu potpuno jedan na drugog, av je oko pet puta deblji
od upotrebljenog lima. Ovo zadebljanje ava na vanjskoj povrini oploja ne bi lijepo
izgledalo, pa se zato stlaivanje ava tako izvodi da vanjska povrina ava ostaneravna. Ovako
oblikovani av sad se lemi samo s vanjske strane oploja, i to tako da se rastaljena legura za
lemljenje nanosi u udubljenje ava.
Kako se presavijeni av lemi samo s vanjske strane, pa praaktino nema mogunosti da
spakovana hrana doe u dodir s legurom za lemljenje, za lemljenje se mogu upotrijebiti i
toksine legure.
Veliko zadebljenje presavijenog ava na oba kraja oploja onemoguuje dobro uvrivanje
dna i poklopca konzerve. Zato se taj dio oploja sastavlja preklopnim letovanim avom, a kroj
oploja se prilagouje zahtjevima ovog ava (sl.3).







Sl.3 Kroj oploja sa savijenim krajevima za presavijeni av

Oploje konzervi s volumenom od 3 i vie litara obino se mora pojaati s nekoliko
prstenastih ljebova koji se dobivaju valjanjem gotovog oploja. Ovi se ljebovi rasporeuju
po oploju slino kao i kod baava.
Dno i poklopac konzerve uvruju se na oploje dvostruko presavijenim avom. Prije
njihova postavljanja moraju se rubovi oploja blago saviti prema vani kako bi se dobila tzv.
krivina oploja. Na ovako pripremljeno oploje postavi se dno, odnosno poklopac i zatim se
odgovarajuim strojem oblikuje kruni av. Oblikovanje krunog ava odvija se u dvije faze.
U prvoj se fazi rubovi oploja i dna, odnosno poklopac i zatim se odgovarajuim strojem
oblikuje kruni av. Oblikovanjem krunog ava odvija se u dvije faze. U prvoj se fazi rubovi
13

oploja i dna, odnosno poklopca odgovarajuim alatom zajedno savijaju, a u drugoj se fazi
vrsto stisnu uz stijenku oploja. Za postavljanje dna i poklopca upotrebljavaju se strojevi s
razliitim stupnjem mehanizacije (sl.4).








Sl. 4. Shematski prikaz zatvaranja konzervi

Dna i poklopci zatvorenih konzervi moraju biti elastini kako bi se volumen konzervi mogao
mijenjati s promjenom volumena spakovane robe zbog promjene njezine temperature za
vrijeme sterilizacije, pasterizacije, kao i za vrijeme hlaenja robe. Potrebna elastinost dna i
poklopca postie se tako da se na njima preanjem oblikuje vei broj koaksijalno postavljenih
ljebova. Osim toga dno i poklopac imaju neposredno uz rub jedan dublji lijeb u koji lagano
ulazi krivina oploja. U unutranjost ovog lijeba postavi se brtvilo koje mora biti otporno na
povienje temperature i prema spakovanoj robi. Prema konstrukciji dno i poklopci mogu biti
konkavni i konveksni (sl.5.).








Sl.5. Konkavni i konveksni poklopac
14

Konkavni se poklopac i dno upotrebljavaju za one konzerve u kojima se spakovane namirnice
nakon zatvaranja konzervi termiki steriliziraju ili pasteriliziraju. Budui da se za vrijeme
sterilizacije i pasterizacije spakovana roba zbog zagrijavanja iri, poklopac i dno svojom
elastinom deformacijom omoguuju dovoljno poveanje volumena konzervi. Kad se,
meutim, nakon zavrene sterilizacije ili pasterizacije spakovana roba hlaena skupi, poklopci
i dna se vraaju u prvobitno stanje.
Voda ima vrlo velik koeficijent termike dilatacije. Ako se ona zagrije od 20 do 115 stupnjeva
celzijusa, njezin se volumen povea za 5,2%. Zato konzerve u koje se pakuju robe s visokim
sadrajem vode, kao to neke preraevine od voa i povra, moraju imati vrlo elastno dno i
poklopac, koji omoguavaju dovoljno poveanje volumena konzervi. U protivnom, dno i
poklopac e se nepravilno trajno deformirati, pa e ostati tako deformirani i nakon hlaenja
robe. U teim sluajevima mogua je i trajna deformacija oploja, a moe doi i do pucanja
avova. Ovako deformirane konzerve nemaju lijep izgled i uzrokuju sumnju potroaa u
ispravnosti spakovane robe.

Konveksno dno i poklopac upotrebljavaju se za robe koje se prije pakovanja pasteriziraju i jo
tako vrue pakuju u konzerve. Kako se hlaenjem volumen robe smanjuje, u konzervi se
uspostavi vakum koji uzrokuje elastino pravilne deformacije poklopca i dna uz smanjenje
njihove ispupenosti.

avne se konzerve otvaraju specijalnim pomagalima kojima se lim poklopca sijee
neposredno uz kruni av. Danas na tritu ima velik izbor takvih pomagala kojima se
konzerve vrlo lako otvaraju, pa se moe pretpostaviti da takvo pomagalo ima svako
domainstvo. Zato se, u principu, uz konzerve za koje se moe pretpostaviti da se u njih
spakovana roba troi samo u kui ne isporuuje pomagala . Meutim, ako se roba u konzervi
troi i izvan kue, npr. na radu, izletu ili putovanju, uz konzervu je potrebno isporuiti i
pomagalo. Takva su pomagala onda jednostavne konstrukcije, mala i jeftina, ali je otvaranje
konzervi takvim pomagalima dosta naporno.
Neke avne konzerve u koje se pakuju pastozne robe, odnosno robe koje nemaju znaajke
tekuina, mogu se otvarati sa strane, tj. kidanjem oploja neposredno ispod krunog ava. Kod
ovih se konzervi na limu za izradu oploja preanjem utisnu dvije paralelne crte, meusobno
udaljene nekoliko mm, pri emu se lim na tom mjestu oslabi. Prilikom otvaranja konzervi taj
se jeziak stavi u otvor pomagala za otvaranje koji ima oblik kljua, pa se njegovim
uvrtanjem oslabljeni dio oploja postupno otkida i namata na pomagalo (sl.6.). Ovo se
pomagalo moe samo jednom upotrijebiti za otvaranje pa se mora obavezno isporuiti s
robom.









Sl. 6. Shematski prikaz otvaranja konzervi na oploju
15

avne konzerve s etverokutnim poprenim presjekom koje se upotrebljavaju za pakovanje
ribljih preraevina mogu imati dno zalemljeno za oploje, dok im je poklopac privren za
oploje dvostruko presavijenim avom. Dno ovih konzervi ima na jednom uglu jeziak za
otvaranje. One se takoer otvaraju pomagalom oblika kljua, i to tako da se otvor pomagala
stavi jeziak, a zatim se pomagao vrti rukom, a na njega se namata dno uz istodobno razaranje
lemljenog ava. I kod ovih konzervi se pomagalo moe svega jednom upotrijebiti, pa se zato
mora uz svaku konzervu isporuiti. Otvaranje ovih konzervi je dosta naporno, pa se ovaj
sistem otvaranja postupno naputa.
Osim ovih sistema otvaranja za avne zatvorene konzerve sve se vie upotrebljavaju specijalni
poklopci koji doputaju lagano otvaranje bez upotrebe pomagala i koji se ve due vrijeme
upotrebljavaju za beavne zatvorene konzerve.

Beavne konzerve
Beavne se konzerve proizvode od bijelog ili aluminijskog lima. One mogu biti cilindrine, a
mogu imati i etverokutni popreni presjek. Visina im je manja od promjera, odnosno od
duljine, a obino i od irine. Ove se konzerve proizvode postupkom dubokog izvlaenja.
Beavne konzerve od bijelog lima imaju volumen obino do 100

. Oblik im je cilindrian,
a samo za pakovanje ribljih preraevina upotrebljavaju se limenke s etverokutnim poprenim
presjekom.
Aluminijske konzerve mogu imati kruni ili etverokutni popreni presjek. Dno im je u
principu znatno manje od poklopca, pa imaju jasno izraen konusni oblik. Aluminijske
beavne konzerve s krunim poprenim presjekom obino imaju volumen do 100

i u njih
se pakuju jetrena pateta, koncetrati juhe i slina roba. Konzerve sa etverokutnim poprenim
presjekom obino imaju volumen do 400

. U manje konzerve ovog oblika pakuju se

uglavnom riblje preraevine, a u vee gotova jela.
Aluminijske konzerve za pakovanje gotovih jela iamju danas sve znaajniju ulogu na
podruju pakovanja ivenih namirnica (sl.7.). U njima se moe gotovo jelo prije upotrebe
zagrijati stavljanjem konzerve u kipuu vodu na nekoliko minuta, a budui da je konzerva
lijepo oblikovana, moe se jelo u njoj i posluiti. Ove su konzerve osobito pogodne za
pakovanje gotovih jela namjenjenih tvornikim restoranima, bolnicama i slinim ustanovama,
ali se one upotrebljavaju i kao ambalaa za pakovanje gotovih jela namjenjenih prodaji u
maloprodajnim trgovinama.
Specijalne aluminijske konzerve s unutranjim pregradama upotrebljavaju se za pakovanje
komlpetnog obroka. U njih se odvojeno pakuje vie vrsta gotovih jela, koje obino ne treba
prije upotrebe zagrijati, pa se tako u jednoj konzervi nalazi kompletan obrok. Ove se konzerve
obino upotrebljavaju za pakovanje hrane namjenjene ishrani putnika u zrakoplovima i na
eljeznici.
16









Sl.7. Aluminijska konzerva za gotova jela

Elastinost dna i poklopca bevnih konzervi ne mora biti tako velika kao kod avnih konzervi,
jer se u njih obino pakuju robe s manjim sadrajem vode koje imaju manji koeficijent
termikog istezanja, a i sam odnos dimenzija konzervi. Velika povrina poklopca i dna u
odnosu na volumen konzervi obino omoguuju dovoljne elastine oscilacije dna i poklopca
oko ravnotenog poloaja. Zato su dno i poklopac ovih konzervi jednostavnije oblikovani, s
manjim brojem ljebova za poveanje elasticiteta, a aluminijska dna i poklopci mogu biti,
zahvaljujui svojstvima ambalanog materijala, i potpuno ravni.
Beavne konzerve od bijelog lima zatvaraju se poklopcima koji su takoer nainjeni od
bijelog lima. Takve se konzerve mogu otvarati samoupotrebom onih pomagala koja
upotrebljavaju i za otvaranje avnih konzervi. U novije se vrijeme ove konzerve zatvaraju
poklopcima koji omoguuju otvaranje konzervi bez upotrebe pomagalaza otvaranje
jednostavnim kidanjem poklopca na prethodno oslabljenim mjestima. Danas se ovi poklopci
sve vie upotrebljavaju i za avne zatvorene konzerve (sl.8).









Sl.8. Sistem otvaranja konzerve od bijelog lima

17

Aluminijske se konzerve zatvaraju aluminijskim poklopcima. Zbog male vrstoe aluminija i
male debljine lima od kojih su napravljeni poklopci mogu se prilikom otvaranja lako pokidati.
Zato se za zatvaranje aluminijskih konzervi obino upotrebljavaju jeftini, jednostavni
poklopci s jednim ili dva jezika za otvaranje, ili neki drugi jednostavan sistem otvaranja
(sl.9.).
Aluminijske se konzerve mogu jednostavno otvoriti i izrezivanjem poklopca neposredno uz
av upotrebom obinog kuhinjskog noa s otrim vrhom.







Sl.9. Aluminijska limenka










Sl.10. Otvaranje konzerve otvaraem za konzerve


18



Sl.11. Neki od naina otvaranja konzervi

4. Zakljuak

Zadnji proces proizvodnje je pakiranje u ambalau. Danas gotovo da i nema proizvoda
koji se ne pakira u neku vrstu ambalae koja sve vie predstavlja tihog prodavatelja
proizvoda. 200 godina nakon izuma konzerve, obino je prva asocijacija - mesni
doruak, tuna, pateta ili neka od brojnih varijacija prehrambenih konzervi. Drugi se,
pak, prvo sjete Andyja Warhola i njegove - konzerve Campbell-juhe, jednog od
kultnih slikarskih djela iz Andyjeva ciklusa slikanja predmeta iz svakodnevnog ivota.
S druge strane mobilni operateri diljem svijeta svoje pojedine tarifne pakete i usluge
nude upakirane u konzerve slino poput Tomatova paketa. No, ipak, konzerva je prije
svega izmiljena poradi dugotrajnijeg ouvanja prehrambenih proizvoda.
Konzerviranje je metoda ouvanja hrane, hrana je obraena i hermetiki zatvorena u
konzervi. Umjesto 4-5 mjeseci koliko je hrana trajala u staklenkama, ona konzervirana
u konzervama moe trajati 4-5 godina.


5. Literatura

Nenad Strievi; Suvremena ambalaa 2; kolska knjiga; Zagreb; 1983.
Joseph F. Hanlon, Robert J. Kelsey, Hallie Forcinio ; Handbook of package
engineering (third edition). ;CRC Press; USA; 1998.
Internet
VIDEO http://www.youtube.com/watch?v=C96l7LUinvQ