MOTORNA VOZILA

MOTORNA VOZILA
01. UVOD U DINAMIKU
01. UVOD U DINAMIKU
MOTORNIH VOZILA
MOTORNIH VOZILA
Transportni sistemi i motorna vozila
Transportni sistemi i motorna vozila
Kratki transport:
Kratki transport:

dizalice,
dizalice,

prenosila,
prenosila,

liftovi,
liftovi,

konvejeri,
konvejeri,

i
i

are, itd.
are, itd.
Dugi transport:
Dugi transport:

vozila,
vozila,

cjevovodi, itd.
cjevovodi, itd.
Zna
Zna

aj transporta motornim vozilima za

aj transporta motornim vozilima za
svjetsku ekonomiju
svjetsku ekonomiju
Udjeli transporta i komponenti transporta
Udjeli transporta i komponenti transporta
motornim vozilima u svjetskom dohotku:
motornim vozilima u svjetskom dohotku:

transport roba i ljudi motornim vozilima

transport roba i ljudi motornim vozilima
-
-
oko 5%,
oko 5%,

proizvodnja motornih vozila

proizvodnja motornih vozila
-
-
oko 5%,
oko 5%,

energenti i usluge vezani za motorna vozila

energenti i usluge vezani za motorna vozila
-
-
-
-
oko 5%.
oko 5%.
Prevoz putnika u EZ
Prevoz putnika u EZ
Prevoz roba u EZ
Prevoz roba u EZ
Obim proizvodnje vozila u svijetu:
Obim proizvodnje vozila u svijetu:
Obim proizvodnje vozila u svijetu:
Obim proizvodnje vozila u svijetu:
Vozila u eksploataciji u svijetu:
Vozila u eksploataciji u svijetu:
Zna
Zna

aj motornih vozila
aj motornih vozila

zna
zna

ajan faktor ukupne svjetske ekonomije,

ajan faktor ukupne svjetske ekonomije,

veliki uticaj na razvoj nauke i tehnike,

veliki uticaj na razvoj nauke i tehnike,

zna
zna

ajan faktor kvaliteta

ajan faktor kvaliteta

ivota,
ivota,

veliki uticaj na potro

veliki uticaj na potro

nju energenata,
nju energenata,

veliki uticaj na
veliki uticaj na

ovjekovu sredinu.
ovjekovu sredinu.
Klasifikacija vozila
Klasifikacija vozila
Prema sredini u kojoj se kre
Prema sredini u kojoj se kre

u:
u:

kopnena vozila,
kopnena vozila,

plovna vozila,
plovna vozila,

zra
zra

na vozila,
na vozila,

vasionska vozila.
vasionska vozila.
Klasifikacija vozila
Klasifikacija vozila
Prema na
Prema na

inu pogona vozila:

inu pogona vozila:

vozila sa motornim pogonom,

vozila sa motornim pogonom,

vozila sa mi
vozila sa mi

i
i

nim pogonom,
nim pogonom,

vozila bez pogona (priklju

vozila bez pogona (priklju

na vozila).
na vozila).
Klasifikacija vozila
Klasifikacija vozila
Prema osnovnim karakteristikama eksploatacije
Prema osnovnim karakteristikama eksploatacije
kopnena vozila mogu se podijeliti na:
kopnena vozila mogu se podijeliti na:

inska vozila,
inska vozila,

putna (drumska, cestovna) vozila,

putna (drumska, cestovna) vozila,

terenska (vanputna) vozila,

terenska (vanputna) vozila,

vozila unutra
vozila unutra

njeg transporta,
njeg transporta,

radne ma
radne ma

ine (poljoprivredne,
ine (poljoprivredne,

umarske,
umarske,
graevinske
graevinske
, rudarske itd.).
, rudarske itd.).
Klasifikacija vozila
Klasifikacija vozila
Prema namjeni kopnena vozila se mogu
Prema namjeni kopnena vozila se mogu
podijeliti na:
podijeliti na:

vozila za prevoz putnika,

vozila za prevoz putnika,

vozila za prevoz tereta

vozila za prevoz tereta
,
,

vozila za izvoenje specijalnih radova

vozila za izvoenje specijalnih radova
,
,

vojna vozila.
vojna vozila.
Klasifikacija vozila
Klasifikacija vozila
Prema na
Prema na

inu kontakta vozila sa tlom vozila se

inu kontakta vozila sa tlom vozila se
mogu podijeliti na:
mogu podijeliti na:

vozila sa to
vozila sa to

kovima,
kovima,

vozila sa gusjenicama,
vozila sa gusjenicama,

vozila sa saonicima.
vozila sa saonicima.
Klasifikacija vozila
Klasifikacija vozila
Vozila sa to
Vozila sa to

kovima mogu se dalje podijeliti

kovima mogu se dalje podijeliti
prema broju to
prema broju to

kova na:
kova na:

vozila sa dva to
vozila sa dva to

ka,
ka,

vozila sa tri to
vozila sa tri to

ka,
ka,

vozila sa
vozila sa

etiri to
etiri to

ka,
ka,

vozila sa vi
vozila sa vi

e to
e to

kova.
kova.
Predmet izu
Predmet izu

avanja
avanja
U okviru predmeta motorna vozila te
U okviru predmeta motorna vozila te

i
i

te
te
izu
izu

avanja odnosi se na tipi

avanja odnosi se na tipi

na putna i vanputna
na putna i vanputna
vozila sa sa najmanje 4 to
vozila sa sa najmanje 4 to

ka i motornim
ka i motornim
pogonom, dakle na automobile.
pogonom, dakle na automobile.
Zna
Zna

ajan dio izu

ajan dio izu

avanja va
avanja va

i ipak i za druga
i ipak i za druga
kopnena vozila a neka od njih
kopnena vozila a neka od njih

ak i za sva
ak i za sva
vozila.
vozila.
Regulacioni sistem
Regulacioni sistem
Voza
Voza

u regulacionom sistemu ove radnje

u regulacionom sistemu ove radnje
obavlja pod uticajem faktora kao
obavlja pod uticajem faktora kao

to su:
to su:

razli
razli

ita opa
ita opa

anja i naprezanja kojima je

anja i naprezanja kojima je
izlo
izlo

en,
en,

drugi putnici u vozilu, teret u vozilu,

drugi putnici u vozilu, teret u vozilu,

trenutna psihi
trenutna psihi

ka i fizi
ka i fizi

ka kondicija,
ka kondicija,

realne tehni
realne tehni

ke karakteristike vozila i
ke karakteristike vozila i
sistemi vozila,
sistemi vozila,

okolina i promet na cesti.

okolina i promet na cesti.
REGULACIONI SISTEM
REGULACIONI SISTEM
Potpuno matematsko modeliranje svih
Potpuno matematsko modeliranje svih
zavisnosti koje odreuju regulacioni sistem dat
zavisnosti koje odreuju regulacioni sistem dat
na slici jo
na slici jo

uvijek nije mogu

uvijek nije mogu

e.
e.
Posebno je te
Posebno je te

ko matemati
ko matemati

ki opisati uticajne
ki opisati uticajne
faktore na voza
faktore na voza

a, uticaj okoline pa i pona

a, uticaj okoline pa i pona

anje
anje
vozila koje sa stanovi
vozila koje sa stanovi

ta mehanike pretstavlja
ta mehanike pretstavlja
mehanizam sa vrlo velikim brojem sloboda.
mehanizam sa vrlo velikim brojem sloboda.
Razvoj mikroelektronike i odgovaraju
Razvoj mikroelektronike i odgovaraju

ih
ih
matematskih metoda dovodi ipak do stalih
matematskih metoda dovodi ipak do stalih
pobolj
pobolj

anja simulacionih modela.

anja simulacionih modela.
POJEDNOSTAVLJENJE
POJEDNOSTAVLJENJE
REGULACIONOG SISTEMA
REGULACIONOG SISTEMA

Uticaj putnika je potpuno zanemaren izuzev u

Uticaj putnika je potpuno zanemaren izuzev u
nekim slu
nekim slu

ajevima kao
ajevima kao

to je uticaj na polo
to je uticaj na polo

aj
aj
te
te

i
i

ta.
ta.

Uticaj voza
Uticaj voza

a je takoe skoro potpuno

a je takoe skoro potpuno
zanemaren, uz napomenu da se u nekim
zanemaren, uz napomenu da se u nekim
izra
izra

unavanjima kao
unavanjima kao

to je na primjer put
to je na primjer put
ko
ko

enja uzima u obzir vrijeme reakcije voza

enja uzima u obzir vrijeme reakcije voza

a.
a.
U ovakvim slucajevima pribjegava se obi
U ovakvim slucajevima pribjegava se obi

no
no
statisti
statisti

kim podacima i srednjim vrijednostima

kim podacima i srednjim vrijednostima.
POJEDNOSTAVLJENJE
POJEDNOSTAVLJENJE
REGULACIONOG SISTEMA
REGULACIONOG SISTEMA

Uticaj vremenskih prilika i okoline u cjelini se

Uticaj vremenskih prilika i okoline u cjelini se
takoe zna
takoe zna

ajno zanemaruje. U pojedinim

ajno zanemaruje. U pojedinim
izra
izra

unavanjima uzimaju se ipak u obzir uticaji

unavanjima uzimaju se ipak u obzir uticaji
vjetra, nadmorske visine, pritiska zraka i ki
vjetra, nadmorske visine, pritiska zraka i ki

e.
e.

Uticaj makro profila puta je bitno

Uticaj makro profila puta je bitno
pojednostavljen i u pravilu redukovan na
pojednostavljen i u pravilu redukovan na
podatke o uzdu
podatke o uzdu

nom i bo
nom i bo

nom nagibu puta te

nom nagibu puta te
radijusima krivina puta.
radijusima krivina puta.
POJEDNOSTAVLJENJE
POJEDNOSTAVLJENJE
REGULACIONOG SISTEMA
REGULACIONOG SISTEMA

Uticaj mikro profila puta je takoe bitno

Uticaj mikro profila puta je takoe bitno
pojednostavljen i obi
pojednostavljen i obi

no redukovan na
no redukovan na
pogodno izabranu pobudnu funkciju pri
pogodno izabranu pobudnu funkciju pri
prou
prou

avanju vertikalnih oscilacija vozila.

avanju vertikalnih oscilacija vozila.

Uticaj na
Uticaj na

ina ostvarenja kontakta puta i vozila

ina ostvarenja kontakta puta i vozila
je u pravilu redukovan na:
je u pravilu redukovan na:

koeficijent prijanjanja koji prikazuje kvalitet

koeficijent prijanjanja koji prikazuje kvalitet
kontakta,
kontakta,

koeficijent otpora kotrljanja koji prikazuje

koeficijent otpora kotrljanja koji prikazuje
veli
veli

inu otpora puta kretanju vozila.

inu otpora puta kretanju vozila.
POJEDNOSTAVLJENJE
POJEDNOSTAVLJENJE
REGULACIONOG SISTEMA
REGULACIONOG SISTEMA
Uticaj izvedbe putne podloge je bitno
Uticaj izvedbe putne podloge je bitno
pojednostavljeno i u pravilu redukovano na:
pojednostavljeno i u pravilu redukovano na:

Utvrivanje podloge po kojoj se auto kre

Utvrivanje podloge po kojoj se auto kre

e
e
(asfalt, beton, tucanik, zemlja, ledina, snijeg,
(asfalt, beton, tucanik, zemlja, ledina, snijeg,
led itd
led itd
.),
.),

Utvrivanje stanja podloge

Utvrivanje stanja podloge
(dobro, lo
(dobro, lo

e,
e,
suho, mokro).
suho, mokro).
DINAMI
DINAMI

KI
KI
PROBLEM
PROBLEM
DINAMI
DINAMI

KI
KI
PROBLEM
PROBLEM
POJEDNOSTAVLJENJE DINAMI
POJEDNOSTAVLJENJE DINAMI

KOG
KOG
PROBLEMA
PROBLEMA
Tipi
Tipi

no vozilo sa
no vozilo sa

etiri to
etiri to

ka ima u najjednostavnijem
ka ima u najjednostavnijem
posmatranju pet pojedina
posmatranju pet pojedina

nih masa koje su meusobno

nih masa koje su meusobno
elasti
elasti

no povezane preko sistema oslanjanja. Ako ovih pet

no povezane preko sistema oslanjanja. Ako ovih pet
masa pojednostavljeno posmatramo kao
masa pojednostavljeno posmatramo kao

vrsta tijela ima

vrsta tijela ima
svako od njih
svako od njih

est sloboda kretanja ( tri translatorne i tri

est sloboda kretanja ( tri translatorne i tri
rotacione slobode),
rotacione slobode),

to zna
to zna

i da je ukupan broj sloboda 30. Za

i da je ukupan broj sloboda 30. Za
opisivanje kretanja vozila potrebno je 30 diferencijalnih
opisivanje kretanja vozila potrebno je 30 diferencijalnih
jednad
jednad

bi od kojih su mnoge meusobno ovisne

bi od kojih su mnoge meusobno ovisne
.
.
Ako se uzmu u obzir i druge mogu
Ako se uzmu u obzir i druge mogu

nosti kretanja vozila koje

nosti kretanja vozila koje
su posljedica masa voza
su posljedica masa voza

a, putnika, tereta, te kretanja

a, putnika, tereta, te kretanja
pogonskog sistema (motor, spojnica, mjenja
pogonskog sistema (motor, spojnica, mjenja

, zglobno vratilo,
, zglobno vratilo,
pogonski most, poluvratila itd.), broj diferencijalnih jednad
pogonski most, poluvratila itd.), broj diferencijalnih jednad

bi
bi
se dalje jako pove
se dalje jako pove

ava.
ava.
POJEDNOSTAVLJENJE DINAMI
POJEDNOSTAVLJENJE DINAMI

KOG
KOG
PROBLEMA
PROBLEMA
Da bi se ovako definirani dinami
Da bi se ovako definirani dinami

ki problem dalje
ki problem dalje
pojednostavio zanemarujemo neka mogu
pojednostavio zanemarujemo neka mogu

a a za
a a za
prakti
prakti

ne probleme manje va
ne probleme manje va

na kretanja elemenata
na kretanja elemenata
vozila.
vozila.
Koriste
Koriste

i dalje simetriju vozila, kada je to mogu

i dalje simetriju vozila, kada je to mogu

e, i
e, i
zanemaruju
zanemaruju

i uticaje masa koje ne uti

i uticaje masa koje ne uti

u bitno na
u bitno na
razmatrani problem mo
razmatrani problem mo

emo jo
emo jo

vi
vi

e pojednostaviti
e pojednostaviti
dinami
dinami

ki problem kretanja vozila.

ki problem kretanja vozila.
Sljede
Sljede

a pojednostavljenja mogu
a pojednostavljenja mogu

a su izborom
a su izborom
najpogodnijeg koordinatnog sistema za rje
najpogodnijeg koordinatnog sistema za rje

avanje
avanje
razmatranog parcijalnog problema.
razmatranog parcijalnog problema.
Koordinatni sistemi za dinami
Koordinatni sistemi za dinami

ko opisivanje
ko opisivanje
pojedinih kretanja vozila
pojedinih kretanja vozila
Definirani su sljede
Definirani su sljede

i koordinatni sistemi:
i koordinatni sistemi:

referentni koordinatni sistem X

referentni koordinatni sistem X
0 0
, Y
, Y
0 0
, Z
, Z
0 0
, nepokretan
, nepokretan
u prostoru,
u prostoru,

koordinatni sistem X, Y, Z, pokretan u prostoru,

koordinatni sistem X, Y, Z, pokretan u prostoru,
nepokretan u odnosu na vozilo sa ishodi
nepokretan u odnosu na vozilo sa ishodi

tem u
tem u
te
te

i
i

tu T vozila,
tu T vozila,

koordinatni sistem X
koordinatni sistem X
P,L P,L
, Y
, Y
P,L P,L
, Z
, Z
P,L P,L
, pokretan u
, pokretan u
prostoru, nepokretan u odnosu na prednji lijevi to
prostoru, nepokretan u odnosu na prednji lijevi to

ak
ak
vozila sa ishodi
vozila sa ishodi

tem u te
tem u te

i
i

tu T
tu T
P,L P,L
prednjeg lijevog
prednjeg lijevog
to
to

ka (to
ka (to

ak je proizvoljno izabran),
ak je proizvoljno izabran),

koordinatni sistemi respektivno odgovaraju

koordinatni sistemi respektivno odgovaraju

i
i
prethodnom koji se odnose na ostale to
prethodnom koji se odnose na ostale to

kove ili
kove ili
osovine vozila (ovisno o vrsti vje
osovine vozila (ovisno o vrsti vje

anja vozila).
anja vozila).
NAJVA
NAJVA

NIJA KRETANJA VOZILA:

NIJA KRETANJA VOZILA:
DIMENZIJE VOZILA
DIMENZIJE VOZILA
Utvrivanje dimenzija vozila definirano je odgovaraju
Utvrivanje dimenzija vozila definirano je odgovaraju

im
im
standardima. Ovdje
standardima. Ovdje

emo navesti neke bitne dimenzije vozila

emo navesti neke bitne dimenzije vozila
sa kojima
sa kojima

emo se sresti u prou

emo se sresti u prou

avanju dinamike motornih

avanju dinamike motornih
vozila:
vozila:

L
L

du
du

ina vozila je rastojanje izmeu dvije vertikalne ravni

ina vozila je rastojanje izmeu dvije vertikalne ravni
upravne na srednju podu
upravne na srednju podu

nu ravan koje tangiraju

nu ravan koje tangiraju
najisturenije dijelove prednjeg i zadnjeg kraja vozila.
najisturenije dijelove prednjeg i zadnjeg kraja vozila.

B
B

irina vozila je rastojanje izmeu dvije vertikalne ravni

irina vozila je rastojanje izmeu dvije vertikalne ravni
paralelne sa srednjom podu
paralelne sa srednjom podu

nom ravni koje tangiraju

nom ravni koje tangiraju
najisturenije dijelove lijeve i desne strane vozila.
najisturenije dijelove lijeve i desne strane vozila.
Najisturenijim dijelovima mogu biti nepokretni dijelovi ili
Najisturenijim dijelovima mogu biti nepokretni dijelovi ili
podesivi dijelove, na primjer retrovizori, koji su pode
podesivi dijelove, na primjer retrovizori, koji su pode

eni na
eni na
minimalnu
minimalnu

irinu.
irinu.
DIMENZIJE VOZILA
DIMENZIJE VOZILA

H
H

visina vozila je rastojanje izmeu horizontalne ravni na

visina vozila je rastojanje izmeu horizontalne ravni na
kojoj je vozilo postavljeno i paralelne ravni koja tangira
kojoj je vozilo postavljeno i paralelne ravni koja tangira
najvi
najvi

i dio neoptere
i dio neoptere

enog vozila spremnog za vo

enog vozila spremnog za vo

nju.
nju.

l
l

osovinsko rastojanje je rastojanje izmeu osovina vozila

osovinsko rastojanje je rastojanje izmeu osovina vozila
.
.

l
l
P P

prednji prepust je rastojanje izmeu vertikalne ravni koja

prednji prepust je rastojanje izmeu vertikalne ravni koja
prolazi kroz osu prednjih to
prolazi kroz osu prednjih to

kova i najisturenijeg dijela

kova i najisturenijeg dijela
prednjeg kraja vozila.
prednjeg kraja vozila.

l
l
Z Z

zadnji prepust je rastojanje izmeu vertikalne ravni koja

zadnji prepust je rastojanje izmeu vertikalne ravni koja
prolazi kroz osu zadnjih to
prolazi kroz osu zadnjih to

kova i najisturenijeg dijela

kova i najisturenijeg dijela
zadnjeg kraja vozila.
zadnjeg kraja vozila.
DIMENZIJE VOZILA
DIMENZIJE VOZILA

e
e

polovina traga to
polovina traga to

kova je rastojanje sredine dodira

kova je rastojanje sredine dodira
to
to

ka sa tlom od srednje podu

ka sa tlom od srednje podu

ne ravni simetrije
ne ravni simetrije
,
,

e
e
P P

polovina traga prednjih to

polovina traga prednjih to

kova
kova
,
,

e
e
z z

polovina traga zadnjih to

polovina traga zadnjih to

kova
kova
,
,

r
r

polupre
polupre

nik to
nik to

ka je udaljenost ose to
ka je udaljenost ose to

ka od tla
ka od tla
.
.
DIMENZIJE VOZILA
DIMENZIJE VOZILA

PRIMJER
PRIMJER
Dimenzije vozila A klase firme Mercedes Benz
Dimenzije vozila A klase firme Mercedes Benz
-
-
pogled sa strane
pogled sa strane
DIMENZIJE VOZILA
DIMENZIJE VOZILA

PRIMJER
PRIMJER
Dimenzije vozila A klase firme Mercedes Benz
Dimenzije vozila A klase firme Mercedes Benz
-
-
pogledi naprijed i pozadi
pogledi naprijed i pozadi
DIMENZIJE VOZILA
DIMENZIJE VOZILA

PRIMJER
PRIMJER
Dimenzije vozila A klase firme Mercedes Benz
Dimenzije vozila A klase firme Mercedes Benz
-
-
pogled
pogled
odozgo
odozgo
MASE I MOMENTI INERCIJE VOZILA
MASE I MOMENTI INERCIJE VOZILA
I utvrivanje veli
I utvrivanje veli

ina masa, momenata inercije i te

ina masa, momenata inercije i te

ina
ina
vozila definirano je odgovaraju
vozila definirano je odgovaraju

im standardima.
im standardima.
Navodimo neke od ovih veli
Navodimo neke od ovih veli

ina sa kojima
ina sa kojima

emo se
emo se
susretati u prou
susretati u prou

avanju dinamike motornih vozila:

avanju dinamike motornih vozila:

m
m

masa vozila je ukupna masa optere

masa vozila je ukupna masa optere

enog vozila
enog vozila

m
m
S S

sopstvena masa vozila je ukupna masa

sopstvena masa vozila je ukupna masa
neoptere
neoptere

enog vozila
enog vozila

J
J
Z Z
-
-
moment inercije vozila u odnosu na z
moment inercije vozila u odnosu na z
-
-
osu koja
osu koja
prolazi kroz te
prolazi kroz te

i
i

te
te

m
m
T T

masa to
masa to

ka
ka

J
J
T T

polarni moment inercije to

polarni moment inercije to

ka
ka
TE
TE

INE VOZILA
INE VOZILA

G
G

te
te

ina vozila je ukupna te

ina vozila je ukupna te

ina optere
ina optere

enog
enog
vozila,
vozila,

G
G
S S

sopstvena te
sopstvena te

ina vozila je ukupna te

ina vozila je ukupna te

ina
ina
neoptere
neoptere

enog vozila,
enog vozila,

G
G
K K

korisna nosivost vozila je ukupna te

korisna nosivost vozila je ukupna te

ina
ina
korisnog tereta,
korisnog tereta,

G
G
P P

optere
optere

enje prednje osovine vozila je dio

enje prednje osovine vozila je dio
ukupne te
ukupne te

ina vozila koja se prenosi na tlo preko

ina vozila koja se prenosi na tlo preko
prednje osovine,
prednje osovine,

G
G
Z Z

optere
optere

enje zadnje osovine vozila je dio

enje zadnje osovine vozila je dio
ukupne te
ukupne te

ina vozila koja se prenosi na tlo preko

ina vozila koja se prenosi na tlo preko
zadnje osovine.
zadnje osovine.
TE
TE

INE VOZILA
INE VOZILA

G
G
L L

optere
optere

enje lijeve strane vozila je dio ukupne

enje lijeve strane vozila je dio ukupne
te
te

ina vozila koja se prenosi na tlo preko to

ina vozila koja se prenosi na tlo preko to

kova na
kova na
lijevoj strani vozila
lijevoj strani vozila

G
G
D D

optere
optere

enje desne strane vozila je dio ukupne

enje desne strane vozila je dio ukupne
te
te

ina vozila koja se prenosi na tlo preko to

ina vozila koja se prenosi na tlo preko to

kova na
kova na
desnoj strani vozila
desnoj strani vozila

G
G
T T

optere
optere

enje to
enje to

ka vozila je dio ukupne te

ka vozila je dio ukupne te

ina
ina
vozila koja se prenosi na tlo preko jednog to
vozila koja se prenosi na tlo preko jednog to

ka
ka
PERFORMANSE VOZILA
PERFORMANSE VOZILA
Odreivanje performansi vozila je takoe precizirano
Odreivanje performansi vozila je takoe precizirano
standardima i ovdje se navode izvode iz ovih propisa.
standardima i ovdje se navode izvode iz ovih propisa.
Maksimalna brzina
Maksimalna brzina
Maksimalna brzina je najve
Maksimalna brzina je najve

a brzina koju vozilo mo

a brzina koju vozilo mo

e da
e da
odr
odr

i na putu du
i na putu du

ine najmanje 1 km poslije

ine najmanje 1 km poslije

ega je u stanju da
ega je u stanju da
normalno nastavi vo
normalno nastavi vo

nju trajnom brzinom. Mjerenje se vr

nju trajnom brzinom. Mjerenje se vr

i u
i u
oba pravca a maksimalna brzina je srednja vrijednost brzina u
oba pravca a maksimalna brzina je srednja vrijednost brzina u
oba pravca.
oba pravca.
Za vozila koja su u serijskoj proizvodnji vozilo se uzima
Za vozila koja su u serijskoj proizvodnji vozilo se uzima
nasumce a vozilo se optere
nasumce a vozilo se optere

uje sa polovinom korisne

uje sa polovinom korisne
nosivosti. Put treba da bude sa odli
nosivosti. Put treba da bude sa odli

nom podlogom, v
nom podlogom, v
rijeme
rijeme
bez vjetra, t
bez vjetra, t
emperatura izmeu
emperatura izmeu
10
10
0 0
i 30
i 30
0 0
C,
C,
barometarski
barometarski
pritisak izmeu
pritisak izmeu
933 i 1020 milibara.
933 i 1020 milibara.
PERFORMANSE VOZILA
PERFORMANSE VOZILA
Trajna brzina
Trajna brzina
Trajna brzina je najve
Trajna brzina je najve

a brzina koju vozilo mo

a brzina koju vozilo mo

e
e
trajno da odr
trajno da odr

ava bez pojava preoptere

ava bez pojava preoptere

enja i
enja i
prevelikog habanja. Ostali uvjeti su isti kao i za
prevelikog habanja. Ostali uvjeti su isti kao i za
maksimalnu brzinu.
maksimalnu brzinu.
PERFORMANSE VOZILA
PERFORMANSE VOZILA
Sposobnost ubrzavanja
Sposobnost ubrzavanja
Sposobnost ubrzavanja odreena je vremenom potrebnim da
Sposobnost ubrzavanja odreena je vremenom potrebnim da
se postigne odreena brzina ili pree odreeni put
se postigne odreena brzina ili pree odreeni put
. Mjerenje se
. Mjerenje se
vr
vr

i po dva puta u oba pravca, iz ova

i po dva puta u oba pravca, iz ova

etiri mjerenja odreuje

etiri mjerenja odreuje
se srednja vrijednost.
se srednja vrijednost.
Uobi
Uobi

ajena su mjerenja vremena potrebnog da se postigne

ajena su mjerenja vremena potrebnog da se postigne
brzina od 0 do 50 km/h odnosno od 0 do 100 km/h. Mogu
brzina od 0 do 50 km/h odnosno od 0 do 100 km/h. Mogu

e je
e je
i prezentiranje drugih karakteristika ubrzanja, na primjer
i prezentiranje drugih karakteristika ubrzanja, na primjer
vrijeme potrebno za ubrzavanje od 80 do 1
vrijeme potrebno za ubrzavanje od 80 do 1
20 km
20 km
/h.
/h.
Takoe se
Takoe se
sposobnost ubrzavanja mo
sposobnost ubrzavanja mo

e izraziti vremenom potrebnim da

e izraziti vremenom potrebnim da
se pree put od
se pree put od
500 m, ili u nekim slu
500 m, ili u nekim slu

ajevima put od 50 m,
ajevima put od 50 m,
odnosno 150 m.
odnosno 150 m.
Uvjeti ispitivanja su isti kao kod utvrivanja maksimalne
Uvjeti ispitivanja su isti kao kod utvrivanja maksimalne
brzine.
brzine.
PERFORMANSE VOZILA
PERFORMANSE VOZILA
Sposobnost savlaivanja uspona
Sposobnost savlaivanja uspona
Sposobnost savlaivanja uspona daje se po stepenima
Sposobnost savlaivanja uspona daje se po stepenima
prenosa a izra
prenosa a izra

ava u procentima (%).

ava u procentima (%).
POTRO
POTRO

NJA GORIVA
NJA GORIVA
Mjerenje potro
Mjerenje potro

nje goriva je ovisno od velikog broja

nje goriva je ovisno od velikog broja
faktora. Da bi se deklarisane potro
faktora. Da bi se deklarisane potro

nje bar donekle

nje bar donekle
mogle uporeivati normama su uvjeti ovih ispitivanja
mogle uporeivati normama su uvjeti ovih ispitivanja
vrlo precizno definirani. Uobi
vrlo precizno definirani. Uobi

ajeno je da se potro
ajeno je da se potro

nja
nja
goriva za osobne automobile daje u l/100km za:
goriva za osobne automobile daje u l/100km za:

Simulirani ciklus gradske vo

Simulirani ciklus gradske vo

nje,
nje,

Vo
Vo

nju konstantnom brzinom od 90 km/h,

nju konstantnom brzinom od 90 km/h,

Vo
Vo

nju konstantnom brzinom od 120 km/h,

nju konstantnom brzinom od 120 km/h,

Miks ove tri vo

Miks ove tri vo

nje.
nje.
Kod drugih vozila potro
Kod drugih vozila potro

nja goriva se takoe daje u

nja goriva se takoe daje u
l/100km pri
l/100km pri

emu je preporu
emu je preporu

ena brzina vozila 0,75

ena brzina vozila 0,75
maksimalne brzine.
maksimalne brzine.
PERFORMANSE VOZILA
PERFORMANSE VOZILA
Dijapazon kretanja
Dijapazon kretanja
Daje se put koje vozilo mo
Daje se put koje vozilo mo

e pre
e pre

i sa punim
i sa punim
rezervoarom na osnovu potro
rezervoarom na osnovu potro

nje goriva koja je

nje goriva koja je
utvrena prema prethodnoj ta
utvrena prema prethodnoj ta

ci.
ci.
POLO
POLO

AJ TE
AJ TE

I
I

TA VOZILA
TA VOZILA
Zna
Zna

aj i koordinate te
aj i koordinate te

i
i

ta
ta
Polo
Polo

aj te
aj te

i
i

ta vrlo je va
ta vrlo je va

na karakteristika vozila koja

na karakteristika vozila koja
uti
uti

e na dinami
e na dinami

ke karakteristike vozila a posebno na

ke karakteristike vozila a posebno na
raspored optere
raspored optere

enja prednjih i zadnjih to

enja prednjih i zadnjih to

kova te na
kova te na
stabilnost vozila. Polo
stabilnost vozila. Polo

aj te
aj te

i
i

ta odreen je sa
ta odreen je sa
:
:

a
a

udaljenost te
udaljenost te

i
i

ta od prednje osovine vozila

ta od prednje osovine vozila

b
b

udaljenost te
udaljenost te

i
i

ta od zadnje osovine vozila

ta od zadnje osovine vozila

c
c

udaljenost te
udaljenost te

i
i

ta od podu
ta od podu

ne ravni simetrije
ne ravni simetrije
vozila
vozila

h
h
T T

udaljenost te
udaljenost te

i
i

ta od tla
ta od tla
POLO
POLO

AJ TE
AJ TE

I
I

TA VOZILA
TA VOZILA
Odreivanje te
Odreivanje te

i
i

ta
ta
Kod izvedenih vozila koordinate te
Kod izvedenih vozila koordinate te

i
i

ta u pravilu se
ta u pravilu se
odreuju vaganjem dok se pri projektiranju i
odreuju vaganjem dok se pri projektiranju i
konstruiranju primjenjuju prora
konstruiranju primjenjuju prora

unske metode.
unske metode.
ODREIVANJE KOORDINATA
ODREIVANJE KOORDINATA
TE
TE

I
I

TA VAGANJEM
TA VAGANJEM
Odreivanje udaljenosti te
Odreivanje udaljenosti te

i
i

ta od osa to
ta od osa to

kova
kova
ODREIVANJE KOORDINATA
ODREIVANJE KOORDINATA
TE
TE

I
I

TA VAGANJEM
TA VAGANJEM
Postavljanjem jedna
Postavljanjem jedna

ine ravnote
ine ravnote

e momenata za ta
e momenata za ta

ku
ku
A dobijamo udaljenost te
A dobijamo udaljenost te

i
i

ta od ose prednjih to
ta od ose prednjih to

kova
kova
a:
a:
Postavljanjem jedna
Postavljanjem jedna

ine ravnote
ine ravnote

e momenata za ta
e momenata za ta

ku
ku
B dobijamo udaljenost te
B dobijamo udaljenost te

i
i

ta od ose zadnjih to
ta od ose zadnjih to

kova
kova
b:
b:
ODREIVANJE
ODREIVANJE
KOORDINATA
KOORDINATA
TE
TE

I
I

TA
TA
VAGANJEM
VAGANJEM
Odreivanje udaljenosti
Odreivanje udaljenosti
te
te

i
i

ta od podu
ta od podu

ne ravni
ne ravni
simetrije vozila
simetrije vozila
ODREIVANJE KOORDINATA
ODREIVANJE KOORDINATA
TE
TE

I
I

TA VAGANJEM
TA VAGANJEM
Iz jedna
Iz jedna

ina momenata za ta
ina momenata za ta

ku to
ku to

kova koji stoje na

kova koji stoje na
tlu dobivamo:
tlu dobivamo:
POLO
POLO

AJ TE
AJ TE

I
I

TA VOZILA
TA VOZILA
Odreivanje udaljenosti te
Odreivanje udaljenosti te

i
i

ta od tla.
ta od tla.
Visina te
Visina te

i
i

ta odreuje se na osnovu vaganja vozila u

ta odreuje se na osnovu vaganja vozila u
nagnutom polo
nagnutom polo

aju.
aju.
VISINA TE
VISINA TE

I
I

TA VOZILA
TA VOZILA
Na osnovu jedna
Na osnovu jedna

ine ravnote
ine ravnote

a sila za
a sila za
ta
ta

ku A:
ku A:
dobivamo nakon sreivanja
dobivamo nakon sreivanja
:
:
odnosno:
odnosno:
PRIMJER ODREIVANJA TE
PRIMJER ODREIVANJA TE

I
I

TA VOZILA
TA VOZILA
PRIMJER ODREIVANJA TE
PRIMJER ODREIVANJA TE

I
I

TA VOZILA
TA VOZILA
(1) Vozilo spremno za vo (1) Vozilo spremno za vo nju; (2) Vozilo sa voza nju; (2) Vozilo sa voza em (75 kg); (3) Voza em (75 kg); (3) Voza +suvoza +suvoza ; ;
(4) Voza (4) Voza +3osobe ; (5) Voza +3osobe ; (5) Voza +3osobe + 50kg; (6) Voza +3osobe + 50kg; (6) Voza + 4osobe; + 4osobe;
(7) Voza (7) Voza + 4osobe + 50kg + 4osobe + 50kg
INFORMATIVNI PODACI O POLO
INFORMATIVNI PODACI O POLO

AJU
AJU
TE
TE

I
I

TA VOZILA
TA VOZILA
ODREIVANJE KOORDINATA TE
ODREIVANJE KOORDINATA TE

I
I

TA U
TA U
FAZI PROJEKTIRANJA VOZILA
FAZI PROJEKTIRANJA VOZILA
U procesu projektiranja i konstruiranja vozila koordinate
U procesu projektiranja i konstruiranja vozila koordinate
te
te

i
i

ta odreuju se analiti
ta odreuju se analiti

kim, grafoanaliti
kim, grafoanaliti

kim ili grafi

kim ili grafi

kim
kim
metodama na osnovu dispozicije vozila i raspolo
metodama na osnovu dispozicije vozila i raspolo

ivih ili
ivih ili
procijenjenih podataka o te
procijenjenih podataka o te

inama elemenata vozila.

inama elemenata vozila.
ODREIVANJE KOORDINATA TE
ODREIVANJE KOORDINATA TE

I
I

TA U
TA U
FAZI PROJEKTIRANJA VOZILA
FAZI PROJEKTIRANJA VOZILA
U analiti
U analiti

koj metodi koristi se jednad

koj metodi koristi se jednad

ba jednakosti
ba jednakosti
rezultuju
rezultuju

ih i komponentalnih momenata koja za ovaj

ih i komponentalnih momenata koja za ovaj
slu
slu

aj za ta
aj za ta

ku B ima oblik:
ku B ima oblik:
Slijedi:
Slijedi:
ODREIVANJE KOORDINATA TE
ODREIVANJE KOORDINATA TE

I
I

TA U
TA U
FAZI PROJEKTIRANJA VOZILA
FAZI PROJEKTIRANJA VOZILA
Na osnovu ovoga poznatim obrascima izra
Na osnovu ovoga poznatim obrascima izra

unavamo
unavamo
G
G
Z Z
, te zatim a i b.
, te zatim a i b.
Koordinatu h
Koordinatu h
T T
dobivamo iz:
dobivamo iz:
te:
te: