UPRAVLJANJE OTPADOM NA PODRUJU GRADA BIHAA

1. Uvod
Opina Biha je 2008. godine usvojila strateki plan razvoja opine za period 2008-2013.
Bazirana na prethodnoj analizi postojee situacije i definiranih razvojnih potencijala i resursa
opine, razvojna strategija predstavlja osnovu za ekonomski razvoj u periodu narednih pet
godina. Na osnovu podataka iz analize moe se zakljuiti da bi strateki razvoj opine u
narednom razdoblju mogao da se bazira na razvoju poljoprivrede, eksploatacije mineralnih
sirovina, poduzetnitva i turizma.
Prepoznat je problem postojanja velikog broja divljih odlagalita, unato injenici da JKP
Komrad d.o.o. Biha, vri organizirani odvoz komunalnog otpada iz gotovo svih naseljenih
mjesta na teritoriju opine Biha. Najugroenija naselja u blizini kojih su evidentirana
spomenuta odlagalita su: Vedro Polje, Golubi, Srbljani, Brekovica, Bugar, Gata, Pritoka,
Ruica i podgrabeka naselja.
Na divljim odlagalitima se odlau sve vraste otpada, najee organski otpad (uginule
ivotinje, kao i neiskoristivi dijelovi zaklanih ivotinja), graevinski otpada, kabasti otpada
domainstava i ut, to predstavlja permanentnu opasnost za pojavu razliitih vrasta epidemija
i zagaenja.
Stratekim planom pored brojnih aktivnosti u djelu koji se odnosi na upravljanju krutim
otpadom, definirana su slijedea rjeenja problema :
Sakupljanje i transport komunalnog otpada.
Selektiranje korisnih komponenti iz komunalnog otpada na mjhestu nastanka.
Reciklana dvorita.
Postrojenje za mehaniku obradu otpada.
Provoenje kampanjew podizanja svijesti u cilju smanjenja koliina
komunalnog otpada na mjestu nastanka i minimiziranja koliina komunalnog
otpada.
Uspostava informacijskog sistema upravljanja otpadom. Sanacija divljih
odlagalita.
Pored zankonske intencije da se uredi problematika upravljanja otpadom u BiH, kao i
na podruju opine Biha, i na taj nain unaprijedi ekonomsko stanje, zatita okolia, a iznad
svega zatiti zdravlja ljudi.
Bitno je napomenuti da je izgradnja sanitarne deponije jedan od kljunih preduvjeta
ulaska BiH u Evropsku uniju.
Sav koriteni materijal u ovom seminarskom radu je preuzet iz zvaninog dokumenta
opine Biha Studija izvodljivosti upravljanja otpadom na podruju opine Biha, Juni
2009. godine.
Seminarski rad
~2~
2. Postojee stanje
Detaljna analiza postojeeg sistema upravljanja otpadom na nivou opine podrazumijeva
pregled i procjenu relevantne dokumentacije, podataka prikupljenih terenskim istraivanjima,
te informacija dobivenih putem sastanaka sa nadlenim institucijama i anketiranjem.
Analiza je obuhvatila: pravni, institucionalni, socio-ekonomski i tehniki aspekt, ime
je metodoloki i dinamiki obuhvaeno postojee stanje sistema upravljanja komunalnim
otpadom na podruju opine Biha.
Analiza pravnog aspekta bazirana je na analizi postojeih pravnih propisa i podataka
dobivenih od nadlene administracije i javnog komunalnog poduzea.
U suradnji sa komunalnim poduzeem izvreno je prikupljanje i sistematiziranje
raspoloivih podataka za odreivanje optimalne organizacione strukture potrebne za odvoz
smea to ukljuuje:
dinamiku i organizaciju odvoenja otpada, raspoloive tehnike kapacitete
usluge odravanje javnih povrina koje treba istiti odnosno odravati, broj
korisnika ovih usluga i sl.
podatke o broju uposlenih u poduzeu, sistematizaciji radnih mjesta, radnom
vremenu i sl.
U sklopu analize postojeeg stanja izvrene su i sljedee aktivnosti:
Prikupljanje podataka o klimi i topografiji;
Proraun prirasta stanovnitva, projekcija koliina otpada i proraun buduih
potreba;
Prikaz prometne infrastrukture;
Analiza trinih uvjeta za plasman sekundarnih sirovina.
Analiza i procjena postojeih objekata sistema uraena je kroz analizu glavnih
indikatora:
pokrivenost podruja sakupljanjem otpada
broj posuda za sakupljanje otpada
dinamika odvoza otpada
odvojeno sakupljanje otpada sakupljanje kabastog otpada.
2.1. Socio-ekonomski problemi
Socio-ekonomski problem prije svega se fokusirao na analizu politike tarifa, te su se u
tu svrhu prikupljali podaci o tarifnoj strukturi, nainu obrauna, stepenu naplate, metodama
naplate potraivanja, itd.
Kada je u pitanju razvoj privredne djelatnosti u opini Biha, iz dostupnih statistikih
podataka, moe se zakljuiti da po pitanju registriranih pravnih lica u opini prevladavaju
javne institucije i trgovine sa 70% uea, dok je proizvodnja na treem mjestu sa oko 13 %
uea.
Meutim, stopa zaposlenosti u opini Biha je ak za 2-3% vea od Federalne stope.
Podaci o zaposlenosti po djelatnostima nisu dostupni na nivou opine, dok podaci za
Seminarski rad
~3~
kantonalni nivo pokazuju da je 31% osoba zaposleno u javnim institucijama, 23% u trgovini i
ugostiteljstvu, dok u proizvodnji radi 21% zaposlenih. Prosjene plae u opini Biha su na
nivou Federalnih, dok su od kantonalnih vee za oko 8%.
Uzimajui u obzir stopu zaposlenosti i prosjene plate, moe se zakljuiti da je
socioekonomska situacija u opini Biha relativno zadovoljavajua, ako se posmatra
Federalni prosjek. Meutim, opina Biha ima potencijala da bri razvoj proizvodnje, te
razvoj turizma.
2.2. Socio-politiki problemi
Socijalno-politika stabilnost USK kantona i opine Biha je preduvjet za budui razvoj.
Opina Biha raspolae znaajnim prirodnim resursima ( poljoprivredno i umsko zemljite,
mineralne sirovine, termo-mineralne vode i drugo), kvalificiranom i relativno jeftinom
radnom snagom, koji joj omoguavaju privredni i drutveni razvoj. Zatim posjeduje bogat
potencijal za turizam i rekreaciju, zatim tradiciju i iskustvo u drvopreraivakoj, metalno i
prehrambenoj industriji. Meutim spomenuti potencijali opine imaju prostor za jo bolji
razvoj nego to je to danas.
2.3. Organizacija i poslovanje JKP Komrad
U opini Biha javno komunalno preduzee zadueno za upravljanje krutim otpadom je
JKP Komrad.
Opina Biha prekrivena je odvozom komunalnohg otpada na povrini od 95% teritorija.
Ua gradska jezgra, odnosno mjesne zajednice Centar, Ozimice I, Ozimice II i Prekounje,
pokrivena je svakodnevnim odvozom, a ostale mjesne zajednice pokrivene su tjednim
odvozom, to je u dosadanjem periodu bilo zadovoljavajue.
Otpad sa podruja opine Biha se odlae na deponiji Gorjevac-Krukovaa. Lokalitet
deponije se nalazi sa lijeve strane glavnog puta Biha- Bosanski Petrovac, udaljena nekih 15
kilometara od Bihaa.

Slika 1: Koncept zbrinjavanja otpada na podruju opine Biha
Seminarski rad
~4~
2.4 Tehniki aspekt
Komunalno preduzee JKP provodi dinamiku prikupljanja otpada iz uih gradskih
sredina i ireg opinskog podruja. Korisnici komunalnih usluga iznose otpad na predviena
mjesta u plastinim vreicama, kutijama, kantama, kontejnerima i drugim vrstama posuda za
odlaganje otpada. Selektiranje i odvajanje otpada od strane korisnika se ne primjenjuje.

Tabela 1: Redovno prikupljanje otpada broj kontejnera u opini Biha
Prikupljanje otpada u opini Biha vri se raznim vrstama vrea, kanti i kontejnera.
Komunalno poduzea posjeduje kontejnere od 1.100 l i vee kontejnere kapaciteta 5-7 m3, a
u upotrebi su i kante od 120 l kao i plastine vree za prikupljanje otpada. Osim toga, kao
rezultat pilot projekta, na nekim mjestima u opini Biha postavljeni su i eko-otoci sa po tri
kontejnera za odvojeno prikupljanje stakla, plastike i papira.

Slika 2: Kontejneri od 1100 Slika 3: Eko kontejneri
Seminarski rad
~5~

Slika 4: Pojavni oblici kanti u sreditu grada Bihaa
Na podruju opine Biha JKP Komrad uglavnom ne vri selektivno prikupljanje
otpada, odnosno odvajanje otpada za reciklau, izuzev papirne i PET-ambalae u manjim
koliinama, a na osnovi poslovne suradnje sa odreenim trgovakim i drugim poduzeima. Za
presanje ove vrste ambalae koristi se namjenska presa locirana u krugu mehanike radionice
na deponiji Gorjevac-Krukovaa, ije dvorite slui za parkiranje motornih vozila, a
ujedno slui i kao pretovarna stanica za ovu vrstu otpada.
Iz do sada dobivenih podataka, moe se zakljuiti se da je trenutna primjena odvajanja
otpada za reciklau u opini Biha na vrlo niskom nivou.
2.5. Sastav, vrste i koliine otpada
Ukupna godinja koliina otpada u opini Biha prikazana je na tebeli 2.

Tabela 2: Ukupna godinja koliina otpada
2.5.1 Sastav komunalnog otpada
Budui da nema svjeih podataka o strukturi otpada i da studija strukture otpada nije
raena zadnjih 5-6- godina sastav komunalnog otpada procijenjen je prema dostupnim
podacima.
Sastav komunalnog otpada u opini Biha prikazan je dijagramom 1:
Seminarski rad
~6~
10%
8
%
1
0
%
5%
20%
11%
Kuh
Papi
Plas
Met
Stak
Tek
Ko
Drvo
injski otpad
r
tika, folija
al (Fe)
lo
stil
a, guma
Dijagram 1: Sastav komunalnog otpada iz opine Biha
Kako bi se dobila jasnija slika o sastavu otpada po tipovima (komunalni, industrijski,
uslune djelatnosti...), sastavljeni su upitnici za prikupljanje podataka o otpadu, budui da e
bolji uvid u stanje omoguiti adekvatno planiranje i konano zbrinjavanje otpada u skladu sa
najboljim moguim praksama. Upitnici su sastavljeni za prikupljanje podataka o otpadu iz
industrije, pivovare, trgovakih centara i zdravstvenih ustanova.
2.5.2. Vrste komunalnog otpada
Postoji nekoliko vrsta otpada, koji su prikazani dijagramom 2:
0
,
10%
0,30%



Kom
dom
zdra
Kab
Med
Indu
unalni otpad (iz
ainstva, industrije i
vstva)
asti otpad
icoinski otpad
strijski otpad
Dijagram 2: Vrste otpada na podruju opine Biha
Iz slike je vidljivo da vie od tri etvtine otpada u opini Biha otpada na otpad iz
domainstava (u koji je ukljuen i komunalni otpad iz industrije i zdravstva) kojeg prikuplja
JKP komrad i odvozi na gradsku deponiju Gorjevac- Krukovac.
2.5.2.1. Komunalni otpad iz industrije
U komunalni otpad iz industrije spada: mjeani komunalni otpad koji se odvozi na
deponije, papir i karton, metali, plastika i staklo koji se prerauju.
77 ,80%
,80%
2 1
25 %
2 %
4 %
Seminarski rad
~7~
4% 3% 4

%
Mje
Papir
Meta
Plast
Stakl
ani komunalni otpad
i karton
li
ika
o
Dijagram 3: Sastav komunalnog otpada iz industrije
Otpad iz proizvodnje spada u kategoriju opasnog otpada (otpadna ulja, mulj iz bazena
otpadnih voda, razne vrste organskog otpada itd.) .
2.5.2.2. Komunalni otpad iz zdravstvenih ustanova
Relativno velike koliine otpada iz zdravstvenih ustanova , ukoliko nisu zbrinute na
adekvatan nain, agresivno utjeu na sve okoline medije, zrak, vodu i prirodu, a time i na
samo zdravlje ljudi.

1%

Mjeani
Ostalo (
komunalni otpad
papir, karton, staklo)
Dijagram 4: Sastav komunalnog otpada iz zdravstvenih ustanova
Kao to se moe vidjeti iz dijagrama otpad iz zdravstvenih ustanova uglavom ini
komunalni otpad dok se tek 1% ukupnog otpada odnosi na opasni medicinski otpad.
Medicinski otpad predstavlja opasni otpad u kojeg spadaju patoloki, infektivni citostatiki
otpad, hemijski i farmaceutski otpad, sredstva za pranje, otri predmeti i ostali otpad od
lijeenja. Ukupna koliina ove vrste otpada prema procijenama iznosi 5,15T za 2008. Godinu.
Zdravstvene ustamove uglavom oekuju poveanje otpada za 10%.
Neke od ustanova vre spaljivanje i autoklaviranje opasnog medicinskog otpada (patoloki
otpad, infektivni otpad, otpad od lijeenja, kemikalije i otri predmeti), iako nije tano
poznato mjesto odvijanja tog procesa.
99 %
67 %
22 %
Seminarski rad
~8~


Ot
Ko
Ot
au
skl
zbr
pad koji zbrinjava JKP
mrad
pad koji se spaljuje,
toklavira, neutralizira ili
aditi do konanog
injavanja
Dijagram 5: Glavni tok otpada iz zdravstvenih ustanova
Veina zdravstvenih ustanova svjesna je problema u zbrinjavanju zdravstvenog otpada tj.
zbrinjavanje hemijskog i radioaktivnog otpada. Jedan dio krutog bolesnikog materijala se
sterilizira i odlae u kontejnere, a tekui se dezinficira i puta u gradsku kanalizaciju.
Injekcijske igle koje predstavljaju veliku opasnost najee se nezatiene odlau u kontejnere
koji se odvoze na gradsku deponiju. Zdravstvene ustanove su otvorene za rjeavanje problema
u zbrinjavanju medicinkskog otpada.
2.5.3. Koliina otpada
Za procjenu koliine sastava komunalnog otpada koriteni su podaci o broju i
rasporedu kontejnera po mjesnim zajednicama u opini Biha i stupnju opsluenosti uslugom
sakupljanja otpada, prikupljeni u JKP Komrad, kao i podaci iz upitnika koji su poslani
privrednim subjektima, a koji se odnose na komunalni otpad.

Tabela 3: Procjena koliine otpada u opini Biha
30 %
70 %
Seminarski rad
~9~

Slika 5: Dijagram toka otpada u opini Biha
2.6. Utjecaj komunalnog otpada na zdravlje i okoli
Na podruju opine Biha, ne postoji niti jedna sanitarna deponija, a otpad se odlae
uglavnom na deponiju Gorjevac-Krukovaa, na kojoj se vri polu-kontrolirano deponiranje,
ili na divlje deponije.
Osim u openito vizualno loem prizoru, utjecaj deponije na okoli ogleda se u:
neugodnom mirisu koji potjee od smrada otpada i deponijskih plinova
emisijama praine koja biva raznesena u zrak
zagaenju atmosfere, jer deponijski plin sadri metan u ugljik dioksid
zagaenju povrinskih i podzemnih voda procjednim vodama
zagaenje okolnog zemljita tekim metalima, pesticidima i drugim opasnim
spojevima
izvoru zaraze za ljude koji na odlagalitima trae korisne komponente iz otpada
koje mogu prodati (npr. stari papir, PET ambalaa, metali i sl.)
izvoru zaraze za ivotinje i insekte koji trae hranu (npr. make, psi lutalice,
takori, divlje ivotinje, ptice)
Seminarski rad
~10~

Slika 6: Odlaganje otpada u neureene deponije i tetno djelovanje deponijskog filtrata i plina na okoli
Kraki teren, koji prevladava veim dijelom podruja opine Biha stvara uvjete za
irenje eventualnih nastalih zagaenja putem podzemnih voda, pa je tako pogodovao i irenju
zarazne utice u Bihau u mjesnoj zajednici Ruica, koju je izazvala zaraza sa deponije
otpada "Gorjevac-Krukovaa" koja se nalazila iznad izvorita pitke vode koju su
upotrebljavali oboljeli stanovnici ove mjesne zajednice.
Zatita izvorita, podzemnih i povrinskih voda u kru moe biti izuzetno oteana
ukoliko nisu tono utvreni putevi transporta vode, a mogunost njihovog zagaenja je velika.
Osim izvora raznih vrsta zaraznih bolesti koje se mogu pojaviti upotrebom zagaene
vode ija su izvorita u blizini odlagalita otpada (trbuni tifus, dizenterija, infektivni
hepatitis) ili preko kontakta sa domaim i divljim ivotinjama (bjesnilo, Q-groznica,
bruceloza, hemoragina groznica, leptospiroza), nepropisno odloen otpad ima predstavlja
izvor bolesti izazvanih kemijski tetnim supstancama ukoliko se ona nau u nedozvoljenim
koncentracijama. Posebno opasno moe biti trovanje tekim metalima, organoklornim i
organofosfornim spojevima: olovo, iva, kadmij, arsen, aluminij pesticidi i dr.
2.7.Metode zbrinjavanja otpada na podruju opine Biha
S obzirom da se trenutni sistem se ne temelji na osnovama europskih direktiva, a koje se
odnose na smanjenje produkcija otpada te na sistem uvoenja primarne selekcije i reciklae,
analitiki su razmatrane tri mogue varijante, pri emu je bitno naglasiti da se sva tri
scenarija odnose na konano zbrinjavanje otpada na sanitarnoj deponiji:
Scenarij 1: Razmatra se razvoj trenutnog sistema na isti, ve definirani nivo
frekvencije pruanja usluga, te da se otpad sav prikuplja kao mijeani
komunalni otpad, da bi se nakon toga eventualno vozio na posebno
uspostavljeni pogon za sortiranje i reciklau.
Scenarij 2: Ovim scenarijem predstavljen je model razvoja koji se sastoji od
kombiniranog rjeenja odnosno, kanti postavljenih ispred individualnih
objekata, kontejnera namijenjenih za kolektivno stanovanje, odreenog broja i
Seminarski rad
~11~
kapaciteta zelenih otoka (eko-otoci) iji se broj vremenom postepeno
poveava, i jednog centra za reciklau, odnosno prostora za gabaritni otpad.
Scenarij 3: Uspostavljen je sistem primarne selekcije otpada na nivou svakog
od objekata od etiri kante kroz koje e se razdvajati tri tipine kategorije.
otpada za koje se odredi najvei stupanj ekonominosti u odnosu na stupanj
produkcije i kante za ostali komunalni otpad.
Analizirajui sve tri varijante ili scenarija, pretpostavlja se da je Scenarij 2 razvoja
sistema upravljanja otpadom najpristupaniji kako sa ekonomske tako i sa svih drugi strana na
bazi kojih se donosila detaljna odluka.
Za Scenarij 1 moe se rei da u potpunosti ne zadovoljava osnovne potrebne elemente,
dok od ostala dva scenarija, Scenarij 2 predstavlja fleksibilniji model odnosno model koji se
razvija sukcesivno, a u skladu sa svim trenutnim uvjetima odnosno potrebama.


3. Zakljuak
Postojei sistem upravljanja otpadom na podruju opine Biha, zaosnovan je na
slijedeem principu: komunalno preduzee u ijoj je nadlenosti zbrinjavanje otpada trenutno
koristi metodu zbrinjavanja otpada zasnovanu na ne selektivnom prikupljanju otpada,
njegovom transportu i odlaganju na gradskom odlagalitu Gorjevac-Krukovaa, koje je
nesanitarnog karektera.
Tehniki aspekt postojeeg sistema upravljanja otpadom na podruju opine Biha ne
odgovara standardima sigurnog odlaganja i ne osigurava minimalnu zatitu od negativnih
utjecaja na okoli i zdravlje stanovnitva.
Za postizanje ciljeva upravljanja otpadom baziranih na principima izbjegavanja,
vrednovanja (materijalno i energetsko) i odstranjivanja otpada, potrebno je unapreenje
postojeih sistema sa komponentama koje e efikasno dovesti do suvremenog integralnog
pristupa uupravljanju s otpadom.

4. Literatura
[L1] http://www.kompass.com/ (12.04.2010)
[L2] http://mpz.ks.gov.ba/sektori/okolis/upravljanje_otpadom (15.04.2010)
[L3] http://protest.ba (17.04.2010)
[L4] http://lin.bihac.org (17.04.2010)
[L5] Studija izvodljivosti upravljanja otpadom na podruju opine Biha, Juni 2009. Godine.
[L6] Strategije zatite okolia Federacije Bosne i Hercegovine 2008-2018, Sarajevo.