SPORT I DRUTVO

Sport postoji otkad i ovjek, ali nije uvijek bio institucionaliziran. Oduvijek je bio sastavni dio
ivota, zajedno sa radom. Kao specifian oblik ljudske aktivnosti ima veliki znaaj u ivotu
svakog pojedinca i kao takav jedan je od najrasprostranjenijih oblika tjelesne aktivnosti.
Predstavlja takmienje radi prevazilaenja ve postignutih rezultata.

Korijeni fizike kulture mogu se nai ve u prvobitnoj zajednici, jer su se u tom periodu
cjelokupna fizika i umna djelatnost odvijale u borbi za opstanak. Priprema za lov, sakupljanje
plodova sa zemlje i drvea bili su prvi vidovi fizike aktivnosti. Osim na orua za rad, ovjek se
morao osloniti na svoje prirodne kvalitete. S obzirom da mu je od toga ovisio ivot, sposobnost
tranja, penjanja, skakanja, bacanja i hrvanja morala se vie razviti, bilo da se spaavao od
prirodne nepogode, ivotinje ili drugog ovjeka.
Isticanje fizikih sposobnosti, snage, brzine, vjetine u rukovanju oruem i orujem poveava
ugled pojedinca i postaje omiljeno u drutvu. Ako nije bilo prilike da se to pokae u lovu i ratu,
organizovale su se specijalne priredbe i takmienja povodom raznih skupova i sveanosti
(religijski obredi, enidbe, pogrebi i sl.).
Sportska takmienja su u antiko doba bila povezana sa religijom i nikada nisu odravana
samostalno, nego u sklopu religioznih svetkovina, organizovanih u ast nekog boga ili heroja.
Razvojem i rasprostiranjem svih oblika fizike kulture, tokom 20-og stoljea, irom nae planete
javlja se tzv. savremeni sportski pokret. Dolazi do pojave novih sportskih grana, formiranja sve
veeg broja sportskih klubova, sportskih saveza i meunarodnih saveza, iji je primarni cilj
organizacija takmienja na svjetskom nivou (Olimpijske igre...) i meu nacionalnim savezima
iste sportske grane (Svjetsko prvenstvo u fudbalu...). Osnivaju se ustanove za kolovanje strunih
kadrova, a globalna sportska takmienja su svojim razvojem dovela do pojave profesionalizma i
komercijalizacije sporta, gdje sport postaje spektakl, manipulacja i nain odvlaenja panje ljudi
od njihovih svakodnevnih problema.

Sport je drutvena pojava, izraz drutvenih potreba, to podrazumijeva njegovu ovisnost od
drutva, ali i drutva od sporta. Sport uvijek karakterie mjerljivost rezultata, takmienje,
dobrovoljnost aktera i gledalaca, te specifino druenje. Sportski akteri sa svojim potrebama,
normama i vrijednstima, sportske djelatnosti i sredstva, sporstki odnosi i skupine, sportske
institucije i sportske tvorevine, ine drutvenu strukturu sporta i doprinose pruanju uitka svim
sudionicima, posrednim i neposrednim gledaocima. Na takmienjima je prisutna posebna
atmosfera , vlada uzbuenje meu sportaima i gledaocima, takmienja predstavljaju sveanost,
presti, a poveava se i solidarnost meu sportaima i gledaocima, posebno ako pripadaju istoj
strani.

































SPORT I MEDIJI

Osim prisustva na takmienjima, milioni ljudi putem medija (televizije, radija, novina ili
interneta) prate spostska takmienja.

Sport se prvi put u novinama pominje 1733. godine, kada je u bostonskom Gazette-u opisan
lokalni boks me izmeu John Faulcomer-a i Bob Russel-a, a inae su takvi izvjetaji, o
sportskim dogaajima, bili pisani u dijelu o lokalnim dgaanjima. Prve dnevne novine sa
sportskim dodatkom bile su Morning Herald u Engleskoj (1817. godine). Konzervativne
londonske novine, The Times, uveo je sportski dodatak 1829. godine, a svi ovi dodaci
sadravali su samo lokalne vijesti, jer telegrafsko izvjetavanje tada nije postojalo.
Prva publikacija, koja se bavila samo sportom, pojavila se u 18-om stoljeu u Engleskoj, The
Racing Calendar koji je ureivan od strane Engleskog kluba okeja (English Jockey Club).
Ovaj klub je osnovan 1751. godine, samo za osobe iz vieg stalea, koje su kroz publikacije
redovno izvetavali o pravilima sporta i nadolazeim utrkama konja. Prvi sporstki magazini
takoer su objavljeni u Engleskoj: Sporting Magazine osnovan 1792. godine i Sporting Life
osnovan 1821. godine. Oba magazina su, uglanom, izvjetavala o utrkama konja, jer su ljudi,
zbog popularnosti klaenja, trebali informacije i savjete za svoje oplkade.
U odnosu na druge, printani mediji su bili u prednosti, jer postoji mnogo prostora za dodatne
informacije, interpretaciju i komentar, to je sluaj i danas. Osim toga, ovakvo izvjetavanje
kota mnogo manje nego ako se moraju traiti licence za prense na televiziji ili radiju.
Do poetka 20-og stoljea, jedini nain za praenje sporta bilo je da uestvujete ili da
prisustvujete dogaaju, ali potom se pojavio radio. Prednost radija u odnosu na printane jeste
mogunost prenosa uivo, to je dalo osjeaj prisustva na dogaaju. 4-og aprila 1921. godine,
radio KDKA (Pittsbugh, Pensilvania- prvi brodkast 2.11.1920.) je prvi put prenosio sportski
dogaaj, boks me sa Pittsburgh Motor Square Garden-a. Postojei mediji bili su neprijateljski
nastrojeni prema radiju. Neki su ili tako daleko da su putem vlasti i policije ograniavali
izvjetaje na radiju, to je utjecalo i na sportsko izvjetavanje. Iako se mora takmiiti sa
televizijom, radio je ostao veoma bitan medij za sport sve do danas. Sva sportska takmienja nisu
mogla biti prenoena na televiziji, ali su mogla biti prenoena na radiju. Radio kutije su veoma
malene i prenosive i moe se sluati tamo gdje nema televizije, a takoer se moe koristiti i kao
dodataka televizijskom izvjetavanju.
Prvi televizijski prenosi sportskih dogaaja imali su tehnikih potekoa. Kamere se nisu mogle
pomijerati, zumiranje nije bilo mogue, te se boks smatrao savrenim za prenose, zbog malih
dimenzija ringa. 1950-ih, 1960-ih i 1970-ih pojavile su se manje, prenosive kamere, sa vie
funkcija, satelitski prenosi i televizija u boji, to je prenose sporskih dogaaja uinilo jo boljim,
a samim tim i unosnijim. Kablovska televizija omoguila je da se 1979-e godine pokrene prva
TV mrea specijalizirana za sport, ESPN (Entertainment and Sports Programming Network) u
Americi. Monopol javnih servisa u Europi prekinut je 1970-ih i 1980-ih pojavom Eurosporta i
DSF-a (njemaki kanal).
Od sredine 1990-ih i internet nudi vizuelne prenose sportskih dogaaja. Osim toga, sportski
akteri imaju mogunost sami sebe da promoviu na internetu. Skoro svi spotski klubovi i
profesionalci imaju vlastite web stranice. Internet je interaktivni mediji, gdje fanovi, takoer,
djeluju kao izdavai, sakupljaju informacije o sportistima ili organizacijama i objavljuju ih na
internetu, putem foruma i blogova. Zahvaljujui porastu upotrebe drutvenih mrea (facebook,
twitter...) sportske organizacije lake dolaze u kontakt sa publikom i na taj nain grade povoljnu
sliku o sebi. Takoer, imaju saznanja o tome kako da zadovolje elje i potrebe aktera i publike,
osiguravaju emotivnu povezanost i grade novu bazu fanova.
Web stranice su lake za upotrebu, uz pomo pretraivaa, fanovi lako dolaze do informacija o
odreenim temama. Jedan od prvih sportskih dogaaja koji je prenoen na internetu bila je
veslaka utrka oko svijeta (Whitbread around the world sailing race) 1997. godine.










SPORT I SPONZORSTVO

Sportsko sponzorstvo postoji ve dugo vremena. U predindustrijskom periodu, plemike
porodice nisu podravale samo umjetnike, nego i sportiste da bi osigurali dobru reputaciju meu
osobama nieg stalea (meu obinim ljudima). Ovakva vrsta patronata je zamijenjena
komercijalnim sponzorstvom u 19-om stoljeu. Razvojem televizije, sponzorstvo je postalo
sveprisutno u sportu. Prijenosi uivo omoguili su velikom broju ljudi da itaju reklame na
stadionima, te su sponzori bili spremni plaati velike sume novca organizatorima dogaaja i
prijenosa.
1970-ih, '80-ih i '90-ih organizatori, mediji i sponzori su konstantno podizali cijenu prijenosa, s
obzirom da da je raslo interesovanje za prijenose uivo i da su svi bili spremni plaati vie od
konkurencije. Ukoliko su timovi ili pojedinci ostvarivali loe rezultate, televizija je rizikovala
mnogo novca. Sa loim rezultatima, opadala bi gledanost, a samim time i cijene marketinga bi
bile nie, sto nije doprinosilo ostvarivanju eljenih novanih dobitaka. Osim novanih gubitaka,
komercijalizacija je bila uzrok i drugih negativnih posljedica za medije, gdje su pojedini
organizatori sportskih dogaaja odreivali medijima kako e raditi svoj posao, to je esto
dovodilo do sukoba i prekida ugovora. Zbog slinih sukoba i konkurencije, mnogi od sponzora
odluili su se da, pored sponzorisanja, osnuju i vlastite timove, organizuju sporstke dogaaje.

Najbolji primjer je Red Bull kompanija. Dietrich Mateschitz osnovao je Red Bull 1984-e godine
nakon to je otkrio kako su popularni energetski napici na Dalekom istoku. Na evropskom tritu
Red Bull energetski napitak je plasiran 1987-e godine u Austriji, a nakon toga Red Bull postaje
globalni trend i plasira nove proizvode na trite (Red Bull Cola 2008-e, Red Bull Energy Shots
2009-e godine). 2011-e godine, Red Bull je zaradio oko 4,2 biliona eura od prodaje svojih
proizvoda, a od 2013-e godine, Red Bull energetski napitak se prodaje u 165 zemalja irom
svijeta, od toga u 27 zemalja lanica Europske unije. Red Bull koristi razne kanale komunikacije
kako bi ostvarili kontakt sa potroaima, a svojim inovativnim idejama, ostavljaju dugotrajan
utisak na potroae. Tajna slogana Red Bull daje ti krila jeste u tome da ohrabri ljude da
pomiu granice mogueg, da zapravo nita nije nemogue i da se snovi mogu ostvariti. 1980-ih
osnivai Red Bull-a su osnovali i Red Bull Wings tim kako bi izali u javnost i razgovarali sa
ljudima o proizvodu, to je povealo interesovanje javnosti za proizvod. Kako su ljudi
konzumirali proizvod i sami su postali njegovi promotori. Svoje utiske su razmijenjivali sa
drugim konzumentima proizvoda ili sa drugim ljudima i na taj nain su irili svijest o proizvodu.
Digitalni mediji i drutvene mree, takoer, su omoguile Red Bull-u da komunicira sa javnou.
Osim to koriste drutvene mree kao to su Facebook, Twitter i druge, Red Bull ima i svoje
aplikacije za smart telefone kako bi promovisali svoje kampanje. Na ovaj nain se umanjuje um
u komunikaciji sa potroaima. Red Bull se lako prilagoava svim uvjetima na tritu i
konstantno kreira nove metode i tehnike za komunikaciju sa potroaima, to je jako vano s
obzirom na konkurenciju koja postoji na tritu. Za razliku od mnogih drugih kompanija, Red
Bull ne koristi sponzorstvo samo na tradicionalan nain. Osim to sponzoriu pojedince
angairane u raznim sportovima (Daniel Pedrosa, Marc Marquez, Mark Webber i dr.), oni
organizuju razne dogaaje irom svijeta (Red Bull X- fighters, Red Bull Air Race, Red Bull
Moto GP Rookie Cup itd.), posjeduju svoje vlastite sportske timove ( FC Red Bull Salzburg,
Infiniti Red Bull Racing, Scuderia Toro Rosso i dr.).

Infiniti Red Bull Racing (IRBR) je Red Bullov tim u formuli 1, osnovan 2004-e godine kada je
kompanija Red Bull otkupila Jaguar Racing tim i preimenovala ga u Red Bull Racing, a nakon
ugovora o sponzorstvu sa kompanijom Infiniti, tim dobija naziv Infiniti Red Bull Racing. Infiniti
je ja japanski proizvoa luksuznih utomobila marke Nissan, a 2008-e godine, na enevskom
salonu automobila, slubeno je predstavljen u Europi. I Infiniti i Red Bull su relativno mlade
organizacije i oboje tee ka izgradnji imida u svijetu, a Formula 1 je kljuni element kreativne
strategije da bi gradili globalnu svijest o brendu. Partnerstvo sa Red Bull-om i Sebastianom
Vettelom (voza IRBR tima, etverostruki svjestki ampon Formule 1) obezbijedili su potrebnu
panju Infiniti-ju na globalnom nivou. Red Bull ima svoje fanove irom svijeta i savreni su za
saradnju, jer obje organizacije tee ka tome da budu inovativni i drugaiji u odnosu na ostale.
Veliki dio marketinke strategije Infiniti organizacije formiran je oko svijeta Formule 1, jer se
utrke ve odravaju na tritu za koje zainteresiran Infiniti, u Sjevernoj Americi, Rusiji, Europi i
Australiji. Infiniti se udruio sa Red Bull-om da bi poveao svijest o svome brand-u i da bi
proirio svoje trite na cijeli svijet i da bi uvrstio svoje mjesto u svijetu proizvoaa luksuznih
automobila. Zahvaljujui tome, modeli Infiniti automobila se danas prodaju u 47 zemalja svijeta,
a i raste potranja za istima.

REZIME

Danas se sport prodaje kao zabava, zbog ega je primamljiv medijima, a historija medija
pokazuje da vie nego voljni iskoristiti sve izvore kako bi ostvarili to veu dobit. Sportskom
izvjetavanju se dodaju marketinke karakteristike, sportski dogaaji se dramatizuju i postaju
senzacionalistiki proizvodi.
Sport ima mogunost da stvara dugotrajnu sliku o sportistima i njihovim zemljama. Njihovi
preformansi su esto ono kroz ta svijet vidi neku naciju, dravu ili drutvo.
Sport se esto smatra poeljnim sredstvom socijalizacije jer se kroz pravila i norme koje postoje
u sportu, pojedinac koji je angaovan u takvom svijetu, lake ukljuuje u stvarni svijet radi
pozitivne afiramacije. Dobri preformansi, veliki i uspjeni sportisti uz pomo medija, stvaraju
identitet a to je ono to svakom drutvu treba.