UDK 811.163.42373.21 (497.

5 Gospi)
Pregledni lanak
Rukopis primljen 29. XII. 2010.
Prihvaen za tisak 9. III. 2011.
VESNA GRAHOVAC-PRAI
SANJA VRCI-MATAIJA
Uiteljski fakultet u Rijeci
Odsjek za uiteljski studij u Gospiu
vesnagp@net.hr; samataija@net.hr
OJKONIMI GOSPIKOGA PODRUJA
U radu se donosi uvid u problematiku imena pedeset gospikih naselja od
kojih jedno ima status grada. Uz povijesnu i geografsku kontekstualizaciju
ojkonimi se analiziraju semantiki i strukturno. Uoena je motivacijska
i strukturna raznolikost ojkonima kroz koju se stjee uvid u sliku ivota
zajednice u prolosti.
1. Uvod
Liko je podruje u cjelini, pa tako i administrativni prostor Grada Gos-
pia, onomastiki i dijalektoloki nedovoljno istraeno. Polazei od spoznaja
toponomastike koja se bavi prouavanjem zemljopisnih imena, svoje smo
istraivanje usmjerile na podruje ojkonimije, nastojei njime obuhvatiti
imena naselja koja pripadaju administrativnom podruju Grada Gospia,
tvorei tip ratrkanih, rahlih naselja (imunovi 2009). Prouavanje osobitosti
imena naseljenih mjesta nije iskljuivo jezikoslovno pitanje, ve je u njegovu
neminovnom proimanju s povijesnim, politikim i kulturolokim kontekstom
mogue dobiti uvid u identitet mjesta i nain ivota stanovnika u duem
povijesnom slijedu.
Gospiko su podruje u prapovijesnom vremenu naseljavali Japodi o emu
svjedoe gradine po brdima i brojni arheoloki nalazi. U rimsko doba ovo
podruje postaje vana prometna poveznica panonske i mediteranske Hrvatske.
Ranosrednjovjekovno razdoblje obiljeilo je ovaj kraj dolaskom Hrvata meu
kojima su se istaknule brojne plemenitake obitelji (Mogorovii, Tolimirovii,
Tugomerii), zaslune za izgradnju mnogih utvrenih gradova burgova.
Prodorom Turaka u 16. stoljeu dolazi do migracijskih promjena koje su se
odrazile i na liku toponimiju
1
. Nekadanje naselje Kasezi, smjeteno na lijevoj
1
Prema imunoviu (2003.) od 1577. godine balkanskim su Vlasima naseljena brojna
FOLIA ONOMASTICA CROATICA 19 (2010)
81
V. Grahovac-Prai i S. Vrci-Mataija: Ojkonimi gospikoga podruja
FOC 19 (2010), 8196
82
obali rijeke Like, pored Novice, zapravo je temelj na kojem je niknuo dananji
Gospi. Naselje se Kasezi prvi put spominje 1263. u ispravi kojom je kralj Bela
IV. ugovorio zamjenu svojih posjeda s likim upanom Petrom Tolimiroviem.
Dananji se Gospi utemeljio na dvjema turskim ku lama, od kojih je jedna
kula age Senkovia ujedno i najstarija kua u Gospiu, dok je druga poznata
kao kula age Alia. Temelji su dananjega grada, dakle, postavljeni poetkom
17. stoljea. Razdoblje vladavine Austro-Ugarske ostavilo je urbanu jezgru
grada. Od kraja 19. stoljea pa do 1940. godine Gospi ivi intenzivnim ivotom
manje metropole. Danas grad ima 5795 stanovnika, a cijelo podruje oko 12 000
stanovnika. Kao upravno, ad mi nistrativno, politiko, kulturno i prosvjetno
sredite likoga prostora, Gospi se danas svestrano razvija pokuavajui
zalijeiti rane nastale tekim stradanjem u Domovinskom ratu.
U jezinom smislu, prije osvajanja Turaka Lika je pripadala akavskom na-
rjeju, koje se zadralo u njezinu manjem dijelu. Prema imunoviu (2003.)
akavskim se danas govori u Gackoj, Otocu, oviima, Sincu, Leu, Brinju,
Letincu, Jezeranima i okolici. tokavskim ikavskim govore Bunjevci i potomci
muslimana u Peruiu, u gospikom podruju, Pazaritu, Smiljanskom i
Lovinakom polju te u jednom zapadnom dijelu Gacke. tokavski jekavski
govori srpsko stanovnitvo iji su govori zauzimali () treinu brinjskog
podruja, polovicu otokoga, te glavninu prostora bivih opina Korenice,
Lapca i Graaca (imunovi 2003: 86). O jezinoj raznovrsnosti Like govori i
podatak da su podruje oko Kosinja, Kutereva, Peruia, Bakovca, Mualuka,
Budaka, Osika, Bilaja, Bruana, Podlapae i dr. neko nastanili liki akavci,
a () poneto i kajkavizirani povratnici od Ogulina i Kupe, koji su nakon
povratka primili uglavnom tokavski ikavski govor i novu akcentuaciju
(imunovi 2003: 86).
Na tokavskom prostoru Like danas prevladavaju govornici ikavskog
idioma tokavskog narjeja. Podruje Gospia pripada zapadnom dijalektu
novotokavskoga ikavskog dijalekta. U Lici su ikavci novotokavci koncentri-
rani oko Gospia (Bilaj, Bruane, Trnovac, Smiljan itd.), u blizini Senja
(Krasno, Krivi Put, oko Lovinca i Svetog Roka, u zoni prema Kordunu
(Poljanak, Smoljanac) itd. (Lisac 2003: 50) Iako je jedna od osnovnih znaajki
novotokavskoga ikavskoga govora ikavski refleks jata, u naseljima oko Gos-
pia nailazimo na vee nedosljednosti, vie ekavskih nego (i)jekavskih refleksa,
ovisno o kojem je naselju rije, a ne smiju se iskljuiti ni dodiri s akavskim
naselja koja pripadaju dananjemu gospikom onomastikom arealu: Medak, Ribnik, Barlete,
Vrebac, Mogori, Poitelj, Smiljan i iroka Kula. Time je u Liku prodrla i turska toponimija.
Staro trgovite Tri pod Turnjem postaje Pazarite, iroki Toranj iroka Kula, stari
Supetar Mualuk mua, opinska zemlja () te mnogi oronimi na Velebitu () Rizvanua,
Veliki i Mali Alan istina u umi, ogoljelost brda () (imunovi, 2003: 8384).
V. Grahovac-Prai i S. Vrci-Mataija: Ojkonimi gospikoga podruja
FOC 19 (2010), 8196
83
narjejem. Uz prisutnu novotokavsku akcentuaciju, izraeno je izbjegavanje
slijeda vokala zbog ega biljeimo primjere tipa: doa < doao. Fonemi /f/ i
/h/ zamjenjuju se fonemom /v/: kruv, Vrane. Veinu govora gospikih naselja
karakterizira ispadanje suglasnika (g/di/gdje, p/tica/ptica), potom ubacivanje
glasa j ili v tipa vidio/vidijo, nerijetko prelaenje glasa d u (ep).
Prije Domovinskog rata na podruju Gospia srpsko stanovnitvo govorilo
je istonohercegovako-krajikim dijalektom (novotokavski (i)jekavski dija-
lekt), a danas su njegovi govornici malobrojni. Jezinoj dinamici svakako idu
u prilog i migracijske promjene prouzroene Domovinskim ratom, a koje su
vjerojatno utjecale na promjenu dijalektoloke karte Like. O tome svjedoi
pojavnost govornika istonobosanskoga dijalekta, nenovotokavskoga ijekav-
sko -akavskog.
2. Znaenjska klasifikacija
U ovom dijelu rada pokuava se prepoznati osnova imenovateljske moti-
vacije uzimajui u obzir nejezine injenice, odnosno nejezinu stvarnost.
Gospiko podruje nema onomastikih ni povijesnih studija, znanstvenih
monografija naselja koje bi bile polazite ili poredbeni izvor. Polazite u
klasifikaciji je ovjek, njegovo ivljenje i djelovanje te morfologija prostora.
S obzirom na semantiku klasifikaciju, ojkonimi se mogu razvrstati u dvije
skupine: ojkonime nastale pod utjecajem ovjekova rada i ojkonime uvjetovane
fiziogeografskim svojstvima tla.
2.1. Ojkonimi nastali pod utjecajem ovjekova rada
a) Kulturno-povijesni ojkonimi: Novselo Bljsko, Bim, Blaj, Lki
Nvi, roka Kla, Pitelj
b) Ojkonimi kao odraz gospodarske djelatnosti stanovnitva: Muluk,
Dnje Pazrite, Bdak, Brane, Mdak, Lki tluk
c) Ojkonimi kao odraz drutvenoga i duhovnog ivota: Ppovaa Paz-
rika, Gspi
d) Ojkonimi antroponimnoga postanja: Aleksnica, Mgori, te, Rizv-
nua, Vrnovine
Jedan dio ojkonima motiviran utjecajem ovjekova rada odnosi se na spe-
cifine kulturno-povijesno prilike, bolje rei neprilike, vezanost imenovanja uz
utvrde, vojna uporita, to svjedoi o stratekoj vanosti prostora. O dugotrajnoj
turskoj prisutnosti na likom prostoru svjedoi postojanost ojkonima
Pazrite
2
. Iz tih je razloga i malobrojna motivacija duhovnim ivotom (Gspi,
2
Tur. pazar-per. bzr = kupovina i prodaja poljoprivrednih proizvoda, trgovanje (www.
V. Grahovac-Prai i S. Vrci-Mataija: Ojkonimi gospikoga podruja
FOC 19 (2010), 8196
84
Ppovaa Pazrika)
3
. Zanimljiva je antroponimna motivacija u kojoj se zrcali
raznolikost imena s obzirom na povijesnu sliku i sadanjost
4
. Svi su motivirani
rodnim imenom. Ime te (Hote) ne pojavljuje se u naem vremenu, ali
svjedoi o postojanosti hrvatskog ivlja na liko-gospikom prostoru kao to,
nasuprot tomu, ime Rizvan svjedoi o osmanlijskim osvajanjima. Ime Frane
uje se u obliku Vrane, to je obiljeje likih ikavskih govora koji uglavnom
nemaju glas f. Treba spomenuti da svi imaju determinant mukog roda, to je
i oekivano s obzirom na vremensko-povijesnu kategoriju.
2.2. Ojkonimi uvjetovani fiziogeografskim svojstvima tla
a) Ojkonimi s o obzirom na razmjetaj, oblik, osobitost i izgled tla: Dbel
Bdo I, Dbel Bdo II, strvica, Pdastrana, Pdotra, Lki sik, Ml
Plna, Vlik Plna, Smljnsk Plje, Klinovaa, Klnac, rnice,
Vagnac
b) Ojkonimi prema nazivima biljaka: Drnovac Rduki, Novselo Trno-
vako, Brzik, Krica, Krkovac, Trnovac, Vlik tnk, Knia
Gspik
c) Ojkonimi motivirani vodom: Zve, Rstoka.
Nerazvrstani ojkonimi (zasad nejasne motivacije): Kklji, Vrbac, Brlete
Razvidno je da vei broj ojkonima upuuje na motiviranost brdsko-pla-
ninskim prostorom i smjetaj u prostore oko uzvisina ne bi li ostale slobodne
obradive povrine. Postupak je metaforizacije rijedak (Klnac, Vagnac). U
prilog tomu je motiviranost biljkama u kojoj prevladava nehranidbeno bilje.
Ojkonim Drnovac Rduki razvrstan je prema biljci dren iako je u dvoslonoj
strukturi prisutna antoponimijska motiviranost osobnog imena s osnovom
rad, esta kod mukih osobnih imena. Motiviranost biljem ne mora znaiti
preteitost bilja na prostoru. Velik broj likih srednjovjekovnih naselja
motiviran je vodom ukazujui na razmjetaj naselja oko velikih likih rijeka
(Like, Novice). Uz vodu vezujemo i ime Rbnik, bica. Zanimljivo da
ojkonimi motivirani nazivima ivotinja ne pokazuju na gospikom podruju
motiviranost ivotinjama podneblja (vuk, medvjed).
hjp, od 20. II. 2011.).
3
Duhovnost moemo prepoznati u imenu Mogori od Mogor, isto to i Mhor svetakoga
podrijetla (lat. Hermogoras-gr. Hermes).
4
Ime Aleksandar danas je nacionalno obiljeeno i u nas se rijetko javlja. Ime Pavle
esto je u likoj antroponimiji; imamo brojne nadimke kao oblik osobne prepoznatljivosti te
hipokoristike: Pajina, Pajkan, Pajan, Pave, Pavica...
V. Grahovac-Prai i S. Vrci-Mataija: Ojkonimi gospikoga podruja
FOC 19 (2010), 8196
85
3. Strukturna klasifikacija ojkonima
Najvei dio naselja gospikoga podruja hrvatskog je podrijetla i svojim
se postankom vezuje uz utemeljenje srednjovjekovnih likih naselja. Jedan je
dio tih naselja za vladavine Turaka ovim krajevima doivio promjenu imena,
dok su neka naselja prvi put osnovana upravo za vrijeme osmanlijske vlasti. U
preostalom dijelu gospikih ojkonima prepoznajemo romanske izvore, ime
bi se takva naselja i njihova imena mogla smatrati najstarijim naseljima koja
pripadaju dananjemu gospikom onomastikom arealu.
Na korpusu od 50 analiziranih naselja, u okvirima strukturne klasifikacije,
moe se uoiti vea zastupljenost jednolanih od dvolanih ojkonima meu
kojima je veina dvolanih imena pojava novijega datuma, vezana uz
administrativni ustroj. Meu jednolanim ojkonimima prepoznajemo ne-
afiksalne i afiksalne, u ijoj tvorbi sudjeluju razliiti sufiksi i prefiksi. Primjere
tvorbenih sraslica mogue je prepoznati i kod jednolanih i kod dvolanih
ojkonima.
JEDNOLANI: Aleksnica, Brlete, Blaj, Brzik, Brane, Bdk, Bim, Dvo -
selo, Gspi, Klinovaa, Klnac, Krica, Krkovac, Kklji, Mdak, Mgo-
ri, Muluk, rnice, strvica, te, Pitelj, Pdastrana, Pdotra, Rstoka,
Rizvnua, Smljn, Trnovac, Vagnac, Vrnovine, Vrbac, Zve, bica
Meu navedenim imenima manji je dio neafiksalnih, semantiki razno-
likih ojkonima (te, Klnac), u neto veem broju zastupljeni su pre fiksalni
ojkonimi, sufiksalni prevladavaju, a javlja se i jedna ojkonimska sraslica
(Dvoselo). U prefiksalnoj tvorbi ojkonima javljaju se prefiksi: po(d)- (Pitelj),
pod(a)- (Pdastrana, Pdotra),
5
za- (Zve). Naj vei je broj jednolanih
ojkonima nastao postupkom sufiksalne tvorbe u kojoj prevladavaju singularni
nad pluralnim oblicima, veina ih je tvorena imenikim, dok je manji dio nastao
pridjevskim sufiksima. U singularne oblike spadaju motivacijski raznoliki
ojkonimi sa sufiksima: -i (Gspi
6
, Kklji, Mgori), -ak (Bdk, Mdak),
-ik (Brzik), -ac (Trnovac pridjevski sufiks/motivacija posvojnim pridjevom
trnov, Vagnac, Vrbac), -ica (Krica), -ica (Aleksnica, strvica, bica),
-luk (Muluk), -ua (Rizvnua), -aa (Klinovaa pridjevski sufiks), -im
(Bim), -an (Smljn). U pluralne oblike spadaju ojkonimi sa sufiksima: -ane
(Brane), -ice (rnice), -ine (Vrnovine).
5
Rije je o univerbizaciji () prijedlonih konstrukcija: (naselje) pod stranom > Podstrana
() (imunovi, 2009: 221).
6
imunovi (2009.) smatra da je Gospi prvotno imao mnoinski lik Gospii. Do
singularizacije oblika dolazi, prema autoru, otprilike u XVI. stoljeu.
V. Grahovac-Prai i S. Vrci-Mataija: Ojkonimi gospikoga podruja
FOC 19 (2010), 8196
86
DVOLANI: Dbel Bdo I, Dbel Bdo II, Dnje Pazrite, Knia Gspik,
Lki tluk, Lki Nvi, Lki sik, Lki Rbnik, Ml Plna, Novselo
Bljsko, Novselo Trnovako, Drnovac Rduki, Pvlovac Vrbaki,
Ppovaa Pazrika, Smljnsk Plje, roka Kla, Vlik Plna, Vlik
tnk
Dvolane gospike ojkonime moemo podijeliti u nekoliko skupina:
a) Ojkonimi od pridjeva i ojkonima: Lki tluk, Lki sik, Lki
Rbnik, Smljnsk Plje, Dbel Bdo I, Dbel Bdo II, Dnje
Pazrite, Mla Plna, Vlik Plna, roka Kla, Vlik tnk
b) Ojkonimi od ojkonima i pridjeva: Novselo Bljsko, Novselo
Trnovako, Knia Gspik, Pvlovac Vrbaki, Drnovac Rduki,
Ppovaa Pazrika
c) Ojkonim od pridjeva i pridjevskog ojkonima: Lki Nvi.
Pridjev liki u naseljima dvolane tvorbene strukture tipa: pridjev + ojko-
nim i pridjev + pridjevski ojkonim (Lki tluk, Lki sik, Lki Rbnik,
Lki Nvi) ima ulogu zemljopisne lokacije mjesta po kojoj se navedeni
ojkonimi razlikuju s obzirom na druge sinonimske toponime koji se u
jednolanom obliku javljaju u ostalim krajevima Hrvatske
7
. Obrnutom dvo-
lanom tvorbenom tipu: ojkonim + pridjev pripadaju ojkonimi kojima se
nastoji uspostaviti diferencijacija s obzirom na susjedna ili naselja smjetena u
njihovoj blizini: Novselo Bljsko, Novselo Trnovako
8
, Ppovaa Pazrika,
Knia Gspik
9
. Antroponimnog su postanja dvolani ojkonimi tvorbenoga
tipa: ojkonim + pridjev: Pvlovac Vrbaki, Drnovac Rduki.
Ojkonimi postali od imenice i pridjeva koji oznauje izgled (Dbel Bdo
I, Dbel Bdo II), veliinu i poloaj naselja, nalaze se uglavnom u binarnoj
opoziciji: Dnje Pazrite Grnje Pazrite, Mla Plna Vlik Plna, Vlik
tnk
10
. U ojkonimu roka Kla pridjev se iroka vezuje uz irinu polja na
kojem je Kula smjetena (Patsch 1990.).
7
Ipak, treba naglasiti da se najvei dio navedenih ojkonima u razgovornom jeziku
upotrebljava u svojem eliptinom obliku: Novi, Ribnik, Osik, Kania.
8
Vidimo, dakle, da se javljaju ojkonimi u binarnoj opoziciji: Novoselo Trnovako i
Novoselo Bilajsko, pri emu prvi dio dvolanog naziva ima oblik tvorbene sraslice.
9
Do 1900. godine naselje se nazivalo samo Kania. U Hrvatskoj postoji nekoliko naselja
koja su imenovana tim imenom, primjerice naselje u blizini Slavonskog Broda, potom mjesto
kod Ivanca. Meutim, pretpostavka je da se Kania Gospika nazvala tako zbog blizine Kanie
Peruike.
10
Veliki itnik nalazi se u binarnoj opoziciji s Malim itnikom, ali to naselje administrativno
ne pripada gospikim naseljima, kao ni Gornje Pazarite, pa ih stoga ne navodimo u korpusu.
V. Grahovac-Prai i S. Vrci-Mataija: Ojkonimi gospikoga podruja
FOC 19 (2010), 8196
87
4. Popis gospikih naselja
11
Aleksnica ime je naselja mogue izvesti iz imena Aleksandar, potvrenog
u hrvatskoj prolosti, zabiljeenog ve u 13. stoljeu, kao to je i evidentirano
i postojanje toponima Aleksandrovac, Aleksinac, nastalih postupkom
toponimizacije (Skok 1971).
Brlete liki ojkonim u kojemu su sauvani tragovi doturskih Vlaha, akavaca
ikavsko-ekavskog izgovora, koji su se bavili stoarskom djelatnou, a od
balkanskih Vlaha razlikovali su se svojim () govorom, vjerom, kulturnim
naslijeem i etnikim okrujem (imunovi 2003: 81)
12
.
Blaj ime je motivirano imenom gradine, utvrde koja je izgra ena na bilajskoj
uzvisini u svrhu obrane od Turaka.
Brzik kao toponim vrlo rasprostranjen na gospikom podruju, posebice
u izvedenicama kao to su: Brezika, Brezovaa. Ime se mjesta, dakle, izvodi
od naziva listopadnog stabla bijele kore zbog ega pripada skupini fitonima
oznaujui mjesto s brezama.
Brane podrijetlo je imena mogue iitati u duhu agrarne osobitosti i-
vota onodobnih stanovnika, vezujui ga uz specifinu ljudsku djelatnost
13
.
Naime, vidljiva je motivacijska povezanost izmeu imena mjesta i rijeke
Bruanke/Bruanice koja kroza nj protjee.
14

Bdk naselje u kojemu su Turci sagradili kulu iji ostatci postoje i danas
poznati pod imenom Bei gradina (uljat 2010)
15
. Podrijetlo imena naselja
Budak dovodi se u vezu s budakom koji je sinonim trnokopa, krampa, u
znaenju jednokrakog ili dvokrakog alata za kopanje pa ga je u tom smislu
mogue povezati s gospodarskom djelatnou njegovih stanovnika.
11
Ojkonimi su navedeni abecednim redom te se uz svaki nalaze najrelevantniji dostupni
podatci iz povijesnih izvora (Pavii, Horvat). Navedene su pronaene potvrde u Skokovu
Etimologijskom rjeniku. Ponegdje su ukljuene puke etimologije i iskazi s terena.
12
Nakon prodora Turaka u Liku dolazi do naseljavanja likih prostora balkanskim
Vlasima kojima su naseljeni: () Medak, Radu, Ribnik, Barlete, Vrebac, Mogori, Poitelj,
Smiljane, iroka Kula, itar i Perui () (imunovi 2003: 83).
13
Prema imunovievu odreenju osobitosti dijela like toponimije (2003.) u doturskoj
Lici prevladavaju imena naselja koja su motivirana etnicima, stanovnicima naselja, i to vie nego
u bilo kojoj drugoj hrvatskoj krajini, to je sluaj s Bruanima. Ta stara toponomastika tvorba
u prvi plan stavlja ljude, kako imunovi navodi, a ne mjesto gdje oni obitavaju, predstavljajui
sjedilaku, agrarnu populaciju.
14
Pojam se brus esto javlja kao toponim u imenima mjesta, primjerice Brus kod Zadra,
kol. Brusje na Hvaru, Bruani (Lika) (Skok I, 1971: 220221).
15
Blizu Mualuka vide se ruevine tvre Budak, koja se danas zove Bei gradina. Tu
je nekada stanovala hrvatska plemika obitelj Budaki, koja se pred Turcima zaklonila na sjever
prema rijeci Kupi, gdje je osnovala grad Budaki (Horvat 1993: 161162).
V. Grahovac-Prai i S. Vrci-Mataija: Ojkonimi gospikoga podruja
FOC 19 (2010), 8196
88
Bim postanak naselja vezuje se uz povijest Buke upe, to ju je osnovalo
hrvatsko pleme Buana, nasljednika Hrvata koji su iz pradomovine
stigli u ove krajeve
16
: Buga i Tuga, prema legendi (zabiljeenoj u djelu
Konstantina Porfirogeneta), sestre koje su zajedno s petero brae dovele
Hrvate iz karpatskih krajeva u dananju Hrvatsku. Prema nekim autorima,
ime Buga dovodi se u vezu s hrv. plemenom Buani, koje se u srednjem
vijeku spominje u Lici (Opa enciklopedija, 2005: 235).
Dbel Bdo I i Dbel Bdo II do 1997. godine Debelo Brdo II bilo je zaselak
Debelog Brda I. U toponomastikim sintagmama esto se javlja u prvom
dijelu imena pridjev debeli u svojstvu iskazivanja zemljopisnih osobitosti
pojedinog lokaliteta
17
. Rije je, dakle, o dvolanim ojkonimskim sintagmama
vrlo uestaloga tvorbenog modela pridjev + imenica/ojkonim.
Dvoselo ojkonimska sraslica. Naselje je dobilo ime po starohrvatskom pri-
djevu div divlji; usp. apelativ divjak vepar, divlja svinja.
Dnje Pazrite kao srednjovjekovno naselje nazivano je Donje aino
18
.
Staro, hrvatsko ime Pazarita je Tri, ali su ga Turci preimenovali u Paza-
rite ne mijenjajui njegovo znaenje koje se vezuje uz gospodarsku djelatnost
stanovnitva toga kraja (pazar trite, sajam).
Drnovac Rduki srednjovjekovno naselje, bilo je u posjedu plemena Mogo-
rovia u radukom podruju gdje su Mogorovii sazidali istaknutu utvrdu.
Prvi dio u imenu naselja oito je fitonimskoga podrijetla vezujui svoje zna-
enje uz biljku dren, stablo uta cvijeta i kiselo-trpkoga jestivog ploda, dok je
drugi dio imena antroponimnog postanja (Raduk-j > Radu-ski).
Gspi podruje dananjega Gospia u prolosti se, po nekim istraivaima,
zvalo Kasezi prema jednom od plemena koja su dola s Hrvatima i naselila
16
Podrijetlo imena Buke upe potjee od plemena Buana koje se ovamo naselilo
zajedno s ostalim Hrvatima. B. Gui iznio je tezu da su Buani bili slavensko pleme koje se
ovamo naselilo zajedno s Avarima. Prema spomenutom autoru, nakon to su Hrvati svladali
Avare, Buani su kao avarski saveznici bili prinueni napustiti najplodnije dijelove Likoga
polja i povui se u gorovite krajeve. Prema shvaanju S. Paviia, Buani su bili jedno od
starohrvatskih plemena koji su svoje plemensko ime naslijedili od Buge, koja ih je zajedno sa
svojom braom i sestrom Tugom dovela do obala Jadrana. Buka upa spominje se prvi put u
povelji hrvatskoga kralja Petra Kreimira iz 1071. godine u kojoj se obznanjuje da upe Lika,
Buani i Boa spadaju u nadlenost senjskog biskupa. Oito je crkvena vlast na tome podruju
u to doba bila jo nedovoljno ustaljena. (Markovi 1995: 100)
17
Poznati su lokaliteti u razliitim krajevima Hrvatske s navedenim pridjevom debeli:
Debeli brig, Debelo brdo (lat. mons grassus: debelo brdo).
18
() da je dananje donje Pazarite upravo tamo, gdje je u srednjem vijeku bilo selo
Donje aino. ematizam senjske biskupije od godine 1896. kazuje, da upljani jo i sada svoju
crkvu s. Jakova zovu klotar; ine pak to zato, to je tu zaista nekada bio samostan redovnika
Pavlina, koji se (valjda od straha pred Turcima) preselie u Crikvenicu, te je narod od preostalih
ruevina podigao sadanju upnu crkvu (Horvat 1993: 97).
V. Grahovac-Prai i S. Vrci-Mataija: Ojkonimi gospikoga podruja
FOC 19 (2010), 8196
89
se u ovom dijelu Like. Semantiku stranu imena Gospi, koji posjeduje
ojkonimsku strukturu sa sufiksom -i(i), imunovi (2003) vee uz tovanje
Majke Boje u iju je ast podignuta i mjesna crkva
19
.
Klinovaa ime se naselja dovodi u vezu s imenicom kal, kalina glib, blato,
vlano mjesto (Brozovi Ronevi 1999).
Knia Gspik postanak se naselja vezuje uz romansko doba, a ime joj se
izvodi iz osobitosti tla na kojemu se naselje nalazi, a koje karakterizira prevlast
podzemnih voda. Tu se nalazi selo Kania, a i to ime u naoj toponomastici
znai podvodno tlo (Pavii 1990: 29).

imunovi (2003) Kaniu ubraja u
fitonimske romanske toponime smatrajui da ona oznauje trstik (cann(a)
+ -icella trstik).
Klnac metaforino ime naselja dovodi se u vezu s fiziogeografskim svoj-
stvima podruja na kojem se prostire. Naime, geografski smjetaj Klanca
uz kanjon rijeke Like, oituje se kao uzak, dubok i duguljast usjek strmih
strana meu brdima.
Krica jednolana ojkonimska struktura tvorena sufiksom -ica. Ime se
izvodi od fitonima kruka.
Krkovac i taj je ojkonim motiviran fitonimom kruka.
Kklji mogue je da je ime naselja motivirano patronimom u ijoj je osnovi
apelativ kuka, za to potvrdu nalazimo u Skoka () toponim (Kukljica) (v.
i pod kukulj), (...) Na -i kkli, kuica na vrhu pletie igle (Skok II, 1972:
226).
Lki tluk ime se naselja izvodi iz istoimenog turcizma koji oznaava
posjed, selite, zaselak na spahijskom imanju. Skok vezuje rije uz znaenje
zemlja koju moe izorati par volova.
Lki Nvi nekad je imao status grada o emu svjedoi i nekadanje ime
Novigrad ili lat. Novum castrum. Zanimljivost dvolanog imena Likoga
Novog krije se u ojkonimskoj strukturi koju ine dva pridjeva. Pridjev novi
vrlo je est toponomastiki pridjev u vezama s apelativom selo, grad, brod
(obino u odreenom obliku kao Novigrad) i iz navedene sintagme esto se
izdvaja kao samostalan dio imena te se stanovnici Likoga Novog, sukladno
tomu, nazivaju Novljanima.
19
Poput mnogih dananjih ojkonima na -i i Gospi je u poetku imao mnoinski lik
Gospii. To ime nastalo je po titularu Gospe od Blagovijesti, kojoj je posveena katedrala i upa,
osnovana u XVIII. stoljeu. Lokalitet Gospi spominju turski defteri mnogo ranije (1604.). U
turskim je vrelima zapisana Gospojina, a godine 1574. mezra Gospi i u oba sluaja ime se odnosi
na parcele na kojima se nalaze crkvine, a dotine zemljine estice pripadale su crkvenom
imanju. Tako je Gospina crkva u XVI. stoljeu dala gradu patrocinijsko ime Gospii/Gospi
(imunovi 2009: 244).
V. Grahovac-Prai i S. Vrci-Mataija: Ojkonimi gospikoga podruja
FOC 19 (2010), 8196
90
Lki sik do 1890. Liki Osik se imenovao samo kao Osik. Danas je
uobiajeno govoriti o postojanju starog i novog Likog Osika. Ikavski se
oblik imena naselja dovodi u vezu s imenicom kojoj je osnova sk u znaenju
(...) prostor u sasjeenoj umi, pasjeka, obor () (imunovi 2009: 238).
Lki Rbnik srednjovjekovno liko naselje koje se do 1900. godine nazivalo
jednolanim nazivom Ribnik. Motivaciju imena naselja mogue je izvesti iz
imenice riba o emu govori i Skok povezujui je sa () sveslav. i praslav. ryba
piscis. Pridjevi na n> -an riban, f. ribna, poimenien na -ik sveslav. i praslav.
ribnik > Ribnik, rairen toponim po svim slavinama () (Skok III, 1973: 136).
U skladu s time i imunovi (2003.) postanak imena Ribnik vezuje uz vodu,
smatrajui ga starim likim hidronimom koji, meu ostalima, svjedoi o
gospodarsko-agrarnoj usmjerenosti toga prostora.
Mla Plna ime se naselja dovodi u vezu s geografskim osobitostima podruja
na kojem je smjeteno. Naime, pojam plana oznaava ravninu, ravnicu,
razinu, povrinu. imunovi (2003.) taj ojkonim smatra jednim od rijetkih
u likoj ojkonimiji u kojem se, kao i u Barletama, uvaju ostatci doturskih
Vlaha. Prema autoru, plana oznaava pasite po Velebitu upuujui time
na stoarsku djelatnost njezinih nekadanjih stanovnika.
Mdak ime mu se izvodi iz imenice med koju biljei i Skok vezujui je uz
praslavenski deminutiv () na () -k > -ak m medak biljka (Skok II,1972:
396). U Hrvatskom enciklopedijskom rjeniku (2004.) Medak se navodi pod
posebnom natuknicom upuujui na postanak imena u ijoj je osnovi
imenica med ili antroponim Med(o).
Mgori utvrdu u mjestu izgradili su Mogorovii, a ime je ostalo i dananjem
istoimenom selu. Naveden je u popisu katela u koje su Turci 1577. postavili
posadu. U Skoka nalazimo podatak da je muko ime Mogor potvreno u
starohrvatskim prezimenima te da u Lici postoji selo Mogori (Skok 1972).
Muluk Turci su staro ime naselja Supetar promijenili u Mualuk.
Mjesto je bilo posjed peruikoga dizdara kojem je obitelj stanovala u starom
utvrenju. Turcizam mua oznaava zemlju za pau, panjak, ispau (koja se
poslije moe podijeliti), iz ega je izveden toponim na -luk (Skok 1972).
Novselo Bljsko naselje je utemeljeno 1781. godine, kada se u njemu na-
stanilo nekoliko hrvatskih obitelji. General Leopold barun Scherzer sagradio
je 1755. u Novoselu veliki vojniki logor. U dvolanoj strukturi imena uoava
se toponomastika sraslica i pridjevski oblik imena kojim se oznaava novo
naselje u blizini postojeeg.
Novselo Trnovako naselje se do 1900. zvalo Novo Selo. Rije je o ve
spomenutoj toponomastikoj sraslici, dok je drugi dio imena Trnovako
mogue dovesti u motivacijsku vezu s imenicom trn otar izrataj na
biljkama ili nisko bodljikavo iblje.
V. Grahovac-Prai i S. Vrci-Mataija: Ojkonimi gospikoga podruja
FOC 19 (2010), 8196
91
rnice ime ovog, danas raseljenog mjesta, postalo je od baltoslavenskog,
sveslavenskog i praslavenskoga glagola orati postupkom poimenienja
(poimenien part. perf. pas. = or(an)ica; poimenien na -ica ornica) (Skok
1972).
strvica ime naselja mogue je dovesti u vezu s pridjevom otar koji je
postupkom poimenienja sufiksom -ica postao toponim Ostrvica. Ostrvica
je srednjovjekovni ojkonim vezan uz zemljopisno-kulturnu nomenklaturu:
mjesto na kojem se nalazi jest uzvisina na kojoj je smjetena utvrda
(imunovi 2003).
te u srednjovjekovlju nije bilo rijetko muko ime Hote, zbog ega ne
zauuje antroponimno podrijetlo imena ovoga naselja. Hote (Ote) su
danas brdo i selo jugozapadno od staroga Potorjana, a juno od Klanca
/.../ Podruje Otea protezalo se sve do potoka koji je po njemu dobio ime
Hoteica, a obadva potjeu od mukoga imena Hote koje je nosio osniva
naselja (Pavii 1990: 54).
Pvlovac Vrbaki dvolanu ojkonimsku strukturu naselje nosi od 1900.
godine, a do tada se nazivalo samo Pavlovac. U Hrvatskoj postoji niz mjesta
motiviranih imenom Paval, Pavel, Pavle (kako navodi Hrvatski enciklopedijski
rjenik, 2002, 2004.), nastalih od mukog imena Paul te izvedenog pridjeva
na -ov / Pavlov, u to spada i poimenieni toponim na -ac u Pavlovac (Skok
1972), koji se ovdje javlja u dvolanoj vezi.
Pitelj Prema Skoku ime Poitelj
20
dolazi od rijei il = io, ila (snaan,
silan, svje), odnosno od osnove ouvane u radnoj imenici kao toponim
na -telj: Poitelj (mjesto toga imena postoji i u Hercegovini) (Skok 1973).
Drugo tumaenje nalazimo kod D. Aleria koji kae da je u XIII. i XIV. st.
u hrvatskom jeziku ivio i hungarizam *itelj < ma. *csitatel < tal. citatella
cittadella i da je ojkonim Poitelj nastao pojednolanjivanjem toponimne
sintagme *Pod itelj odnosno *Pod iteljem (Aleri 2001).
Pdastrana ime je proizilo iz geografskoga poloaja naselja postupkom
prefiksalne tvorbe, i to vrlo plodnim prefiksom pod.
21
Pdotra prije 1997. nazivalo se pridjevnim metaforinim imenom Otra, koje
nosi istoimeno brdo, dok je do dananjeg imena naselja dolo postupkom
prefiksalne tvorbe prijedlogom pod i imena brda Otra, govorei nam o
smjetaju naselja u podnoju brda.
20
Zemlja Poitelj spominje se prvi put 1263. u vlasnitvu likoga kneza Petra, iz plemena
Mogorovia. Poslije je Poitelj pripao krbavskim knezovima Kurjakoviima. Turci su Poitelj
zauzeli 1527. godine i vladali su njime do 1689.
21
U prolosti je razliito imenovano: Pod Stranom (do 1900.); Podstrana (1900.1948.); od
1953. godine Podastrana.
V. Grahovac-Prai i S. Vrci-Mataija: Ojkonimi gospikoga podruja
FOC 19 (2010), 8196
92
Ppovaa Pazrika ime
22
je nastalo poimenienjem pridjeva popov na -a-
popovaa to moe oznaavati dugu djeju koulju, odnosno haljinicu
23
, ali
i pripadnost popu (misli se na zemlju, posjed).
Rstoka Rastok nalazimo jo kod cara Konstantina (Skok 1973). Nastanak
se tog srednjovjekovnoga likog naselja vezuje uz vodu, vodeni tok, tj.
osobitosti toka koji se rastae
24
.
Rizvnua ime naselja je antroponimnoga postanka te je () ime dobilo po
Rizvan begu Senkoviu koji je u doba Turaka vladao tim dijelom Like i koji
je u tim predjelima imao park // (uljat 2004: 223).
Smljn ime Smiljan vjerojatno dolazi od rijei smilj, gen. smilja, po kojoj
je imenovana i utvrda Smiljan
25
. Petar imunovi smatra da je imenica
Smiljane (ponekad je u uporabi i to ime) izvedenica od patronima, tj. oeva
imena () Moda bi ime Smiljan trebalo povezati s toponimom Miljaa (617
m/nv) jer se u oba imena nalazi imenica milja. /.../ Imena Smiljan i Miljaa
sadre, dakle, imenicu milja pa postoji mogunost da su njihova imena
izvedenice koje upozoravaju na specifian poloaj u odnosu na spomenuti
trgovaki put Bag Tri (Tomljenovi 2003: 28).
Smljnsk Plje rije polje praslavenskoga je podrijetla i esto se javlja u dvo-
lanim toponimima oznaavajui obradivu zemlju, a ovdje i poloaj polja, u
blizini sela Smiljan.
roka Kla dvolano ime nosi od 1890. godine. Pavii (1991.) biljei i ime
iroki Toranj, mjesto i grad u Lici. Rije kula jedan je od najranije potvrenih
turcizama i kao toponim javlja se od 14. stoljea. Pridjev se iroka vezuje uz
irinu polja na kojem je Kula smjetena (Patsch 1990). Naselje je bilo sredite
krajike satnije like pukovnije. U mjestu postoji tvrava Kula koju su Turci
22
Dvolanu ojkonimsku strukturu ima od 1991. godine, dok se mjesto ranije zvalo
Popovaa.
23
Pridjev popov est je u toponomastici, a poimenien na -aa popovaa ima znaenje i
duga djeja koulja (Skok 1973).
24
Rastoka je, vjerojatno, nazvana po obilju izvora koji izviru ispod obronaka Velebita, a
voda im se rastae i utjee u rjeicu Oteicu. Neki smatraju da je dobila ime zbog svog oblika,
jer je ine dva odvojena zaseoka, Oblajac koji je brdace oblog oblika i Rastoka, tako da cijelo selo
podsjea na rastoena kola. Naime, kada se seljakim kolima trebaju prevesti trupci ili slian
dugaki teret, treba ih rastoiti, tj. rastaviti, napraviti rastoku i na poseban nain sastaviti.
(Tomljenovi 2003: 29).
25
Podrijetlo se imena Smiljan pokuavalo objasniti i nekom od poetinih legendi. Po
jednoj selo je dobilo ime po cvijeu smilju, koje je tu nekada raslo, po drugoj, dobilo je ime po
lijepoj djevojci Smiljani koja je u njemu nekada ivjela. Po treoj, ime je dobilo po poznatome
narodnom junaku i harambai Iliji Smiljaniu. Neki kau da je postojao i beg Smiljani, koji je u
Smiljanu uvao strau, ali za sada nema povijesne podloge za takvu pretpostavku (Tomljenovi
2003.). Sve te legende potjeu od Bunjevaca doseljenih u 17. st., a ime Smiljan puno je starije.
V. Grahovac-Prai i S. Vrci-Mataija: Ojkonimi gospikoga podruja
FOC 19 (2010), 8196
93
1689. predali generalu Herbersteinu pod uvjetom da mogu slobodno otii iz
Like
26
.
Tnovac mjesto je naseljeno jo u pretpovijesno doba o emu svjedoi
arheoloki lokalitet Jozgina peina iz srednjega bronanoga doba. Ime se
Trnovca spominje 1733. u izvjeu smiljanskog upnika ime Zdune kao
dio smiljanske upe. Ime je naselja nastalo postupkom sufiksalne tvorbe od
imenice trn koja je vrlo esta sastavnica toponimima te plodnog sufiksa -ac.
Vagnac Pavii (1991.) ga spominje i kao Gvoznice, selo iz 15. st.
27
Vjerojatnije
je da je ime naselja metaforino te da je nastalo po rijei vagan posuda od
drva za dranje hrane, zdjela za jelo cijele obitelji, drvena posuda okrugla
kao zdjela volumena 20 30 kg za mjeru ita, kukuruza. Zaselak Vaganac,
nastao u udolini izmeu brda Krmar i Vekavac, vjerojatno je tako nazvan
jer izgleda kao duguljasta zdjela, a vagan je i mjera za ito (61 litra). Naselja s
nazivom Vaganac u Lici ima nekoliko (Tomljenovi 2003: 29).
Vlik Plna dvolano ime, koje nosi od 1880. godine, (prije je imao status
zaselka), analogno je imenu Mala Plana.
Vlik tnk ime dolazi od balto-slavenske, sveslavenske i praslavenske
imenice ito. Izvedenica s pomou sufiksa -to /.../ Pridjev poimenien na -ik
itnik (toponim Lika) (Skok 1973: 681).
Vrnovine mogue da je ime naselja antroponimnoga postanka, to jest da je
nastalo od osobnog imena Frane te njegove inaice Vrane kao oblika tipinog za
tokavsko-ikavske govore u Lici u kojima se esto glas f zamjenjuje glasom v.
Vrbac Pavii (1991.) biljei da je postojao prije turskih osvajanja, kada je
postojala istoimena utvrda i selo. Nalazi se na turskom popisu osvojenih
utvrda. Nije razvidan nastanak imena iako ga moemo vezati uz glagol
vrebati onaj koji vreba, a nije iskljuena ni mogunost motivacijske pove-
zanosti s pticom vrebac/vrabac.
Zve pripada naselju ije je ime motivirano vodom. Imena mnogih naselja,
vrela, lokva, potoka, zdenaca motivirana su pojmom vode. Toga ima i u Lici
(Vodica, Vodnica, Vodokop, Vodoplavina, Vodotoina), ali i drugdje, a nisu
rijetka ni dvolana imena.
bica postojalo je prije turskih osvajanja, bilo je podruno kmetsko selo
Novoga grada (Pavii 1990). Rije aba je praslavenskoga porijekla.
26
Dvolano ime nosi od 1890. godine. U okolici iroke Kule postoje ostatci jo nekih
tvrava, crkvi i zgrada, od kojih su neke sagradili Rimljani.
27
Ono pokazuje da je to selo lealo pod gvozdom ili planinom, ili da je bilo u svezi s
dobivanjem gvoa. U jednom i drugom sluaju upuuje to ime na dananje selo Vaganac, koje
se nahodi pod povisokim brdom, a u polju vaganakom ima i sada ostataka industrije gvoa.
(Pavii 1991: 58).
V. Grahovac-Prai i S. Vrci-Mataija: Ojkonimi gospikoga podruja
FOC 19 (2010), 8196
94
3. Zakljuak
Na korpusu od 50 ojkonima koji pripadaju administrativnom podruju
Grada Gospia mogue je uoiti njihovu raznolikost na semantikoj i struk-
turnoj razini, uvjetovanu jezino-povijesnim, gospodarskim te zemljo pisnim
odrednicama. U veoj su mjeri zastupljeni jednolani od dvolanih ojkonima
pripadajui razliitim tvorbenim tipovima. U semantikom smislu gospiki
su ojkonimi svojom motivacijom vezani uz ovjeka i njegovo djelovanje u
povijesnom slijedu (kulturno-povijesni ojkonimi, ojkonimi nastali kao odraz
gospodarske djelatnosti stanovnitva, ojkonimi nastali kao odraz drutvenoga
i duhovnog ivota, ojkonimi antroponimnoga postanja) ili su vezani uz fizio-
geografska svojstva tla (ojkonimi s obzirom na razmjetaj, oblik, osobitost i
izgled tla, ojkonimi motivirani nazivima biljaka, ivotinja, vodom), dok je
manjem dijelu imena motivacija nejasna.
Meu jednolanim ojkonimima manji je dio neafiksalnih, potom ih slijede
prefiksalni ojkonimi, dok su sufiksalni najbrojniji, a javlja se i ojkonimska
sraslica. U sufiksalnoj tvorbi prevladavaju singularni nad pluralnim oblicima,
veina je ojkonima tvorena imenikim, dok je manji dio nastao pridjevskim
sufiksima. Najvie je ojkonima slavenskoga podrijetla vezujui svoje ime uz
formiranje niza likih srednjovjekovnih utvrda, potom ih slijede oni turskoga
podrijetla, dok je najmanje ojkonima romanskoga podrijetla (Knia) pripa-
dajui najstarijem sloju gospikih naselja.
Ojkonimi gospikoga administrativnoga podruja nude nam se kao ne za o-
bilazni jezini spomenici koji svojom znaenjskom i strukturnom raznolikou
svjedoe bogatu povijest jednoga dijela Like uvjetovanu njezinim prirodnim,
gospodarskim, politikim i kulturnim osobitostima.
Literatura
ALERI, DANIJEL. 2001. Pogled na toponim Poitelj. U: Pregrt junoslavenskih
toponima, Rijeka: Hrvatsko filoloko drutvo, 7585.
BROZOVI, KATA. 2000. Oj Bilaju, morat u te slikat, vlastita naklada: Rijeka.
BROZOVI-RONEVI, DUNJA. 1999. Nazivi za blatita i njihovi toponimijski
odrazi u hrvatskome jeziku. Folia onomastica Croatica, 8, Zagreb, 144.
BURI, JOSIP. 2002. Biskupije Senjska i Modruka u XVIII. stoljeu. Gospi
Zagreb: Dravni arhiv u Gospiu, Kranska sadanjost.
ULJAT, MARKO. 2004. Rinik like ikavice. Gospi : Lik@ press.
ULJAT, MARKO. 2009. Lika iz bloka jednog novinara. Gospi : Lika@ pres.
V. Grahovac-Prai i S. Vrci-Mataija: Ojkonimi gospikoga podruja
FOC 19 (2010), 8196
95
FELDBAUER, BOIDAR. 2004.2005. Leksikon naselja Hrvatske I, II. Zagreb:
Mozaik knjiga.
HORVAT, RUDOLF. 1993. Lika i Krbava. (pretisak) Zagreb: Matica hrvatska.
Hrvatski enciklopedijski rjenik 2004. 2005. Zagreb: Jutarnji list, Novi Liber.
Liko-senjska upanija nekad i sad. 2003. ur. I. Mataija, Gospi: Dravni
arhiv.
Lika i Liani u hrvatskom jezikoslovlju. 2003., ur. M. Samardija, Zagreb: In-
stitut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
LISAC, JOSIP. 2003. Hrvatska dijalektologija 1. Zagreb: Golden marketing
Tehnika knjiga.
MARKOVI, MIRKO. 1995. O etnogenezi stanovnitva Like, Zbornik za narodni
ivot i obiaje HAZU, knj. 53, Zagreb.
MILKOVI, IVAN. 2009. Lika tokavska ikavica. Zagreb: Pergamena.
NOSI, MILAN. 2005. Rjenik posuenica iz turskog jezika, Rijeka.
Opa i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga. 2005. gl ur. Antun Vuji, Zagreb:
Pro leksis d.o.o., Veernji list d. d.
Osnoven sistem i terminologija na slovenskata onomastika 1983. Skopje:
Makedonska akademija na naukite i umetnostite.
PATSCH, KARL. 1990. Lika u rimsko doba. Gospi: Like upe.
PAVII STJEPAN. 1990. Seobe i naselja u Lici. Gospi: Muzej Like.
RUNJE, PETAR. 2001. Tragom stare like povijesti. Prinosi za kulturnu i crkvenu
povijest novoosnovane Gospiko-senjske biskupije. Gospi: Matica
hrvatska.
SLADOVI, MANOJLO. 2003. Poviesti biskupijah senjske i modruke ili krbavske.
GospiZagreb: Dravni arhiv u Gospiu, Kranska sadanjost.
SKOK, PETAR. 1971.1974. Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I,
II, III, Zagreb: JAZU.
IMUNOVI, PETAR. 2009. Uvod u hrvatsko imenoslovlje. Zagreb: Golden
marketing, Tehnika knjiga.
TOMLJENOVI, ANA. 2003. Smiljan i okolica. ZagrebSmiljan: Meridijani.
V. Grahovac-Prai i S. Vrci-Mataija: Ojkonimi gospikoga podruja
FOC 19 (2010), 8196
96
Oikonymy of the Gospi area
Abstract
Insight into issues concerning the names of 50 settlements in the Gospi
area, one of which is a town, is presented in the paper. In addition to a histo-
rical and geographical contextualization, oikonyms are analyzed semantically
and structurally. The motivational and structural diversity of oikonyms is de-
termined, which allows insight into the life of the community in the past.
Kljune rijei: toponimija, Gospi, ojkonimija, semantika, struktura
Key words: toponymy, Gospi, setlement names, semantics, structure