Rimske katakombe

Termin catacomba danas se odnosi prvenstveno na kranska podzemna groblja

velikih dimenzija. Karakterizira ih veliki broj podzemnih galerija i cubiculusa koji su sluili
za ukop. Meutim, termin je nastao u Rimu gdje je toponim ad catacumbas termin je gr!kog
podrijetla, a doslovno zna!i "u blizini upljine, depresija#$ ozna!avao depresiju u blizini
Maks%en%ijevog %irkusa koji se nalazio uz %estu &ia 'ppia, odnosno gdje se nalazi katakomba
sv. (ebastijana. )vaj toponim postoji od *. stoljea, ali se kao opi termin za podzemna
groblja po!eo koristiti od srednjeg vijeka, to!nije od +,. stoljea. - kasnoj su se anti%i, kako
znamo po brojnim izvorima, podzemna groblja nazivala jednostavno cripte. Termin
catacomba je nastao u Rimu i odnosio se prvenstveno na brojna podzemna rimska groblja.
Kasnije se proirio na sva podzemna groblja diljem nekadanjeg rimskog %arstva gdje su iste i
pronaene.
- Rimu nema katakombe starije od .. stoljea poslije Krista. - samome po!etku
krani su se sigurno pokapali na gradskim nekropolama koje su se nalazile uzdu glavnih
prometni%a izvan gradskog pomerija i ni!im se nisu odvajali od ostalih zidine Rima koje
poznajemo nastale su tek za vladavine 'urelijana ./,.0./1. godine$. 2akon naglog
demogra3skog porasta od polovi%e .. stoljea odlu!ilo se na izgradnju podzemnih grobni%a.
Tradi%ija ukopa unutar podzemnih mauzoleja izrazito je stara, javlja se kod (abinjana,
4tru!ana, ali i samih Rimljana. 5akle, demogra3ski porast i skupoa pokopa najvie su
utje%ali na aktualiza%iju jedinstvenih podzemnih galerija na to je pogotovo utje%ala pogodna
vulkanska zemlja "pozzolana# koju je bilo jednostavno kopati, a bila je kompaktna i stabilna i
kao takva nije se uruavala.
5ogodilo se da su i kranske zajedni%e u Rimu osjetile potrebu za zajedni!kim
ukopima. 2ajje3tiniji i najjednostavniji na!in bila je kupnja terena i kopanje podzemnih
galerija. 6a izgradnju takvih groblja bila su potrebna dva preduvjeta7 +. bilo je potrebno kupiti
odreeni teren koji je na povrini bio ograen, .. zemlja na tom terenu je trebala biti pogodna
za izgradnju podzemnih galerija. - samome po!etku !esto bi se dogaalo da je najprije
izgraena manja katakomba hipogej$ u vlasnitvu jedne obitelji, a kasnije bi se vie takvih
manjih hipogeja ujedinila u jedinstvenu mreu galerije prave zajedni!ke katakombe.
2ajprije bi se izgradilo pristupno stepenite. Kopalo bi se naj!ee krampom, a radni%i
koji su izvravali radove zvali su se fossores. 6emlja koja je bila otkopana morala je biti
odnoena. Tomu su sluili tzv. bunari. 8ile su osvjetljavane lampama i bakljama, dok su na
mjestima gdje je to bilo mogue gradili lucernarius0e uz pomo kojih je bila dostupna
prirodna svijetlost. 6atim se postupno kopala galerija po galerija stvarajui gustu podzemnu
mreu hodnika.
9rvo zajedni!ko groblje kranske zajedni%e bila je Kalistova katakomba. Taj isti papa
nije tamo pokopan, ali poto ju je on osnovao nazvane su po njemu. Tu ulazimo u
problematiku toponima. Katakombe se nazivaju7 +. prema vlasniku zemljita ili osniva!u
katakombe: .. prema topogra3skim odredni%ama toga mjesta kao npr. ve spomenuti toponim
ad catacumbas za katakombu sv. (ebastijana: *. prema mu!eniku koji je tu pokopan.
Topogra3ija i toponomastika rimskih katakombi poznata nam je zahvaljujui nekoliko
povijesnih izvora7
Rimski kronograf iz *1;. godine koji se sastoji od slijedeih za topogra3iju
katakombi vanih %jelina7 depositio martyrum lista s datumima blagdana rimskih
mu!enika koja uklju!uje i pape koji su bili mu!eni$, depositio episcoporum lista
blagdana papa koji su umrli prirodnom smru$, liberijanski katalog kratke biogra3ije
papa koji su stolovali do **.. godine$.
Itinerari veinom potje!u iz /. stoljea, radi se o "vodi!ima# za hodo!asnike koji iste
upuuju kako najlake doi do hodo!asni!kog odredita$7 Notitia Ecclesiarum Urbis
Romae, De Lociis sanctis martyrum, <tinerar =uljerma iz Malmesburia, <tinerar
4insiedln, 2otula iz Monze
Katalog rimskih groblja (index coemeteriorum) > katalog koji spominju toponime
katakombi. 5atira se izmeu **;.0*1/.
Liber pontificalis djelo koje sadrava biogra3ije papa, najstarija redak%ija potje!e iz
?. stoljea. 'ko su zapo!eli gradnju neke %rkve !esto e se spomenuti poloaj i datum
to je od velike vanosti za data%iju nekih objekata.
Martirologij sv. Jeronima spominje sve%e, mu!enike i biskupe prema mjestu
tovanja, pa tako i rimske. 9ostoji vie redak%ija.
Pasije kratke pri!i%e o ivotima i smrti pojedinih mu!enika. @esto se radi o
3antasti!nim i izmiljenim dogaajima. 9onekad pre%izno indi%iraju grob pojedinog
mu!enika i katakombu u kojoj je pokopan.
)d posebnog je zna!aja Rimski kronogra3 koji se datira u *1;. godinu. 2jegov sastavni
dio Depositio Martirum tu se navodi i prvi spomen 8oia .1. +..$ navodi datum blagdana
odreenog mu!enika koji je obi!no datum njegove smrti dies natalis > dan smrti se ovako
naziva$ ili datum sahrane depositio$, te katakombu u kojoj je sahranjen kao npr. u slijedeim
primjerima7
XIII kal !ebruarias !abiani" in #allisti umro .1,. godine
A
)vo je +B.+.
2a osnovu ovoga podatka grob pape Cabijana moemo traiti u Kalistovim
katakombama. Kako je i potvreno bio je pokopan upravo u kripti papa u Kalistovim
katakombama gdje je i pronaen natpis koji nam potvruje njegov ukop.
&rlo !esto usporeivanjem gore navedenih izvora pre%izno moemo odrediti poloaj i
data%iju groba nekoga mu!enika ili %rkve koja je kasnije izgraena. To je jedinstven slu!aj u
svijetu i odlika je Rima.
Kalistova katakomba7 sastoje se od nekoliko %jelina koje su se naknadno ujedinile u
jedinstvenu katakombu. )ne predstavljaju prvo slubeno groblje rimske %rkvene zajedni%e i
unutar nje su pokopani gotovo svi pape od .*1.0.D*. )sim papa tamo su pokopani i neki
drugi mu!eni%i npr. Ealo%ero i 9artenio$ oko !ijih grobova nastaje kult i na !ije grobove
hodo!aste brojni vjerni%i jo od ;. stoljea. 2alaze se na %esti $ia %ppia %ntica.
(ebastijanova katakomba7 na ovo se groblje izvorno odnosio toponim "ad
%ata%ombas# gore smo to ve naveli$ ali je tu bio i pokopan sv. (ebastijan. )va je katakomba
izrazito vana jer se ti nalazila Memoria %postolorum i kasnije je izgraena za vrijeme %ara
Konstantina$ velika bazilika. Takoer se nalaze na %esti $ia %ppia %ntica.
5omitillina katakomba7 je dobila ime prema Claviji 5omitili koja je bila vlasni%a
terena na kojem su prokopane galerije ove katakombe. -nutar nje pokopani su mu!eni%i
2ereo i '%hileo nad !ijim je grobovima vjerojatno krajem ;. stoljea izgraena bazilika
takve bazilike nazivaju se supra corpum$. 2alaze se uz %estu &ia 'rdeatina.
Eirijaka ili katakombe sv. Fovre7 pokazuju nam kako se ponekad mogu koristiti dva
toponima7 prema vlasniku, odnosno u ovom slu!aju vlasni%i Eiria%a$ i prema mu!eniku sv.
Fovri. Fovre je bio jedan od najpopularnijih mu!enika Rima. 2ad njegovim grobom
izgraena je bazilika supra corpum$ vjerojatno krajem ?. stoljea, dok je na povrini
po!etkom 1. stoljea izgraena jo jedna od est spomenutih bazilika "%ir%i3orme#. 2alazile
su se uz %estu &ia Tiburtina.
Katakomba sv. 'gneze7 nosi ime po mu!eni%i 'gnezi koja je tu pokopana. 8ila je
jednako popularna kao sv. Fovre i njen je grob bio u vie navrata preureivan. < nad njenim
grobom je izgraena bazilika supra corpum u ?. stoljeu, a na povrini se nalazila jedna od
est spomenutih bazilika "%ir%i3orme#. 2a ovome groblju nalazi se poznati mauzolej sv.
Konstan%e keri %ara Konstantina$. 2alaze se uz %estu &ia 2omentana.
)d svih katakombi samo su 1 otvorene za javnost. (ve gore navedene, osim sv. Fovre
i jo 9ris%illine. 2jihov razvoj moemo pratiti kroz nekoliko 3aza7
+. 3aza > prije Konstantina od .. stoljea do *+.. godine$
.. 3aza > za vrijeme Konstantina *,?.0**/.
*. 3aza > za vrijeme stolovanja pape 5amaza *??.0*D;.$ koji je zasluan za
pronalaenje brojnih grobova mu!enika koje je ujedno i dao preurediti u male
kapeli%e na koje je stavljao posvetne natpise u stihovima veliki broj ovih natpisa
je sa!uvan$. )vaj se papa upravo radi !injeni%e to je pronaao brojne izgubljene
grobove mu!enika smatra zatitnikom arheologa.
;. 3aza 0 1. > ?. stoljee > kada se nad grobovima mu!enika grade bazilike
1. 3aza 0 /. > B. stoljee > period kada su katakombe naputene, a osta%i mu!enika
prenesene unutar gradskih zidina.
Katakombe su bile ukraene veinom 3reskama, ponekad i mozai%ima koji su do dan
danas jako dobro o!uvani.
- njima se krani nikada nisu sakrivali iako se sli!ne izjave mogu pronai u brojnim,
!ak stru!nim tekstovima. 5o pogreke u interpreta%iji dolo je radi krivog tuma!enja nekoliko
povijesnih izvora.