IZBOR IZ GRKE I RIMSKE MITOLOGIJE

1. SIZIFOV POSAO
Sizif je osniva grada Korinta. Nekoliko je puta prevario bogove pa je bio kanjen tako da je u podzemnom svijetu
Tartaru morao neprekidno gurati uz brijeg veliki kamen, no kad bi doao do vrha, kamen bi se ponovo otkotrljao natrag.
Simbol je besmislenog posla.

2. TANTALOVE MUKE
Tantal je bio Zeusov sin i njegov miljenik. Budui da se elio izjednaiti sa bogovima, stavio je na kunju njihovu mo
sveznanja. Zeus ga je kaznio tako da mora u Tartaru vjeno stajati edan u vodi, a kad bi poelio zagrabiti vodu ona bi se
povukla. Iznad njega vise grane prepune slatkog voa koje vjetar podigne kad Tantal posegne rukom. Simbol je patnji.

3. IKSIONOV KOTA
Iksion je pokuao zavesti Zeusovu enu Heru, a Zeus ga je kaznio zavezavi ga za kota koji se neprekidno okree.

4. DAMOKLOV MA
Damoklo je povijesna osoba, a ne mit. Bio je sluga na dvoru sirakukog tiranina Dionizija Mladeg (367.- 344.pr. Kr.) a
svoj poloaj postigao je ulizivanjem. Kad je sastavio vrlo pohvalan i laskav govor u ast svoga gospodara, Dionizije mu je
priredio gozbu i postavio ga na elo stola. Ubrzo je Damoklo molio da ga gospodar oslobodi te poasti, jer mu je
Dionizije iznad glave objesio ma koji je visio o vrlo tankoj niti. Simbol je prijetee opasnosti.

5. GORDIJSKI VOR
vor, svezan izvanredno zamreno, kojim je frigijski kralj Gordije, privezao jaram uz rudo svojih kola. Proroite je
objavilo da e onaj tko ga razmrsi postati gospodarem svijeta. To je prema legendi navodno polo za rukom Aleksandru
Makedonskom koji ga je rasjekao maem. Razrijeiti gordijski vor znai na jednostavan nain rijeiti zapleten i teak
zadatak.

6. MIDINO ZLATO
Mida je bio sin kralja Gordije i veliki tovatelj boga Dioniza. Jednom je u umi naao pijanog Silena, pooima
Dionizovog. Kad ga je doveo kui, Dioniz mu je obeao da e mu ispuniti svaku elju. Mida je poelio da se sve to
dotakne pretvori u zlato. I sve je bilo divno i krasno dok nije ogladnio, a kruh se pretvorio u zlato kao i vino koje je elio
okusiti. Tada je zamolio Dioniza da mu skine aroliju. Oprao se u rijeci Paktol (danas Gedir) koja je od tada bila
zlatonosna.

7. OTMICA EUROPE
Europa je bila djevojka koja je usnula san da se za nju bore dvije ene. Jedna je predstavljala njezinu domovinu Aziju, a
druga zemlju koja jo nije imala ime. Azija je pobijedila i Europu je morala izruiti suparnici. Uskoro je Europa doznala
znaenje sna. Dok je boravila na morskoj obali sa svojim prijateljicama, oteo ju je Zeus, pretvorivi se u predivnog
zlatnog bika koji je izronio iz morske pjene. Odveo je Europu na Kretu i ondje mu je ona rodila tri sina, meu kojima je
posebno poznat Minos. (minojska kultura), budui vladar Krete, a kasnije sudac u podzemnom svijetu.

8. MINOTAUR OVJEK BIK
Minos je bio dobar i pravedan vladar na Kreti i vladao je prema Zeusovim nalozima. Jednom je Posejdon poslao iz mora
prekrasnog bika sa eljom da mu bude rtvovan. Minos je tog bika zadrao za sebe, a Posejdonu rtvovao nekog obinog
iz svoje staje. Za osvetu, Posejdon je uinio da Minosova ena Pasifaja rodi nakazu i ona je rodila Minotaura koji je imao
tijelo ovjeka, a glavu bika. Minotaur je ivio u posebno sagraenoj prostoriji sa mnogo lanih ulaza, tzv. Labirintu kojeg
je izgradio Dedal.

9. IKAROV LET
Dedal je bio najbolji atenski graditelj, ali je morao pobjei, jer je ubio svog neaka koji je oito postajao sve boljim
majstorom. Dedal je sa sinom Ikarom doplovio na Kretu. Ondje je sagradio Labirint za Minotaura, a kad je bio gotov
Minos ga nije htio pustiti kako ne bi otkrio tajnu ulaza i prolaza. Dedal nije mogao pobjei ni kopnom ni morem pa je
odluio odletjeti. Sebi i sinu napravio je krila od ptijih pera povezavi ih voskom. Njegov sin Ikar nije posluao savjete
oca da ne leti previsoko, jer e suneve zrake otopiti vosak, pa je pao u more i utopio se.

10. ARIJADNINA NIT
Atenjani su zbog ubojstva Minosova sina na sveatenskim sportskim igrama morali Kreanima slati svakih devet godina
sedam mladia i sedam djevojaka koji bi zavrili kao hrana za Minotaura. Mladi Tezej bio je sin atenskog kralja Egeja i
zamolio je oca da bude u grupi mladia koji e krenuti na Kretu. Ako ubije Minotaura vratit e se s bijelim jedrima, a ako
pogine jedra e biti crna. im je doao na Kretu u Tezeja se zaljubila Minosova ker Arijadna i dala mu ma i klupko
vune. Tezej je zavezao nit na ulazu i odmotavao je, a kad je ubio Minotaura lako je naao izlaz zamatajui klupko. Tezej i
Arijadna zajedno su pobjegli brodom.Tezej je Arijadnu ostavio na otoku Naksu gdje je postala Dionizovom enom. Na
povratku Tezejev brod zahvatila je oluja koja je nitila bijela jedra pa su se vraali sa crnim jedrima. Kralj Egej ekao je
na hridi povratak sina i kad je ugledao crna jedra bacio se sa klisure u more koje se od tada zove Egejsko more.

11. PROMETEJEVA VATRA
Prometej je bio Titan i silno je volio ljude. elei im olakati teak ivot ukrao je vatru s Olimpa pa se ljudi viu nisu
smrzavali i poeli su kuhati i pei hranu. Osim toga nauio ih je obraivati zemlju, izraivati alate, graditi nastambe,
ploviti, loviti ribu, prepoznavati ljekovite trave i jo mnogo toga. To se nije dopalo Zeusu i dao je Prometeja okovati na
planinu Kavkaz. Prometej je imao dar proricanja, ali Zeusu nije htio odati kakva e mu biti vlast. Godinama je Prometej
visio okovan na Kavkazu, a svako jutro dolazio je orao koji mu je kljucao jetru. Ona bi se preko noi obnovila. Od
stranih muka oslobodio ga je Heraklo.

12. PANDORINA KUTIJA
Zeus je elio kazniti ljudski rod, jer su dobivi vatru postali razumniji i moni. Naredio je bogu Hefestu da od zemlje i
vode naini prekrasnu djevojku koju su ostali bogovi obdarili svojim darovima (Pandora = svim darovima obdarena).
Pandora je dobila i krinjicu koju nije smjela otvarati. Kad ju je Hermo doveo na zemlju u nju se zaljubio Epimetej,
Prometejev brat. Nije posluao savjet svoga brata da se ne eni s Pandorom. Pandora sama, od znatielje, ili jer ju je na
to nagovorio Epimetej, podigla je poklopac i iz krinjice su izletjela sva mogua zla, nevolje, muke, obijesti i bolesti koje
su se razletjele po svijetu. Pandora je brzo zatvorila krinjicu, ali bilo je prekasno. Ipak, na dnu kutije ostala je samo nada.

13. JABUKA RAZDORA
Na svadbu smrtnika Peleja i morske nimfe Tetide koja se odravala u peini kentaura Hirona bili su pozvani svi bogovi i
boice osim Eride, boice svae. Ona je sama dola na svadbu i pred tri boice Heru, Atenu i Afroditu bacila zlatnu
jabuku s natpisom Najljepoj! Boice su se posvaale oko jabuke, jer je svaka mislila da je ba ona zasluuje.

14. PARISOV SUD
Budui da se boice nisu mogle dogovoriti kojoj e pripasti zlatna jabuka otile su k Zeusu, a on ih je poslao na planinu
Idu iznad Troje gdje je pastir Paris, ne znajui jo da je sin trojanskoga kralja Prijama, uvao kraljeva stada. Paris je bio
neodluan, jer su sve tri boice bile prekrasne. Svaka od boica ponudila je Parisu neto kao nagradu, ako ba njoj dodijeli
zlatnu jabuku. Hera mu je ponudila vlast nad cijelom Azijom, Atena slavu i pobjedu u svakom ratu, a Afrodita najljepu
enu na svijetu. Kao obinom pastiru ovo zadnje inilo mu se najprimamljivije pa je jabuku dodijelio Afroditi.

15. AHILEJEVA PETA
Ahilej je sin Peleja i morske nimfe Tetide. Kad se rodio, majka ga je uronila u valove podzemne rijeke Stiks i kalila u
vatri kako bi mu podarila besmrtnost, a drala ga je za lijevu petu koja je bila jedino ranjivo mjesto na Ahilejevu tijelu.
Ahilej je bio najvei grki junak u trojanskome ratu, a desete godine rata ubio ga je Paris ija ga je strijela voena bogom
Apolonom pogodila u petu. Ranjivo mjesto svakog ovjeka. Bolna toka.

16. DANAJSKI DAR
U desetoj godina rata Grci su odluili Troju osvojiti lukavstvom. Na Odisejev prijedlog sagradili su drvenoga konja u iju
su se unutranjost sakrili ponajbolji grki junaci. Svoj su logor spalili, a brodove sakrili iza otoka Teneda hinei svoj
odlazak. Konja su ostavili na trojanskoj obali. Trojanci nisu znali to da uine s konjem. Grci su ostavili jednog svezanog
junaka koji je trebao Trojancima slagati da su ga htjeli rtvovati za sretan povratak u domovinu. Konja su izgradili po
nalogu Atene kako bi se iskupili za krau njena kipa iz trojanskoga hrama, ali je bio prevelik da ga nose sa sobom.
Trojanci su povjerovali i poeli ruiti bedeme kako bi konja unijeli u grad. Jedini koji se tome protivio bio je Apolonov
sveenik Laokoont koji je rekao da se boji neprijatelja i kad darove nose (Quidquid id est, timeo Danaos et dona ferentes.)
Budui da su bogovi odluili da Troja mora pasti, Laokoont je bio kanjen tako da su iz mora izronile dvije velike morske
zmije koje su zadavile njega i dvojicu njegovih sinova. Ovo su Trojanci protumaili kao boji znak i osvetu Atene pa su
se pourili uvesti konja u grad to se pokazalo loim potezom.

17. PENELOPINA VJERNOST
Penelopa se za Odiseja udala iz ljubavi a nedugo, kako im se rodio sin Telemah, Odisej je morao u trojanski rat. Rat je
trajao deset godina, a jo deset godina Odisej je lutao morima dok se nije vratio u svoju rodnu Itaku. Dvadeset godina
Penelopa je vjerno ekala svog mua, a tijekom vremena poeli su je opsjedati prosci. Penelopa je nastojala dobiti na
vremenu pa je varala prosce. Budui da je izjavila kako e se udati za jednog od njih kad starom Odisejevom ocu Laertu
isplete pogrebno ruho, ona je po noi parala ono to je po danu satkala, no prosci su to otkrili. Kad se Odisej vratio pobio
je sve prosce.




18. SCILA I HARIBDA
Bile su morske nemani u Mesinskom tjesnacu koje su unitavale brodove. Scila( ona koja razdire) bila je opasna litica o
koju su se razbijali brodovi. Imala je est glava na dugakim vratovima i dvanaest kandi kojima je hvatala mornare. Sa
sicilijanske strane vrebala je Haribda (ona koja usisava) opasan vir koji su brodovi mogli izbjei samo dok je spavala, a
tri put na dan je uvlaila i izbacivala vodu. Inter Scyllam et Charybdim. Incidit in Scyillam qui vult vitare Charrybdim.

19. PJEV SIRENA
Bile su kerke muze Terpsihore i sve su lijepo pjevale pa su i same Muze izazvale na dvoboj koji su izgubile. Muze su ih
kaznile tako da su ih pretvorile u udovita s ptijim tijelom i enskim glavama. ivjele su na cvjetnom otoku (moda
Kapri) blizu Scile i Haribde i svojim pjevom mamile mornare koje bi zadavile i pile im krv. Odolio im je samo Odisej.

20. SFINGINA ZAGONETKA
Sfinga je neman sa enskom glavom, lavljim tijelom i ptijim krilima. ivjela je na planini pokraj Tebe u Grkoj i
putnicima postavljala zagonetku koju je saznala od Muza. Tko ujutro ide na etiri noge, u podne na dvije, a naveer na
tri? Sve ljude koji nisu znali odgovor Sfinga bi rastrgla. Zagonetku je rijeio Edip : To je ovjek., a Sfinga se bacila sa
stijene.

21.EDIPOV KOMPLEKS
Edip je u neznanju ubio svog oca, tebanskoga kralja Laja. Rijeivi Sfinginu zagonetku postao je tebanskim kraljem i
nita ne slutei oenio se svojom majkom Jokastom te s njom imao etvero djece, sinove Eteokla i Polinika i kerke
Antigonu i Izmenu. Kad je saznao istinu, oslijepio se kopom sa haljine svoje majke i supruge poto se ona objesila.
Osjeaj spolne ljubavi djeteta prema roditelju drugog spola.

22. GORGONIN POGLED
Gorgone su bile tri sestre stravina izgleda i tko god bi ih pogledao skamenio bi se. Bile su mjeavina ptica s metalnim
krilima, starih ena naboranih lica i spljotena nosa, sa ivotinjskim uima, dugim onjacima i akama od kovine, a
umjesto kose na glavi su bile zmije otrovnice. Najpoznatija je gorgona i jedina smrtna bila Meduza.

23.KRILATI KONJ
Gorgonu Meduzu ubio je junak Perzej kad joj se pribliio u krilatim sandalima i s arobnom kacigom, a glavu joj je
odrezao maem zatitivi se od njena pogleda tako da je prema njoj okrenuo svoj tit. Iz tijela umirue Meduze izletio je
krilati konj Pegaz.

24.KERBER
Rije je o psu koji je uvao ulaz u Had, podzemno carstvo. Bio je brat tebanske Sfinge. Imao je tri glave, oko ije bile su
smotane zmije, a rep je zavravao zmajskom glavom.

25. HIMERA
Bila je Kerberova sestra. Kombinacija je lava, divlje koze i zmije sa zmajskom glavom. Imala je divovsku snagu i rigala
je vatru iz sva tri drijela. Ubio ju je strijelom Belerofont pribliivi joj se na krilatom konju Pegazu kojeg je uhvatio na
izvoru dok je pio vodu.

26. LERNEJSKA HIDRA- SIMBOL RAZNIH UDOVITA
Takoder Kerberova sestra, neman sa zmijskim tijelom i devet zmajskih glava. ivjela je u movarama kraj grada Lerna, a
ljudi su protiv nje bili nemoni jer bi joj iz svake odsjeene glave izrasle dvije nove. Jedna od tih glava bila je k tome
besmrtna. Ubio ju je Heraklo uz pomo svog prijatelja Jolaja.

27. HARPIJE
Iako su prvotno prikazivane kao lijepe krilate ene s divnom kosom brze poput vjetra, kasnije su prikazivane kao ptice
stranog zadaha sa enskim licem koje sve gutaju i uvijek su gladne. Prvobitna im je uloga kao boica otrog vjetra bila
da odnose due mrtvih u podzemni svijet. Sinonim za odbojnu i svadljivu enu, poput rimske Furije.

28.BOICE OSVETE: GRKE ERINIJE - RIMSKE FURIJE
One su bile boice osvete i prokletstva i slubenice boga Hada. Bile su stare i rune ene u crnoj odjei s crvenim
pojasom, oiju podlivenih krvlju. Umjesto prstiju imale su kande, a umjesto pramenova kose - zmije. Glavna im je
zadaa bila da progone najvee zloince koji su prolili tuu krv, a na zemlju su dolazile iz podzemnog carstva zaogrnute
maglom. Erinije neto blaa izgleda u bijeloj odjei zvale su se Eumenide (Milostive). Sinonim za goropadnu enu.

29. JEDNOOKI KIKLOPI
Divovi Kiklopi, prema Homeru, ive na dalekom zapadu, u peinama na vrhovima planina. Ne obrauju zemlju. ali im
ipak niknu penica i vinova loza. Dane provode pravei sir i uvajui stada koja ljubomorno paze u stalnom strahu da ih
ljudi ne otmu. Zbog tog straha i prodiru ljude. Najpoznatiji Kiklop bio je Posejdonov sin Polifem kojeg je oslijepio
Odisej. Prema Hesiodovom mitu bila su tri Kiklopa /Bront, Sterop, Argej/, sinovi Urana i Geje roeni nakon titana.

30. KENTAURI- LJUDI KONJI
S malim iznimkama bila su to stvorenja surova, divlja i neprijateljski raspoloena prema ljudima u liku poluljudi -
polukonja. Veinom se javljaju u anonimnoj masi, tek neke znamo poimence. Nes je poginuo od Heraklove strijele kad je
htio napastovati njegovu enu Dejaniru. Za osvetu umirui Nes savjetovao je Dejaniru neka njegovom krvlju, ako je ikad
Heraklo prestane voljeti, natrlja njegov plat sa unutarnje strane te e na taj nain opet zadobiti muevljevu ljubav.
Dejanira je tako i uinila neznajui da je Nesova krv zatrovana te je muu prouzroila strane boli zbog kojih je napustio
ovaj svijet. Hiron, za razliku od svojih sunarodnjaka, bio je mudar i obrazovan. Odgajao je Jazona, Peleja, Ahileja i jo
neke junake. Veliki prijatelj bio mu je Heraklo, ali ga je nesretnim sluajem pogodio otrovnom strijelom. Budui da nije
vie mogao trpjeti boli, odrekao se besmrtnosti i odluio je umrijeti i to u zamjenu za titana Prometeja.

31. ZMAJ PITON
Bio je sin boice zemlje Geje, odvratan zmaj tijela pokrivena ljuskama, a ivio je u dubokoj uvali podno planine Parnas.
Po Herinoj zapovijedi trebao je ubiti titanku Letu koja je iekivala Zeusovu djecu. Piton je progonio Letu sve dok se uz
Zeusovu pomo nije spasila na otoku Delu i ondje rodila blizance Apolona i Artemidu. Kad je Apolon odrastao ubio je
strijelama Pitona i tom prilikom otpjevao prvi pean. Na mjestu gdje je ubio Pitona Apolon je podigao hram i proroite, a
da bi se zaboravilo Pitonovo ime grad Pito preimenovao je u Delfe.

32. GOVORI KAO PITIJA
Ovo bi znailo govoriti dvoznano, kao to je to inila sveenica u Apolonovom hramu u Delfima. Pitija nije ime jedne
odreene osobe ve titula sveenice ijim je posredovanjem Apolon objavljivao Zeusovu volju. Pitija je bila starija ena
koja je sjedila na tronocu iznad pukotine u stijeni i udisala opojna isparavanja, zapadala u ekstazu, a sveenici su
zapisivali i tumaili njene rijei. U Delfe su odlazili mitski junaci, ali Pitijino miljenje traili su i mnogi dravnici, kao
Solon, Temistoklo, ili Aleksandar Veliki.

33. ARGONAUTI I ZLATNO RUNO
Argonauti su mornari broda Arga koji su pod vodstvom Jazona ili u Kolhidu na Crnom moru po zlatno runo. Meu 50
argonauta bili su Heraklo, Tezej, braa Kastor i Polideuk, Asklepije, Orfej i mnogi drugi. Nakon mnogo potekoa na
putu, Jazon se dokopao zlatnog runa koje je ukrao u Aresovom gaju, a u tome mu je obilato pomogla mona arobnica
Medeja koja mu je postala enom.

34. PTICA FENIKS
U grke i rimske mitove dola je iz Egipta kao aplja to boravi uz movare kao utjelovljenje sunca koje se obnavlja u
tridesetogodinjim ciklusima simbolizirajui ivot. Grci su vjerovali da ova ptica ima udesnu mo i da se svakih pet
stotina godina spali u svom gnijezdu, a iz pepela ustaje pomlaena. Tako je postala simbol uskrsnua koji su preuzeli
krani.

35. NARCIS
Narcis je bio sin rjenog boga Kefira i nimfe Liriope. Bio je jako lijep te se u njega zaljubila nimfa Eho. On joj nije
uzvratio ljubav, a Eho je venula od enje dok joj nije ostao samo glas. Jednog dana kad je htio popiti vodu iz izvora
ugledao je svoj lik u vodi i istog se trena zaljubio. Uzaludno je pokuavao rukama zagrliti sliku u vodi ne znajui da je to
njegova slika. Umro je od enje za samim sobom pretvorivi se u cvijet ute boje koji nosi njegovo ime. Narcisoidnost
samozaljubljenost.

36. HERMAFRODIT
Prelijepi sin Hermesa i Afrodite, odbijao je ljubav nimfe Salmakide, ali kad je nakon lova uao u vodu izvora kod
Halikarnasa da se okupa, nimfa ga je zagrlila. Bogovi su usliali njenu molbu da se zauvijek sjedine. Salmakida i
Hermafrodit sjedinili su se u jedno bie s osobinama djeaka i djevojice. Uao je u vodu kao mukarac, a izaao kao
dvospolno bie. Termin za bie koje ima i enske i muke spolne organe ( esta pojava kod biljaka ).










DVANAEST HERAKLOVIH POSLOVA PO NALOGU KRALJA EURISTEJA

1. Ubio je ( zadavio ) Nemejskog lava
2. Ubio je Lernejsku Hidru
3. Donio je Euristeju Kerinejsku koutu ( imala je zlatne rogove )
4. Svladao je Erimantskog vepra koji je pustoio okolicu brda Erimanta
5. Oistio je ( u jednom danu ) staje elidskog kralja Augija
6. Otjerao je Stimfalide, mesoderske ptice s jezera Stimfal u Arkadiji
7. Uhvatio je divljeg bika koji je pustoio otok Kretu
8. Doveo je Eristeju kobile kralja Diomeda iz Trakije
9. Donio je pojas Amazonke Hipolite
10. Ubio je diva Geriona i doveo je njegova goveda Euristeju
11. Donio je zlatne jabuke iz vrta Hesperida
12. Siao je u Had, svladao je Kerbera i dovukao ga na zemlju

RIJEKE PODZEMNOGA SVIJETA:

LETA - rijeka zaborava iz koje su pile due umrlih kako bi se odvojile od radosti i tuge ivota
STIKS (ili STIGA) - rijeka zaklinjanja bogova; zakletva je neoboriva, neopoziva i najsvetija, okruuje carstvo mrtvih sa
devet krugova, u njezine valove Tetida je uranjala Ahileja kako bi postao besmrtan
AHERONT - rijeka bola preko koje Haron amcem prevozi due umrlih
KOKIT - rijeka tuge, pritoka Stiksa, oni koji ostaju nepokopani moraju 100 godina ekati na obalama Kokita trenutak kad
e ih Haron prevesti Aherontom
FLEGETON ( ili PIRIFLEGETON) uarena rijeka, pritoka Aheronta, iz nje potjee lava koja izbija kroz vulkane

RIMSKA MITOLOGIJA

Rimljani su svoje bogove preuzeli od Grka te grku mitologiju prilagodili svojim ciljevima mijenjajui mitove. U
najranijoj rimskoj religiji nema mitologije. Tipino rimski mitovi ne odnose se toliko na bogove i boice i na daleku
prolost koliko na povijesne dogadaje i linosti iz prolosti ( Romul i Rem ). Rimljani su svakoj stvari i pojavi u prirodi
pridavali neko boanstvo.

SVEENICI graani odabrani da doivotno ili privremeno obavljaju obrede
OBREDNA MJESTA sveti gajevi (luci ) ili hramovi ( templa )
SUOVETAURILIA istovremeno rtvovanje svinje, ovce i bika
KOLEGIJ PONTIFIKA najugledniji kolegij sveenika
PONTIFEX MAXIMUS vrhovni sveenik ( pontifikat )
ARVALSKA BRAA ( FRATRES ARVALES ) kolegij od 12 sveenika koji se brinuo o kultu boginje Cerere. U
mjesecu svibnju, za vrijeme Ambarvalia, oni su obilazili polja i vrili njihovo ritualno ienje pjevajui staru obrednu
pjesmu.
FLAMINI - sveenici pojedinih bogova
AUSPICIUM tumaenje prema ptijem letu; obavljali su ga AUGURI (AUGURES)
HARUSPICI ( HARUSPICES ) tumai prema utrobama ivotinja
Vano mjesto u rimskoj mitologiji zauzimali su demoni zatitnici :
LARI (LARES) najprije zatitnici njiva, putova i raskra, kasnije zatitnici svake pojedine kue (Lar familiaris), kod
vanijih dogaaja (roenje, svadba, smrt) kitili su se i obdarivali njihovi oltari
MANI (MANES) due pokojnika; rtve su se prinosile na grobovima pokojnika
PENATI (PENATES) kuna boanstva, zatitnici zaliha hrane; rtveno mjesto je kuno ognjite. Osobito su tovali
SATURNA (gr. Kron) boanstvo sjetve i poljoprivrednih radova.
SATURNALIJE svetkovina slavljena krajem prosinca, oznaavala je kraj starog i poetak novoga godinjeg razdoblja (
Nova godina )- slavila se veselo i buno, prireivao se karneval, robovi su bili jednaki svojim gospodarima
DIONIZ (BACCHUS) Bakho, poistovjeivali su ga s duhom vina Liberom
JAN (IANUS) bog prolaza, gradskih i kunih vrata, bog svakog poetka; prikazivan je sa dva lica, jer je promatrao
svaki ulaz i izlaz; dok je trajao rat, vrata hrama su bila irom otvorena; nema pandana u gr. mitologiji - IANUA = vrata
JUPITER (gr. ZEUS) vrhovno rimsko boanstvo,bog neba,svjetlosti i munje;pokoravali su mu se svi bogovi i ljudi;-
osobito su ga tovali vinogradari, - zatitnik rimske drave, posveen mu je ORAO epiteti: Iuppitor Victor) =koji donosi
pobjedu, Iuppitor Stator = koji zaustavlja neprijatelje - hram na Kapitoliju
IUNONA (gr. HERA) Jupiterova ena , zatitnica braka, poroda, obitelji - posveene su joj bile Kapitolijske guske.